• Poštovani poslanici 25 saziva, kolege koji već radite čitav dan. Otvaram sedmu śednicu drugog redovnog jesenjeg zasijedanja u 2013. godini. Po dogovoru imamo format jednog dnevnog reda, ali nas puno obaveza još zatrpava pa ćemo imati proširenja za taj dnevni red, ona izvjesna koja su prošla radna tijela i dobila podršku radnih tijela i ona koja nijesu, a na koja poslanici insistiraju da se dopuni dnevni red. Takođe, imamo i Odluku Predsjednika Crne Gore da ne potpiše zakon koji ćemo uvrstiti u sedmu sjednicu, po automatizmu, jer je naša obaveza da se izjasnimo na prvoj narednoj sjednici, to je ova sjednica, tako da od onog dnevnog reda koji, iako je imao samo osam tačaka, imao je dosta agencijskih izvještaja, imamo još sigurno proširenje. Ono što je sigurno proširenje, poštujući rad naših radnih tijela i napore koji se ulažu u radnim tijelima, naša praksa je da ono što prođe radna tijela ima i prohodnost prema plenumu, tako da sam uvrstio u dnevni red Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnom savjetu, koji je prošao nadležno radno tijelo i Zakonodavni odbor i dobio većinu na oba tijela; nadležno radno tijelo i Zakonodavni odbor i dobio većinu na oba tijela; Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, koji je takođe prošao nadležno radno tijelo i Zakonodavni odbor sa većinom koja je potrebna, kao i Zakon o zaštiti lica i imovine koji je takođe prošao radna tijela; Predlog zakona o izmjeni Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, to je kolege Gošovića i Jonice i Damjanovića, takođe je prošao radna tijela i na dnevnom je redu. Nema potrebe da ga obrazlažete, ali je po drugom osnovu ušao, nije ušao po zahtjevu opozicije nego po zahtjevu što je prošao radna tijela, dobio je podršku. Znači oba vaša zakona će biti na dnevnom redu. O tome će se glasati. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o perezu na premije osiguranja, koji je takođe dobio podršku na radnim tijelima, radna tijela su postala prohodna. To je ono što ja imam pred sobom. Imamo jedan zahtjev opozicije, a to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji je podnio poslanik Goran Danilović, ali nije prošao radna tijela, ali imamo li veći predlog opozicije koji je na dnevnom redu. Od koga ćemo čuti obrazloženje, kolega Daniloviću, ali do tada ćemo razjasniti da li ima podršku radnih tijela ili nema. Samo trenutak, kolega. Imamo još sedam predloga za proširenje dnevnog reda, a koji nijesu dobili podršku. Poslanika Radulovića - Igre na sreću, samo ću kraće verzije da vam dam, pa će ići. Porez na dobit pravnih lica, kolege Medojevića; Kolega Martinović - Predlog zakona o Prijestonici; Kolega Gošović - Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju; Kolega Banović - Zakon o strancima; Kolega Milić, Damjanović i Kaluđerović - Informacija o poslovanju KAP-a, Rudnika boksita, zaključaka Skupštine od 30. aprila 2013. godine. Ovih prvih pet zakona, po mojoj informaciji su nesporno prošli i nadležno radno tijelo i Zakonodavni odbor, većina. Znači većinom, što će reći da postoji saglasnost i kluba poslanika iz vladine koalicije, i to po automatizmu se uvrštava u dnevni red, ako nam nije preopterećen dnevni red, a ovo ostalo ćemo glasati. Pošto već ima zahtjev iz opozicije, generalni sekretare, koji je već na dnevnom redu, to je SNP-a, izgleda da nema, da onaj vaš zahtjev ... nije na dnevnom redu, i to se dešava. Ne, nema ga trenutno na dnevnom redu, a biće uvršten. Da čujemo kolegu Danilovića, pa ćemo onda razjasniti da li će ići automatizam ili glasanje. Izvolite.
  • Uvažene koleginice i kolege, uvaženi građani, Predsjedniče, obećali smo vam svojevremeno da ćemo predložiti izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji, kako nam se ne bi ponovio slučaj, slučajevi, kako god želite, Petnjica Berane. Vi u međuvremenu, možda i danas, pokušavate da ispravite ono što bismo mi trajno da riješimo na nivou zakona i zbog toga mi uz dužno repsektovanje stava pojedinih poslaničkih klubova, nije jasno da ste bili uzdržani na Odboru da ne date prohodnost našoj namjeri da se izbori u novoformiranoj opštii, moraju održati istovremeno i u opštini koja je napuštena. Šta imamo sada u Beranama, uvaženi građani. Molim vas sve kolege poslanici da o ovome razmislite, šta imamo danas. Imate ljude koji su odbornici u dvije opštine. I kako ćete to da riješite? Tako što skraćujete mandat staroj opštini da biste ušli u prevremene izbore. A šta mi predlažemo? Mi predlažemo da se to više nikada ne dogodi nego da moraju biti izbori istovremeno, i to je jedino pošteno, to je na nivou ustavnih načela i osnovnog demokratskog načela bez kojeg naš ustav ne bi bio demokratski. A to je jedan čovjek, jedan glas. Vi znate, uvažena gospodo, da nijeste imali pravo da prihvatite odborničke mandate i opet ste prekršili Ustav, ali ja na žalost, u Crnoj Gori, pred ovim Ustavnim sudom, ne mogu da dokažem neustavnost. Nije mogao odbornik iz Berana biti kandidat za odbornika u Petnjici. Pa sada imamo situaciju da je izabran za odbornika u Petnjici, to je kao da ja budem izabran za poslanika u dvije funkcije. Ne može, ili na dvije liste, ne može. To ćete da rješavate tako što kažete da biste zaštitili Ustav, mi sad moramo da raspišemo izbore u Beranama. Vi ste tamo ustav zgazili pa zgazili. Ja vas molim, da vam se ne ponovi situacija u Podgorici, da neko prvo organizuje izbore u Tuzima ili Zeti, a onda da se sjeti nakon dva mjeseca da organizuje vanredne izbore u ostatku Podgorice, da zakonski ovo riješimo. Naše rješenje je vrlo principijelno, nema nikakvih skrivalica u njemu, nema ničega što treba da podvali, prosto, principijelno i jednostavno. Kad dobijete izbore u novoj opštini, samim tim se izdvaja značajna grupacija ljudi, samim tim moramo da smanjimo broj odbornika u staroj opštii zbog toga što se preko određenog broja, na određeni broj stanovnika dobija odbornik više, u ovom slučaju negdje mora biti odbornik manje. Sve ovo govorim, i ja vas još jedanput, kolegijalno, molim da ovo prođe u dnevni red, makar da raspravljamo o njemu. Ne znam zašto ste ga na Odboru stopirali da ne uđe u dnevni red. Time mi dajete za pravo kad kažem da Petnjica nije bila zbog petnjičana niti zbog Berana, nego sve ovo radite zbog Podgorice. I ovo treba da čuje javnost, i da čuje opozicija u Crnoj Gori, ovo nam spremaju isto u Podgorici. Da li ćete to da dozvolite, vi svi koji u Podgorici trpite nepravdu, izvolite pa vidite. Naše rješenje je pravično, molim vas da uđe u dnevni red, molim vas da uđe u dnevni red, a do tada razmislite da li ćete da mu date podršku na plenarnoj raspravi. Hvala najljepše.
  • Hvala vam. Predlozi opozicije koji su u opticaju za dnevni red: Predlog zakona o izmjeni, ne nego samo da završim proceduralni dio, pa ćemo te dobiti,ako treba. Predlog zakoan o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kolege Gošovića, Jonice i Damjanovića; Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na premije osiguranja, kolege Damjanovića. I imamo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji je podnio poslanik Goran Danilović, u ime kluba Demokratskog fronta. Znači, imamo tri predloga opozicije. Dva su, hvala vam na statusu, da mogu biti u dnevni red, ali zatrpavamo dnevni red, to je problem koji imamo, a treći nije u prvom statusu da može biti na dnevnom redu, ali može biti predlog opozicije za proširenje dnevnog reda. I tu nastaje sada dilema koji je jedinstveni predlog opozicije za dnevni red. Da li je to predlog kolege Damjanovića, ili su to predlozi kolega iz SNP-a, jer prošlu sjednicu, šestu sjednicu je bio predlog kolege SNP-a, još je otvorena, ovo je sedma sjednica. Da li ide predlog kolege Danilovića ili ide 2 predlog nekih od kolega SNP-a, po automatizmu u dnevni red. Da pitam prije glasanja šta možemo riješiti, da se držimo osnovnog principa o pravu opozicije da bude u dnevni red. Možemo da riješimo i drugačije. Moj je predlog da budu dva iz opozicije i da tako riješimo. Možemo tako. Izvolite kolega Daniloviću.
  • Mislim da to znate. Bio sam u dvije posjete, obje u skladu sa Poslovniku, jedna .., jedna Berlinu i samo iz tog razloga ja nijesam uspio onako kako to uvijek radim, da izlobiram, ja mislim da je to potpuno legitimno da ovaj predlog o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore bude jedinstven predlog opozicije, zbog toga što smo prošli put kolega Radulović i ja prihvatili da uz naš predlog ide i predlog SNP-a. Ovdje je moja molba, ako vi cijenite da je ovo zajednički korisno da ipak,uz moje izvinjenje što nijesam uspio, zbog ove spriječenosti u minulih 10 dana, da zamolim od vas podršku da ovo uđe po automatizmu u dnevni red, da ipak se složimo da damo ovome prioritet, mislim da nam je zajednički interes, a ako vi insistirate ja u svakom slučaju onda tražim da se plenum, bez obzira na onaj neriješen odnos, kolega Radunović je to na Odboru branio u ime našeg kluba četiri - četiri, da se ovdje provjeri, jer prosto smatram da ipak ima ustavni osnov i da je to dovoljno da ga pustite da uđe u proceduru, pa ajte onda u međuvremenu da se ubjeđujemo jesmo li mi u pravu ili ne. Ajte da ne uđe u dnevni red, to govori samo o tome da smo spremni, valjda da doživimo ovaj šok još jedanput, iako nam je pred očima bilo sve, iako smo mi išli sa ustavnom žalbom, iako se Sud oglasio neustavnim, pa očigledno mi moramo u međuvremenu stvar da završimo na zakonskom nivou, da više ne bi bilo nijesu nadležni. Hvala lijepo.
  • Može, kako ne, izvolite kolega Rastoder.
  • Samo da pojasnim, Odbor nije spriječio nikakav predlog zakona, ... vaš predlog zakona da ne uđe u dnevni red. Odbor je čak mimo neke uobičajene prakse, iako predlagač, formalni predlagač nije bio tu, mi smo ipak raspravljali taj predlog zakona i glasanje je bilo, nije imao dovoljnu većinu. Što se nas tiče, koji smo glasali, ja ... koleginica, glasali smo uzdržani, bili smo uzdržani. Objasnili smo, dva su amandmana. Prvi amandman je moram reći za naše pojmove malo konfuzan, neprecizan, ne glasati subotom, ne znam kad i kojim danom, itd., nije, učinilo nam se formalno pravno korektan da bi moglo ići dalje. Drugi amandman, čak smo rekli da ima osnova i da smo i ranije pričali da bi takav amandman valjalo ugraditi u Zakon o teritorijalnoj organizaciji. Međutim, pošto smo nedavno imali konsultativno saslušanje upravo o toj problematici lokalnih samouprava, cijenili smo i rekli da bi možda dobro bilo zajedno, tu je najavljene su korekcije ovog zakona, da bi zajedno sa tim korekcijama valjalo ugraditi i ovu korekciju i onda smo cijenili, da možda nema potrebe parcijalno razgovarati o tome. Samo još ovo da kažem, inače, glasanje, nikakvo glasanje ne zaustavlja proceduru i nije to uslov da bi nešto bilo u dnevnom redu. Uslov da nešto ne bude u dnevnom redu, prema našoj nekakvoj praksi i principima, jeste ako nije raspravljeno na Odboru. Ali, ako je raspravljeno, bilo da je negativno ili pozitivno, ono može da uđe u dnevni red ako dobije većinu.
  • Ako dobije većinu. Kolega Miliću, izvolite. 3
  • Nesporno je da imamo razloga internoga zbog samoga zakona i zbog amandmana, čini mi se predlagani amandman vezano za teritorijalnu organizaciju da mi odustanemo da bude u dnevnom redu po automatizmu, o penzijskom i invalidskom osiguranju da uđe u ime opozicije ovaj zajednički predlog. Nadam se da će se i kolege iz Pozitivne složiti, a da se o našem zakonu glasa ovdje u Parlamentu da vidimo ko će biti protiv. Toliko.
  • Hvala na pomoći. Izvolite.
  • Poštovani predsjedniče, Nakon promjene Poslovnika Skupštine, posljednje imali smo onu dobru praksu gdje smo na kolegijumu predsjednika Skupštine dogovarali koja je to opoziciona tačka koja će biti uvršćena u dnevni red po automatizmu. Ovaj put to nijesmo napravili i imamo problem.Imamo problem jer nije bilo sjednice kolegijuma gdje smo o tome trabali da razgovaramo. I drugi problem, radujem se da se u hodu rješava, usaglašavanju unutar opozicije koja tačka treba da ima prioritet. I to poštujem. Čuli smo sada izjašnjenje gospodina Milića, ali ima i dalje jedan problem. Dakle, mi smo se na kolegijumu dogovorili, kazali smo da je to obaveza, da će to biti praksa, da obavezno jedna opoziciona tačka ide po automatizmu u dnevni red Skupštine Crne Gore. Nijesmo zatvorili mogućnost da bude više tačaka, ali bi to podrazumijevalo raspravu one koje nije bilo, a to je ... Zbog toga ja predlažem da uvažavajući ovaj dogovor koji se sada postiže na javnoj sceni unutar opozicije, da bude to ta tačka koja će ići po automatizmu, a ostale, opozicioni predlozi, znam da i oni imaju svoj, rekao bih svoju ptorebu. Za neke znam da imaju neki korigovani modelima i određene, jako dobre strane, ali ajde da sačekamo. Da sačekamo neku sljedeću sjednicu, ako ćemo da ostanemo dosljedni našim dogovorima koje smo imali na kolegijumu. Hvala.
  • Hvala vam. Kolega Popoviću, izvolite.
  • Gospodine predsjedniče, ja sam podnio predlog za ... da se uvrsti u dnevni red Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Crne Gore, nisam čuo da ste nabrojali, ne znam da li je slučajan previd. Zahvaljujem.
  • Hvala vam na pomoći. Izvolite kolega Bojaniću.
  • Samo kratko, I mi podržavamo da se ove dvije tačke, koje su predložene u ime opozicije, nađu na dnevnom redu, tako da damo i naš doprinos da ne bude zabune da je i Pozitivna saglasna sa dopunom od strane opozicije. Takođe da kažem da na kolegijum jeste praksa bila da jedna tačka usaglašena, znači po pitanju iz redova opozicije, ide pod obavezno na svaku sjednicu, ali niko nije sprečavao, niti ko pravi problem, naravno ako postoji dobra volja, da budu i dvije ili tri. Tako da nije to definisano da jedna tačka i ne može više, nego jednostavno jedna je obavezna. Naravno, ako postoji volja 4 sa strane opozicije, postoji, evo da vidimo da li je vlast spremna da prihvati obadvije tačke da budu dopuna dnevnog reda. Zahvaljujem.
  • Hvala. Mogu li oko direktnog ulaska u dnevni red? Znači nesporno je to, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koji su podnijeli koelga Danilović, u ime kluba Demokratskog fronta. Ja sam rekao, a dozvolićete mi da, pošto su prošle već radno tijelo, dvije tačke SNP-a, da bar jednu direktno uvrstimo, a za drugu ćemo glasati. Mislim da je to fer predlog. Koja je vaša preferencija SNP? Penzijsko osiguranje. U redu. A o porezu ... ćemo glasati. Obratno. U redu. Poslovnik govori najmanje jedna. Prema tome, možemo napraviti novogodišnji izuzetak pa biti dvije. Kažem, Poslovnik govori najmanje jedna, može biti izuzetak novogodišnji pa da bude dvije. Idemo dalje. Glasamo sada o ostalim tačkama koji su predlog za proširenje. Evo da odmah glasamo o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, koji su pdonijeli kolege iz SNP-a. Ko želi obrazloženje? Kolega Gošoviću, izvolite.
  • U suštini ne neka posebna potreba, jer sam nekoliko puta u ovom parlamentu obrazlagao potrebu da se Predlog tog zakona uvrsti u dnevni red.Riječ je o Predlogu zakona kojeg smo odnijeli još u julu ove godine. Nijesu urodili napori da se uvrsti u dnevni red, a imalo je smisla i njegovo donošenje jer u suštini predstavlja odmrzavanje, da tako kažem, penzija u 2013. godini, sada kada smo zašli u decembar, to je, sem retroaktivne primjene koja po Ustavu može da uslijedi, veoma je veoma teško primjenjivo. Obrazloženje postoji zaista i veoma je opravdano jer kada smo krajem decembra 2012. godine donosili Zakon kojim je utvrđeno da se penzije neće uskladjivati u skladu sa Zakonom u 2013. godini, ova Skupština je donijela Zaključak da će, ukoliko u prvom polugodištu dodje do rasta prihoda u Budžetu u odnosu na planirana sredstva, Vlada preduzeti mjere koje će imati za posljedicu određena socijalna davanja. Takođe mišljenje ministra finansija da ukoliko dodje do povećanja PDV da će Vlada razmotriti mogućnost da dodje do odmrzavanja penzija, imamo ostvareni rast prihoda u odnosu na budžetom odredjena primanja od nekih 100 mil. to nije ispoštovano, kada je u pitanju zaključak koji se odnosio na penzionere. Na kraju, sada smo došli u jednu situaciju da će to imati ove negativne posljedice po penzionere, prvo da im se penzije neće povećati već od januara 2012. godine kada je vršeno posljednje uskladjivanje penzija u skladu sa Zakonom i da će ih tako niska osnovica dočekati početkom 2014. godine. To su razlozi koji su imali puno opravdanje za podnošenje našeg Predloga zakona.
  • Hvala, gospodine Gošoviću. Glasamo Vaš Predlog. Glasalo je 73 poslanika, 33 za, 5 protiv, 35 udzržanih. Konstatujem da Predlog nije dobio potrebnu većinu. Idemo na predlog poslanika Radulovića. Podnio je predlog da se na dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću. 5 Izvolite, kolega Raduloviću.
  • Po hitnom postupku, uvažene kolege. Zašto? Zato što sam u drugom dijelu predsjedavao Dječijem parlamentom i osjećao se kao čovjek krajne neprijatno. Đeca i profesori su otvoreno rekli da "boluju od zavisnosti alkohola, droge i kocke" i da su siromašni. Preuzeo sam obavezu da u ime ovog starijeg kolege Parlamenta učinim nešto što je uloga ovog zakonodavnog doma, da ono što je zavisnost o kocki spriječimo u toj zakonskoj proceduri i predložio sam izmjenu i dopunu Zakona o igrama na sreću da isti tretman, kao što ima tretman u kazinima i automatima imaju i kladionice. Znači, i djeca ili odrasli, ili u doba ispod 18 godina ne mogu da se kockaju i da onaj koji organizuje to mora da to utvrdi sa ličnom kartom. Ukoliko se napravi taj prekršaj da bude isti prekršaj kao i kod kazina i kod automata. Kolege, kao roditelj i bogu se nadam i neki djed vas molim, svi zajedno, konsenzusom, da ovo usvojimo. Ukoliko nemamo vremena za ovo zasijedanja neka to bude ono drugo. Ali, vas molim potpuni konsenzusom da usvojimo ovo da se ne brukamo i da spašavamo naše potomstvo, barem od ovog zla kojega smo mi sami napravili evo 20 godina dana.
  • Dobio sam signal od kolega da to već piše u zakonu, ali da provjerimo. Izvolite, kako ne.
  • Gospodine predsjedniče, dakle u postojećem Zakonu o igrama na sreću ova norma je implementirana, ovako kako je to potpredsjednik saopštio, tako da čisto iz formalnih razloga ne možemo prihvatiti. Dakle, to postoji u postojećem zakon.
  • Hvala. Izvolite, kolega Raduloviću.
  • Kolega, to što ste rekli nije tačno. Znači, samo to važi za kazina i za automate, za kladionice ne važi , evo ono što je posljednje, ovdje fino piše u članu 73 tačka 12 da samo to važi u prostorijama gdje su kazina i automat klubovi a da to nijesu kladionice. Evo ga Zakon i provjerićemo oko svega toga.
  • Uvrštavanje u dnevni red ne znači da ćemo se o tome izjašnjavati, znači samo da provjere naše stručne službe pa ako bude tako biće uklonjeno sa dnevnog reda i nećemo razmatrati. Mislim da je to fer predlog. Možemo li tako? Glasamo da se uvrsti u dnevni red, ipak ga moramo formalno glasati. Izvolite, za, protiv, uzdržan. Hvala. Glasalo je 69 poslanika 63 za, 1 protiv, 5 uzdržanih. Konstatujem da je ova tačka sastavni dio predloga dnevnog rada. Poslanik Medojević je predložio da se na dnevni red uvrsti , ta riječ stavi je malo čudna, ali ako stoji u Poslovniku, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Izvolite, kolega Medojeviću.
  • 6 Hvala,gospodine predsjedniče. Ja sam vidio Vladin Predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i Vlada traži jednu čudnu zakonsku normu. Onaj ko plati porez za dobit umanjiće mu se porez. To je pokazatelj kako naša država funkcioniše i kako se odnosi prema toj veoma važnoj oblasti a to je naplata poreza na dobit. Imamo najnižu stopu u Evropi, a s druge strane prodali smo pogrešnim odlukama ove vlasti najprofitabilnija preduzeća i vi znate da je Pokret za promjene ranije sa Demokratskim frontom tražio da se malo ozbiljnije pozabavimo sa oporezivanjem dobiti korporacija, pravnih lica. Prvo stopu treba povećati sa 9 na 15%, drugo treba poresku osnovicu povećati da se onemogući vlasnicima privatnih kompanija da umanjuju poresku osnovicu tako što na troškove kompanija prebacuju svoje privatne troškove, svoja auta, vikendice, putovanja, ljetovanja, automobile. Tražimo da se poveća poreska osnovica tako što se takodje prikrivena dobit koja se vrlo često u tim kompanijama ostavlja kroz ugovore o menadžmentu, kroz ugovore o marketingu kroz ugovore o razvoju, gdje je samo iz telekomunikacionog sektora kolege za prošlu godinu 150 mil. eura je otišlo iz ove zemlje. Mi ovdje pričamo o porezu, o taksi euro po euro, a samo telekomunikacioni sektor godišnje 150 mil. iznese iz zemlje. Mislimo da porez na dobit treba povećati, da treba omogućiti stimulativne mjere , da oni koji ulože na sjsever Crne Gore i koji investiciju kocentrišu na otvaranje novih radnih mjesta da im se taj pčorez smanji na nulu. i da napravimo jedan čitav mehanizam da stimulišemo razvoj a sa druge strane da spriječimo odliv kapitala iz zemlje. Hvala.
  • Ako me sjećanje služi, mi smo davali državnu pomoć onome koji je te godine iskazao dobit. Mislilm da smo tu ušli u svjetski rariteti, nije to jedini, ali tu imamo dosta. Dali smo pomoć poslije dobiti, i tu smo rariteti, mislim, ali nije to jedini. Izvolite, predlog kolege Medojevića na glasanje. Moželi se glasati, jer i ja bih da glasam, ako je moguće? Očigledno mogu da glasam samo u OEBS-u, ovdje mi ne date da glasam. Uskraćujete mi pravo glasa, ali dobro. Hvala vam. Ukupno 72, 34 za, 34 protiv, četiri uzdržana. Predlog nije dobio potrebnu većinu. Poslanik Martinović, da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o Prijestonici. Izvolite, kolega Martinoviću.
  • Uvažene kolege, radi se o zakonu koji je na Odboru za politički sistem dobio široku podršku i pozicije i opozicije. Radi se o zakonu koji će nakon usaglašavanja nacrta teksta koji je prvobitno dostavljen sa Ministarstvom finansija i amandmanima koji će se podnijeti, siguran sam dobiti široku podršku. Zbog toga, očekujem da ćemo ga kao takvog usvojiti kako bi počeo da važi 2014. godine. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Martinoviću.
  • Izvinjavam se, ali samo gospodin Martinović nije dobro informisao plenum. Znači, nikakve široke podrške opozicije nije bilo, jer znam definitivno da smo mi iz Fronta bili ili protiv ili uzdržani, mislim protiv, i kolege iz SNP-a. Izvinjavam se, jedan kolega iz SNP-a je bio protiv i dvoje iz DF-a. Prema tome, to nije široka podrška opozicije, molim vas, jer se stekao utisak da je bo konsenzus.
  • Hvala. 7 To sa opisnim je teško, široko, usko pitanje, a glasamo o tome. Predlog kolege Martinovića, ko je da se uvrsti u dnevni red? Za, protiv, uzdržani? Izvolite. Nemojte obećavati čokolade više. Hvala vam. Glasala su 72 poslanika, 53 za, osam protiv, 11 uzdržanih. Konstatujem da je i ovaj predlog uvršten u dnevni red. Poslanik Gošović podnio je predlog da se na dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju i predložio da se zakon po skraćenom postupku. Izvolite, kolega.
  • Jednu od mjera agrarne politike utvrđene Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju predstavljaju socijalni transferi porodičnim poljoprivrednim domaćinstvima. Riječ je o staračkim naknadama kao vidu socijalnog transfera poljoprivrednim domaćinstvima. Vlada je visinu staračke naknade utvrdila na iznos od 40 eura na mjesečnom nivou. Kriterijumi za ostvarivanje ovog prava su prilično strogi. Pravo na staračku naknadu obezbjeđuje se za jednog supružnika ukoliko žive na selu i bave se poljoprivredom, a nemaju nikakvih drugih primanja. To pravo mogu ostvariti muškarci koji su navršili 65 godina života i žene koje su navršile 60 godina života. Riječ je o kategoriji stanovništva koji su radni vijek proveli na selu, baveći se isključivo poljoprivredom, a nijesu ostvarili nikakva prava na novčana primanja, niti penziju, niti neko drugo primanje. Podnošenje Predloga zakona ima za cilj koliko toliko poboljšanje materijalnog položaja staračkih domaćinstava koji danas održavaju u životu brojna udaljena sela kojima prijeti napuštanje. Isto treba uraditi i zbog činjenice, ako se ima u vidu da su korisnici staračke naknade obveznici plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u iznosu od oko 12 eura na mjesečnom nivou. Dakle, ovih 40 eura moraju izdvojiti i 12 eura za zdravstveno osiguranje. Podnesenim zakonom predlaže se da se iznos staračke naknade utvrdi u visini materijalnog obezbjeđenja koje saglasno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti pripada pojedincu koji ne ostvaruje prihode, a koje materijalno obezbjeđenje sada iznosi 63,50 eura na mjesečnom nivou. To pravo, pravo na staračku naknadu od 40 eura na mjesečnom nivou prema podacima Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, u Crnoj Gori sada koristi 5.131 lice. U Podgorici to pravo koristi 424 lica, u Danilovgradu 96 lica, u Kolašinu je 196 korisnika tog prava, Cetinju 45, Nikšiću 252, u Plužinama 202, Šavniku 159 lica, u Bijelom polju 882 su korisnika tog prava, u Beranama 359, Mojkovcu 81 lice, Plavu 447 lica, Rožajama 140, Andrijevici 122 lica, u Pljevljima je 814 korisnika tog prava, Žabljaku 133, Budvi šest, Kotoru 15, Tivtu jedno lice, Herceg Novom 30, Baru 341 i Ulcinju 386 je korisnika tih prava. Cilj koji želimo postići jeste da jednostavno povećanjem ove naknade povećamo koliko toliko kvalitet života ovih ljudi na selu. Nadam se da će ovi razlozi opredijeliti vas da Predlog ovog zakona uvrstimo u dnevni red, a da nakon toga u raspravi koja će uslijediti dođemo zajedno do najpovoljnijih optimalno mogućih rješenja kada je u pitanju ova staračka naknada i prava tih lica po tom osnovu. Mnogo je bitno da to uradimo sada, jer je i u toku postupak razmatranja budžeta Crne Gore za 2014. godinu, što paralelno treba posmatrati skupa sa tim zakonom. Toliko i hvala.
  • Hvala vam, kolega Gošoviću. Izvolite, kolega Simoviću.
  • Pažljivo sam slušao obrazloženje uvaženog poslanika Gošovića i proceduralno reaguje čovjek koji je taj projekat staračkih naknada definisao sa tadašnjim Ministarstvom poljoprivrede i već godinama ta jedna pravedna naknada se isplaćuje za značajan broj poljoprivrednih 8 proizvođača koji su cijeli svoj život živjeli na selu, bavili se poljoprivredom, sačuvali život na selu, a u međuvremenu nijesu dobili nikakva socijalna ili bilo kakva druga primanja. Uvažavajući tu ideju i potrebu da se tako jedna plemenita ideja i u narednom periodu sačuva, da bude održiva, ali istovremeno da bude usaglašena sa budžetskim kapacitetima i da se napravi jedna optimalna ravnoteža između razvojne komponente u poljoprivrednom sektoru Crne Gore i ono što je jedna socijalna, ali i pravedna mjera, molim i predlažem da tu ideju zapamtimo i ... razgovor o budžetu, da se prosto danas o tome ne izjašnjavamo. U suprotnom, o jednoj dobroj ideji, o dobroj namjeri, Poslanički klub Demokratske partije socijalista neće biti protiv, ali će biti uzdržan.
  • Hvala. Bio je miks suštine i procedure. Čuli ste kolegu. Ostajete li pri predlogu? Izvolite, kolega Gošoviću.
  • Razmatranje Predloga ovog zakona, naravno ako ga uvrstimo u dnevni red, a očekujem da hoćemo, ni u kom vidu nije u suprotnosti sa onim što će značiti razmatranje Predloga budžeta Crne Gore za 2014. godinu. Jednostavno će taj postupak teći maltene u skoro istim vremenskim razmacima, jer ćemo mi Predlog budžeta razmatrati na odborima već narednih dana i Predlog ovog zakona, svakako, ukoliko ga uvrstimo u dnevni red. Prihvatanjem ovog predloga, eventualnim usvajanjem ovog zakona, stvorili smo pretpostavke da to možemo uraditi u budžetu, predvidjeti sredstva i u budžetu za 2014. godinu. Dakle, to je jedan proces koji prati i kada je u pitanju Predlog zakona, ovog zakona i Predlog zakona o budžetu, tako da zaista ne možemo odustati od ovog Predloga zakona, jer jednostavno možemo usaglasiti i jedno i drugo i doći do onog povećanja naknade koja će biti predviđena i Predlogom budžeta za 2014. godinu. Možemo usaglasiti te stavove u postupku razmatranja samog Predloga zakona. Toliko i hvala.
  • Hvala. Imam konpromisno rješenje. Mi ga možemo sad utvrditi, dnevni red, a spojiti bez obzira što je na različitim sjednicama raspravljanje kad bude o budžetu. Ostaviti ga da ga raspravljamo sa budžetom. To može biti kompromis. Pa možemo ga ostaviti tada da se raspravlja, nije nikakav problem. Tehnika je koja pomaže suštini, to je uvijek potrebno uraditi. Izvolite, stavljam na glasanje Predlog kolega iz SNP-a. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam kolege.Glasalo je 70 poslanika, za 41, protiv 29, nije bilo uzdržanih. Konstatujem da je predlog sastavni dio dnevnog reda, a odradićemo ga ovako kako smo rekli zajedno sa budžetom, iako je na sedmoj sjednici. Idemo na predlog kolege Banovića da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o dopuni Zakona o strancima. Mislim da je samo jedan član. Izvolite, samo mikrofon kolega Banoviću.
  • Zahvljujem. Dakle, moj predlog je da se uvrsti u dnevni red Predlog zakona o dopuni Zakona o strancima. Radi se o predlogu koji je podnijela Vlada i o jednom amandmanu, o jednom roku. Dakle, kao što je poznato iz tog predloga iz postojećeg zakona krajem godine, 31. ističe rok do kog su se trebala raseljena lica prijaviti da bi regulisala svoj status stranca sa stalnim nastanjenjem. Na žalost, i poslije trećeg produženja, mislim da je ovo treće produženje, treća godina kako taj rok produžujemo, veliki broj njih nije tu svoju zakonsku obavezu i pravo iskoristio, tako da i još jedan veliki broj njih nema regulisan status u skladu sa zakonom. I zbog 9 toga je Vlada predložila Ministarstvu unutrašnjih poslova, a ja sam smatrao da je jako bitno da to danas uvrstimo i riješimo u nekoliko narednih dana kako bi produžili rok još na godinu tim licima da u skladu sa zakonom riješe svoj status i zato vas pozivam da podržimo uvrštavanje u dnevni red ovog zakona.
  • Hvala. Produženje roka za prijavu. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasalo je 67 poslanika, 64 za, jedan protiv, i dva uzdržana, i ovo je uvršteno u dnevni red. Idemo na predlog kolege Milića, Damjanovića, Kaluđerovića u raspravi oko KAP-a. Zaključci koji su bili povodom KAP-a. Izvolite.
  • Zahvaljujem predsjedniče. Dakle, ovo jeste formalno predlog tri poslanika koji pripadaju najjačoj opozicionoj partiji pojedinačno gledano, ali je ovo obaveza. Ovo je obaveza Parlamenta i, da vam pravo kažem, ne vidim potrebe da suštinski obrazlažem nešto što je član 9 zaključaka koje je ovaj Parlament usvojio, gdje se kaže da Vlada Crne Gore kao državni organ nadležan i odgovoran za vođenje ekonomske politike jednom u tri mjeseca obavještava Parlament Crne Gore o sprovođenju politike u KAP-u. Podsjetiću da je u međuvremenu 4. novembra Odbor za ekonomiju, finansije i budžet imao sjednicu posvećenu ovom izvještaju, da smo pripremili za Parlament 05. izvještaj koji je došao poslanicima i jednostavno su se stekli uslovi da shodno obavezi i zaključaka koje je ovaj Parlament donio dakle, tački 9, razmatramo informaciju. To možemo da radimo na nivou Odbora za budžet, međutim mislim da je svrsishodno da to radimo ovdje u plenumu, transparentno pred licem cijele javnosti, a naročito što je u kontekstu ove priče na novom izjašnjavanju Predlog zakona koji smo usvojili nedavno, i što teče tenderski postupak, odnosno postupak prodaje imovine Kombinata aluminijuma u stečajnom postupku. Tako da ne vidim problema da ispoštujemo našu obavezu, obavezu ovoga doma. Dakle, formalno jeste potpisano od strane opozicionih poslanika, ali je ovo obaveza Parlamenta. Hvala vam.
  • Pogotovo oni koji su podržali te zaključke. Kao što rekoh, okapasmo 2013. o KAP-u. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasala su 73 poslanika, 39 za, 24 protiv, 10 uzdržanih. Konstatujem da je i ova tačka uvrštena u dnevni red. Kolega Andrija Popović predložio je da se u dnevni red uvrsti Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Crne Gore. Izvolite kolega Popoviću.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Radi se o legendarnom Prijedlogu odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika. Tri puta je prošao odbore, dva puta je prošao plenum, na paradoksalan način dolazi treći put na plenum iako je dva puta već prošao plenum. Radi se o tome da državna himna se izvodi na početku konstitutivne sjednice Parlamenta, na početku na prvoj sjednici proljećnog i na prvoj sjednici jesenjeg zasijedanja Skupštine i da postoji ta obaveza, do sad je tradicionalno bilo da se zasijedanje prvog proljećnjeg i jesenjeg zasijedanja održava u našoj prijestonici Cetinju, da to od sada bude obaveza. To su te četiri stvari, ustvari četiri promjene. Zahvaljujem. 10
  • Hvala kolega Popoviću. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasalo je 69 poslanika, 40 za, 11, protiv, 18 uzdržanih, i ovo je postalo sastavni dio Predloga dnevnog reda. E, sad sa svim ovim dopunama, što direktnim, što izglasanim, stavljam predložani dnevni red na glasanje. To je dopuna. Izvolite, stavljam na glasanje cjeloviti dnevni red, dobićete ga u prečišćenom tekstu. Imamo novih 11 tačaka. Hvala vam. Glasalo je 65 poslanika, 60 za dnevni red, nije bilo protiv, pet uzdržanih. Konstatujem da smo utvrdili ovaj dnevni red. Imam jednu molbu da bi naš rad zajednički, a ispostavljanje je povjerenja i kredibilnosti dogovora sa šeste sjednice, Odbor je predložio Odluku o razrješenju izabranog člana Odbora za turizam, kolege Nimanbegua, da bi kolega Nimanbegu izvršio transfer u Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, a zamjena je sa kolegom Šefikijom Murićem. Možemo li to u jednom glasanju da završimo. Ne, ovo je dogovor da bi se moglo sprovesti saslušanje na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu za Sudski savjet i Tužilački savjet. Smatramo li ovo usvojenim? Hvala na pomoći kolege. Ṡutra nastavljamo u 11h. Može, neću završiti kolega Kaluđeroviću, - Aneks ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta zaključeno između Vlade Crne Gore i konzorcijuma Northstar d.o.o Podgorica i Eqest capital limited Yersy, to je prva. To je šesta, a onda se vraćamo na sedmu Predlog zakona o otpisu kamata na poreske i carinske obaveze i Predlog zakona o dopuni Zakona na dobit preduzeća. To je sjutra. Izvolite, kolega Kaluđeroviću.
  • Gospodine predsjedniče, Vama se obraćam jer je proceduralna intervencija. Upravo smo usvojili dnevni red za narednu sjednicu, jer smo prekinuli prethodnu, i prva tačka tog dnevnog reda je ponovno glasanje o Predlogu zakona koji nam je predsjednik države vratio. Dakle, govori se o privatizaciji u rudarsko-metalurškom sektoru. Dakle, posvećen je Kombinatu aluminijuma. Ovdje smo da kažem, u punom sastavu, o tom Predlogu zakona ponovnom nema rasprave, dakle, samo je pitanje glasanja. Meni se čini da je racionalno da to učinimo, tim prije što ulazimo u zonu rizika da u ovom interegnumu između, nakon što nam je vraćen zakon se donesu neke odluke oko privatizacije Kombinata aluminijuma i onda ćemo biti u velikim problemima svi skupa. Hvala.
  • Dobio sam informaciju da klubovi nijesu kompletni za glasanje, a da u utorak ćemo biti kompletni. Koliko ja sad vidim, kolega Kaluđeroviću, fali opozicije koja je taj predlog izglasala, a potreban je 41 tako da je dogovor bio da kada bude glasanje svega, pa i toga, da to uradimo idući utorak. Inače, pogledao sam sudska vlast ne donosi odluku, nego stečajni upravnik koji nije sudska vlast. Hvala vam, vidimo se sjutra u 11h. 11 10.12.2013. u 14.40h
  • Prelazimo na sljedeću tačku: Predlog zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar finansija Radoje Žugić i vršilac dužnosti pomoćnika ministra Marina Perović. Izvjestioci Odbora su Marta Šćepanović u ime Zakonodavnog odbora i Strahinja Bulajić u ime Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Pitam ministra Žugića želi li da iskoristi pravo na uvodnu riječ? Želi. Izvolite. Izvinite, pošto ima interesovanja prije Vašeg uvodnog izlaganja. Dakle, ova tačka i sljedeća, dogovor sa Kolegijuma, ukupna rasprava u trajanju od 3 sata, pojedinačno učešće u raspravi u trajanju od pet minuta. Ukupno 3 sata, otprilike po sat i po. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine Šturanoviću. Uvaženi poslanici, Osnovni razlog za donošenje Zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze je uvažavanje efekata ekonomske krize, koja je uzrokovana padom privrednih aktivnosti i smanjenjem naplate javnih prihoda, a što se posljedično odrazilo na povećanje budžetskog deficita nivoa javnog duga, ali i poreskog duga. Evidentno je da se u sturkturi poreskog duga preduzetnika i pravnih lica značajan iznos odnosi na kamatu zbog neblagovremeno plaćenog poreza, odnosno poreskih obaveza. Iznos duga po osnovu kamate za neblagovremeno izmirenje poreskih obaveza prema najnovijim podacima je 67 miliona eura. Ovim zakonom se kao mjera podrške poreskim obveznicima sa problemima likvidnosti zbog poremećaja na tržištu i unutrašnjih slabosti, ali i uticaja ekonomske krize na globalnom nivou, predlaže otpis kamate na poreske i carisnke dažbine koje su dospjele za plaćanje do 30. novembra tekuće godine. Prvobitni rok je bio mjesec dana kraći, ali smo to na Odboru na predlog poslanika produžili u procesu trajanja, nadam se, donošenja ovog zakona za one poreske obveznike koji izmire svoje dospjele poreske obaveze u roku od 30 dana od dana stupanja ovog zakona na snagu. Dospjelom poreskom obavezom smatraju se porezi, takse, doprinosi, naknade i druga novčana davanja koja razrezuje, kontroliše i naplaćuje Poreska uprava, dok se carinskom obavezom smatraju carinske naknade i druge dažbine u skladu sa zakonom koje naplaćuje, utvrđuje i kontroliše Uprava carina. Pravo na otpis kamate mogu ostvariti i dužnici kojima je odloženo plaćanje poreskog duga, odnosno odobreno plaćanje u ratama u skladu sa posebnim propisima kao i za obaveze za čiju je naplatu pokrenut postupak prinudne naplate. Predlogom ovg zakona propisan je postupak podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na otpis kamate i sadržina zahtjeva nadležnost organa za odlučivanje po zahtjevu u zavisnosti od vrste obaveza i rok za podnošenje navedenog zahtjeva. Zakonom je predviđena i mogućnost da nadležni organ lokalne samouprave može posebnim aktom utvrditi pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu poreza koji uvodi jedinica lokalne samouprave na isti način kako je to propisano ovim zakonom. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, ministre Žugiću. Prelazimo na prvi krug. 12 U ime poslanika Demokratske partije socijalista, kolega Jelić, do pet minuta.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospođo Perović, Koji su osnovni razlozi za donošenje ovog Zakona o otpisu kamata na poreske i carinske obaveze? Prije svega se odnose na ublažavanje efekata ekonomske krize koja je uzrokovana smanjenjem javnih prihoda i povećavanjem budžetskog deficita sa jedne strane, i sa druge strane povećanje poreskog duga, kako je to u uvodnom izlaganju saopštio ministar finansija. Potrebno je kao mjeru uvesti ovaj zakon radi smanjenja ukupnog poreskog duga koji iznosi, kao što smo čuli, oko 67 miliona eura. Ovim zakonom se omogućava poreskim obveznicima otpis kamate na poreske obaveze dospjele do 31. oktobra 2013. godine. Kada se, dakle, analizira poreski dug treba naglasiti da jedan značajan dio tog poreskog duga upravo se odnosi na kamatu, koja je obračunata zbog neblagovremenog plaćanja poreskih obaveza, i ona, kao što smo čuli, iznosi 67 miliona eura u ovom trenutku. Dakle, omogućiće se otpis kamata na poreske obaveze koje su dospjele do 31. oktobra 2013. godine. Na ovaj način poreski obveznici bi se trebali relaksirati u dijelu neplaćanja kamate na dospjeli dug. Dakle, ko stiče pravo na otpis ovih kamata i carinskih obaveza? To su oni poreski obveznici koji bi uredno izmirili svoj dospjeli dio poreskih obaveza i na taj način bi se relaksirali i prevazišli bi teškoće u poslovanju tih privrednih subjekata, jer imamo dio privrednih subjekata kojima su blokirani žiro računi, koji imaju takozvano založno pravo, a na taj način kad bi se otpisale njihove kamate i platili ovaj dug, stvorile bi se mogućnosti da posluju redovno, da izmiruju svoje poreske obaveze u narednom vremenskom periodu. Svakako, ovaj poreski dug je nanio dosta štete prvo budžetu, a zatim i čitavoj privredi, i na ovaj način se želi naplatiti glavnica poreskog duga koja je negdje oko 200 miliona, pa bih ovdje postavio pitanje ministru: Koliko procjenjujete, gospodine ministre, da biste sa ovim zakonom mogli da naplatite ovog poreskog duga, i podsredstvom kojih mehanizama, jesu li to samo mehanizmi koji su dati u zakonu ili postoje neki određeni drugi mehanizmi? Svakako intencija ovog zakona jeste da se želi postići finansijsko ozdravljenje firmi otvaranjem novih radnih mjesta i imali bi efekte tako na čitavu ekonomiju Crne Gore. Ono što bih želio da naglasim jeste da suštinski problem Crne Gore se nalazi, po meni, u bankarskom sektoru imajući u vidu jedan dio nekvalitetnih kredita koje je praktično nemoguće izmiriti. Tu smo imali takozvani najavljeni podgorički model i rješavanja navedenog modela, o čemu je gospodin ministar pričao na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Želim da naglasim da depoziti pravnih i fizičkih lica u ovom trenutku u bankama u Crnoj Gori iznose oko 2 milijarde i 100 miliona, ali je problem što ti depoziti nijesu u funkciji razvoja privrede i otvaranja novih radnih mjesta. Još uvijek su kamate na te kredite koji se daju građanima i privredi dosta visoke, a ročnost tih kredita dosta kratka, tako da građani i privredni subjekti, poslodavci, nijesu stimulisani da uzimaju kredite po takvim uslovima. Takođe smatramo da država treba da da i određen napor što se tiče faktoringa, to jeste otkupa potraživanja koji sada trenutno postoji u portfoliju Investiciono-razvojnog fonda, jer smatramo da bi sa tim mehanizmom mogla da se poveća likvidnost i kreditna sposobnost subjekata. U članu 7 ovog Predloga zakona stoji da nadležni organ, organ lokalne samouprave može u skladu sa ovim zakonom propisati pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koji vodi lokalna samouprava. Smatram da bi trebale sve lokalne samouprave ... i da to bude obavezujuće za sve opštine, jer ovako kako ja to čitam, može a i ne mora. Takođe, ono što je bitno jeste možda i razmišljati da ovaj model ovakvog otpisa kamata bi trebalo da slijede banke u Crnoj Gori kroz ponudu otpisa kamata za svoje klijente kako bi prije svega lakše naplatili postojeća potraživanja i na taj način skinuli jednu blokadu koja je sada u njihovom radu, a na taj način bi se stvarali uslovi za kvalitetnije poslovanje privrednih subjekata. 13 Ono što još želim da naglasim jeste da je Odbor za ekonomiju i budžet predložio Skupštini da prihvati Prijedlog zakona o otpisu kamata na poreske i carinske obaveze. Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.
  • Hvala i Vama, kolega Jeliću. U ime Kluba poslanika Demokratskog fronta kolega Medojević. Izvolite, do pet minuta.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Ministre, mi smo imali ranije ovu raspravu. Dakle, razumijemo razloge, shvatamo da je nužda takva, ali ne razumijemo poteze. Ako treba da se država obračuna sa onima koji prave poreske utaje, koji prave određenu štetu državi, onda treba da pođemo od ovoga spiska koji je objavila Poreska uprava. Još jednom čestitke za to što ste uradili na zahtjev Odbora za ekonomiju i finansije i konačno smo došli do činjenice koju ja Vama sada želim da kažem, da ne možemo tretirati sve jednako. Prvo, imaju firme koje su plaćale poreze, onda ili njima da vratimo dio koji su možda u njihovom obračunatom porezu platili za kamatu, neke firme su platile i kamatu, i poreski dug. Ne možemo nekima opraštati kamatu, a posebno, gospodine ministre, molim sada eksplicitan odgovor, zašto Poreska uprava nije pokrenula pitanje obuhvata poreske osnovice i za novac koji crnogorski tajkuni ili tajfuni imaju na privatnim računima u inostranstvu. Gospodine ministre, znate to je trend u Njemačkoj, znate za spor Njemačke i Švajcarske, znate šta je njemačka država uradila, njihov ministar finansija, budite takav ministar finansija. Tražite od Švajcarske podatke, od Luksemburga, od Lihtenštajna, od Kipra, koji crnogorski državljani imaju privatne račune u inostranstvu, pa makar to bio i predsjednik vaše stranke ili njegov brat. Ne može ovako više da se radi. Dakle, kako može Elektroprivreda da duguje 19 miliona eura za doprinose i lična primanja? Pogledajte spisak najvećih dužnika - Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, “Radoje Dakić”. Zamislite, “Radoje Dakić” kome više nema ni table tamo, on se vodi kao aktivan. Kako je “Radoje Dakić” aktivna firma, ljudi? Aktivan je za izbore DPS-a i za vaše manipulacije i trgovine s tim ljudima. Kako može da bude firma aktivna, bre? Rudnici boksita Nikšić šest miliona eura, Elektroprivreda duguje 19 miliona eura, Rudnik uglja 13 miliona, “Radoje Dakić” osam miliona, mrtva firma. Rudnici boksita šest miliona, Opština Budva pet miliona, Duvanski kombinat pet miliona, Željezara Nikšić četiri miliona, Skupština opštine Berane tri miliona, Pantomarket 2,5 miliona, Javno preduzeće Komunalne djelatnosti u Baru 2,5 miliona, Opština Kolašin 2,5 miliona, Zavod za izgradnju Bara, AD Pobjeda 2,5 miliona. Koga ja ovdje čitam? Sve firme koje su u vlasništvu Demokratske partije socijalista. Nemojte to više da radite. Ko je Pantomarketu omogućio da uzme 150 miliona eura, a da sad ide u stečaj? Svetozar Marović. Svetozar Marović, to je firma Svetozara Marovića. Evo, zapišite. Zapištite, slobodno. Iz Službe državne bezbjednosti. Provjerite račune u inostranstvu i uzmite taj novac. Kakva Vektra, pogledajte Vektru koliko se puta pojavljuje. Te Vektra kompanija Jakić, Boka, pa ko može da toleriše ovolike dugove, a čovjek znamo da ima račun u inostranstvu. Dajte, obuhvatite poreskim prijavama, imate to pravo po Zakonu o poreskoj administraciji. Imate pravo, izvolite, obratite se ministrima ovih zemalja, tražite poresku istragu i tražite gdje su pare, šest i kusur milijardi iz Crne Gore koje su nelegalno iznešene. Kad zaplijenite te pare, onda možemo da pričamo o ovakvim aktivnostima. Nemojte da firme tajkuna koje su opljačkale državu Crnu Goru, mi im sada opraštamo kamate. Pa oni, bre, treba da su u zatvoru, svi do jednoga. Šta je Zavala invest? Kako ne, naš kolega je odgovoran za Zavalu invest. Nije, nego je Svetozar Marović odgovoran za Zavalu invest. Ali, Svetozar Marović je potpredsjednik vaše stranke, pa se sa predsjednikom vaše stranke dogovorio da se ne diraju, jer je nezgodan svjedok, jer je nezgodan svjedok i zna dosta. 14 Zato mislimo da je, ministre, vrijeme da pređete u političke grupacije koje su iskreno za podršku crnogorske privrede i iskreno za rješenje ekonomske krize, a ne da sebe dovodite u poziciju da čuvate tajkune crnogorske koji su opljačkali Crnu Goru. Gospodine ministre, samo jedno pitanje - je li moralno, je li pravedno da opraštamo ovim ljudima kamate, a oni žene svoju djecu i udaju svoju djecu sa svadbama koje koštaju pola miliona eura? Odakle im te pare? Odakle taj novac? Znači, dajte da se konačno vratimo državnim interesima. Neko je opljačkao ovu Crnu Goru. Drago mi je i veoma sam ponosan što na ovom spisku nema nijedne opštine u kojoj opozicija vlada. Molim lijepo. Ovdje nema, što znači da se može i pošteno raditi i korektno. Poteškoće su svugdje, svi imamo teškoće da izmirimo svoje obaveze i nije lako. Duguje se nekome, neko duguje, to razumijem, ali da neko krade zemlju, da iznosi novac napolje, a da onda traži podgorički model, a da svaki novi auto, novi mercedes, novi audi završi u njihovoj porodici. A vidjećemo, kad dođe priča o Svetom Stefanu, toga ministra potpisivača, to sam vam rekao, koji bježi iz Skupštine. Kako vaša đeca žive, a kako njegovo dijete živi. I Vama, kolega Jeliću, šta Vi vozite, a šta vozi dijete ministra potpisivača? Pa ga Vi branite ovdje. I Vama, kolega Sekuliću, pa Vi branite, pošteno ste radili svoj posao, o onaj što je došao iza Vas, milione ima. Pa ga Vi branite, slobodno.
  • Hvala, kolega Medojeviću. Imate pravo, kolega Jeliću, izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Mislim da je narušena procedura u skladu sa članom 98 Poslovnika. Poslanik Medojević ... na neki način u diskusiji, osim toga govorio je negativno o ljudima koji nijesu prisutni u Parlamentu i koji ne mogu da se odbrane. Osim toga, gospodine Medojeviću, mene pominjete u nekom negativnom kontekstu. Molim vas,molim vas. Dakle, dovodite mene sa nekim tamo vašim insinuacijama u vezi nekih kriminalnih radnji, ja Vam to ne dozvoljavam. Molim vas, molim vas. Dakle, nijeste, gospodine potrpedsjedniče, upozorili gospodina Medojevića, a to ste trebali da uradite u skladu sa ovim Poslovnikom i da ga upozorite na ovakva izlaganja. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Jeliću. Kolega Medojeviću, molim vas. Znači, ovako, kolege. Član 98, imali ste i nijeste imali pravo, ali ste imali pravo, član 101 koji je rigidniji. Kolega Jeliću, razumio sam da je kolega Medojević Vas u pozitivnom smislu pomenuo i kolegu Sekulića. Ali, u negativnom smislu je pomenuo vašeg potpredsjednika partije gospodina Marovića i u ime toga ste mogli da imate repliku, a u vezi Vas samo ste mogli da kažete, tačno gospodine Medojeviću, ja sam pošten čovjek i dobar čovjek kao što kažete. Znači, gospodine Jeliću, možete u vezi negativne konotacije koja je napravljena u odnosu na potpredsjednika vaše partije. Izvolite.
  • Dakle, imamo dobru praksu da ne pominjemo u negativnom kontekstu ljude koji nijesu u ovom Parlamentu, jer ne dozvoljavamo tim osobama ili uskraćujemo im mogućnost da se odbrane. Dakle, Vi nijeste reagovali, ili nijeste reagovali kad se to desilo, a što se tiče gospodina Medojevića, ne treba mene gospodin Medojević da hvali, ja vam to ne tražim, gospodine Medojeviću, i zamoliću Vas ubuduće da me oslobodite od takvih Vaših hvala. 15
  • U redu, to je Vaše pravo, gospodine Jeliću, ali mi Crnogorci volimo kad nas neko hvali, pa i suprotno. U ime Kluba poslanika SNP-a kolega Damjanović. Ministre, poslije prvog kruga ćete imati pravo da odgovorite, da doprinesemo kvalitetu, sadržajnosti i dinamici. Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Ministre Žugiću, izlaganje radi objektivnog informisanja javnosti, jer su se ovdje čule pogrešne činjenice, odnosno neistine. Nije Odbor za ekonomiju, finansije i budžet učinio da poreski dug postane javan. To je zasluga Kluba poslanika Socijalističke narodne partije Crne Gore intervencijom na Zakon o poreskoj administraciji. I da ništa nijesmo uradili u ovom Parlamentu svih ovih godina, samo to je dovoljno, jer smo prvi put u istoriji Crne Gore konačno uspjeli da natjeramo Vladu, mi u SNP-u, da objavi listu poreskih dužnika. A prvi smo otvorili priču o prihodnoj strani budžeta, o reformi poreskog sistema u Crnoj Gori i evo, pokušavamo dakle, da tu priču držimo u fokusu i nastavljamo dalje. Nastavljamo dalje dok ne dovedemo poreski sistem u Crnoj Gori onakav kakav treba da bude, dakle, i pravedan i efikasan, i onakav kakav treba jednoj državi socijalne pravde malom društvu kao što je Crna Gora. Svakako otvoren i fleksibilan, ali svakako sa mehanizmima zaštite i mehanizmima koji će omogućiti da u ovoj državi više plaća onaj koji ima više prihoda i više imovine, a o tome vodimo konstantnu polemiku, odnosno dijalog sa vama. U odnosu na Predlog zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze, takođe da obavijestim javnost zbog objektivnog informisanja da na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet niko nije bio protiv ovog Predloga zakona. Dakle, ni vlast ni opozicija, a svi su bili na sjednici. Prema tome, možemo da govorimo i ja sam vam rekao da će moj konačan stav zavisiti od konačnog rješenja o ovom Predlogu zakona, pogotovu onih djelova koji se tiču transparentnosti. I ovaj Predlog zakona je usmjeren prema poreskim dužnicima, i onim malim i onim sitnim kojih je sijaset, to su mala i srednja preduzeća, to su dakle, hiljade i stotine i hiljade onih preduzetnika koji imaju problem što im je neko sa nekim zateznim kamatama i kamatama zbog objektivnih teškoća u plaćanju onemogućio dake, da normalno posluju. I ovo je šansa prije svega, malim preduzetnicima da se rasterete, jer 25% poreskoga duga jeste kamata, 75% otprilike ako ja to dobro sabiram, a čini mi se da sabiram, jeste osnovni dug. I daj Bože da mi možemo da govorimo o tome da ćemo naplatiti preko 200 miliona ili 75% duga, a da će svi prihvatiti ovo. Mislim da neće. Prije svega da neće ovi veliki poreski dužnici koji nemaju novca. Među njima ima firmi i fizičkih lica koji su u objektivnim teškoćama, pritisle ih banke s druge strane i tako dalje. Ima firmi i lica koja ne bi trebala da se nađu na ovom spisku i o njima će da vode računa posebni organi, istražni organi. Kad SNP bude u situaciju da vrši vlast i odgovara za sudbinu ove države, budite uvjereni ministre finansija da ćemo i kroz izmijenjeni Zakon o kapitalnim i tekućim poslovima s inostranstvom i kroz, razmjenom podataka i da kažem, pomoću pravnih stvari sa drugim državama, svakako doći do imena i računa ljudi koji su eventualno iznijeli kapital iz ove države. Ali, smo ubijeđeni da toga kapitala ima dosta i u državi i u sefovima banaka. Ne onaj dio koji je na računima ili depozitima, nego u sefovima banaka i u kućama. I taj kapital treba da se stavi u funkciju, milom svakako. Nikoga ne možemo da silimo, ali možemo da damo šansu da taj kapital bude u funkciji razvoja cjelokupnog društva, a ne jednog malog broja pojedinaca.Znate i sami da je jedan od osnovnih principa i Ustava načelo, čini mi se jedine partije u ovom Parlamentu, SNP-a, upravo ta socijalna pravda i borba za solidarnost i jednakost među građanima. 16 No, da ostavimo i taj dio načelne rasprave. Rekao sam vam da nekoliko normi ovdje moramo da dobro preispitamo, prije svega ovu normu jer vidim da vam je Ustvni odbor već promijenio. Ne 31. oktobra nego 30. novembra kao krajnji rok. Sada već možemo da govorimo o horizontu, kraj godine 31. decembar. I negdje primjenu zakona da vežemo za kraj godine, početak nove budžetske godine da damo možda januar mjesec kao tih 30 dana do kraja januara, da vidimo šta možemo da imamo i ko će to da jednostavno pristupi definisanju ovakvoga modela. Javna objava kao što vas je SNP negdje natjerao da objavite poreske dužnike, da se naravno objave i svi oni koji će iskoristiti ovo pravo iz ovoga zakona. To je takođe, veoma bitna činjenica. Takođe, u odnosu na lokalne samouprave da vidimo da li da ostavljamo normu da nadležni organ lokalne samouprave može da primijeni ovaj zakon. Pa onda ja bih dodao uz saglasnost državnog organa za poslove finansija, ne zbog centralizacije zbog odnosa koje imate sa lokalnim samoupravama. Ili ćemo da kažemo da će nadležni organ lokalne samouprave primijeniti ovaj zakon obavezno. Mislim da je to norma koja je teška, ali ova prva norma svakako traži vašu saglasnost, odnosno saglasnost Ministarstva finansija. Da vidimo da li oslobađa porez. Dozvolite mi pola minuta, da li oslobađa poreza neka lokalna samouprava tamo nekoga, a ovamo duguje državnom budžetu po tom istom porezu. To je neprihvatljivo. Mislim da se tu slažemo da ne može država , da ne može opština dužnik po porezima i doprinosima oslobađati nekoga drugoga upravo od tih poreza i doprinosa. I negdje, da i tu priču ovdje otpočnemo. Počeo sam prvi, još prije tri godine kada sam čuo da Svjetska banka radi projekat definisanja loših kredita, da ukazujem da svako rješenje koje se traži mora biti na dobrovoljnoj bazi. A rješenje o tome da rješavamo loše kredite time što ćemo omogućavati odlaganje obaveza poreskih, a tamo se neke kamate kupe na te poreze nije dobro, vrtjećemo se u krug, i to, ministre, da imamo kao činjenicu. I na kraju, uz zahvalnost potpredsjedniče, da još jednom apelujem ono što je bio ključni stav Socijalističke narodne partije Crne Gore. Mislim da će kolega Milić govoriti o tome više. Kada već radimo ovo da država prije svega male, sitne i srednje preduzetnike oslobađa kamata koje su ih stegle da ne mogu da rade, a zauzvrat traži naplatu duga za porez, hajde da zajedno Ministarstvo finansija, Centralna banka i komercijalne banke nađu model da se takođe kamate i zatezne kamate otpišu dužnicima prema bankama, koji su u dužničkom ropstvu građana ili privredi. Zauzvrat da oni izmire, da ovi prevremeno izmire dug, onosno dio duga. Po meni dio duga koji može da bude u nekim procentima, dogovaraćemo se kako. To je naš dug prema građanima i prema privredi ove zemlje. I evo, mislim da je sad momenat kad ovaj Predlog zakona ovdje raspravljamo da se dogovorimo i oko te akcije. Zahvaljujem, potpredsjedniče.
  • I Vama, kolega Damjanoviću. U ime Pozitivne Crne Gore kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre, predstavnici Ministarstva, Dakle, pred nama je zakon koji, mogu reći, ima jednu dobru ideju. Međutim, od ideje do realizacije uvijek može da bude dosta problema, tako da ne znači da će realizacija ovog zakona odgovarati onoj osnovnoj ideji koju svakako možemo da podržimo u smislu pomoći, odnosno podrške naporima Poreske uprave da konačno bolje naplati poreski dug nego što je do sada rađeno. Ne mogu da počnem diskusiju a da ne postavim pitanje i vama i svima nama, naravno. Ministre finansija, dobar dio, odnosno ogroman dio ovog poreskog duga je nastao prije nego što ste Vi došli u Ministarstvo, ali uvijek se moram vratiti na pitanje, zašto je dozvoljeno da 350 miliona duga, najmanje je bilo, ako ne i više, šta se radilo svih ovih godina? Evo, čuli smo da jedan “Radoje Dakić” i dan danas se vodi kao aktivna firma sa prilično velikim poreskim dugom. 17 Dakle, ili je trebalo smoći snage da se naplati od onih od kojih se može naplatiti, ili da se jednostavno izbriše taj poreski dug od onih od kojih se ne može naplatiti. Međutim, ovamo možda iz selektivne primjene se nije išlo ka tome da se naplati od onih od kojih se može, a iz političkih razloga se i dalje vodio taj dug, odnosno vodile su se firme aktivne pa je i odgovaralo da se isknjižava iz poreskih knjiga. Naravno, ovdje stoji, takođe, jedna stvar koja je vrlo nezgodna za ovaj zakon i za to smo i bili uzdržani na Odboru i za to još, uvijek iskren da budem, ne znam na koju stranu će prevagnuti, čućemo i vaše uvjerenje o zakonu, da li ga podržati ili ne, iz razloga što ne mogu ga generalizovati kamatu, odnosno poreski dug prema svima. Jedni su od nevolje ušli u probleme, drugi nisu nego svjesno, ili su bili previše pohlepni, pa su zloupotrijebili to što se prema njima nije zakon primjenjivao kao prema svima ostalima i dogurali do stotine miliona obaveza, što po osnovu kredita, a naravno i porez u svemu tome. Ono što je problem u svemu ovome, barem ga ja vidim tako, što dobar dio ovog poreskog duga je već naplaćen, jer kod svih indirektnih poreza, PDV-a pa i kod carinskog duga, firme koje sad duguju stotine miliona su naplatile kroz PDV od nas građana, korisnika tih usluga taj novac. Oni su naplatili carine, od nas, prodajom svojih prozvoda i usluga, ali nisu platili obaveze prema državi, pa u krajnjem ispada da građani države sve vrijeme kreditiraju te neuspješne kompanije. To je kalkulacija vrlo jednostavna. Dalje, naveli ste da je 98 miliona dug po osnovu kamata i carina na poreski dug i na carinski. Znam da ste negdje ranije izjavili da je svega 20% naplativo ukupnog poreskog duga, pa me sad interesuje da li je taj odnos u odnosu na 98 isti, odnosno trebao bi logično da bude daleko manji. Jer, ako nije mogao kamatu, on vjerovatno ne može ni dug, tako da vjerujem da govorimo o nekom iznosu, možda nekih 10-15 miliona maksimalno koje otpisujemo, ako sam dobro neke pretpostavke dao. Ono što me, takođe, brine u primjeni ovog zakona je da ovaj zakon može da bude ohrabrenje za finansijsku nedisciplinu. Jer, znate kad nešto opraštamo, obično svi računaju to ćemo opet, i zašto bi neko trčao da plaća redovno obaveze ako računa da će neko oprostiti. Takođe, možemo ovo tretirati kao jednu nagradu, jedan vid nagrade za one koji su neuredni bili. Sad se pitam - a šta sa onima koji su redovni bili proed svih poteškoća, jer sve njih je zadesila ekonomska kriza? Oni su platili svoje obaveze na vrijeme, njih niko nije trebao da kreditira, a oni odlično znaju koliko su problema imali da održe likvidnost u svim ovim uslovima i ispade da prema njima ne primjenjujemo, odnosno nemaju ništa od toga, a ovi drugi koji su bili neuredni njih treba da oslobodimo. Sad ću se vratiti i napraviti jednu digresiju, jer kod Predloga zakona SNP je predložio otpis taksi na dobijanje pasoša, odnosno plaćanje kod dobijanja pasoša. Bio je razlog zašto su bile protiv vladajuće stranke zato što su rekli da sad kako to, to je nepravda prema onima koji su platili tih 100 eura,. Rekli ste da je to nepravda prema onima koji su već platili te 100 eura. A sad pitam, zar nije isto, zar vi sad ne pravite nepravdu prema onima koji su platili porez redovno? Radi se o dugu Elektroprivredi. I ja sam danas pročitao, odnosno vidim najave, nadam se da su tačne, da se ide ka tome da se napravi neki ugovor sa njima, dogovor da se pola plati u ratama poreskog duga, a pola konverzija duga u akcijski kapital. E sad, ja sam vidio jednu procjenu, i vrlo mi je interesanta, pa bih molio, ako bude vremena, radi se svakako i o poreskom i carinskom dugu, tako da jeste vezan za ovu temu, da po tome pola duga, nekih 25 miliona, ako ja dobro računam, bi trebalo da se konvertuje u akcije Elektroprivrede, i da bi to trebalo da bude nekih 2% vlasništvo da se poveća, nad Elektroprivredom, odnosno da država poveća svoje vlasništvo sa 2%. Ja vas molim da obratite pažnju da to po kalkulaciji ne može da bude tako, zato što konverzija duga akcijski kapital ne može se raditi po cijeni akcija Elektroprivrede od prije četiri godine, odnosno osam eura, nego je moramo raditi po tržišnoj cijeni koja je danas 2,1 euro i, po mojoj kalkulaciji, ako radite konverziju ukupnog dijela duga od 25 miliona, to bi moralo da bude nešto približno oko 10% vlasništva Elektroprivrede. Ne kažem da radite to, ali samo jedna opomena prije nego što se upustite u to da eto obratite pažnju ako, naravno kažem, idete do kraja da sklapate takav ugovor sa 18 Elektroprivredom, da obratite pažnju da je to prilično veliki broj akcija, odnosno nekih 25 miliona akcija, što znači da je to nekih 10% od ukupnog broja akcija Elektroprivrede. Zahvaljujem.
  • Ministar je već najavio komentar, već se i digao, očito da je ovo njegova tema, bliža nego što je prethodna, i da će doprinijeti dinamici i sadržajnosti današnje rasprave. Izvolite, ministre.
  • Hvala, potpredsjedniče Raduloviću. Zahvaljujem svim poslanicima koji su uzeli učešća i dali svoj doprinos i samom zakonu i razumijevanju onoga što se željelo postići predlaganjem, nadam se i donošenjem ovoga zakona. Ne sporim da ovaj zakon ima dvije ključne ranjivosti. Prva, princip pravednost, i i to smo javno saopštili, ponavljam danas ovdje, prema urednim poreskim obveznicima, prema onima koji uredno servisiraju svoje dugove. Ali, mi imamo poreski dug za koji imamo nešto novije podatke. Ja želim da vam ih saopštim. Dakle, od ukupnog poreskog duga u prethodnom periodu se naplatilo nešto preko 24 miliona eura. I od 2009. godine, prvi put smo u fazi da smanjujemo poreski dug. U toj strukturi je 183 miliona poreskog potraživanja države od firmi koje su u procesu stečaja ili su likvidirane, tako da pitanje evidencije duga i pitanje informatičke podrške je ono na čemu poreska uprava, uz podršku Ministarstva finansija, radi u najvećoj mogućoj mjeri i sa punim kapacitetom. Nadam se da ćemo vrlo skoro imati i potpuno precizne podatke kada je poreski dug u pitanju. Druga ranjivost ovoga zakona je, dobru ste percepciju napravili, gospodine Bojaniću, da li ovim zakonom možemo generisati nerealna očekivanja da će se ovakvi propisi ponavljati i u budućem periodu i time pod navodnicima ili ne, sasvim svejedno, stimulisati poresku nedisciplinu? Ne. Mi pripremamo zakon o strožijem sankcionisanju povratnika za poreske prekršaje. Mi ćemo svaki ponovljeni prekršaj višestruko snažnije kažnjavati do nivoa gubitka licenci za poreske obveznike. Takođe, jedna od normi tog zakona će biti i za one javne prihode koji nijesu prijavljeni, a nađu se tokom eksterne kontrole, uvešćemo strožije sankcije kroz najveće moguće poreske stope. Tako da mislim da idemo ka redu. Ako me pitate, ja mislim da je ovaj zakon nešto što je nama sad, kako je rekao gospodin Medojević, nužno, neophodno iz onih razloga o kojim je govorio gospodin Damjanović. Dakle, stimulišimo one koji su bili u problemu i koji nijesu mogli da plate svoje poreske obaveze, ne sporeći da i danas imamo onih koji su moguće to uredili kroz određene spekulativne namjere. Kada je u pitanju carinski dug, gospodine Bojaniću, taj dug je sa visokim procentom naplativosti. Taj dug ima maksimalno pokriće u bankarskim garancijama i taj dug nije nešto što može napraviti ranjivost fiskalnom sektoru. Poreski dug na ovaj način, odgovor gospodinu Jeliću, naše su simulacije na bazi anketa koje smo napravili, se može naplatiti u nivoima od sedam do 12 miliona eura. Da li će se to tako stvarno realizovati, to je pitanje onih koji su dužnici, a država koja treba to da naplati. Da li postoji još mjera kojima želimo da doprinesemo prihodnoj strani budžeta? Postoji. Da vas podsjetim da smo tokom ove godine, u kratkom vremenskom roku, donijeli set hitnih urgentnih fiskalnih mjera, njih 13, da smo, a u pripremi budžeta, nakon toga donijeli, odnosno pripremili i konzistentne poreske mjere u broju od 14 precizno, i da ćemo, ja se nadam, zajedno sa budžetom za narednu godinu i neposredno prije toga donijeti najvažnije elemente koji će reformisati, osnažiti, kako prihodu samog budžeta, tako uticati i na takozvanu neracionalnu potrošnju, rashode u mjeri da ne ugrozimo stepen tražnje kao razvojne komponente. Oko dugovanja prema bankama, veoma često se to pitanje kandiduje. Juče smo na vašem Odboru komentarisali i taj takozvani podgorički model, podgorički pristup u principu dobrovoljnog rješavanja loših kredita. 19 Gospodine Medojeviću, ja vam tvrdim da se nijedan kredit neće riješiti a da ne bude u punoj mjeri transparentan. Pomognimo onima koji imaju solventnost, a nemaju likvidnost i koji imaju šanse za oporavak i zbog interakcije među privrednim subjektima i zbog tog uticaja na oporavak i ekonomski rast. Pomognimo onima koji mogu biti zdravi poreski obveznici za plaćanje svojih prihoda državi i bolji i zdraviji klijenti banaka. Ja mislim da podgorički model u punoj mjeri transparentnosti, a biće taj zakon, ja očekujem da Centralna banka zajedno sa resornim ministarstvom u Vladi,predloži taj zakon ,pa da ovdje napravimo sve gabarite koje se tiču garancija kako bismo izbjegli sve potencijalne i stvarne favorizacije, a dali propis prema onima kojima je neophodno za oporavak. Ovo je, dakle, jedan od, vraćam se na zakon, jedan od modela poreskog prilagođavanja. Očekujem da u punoj mjeri shvatite, po meni, maksimalnu objektivnost, a svakako se obavezujemo da ćemo svima onima, odnosno sve one kod kojih naplatimo poreska potraživanja bez kamata učiniti javnim na sajtu Poreske uprave. Inače, transparentnost je nešto sa čim se, da budem iskren, mi u punoj mjeri slažemo, i to nije urađeno na bilo čiji pritisak. Napravili smo takozvanu crnu listu, bijelu listu i proširili obuhvat onih elemenata koji nijesu bili a trebali su biti na tim listama, tako da transparentnost kao ljekovitost za sve potencijalne slabosti, ne samo fiskalne, već ukupne ekonomije. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, ministre Žugiću. Dopuštam više vremena i prekoračenje zato što je ovo izuzetno važna tema, zato što je priča u osnovi i stručna i argumentovana, i s jedne i s druge strane, i pobuđuje izuzetno jako interesovanje javnosti ka nečemu što moguća djelimično ili potpuna finansijska konsolidacija. Pravo na odgovor ima kolega Jelić.
  • Ministre Žugiću, Želio bih da kažem da vas ohrabrujem, vas i Ministarstvo u vezi naplate ovog poreskog duga, naročito kamata. Ja ću saopštiti podatak da smo 8. oktobra, prema vašim podacima, imali kamate u iznosu od 98 miliona, sada imamo nešto oko 67 miliona. Dakle, zaista evidentan je pad tih kamata i ono što je takođe za pohvalu jeste da prvi put imamo smanjenje poreskog duga. U prethodnim godinama on se povećavao i izgleda se nije dovoljno pažnje posvećivalo tom problemu. Takođe ste ukazali i na sistem pravednosti. Ja bih, ukoliko je to moguće da uvedemo određene stimulativne mjere prema onim poslodavcima, onim pravnim licima koji su blagovremeno ili prijevremeno platili svoje obaveze, na neki način i njih stimulišemo. Mislim da tu praktično svi poslanici u istom razmišljamo. Takođe je veoma važno što ste napomenuli za povretnike u prekršaju. Ja razmišljam da u ime Demokratske partije socijalista podnesemo jedan amandman na Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja, naročito za one privredne subjekte koji su povratnici u prekršaju, jer smo imali slučaj da, recimo, inspekcijski organi više puta kažnjavaju u toku sezone određene preduzetnike koji uredno plate kaznu i opet nastavljaju sa prekršajem. Dajte da to malo uozbiljimo i da zaista takve povratnike kaznimo na način što ćemo im, recimo, uzeti licencu za obavljanje određene djelatnosti, ako šest ili sedam puta on prekrši pravila. Što se tiče podgoričkog modela, tu vas potpuno podržavam.Mislim da svi poslanici možemo dati doprinos preko našeg Odbora, što je veoma važno tu da taj model bude dovoljno transparentan i da svi oni koji žele dobrovoljno da učestvuju u tome, da zaista pokažemo jednu dobru namjeru, da jedan veliki problem oko takozvanih nelikvidnih kredita, uspijemo riješiti kroz ovaj model. Dakle, od Demokratske partije socijalista, mislim i od Odbora za ekonomiju i budžet i finansije i ljudi koji se ovdje bave ekonomijom, mislim da možemo dati svi jedan doprinos da 20 pokažemo kako može da funkcioniše taj podgorički model na način kako je to i prezentirano. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Jeliću. Pravo na odgovor će iskoristiti kolega Medojević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Gospodine ministre, ja ovdje imam Studiju Svjetske banke koja govori da je Crna Gora rijedak primjer da je centralna vlada u ovako teškim uslovima, čak uspjela da izmiri svoje obaveze prema privatnom sektoru. To je za pohvalu. Svega 4,1% bruto društvenog duguje Vlada privatnom sektoru. Ali, ovo je svjetski rekord da privatni sektor duguje Vladi 34,4% bruto društvenog proizvoda. I to što je problem, ministre, sjetite se, pričali smo ovdje kad je bila inauguracija Vlade, kad je bila priča o budžetu. To su ovi tajkuni koji su donijeli pogrešne odluke u vrijeme investicionog i kreditnog buma. Dakle, to je strukturni problem. Nema kozmetičkih popravljanja. Ne možemo, to je mrtvac, oni su iskoristili kreditni bum, uzeli pare, pare iznijeli vani. I sve njihove firme su u stečaju i u problemima, sad mi njih spašavamo.Dakle, ovo morate da znate, plus lokalne samouprave su dužne 100, ako je istina ovdje, mislim da je i više 109 miliona eura privatnom sektoru. Ovo govorim da su podaci koje ste vi dali ljudima iz Svjetske banke, nisu dobili od opozicije ovo. Dakle, ovaj spisak ovdje koji imamo poreskih dužnika treba razdvojiti na lica za koje se sumnja da su članovi organizovanog kriminala, da su prali novac od droge, od narkotika, da su zloupotrebljavali kreditni bum, jer je u bankama bilo dosta novca od organizovanog kriminala. Šarić, Kalić, Keljmendi i ostali su koristili keš kolaterale.Meni je žao što bivši guverner Centralne banke sada priča o problemima, a ovdje meni nije smio da odgovori da kaže koja banka pravi problem. Četiri puta sam ga pitao koja banka pravi problem. Gdje Šarić drži depozite, u kojim bankama? Koji ministri su na platnom spisku Šarića kojima je plaćao ljetovanje, kojima je plaćao avionske karte, koji su bili članovi upravnih odbora banaka? Da budem vrlo precizan, ja ovdje nastupam vrlo informisano. Na kraju, kolege iz Agencije za nacionalnu bezbjednost su mi ovo dali. Podaci postoje. Agencija za nacionalnu bezbjednost je dužna da štiti ekonomske interese Crne Gore, to joj je ustavna pozicija. Ona mora da prikuplja podatke koji tajkuni iz DPS-a su iznijeli pare. Zašto, evo neću kolega Jelić, da vas da pominjem, vi se ljutite, evo koleginica Kovačević za koju svi u Danilovgradu kažu da se radi o jednoj poštenoj ženi, iz jedne ugledne porodice, zašto bi ona trebala da diže ruku za neke bivše ministre ili neke potpisivače, ili neke DPS tajkune? Zašto? Moramo se suočiti s tim. Dosta je više bilo, dižem ruku, vaša djeca imaju po 100 eura džeparca, njihova po pet hiljada eura za noć. I vi znate o kome ja govorim. Znate da sam dobro informisan. Prema tome, ovdje se radi o napadu na državne interese, o zavjeri države Crne Gore. Nenaplativi krediti, ministre, su djelo organizovanog kriminala i velike izdaje države Crne Gore. I ovdje možemo mi da se podijelimo na ovo što kaže da pomognemo malim i srednjim preduzećima, naravno, ali da imamo nadzor.Da vidimo njihove biznis planove, da vidimo njihove namjere, da vidimo da li su sa sjevera koji ste opljačkali dodatno osiromašili, pa ih kupujete za 30+30 eura. Jesu li iz nerazvijenih krajeva, jesu li se skoncentrisali na proizvodnju, jesu li skoncentrisani za izvoz, pa da pomognemo. Ja sam za to i za to smo vam rekli osnujte razvojnu banku. To se radi preko razvojne banke, a ne radi se ovako oslobađanje poreza, ovo je pasivna mjera. Dajte aktivnu razvojnu mjeru. Dajte ljudima znanje, dajte im tržište, a ne prodajemo Luku Bar za 8,5 miliona. Ko zna šta će se preko te Luke Bar i te turske firme transportovati željeznicom? Ko zna. A polako, vidjećemo, jer ono što je biznis plan nije održivo, gospodine ministre.Ja kad vidim održiv biznis plan, ja razumijem interes, ali kad neko daje osam miliona a misli sa 20 miliona da napravi Luku Bar konkurentnu, ja sumnjam da je pranje novca. Sumnjam, jer čim vidim netržišnu, nelogičnu priču, sumnjam da je organizovani kriminal. 21 Prema tome, gospodine ministre, razdvojte ovaj spisak. Dajte tužioca uključite u ovo, dajte tužica.Pitajte kolegu iz Švajcarske iz Lihtenštajna, Luksemburga, sa Kipra, neka nam daju spisak računa ovih firmi. Ne može ovo, znači uzme Panto market jedan kiosk sa kobasicama uzme 150 miliona eura kredita. Ko mu daje te kredite? Ovdje se radi, gospodine ministre, o šest milijardi dolara, koje su naši vlaštodršci iznijeli iz zemlje. Ajmo to da riješimo. Vjerujte, ko to riješi imaće podršku građana. I to nije, ni DPS, ni Demokratski front, ni SNP ni Pozitivna, ovo je državni problem. Ako ste za državu, izvolite zaplijenite te pare i vratite nazad. Hvala.
  • U ime Pozitivne riječ ima kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem. Dakle, rekli ste to ranije, evo i danas ste ponovili, da se sprema takođe zakon, kako god ga zvali, koji tretira višestruke prekršioce poreskih obaveza. I žao mi je što nije taj zakon zajedno sa ovim u paketu, pa da ga zajedno i usvajamo, jer ne vjerujem da je nešto bog zna komplikovan zakon da se nije mogao uraditi, ako ne vezan za podgorički model, da bar taj zakon ide sa ovim, pa da kažem sveobuhvatno to gledamo i da se tako odnosimo prema svemu. Ovako opet ostaje nešto da danas treba da glasamo o ovome, da otpišemo kamate, a nadajući da će Vlada u nekom vremenu podnijeti zakon, pa da će dobiti većinu taj zakon u Skupštini i tako dalje.Ostaje dosta stvari da čekamo. Što se tiče carinskog duga, ja bih Vas tu pitao jedno logično pitanje. Rekli ste da je on naplativ u cjelosti i da je pokriven bankarskim garancijama. Zašto nije do sad naplaćen? To mi je čudno. Zašto ovako možete da ga naplatite, zašto ga nijesmo naplatili već do sad,naročito ako su bankarske garancije za njega.?I vezano oko ovog što se već rasprava povela, ja sam pristalica toga da treba da budemo i te kako oprezni, eventualno ako taj podgorički model ikada uključimo da ga uvedemo u praksu, da se reguliše zakonom, jer ogromna je razlika u poslovanju pojedinih kompanija u Crnoj Gori od onih koji preživljavaju, pa upadaju u probleme od nevolje do ovih koji su svakako tu bez dileme.Nemam ni ja sumnju da je bilo pranje novca i da je bilo polaganje keš kolaterala za dobijanje kredita, ali svakako da njih trebamo da tretiramo potpuno na drugi način, ali bi ovdje samo jednom skrenuo pažnju, ne bih nikako abolirao od odgovornosti banke, jer na kraju krajeva banke su institucije koje treba da znaju upravljati rizicima, time se i bave. Oni su znači neko ko ima kreditne biroe, neko ko procjenjuje biznis planove, keš lovu, hipoteke i ostao.Nemojmo da na kraju zbog svih njih ovih pogrešnih odluka da mi pravimo zakone, popravljamo loše poslovanje banaka, jer oni su nekih 15 - 20% ukupne mase odobrenih depozita, što je ogromna cifra za Crnu Goru. I neka malo i banke osjete svoje greške na svojoj koži, a ne ovako da buhvalno, bez ikakve odgovornosti, isti menandžment svo vrijeme sjedi u bankama, mi im popravljamo zakonima njihovo loše poslove. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Bojaniću. Sa ovim smo završili prvi krug. Prelazimo na drugi krug, a izvinjavam se.
  • Ministre, možete komentarisati tokom izlaganja, ja znam da je postavljen dodatni niz pitanja, ali evo da probam da budemo zaista u materiji i da se mnogo ne ubjeđujemo da Vas zamolim. Mislim, evo ovako prijateljski kao poslanik, a Vi ste ministar. Ovo su zaključci koji je ovaj parlament donio uz Budžet za tekuću godinu. Zaključci četiri do deset su bili predlog Socijalističke narodne partije Crne Gore, a zaključkom sedam smo definisali, dakle da se uz mjere za naplatu poreskog duga ovaj Parlament izvještava. Dakle, ne kupim zasluge, reći ću Vam samo da smo intervenisali na Zakonu o poreskoj administraciji da ste Vi donijeli Zakon o 22 godišnjem budžetu, gdje ste takođe normu preslikali, koja imperativno nalaže da se ovaj dug smanjuje i dobro je što konačno imamo prvu godinu, evo u nizu godina da se poreski dug smanjuje umjesto da se povećava. To je dobar znak. Vidjećemo kako dalje. Kolega Bojanić je otvorio jednu bitnu temu i evo ovdje opet želim bez namjere da poentiram, kako to neki rade i bez namjere da podižem ton svakako, ovo je ozbiljan dom i pri tome argumentima koje su riječi, a ne povišeni ton, kao što sam ja i gospodin Milić nudili prije dvije godine da se uvede stečaj u Kombinat aluminijuma, čime ne bi imali ni dug Kombinata u stečaju od 50 miliona, ni dug "Elektroprivede" nudili, ne vama nego nudili ovdje tako je, ne bi imali ni ovaj dug "Elektroprivrede" prema državi od 50 miliona, dakle manje od 50 miliona i još nekih dugova. Pa nijeste htjeli, pa evo sad jeste, tako sam bio slobodan da još u julu mjesecu u jednom intervjuu u jednim dnevnim novinama kažem kako se može riješiti model duga "Elektroprivrede" prema državi, i tada sam iznio da se to rješava na način da se primijene zakoni ove države, Zakon o poreskoj administraciji. Na način da se po osnovu imovine, a pošto je državna firma odnosno državno preduzeće ivećinsko vlasništvo države izvrši dokapitalizacija, jednom dijelu obaveza smanji vlasniško učešće ostalih partnera i da se jedan dio duga naplati u ratama doduše uz predlog da,ukoliko bi bilo ugovorom o snabdijevanju KAP-a da to prati taj ugovor. I sad čekamo pola godine dolazite evo, oprostite, na ovo moje, u međuvremenu se gomilaju obaveze dugovi i tako dalje i evo imamo jel' tako slavodobitne najave iz Vlade i većine SDP, DPS, da će da se uđe u rješavanju duga. A, jedino se tako može riješiti problem duga, primjenom zakona u ovoj državi. I ne treba nam pola godine da se toga sjetimo. Završavam sa time, jer sam prekoračio u odnosu na model kako država, takođe može da pomogne. Jeste ovo mjera koja je jednokratna. I kako kolega Bojanić to kaže, koja može da stvori dilemu kod nas ostalih poreskih platiša, jer svi smo poreske platiše. Zašto bi mi onda plaćali uredno,nego ćemo da očekujemo s vremena na vrijeme da država priskoči i da pomogne. Pomaže većini. 90% je ovdje ljudi u realnim problemima, malih i sitnih privrednika, za ostale institucije sile su nadležne i to me ne interesuje.Zna se ko to treba da radi, a mi smo ovdje da to pratimo. Faktoring, otkup potraživanja, faktoring, avansna plaćanja države, odnosno plaćanja što se kaže valutom nula ili jedan dan. Država ne smije biti nijednog momenta dužnik prema privatnom sektoru, i to je način kako država, pošto nemamo tih takozvanih protočnih bojlera u smislu banaka za razvoj i tako dalje pomaže privredi. To su aktivne mjere, govorimo i o porezu na dobit i na način na koji ćemo njega naplaćivati. Dakle, bilo bi dobro da imamo tih mjera što više, a da ovakve zakone koje donosimo s vremena na vrijeme ne usvajamo baš, da kažem često, jer stvaraju određenu pravnu sigurnost kod ovih građana i pravnih lica koji su lojalni državi plaćanjem poreza.Hvala vam.
  • Hvala Vama, kolega Damjanoviću. Prelazimo na drugi krug. U ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista koleginica Kovačević, a neka se pripremi kolega Đukanović,
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovani poslanici, uvaženi građani, uvaženi ministre Žugiću, gospođo Perović, Imajući u vidu opštu ekonomsku situaicju, krizu, koja je dodatno uticala na privredna dešavanja u zemlji i okruženju, kao i činjenicu da je poslovanje privrednih subjekata dosta otežano i da većina njih ima problema s likvidnošću, što svakako utiče na izmirenje obaveza prema državi, a time se i imanjuje priliv sredstava u Budžet Crne Gore, Vlada Crne Gore je od početka svog mandata preduzimala kontinuirane i efikasne mjere na fiskalnoj konsolidaciji, stabilizaciji javnih finansija. Prepoznajući potrebu hitne reakcije i nastojanje da se stvore povoljniji uslovi za poslovanje i investiranje, pristupilo se definisanju fiskalnog prilagođavanja i u tom cilju sve su ove aktivnosti analizirane, sa posebnom pažnjom na sagledavanju njihovih efekata. Stoga je 23 Vlada Crne Gore, u cilju uvažavanja efekata ekonomske krize i smanjenje ukupnog poreskog duga pripremila set mjera, od kojih je jedna smanjenje poreskog duga. S tim u vezi, nadležni organi su pripremili plan mjera, te smanjenje poreskog duga koji sadrži zakonske i operativne intervencije, koji se u kontinuitetu realizuje. Podsjetiću da je tokom ove godine, između ostalog, usvojen Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja, koji daje ovlašćenje poreskog upravi i drugim inspekcijskim organima, za preduzimanje mjera u pogledu uvođenja prihoda u legalne novčane tokove i suzbijanje sive ekonomije. Drugo, donijeta je Uredba o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom obaveznika. Uredbom se stvaraju uslovi za naplatu poreskih potraživanja imovinom, što omogućava poreskim obaveznicima da uređuju i izmiruju buduće poreske obaveze. Donijeta je uredba kojom je proširena lista poreskih dužnika sa 100 najvećih dužnika na 200 dužnika, sa dugom po osnovu PDV-a, akciza, dobiti koncesija, što se smatra da je veoma dobro.Kao rezultati preduzetih mjera ostvareni su sljedeći efekti: Na kraju trećeg kvartala, poreski dug je manji za 25 miliona eura u odnosu na početak godine, kada je bio 354 miliona. Drugo, ostvarena je veća naplata poreza iz nadležnosti Poreske uprave u odnosu na isti period prošle godine za 55 miliona eura. Nesporno je da efekti pomenutih mjera, uz rezultate borbe protiv sive ekonomije u vidu budžetskih prihoda koji premašuju plan i prošlogodišnje ostvarenje, daju doprinos za kreiranje i vođenje konzistentne ekonomske politike. U sklopu ovih mjere pripremljen je i Predlog zakona o otpisu kamata na dospjele poreske i carinske obaveze, čiji je cilj smanjenje poreskog duga, koji uključuje poreske i carinske obaveze, koje su dospjele za naplatu do 30.novembra ove godine. Ova mjera je ograničujućeg trajanja i pruža mogućnost poreskim obaveznicima da pod istim uslovima prevaziđu probleme sa nelikvidnošću. Stoga će ovo rješenje smanjenja poreskog duga doprinijeti rasterećenju poreskih obaveznika i omogućiti da tekuće i prestojeće poreske obaveze redovno uplaćuju. Otpis kamate bi se odobrio samo u slučaju izmirenja svih dospjelih poreskih obaveza. Želim da Vas pitam, veoma ste stidljivo komentarisali, koliko lokalne samouprave duguju po osnovu poreskih obaveza, šta ste uradili vezano za naplatu toga duga i da li imate kontrolu kod svih lokalnih samouprava, kako i na koji način poštuju potpisane ugovore o reprogramu poreskih obaveza, što smatram da je veoma bitno, imajući u vidu da su velika dugovanja u lokalnim samoupravama i da zaposleni u tim lokalnim samoupravama imaju problema u pogledu liječenja i u pogledu ostvarivanja prava na starosnu penziju, što smatram da je veoma dobro? I na kraju, takođe želim da komentarišem član 7. Zakona oko otpisa kamata za lokalne samouprave, na koji način ćete vršiti kontrolu i da li smatrate da će vas lokalne samouprave redovno obavještavati kome su otpisale kamate i za koga su to uradili, imajući u vidu da nijesam sigurna da li znate koliko se duguje po osnovu poreza, naknada i taksi u lokalnim samoupravama. Na kraju, želim da kažem sljedeće: Iz navedenih razloga, radi dalje konsolidacije održivosti javnih finansija, bez ugrožavanja konkurentnosti crnogorske ekonomije, smatram da treba podržati Predlog zakona o otpisu kamata na dospjele poreske i carinske obaveze, kojim će se ublažiti efekti ekonomske krize, koja je uzrokovana smanjenjem javnih prihoda i povećanjem budžetskog deficita, s jedne strane, odnosno povećanje poreskog duga sa druge strane. Hvala.
  • Hvala i Vama, koleginice Kovačević. Poslanik Đukanović, a neka se pripremi poslanik Obradović. 24
  • Uvaženi potpresjedniče, gospodine ministre, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Prije nego što počnemo da raspravljamo o otpisu kamata na obaveze po osnovu carina i poreza, ja mislim da je bilo korektno da se izvrši analiza tog duga. Zbog čega je taj dug narastao po priznanju Ministarstva preko 300 miliona, ali čujemo iz raznih izvora da taj dug iznosi i preko 400 miliona eura. Struktura ovih 300 miliona evra da je preko 200 miliona poreski dug, a da je preko 98 miliona evra dug po osnovu kamate. Mislim da poslanici moraju da imaju informaciju. Mi ne tražimo da dobijemo za svaku firmu pojedinačno zbog čega ta firma duguje toliko i toliko poreskog poreza, odnosno kamate, nego da se to grupiše na određene djelove, ali i bez Vaše analize, mi znamo otprilike zbog čega je taj dug narastao do tog iznosa. Osnovna greška u ekonomskoj politici Vlade Crne Gore, ja je zovem Vlada kontinuiteta koja vlada 25 godina, ona se uporno hvalila da u Crnoj Gori može da se osnuje firma za jedan evro. E, taj jedan evro je proizvod svih dubioza u crnogorskoj ekonomiji. Zar nije bilo elementarno pristojno da prilikom osnivanja neke firme, vlasnik te firme položi mjenicu, zar nije bilo korektno da vlasnik te firme i članovi njegove porodice položi imovinske kartone, da se vidi ko osniva firmu? Danas imamo slučaj, neko je osnovao firmu za jedan evro, nije plaćao svoje obaveze,ne što je uništio samog sebe, to je najmanji problem, i treba da uništi samog sebe, ali uništio je dobru firmu zato što nije plaćao obaveze. I tako ide lanac u nedogled.I bez analize i mjera da se riješi ovaj nastali problem, mislim da su ovo sve mjere od trenutka do tenutka i da te mjere u suštini ništa ne donose. Ako poslanici mogu da dostavljaju svoje imovinske kartone, osnovni je red da i vlasnici kompanija dostave imovinske kartone, kako svoje tako i svojih porodica. Mi smo ubijeđeni da bi se na taj način izbjegle velike dubioze. Ima li išta prirodnije nego kada se uvodi stečaj u određenoj firmi da se imovina vlasnika te firme nađe u stečajnoj mas?. To svugdje na Zapadu funkcioniše i onda vlasnik te firme će dobro da vodi računa kako će da radi njegova kompanija, i kako će da plaća obaveze, jer zna, ako ne izmiruje obaveze na vrijeme biće mu konfiskovana imovina. Međutim, u Crnoj Gori od toga nema ništa. Da li smo ikada dobili analizu kredita? Nije teško uporediti poslovanje firmi, njihove završne račune sa podacima u bankama, odnosno koji su to uslovi pod kojima su banke davale kredite.Ovdje se država angažovala samo da riješi probleme jedne banke. Sva Crna Gora je ustala na noge i da se riješi problem Prve banke, a mi čujemo ko su sve bili deponenti te Prve banke. Kada se predlažu neke mjere koje treba da u suštini oslobode kompanije koje su loše poslovale od određenih obaveza, elementarno bi takođe bilo korektno da se predložene neke stimulativne mjere. Ako otpisujemo kamatu na porez i na carine red je bio da onim kompanijama koji uredno izmiruju i svoje carinske i poreske obaveze da se daju neke stimulativne mjere. Da li ikada u Crnoj Gori predložen zakon da se regulišu dužničko-povjerilački odnosi da ne može neko da duguje preko 60 dana. Zbog čega se sudske odluke danas ne izvršavaju? Mi imamo veliki broj sudskih odluka gdje se jasno definiše da određeni komitent ili pravno lice mora da ispuni svoju obavezu, ali danas sudske se odluke ne izvršavaju. Bez detaljne analize poreskog duga, a u stvari ta analiza je skener crnogorske ekonomije, bez rješavanja tih dubioza mi ne možemo rješavati ostale ekonomske probleme. Zahvaljujem na pažnji.
  • Hvala i Vama, kolega Đukanoviću. Riječ ima kolega Obradović, a neka se pripremi kolega Milić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi gospodine potpredsjedniče Skupštine. Uvaženi gospodine Žugiću, gospođo Perović, svi prisutni, uvaženi građani Crne Gore, Određenje ekonomske slabosti,poremećaj na tržištu, siva ekonomija doveli su do znatnog iznosa poreskog duga, kada su u pitanju, dakle poreske i carinske obaveze. Jedan od 25 seta zakona koji su doprinijeli da se smanji poreski dug, jeste i predloženi Zakon o otpisu na poreske i carinske obaveze. Ovim zakonom se propisuje da oni poreski obveznici, dakle, oni koji su dužni da plaćaju takse, doprinose, poreze, naknade i carinski obveznici koji su dužni da plaćaju carinsku dažbinu i druge naknade, ukoliko izmire svoje dospjele obaveze do 30.novembra ove godine otpisaće im se cjelokupni iznos kamata na te obaveze. Dakle, izuzetno sa jedne strane pozitivan zakon koji daje ovako zamajac onima koji izvrše uplatu, a sa druge strane, imamo možda i mač sa dvije oštrice, u neravnopravan položaj dovodi one koji redovno izmiruju svoje obaveze,koji su redovne platiše, ali kada stavimo na tas i izmjerimo dobru i lošu stranu jednog i drugog efekta zakona, smatram da će više pozitivnosti donijeti predloženi zakon, da će on unaprijediti stanje u ovoj oblasti, smanjiti dug i na taj način omogućiti jednu aktivniju politiku, kada je u pitanju ova poslovna politika. Sa druge strane, ovaj zakon nosi i odredbe koje propisuju, na koji način se, dakle, može otpisati dug na poreske i carinske obaveze i u tom slučaju neophodno je da onaj ko želi da se oslobodi ove obaveze, izmiri svoj dug dakle do 30.novembra, koji mu je utvrđen, ali na način što će podnijeti odgovarajući zahtjev u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i to zavisno je u pitanju carinska ili poreska obaveza, ako je u pitanju poreska obaveza nadležnom organu Državne uprave, gdje je registrovan poreski obveznik, bilo da je u pitanju pravno lice, fizičko lice, preduzetnik, odnosno nadležni organ gdje se vrši carinjenje carinske obaveze dužnika. Moram da napomenem da zako propisuje i način na koji se može uložiti pravno sredstvo, odnosno žalba, shodno se primjenjuju carinski propisi, odnosno poreski propisi, odnosno u potpunosti se primjenjuje Zakon o poreskoj administraciji, dakle imamo drugostepeni organ koji će riješti po eventualnim žalbama onih koji nijesu zadovoljni na odluku prvostepenog rješenja. I jedna takođe povoljnost, kada je u pitanju poreski, carinski dug i odnosno otpis kamata u mogućnosti uvođenja i u lokalnim samoupravama i takvih odluka, jer u svom jednom članu ovaj zakon, takođe predviđa da lokalne samouprave,odnosno jedinice lokalnih samouprava da skupštine Opština Glavnog grada, odnosno Prijestonice, takođe mogu da donesu odgovarajuću odluku koja je u skladu sa odredbama ovog zakona. Sve u svemu jedan zaista pozitivan alternativan zakon kada sve sagledamo, slabosti i koristi, mnogo je više koristi koji će on dati i sigurno da ćemo ga mi iz Demokratske partije podržati. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Obradoviću. Riječ ima kolega Milić.
  • Hvala Vam. Kamata na poreski dug na porez na dobit četiri miliona i osamsto hiljada evra. Kamata na poreski dug za porez na promet nepokretnosti 9 miliona evra, kamata na dug za akcize šest miliona i dvjesta trideset osam hiljada evra, kamata za dug po osnovu PDV-a 19 miliona evra i ona kategorija koja ne spada u ovo, a to je kamata na dug po osnovu poreza i doprinosa od samostalne djelatnosti drugih poreza na dohodak fizičkih lica je 36 miliona evra. Pošto sam ubijeđen, da ipak u Poreskoj upravi i Ministarstvo finansija, postoji jedinstvena kamata na poreski dug, jasno se vidi iz ovih pokazatelja da je najviše zakašnjenja, najviše docnje postoji kod plaćanja poreza i doprinosa od samostalne djelatnosti. Kada je već ovo ovako, kada se uporede, mislim da će se gospođa Marina lako razumljeti o čemu ja govorim. Kada se pogledaju ovi pokazatelji, jasno je da je ovaj dug kod poreza i doprinosa od samostalne djelatnosti u najdužem periodu nije se plaćao.Da sve zemlje baziraju svoj razvoj, ipak na malim i srednjim preduzećima, na afirmaciji onih djelatnosti koje su karakteristične za određene prostore. Oko ovih trideset šest miliona i šesto četiri hiljade evra, ja apsolutno nemam dilemu. Oko ovog dijela koji se tiče, podsjećam još jedanput, ukupni dug za porez na promet nepokretnosti je negdje na nivou 38 miliona evra. Gospođo Marina, to znači da je neko prodao u Crnoj Gori nekretnina u vrijednosti od milijardu evra i nije platio 38 miliona evra.Nemojte da njih 26 oslobađamo molim vas, a da u isto vrijeme čujem da su stanovi koji nijesu prodati roba na zalihama, ne nego oporezovati sve one koji imaju te stanove, jer nije se moglo, bilo je vrijeme znate, kada se pravilo kvadrat stana po 500, 600 evra, prodavan je po četiri, pet hiljada evra i zaboravili su da plate porez na promet nepokretnosti. Nećemo na ovakav način da radimo. Zapisao sam. Bilo je dosta bisera. Dakle, poreska utaja, poreski dug nije isto. Naš problem je poreska utaja više no poreski dug. Kada bih želio da zaradim najlakše pare,onda bih došao kod vas da kažem koliko vama danas vrijedi ova vaša poreska potraživanja i da me pustite da ja to naplatim, jer đe god budemo zagrebali malo, kod ovih poreskih dužnika, naćemo jahte, vile, stanove, auta, djecu u inostranstvu, zato ima, ali nema za državu da joj se plaća, a onda ćemo da pitamo se možemo li sa 33 evra da povećano na 35 evra, dodatke za socijalno, pitaćemo se da li možemo za dječiji dodatak, pitaćemo se da li možemo za materijalnu brigu i bilo što drugo. Dakle, ovo je koalicija, o tome je govorio Nebojša Medojević. Ovo je prilika da napravimo preokret i da kažemo hajdemo da uvedemo nultu toleranciju prema svima u Crnoj Gori koji ne plaćaju porez, a od svih ovih junaka, heroja, koji su na ovakav način se odnosili u prethodnom periodu da naplatimo do zadnjega centa i da ne zaboravimo da odgovaraju. Dakle, ne samo da im naplatimo,nego i da ogovaraju zašto su ovo napravili. Smanjenje poreskog duga, da budemo i tu jasni u ovoj godini je na nivou plaćanja uplate poreskih potraživanja i naplate od strane države, jer mi smo imali eksperte koji su smanjivali poreski dug ministre do 2010.godine, otpisom poreskih potraživanja i tako se smanjivao poreski dug. Izvještaj o otpisu poreskih potraživanja za 2008. godinu,pošto gospodina Medojevića interesuje "Elektroprivreda" Crne Gore, dva miliona dvjesta osamdeset sedam hiljada evra, pa ponovo "Elektroprivreda" Crne Gore AD Nikšić, po osnovu PDV za uvoz električne energije za 2007.godinu šest miliona i sto četiri hiljade evra, KAP gospodine Medojeviću devesto hiljada evra, samo te godine po osnovu jednog nivoa, a to je porez na dohodak fizičkih lica, koje je nastao prije privatizacije KAP-a, pa onda ovi junaci "Jugopetrol" Kotor, milion i osamstotina hiljada evra, izvinjavam se gospodine potpredsjedniče, ali sam malo više zapisao pa ako dozvolite da to sve kažem. "Crna Gora put" 650.000 evra, "Obod" Cetinje, četiri miliona dvjesta trideset dvije hiljade evra, pa onda "Elektroprivreda" Crne Gore ponovo 626.000 evra, "Mesopromet" Bijelo Polje, Mlin "Muharem Asović" Nikšić, Opština Nikšić, Opšta bolnica "Danilo I" Cetinje, "Sava Kovaćević" Tivat i tako dalje. Pošto sam poslao jedan dopis, molim vas da na njega mi odgovore vaša službe. Tražim od 2006.godine do 2010.godine i ako je bio sastavni dio Predloba Budžeta ili Završni račun Budžeta, da mi se dostavi za svaku godinu po firmama, kome smo otpisali poreska potraživanja. Poreska utaja, rekao sam oko turizma. Ona je, minister, veća nego što je naš ukupni prihod godišnji o turizmu. 700miliona pa nagore. Izračunajmo preračunatu stopu PDV-a koja je 15%, samo po tom osnovu imamo 105 miliona. Na koji način to obezbijediti, počevši od lokalnih samouprava. Kako je moguće da Opština Ulcinj naplati od boravišne takse 180.000 evra u situaciji kada su govorili da se pamti bolja turistička sezona u Ulcinju. Kako je moguće zakupci Morskoga dobra plaćaju enormne zakupnine, a da u isto vrijeme prikazuju prihode koji su manji na godišnjem nivou nego zakup koji su platili, ako ja želim da se bavim ovim poslom na način uporediću ministre jednostavno. Prihode i rashode, banke po osnovu Platnog prometa ministre 60 miliona evra. Neću stati dok to ne naplatimo potpresjedniče.Po osnovu samog prenosa sa jednog računa na drugi račun, zamislite kolika je to potreba intelektualni napor i kolika je to potrošnja klik na kompjuteru 60 miliona evra nas koštaju. U iste vrijeme dvije milijarde evra depozita u bankama ili ono što je Nebojša pomeuo, čini mi se 250 miliona evra samo kredita za privredu. Jutros sam imao priliku na jutarnji program na Televiziju Crne Gore da gledam jedan odličan prilog. O tome koliko danas imamo prevarenih ljudi, od strane banaka, kojima su falsifikovali potpise kao žirante, da su bili žiranti, a danas moraju da vraćaju te kredite. Ne može ova zemlja da bude taoc bankara i promašenih strateških investitora. Moramo da podvučemo crtu i da kažemo odgovaraće svako. 27 Interesuje me, gospodine ministre, kolike su kamate u mirko kreditnim finansijskim institucijama? Imamo li zelenašenja u Crnoj Gori? Zar nije zelenaštvo ako Komercijalna banka vam da 10.000 eura kredita, a vi morate da platite 30.000 glavnice i kamate? Da li je moguće da ćemo mi da otpišemo danas i da ulazimo u otpis ovih poreskih dugova, a da sa druge strane ne otpišemo makar kamate na kamate ili zatezne kamate licima u stanju socijalne potrebe danas u Crnoj Gori? To je princip socijalne pravde za koju se mi zalažemo. Interesuje me, o tome je Nebojša govorio, rekao sam da je to malo, 109 miliona evra da je ukupan dug po analizi Svjetske banke lokalnih samouprava, znate li šta mene interesuje, struktura duga. Dakle, jedna je stvar cifra, a drugo je ko je sve i s kim iz lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća dogovarao od tih privatnika da bi stvarao tolike dugove, pa da sjutra onaj koji dođe na vlast, kao što smo mi u Pljevljima došli na vlast, da vraćamo 20 miliona evra ne znam čega. Neka Pljevljaci kažu čega. Ovim završavam. Hvala vam velika, gospodine potpredsjedniče Parlamenta, na prilici da govorim oko ovoga svega. Nijeste bili unutra, ponoviću samo zbog vas, ministre. Kamata na porez na promet nepokretnosti je devet miliona evra. Molim vas, to ne može da se otpiše. Još nešto. Razmislite, ministre, ako uvodimo ovaj princip plaćanja po sistemu 30 dana uplate, hajmo da uvedemo i ostavimo tu priliku ovima koji su dužni ostale kamate, da to plate ne samo novcem, vi ste to predložili da se može platiti i imovinom, ali nemojmo dozvoliti da lokalne samouprave, u uvom slučaju znate na koga mislim, svojih šest miliona evra plati tako što će nam ponuditi stambene ili poslovne prostore po cijeni po kojoj ih je jedan veliki strateški investitor u gradu odakle dolazim njima prodao. Ne mogu da ponude, ali mogu da ga ponude po izvođačkoj cijeni, a ne po cijeni koliko je taj kvadrat stana na tržištu. Hvala vam.
  • Hvala, kolega. Možete, kako ne možete samo da doprinesemo uspostavljanju konsenzusa, da izradite nacrt studije sa akcionim planom, da jednostavno vidimo onaj koji je iznosio pare, onaj ko ima mogućnost i onaj koji je stvarno mrtav na tržištu, da jednostavno dođemo do neke pune istine i neke moguće konsolidacije. Izvolite, ministre.
  • Zahvaljujem, profesore Raduloviću. Zahvaljujem se poslanicima koji su otišli široko u definisanju brojnih ranjivosti ne samo finansijskog sektora nego generalno, a u kontekstu ovog zakona koji je očigledno doprinio nečemu što znači otvorenija priča o svim ranjivostima ne samo realnog već i fiskalnog monetarnog sektora. Bili smo u prilici da čujemo i one elemente koji se tiču poslovanja banaka u Crnoj Gori, ali pokušaću redom da prođem kroz sve komentare, jer sam ih zabilježio. Dakle, ovaj zakon i zakon koji je sljedeća tačka dnevnog reda u ovom visokom domu, a tiče se diskonta na ranije plaćene poreske obaveze po osnovu poreza na dobit pravnih lica, i to je naš pokušaj ravnoteže prema urednim poreskim obveznicima i pokušaj generisanja većeg stepena konkurentnosti, odnosno podrške zdravom dijelu privrede ili privrednog sistema u Crnoj Gori. Tako da ta ravnoteža od ovog što ima elemente "pravednosti" se, čini mi se, podstiče sa zakonom koji slijedi u raspravi nakon ovog zakona. Ovakvi zakoni nijesu novina u Crnoj Gori, postoje uporedna iskustva iz našeg regiona i mi smo željeli da spasimo što se spasiti može, da naplatimo nešto što je moguće naplatiti, da generišemo, prije svega, mikro mali i srednji biznis, ali i da olakšamo interakciju među privrednim subjektima kroz, ako to bude iskazano u realnom životu, odnosno u realnoj ekonomiji, da imamo i veći stepen likvidnosti realne ekonomije, a time i likvidnost javnih finansija. Takođe, ponoviću, ovaj zakon jeste ad hok zakon, jeste jedan akt, jedan čin i ništa više od toga. Ovaj zakon ne smije imati procesne dimenzije. Ovaj zakon se mora njegovim izvršenjem zaustaviti u smislu da ne kreira nerealna očekivanja onih koji nijesu htjeli da plate, a čini mi se da je mnogo veći dio onih koji realno nijesu mogli platiti svoje poreske obaveze, 28 posebno mikro, mali i srednji biznis. Ne sporeći da je ovo strukturni problem, ali sporeći gospodinu Medojeviću zahtjev da uradimo selektivnost i time, plašim se, uđemo u zonu subjektivizma u ocjenjivanju. Kome to pripada, a kome ne. To je visok zahtjev i to je nešto što ne poznaje praksa kada su ovakvi propisi u pitanju. Kada bi znali ko stvarno nije sa namjerom platio svoje poreske obaveze, mi bi ga u zakon imenom i prezimenom uključili i ne završili tu obavezu za one koji su podstakli i poresku evaziju i sivu ekonomiju. Oko sjevera ste, gospodine Medojeviću, pominjali. Mi ćemo za nekoliko dana u ovom parlamentu imati jednu važnu podsticajnu mjeru koja će se ticati zapošljavanja, konkurentnosti sjevera Crne Gore, Nikšića i Cetinja kao manje razvijenih regiona, u funkciji smanjivanja regionalnih razlika razvijenosti, sa ciljem da podstaknemo i zapošljavanje i smanjivanje ovih razlika kroz oslobađanje poreza na zarade fizičkim licima i poreza na dobit pravnim licima. Time ćemo podstaći taj region da ima preferencijale koji su upravo u funkciji većeg razvoja i smanjivanja razlika. Nadam se da će to biti, takođe, tačka oko koje se nećemo sporiti kada dođemo u parlament. Oko onog što je gospodin Bojanić saopštio, vidio sam i ja u štampi predloge oko rješavanje poreskog potraživanja države koji se odnosi na Elektroprivredu Crne Gore. Izjavio sam to i ranije, ponoviću, mi ćemo uraditi sve, a to možemo uraditi, da naplatimo poresko potraživanje čuvajući i interes države i javni interes, ali i kompanijski interes, ali pazeći veoma obrazrivo i na razvojnu komponentu. Da sada ne širimo priču da je to nešto što je potrebno svima nama kroz nekoliko ključnih projekata koje ćemo imati vrlo skoro ili su već krenuli. To je razlog zašto pregovaramo ovoliko dug period i možda su razlozi još neke kadrovske promjene u samom pravnom licu, ne odsustvo volje za pregovaranje u funkciji najzdravijeg održivog rješenja. Koja je cijena akcija? Ne možemo uzeti, po meni, niti cijenu iz vremena ekspanzije, niti cijenu iz vremena kada se ispoljava upravo ... našeg tržišta. To treba neko da uradi ko je objektivan i potpuno nadležan. To je pitanje za nekog ko se bavi tim procjenama, nikako ni ministar finansija, niti bilo kod od nas. To je moje mišljenje i to ću zagovarati, jer objektivnost u pristupu je u ovom slučaju ono što je potpuno održivo. Oko pitanja uvažene poslanice Kovačević, lokalne samouprave, i to nije samo od vas komentarisano već od velikog broja poslanika ovdje, mi smo u ovoj godini uradili ogroman posao. Pitao je neko, takođe, zašto nijeste paralelno sa ovim zakonom predložili i zakon o strožijem kažnjavanju onih koji se vraćaju poreskim prekršajima. Vjerujte mi da fali i sati i dana za rad, da ima više prostora bilo i to danas ovdje, ali dajem riječ da ćemo sa tim zakonom vrlo skoro pred parlament i sankcionisati sve ono. Kako je rekao gospodin Milić, nama je veći problem poreska utaja nego poreski dug. Nama je problem siva ekonomija, nama je problem bježanje od legalnih kanala. Kada uključimo sivu ekonomiju u legalne tokove, a to radimo predano, nadam se da ćemo ovaj krupni korak iz ove godine nastaviti i u narednom periodu i smanjiti značajno problem koji se odnosi na izbjegavanje generalno plaćanja poreza. Lokalna samouprava, takođe je, ne takođe nego to je važan segment javne potrošenje i mi smo u dva navrata i u ovom parlamentu imali informacije koje se tiču svih aspekata dugova prema bankama, prema državi međusobno, između opština i prema njihovim dobavljačima. Sve to postoji ovdje. Imali smo saslušanje gospodin Raško Konjević i ja i čini mi se potpuno osvijetlili jednu važnu temu i skrenuli pažnju da niko nema pravo da krši poresku disciplinu, pa makar se taj neko zvao i lokalna samouprava i zaustavili sve isplate zarada bez plaćanja javnih prihoda te zarade, jer ti radnici koji tamo rade i generisanje tog duga. Do skoro smo govorili oko spirale javnog duga i generalnog duga. Danas govorimo ipak o smanjivanju nivoa poreskog duga. To je ipak napredak ne i dovoljan, ali generalno je nekad važnija tendencija ili trend od samog nivoa datog parametra. Mi u ovom periodu imamo trend i ukoliko svi povučemo uže za istu stranu, onda ćemo sasvim izvjesno imati i većih uspjeha. Zato i očekujem da oko ovog zakona nađemo dodirne tačke. Ovo nije politika, ovo je suva ekonomija, fiskalna ekonomija, ovo je mjera nečega što može podstaći i snažniji oporavak, nadam se, na kojem se već nalazimo. Oko kredita banaka i ostalih stvari, samo molim banke u Crnoj Gori u ovom trenutku posluju uz ispunjavanje svih propisanih parametara poslovanja, tako makar kaže vrhovni monetarni autoritet. Banke ostvaruju profitabilnost kroz tri bankarske funkcije. Pomenute su 29 dvije, sistem plaćanja i kredita. Samo molim na oprez, banke su ipak institucije čiji su vlasnici sa privatnim kapitalom. Banke su elemenat finansijske stabilnosti. Drugi važan elemenat, jer zdravlje banaka doprinosi finansijskoj stabilnosti, ali doprinosi i generisanju rasta i razvoja. Ne štitim ih iz ugla visokih kamata ili neracionalno visokih provizija za platne sisteme i za platne usluge, već sa stanovišta postupnosti, faznosti i opreznosti u procesu reformisanja, iako smo definisali da postoji i u tom segmentu devijantnost u načinu rada. Privodim kraju svoju diskusiju u kontekstu odgovora na vaša pitanja, sa željom da, ponoviću još jednom, niko na odborima nije bio protiv ovog zakona, očekujem da damo svoj doprinos jednokratnom pokušaju, ad hok pokušavaju rješavanja ranjivosti fiskalnog sektora i time zajedno doprinesemo snaženju fiskalne održivosti. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, ministre Žugiću. Rekli ste suva ekonomija i finansije, ali i suvo pravo najslađe se pije. Kolege, imamo do 18:00 h rad, znači ne tri sata nego je to skoro četiri sata. Ova tema je strašno interesantna i prioritetna po interes Crne Gore, pa ćemo je onda malo više produžiti, mada smo i probili termin, ali ćemo onu sljedeću sat vremena, pošto sam vidio da je ona manje zahtjevna u odnosu na ovu. Ministre, odgovoriće svi izgleda, ali molim vas da ne bude mnogo više od dva minuta. Kolega Milić.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Kada se pogleda lista najvećih poreskih dužnika i bijela lista onih koji redovno plaćaju, ako podijelimo na regione, kod te crne liste 36 firmi je sa primorja, 40 firmi je iz centralnog dijela, 24 firme su sa sjevera. Kod ove bijele, 30 firmi sa primorja, 65 iz centralnog dijela i samo pet sa sjevera. To govori o načinu kako sprovodimo ekonomsku politiku, i tu završavam ovaj dio komentara. Drugo, rekao sam vam ovo ću imati kao amandman oko poreza na promet nepokretnosti, kamate, dakle da se taj dio ne uključuje u otpis ovog. To je negdje oko devet miliona evra. Treće, da se za onaj iznos koji bude bio naplaćen porez u ovih mjesec dana nađe model kako će se kompezovati u odnosu na one koji redovno plaćaju porez. Dakle, koliko budemo naplatili sa ove strane da obezbijedimo onima koji redovno plaćaju nađemo model zajedno oko svega toga. Elektroprivreda Crne Gore princip pravednosti u određivanju vrijednosti akcija od stručnog nezavisnog subjekta sa čim mislim da niko od nas nema problema, vodeći računa o tome da imamo 55% akcija kao država u Elektroprivredi Crne Gore. Možda će biti suprotnih mišljenja, moje je mišljenje da mi je milije da povećamo naše učešće državnog kapitala u Elektroprivredi Crne Gore nego da naplatimo 60 miliona evra, s obzirom na potrošačke jedinice koje postoje u budžetu Crne Gore i na što te potrošačke jedinice troše pare. Ako treba nešto da sačuvamo, sačuvajmo ga u kapitalu Elektroprivrede Crne Gore. Hvala vam.
  • Kolega Medojeviću, do dva minuta.
  • Gospodine ministre, znam zašto izbjegavate vi ovu važnu liniju. Razumijem potpuno i mi nijesmo adresirali ovo pitanje u cjelosti vama nego Vladi i vladajućoj većini, i vama poslanici, takođe. Po hiljaditi put kažem ne zato što smo ovdje zajedno, bio sam protiv skidanja imuniteta kolegi Pinjatiću, to je sramno bilo, da Pinjatić kao poslanik skida mu se imunitet, a svi znamo ko je iza toga. Potpredsjednik DPS-a ni luk jeo, ni luk mirisao. Samo jedan razgovor Đukanovića bio je dovoljan da bude van dometa pravne snage ove države, a mi glasamo da naš kolega parlamentarac bude stavljen na stub srama, bez obzira što se borim da budemo većina i bićemo brzo, jer ne može politika da se zasniva na nemoralu i nepravdi. Koliko god plaćali, kupovali, 30 silovali u političkom smislu, pritiskali, ne može, moraćemo da se vratimo na istinu. Ovo je danas istina, da postoje privilegovani ljudi u Crnoj Gori koji su bliski ovom režimu, koji su donatori Demokratske partije socijalista. Šta mislite kada u Voli lanac uđe jedna normalna inspekcija rada, poreska inspekcija, šta mislite na koji način se on širi i investira po Crnoj Gori? Je li to način da ne plaćate dobavljačima po šest mjeseci i da imate beskamatno kreditiranje od strane dobavljača jednog lanca koji finansira projekte Demokratske partija socijalista? Mojkovčani, vi svi 300 koji ste čekali rješenje da budete zaposleni u ponedjeljak, rješenja nema. Sada da im poručim, svih onih 300 koji su očekivali rješenje za posao da bi glasali za DPS nema rješenja, Voli neće da vam otvori 300 radnih mjesta nego desetak, petnaest, ali hoće da zakupi prostor bliskom srodniku potpredsjednika Vlade Duška Markovića, to hoće. Tamo će da zakupi i to će da plati, a vi koji ste mislili da ćete raditi u fabrici čokolada na Cetinju i u Voliju nema. Ovdje govorimo o veoma krupnim stvarima. Država ako ima jedan kriterijum za jedne građane, a drugi za druge građane nije pravna država. Finansijski i fiskalni sistem koji ima nepravedan odnos prema jednima i drugima nije konzistentan fiskalni sistem. Tu se stvaraju, gospodine ministre, rupe o kojima mi vama govorimo. Dakle, ne možemo da imamo konzistentan fiskalni sistem ukoliko se šalje poruka, gospodine ministre, da neko ne mora da plati porez, da neko može da dobije kredit preko veze i da se tali sa menadžmentom banaka. Gospodine ministre, to treba da kažete. Ni Panto ni niko nije dobio kredit bez dogovora sa menadžmentom banaka. Znači, mi ovdje poštujemo banke, trebaju nam banke. Kao što znate, Pokret za promjene je bio da ostane državna banka. Ne možemo da imamo prave informacije dok ne osnujete finansijsku agenciju, zavod za plaćanje, zavod za platni promet, agenciju za platni promet, napravite zakon o tome. Ne može preko banaka, mora postojati državna institucija preko koje se vrši platni promet između privatnog sektora i države, da se plaćaju obaveze, da se plaćaju porezi. Ponavljam, nažalost, ono što sam govorio svih ovih šest, sedam godina ovdje. Vi ovo sve znate, nažalost ne znaju oni koji čekaju čokolade iz Ukrajine, ti ne znaju, a vi ovo sve dobro znate što pričam i znate da sam u pravu. Znam da dijelite nelagodu isto kao ja. Vi ste građanin Crne Gore i vaša djeca dijele sudbinu ove Crne Gore. Neprijatno vam je kada gledate ove tajkune kako su opljačkali Crnu Goru, a s njima zajedno agitujete za Demokratsku partiju socijalista. Vjerujte, što se prije skine Demokratska partija socijalista i njen rad, vi ćete biti prije slobodni ljudi, a bez slobodih ljudi nema pravne države niti održive ekonomije.
  • Hvala, kolega Medojeviću, i nemojte više da koristite našu vezu pa da toliko prekoračujete. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Htio sam ovaj dio da komentarišem vezano oko Elektroprivrede, o mogućem poravnanju. Možda me i raduje vaša najava da ne treba sve tržište gledati, jer postoji i pored tržišta neka procjena jer nisko je tržište, ali evo 20 godina nas ubjeđuju da je tržište svemoguće i da nevidljiva ruka tržišta, ne vi, ne kažem vi, nego takva je glavna ekonomska politika da nevidljiva ruka tržišta sve reguliše. Kad smo prodavali jeftino, dobijali smo informaciju, država kad je prodavala jeftino, išla je uvijek informacija tržište je takvo, ne možemo da postignemo cijenu, i jednostavno to tržište uređuje. Sad kad treba da kupimo na tom istom tržištu koje jeste palo, nemojte sad da idemo da kažemo loše je tržište malo da dodamo preko jer nisko je tržište. To nemojte, jer držimo se tržišta onda do kraja, pa kupimo 10% akcija Elektroprivrede za pet miliona, odnosno pola duga. Ono što je mene jako interesantno i to bih volio da malo raspravimo, šta je sad državni interes. Naravno, vjerovatno je prvi uslov da naplatimo tih 50 miliona ili 25, koliko god bilo i to je u redu. Shvatam i potpuno sam saglasan sa tim da ne treba na silu naplaćivati i praviti probleme 31 Elektroprivredi, odnosno svima nama. Jer, guđenje elektroprivrede, znači bukvalno gašenje cijelog elektrosistema u Crnoj Gori i svakako, daleko sam od toga. Ali, sad pitam, šta Crna Gora dobija time ako se oprosti 25 miliona, odnosno konvertuje vlasnički dio kapitala Elektroprivrede, i sa 52% bude 57, 58. Šta smo dobili. Dobiti nemamo dividende nemamo. Nemamo upravljačka prava, vjerovatno će oni ostati A2, šta imamo. Ponovo ćemo se javiti da prodajemo nekad u nekom periodu, to je već veliki znak pitanja. Tako da čini mi se da, ne znam kako bi, čini mi se da je to negdje ... forističar pomenuo i ja sam negdje ranije, ali evo ponoviću, izgleda da smo na pravom putu po pitanju privatizacije, a vidimo da se neki već i vraćaju. Maltene mi smo došli, privatizovali, pa sad vraćamo neke kompanije dijela vlasništva, valjda smo sad shvatili da ne može to baš tako da funkcioniše, da damo monopole svima državne i da ih pustimo da rade šta hoće. Ne da nisu razvili infrastrukturu i ono što su trebali da ulažu, nego jednostavno ne mogu ni porez obični da plate koji su uzgred budi rečeno, naročito važno, već naplatili od korisnika. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Bojaniću. Ovim smo završili oko komentara i odgovora. Idemo dalje. Riječ ima kolega Labudović i posljednji u današnjoj raspravi po ovoj tački, neka se pripremi kolega Tuponja.
  • Gospodine ministre, Vjerovatno se pitate otkud ja, opet, mirođija u ovoj čorbi, otkud ja u krugu ovih “eksperata” sa kojima polemišete evo dva sata. Činjenica je da je rastojanje između mene i ove materije otprilike koliko i između Boga i šeširdžije. Ali, ima jedan elemenat koji me čini vrlo kompetentnim, a to je činjenica da je ovo ipak zakon, bez obzira na to na šta se odnosi. Bez obzira na materiju koju obrađuje, ovaj zakon kao isvaki zakon mora da posjeduje one strukturne elemente koji ga čine kao zakon. Vi ste ovdje, a i učesnici u raspravi, nebrojeno puta do sad govorili o nekakvom principu pravednosti ovog zakona. Princip pravednosti, gospodine ministre i kolege poslanici, ne stanuje u ovom domu. Jer je princip pravednosti proizvoljna kategorija, stvar percepcije. Ono što je pravedno po meni, ne mora da bude pravedno po vama, i obratno. Ovdje, gospodine ministre, mora da stoje princip zakonitosti i ustavnosti, a ja sam to rekao i na Odboru za zakonodavstvo, sa stanovišta ustavnosti ovaj vam je zakon na veoma staklenim nogama. Ne sa stanovišta pravednosti, jer je tu nesporno nepravedan. Ali sa stanovišta ustavnosti, a da je ovo država uređena na zakonu i na Ustavu, ne bih ovo ja trebalo da branim i da izigravam ustavobranitelja, onog istog ustava koga ste vi zgazili pet miliona puta, a ja na njega pet para ne dajem. Dužan sam kao poslanik i član Odbora za zakonodavstvo da vas upozorim i na tu činjenicu. Ja ću, ne samo iz tog razloga, bez obzira na vaše pozivanje i plediranje da se ovdje postigne konsenzus oko prihvatanja ovog zakona, zbog nekih drugih efekata, glasati protiv njega. A glasaću i iz više drugih razloga. Nesumnjivo je da su porezi i carine i kamate na iste izvorni prihod budžeta i da, u nekom širem tumačenju, Vlada kao gazda, kao neko ko gazduje budžetom, ima pravo da sa “svojim” parama postupa na ovaj ili onaj način. Ali, gospodine ministre, normalne države ne vode takvu poresku politiku. Ja ću vas podsjetiti na jedne davne primjere koji ilustruju kako se normalne države odnose prema poreskim dužnicima. Čuvena i jedna od najpoznatijih svjetskih glumica svih vremena Sofija Loren i jedan od najpriznatijih svjetskih reditelja Ingmar Bergman doživotno nisu smjeli da se vrate u svoje otadžbine zbog činjenice da su utajili neki minorni iznos poreza. A šta vi ovdje radite? Vi najavljujete, pazite, najavljujete rigorozniju politku prema povratnicima u poreski prekršaj. Dozvolite, to mi liči na poređenje kad bismo sad lopovima, ubicama, bilo kojim prestupnicima 32 rekli: ajde, to što ste uradili uradili ste, neka vam je Bogom prosto, ali ako vam se to još jednom, ne daj bože desi, e onda će da ga platite. Prema tome, gospodine ministre, takav vaš selektivan pristup potvrđuje činjenicu da je država najodgovornija što se poreski dug ovoliko nagomilao. Ne možete očekivati od poreskog dužnika tu vrstu savjesti. Kad mu se pruži prilika on će vrlo rado da se komotno ponaša. Samo ste vi krivi, kad kažem Vi mislim na državu. Evo, iskoristiću priliku samo da vam postavim jedno pitanje - da li ste, gospodine ministre, do kraja primijenili i ispoštovali odredbe Zakona o porezu na dodatnu vrijednost u proteklih šest mjeseci? Ili još uvijek postoji ona siva zona u koju, ne vi, i ne onaj nesrećni direktor Uprave za poreze, nego država ne smije da zaviri, pa nas svaki dan preko jedne privatne televizije prozivaju i nazivaju najgorim imenima koja se mogu smisliti, i ovaj dom i nas pojedinačno. Ne smijete da privirite tamo. Gospodine ministre, ja ću tražiti od vas da mi u cifru donesete podatak o tome koliko ste po tom osnovu naplatili poreza. I dužan sam još jedno, a to sam vam rekao i na Odboru za zakonodavstvo. Neću glasati za ovaj zakon iz razloga što neće pomoći tim dužnicima. Jer, nije problem samo u porezima. Ono što guši one prave privrednike, ne govorim o ovim hohštaplerima svjetskoga glasa koji se muvaju po Crnoj Gori nego govorim o pravim privrednicima, nije porez nego su kamate i krediti. Ali, znate u čemu je problem, gospodine ministre? čuo sam jednu sjajnu rečenicu oko koje su se, na žalost, istog momenta saglasili i ugledni profesor sa beogradskog Ekonomskog fakulteta i predsjednik udruženja bankara Srbije, da u ovom trenutku i kad bi se otpisale ukinule kamate, privreda ne bi mogla da vraća kredite zato što nema od čega. Ova privreda u stačaju, gospodine ministre, i možete vi da donesete kakav god hoćete a , nemam ja sumnje u to da će ovaj zakon biti usvojen, ali to vam je mamuzanje mrtvog konja, budite uvjereni.
  • Hvala, kolega Labudoviću. I posljednji danas poslanik je kolega Tuponja.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi predstavnici Vlade, koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore. Uvaženi ministre Žugiću, Ja bih vas najprije pohvalio za ono što ste uradili u toku ove godine u smislu povećanja prihoda fiskalne politike. Druga stvar je kako su ta sredstva trošena, o tome će vjerovatno biti riječi u ovom domu. Ali, sad pošto sam vas pohvalio mogu da pređem na kritiku. Sami zakon, sami koncept zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze, je praktično priznanje nemoći Vlade, nemoći Vlade da sprovede zakone koji trenutno važe. Znači, ovaj zakon se donosi i negira neki zakon koji je trenutno na snazi. Koliko je ovaj zakon koji nam je sljedeća tačka dnevnog reda Zakon o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica, stimulativan i koji dobija moju potpunu podršku, toliko ovaj zakon je konceptualno pogrešan. Jer, ovo mi liči na čuveno podvlačenje crte kad sad od ovoga trenutka, vi ste u više navrata rekli da pripremate jedan cijeli niz drugih zakona da će nakon ovoga situacija biti mnogo bolja, ali vi trenutno ovim zakonom praktično nagrađujete, amnestirate firme, ljude koji su kršili zakon do sada. Ovaj zakon je ograničenog karaktera, na 30 dana i bukvalno treba da predstavlja neki period novoga početka, neko bukvalno podvlačenje crte nakon koje će biti stvari mnogo bolje nego što su bile do sad. Ja cijenim vaš rad. Vi ste ministar godinu dana, ali Vlada kojoj pripadate traje 24 godine i mi smo više puta imali podvlačenje crte i obećanje da će od sad pa ubuduće biti mnogo bolje. Dakle, u razlozima koje navodite za donošenje zakona, kažete da je osnovni razlog za donošenje zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze su ublažavanje efekata 33 ekonomske krize koja je uzrokovala smanjenje javnih prihoda i smanjenje budžetskog deficita, s jedne strane, odnosno povećanje poreskog duga s druge strane. Ja se ne slažem sa takvim objašnjenjem i kažem da osnovni razlog je nesposobnost države da sprovede zakonsku regulativu. Kažete da iznos duga po osnovu kamate za neblagovremeno izmirenje poreskih obaveznika na dan 8.10.2013. godine, iznosi 98 miliona eura. Pošto je ovdje naglašeno poreskih obaveza, jabih vas pitao da nam kažete i šta je sa carinskim obavezama, ako već to niste rekli. Naglašavate i pozitivnu praksu u okruženju i kažete da bi na ovaj način relaksirali poreske obveznike u dijelu neplaćanja kamate na dospjeli dug. Izvinite, ali ja vas tu ne vidim kao nekog kotreba da relaksira nekoga. Kažete da predloženo rješenje uslovljava povećanje naplate javnih prihoda i stabilizaciju javnih finansija, što će istovremeno dovesti do smanjenja ukupnog poreskog duga, naravno da će dovesti do smanjenja ukupnog poreskog duga ako ga oprostite, dobro logično, i poboljšati poresku disciplinu obveznika. Tu se uopšte ne slažem sa vama. Ja mislim da ćete imati pozitivan efekat u jednom kratkoročnom periodu trajanja 30 dana ovoga zakona, ali da ste vi poslali jednu jako lošu poruku svim poreskim obveznicima za neko srednjoročno i buduće vrijeme. To je ono što vi sad namjeravate da riješite nekim drugim zakonom. Naravno da ja mogu ovdje da iznesem svoje mišljenje, gospodine ministre, ukoliko mi dozvolite. Da li vi preduzimate ikakve mjere za one građane koji su do sad bili disciplinovani poreski obveznici i koji su plaćali svoje poreze i koji su platili i kamate ukoliko su kasnili. Mislim da, sve u svemu, srednjoročno, dugoročno, ovim zakonom se jača nedisciplina i vodi ka nekim novim zakonima za oslobađanje obaveza koji će doći opet za dvije, tri, pet godina kad se opet nagomilaju neki poreski dugovi. Vi ste sad ministar ali ko zna kako će vaš budući kolega razmišljati o ovoj temi. Možda on uopšte nije saglasan sa tom vašom idejom. I vi ćete poslati poruku svima onima koji treba da plaćaju poreze da oni to ne treba da rade, jer će, ukoliko budu plaćali poreze, raditi u korist svoje štete, jer će svakako doći poslije izvjesnog vremena neki zakon koji će ih osloboditi od plaćanja kamata ili već ne znam čega, tako da oni neće morati da plaćaju taj porez. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Tuponja. Ministre, da li vi želite da iskoristite pravo na završnu riječ. Izvolite.
  • Još jednom zahvaljujem svim učesnicima u raspravi. Ja nisam pledirao, gospodine Labudoviću, da bilo ko glasa prema mom stavu, već sam citirao ono što je bilo na odboru Zakonodavnom, jer smo jednoglasno usvojili zakon uz dileme koje smo imali a tiču se i ustavnosti i zakonitosti, tako da to je moj komentar bio, a ne plediranje da utičem na bilo čiju volju i slobodu izbora glasanja za ovaj zakon. Za pravednost, slažem se, moje pravo vaša nepravda, i obratno. I ovdje je nepravda prema onima koji uredno plaćaju poreske obaveze i to sam rekao već nekoliko puta, s tim što ovo, gospodine Tuponja, nije loša poruka, ovo je poruka datog ekonomskog trenutka, ove faze ekonomskog ciklusa. Ovo je poruka u pokušaju da se nešto naplati što se može naplatiti. Znate, nekad imate poreski ili bilo koji teret duga, pa ako dodate još jedan eura, onda možete da udavite takvog poreskog obveznika. Možda je ovo mjera podsticaja, a možda i nije. I vama se obraćam, slobodno sa svojom voljom gi glasajte protiv. Ovo je, po meni, rekao sam suva ekonomija i fiskalna ekonomija i pokušaj da se doprinese nečemu što je definisano kao određena fiskalna ranjivost. Na nama je da shodno našoj odgovornosti prema ovoj temi uradimo ono što možemo ili ne uradimo. Znači sasvim svejedno, ne bih ja bio veći dužebrižnik u ovoj državi od bilo koga drugog. Nijesmo mogli, rekao sam, pripremiti i ostali set zakona. Idu vrlo brzo nekolika zakona koja se odnose upravo na podsticaje za uredne poreske obveznike, za redovne platiše i to će doći na dnevni red u Parlamentu. Dajte i vi, ako imate inicijativu, po tom 34 osnovu da očuvamo konkurentnost ekonomije, nakon toga što smo, čini mi se, dijelom ustabilili javne finansije. Ne eksploatišem previše činjenicu o visokom stepenu i nivou naplate ove godine, iz više razloga. I za šta god je to pošlo, pošlo je da se riješe neke ranjivosti koja su nas čekale. Ako ih danas platimo faktura je manja, ako ih odložimo faktura je veća, to svi znamo. Znači predlažem da, u funkciji veće fiskalne stabilnosti, Parlament usvoji ovaj zakon. Zahvaljujem se.
  • Hvala vam, ministre Žugiću. Konstatujem da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno. Prelazimo na sljedeću tačku - Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Radoje Žugić, ministar finansija, ovdje cjelodnevno prisutni i Marina Perović, v.d. pomoćnica ministra. Izvjestioci odbora su Zorica Kovačević, Zakonodavnog odbora i Mladen Bojanić, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Ministre, imate li koncentraciju da nas uvedete u novu priču. Izvolite.
  • Zahvaljujem, profesore Raduloviću. Uvaženi poslanici, evo po treći put danas vam se obraćam, uz zahvalnost za strpljenje koje iskazujete u pokušaju da riješimo nekoliko pitanja iz seta mjera fiskalnog prilagođavanja. Sada je na dnevnom redu Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Osnovni razlozi za dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica su stimulisanje poreskih obveznika za plaćanjem poreza na dobit u zakonski propisanom roku da ostvare pravo na umanjenje poreske obaveze. Zakonom o porezu na dobit pravnih lica propisana je obaveza plaćanja poreza na dobit do 31.marta tekuće godine za prethodnu godinu u kojoj je dobit pravnih lica ostvaren. Radi prevazilaženja teškoća u poslovnju pravnih subjekata koje su bile uzrokovane ekonoskom krizom na opštem nivou kao i unutrašnjim rnjivostima Uredbom o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica data je mogućnost plaćanja poreza na dobit u šest mjesečnih rata. Primjenom novog rješnja pod određenim uslovima poreski obveznici mogu ostvariti pravo na umanjenje poreske osnovnice u nivou od 6%. Predložena stopa po kojoj bi se vršilo umanjenje poreske osnovice, odnosno obaveze približno odgovara kamatnoj stopi koja se plaća na poznajmljena budžetska sredstva, mada se kamatna sredstva odnosni na period od godinu dana, a ovo je polugodišnji period na unaprijed plaćenje obaveze po osnovu poreza. Poreski obveznik pravnog lica, ostvaraju pravo na umanjenje poreske obaveze u koliko izvrši uplatu poreza na dobit do kraja marta tekuće godine za dobit ostvaren u prethodnoj godini. Pravo na umanjenje se ostvaruje na osnovu zahtjeva koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana izmirenja ukupne poreske obaveze. O zahtjevu poreski organ odlučuje rješenjem. Predložena zakonska rješenja će usloviti povećanje naplate javnih prihoda, stabilizaciju javnih finansija u određenoj mjeri uz smanjenje ukupnog poreskog duga i deficita budžeta. Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Prvi krug, kolege, molim vas ovaj put da budete po pet minuta da bi mogli da iscrpimo svu listu, posebno ovi koji su u ime klubova su danas već i opterećeni dosta. 35 U ime DPS-a kolega Jelić i neka se pripremi u ime Demokratskog fronta. kolega Medojević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospođo Perović, Važećim Zakonom o porezu na dobit pravnih lica koji se već primjenjuje nekih 11 godina u pravnom sistemu Crne Gore uvedena je obaveza plaćanja poreza na dobit kako za rezidentna tako i nerezidentna pravna lica koja obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti sa poreskom stopom koja iznosi 9%. Sa ovim novim predloženim zakonom tj. Predlogom zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica poslije člana 32 važećeg Zakona o porezu na dobit pravnih lica uvodi se novi član 32.a kojim se predlaže stimulisanje poreskih obveznika da plate porez na dobiti u zakonskim propisanom roku kako bi ostvarili pravo na umanjenje poreske obaveze, kako je u uvodnom izlaganju saopštio i ministar finansija. Ovdje želim da napomenem da postoji uredba o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica koja je važeća od 2010. godine, a kojom je dato pravo da poreski obveznik plaća porez u šest mjesečnih rata, a poreske obaveze u koliko bi u zakonski propisanom roku platio do 31.marta tekuće godine ostvario bi pravo na umanjenje poreza. Predviđeno umanjenje godišnje poreske stope iznosilo bi oko 6% obračunatog i uplaćenog poreza na dobit. Meni je ovdje interesantno zašto je baš Ministarstvo finansija predložilo 6%, zašto je baš došlo do te cifre? Da li je to možda kamatna stopa po kojoj se plaćaju pozajmljena sredstva, kojom se ostvaruje kamatna stopa koja seplaća na pozajmljena budžetska sredstva? Meni se čini da je to, ali volio bih da čujem i taj odgovor. Takođe, smanjenje poreske obaveze ostvaruje se na osnovu zahtjeva za umanjenje poreske obaveze koja se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od plaćanja poreske obaveze i da li to znači da svi oni koji podnesu zahtjev će dobiti ovo ili moraju da ispune neka pravila, pa bih volio i da čujem taj odgovor? Isto tako postavio bih pitanje koje sam postavio prilikom prethodnog zakonskog akta, da li je ovaj Predlog zakona pravedan prema onima koji u cjelosti izmiruju uredno poreske obaveze po osnovu dobiti? Kažem, imali smo dilema i u prethodnom da li može da se planiraju neke subvencije. Evo ministar je najavio da se želi predložiti novi zakon kojim bi se stimulisali oni koji uredno plaćaju svoje obaveze i da vidimo šta se sve tu predlaže kako bi taj princip pravednosti bio implementiran prema svim onim koji uredno plaćaju i izmiruju svoje poreske obaveze. Ono što još želim da naglasim da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno prihvatio ovaj predlog zakona i predlažem Skupštini da usvoji Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Gospodine potpredsjedniče, zahvaljujem.
  • I Vama hvala, kolega Jeliću. U ime Demokratskog fronta, kolega Medojević, neka se pripremi kolega Milić.
  • Hvala, potpredsjedniče. Ovdje je, naravno, jedan veliki sistemski program. Na žalost, sada ove mjere koje je predložila Vlada i koje je ministar ovdje obrazložio neće imati na koga da se primijene, pošto je stanje u ekonomiji takvo da je ogroman broj privatnih kompanija koje su iskazivale profit u vrijeme kreditnog buma i u vrijeme privrednog buma 2008. godine, sada u gubicima, blokirani su im računi i oni više spadaju u ovu kategoriju poreskih dužnika, poreskih utajivača, nego firmi koje iskazuju profit. Dakle, ovdje ono što je ključno, jeste, što ministar i Ministarstvo pokušava, ja sam to rekao, pasivnim mjerama da pokruije pogrešne odluke prethodne Vlade i prethodnog ministra finansija. Prema tome, građani Crne Gore moraju da znaju da uvođenjem poreza, ove takse, euro na euro, to je nezabilježeno zaista da se oporezuju svi građani po glavama. Svaki građanin onog pravog u mjesecu kada dobije onu poruku treba da zna da mu neko uzima iz džepa taj 36 jedna euro i da se prebacuje na račun onome ko je izazvao taj problem. 300 miliona eura je, vi znate ko, pozajmio od ruskog investitora i mi svi sad redovno vraćamo, i to je ključni problem. Gospodine ministre, jedna sjajna studija. Na strani 17 kaže se, zašto je problem privatnog sektora, zašto imamo problem ekonomije, zašto imamo problem nelikvidnosti‚ bez obzira što je nivo loših kredita pao 2012. godine samo zbog toga što su preuzele banke matice, ne zbog toga što su oni riješeni. Ključno pitanje, loši dužnici su ostali u sistemu, gospodine ministre. Odavde je problem. Znači, to je ključni problem, uspješna ekonomija se sastoji od skupa uspoješnih kompanija. Mi imamo sada problem da je jedna tajkunska elita opljačkala društvenu svojinu, postala vlasnik novih preduzeća i ne umije da upravlja tim preduzećima. Imamo problem gubitaka i problema kod privatnih kompanija. Oni su, kao što vidite, neodgovorene gazde, da ne ulazimo u vaučarske fondove, šta radi Eurofond, šta rade ovi fondovi koji su sada postali problem naše crnogorske ekonomije, tempirtana bomba u sistemu. Sa druge strane, gospodine ministre, moramo promijeniti Zakon o porezu na dobit. Juče sam predložio da promijenimo Zakon o porezu na dobit pravnih lica. Stopa od 9% je niska, nepavedna, mora da bude veća. Zato što ko ima profit sad u Crnoj Gori? Monopolske firme. To nije rezultat njihove ekonomske konkurentnosti nego rezultat rentiranje rente, monopolskih pozicija ili kartelskih dogovora. Mala je Crna Gora i naprosto dođe vam teško kada vidite koliko telekomunikacioni operateri iznesu iz Crne Gore novca. Odlučila Vlada, prodala Telekom, pametno, prodala zlatnu koku koja je godišnje mogla da finansira kapitalni budžet ove dražve, garantujem, uz pravilo upravljanje, ovo što je profesor Radulović rekao, uz jedno profesionalno upravljanje, uz poštovanje standarda korporativnog upravljanja Telekom je mogao iz dividene i iz poreza da finansira kapitalni budžet države Crne Gore i da izfinansira, recimo sve subvencije za poljoprivrednike u Crnoj Gori, a mi smo to prodali za 100 mliona, a oni 44 miliona prošle godine dobit. Samo Telekom Crne Gore, 21 milion eura dobit i 22 miliona amortizacija, ko zna šta je amortizacija u telekomunikacijama. To je čisti keš koji je izašao iz Crne Gore 42 miliona eura. Drugo, u telekomunikacijama je amortizacija, čista dobit. Nema amortizacije vazduha, prema tome, možemo o tome ako hoćete i stručno da razgovaramo koliko god hoćete. Posebno poslije povratka investicija na karder i načina na koje telekomunicioni operateri koriste razvoj koji se locira u centralama njihovih kompanija u grupacijama, a ove filijale samo koriste aplikacije i vjerujte to je brutalna kolonizacija države Crne Gore. Tako isto i za ove ostale firme. Prema tome, ono što je još jedan problem, vlasnici privatih kompanija na teret troškova firme prebacuju svoje privatne troškove. Kupovine, luksuzne vile, auta, sve se to vodi na dioničarska drupštva i na pravna lica, a koristi se u privatne svrhe, zato su va rekli da treba proširiti poresku osnovicu i sa onim troškovima akcionarskih društava koji se koriste kao privatni luksuz vlasnika akcionarskih društava ili pravnih lica. Treće, ministre, odličan seminar je imala Poreska uprava, transferne cijene, pa nijeste tu ni krenuli, ni počeli nijeste da radite sa transfernim cijenama. Opljačka se država zbog transfernih cijena. Ne mogu zbog primjedbe kolege Filipa Vukovića da držim predavanje, koju potpuno prihvatam, jer nijesmo ovdje došli da držimo predavanje, ovdje smo došli da dobijemo glasove od ljudi, zato što bolje znamo ovo da radimo od vas, ali glasove ne dobijamo zbog čokolada i zbog 100 eura, što ćemo, mi 100 eura nemamo, nego programe, ideje, znanje, viziju Crne Gore, ali nemamo 100 eura po biraču i nemamo čokoladu za birače, stvarno, niti ćemo zapošljavati ljude. Dakle, gospodine ministre, ako se primijene sve ove stvari povećanje stope poreza, na dobit, ako se poveća poreska osnovica i ako se primijeni međunarodni standard, analize transfernih cijena između povezanih lica, mi ćemo u crnogorskom buzdžetu imati i te kako veći priliv novca, mada ni to nam neće pomoći ako nam ove privatne firme prave minuse. Prema tome, sve vlasnike privatnih firmi koji na svoje firme imaju kuće, vikandice, stanove, auta, troškove ljetovanja prikazuju kao troškove poslovanja i da ne pričam dalje, sve to obuhvatiti oporezivim poreskim bilansom, uvećati oporezivu osnovu, naplatiti veću stopu poreza i onda ćemo,narvno, da ličimo na jedno normalnu državu. 37 Izvinjavam se,kolegi Vukoviću na predavnju, potpuno je u pravu bio, ovdje smo za glasove, a ne da učimo vas osnovama tržišne ekonomije. Izvinjavam se.
  • Hvala, kolega Medojeviću. Riječ ima kolega Milić, neka se pripremi, kolega Bojanić.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica, negdje kad je bio osnovni tekst toga zakona imao sam raspravu prije jedno 6, 7, 8 godina objašnjavajuči modele koji su za mene prihvatljiviji nego postojeći model, a to znači nulta stopa poreza na dobit pravih lica za one pravne subjekte koji otvaraju nova radna mjesta. Dakle, kako napraviti stimulaciju u odnosu na one subjekte koji će ulagati sredstva u otvaranje novih radnih mjesta. Drugo, 62% ukuponi porezi u Italiji, 40 i nešto posto ukupni porezi na nivou Evropske unije, danas govoriti o povećanju poreza je isto kao sipati benzin na vatru. Mi danas moramo govriti o nečemu što je dio sistema, a ne. O tome smo mogli da govorimo 2008., 2007. godine kada je postojala .... danas treba voditi politiku gdje će biti harmonizovani odnosi i prema onima koji plaćaju i koji ne plaćaju. Znači, jednaki nivo. Ono što ja pokušavam da radim i što radi SNPe, da pokažemo da i sa pozicije opoziciji možete da dovedete zainteresovane poslovne subjekte iz inostranstva koji hoće ovdje da investiraju. Dolazi već prva grupa ove nedjelje, iduće nedjelje dolazi druga grupa i oko turizma i oko drvne industrije. Gospodine ministre, koliko košta otvaranje jednog radnog mjesta na zapadu? 30 hiljada evra. Koliko je danas spremna država Crna Gora da pomogne za otvaranje radnih mjesta? Opet govorim o onom ribarstvu. Gospodine Raduloviću, znate li koliko je potrebno sredstava da bi se pokrenula poizvodnja? 150 hiljada evra, za firmu koja je nekada dolazila i do deset miliona evra prometa. Na 9% poreza na dobit i na ostatak na dobit od 100 hiljada evra, vi za prvu godinu dobijate kao država, zaboravljamo porez na dohodak zaposlenih tamo koje ćemo da naplatiti, samo govorimo o porezu na dobit. Za prvu godinu dobijate nazad 90 hiljada evra, ja o tome želim da razmišlja država Crna Gora. Sa druge strane SNP-e, a o tome će govoriti više gospodin Damjanović, je pokrenuo bio proceduru da se potpuno na drugačiji način oporezuju firme iz telekomunikacija, energetike i finansija. To moramo zajedno da napravimo, moramo da nađemo model kako ćemo to da ostvarimo. Dakle, mi imamo iz telekomunikacija firme koje su ovdje iznijele 200, 300 miliona evra. Gospodine ministre, dobio sam jedan podatak, zaista zahvaljujem se ovom prilikom čovjeku koga izuzetno cijenim, direktoru Poreske uprave Crne Gore, podatak da je jedna djelatnost možda iznijela iz Crne Gore i do milijardu evra, zato što nije postojala adekvatna poreska regulativa vezano za sve to. Imali smo priliku i još jedanput zahvalnost bili ste Vi prisutni, u Privrednoj komori Crne Gore da saslušamo ljude koji govore o poreskoj politici, one koji proizivode, one koji su direkotri Poreskih uprava. Imali mo priliku da vidimo i da čujemo direktora Poreske uprave Srbije, gospodina Ivana Simiča, koji je Sovenac, predsjednik Evropske asocijacije poreski savjetnika, da ne pogriješim sada oko svega toga, koji je govorio o tome partnerskom odnosu između privrede i države, odnosno o načinu kako ćemo obezbijediti da sve te firme posmatramo kao komintente. Dakle, mi svi ovdje dugujemo zahvalnost firmama koji drže ovaj sistem na nogama. Dugujemo zahvalnost i nju možemo da pokažemo i na ovakav način. Možemo da pokažemo i sa tih 6% koje ćemo smanjiti u odnosu na poresku osnovicu. Ono što mene je posebno bitno, gospodine ministre, plan za 2012. godinu po osnovu pureza na dobit je bio 46 miliona i 800 hiljada evra, ostvareno je 64 miliona evra, 6,5% ukupnih poreskih prihoda je bio porez na dobit, 77% više nego u 2011. godini. Mislim, sa ovim i završavam, hvala Vam zaista na ovo prekoračenju, ali ću poštovati prije svega kolege koje trebaju posle mene da govore. Gospodine ministre, mi jednostavno ovdje nam nedostaje samo jedan podatak, ne morate mi ga davati ni danas, ni kad bude bilo glasanje, 38 podržaćemo mi ovo iz SNP-a. Spisak firmi od provg do 50-og koje plaćaju najveći porez na dobit u Crnoj Gori. Hvala vam velika., hvala Vam potpredsjedniče.
  • Hvala i Vama, kolega Miliću. U ime Pozitivne Crne Gore, kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem. Po ko zna koji put danas o porezima, ali neću dugo, pokušaću čak i da ne iskoristimo ovih pet minuta. Evo odmah da u startu kažem da podržavam ovaj zakon i da to kao izvjestilac odbora potvrdim da ono što se čulo nekoliko puta, ali na odboru smo bili jednoglasni u podržavanju ovog zakona, tako da će svakako dobiti i na plenumu podršku i od opozicije. Ako se neko nije predomislio i vidjećemo je li neko, ali u svakom slučaju da nas ne optužujete da smo stalno protiv zakona koji dolaze od strane vladajuće, evo ovaj put sigurno ću biti protiv. Moram se dotaći i malo negativnih stvari ovog zakona, bez obzira na sve, jer zakon jeste u dijelu problematičan i jeste diskutabilno, jer porez na dobit pravnih lica spada u kategoriju direktnih poreza. Plaćaju ga oni koji mogu da ga plate i mi ovom prilikom one koji mogu da plate porez dodatno stimulišemo sa umanjenjem poreske stope i bez obzira što možemo dovesti u neku sumnju da li je pravedan ovaj zakon, podržaćemo ga, jer ipak će doprinijeti, nadam se, boljem punjenju budžeta i doprinijeće da se malo finansijska disciplina popravi. Ono što je, takođe, a čulo se već u prethodnim diskusijama, da ne ponavljam, što će najveći benefit od ovog zakona imati velike monopolske kompanije. To jeste problem i jeste nešto o čemu treba razmišljati, da stvarno napravim neki zakon vezan uopšte za preze i da pokušamo da i strukturno to razdvojimo, nije lako znam, ali treba ići u tom pravcu da ne možemo opteretiti istom stopom poreza nekoga ko ima monopol na tržištu u odnosu na onoga ko se bori da preživi na tržištu. Naročito se to odnosni na firme koje je država nekad imala i prodala je svoje monopole i govorimo o tim državnim, nekad monopolima, vještačkim monopolima. To nijesu monopoli prirodni, kako bih rekao, stvoreni na tržištu tako što vi imate neki bolji proizvod ili bolju uslugu od ostalih i oni ne mogu da se takmiče sa vama, nego jednostavno to su naslijeđeni monopoli, teško da će ikad moći tržište u Crnoj Gori da bude toliko razvijeno da imamo konkurenciju u oblasti elektroprivrede i snadbijevanje električnom energijom, gasom vidimo i Jugopetrol i dalje monopol na tržištu i ostali. Da ne gnjavim putno, puno puta sam danas govorio, smatramo da pored ovih nedostataka ovaj zakon jeste pozitivan i mi kao pozitivna partija stvarno bi bilo nezgodno i bilo bi ružno da dižemo glas protiv i naravno u skladu sa našim imenom mi ćemo glasati za ovaj zakon.
  • Hvala i Vama, kolega Bojaniću. Prelazimo na drugi krug. U ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista koleginica Kovačević, neka se pripremi kolega Dukanović.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovani poslanici, poštovani građani, Oporezivanje dobiti pravnih lica reuglisano je Zakonom o porezu na dobit pravnih lica kojim je propisano oporezivanje dobiti rezidentnog pravnog lica za dobit koja je ostvarena u Crnoj Gori i izvan Crne Gore, odnosno nerezidentnog pravnog lica za dobit koje je to lice ostvarilo u Cronoj Gori. Od početka reforme poreskog sistema 2002. godine oporezivanje pravnih lica vršeno je primjenom više modela oporezivanja uključujući i progresivno oporezivanje koje je bilo u primjeni do 2005. godine kada je uvedeno proporcionalno oporezivanje dobiti 39 primjenom jedinstvene stope od 9% koja je i do danas u primjeni i koja je najkonkurentnija u regionu. Treba napomenuti da je prije par godina ukinuto plaćanje mjesečnih akontacija poreza na dobit, prije svega u cilju eliminisanja biznis barijera. Na ovaj način dodatno su relaksirani poreski obaveznici kako bi se ublažili efekti globalne ekonomske krize koja je utiacala na poslovanje pravnih lica i njihovu likvidnost i obezbijedili povoljniji uslovi za poslovanje. Radi prevazilaženja teškoća u poslovanju pravnih subjekata koje su bile prouzrokovane ekonomskom krizom na opštem nivou Vlada je posebnim aktom odobrila plaćanje ovog fiskaliteta u šest mjesečnih rata, koristeći ovu mogućnost najveći broj obaveznika preko 70% kompanija se opredijelilo da porez plaća na rate, dok je veoma mali broj pravnih lica plaćalo porez u zakonskom propisanom roku, tj. do 31.marta tekuće za prethodnu godinu. Ovim zakonom se omogućava da poreski obaveznici koji uredno izmire porez na dobit, tj. isti uplate u zakonskom roku budu dodatno stimulisani sa ostvarenjem prava na umanjenje poreske obaveze u odnosu na 6% na godišenjem nivou. Imajući u vidu navedeno, smatram da treba podržati Predlog zakona o dopuni Zakona na dobit pravnih lica, jer će navedena primjena stimulativno uticati na uredne poreske platiše i postaći druge poreske obaveznike da plaćaju porez na dobit u zakonskom roku. Istovremeno ovo će imati za posljedicu smanjenje ukupnog poreskog duga, odnosno povećanje javnih prihoda u budžetu. Hvala.
  • Hvala i Vama, koleginice Kovačević. Riječ ima kolega Đukanović i neka se pripremi kolega Vuković.
  • Uvažni potpredsjedniče, gospodine ministre, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Pred nama se nalazi Zakon o izmjenama poreza na dobit, a suština tog zakona je da onim kompanijama koje u tačno predviđenom zakonskom roku plate porez na dobit, da će im taj porez za dobit biti umanjen za 6%, odnosno iznos poreza na dobit umanjen za 6%. Na žalost u Crnoj Gori danas ne postoji ni jedna kompanija u državnom vlasništvu, a da ostvaruje dobit. To bi se moglo reći jedino za Elektroprivredu Crne Gore, ali Elektroprivredom upravljaju danas Italijani i nas iz Demokratskog fronta interesuje da li je ikad Elektroprivreda uplatila i jedan cent po osnovu ostvarene dobiti. Kao što znamo na 30.jun 2013. godine Elektroprivreda je prijavila da je ostvarila dobit za prvih šest mjeseci. Danas kompanije kao što su Telekom, Pivara, Jugopetrol i banke, to su jedine kompanije koje u Crnoj Gori ostvaruju dobit. Zbog čega Crna Gora nije formirala četvrtog mobilnog operatera nego dozvoljavamo da kompletan profit iz najprofitabilnije djelatnosti, a to su operateri mobilne telefonije da se iznose iz Crne Gore. Država je pokušala kad je prodala Jugopetrol da formira novo preduzeće koje se zove Montenegro bonus i to preduzeće je bilo registrovano da se bavi trgovinom nafte i naftnim derivatima. Zamislite čuda neviđenog, sve kompanije u regionu koje se bave prometom nafte i naftnih derivata ostvaruju profit, odnosno dobit jedino Montenegro bonus je danas u ogromnim gubicima, ali Montenegro bonus je promijenio svoju djelatnost, Montenegro bonus danas prodaje struju, Montenegro bonus danas proizvodi aluminijum. Što se tiče ovog umanjenja poreza na dobit to su kompanije kojima u suštini to umanjenje neće značiti mnogo, ali mislim da je za državu snašno interesantno da provjeri način kako se obračunava porez na dobit i šta je u stvari dobit jedne kompanije. Gospodin Medojević je jasno rekao šta znači amortizaicja u oblasti telekomunikacija, koliko može da iznosi ta amortizacija. Mi mislimo jednostavno da se prave knjigovodstvene gimnastike i da se prikazuju razni troškovi kako bi se umanjila dobit, a samim tim i porez na tu dobit bio manji. Da li je ikad iko iz finansijskih kontrola iskontrolisao takozvana rezervisana potraživanja? Ta rezervisana potraživanja postoje u Elektroprivredi Crne Gore i da upoznam sve poslanike, to je od prilike dug stariji od šest mjeseci. Kad kompanija prijavi sva potraživanja starija od šest mjeseci ona po tom osnovu umanjuje porez, a samim tim na kraju godine iskazuje i manju dobit, a to znači da će ponovo platiti manji porez na dobit. Mislim da bi bilo mnogo jača i stimulativnija mjera da ste stimulisali kompanije kad plaćaju PDV i carinske dažbine, jer prirodno 40 je ako plate PDV-e i carinske dažbine na vrijeme i u zakonom propisanom roku da im se omogući umanjenje te obaveze, jer to bi bio mnogo veći zahvata i na mnogo više kompanija bi se odnosilo. Demokratsi front ne može da bude protiv ovoga predloga, jer to u suštini znači pomoć određenim firmama, ali vi u stvari pomažete firme koje nemaju problema u svom poslovanju. Bolje je da ste se okrenuli kompanijama koje imaju tih problema i da tim kompanijama pomognete na način što ćete ih rasteretiti dodatnih obaveza. Ponavljam još jednom, Demokratski front će glasati za ovaj predlog zakona, ali takođe očekujemo da vidimo nove stimulativne mjere, jer sva se politika države pretvorila da finansijski policajci i tržišni inspektori, maltene nose pendreke i utjeruju dug. Mislim da to nije suština poreske politike, da treba proširiti osnovicu. Osnovica je i račun ove dobiti. Država bi trebala da knjigovodstveno propiše jasne standarde šta se može prikazivati kao trošak, a šta može da bude dobit. Zahvaljujem na pažnji.
  • Hvala, kolega Đukanoviću. Riječ ima kolega Vuković, neka se pripremi kolega Damjanović.
  • Poštovani potpredsjedniče, kolege poslanici, gospodine ministre, S obzirom da smo već dobili praktično saglasnost, gotovo svih poslanika, odnosno predstavnika klubova, skoro da je suvišno da bilo šta kažem. S obzirom da uvijek budem inspirisan kada govorim među zadnjima, popust na porez na dobit je, u stvari, čokolada. Znači, dajete nekome čokoladu ili 6%, ukoliko na vrijeme prijavi i plati porez, odnosno, kolega Labudoviću, to mu dođe ono smanjite onu narodnu muku o kojoj vi volite da pričate. Znači, narodna muka je porez, je li tako, kada kažete vi trošite, narodnu muku, vi trošite porez? Sada ćemo da smanjimo narodnu muku za 6%. Ne bih se složio da je to baš nevažno da li neko ko ima ozbiljnu firmu ili ozbiljan vlasnik ozbiljnog procenta akcija u nekom akcionarskom ili dioničarskom društvu, da mu nije važno kakav mu je izvještaj i kolika mu je dobit. Mislim da opredjeljujuće učestvuje u skeniranju poslovanja i jednog preduzeća bilo kog oblika koliku je prikazao dobit na kraju poslovne godine i u zavisnosti od toga sve ozbiljne finansijske institucije, banke, investicioni fondovi se odlučuju da li podržavaju ili posluju sa takvim preduzećem. Tako da svi oni koji imaju neke spekulativne namjere i razloge za vlasništvo u preduzeću i rade ono o čemu se ovdje vrlo često priča, i ne ovdje, to je nešto što je prisutno svugdje u svijetu, da nemaju svi vlasništvo u preduzeću da bi pravili dobit i da bi radili normalan posao nego imaju i neke druge namjere. Njima, onda, to ne znači da li je dobit nula ili je nešto više. Mislim da svima znači 6%, i onim malim koji imaju malu dobit, i onim mnogo velikim, ovdje smo pominjali najveće firme u Crnoj Gori, Elektroprivreda, Rudnik itd, gdje i te kako znači tih 6%. Prema tome, neki od nas ne bi voljeli da im dijelimo čokolade, pa makar i ove i one. U svakom slučaju, siguran sam da će se svi ozbiljni privrednici obradovati i biti zahvalni i na predlog resornog ministarstva, a nadam se i nama kao poslanicima u Skupštini koji ćemo, kada dođe dan za glasanje, usvojiti ove izmjene, odnosno Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit. Vjerovatno ste dobili jedan amandman koji je grupa poslanika podnijela na ovaj zakon, gdje predlažemo još određene popuste za neka nova preduzeća koja u nekim prvim godinama iskažu u bilansu svog završnog računa taj toliko željeni rezultat koji nazivamo dobit. Toliko i hvala.
  • Kolega Vukoviću, nijeste mogli da isprovocirate iz opozicije sa čokoladom. Zaključio sam i ja da volite dinamičnu raspravu. Imaćete prilike sjutra, da danas završimo ovo sa anđelima. Izvolite, kolega Damjanoviću. Neka se pripremi posljednji prijavljeni kolega Perić. 41
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Ministre, pomoćnice ministra, Moj kolega koji je govorio upravo prije mene dao mi je na kraju šlagort time što je stidljivo podvukao da je na ovaj predlog zakona podnesen jedan mali amandman. Čudi me, vjerovatno zbog pada koncentracije ostalih kolega, da ovo niko ranije nije primijetio. Ovo je osnovni predlog zakona koji ima dva člana. Ovo je amandman DPS-a koji ima pet članova. Sada meni nije jasno, ministre, da li govorimo o ovom predlogu osnovnog zakona ili o ovom predlogu amandmana kolega iz DPS-a koji su uključili ova dva člana i dodali još tri, čime su ne radikalno, ali u dobrom promijenili intenciju zakona na bolje. To što je na bolje bi nekako još bolje bilo da je Vlada kao predlagač, odnosno da ste vi to uradili, a ne da koristite malu pomoć poslanika vladajuće većine. Slažem se, govorimo sada o nečemu što je novo. Dobro je, srećom, što su kolege ovoga puta bile konstruktivne, pa su predložili dodatne olakšice za preduzeća sa sjevera. No, kada su već htjeli da vam pomognu do kraja, i zaokružujem raspravu jer ćemo imati amandmansku raspravu, onda su trebali malo da budu pažljiviji. Trudimo se da sve ovdje ovako notiramo što može biti problematično. U tom članu 1 novina govore da se umanjuje porez na dobit za prvih osam godina 100% u privredno nedovoljno razvijenim opštinama. E, nijesu mi rekli samo u kojim su to opštinama i koje su to nedovoljno razvijene opštine. Postoji neki pravilnik iz davne neke godine, 2003, o korišćenju poreske olakšice, imamo sve, radimo, ozbiljni smo ljudi, po osnovu porez na dobit pravnih lica u nedovoljno razvijenim opštinama, pa su ovdje date opštine. Kaže se dok se počne objavljivati spisak tih opština svake godine redovno, a njega nema, nabrojano je 12 opština, 11 opština sa sjevera, nemamo opštinu Petnjica, ali zato imamo, pošto imamo i predlagače iz Danilovgrada, i opštinu Danilovgrad kao nerazvijenu opštinu. Želim samo da vidim koji je to akt. Znam da u Zakonu o regionalnom razvoju mi još uvijek nemamo ni shodno indeksu razvijenosti, ni shodno onom drugom indeksu nemamo taj spisak do kraja utvrđen, kako nam je rečeno, kod rasprave o regionalnom razvoju, da prvo razdvojimo da vidimo tačno na koje se opštine to odnosi. Nemam ništa protiv da i opština Danilovgrad bude uključena u to, ali ne može sigurno imati tretman, jer znam kako se hvale ovako naši prijatelji iz Danilovgrada kao što, recimo, ima opština Riožaje ili opština Ulcinj, koje nema ovdje. No, da zanemarimo to, da malo kažemo o suštini. Kolega Milić je već rekao da bi bilo veoma pogrešno prihvatiti bilo čiji predlog i povećavati u ovom trenutku porez na dobit. Upravo ići mjerama da, kada imamo ovakvo stanje na tržištu, ovo bude, uslovno rečeno, jedna proaktivna mjera države da malo rasteretimo one od kojih ova država živi. To su poreske platiše i u ovom dijelu porez na dobit, iako nijesam zadovoljan time da on čini svega 4-5% ukupnih poreza, volio bih da on čini 10% ukupnih poreza, 20% ukupnih poreza u ovoj državi. Od nekih nekoliko stotina miliona ili milijardu i nešto imamo svega 60 miliona evra, i to 70% više nego u 2011. godini. Ne znam da li će biti korekcija za 2013. godinu, ne znam kakav je stepen kontrole. Umjesto povećanja poreza o čemu treba razgovarati u nekim boljim vremenima koja će, ako bog da, doći, treba da razmišljamo o boljoj kontroli pogotovo onih sektora koji nam stalno izmiču, a gdje imamo veliku dobit, i kapitalnu, i svaku drugu, i da tako povećavamo prihode po osnovu poreza na dobit pravnih lica. Ovaj predlog je dobio jednoglasnu podršku na Odboru. Očekujem da makar one kolege koje su bile u Odboru, za ove kolege ovdje znam koji su diskutovali, da daju podršku Predlogu ovog zakona, to je pod jedan. Ideja za razmišljanje. Evo, da idemo na varijantu da nam naši evropski prijatelji ne bi gledali blagonaklono, jer znam šta se desilo u Mađarskoj, kada bi uveli poseban ekstra profit na oblast telekomunikacija, odnosno energetike, iako su to, po nama u SNP-u, monopolisane dobiti o čemu davno govorimo, i o Jugopetrolu itd. Ako već ne možemo da imamo posebnu poresku politiku, mislim na poresku stopu, 9% je najniža stopa u regionu, koliko je ona konkurentna i koliko nam je kredibilnih, a i onih drugih stranih investitora donijela, koliko nije, o tom potom. Kažem nije ona ključna, znate šta je presudno za investicioni ambijent, to uporno ponavljam kao papagaj, prostorni red, poštovanje ugovora, sudske procedure na kraju poreske stope. 42 Hajde da razmišljamo da shodno Zakonu o klasifikaciji djelatnosti, ovo nijesam htio amandmanski da radim jer smo najavili podršku ovom predlogu zakona, vi vidite sami, procijenite i računajte, nije vam poslanik i kolega Milić tražio slučajno ovu listu, jer mi se ne pripremamo slučajno nego veoma ozbiljno i ne podižemo ton nego pričamo argumentima, da vidite u odnosu na Zakon o klasifikaciji djelatnosti ovaj sektor 61 telekomunikacija i ovaj sektor koji se tiče energetike. Tamo je tačno razvrstano šta je osnovna djelatnost pojedinih privrednih društava, odnosno pravnih lica. Tamo gdje je osnovna djelatnost telekomunikacija, odnosno energetike je za razmišljanje, za procjenu fiskalnog uticaja, da možda te dvije oblasti kao monopolisane u Crnoj Gori izuzmemo iz primjene ovog zakona i negdje neku "kosmičku" pravdu. Teško je, ali makar da probamo da dobijemo te podatke. Ne znam ovdje u poreskoj politici, kakvu takvu autonomiju jer je takva i evropska praksa. Tu smo možda i najviše autonomni, u smislu da usaglašavamo sa direktivama itd. Postoji tačno propisana klasifikacija djelatnosti, i zna se što su telekomunikacije i energetika, da vidimo ima li varijante da možda iz primjene ovog zakona izuzmemo pravna lica, odnosno privredna društva koja posluju u ova dva sektora. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Damjanoviću. Za komentar se javio kolega Jelić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi kolega Damjanoviću, prepoznao sam da ste u vašoj diskusiji komentarisali amandmane koje smo podnijeli na Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Vi ste s pravom tu postavili jedno pitanje šta se to smatra dovoljno nerazvijenim opštinama. Dakle, ovo su amandmani koje je grupa poslanika Demokratske partije socijalista predala na ovaj zakon, naravno mi ćemo na Odboru raspravljati o tome. Sasvim sam saglasan da, ako ovi amandmani nijesu toliko dovoljni, možemo napraviti kvalitetnije amandmane i da na neki način pomognemo svim onim poslodavcima tj. pravnim licima koji osnuju nova preduzeća u nedovoljno razvijenim opštinama, da se obračunati porez na dobit za prvih osam godina umanjuje za 100%. To je sve u kontekstu one priče koju smo imali ovih dana kada smo govorili i o regionalnom razvoju i o državnoj pomoći, jer smo rekli da treba sjever pomoći i nerazvijene opštine. Sada je pitanje da li je, recimo, opština Ulcinj nerazvijena opština. Ako gledamo po turističkim proizvodima i po broju turista koji dolaze u tu opštinu, onda nije, ali po nekim drugim parametrima ona možda i jeste. Ono što je suština ovih amandmana jeste da ukupno poresko oslobađanje može da bude do 200.000 eura za period od osam godina. Takođe smo podnijeli amandman koji se odnosi na novo zapošljavanje u novim firmama i u postojećim firmama, gdje poreski obveznik koji na neodređeno vrijeme ili najmanje na pet godina uposli lice oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarada za tog zaposlenog lica na period od četiri godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Takođe želimo da stimulativno .... povećamo zaposlenost u nedovoljno razvijenim opštinama i na sjeveru Crne Gore gdje je stopa nezaposlenosti veća od prosjeka. Dakle, to je suština ovih amandmana. Nadam se da će i predlagač ovog zakona, kada budemo raspravljali o ovim amandmanima, prihvatiti ovakve amandmane i da ćemo jedan doprinos. Prepoznao sam u vašem izlaganju, a javio sam se za komentar, zaista jednu dobru namjeru da nekog ne preskočimo, da li je to neka opština koja trenutno sada po nekim kriterijumima nije u tome, a ima teškoće itd. Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče.
  • I vama, kolega Jeliću. Odgovor. Kolega Damjanović. 43
  • Pomoći ćemo vam da vam predstavnik predlagača prihvati ove amandmane i ne sumnjam da će ih prihvatiti, jer je dobar amandman konstruktivan iako dolazi od strane poslanika vladajuće većine. Da se malo našalimo, dugo radimo, pa malo šale. Samo želim da znam, ovdje nijesu nabrojane nerazvijene opštine. Koji je to propis, možda ja ne znam, priznajem, nekoliko hiljada propisa je tu, dnevno baratam sa stotinama, koji definiše šta su nedovoljno razvijene opštine, a još nijesmo spram Zakona o regionalnom razvoju definisali koje su. Ima jedan zakon koji je to nekad definisao Zakon o opštinama koje se smatraju privredno nedovoljno razvijenim i najmanje razvijenim u periodu od 1991. do 1995. godina. On je u sistemu, nije sklonjen iz sistema i pojavljuje se kada kliknemo i kada potražimo malo. Dakle, da vidimo da li je to Danilovgrad i, ako jeste, zašto jeste sa opštinama sa sjevera, je li Ulcinj i ako jeste zašto jeste. Imate one indekse razvijenosti, konkurentnosti u onom zakonu i to možemo lako da utvrdimo. No, pričamo o ovoj poreskoj olakšici kao kontra mjeri u odnosu na ovo o čemu smo maloprije pričali, i to ima svoj smisao. Govorimo o želji da nam prihodi od poreza na dobit budu veći, da njihovo učešće u porezima i u bruto proizvodu bude mnogo veće. Znam da je bilo korekcija i još ih može biti. Želja da se boljom kontrolom naplate ovog poreza dolazi do više prihoda. Negdje što je suština, ovaj porez direktno zavisi od toga kako privredna društva, pogotovo oni veliki poreski obveznici iskazuju tu dobit, je li tako, prije oporezivanja. Ona neće biti ista ukoliko imamo u nekim privrednim društvima visoke troškove poslovanja, kako bih ja to dodao, biće vam interesantno, neopravdano visoke troškove poslovanja po osnovu amortizacije za višemilionske objekte, kancelarije, plate od po nekoliko hiljada evra itd. Ti visoki troškovi poslovanja umanjuju dobit, odnosno profit i nama je tih 9% i tako niske poreske stope nedovoljno da učešće ovog poreza bude na nivou ozbiljnih velikih država Evropske unije. Dakle, to je želja, a ovo da bude samo što se kaže jedan mali doprinos i jedna mjera koja ima svoj rok, iako ovdje nije navedena, kako bismo svi ostali naučili da plaćamo porez u punom iznosu i na vrijeme. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Damjanović. Želite repliku? Nemate pravo, izvinjavam se. Izvolite, kolega Periću.
  • Ulcinj je bio među najrazvijenije krajeve u Crnoj Gori. Nažalost, danas je došao na niske grane. Prosječna primanja građana u Ulcinju su najniža u Crnoj Gori, samo da pomognem u sastavljanju tih listi.
  • Hvala i vama. Da pojasnite u 30 sekundi.
  • Hvala kao i uvijek, gospodine predsjedavajući. Naravno da ovo nije moja oblast, ali priznajem da nijesam razumio priču uvaženog kolege Damjanovića vezano za opštinu Danilovgrad, ako se zna i opšte je poznato da opština Danilovgrad slovi za jednu od opština koja je prepoznata ne samo u Crnoj Gori nego i van Crne Gore kao jedna od najuspješnijih opština u dijelu efikasnog djelovanja kada je u pitanju podnošenje zahtjeva za dobijanje odobrenja za bavljenje bilo kakvim, da tako kažem, biznisom od malog, srednjeg i drugog biznisa, gdje su te poreske olakšice i gdje su te prinadležnosti koje pripadaju opštini svedene na minimum, a procedura za dobijanje odobrenja je toliko jednostavna i toliko mala. Zaista me nekako začudio taj komentar da je svrstavate među neke neaktivne opštine ili opštine, kako ste vi rekli, nerazvijene, kako sam razumio u ovom dijelu. Smatram da 44 opština Danilovgrad može biti primjer svim ostalim opštinama kako treba razvijati mali, srednji i veliki biznis.
  • Dabogda da su sve opštine bogate i da se takmičimo u tome. Plašim se da baš nije tako. Izvolite, kolega Damjanoviću, do jedan minut.
  • Pošto me kolega Vuletić nije razumio, jer ipak je materija drugačija od one gdje je on, ipak, u svojoj struci. Samo sam se pozvao na postojeći pravilnik koji je u aktivnoj praksi propisa i koji se koristi. To je Pravilnik o korišćenju poreske olakšice po osnovu poreza na dobit nedovoljno razvijenim opštinama. Rekao sam, ako nije eksplicitno navedeno ovdje koje su to nerazvijene opštine, ako nemamo shodno drugim zakonima negdje to navedeno, da ostaje ovdje u ovom pravilniku član 3 gdje su pobrojane sve opštine sa sjevera, nema Petnjice, tada je nije ni bilo, a dodata opština Danilovgrad. Čudi me kako može biti opština Danilovgrad sada 2013. godine svrstavana upravo sa ovim opštinama. Afirmativno sam govorio jer znam da opština Danilovgrad nije nedovoljno razvijeno područje, nadam se neće ni biti, je li tako, kao i uostalom sve ostale opštine jednog dana kada promijenimo vlast.
  • Hvala, kolega Damjanoviću. Izvolite, kolega Periću.
  • Zahvaljujem. Kao što je rekao kolega Bojanić, mi ćemo podržati ovaj Zakon o dopuni Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Međutim, ono što je mnogo bitnije, mi danas raspravljamo o tri zakona, odnosno o tri tačke dnevnog reda i sve tri su slale identičnu poruku. Prvo je da ne možemo da imamo ambijent u kome je nemoguće poštovati ugovore. Takođe da ljudi koji rade u privredi jako teško mogu da plate poreze i, na kraju, čak i oni koji mogu da plate porez treba im pomoći da ga plate na vrijeme, jer je sasvim izvjesno da će i oni imati problem do 31. marta naredne godine. U najkraćem, poruka je vrlo jasna, ova tri zakona nijesu set mjera. Ova tri zakona, odnosno tri tačke dnevnog reda koje smo danas raspravljali su priznanje poraza crnogorske ekonomije. Imamo jedno porazno stanje za koje nemate nijednu proaktivnu mjeru. Nijedna od ove tri mjere neće vam otvoriti nova radna mjesta, zapravo nemate jasan plan, ne možete jasno da procijenite. Podržavamo amandman koji smo čuli za otvaranje novih radnih mjesta, ali mi ne radimo uporno ono što rade najrazvijenije zemlje. Stimulišemo nova radna mjesta bilo kroz otpis svih poreza za početna radna mjesta, bilo, takođe, otpisom poreza na dobit za aktivnosti koje se odnose na ulaganje uistraživanje. To rade velike svjetske koorporacije koje se oslobađaju poreza, i vi to vro dobro znate. Ovaj Zakon jeste suva ekonomija, ja nijesam ekonomista i zaista ne mogu da tu u toj oblasti zaista pariram vašem znanju niti imam tu ambiciju, ali mene zaista rasprava o ovim zakonima podsjeća na situaciju kao kada je oluja i vama oluja razbije kišobran i vi sada mijenjate jedan, drugi, treći kišobran. Ili da ponovo uzmem drugu sliku, podsjeća me cijela ova priča kao na bure koje je probušeno sa svake strane i vi ga krpite i vi ste stvarno čini mi se imate određenih rezultata. Ali, mi ne ulazimo u to zašto nama to bure stalno puca. Jeste suva ekonomija i jeste možda nešto što se više odnosi na resor ekonomije ne na resor finansija, ali je vrlo uvezano mi jednostavno ne šaljemo poruku koji bi trebali da pošaljemo u ovom vremenu da iz vremena krize kao u vremenu rata možete izaći samo ako poštujete jedan princip reda,rada i discipline. Mi smo konstantno na ovaj ili onaj način šaljemo poruke da se zakon prosto ne može poštovati. Nama je dovoljno ponovo kažem da bilo koji investitor, da bilo koji veći igrač na našem tržištu kaže da ne može da plati neku obavezu i mi se plašimo da on ne pobjegne ili ne zna šta se desi. Da bismo bili još precizniji, koliko će to pomoći malom biznisu, 45 ovaj zakon mi ćemo ga podržati iz principijelnih razloga, ali recimo neko u malom biznisu ko ima par zaposlenih ljudi, ko ostvari profit koji treba da se oporezuje porezu na dobit od hiljadu eura, on bi platio 90 eura, a sada će platiti 84,6 eura ako ga plati na vrijeme. Čisto sumnjam, da će ta mjera u mikro i malom biznisu dati neku veliku mjeru. S druge strane, ako neko ima milionsku dobit ,kao što imaju banke i telekomunikacione firme i te kako lako mogu taj novac da usmjere recimo na neku konsultantsku uslugu. Sasvim izvjesno njima to znači mnogo više. Znači, da to bude vrlo jasan zaključak. U razvijenim ekonomijama porez nije muka, to je obaveza koja obezbjeđuje ambijent u krajnjoj crti u kojoj ćete vi djelovati. Kod nas je porez muka, on je težak za platiti i mi na ovaj način priznajemo da u Crnoj Gori ne postoji apsolutno niko kome je lako platiti porez. I završno pitanje, ako svi koji ostvare dobit dobiju određeno oslobađanje na porez na dobit, da li svaki građanin koji redovno plaća sve svoje račune, dobije ikakvo olakšanje onoj stopi poreza od litra mijeka pa do telefonskog računa po tom osnovu. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama. Ministre, da li želite da iskoristite pravo na završnu riječ? Izvolite.
  • Zahvaljujem, profesore Raduloviću. Ja ću pokušati, samo da se osvrnem na neka najvažnija pitanja i komentare koja su data i kao na amandmane koje je predložio DPS. Evo da počnem od komentara. Dakle, gospodine Periću, počeću sa ovim svježijim elementima, iako sam uredno bilježio sve komentare, saglasan sam potpuno. Uvijek je odnos malih i velikih nešto što je pitanje i što je dilema. I uvijek je zakon velikih cifara nešto što je potpuno nesporno iz ugla ekonomije i života generalno. Šta je potrebno za izlazak iz krize? Red, rad, disciplina. Potpuno saglasan. Ako budemo svi radili, ako budemo svi radili, potpuni red i veća discplina, izvjesno ćemo imati veće uspjehe. Ne samo na jednom nego na svim poljima. Da li smo poslali loše poruke da porez ne može se platiti? Ja mislim da nijesmo. Ovo je mjera kojom mi želimo da pošaljemo poruku prema urednim platišama poreskih obaveza, prema snaženju konkuretnosti ekonomije i prema onome što nazivamo generatorima rasta. A ti generatori rasta su zdravi djelovi privrednog sistema. Mislim da je ta poruka potpuno jasna i da nam je cilj da upravo generišemo veće i snažnije stope rasta preko onih lokomotiva razvoja koje mogu najsnažnije doprinijeti upravo ovom cilju. I pitao je gospodin Jelić zašto je diskont šest procenata, pa išli smo nekom logikom prosječno plaćene kamatne stope na naš javni dug, iako je javni dug na godišnjem nivou kamatna stopa ovo je polugodišnja intereacija unaprijed plaćenih javnih prihoda. Tako da makroaspekt, fiskalni makroaspekt umanjenja prihoda po ovom osnovu je nadomješten kroz manje plaćene kamate po osnovu javnog duga. I u suštini imamo na jednoj strani pozitivno prema poreskim obveznicima, prema zdravom dijelu privrede, a na drugoj strani imamo umanjenje plaćenih kamata. Tako da država ne gubi mnogo, a čini mi se da je poruka jasna. Ja sam dobio par poziva po ovom osnovu od nekih investitora sa reputacijom stranih, koji su ovo ocijenili veoma pozitivnim. Možda je to za nekoga malo ko plati 100 eura dobiti, a mala je i dobit, ali za one koji generišu rast i razvoj ovo nije malo, i ovo snaži konkurentnost ne samo nacionalnu nego i mikrokonkurentnost kompanija. Oko mnogih pitanja koje su uvaženi poslanici otvorili, zaista nemam vremena da sve komentarišem, ali generalno ja se slažem i sa onim što je gospodin Medojević kazao, vezano za kredite koji se neuredno servisiraju, takozvani MPL krediti. Riješeni se i te visoke stope isijecanjem loše aktive otkupom kompanija i matičnih banaka i smanjena je loša aktiva u bankama, ali su rijetki ostali unutar sistema privrede Crne Gore.I zato je jako dobro da imamo potpuno ne favorizujući zakon o dobrovoljnom restrukturiranju kredita. I zato i podržavam model ukoliko zaživi, ukoliko dođe do ovog parlamenta da pričamo i o tim normama.I to je podrška opravku jednog dijela ekonomije uz oporavak bankarskog sektora. Oko onog što je gospodin 46 Jelić predložio ja samo da vas podsjetim da je Vlada u mjerama fiskalne konsolidacije, nazvali smo ih konzistentnim mjerama i donesene su nedavno kroz zaključke Vlade, planirala poreske podsticaje za nerazvijene djelove Crne Gore, a definisani su prema kriterijumima ekonomskim, u ovom trenutku kao sjever Crne Gore, Nikšić i Cetinje. Da li je ta kategorizacija adekvatna provjerićemo, da li je to potrebno uraditi u Zakon ili ostaviti Vladi za pravilnik, izvolite, kako god želite, prihvatitićemo to. Ali je suština, što ovi amandmani prate politiku koju je Vlada usvojila i odnose se na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit pravnih lica za period od osam godina u stoprocentnom iznosu za novoformirana pravna lica. I drugo, ovaj elemenat se odnosi na novozaposlene u tim pravnim licima, da onaj ko je novo zaposlen i ima ugovor na pet godina oslobađa se najmanje za četiri godine. Iz prostog razloga da ne bismo imali špekulativna zapošljavanja. Dakle, ovo je nešto što će generisati i rast i razvoj i zapošljavanje i smanjivanje razlika u razvijenosti. Sa ovim amandmanima ja mislim da ćemo dobiti jedan jako pozitivan zakon i poslati jasnu poruku, i onako kako se zove vaša stranka, mislim da zakonu pripada i taj pozitivan elemenat, da ćemo sa ovim imati i snažnije generisanje rasta na sjeveru Crne Gore, i ne samo rasta, već i sublimiranje određenih negativnih demografskih tendencija. Jer gore na sjeveru imamo depopulaciju, smanjuje se stanovništvo, uz istovremeno snažnije starenje za razliku od južnog dijela Crne Gore i ovog dijela kontinentalnog dijela Crne Gore. Tako da pokušavamo riješiti i negativne i ekonomske i demografske trendove, i stoga mislim da je ovaj zakon jako pozitivan elemenat koji je pripremila Vlada, uz dopunu amandmana na osnovu politike koju je Vlada ranije usvojila. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama. Konstatujem, kolege, da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Sa današnjim radom smo završili. Nastavljamo sjutra sa radom u 11 sati sa Završnim računom za 2012. godinu, a zatim o čuvenom najavljenom zakupu Svetog Stefana. Želim svima da zahvalim na današnjoj iscrpnoj i kvalitetnoj raspravi. Laku noć. Vidimo se sjutra u 11h. 11.12.2013. u 11.25h
  • Poštovane kolege, dobar dan. U našem radu došli smo do tačke dnevnog reda Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu sa Izvještajem o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2012. godinu i Godišnjim izvještajem o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2012 - oktobar 2013. godine. Ovlašćeni predstavnici Vlade za Predlog zakona o završnom računu budžeta su Radoje Žugić, ministar finansija i Miodrag Radonjić, vršilac dužnosti pomoćnika ministra. Ovlašćeni predstavnici Državne revizorske institucije su Milan Dabović, predsjednik Senata i Dragiša Pešić, član Senata. Sva četvorica su tu i pozdravljam ih u ime svih nas. Idemo prvo sa uvodnim izlaganjem. Pretpostavljam da će ministar Žugić, kada je Predlog zakona o završnom računu, imati potrebu za uvodnim izlaganjem. Izvolite, ministre.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. 47 Pozdravljam i ja vas, i sve poslanike i poslanice u parlamentu. Završni račun budžeta Crne Gore za 2012. godinu ostvaren je u okviru ekonomske situacije u Crnoj Gori i u oblasti javnih finansija koje su bile pod snažnim uticajem krize, kako eksterno, tako interno, praćene unutrašnjim strukturnim slabostima kao i ranjivostima fiskalnog i monetarnog sektora, ali i određenim slabostima u sferi realne ekonomije. Dodatno, loši vremenski uslovi na početku godine su pogoršali makroekonomsku sliku i uz pomenute prethodne razloge, uslovili pad ekonomije u nivou od 2,5%. Dakle, ranjivosti realnog sektora su, prije svega, u dijelu nelikvidnosti, odnosno u dijelu nemogućnosti izvršavanja dospjelih obaveza. Uz to interakcija u elementima nelikvidnosti, svakako doprinosi dubljem problemu koji se odnosi na likvidnost realnog sektora. U oblasti monetarne sfere treba reći da aktivnost banaka u dijelu odobravanja kredita i visoko učešće kredita koji se neuredno servisiraju su dvije ključne ranjivosti. Sve to je uslovilo smanjenu naplatu javnih prihoda, utičući na konstatan godišnji rast poreskog duga od 2008. do 2013. godine. Osnovni makro ekonomski parametri koji su elemenat ili imput ovakvog ostvarenja budžeta za 2012. godinu su, prije svega, da smo imali i rast inflacije koja je dominantno bila uzrokovana većim cijenama u sektoru energije i u sektoru hrane. Takođe, bilježimo pad izvoza koji je uzrokovan padom cijene aluminijuma na svjetskom tržištu, padom proizvodnje u industrijskoj proizvodnji generalno, i time smo došli do problema koji se odnosi na deficit bilansa plaćanja. Smanjenje industrijske proizvodnje i izvoza je u mnogome uticalo na makroekonomske i fiskalne parametre, a posljedica je dominantno strukturnih problema u industriji aluminijuma, odnosno strukture, ne samo proizvodnje, već i nivoa izvoza. Međutim, imali smo u određenim sektorima i veoma pozitivne trendove u prethodnoj godini. Istakao bih sektor turizma, kao elementarne sektore, sa njim povezane sektore. Sektor turizma je sa njim rastao po stopi od 4,3% i pogurao sve komplementarne sektore i time učinjena je ravnoteža u dijelu sublimiranja negativne stope rasta. Drugi pozitivan elemenat je da smo imali visok rast stranih direktnih investicija i godinu završili sa procentom, odnosno učešćem od 13,6 procijenjenog GDP-a. U oblasti javnih finansija došlo je do pada naplate Centralnog budžeta, dodatni pritisak je predstavljalo aktiviranje prve garancije za Kombinat aluminijuma u iznosu od 23 miliona eura, a na rashodnoj strani se administracija bavila, prije svega, smanjivanjem neproduktivnih rashoda, visokih zarada, naknada za službena putovanja, kao i raznim naknadama za komisije, radna tijela i savjete. Dakle, u 2012. godini ukazuje se da je crnogorska ekonomija zabilježila pad, te da je prema podacima MONSTAT-a, GDP iznosio umjesto preliminarnog 3.338.000.000 eura 3.149.000.000. Dakle, razlika između preliminarnih podataka o padu ekonomije neznatnog pada od 0,5 do konačnog od 2,5. Ukupna javna potrošnja u toj godini iznosila je 1.476.000.000, što je 46,87 GDP-a. Nakon konsolidacije doprinosa koje plaća poslodavac i komunalnih naknada javna potrošnja, drugi nivo konsolidacije, iznosi milijardu 429,72 miliona eura,što čini 45,40 GDP-a. Konsolidovani primici, odnosno tekući prihodi sa primicima otplate datih kredita budžeta Crne Gore iznose 1.121.000.000 eura, što je 97,47 planiranog iznosa i čini 35,60 GDP-a. Dakle, primici su manji u odnosu na plan 2,53%, uz to u okviru strukture ukupnih primitaka, poreskih primici su niži od planiranih 5,26 i nominalno najveći pad je zabilježen kod poreza na dodatnu vrijednost, što je u dobroj mjeri kompezovano rastom poreza, po osnovu dobiti pravnih lica, koji je rastao po visokoj stopi od preko 77%. Drugo značajno negativno odstupanje na rashodnoj strani budžeta je svakako poslijedica primjene CEFT-a i EFT-a sporazuma koji podrazumijeva ukidanje poreza na međunarodnu trgovinu za određene grupe proizvoda koji dolaze iz zemlja regiona i Evrope. Takođe, treba istaći da su doprinosi u datom periodu rasli po stopi od 2,91, a u odnosu na 2011. godinu, na prethodnu godinu po stopi od 2,45, što je dominantno efekat rasta zapošljavanja u nivou od 2,1%. Kada su u pitanju konsolidovani izdaci budžeta za 2012. godinu, oni su porasli u nivou od 4,47. Dakle, konsolidovani, izdaci budžeta čine 41,81% bruto 48 društvenog proizvoda. Najveći dio budžetske potrošnje se odnosi nešto više od 1/3 na socijalna davanja, nešto ispod 1/3 na bruto zarade, tako da te dvije stavke čine blizu 2/3 ukupnog budžeta Crne Gore. Rashodi za materijal i usluge su iznosili 153,69 miliona ili 11,67 GDP-a. Takođe, treba reći da je na rashodnoj strani dominantan rast ili najveći rast je bio kod kamata koje su rasle po stopi od 26,10% i koje su sa ovim elementima uslovile ključnu komponentu ili ključni parametar fiskalni, a to je deficit budžeta koji je prošle godine iznosio 6,21. Nivo deficita je generisao i nivo javnog duga određujući ne samo nivo, već i dinamiku koja je zabrinjavala i koja je elemenat ranjivosti fiskalnog sektora, tako da ukupni državni dug na kraju godine iznosi milijardu 699,5 miliona eura ili prema preliminarnim podacima 51,1 a konačnim 53,97 po padu ekonomije. Takođe, završni račun smo obradili i imamo pregled konsolidovanih neizmirenih tekućih obaveza. Radimo na tome i u ovoj godini smo uradili, odnosno izvršili dobar dio prethodno naslijeđenih obaveza i time riješili ključne ranjivosti fiskalnog sektora. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, ministre Žugiću. Uvodno izlaganje u ime Državne revizorske institucije ima predsjednik Senata gospodin Milan Dabović. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani poslanici, Kroz uvodno izlaganje kratko ću vas informisati o rezultatima rada institucije i osvrnuti se na najvažnije elemente u vezi sa revizijom Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu. Institucija je u izvještajnom period, oktobar 2012. do oktobra 2013. godine, obuhvatila 18 pojedinačnih revizija. Pri tome ukoliko bi revizije političkih partija evidentirali kao pojedinačne broj revizija bi bio znatno veći i mogli bi konstatovati da je institucija izvršila 36 pojednačnih revizija. U zadnjih nekoliko godina institucija u prosjeku, kroz program revizije, obuhvatala je 14 subjekata, s tim što je obuhvat sredstava javne potrošnje sa 65% u 2005. godini povećan na preko 90% u 2012. i 2013. godini. Prosječan obim revidiranih sredstava po reviziji u periodu od 2005. godine ako uzmemo prosjek iznosi preko 100 miliona eura. Institucija je ove rezultate postigla uz minimalna budžetska povećanja, a u posljednjem izvještajnom periodu plan revizije je ostvaren bez dva člana Senata. Institucija je osobito tokom zadnja dva izvještajna perioda uspjela standardizovati metodološki pristup vođenja revizija, kontrole realizacije preporuka i iskazivanja konačnog mišljenja. Ujednačavanje zahtjevne metodološke prakse tehnički je podržao GIZ iz Njemačke i Savezni računski sud iz Njemačke. Institucija je u ovoj godini u saradnji sa SIGMOM i Evropskim računskim sudom organizovala i bila domaćin konferencije na temu "Odnos vrhunskih revizorskih institucija i parlamenata". I moram istaći da su institucije Crne Gore kojima smo se obratili za pomoć svojim aktivnostima omogućile i podržale organizovanje ove konferencije. Na konferenciji je osobito bila značajna uloga i zapaženo učešće predstavnika Skupštine Crne Gore i izvršne vlasti, čime je Crna Gora pokazala da gradi i stabilnu i čvrstu infrastrukturu usmjerenu na kontrolu trošenja javnih sredstava. Kada je u pitanju Izvještaj o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu institucija je detaljnim analizama i radom na terenu ukazala na najvažnije i materijalno značajne nepravilnosti u vezi sa računskom tačnošću iskazanaog rezultata, prekoračenja u budžetskoj potrošnji otvorila je određeni broj pitanja u vezi sa implementacijom rebalansa za 2012. godinu, pojedinačno analizirala izvore finansiranja javne potrošnje, izdatke i pitanja u vezi sa evidencijom imovine i sprovođenjem procedura javnih nabavki. 49 Odmah da kažem da su amandmani Vlade Crne Gore u proceduri čime će biti otklonjene nepravilnosti vezane za iskazivanje rezultata i samim tim stičemo uslove da raspravljamo o Predlogu završnog računa budžeta Crne Gore za 2012. godinu. Sve okolnosti koje su uticale na iskazivanje uslovnog mišljenja navedene su u Izvješaju institucije, i ja ih ovom prilikom neću ponavljati. Ukoliko budu zahtijevana dodatna objašnjenja u vezi sa ravizorskim izvještajima, senator Pešić i ja smo ovdje da, u skladu sa procedurom, odgovorimo na sva pitanja koja će omogućiti kvalitetniju raspravu i formiranje zaključaka u funkciji izgradnje efikasnog i stabilnog sistema javnih finansija. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Materijali koje razmatramo, razmatrani su i od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Dobili smo izještaj. Izvjestilac Odbora je Aleksandar Damjanović, da li želi riječ? Kratko, izvolite.
  • Zahvaljujem se, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, predstavnici Ministarstva, predstavnici Državne revizorske institucije, Kao što je potpredsjednik Šturanović rekao, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je pripremio obiman Izvještaj na šest strana. Neću ga ovdje čitati, jer je dosta toga što se tiče makar uvodnih napomena i pokazatelja rekao i ministar u svom uvodnom izlaganju i predsjednik Senata gospodin Milan Dabović. Samo ću se pozabaviti nekim djelovima koji mogu ovdje da izazovu određenu pažnju iako pretpostavljam da su kolege koje su dobile ovaj izvještaj imale prilike da ga do sada pročitaju. Dakle, u prvom dijelu gdje konstatujemo određene makro-ekonomske pokazatelje na bazi onoga što smo čuli na sjednici, na bazi onoga što jeste uvid u dokumenta i u završni račun budžeta, jasno je da je trebalo isti korigovati i shodno dogovoru na sjednici očekujemo da Ministarstvo finansija, odnosno Vlada kao predlagač Zakona o završnom računu dostavi amadnman kojim će korigovati neke netačnosti i neke nepreciznosti koje su date u Zakonu o završnom računu. Dakle, kada se to sve iskoriguje dobićemo sljedeće: Dakle, nakon korekcija, agregate, to je pad ekonomije od 2,5% u prošloj godini, 6,2% deficit budžeta, odnosno nikad veći čini mi se nego što je sada, i rast javnog duga koji je došao na 54% ovo ako ne računamo garancije i još neke skrivene dugove kojih ima. Dalje, Odbor je konstatovao da Izvještaj Državne revizorske institucije jeste sveobuhvatan i uslovno rečeno zaista kompletan, imajući u vidu ingerencije Državne revizorske institucije. Državna revizorska institucija je dala uslovno mišljenje na ovaj budžet, o tome ćemo u ovom političkom dijelu. Moram reći da je i konstatovala da je kod 17 potrošačkih jedinica došlo do prekoračenja budžetske potrošnje. Takođe, smo imali prilike da u toj dvodnevnoj raspravi i svim onim raspravama gdje smo analizirali, govorimo I o realizaciji zaključaka koje smo donijeli prošle godine uz budžet, a koji trebaju da se oslikaju uz ovaj završni račun. Uz završni račun na kraju smo imali bilans da je od onih 47 preporuka koje su date kroz preporuke DRI, odnosno zaključke ovoga doma za 2012. realizovano 7, djelimično realizovano 25, nije realizovano 12 preporuka, 2 su u fazi izrade, 1 nije bilo moguće realizovati, dakle, svega 7 od 47 potpuno realizovanih zaključaka ovog doma iliti preporuka DRI, a fokus bi trebao zaista biti na ovih 25 djelimično realizovanih ili 12 nerealizovanih zaključaka o čemu ćemo takođe u ovom dijelu koji se bude ticao same rasprave. Takođe, je bitno da je Odbor konstatovao postojanje negativnih revizija i u tom smislu je predložio Parlamentu zaključak, da svi oni koji su dobili negativno mišljenje od strane Državne revizorske institucije budu uslovno rečeno, poštujući naravno, Poslovnik Skupštine pod obaveznom pažnjom i kontrolnim saslušenjem u matičnom Odboru. Dakle, nosioci funkcija u tim institucijama, odnosno subjektima revizije što smatram veoma značajnim jer prvi put na taj način definišemo da oni koji jesu dobili negativno mišljenje, i koji 50 stvaraju ružnu sliku o izvršenju budžeta i budžetskih procedura moraju biti predmet kontrolnog saslušanja i ponijeti određeni stepen odgovornosti ukoliko ne misle da to uradi ministar finansija. I na kraju, Odbor je, polazeći od analize završnog računa, uobičajno odlučio da predloži ovom parlamentu da usvoji zaključke koji jesu preporuke Državne revizorske institucije, segmentirane dakle, u šest djelova koji se tiču analize i računske tačnosti budžeta, primitaka i izdataka, kapitalnog budžeta imovine i javnih nabavki, i naravno, na bazi iskustva do sada, Odbor je takođe, predložio da se ovih 19 subjekata koje je revidirala DRI svakako prate kontinuirano na način na koji ti subjekti realizuju preporuke Državne revizorske institucije i o tome da se izvještava Parlament. Naravno, Odbor je većinom glasova odlučio da predloži Parlamentu da usvoji Završni račun, Zakon o završnom računu budžeta, dok je jednoglasno donio odluku da predloži Parlamentu da usvoji zaključke Skupštini koji jesu preporuke Državne revizorske institucije. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Sada ćemo ući u raspravu. Izvolite.
  • Ne znam da li ste o tome razgovaral,i i mislim da ste upoznati, da je još jedan Odbor raspravljao Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore. Po informacijama koje imam, u potpunosti u dijelu onoga što se tiče potrošačkih jedinica Ministarstva odbrane, Unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbijednost. Međutim, pošto imamo na stolu Izvještaj toga odbora gdje se na kraju kaže da Odbor predlaže Skupštini da usvoji Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore, to je Odbor za bezbijednost i odbranu, molim vas da ispravite ovaj dio, jer Odbor za bezbijednost i odbranu ne može predložiti Skupštini Crne Gore da usvoji završni račun budžeta, nego može samo da konstatuje u onom dijelu koji se tiče ove tri potrošačke jedinice, samo taj dio i ništa drugo. Hvala vam.
  • Hvala Vama, kolega Miliću, mislim da ste u pravu. Dakle, matični Odbor čiji smo Izvještaj sada čuli može da predloži da se usvoji ili ne usvoji materijal koji je u nadležnosti toga odbora, a ostali odbori u onom dijelu za koji su nadležni dvije, tri, četiri, ne znam koliko potrošačkih jedinica, u konkretnom slučaju mislim da je riječ kao što ste rekli, o tri potrošačke jedinice. Ućićemo sada u raspravu, uz samo par napomena. Pva, dakle, ukupna rasprava po dogovoru sa Kolegijuma povodom ove tačke dnevnog reda je tri sata, u slučaju potrebe još sat vremena. Pojedinačno učešće u raspravi prvi koji će govoriti u ime klubova 10 minuta, ostali pet minuta. I treće, pošto je zaista veliki broj prijavljenih, molim vas, poštovane kolege, da se u maksimalno mogućoj mjeri držimo onog vremena koje je predviđeno za pojedinačno učešće u raspravi. Kolega Zoran Jelić u ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista, nakon njega kolega Strahinja Bulaić u ime Kluba Demokratskog fronta. Izvolite.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Daboviću, gospodine Pešiću i gospodine Radonjiću, dobro došli. Želio bih prvo da saopštim finansijske perfomanse budžeta za 2012. godinu. Društveni bruto proizvod Crne Gore u 2012. godini iznosio je 3.338.000.000 eura. Nominalni rast je 51 ostvaren po stopi od 1,3% dok je korigovani, to jest pad bruto društvenog proizvoda u prošloj godini bio 2,5%. Inflacija je iznosila 4%. U 2012. godini deficit je iznosio 195,5 miliona eura što je 5,86%. Međutim, po korigovanim podacima je deficit iznosio 212 miliona ili 6,2% bruto društvenog proizvoda. U odnosu na planirani deficit je veći za 85 miliona eura ili 78% više, primarni deficit iznosi 138 miliona ili 4,1% bruto društvenog proizvoda. Za otplatu dugova u 2012. godini Crna Gora je izdvojila ukupno 135, 4 miliona eura, što je zajedno sa deficitom uslovilo nedostajuća sredstva u iznosu od 330,9 miliona eura. U istom periodu Crna Gora se zadužila za 321 milion eura. Javni dug iznosi, dakle, 53,97% bruto društvenog proizvoda. Prema podacima iz Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2012. godinu gotovinski deficit iznosi 198 miliona eura. Gotovinska osnova deficit, izvedena na osnovu podataka iz Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2012. godinu, korigovana po osnovu neto promjena o neizmirenim obavezama, pokazuje rezultat budžeta propisan članom 16 Zakona o budžetu, i korigovani deficit dakle, iznosi 195,5 miliona eura. Koji su to ključni pokretači deficita u 2012. godini? To je niži nivo primitaka za oko 17 miliona evra nego što je to bilo planirano Budžetom. Veće izvršenje rashoda za oko 44 miliona, odnosno 3,10 miliona više nego što je bilo planirano. Za otplate glavnice otišlo je 123 miliona i kamate 56,8 mliona eura. Realizacija donacije kredita, koje nijesu planirane Budžetom za 2012.godinu, u skladu sa članom 7,8 i 9 Zakona o Budžetu za 2012.godinu. Državna revizorska institucija na Predlog Završnog računa Budžeta za 2012. dala je uslovno mišljenje. Revizija Predloga zakona o Završnom računu Budžeta za 2012.godinu izvršena je u skladu sa međunarodnim standardima revizije za javni sektor i odgovarajućim propisima Crne Gore. Revizijom je utvrđeno da Predlog zakona o Završnom računu Budžeta za 2012.godinu ne daje u potpunosti istinit i objektivan prikaz iskazanog rezultata, kao i izdataka na gotovinskoj osnovi. Pomenuta odstupanja, prvenstveno se odnose na sljedeće materijalno značajne segmente. Na iskazani rezultat budžetskog deficit, prekoračenje budžetske potrošnje, nenamjensku potrošnju i postupak implementacije izmjena i dopuna godišnjeg Zakona o Budžetu za 2012.godinu. Na osnovu ovoga državna revizorska institucija je izrazila uslovno mišljenje. Državna revizorska institucija je ocijenila da je prekoračenje budžetske potrošnje konstatovano kod 17 potrošačkih jedinica u ukupnom iznosu oko 15,17 miliona eura, od čega je dozvoljeni iznos prekoračenje po osnovu donacija i nokredita iznosio oko 5,2 miliona eura. Prekoračenje budžetske potrošnje prema podacija iz Izvještaja državne revizorske institucije, nakon korekcija iznosi 24,3 miliona eura. Ono što bih izrazio,zabrinutost jeste da je iznos deficita na zabrinjavajućem nivou i da su rast javnog duga i cijena zaduživanja previsoke. Želim da naglasim da je potrebno detaljnije planirati kapitalni budžet i namjenski ga izvršiti kao i da avansna naplaćanja ne treba davati u iznosima većim od ugovorenih. Takođe, na Odboru sam o tome više govorio oko uslova koje treba pobliže utvrditi oko načina povraćaja poreza na dodatu vrijednost. Takođe, zapaženo je nepostojanje fiskalne discipline i ta fiskalna nedisciplina relativizuje godišnji Zakon o Budžetu i mislim da je tu potrebno donijeti jedan zakon koji bi bio Zakon o Budžetu i finansijskoj odgovornosti. I tim zakonom bi se trebalo sankcionisati ponašanje potrošačkih jedinica ukoliko krše budžetsku proceduru i ne sprovode skupštinske zaključke kojima se podržavaju nalazi, preporuke Državne revizorske institucije. Ja bih ovdje postavio pitanje ministru finansija dokle je došao ovaj Zakon o Budžetu i fiskalnoj odgovornosti i kada ga možemo očekivati u skupštinskoj proceduri? Takođe, Godišnji izvještaj Državne revizorske institucije za period oktobar 2012 -2013.godine, u poglavlju 2 sadrži detaljan izvještaj ove institucije o realizaciji zaključaka, imajući u vidu tri kvartalna izvještaja Ministarstva finansija o realizaciji Akcionog plana za implementaciju, preporuka Državne institucije. Ono što je konstatovano i na odboru jeste da je od ukupno 47 preporuka u potpunosti ispunjeno samo sedam, djelimično 25, a nije realizovano 12 preporuka. U fazi izrade su dvije preporuke, dok realizaciju jedne preporuke nije moguće bilo izvršiti u izvještajnom periodu. 52 Smatram da ovoliki broj nerealizovanih ili djelimično realizovanih preporuka nije dopušteno i da je samo ukupno sedam preporuka u potpunosti realizovano. Takođe, moje mišljenje je da su korisnici Budžeta nezainteresovano se odnosili u pogledu dostavljanja informacija o realizaciji Akcionog plana i da izvještaji koji se dostavljaju dosta šturi i iz kvartala u kvartal se ponavljaju iste konstatacije. Sad ovdje ne znam kakav mehanizam ima Ministarstvo finansija da na neki način prati realizaciju Akcionog plana za implementaciju preporuka Državne komisija. Pa bih postavio pitanje jedno pitanje, gospodinu ministru finansija koji su to mehanizmi za praćenje realizacije Akcionog plana za preporuke i realizaciju preporuka državnih revizora. Što se tiče Izvještaja o izvršenim pojedinačnim revizijama,njih ukupno 19, u kojima su prezentirani najbitniji rezultati preporuke i mjere za otklanjanja nepravilnosti u poslovanju subjekata revizije, dato je ukupno 31 mišljenje, devet pozitivnih, pet negativnih, 17 uslovnih i vjerovali ili ne 243 preporuke. SubjektI revizije koji su dobili negativna mišljenja, o tome predsjednik odbora sada saopštio i o tome smo usvojili zaključak, da je potrebno da te subjekte u narednom periodu sa njima održi kontrolna saslušanja i da vidimo šta su ti subjekti revizije uradili po osnovu negativnog mišljenja i realizaciju preporuka, kako bi se to negativno mišljenje ispravilo i kako bi se nedostaci koji su revizori vidjeli na način ispravili. Takođe, Odbor za ekonomiju i budžet i finansije donio je sedam zaključaka, koje u stvari korespondiraju sa nalazima i zaključcima i preporukama državne revizorske institucije. Što se tiče analize i računske tačnosti, državni revizori su saopštili da je Ministarstvo finansija dužno da izradi pravilnik o evidencijama neizmirenih obaveza i njihovoj otplati u skladu sa istim uspostavi centralizovanu evidenciju nastanka i otplate neizmirenih obaveza, pa bih ovdje još postavio jedno pitanje ministru finansija, dokle je došlo do izrade toga pravilnika, koji se odnosi na evidenciju neizmirenih obaveza i njihovoj otplati. Takođe, što se tiče primitaka Budžeta, državni revizori su preporučili Ministarstvu finansija da obezbijedi blagovremenu i cjelokupnu evidenciju javnih prihoda u skladu, o načinu uplate javnih prihoda i uputstvom o radu državnoj trezora. Takođe bi isto postavio i pitanje dokle se došlo u ovoj preporuci koje su državni revizori dali Ministarstvu finansija. Što se tiče izdataka Budžeta, važno je napomenuti, a i državni revizori su tome skrenuli pažnju da kod jednog broja korisnika javnih sredstava se zahtijeva da uredno dostavljaju obrasce, to jeste izvještaje o isplaćenim ličnom primanjima, kako mjesečnim, tako i godišnjim, jer je primijećeno da jedan broj potrošačkih jedinica ne dostavlja ove izvještaje, koji se, prije svega odnose na broj zaposlenih ili evidenciju zaposlenih u potrošakim jedinicama. Takođe, kod kapitalnog budžeta važno je saopštiti da su revizori dali preporuku kojom se kod planiranja izvršenja kapitalnog budžeta želi obezbijediti puna primjena Zakona o Budžetu,kao i da se na teret kapitalnog budžeta ne vrše plaćanja koja pripadaju tekućem budžetu, što je bio primjer i što kod određenih potrošačkih jedinica, gdje su na teret kapitalnog budžeta plaćali i plaćanja koja pripadaju tekućem budžetu. Takođe su revizori preporučili da potrošačke jedinice koje nijesu uradile imenuju lica za obavljanje poslova i službenika u skladu sa javnim nabavkama. Primijećeno je da jedan broj potrošačkih jedinica još uvijek nema plan javnih nabavki u skladu sa zakonom. I kao što je predsjednik Odbora rekao, odbor je većinom glasao i predložio Skupštini da Predlog zakona o Završnom računu o Budžetu Crne Gore za 2012.godinu usovji. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Kolega Strahinja Bulajić, sada će govoriti u ime Demokratskog fronta, nakon njega kolega Aleksandar Damjanović, u ime SNP-a. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, uvaženi gospodine ministre, poštovana gospodo iz Državne revizije, uvažene kolege, 53 Prvo da krenem od konstatacije da je, kao što je to već rečeno, Državna revizorska institucija dala uslovno mišljenje na Predlog zakona o Završnom računu Budžeta za 2012.godinu. Revizijom je utvrđeno da Završni račun ne daje u potpunosti istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi. Deficit je u 2012.godini prema Predlogu Završnog računa Budžeta iznosio 195,55 miliona eura. Bruto društveni proizvod Crne Gore u 2012.godini, kako tamo stoji, iznosio je tri milijarde trista tridest osam miliona. Nominalni rast bruto društvenog proizvoda ostvaren je po stopi od 1,3%, dok je procijenjen realan pad od 0,5% bruto društvenog proizvoda. Inflacija kaže se bila 4,1%. Dalje, u Predlogu tog zakona stoji da je u 2012.godini, kao što sam rekao, budžetski deficit bio 195 miliona,odnosno 5,86% bruto društvenog proizvoda. U odnosu na planirani deficit je veći 85,4% miliona ili 78% više. Primarski deficit je 138,70 ili 4,l5% bruto društvenog proizvoda. I tu bih, gospodine, ministre da se malo zadržimo. Koliko mi se čini nešto se tu čudno dešava. Prije svega, mislim na impute koje i nama i vama dolaze od MONSTAT-a. Naime, ti imputi, ti podaci koje vam MONSTAT plasira, rekao bih mijenjaju se na volšeban način. Shvatam da može da se dogodi greška, i u redu, ako je u pitanju ili omaška ili lapsus ili tako nešto, ali meni ovo liči da nije ni jedno ni drugo. MONSTAT je za 2012.godinu dao preliminarno rast bruto društvenog proizvoda sa 0,5 na 2,5, kažem preliminarno za 2012.godinu, a za prvi kvartal ove godine preliminarno sa 4,7 na 1,1. Iskreno, izvinite, ali je više nego neozbiljno dati preliminarno procjenu 4,7% ,pa je nedugo zatim stmoglaviti na 1,1%. Prosto se pitam, gospodine minister, kako možete voditi ekonomsku politiku kada su Vam ovakve varijacije? Znajući za Vaš profesionalan i stručan pristup poslu kojim se bavite, mislim da je došlo vrijeme da se imputi koje Vam dolaze od MONSTAT-a po ovako važnim pitanjima, ali i ne samo po ovim, a samim tim i ukupan odnos i rad MONSTAT-a, stave pod ozbiljan nadzor i da od firme dobijemo pouzdane, povjerene i tačke podatke, ali o tome malo kasnije. Dakle, dalje u Predlogu ovog zakona kaže se da za otplatu dugova u 2012.godini, Crna Gora je izdvojila 135,44 miliona, što je zajedno sa deficitom uslovilo nedostajuća sredstva u iznosu od 331 milion. U tom istom periodu Crna Gora se zadužila trista dvadeset jedan milion i pesto osamdest hiljada evra. Da vidimo što još kaže DRI. Neto pozajmice se moraju korigovati za iznos od 7,1 milion, radi se o otplati rata po osnovi restitucije i otplate po zaključcima Vlade. Neto pozajmice,umjesto 188,8 miliona iznose 206,5 miliona. DRI je na osnovu svega toga iskazala da je konstatovala da je iskazani deficit u stvari 212,83 miliona evra. Treba još da se napomene da je prema Predlogu zakona o Završnom računu i nalaz Državne revizorske institucije kretanje državnog duga veće za 14,3% u odnosu na 2011.godinu. To znači da 2012.godina bila druga uzastopna godina u kojoj je nivo ostvarenog duga bio veći nego što je to Budžetom bilo planirano. U ovom predlogu stoji da je državni dug Crne Gore, da iznosi 1,7 milijardi ili 51% bruto društvenog proizoda.Da je spoljni dug porastao za 231 milion u odnosu na 2011., ali da unutrašnji dug smanjen za 19 miliona u odnosu na 2011.godinu. Tekući izdaci u 2012.godini 658 miliona, veći su za oko 6%, odnosno za oko 37 miliona,nego u odnosu na 2011.godinu. Gospodine ministre, Sada smo skoro na kraju 2013.godine. Koliko će iznositi bruto društveni proizvod pouzdano još neznamo. Možemo da gatamo ali pouzdano neznamo. Da li da vjerujemo imputina MONSTAT-a i njegovim, uslovno rečeno stavovima? Po meni, to je veoma rizično i za vlast i za opoziciju i ono što je najvažnije za narod. Imamo loša iskustva sa MONSTAT-om, čiji podaci, vjerujem i kod Vas izazivaju određenu konfuziju, i ne samo kada se to tiče ekonomskofinansijskih podataka, već je svima na sa ove strane još uvijek svjež popis stanovništva i svih ostalih imputa koji bi trebalo da znače da naš prosječni čovjek živi ljepše i da ne treba baš puno mnogo da vjerujem ni svojim očima, a bogme ni svome stomaku. Kako stvari stoje, na kraju ove godine ukupni dig će premašiti dvije milijarde evra, pod uslovom, dakle da su svi ti dobioni podaci tačni, to će biti i šreko 60% bruto društvenog proizvoda, odnosno biće, bojim se preko crte kriterijuma iz Mastrihta. Kada se govori o ovim stvarima, onda je neminovno da se razmišlja 54 o nekim drugim stvarima, koje su vezane s tim. Koncept, gospodine ministre, takozvane stabilizacije zemalja, koje su pripadale socijalističkom društvenom uređenju, ni u kom slučaju ne može da znači samo puko ostvarenje političke stabilnosti. Lično mislim, da vlast radi na održavanju što duže statusa svog. Crnogorska, uslovno rečeno demokratizacija, uslovila je deindustrulizaciju apsolutno razaranje sopstvene privrede, strahovit pad životnog standarda kod ogromne većine stanovništva. Stvoren je po mom sudu nepromostiv jaz između sve većeg broja veoma siromašnih s jedne strane, a sa druge strane sve užeg broja ekstra bogatih, pa je logično pitanje kome ili bolje reći za koga je ovakav oblik takozvane demokratizacije i takozvanog evropskog puta potreban i čija je želja da se sve ovo ovako odvija. Gospodine ministre, možda mi nećete vjerovati, ali vjerujem u ličnu Vašu dobru namjeru, ali Vi ste došli na poprilično, nažalost, već završen posao. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Poslanički klub SNP-a, kolega Aleksandar Damjanović. Izvolite.
  • Hvala Vam, gospodine potredsjedniče Šturanoviću, Dakle, moje kolege su ko malo stidljivije, ko malo otvorenije iznijeli već jedan dio načelnih kritika u odnosu na Predlog zakona Završnog računa Budžeta i složiću se sa time da ovo uslovno mišljenje na račun Budžeta koje je dato shodno metodologiji INTOSAI za mene znači suštinski negativno mišljenje. Pogotovo, imajući u vidu da Državna revizorska institucija za sada se uglavnom bavi kod revizije Završnog računa Budžeta sa zakonitošću. Dakle, mnogo manje efikasnosti i efektivnošću. Čini mi se kada bi se sa tim tek bavili da ne bi bilo onda problema da jednoglasno svi ovdje u Parlamentu, pa čak i poslanici DPS-a i SDP-a, koji su podržali Zakon o Završnom računu daju negativno mišljenje. No, programski budžet sa indikatorima, višegodišnje buđžetsko planiranje i sistemski Zakon budžeta, kao tri temelja, koja ova država mora da ima, govorim o novom sistemskom Zakonu o Budžetu, kako ne bismo imali ovakve rasprave povodom Predloga zakona Završnog računa o Budžetu. Bez toga ćemo u nedogled ponavljati otužne konstatacije o nezakonitostima u trošenju budžetskih sredstava. Sve ovo da ostavimo po strani i makro-ekonomski ambijent i ono što jesu objektivne okolnosti,odnosno što su subjektivne slabosti i činjenicu da je ministar finansija stupio na čelo Ministarstva finansija u decembru prošle godine, dakle ova izvještajna godina,odnosno 2012. ne pripada njemu, ali odgovornost svakako mora da dijeli, jer je član Vlade, koja je manje, više bila ista i koja je prouzrokovala njemu, a onda i svima nama, pa probleme i ovakvu diskusiju. No, ne bih se bavio sada ponavljanjem konstatacija. Jeste da je javni dug narastao na 54%, on se približio onih famoznih 60%, ali svakako nećemo ispustiti iz vida 347 miliona evra garancija jel' tako, od 80% bruto domaćeg proizvoda. Možda neke od njih mogu da padnu, kao što su padale i eto nas preko 60% famoznih, isto kao što ne bih zanemario da ćemo zbog pada garancija ove godine od 100 i nešto miliona evra imati ponovo sličan budetski deficit. Neće biti na nivu 6,2% nadam se, najveći u istoriji, nego će biti malo niži, ali takođe veliki i neodrživi za dalji razvoj crnogorske ekonomije i uopšte Crne Gore. Nekoliko stvari kojima bih se načelno pozabavio jesu, hajde da kažem i proceduralnog i sistemskog karaktera. U ovih 791 stranu, možda nijesam uočio, volio bih da zaista uradimo nešto što smo jedanput imali čini mi se, a to je sadržaj na kraju obrazloženja da možemo da lagamo tražimo potrošačku jedinicu i tako dalje. Podsjetite me i ako sam u krivu, ja ću se izviniti, a ako nijesam, ako sam u pravu ne bi bilo loše da do glasanja o Završnom računu Budžeta, mada to neće drastično promijeniti stavove DPS-a, SDP-a, većine koja je podržala, odnosno SNP-a koji nije podržao ovaj Završni račun, dobijemo i shodno zakonu, ovom lošem sistemskom zakonu o Budžetu i Izvještaj o obavezama po osnovu takozvanih tekućih rezervi. Nijesam ga našao, mislim da ga nema. To je striktna zakonska obaveza 18 miliona evra je dato iz tekuće rezerve, dakle volio bih da imam i tu jednu stranicu ovdje. Kao što bih volio da imam mnogo više 55 nego što su dvije stranice 1.7.9 i 1.8.0, koje se bave porezima, dakle u ovih 791.stranu Mislim da postoji potreba da ovih 20 strana koje se bave primicima i ove dvije strane koje se bave porezima budu jedan obilniji dio narednog završnog računa Budžeta i ovog Predloga zakona o Budžetu. Tu da mi fokus stavimo. To je ona priča o primicima, to je ona priča o propuštenim šansama, o svemu onome što država ne uspijeva da završi, a onda mnogo laganije govoriti o izdacima i o tome kako podijeliti ono što je objektivno ili da kažem, što je moguće podijeliti. Neke parametre da i ja dam. 58 miliona evra je kapitalni budžet, gotovo egal iznos koji smo platili samo po osnovu kamatama. Čini mi se da zaista društvo ima problem kada plaćene kamate budu jednake kapitalnom budžetu, odnosno ono što je samo obaveza po osnovu kamata ne govorim o glavnicama Eurobond i tako dalje, da bude jednako onome što treba da predstavlja kičmu državne podrške razvoju privredu Crne Gore. To je jedan parametar koji nije dobar. 70 miliona evra depozita zajedno sa zlatom, koje ima Ministarstvo finansija po meni nijesu dovoljni. Loša je stvar, što su, to je dato na strani 7. 8. 6, povećane neizmirene obaveze tokom 2012.godine. Znači, njihovo stanje na kraju je bilo 2011. 61,8 miliona, za 12 miliona su porasle neizmirene obaveze. To dovoljno govori o problemima. Možda je prilika da ministar negdje da osvrt, da li sada izmirujemo, da li sada makar smanjujemo te zaostale obaveze, poreze po raznim osnovama, govorimo, ipak o decembru mjesecu, a evo trinaesta je na izmaku. Obeštećenje iz Fonda za obeštećenje po osnovu restitucije i povraćaja imovinskih prava. Dug je negje oko 83 miliona evra, a svega l,8 miliona evra je plaćeno po jednoj uredbi koja je katastrofalna, koja je diskriminatorska, zakon daje mnogo veća prava i mnogo veće mogućnosti, što znači da ovim tempom 50 godina treba da prođe do kada ćemo izmirimo ono što smo do sada limitirali, kao obeštećenje. Katastrofalno. I nijesu džabe bili zaključci u Budžetu koje je SNP predložio koji nijesu ispoštovani, jer su pale garancije 8 miliona da se ubrza zanačajna isplata po osnovu obeštećenja i po osnovu Fonda rada, gdje Vi kažete da je dug svega 6 miliona po osnovu obeznica. Već imajući u vidu koliko je tamo rješenja kod Fonda rada, nekoliko hiljada i zatjeva neriješenih, pa X l,9 hiljada to je nekih 15 - 20 miliona evra, isplaćeno 2,1 miliona. Ovim tempom za 10 godina minimum ovo što je sada evidentirano da se isplati. To je takođe diskriminatorski i zaista tu je gospodin Milić potpuno u pravu, ako ova država treba da se zadužuje da duguje, neka se zadužuje da bi izmirila obaveze prema svojim građanima i svojoj privredi. Nekako ćemo to lakše da podnesemo. Mnogo mi je teže kada vidimo ovih 58 miliona evra odoše za kamate po osnovu onih sjajnih emisija Eurobond pod sjajnim uslovima od 8% kamate i plus onih troškova kredita i tako dalje. Takođe, jedna stvar koja nije dobra. Zaduživanje kod komercijalnih banaka države. Negdje treba tražiti jel' tako prostor da to ipak budu međunarodne institucije taj famozni MMF i dalje visi, hoćemo, nećemo, vidjećemo, možda to treba držati u rezervi, je li tako, ministre, ali ako se zadužimo gotovo stotinak miliona kod SWISS, a znamo kakva je ta tržišna logika najvećih banaka to možda ima loše implikacije, kao što ih ima i naredne godine kada budemo to sve otplaćivali, a i uopšte politiku drugih koji će Crnu Goru tretirati kao državu kaja vapi za podrškom i onda će uslovi tih kredita biti veoma, veoma loši. U odnosu na ono što smo juče govorili želja da ovaj porez na dobit od 64 miliona probamo da uvećamo. Rekao sam kroz kontrole i druge efikasne mjere i tu bih stao, jer će moje kolege iz SNP-a koji će diskutovati dalje, govoriti o ovim parametrima. Pohvalio bih naravno Državnu revizorsku instituciju, bez obzira na moje neslaganje u odnosu na mišljenje sa jednim obimnim poslom koji je završen tokom ove godine. To je revizija garancija za Kombinat aluminijuma, koja je mnogo toga otvorila u ovoj Crnoj Gori. Možda je otvorila neke procese koje u ovom trenutku ne možemo sagledati i političke i društvene i tako dalje. To je važan posao, kao što bih pohvalio instituciju koja je zaista notirala u ovom smislu zakonitosti neke ključne tačke koje prave konstantne probleme i dala ozbiljne preporuke kojih se budžetski korisnici uglavnom ne drže, o čemu je kolega stidljivo govorio. Ja ću malo glasnije, gdje ministar finansija kaže, da oni dosta nezainteresovano se postavljaju u pogledu ovih informacija, kako realizuju preporuke DRI, u odnosu na zaključke Parlamenta i ministar finansija nema drugi kontrolni mehanizam sem sankcija koje moramo da obezbijedimo u novom sistemskom zakonu o Budžetu. Kako za korisnike i budžetske potrošače, tako i za ministra finansija, da on bude prvi među jednakima odgovoran i po sankcijama političkim, 56 prekršajnim bilo kakvim, ali da se zna da se tačno delegira odgovornost za ovakva mišljenja i za ovakve preporuke koje je DRI prinuđena da daje. Pošto ih ima puno, možda jedna paradigmatična, tu su sudski troškovi i evo da se malo sa njima pozabavim. Za 2011.godinu je plaćeno negdje oko 13,nešto miliona jel' tako za 2012. još više, a čini mi se za ovu 2013. već 30 miliona, po osnovu sudskih troškova, to jest onoga što država gubi u sporovima prema ostalima, a što su posljedice grešaka koje čine odgovorni ljudi, odgovorna lica u državnim organima i organima državne uprave DRI je dala jednu preporuku da se tim odgovornim licima, odnosno tim organima uskrate sredstva u tom iznosu, što je gotovo teško realizovati, odnosno nemoguće 33 miliona skinuti sa buđžeta tih organa. Dakle, treba uprijeti prstom na pojedine ministre, direktora Zavoda, direktore ostalih državnih organa i organa državne uprave i reći zbog tvog nerada, zbog tog i tog službenika napravio si štetu državi od toliko i toliko, odnosno svi vi od 33 miliona evra. Trideset tri miliona eura jeste najmanje petnaest ili dvadeset puta veće od onoga što dajemo za obeštećenje. Govorim o onome što država gubi u pravosnažnim sudskim sporovima. Da li je ova država dobila ijedan pravosnažni sudski spor protiv pravnog ili fizičkog lica, recimo, po pitanju prava na rad itd? To je ono što zabrinjava. Zaokružujem, zahvaljujem, potpredsjedniče, na minut, dva prekoračenja. Ono što sam juče imao sa predstavnicima Državne revizorske institucije. Molba da poseban fokus u narednoj godini već, što se kaže, s početka godine obratite na zakonitost finansiranja svih političkih partija koje egzistiraju u Crnoj Gori, pogotovo ovih u parlamentu. Iz ovog doma smo čuli pojedine poslanike koji su optužili ostale neke poslanike ili partije da se nezakonito finansiraju. Dakle, pošto nijesmo svi isti i ne bi trebalo da budemo isti, moja je želja da, s obzirom da je ovaj saziv počeo krajem novembra prošle godine i da ste samo "zakačili" dva mjeseca tog finansiranja u prošloj godini, ova 2013. godina bude pod punom pažnjom, naročito da odsluškujete puls javnosti i onoga što pojedini poslanici ovdje kažu, a ja im vjerujem, da izvršite totalnu reviziju svih političkih partija jer tako se stiče povjerenje, odnosno nepovjerenje javnosti kako bismo odagnali sumnje koje imam i njih mogu da obrazložim adekvatno, da ovdje postoje subjekti koji se nezakonito finansiraju i koji nezakonito troše sredstva građana Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Mladen Bojanić će sada govoriti, u ime Kluba Pozitivne Crne Gore, a nakon njega kolega Genci Nimanbegu, u ime Kluba četiri partije. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Moram reći da sam malo iznenađen, nema kolega iz SDP-a, obično su oni ispred mene, nadam se neće zamjeriti, ali ako su izašli iz Vlade da nam jave da malo drugačije gledamo ovo, ali dobro. Nijesmo obaviješteni. Šalim se. Poštovani potpredsjedniče, poštovani gosti, poštovani ministre, rekli su dobrodošli, a tu smo danima, pa mi se čini da nijeste ni odlazili ovih dana iz Skupštine, ali dobro. Zakon o budžetu je, u stvari, kvantitativan iskaz o izvršenju vladine ekonomske politike u određenoj godini, tako ga doživljavam. Smatram da se budžet mora posmatrati u svijetlu uspješnosti sprovođenja ekonomske politike. Izvještajem o reviziji Predloga zakona o Završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu je dato kvantitativno stanje javnih finansija u Crnoj Gori. U tom pogledu je Državna revizorska institucija ispunila svoj zakonski cilj i dala objektivno stanje, uz svoje uslovno mišljenje i uz pregled utvrđenih nepravilnosti i datih preporuka. Ono što je jako važno, više puta je rečeno da je Revizorska institucija ocijenila ovaj završni račun budžeta sa uslovnim mišljenjem. Mislim da bi i zbog građana, a i zbog svih kojima ovo nije bliska materija, rekao bih da imamo sljedeću agregaciju u ocjenjivanju revizorskih izvještaja: 1) Imamo pozitivno mišljenje, to su izvještaji koji su objektivni i bez materijalnih nepravilnosti; 2) Imamo mišljenje sa rezervom; 3) Imamo ovo uslovno mišljenje; 4) Nemogućnost davanja mišljenja. To bi značilo da je ovo neka mršava dvojka, ovo uslovno 57 mišljenje ili da su naše javne finansije dovedene do granica zakonitosti, što bi trebalo da bude alarmantno, posebno imajući u vidu da se pojedine preporuke DRI-a ponavljaju još iz prethodnih godina, ali i dalje imamo situaciju da se po njima ne postupa. Pomenulo se već ranije, a još jednom da to podcrtam, da je 47 preporuka bilo u 2011. godini, da je od toga svega sedam realizovano u potpunosti, 25 djelimično, 12 nije realizovano, a tri nije moguće odrediti šta se s njima radilo. Postavlja se pitanje svrsishodnosti davanja preporuka ako niko nema obavezu da ih izvršava. Pored ukazanih kvantitativnih, a u suštini tehničkih manjkavosti i pripadajućih preporuka, a imajući u vidu da kroz utvrđivanje visine i strukture javnih prihoda i javnih rashoda država zapravo dizajnira svoju ekonomsku politiku, vrši relokaciju resursa, redistribuciju dohotka i utiče na realizaciju makroekonomskih ciljeva. Htio bih da dam jedan kratak osvrt i na kvalitativnu analizu predmetnih podataka navedenih u Zakon o završnom budžetu. Sami podaci nam mnogo ne govore ako ih ne uporedimo sa nečijim drugim podacima. Ukupni iznos planiranih prihoda i rashoda sektora države, njihova struktura neće imati dovoljno iskaznu moć da bismo samo na njih mogli izvlačiti neke pouke i relevantne zaključke. Treba ih dovesti u vezi sa nekim drugim agregatima i pokazateljima, a ja sam to pokušao da uradim sa parametrima Evropske unije, jer valjda smo se tamo zaputili. Deficit crnogorskog budžeta je utvrđen izvještajem DRI-a u odnosu od 213 miliona. Bila je korekcija, ranije smo čuli iz ranijih izlaganja 195, on je 213 miliona, što čini 6,8 BDP-a, bruto društvenog proizvoda koji je prema MONSTAT-u, hajde da mu vjerujemo, nemamo kome drugome, iznosio 3,15 milijardi eura. Dakle, deficit u 2012. godini je bio duplo viši od mastrihtskog kriterijuma konvergencije za članstvo u Evropskoj uniji, koji propisuje da fiskalni deficit ne bi trebao da bude veći od 3% BDP-a. Posmatrano sa praktičnog stanovišta imamo situaciju da je ovoliki deficit crnogorskog budžeta u 2012. godini 1,7 puta veći od uporedno prosječnog iskaznog deficita zemalja Evropske unije koji iznosi 4% BDP-a. Pored navedenog probijanja odnosa deficit - BDP mnogo je bitnije istaći evidentno lošu strukturu budžetskih prihoda, posmatrano u odnosu na konsolidovanu strukturu budžetskih prihoda 27 zemalja Evropske unije, koja nam je mjerodavan pokazatelj jer imamo i dobrih i loših tamo pokazatelja, ali gledano na prosjek. Prosječno učešće poreza u odnosu na BDP u zemljama Evropske unije je u 2012. godini na nivou 26,5 BDP-a, a u Crnoj Gori je to učešće poreza u odnosu na BDP bilo 21,8, znači ispod evropskog prosjeka. Ono što je važno u svemu ovome istaći, da su indirektni porezi činili 13,3 BDP-a, a direktni 13% u Evropskoj uniji, a kod nas je na indirektne poreze PDV, akcije i carine išlo 17%, a na direktne poreze na zarade, dobit i imovinu samo 4,7% BDP-a. Tu bih se malo zaustavio da pokušam da objasnim šta u stvari ovo znači. Očigledno je više nego loša budžetska struktura budžetskih primitaka, prihoda kako god, jer mi imamo situaciju da kod nas najveće učešće imaju indirektni porezi. Oni su po definiciji regresivni, dakle plaćaju ih svi građani gotovo nezavisno od svojih primanja i kada to uporedimo sa primanjima manje dotiču one koji više imaju, da tako bude što jednostavnije. Takvim porezima se puni ovaj budžet tri puta više nego direktnim porezom. Jako nisko učešće direktnih poreza koji se odnose na faktore proizvodnje nam govore da imamo na sceni lošu ekonomsku politiku, čijim ćemo nastavkom imati samo još goru situaciju jer se i dalje nastavlja gušenje proizvodnje, odnosno povećanje stope PDV-a i u 2013. godini. Imamo posljedično relativno smanjenje učešća direktnih poreza, tako i doprinosa. Na kraju smo došli da to uporedim da su tri puta manji u Crnoj Gori direktni porezi nego u prosjeku Evropske unije 4,7, a prosjek Evropske unije je 13%. Takođe, pored ovih loših budžetskih primitaka, prihoda, u izvještaju o budžetu je očigledno problematično čak i srednjoročno neodrživo finansiranje budžetskog deficita, jer se najveći dio deficita finansira pozajmljivanjem, odnosno preliva se u javni dug koji nam konstantno raste i apsolutno i relativno u odnosu na BDP koji s druge strane pada, čuli smo 2,5%. Tokom 2012. godine, znači samo ove predmetne godine, povećan je državni dug za 250 miliona eura. Vratiću se na jednu najavu iz 2009. godine šta je Vlada planirala, odnosno predviđela i šta se, u stvari, desilo. Najava Vlade 2009. je da će u 2013. godini državni dug biti 37%. Koliko je omašila, jasno nam je da je već u 2012. na 50%, a vrlo vjerovatno da ćemo i do ... dogurati i ove godine. Skoro pa duplo da je promašila. Tu je jako važno da pomenem da je 58 2009. godina, dakle ekonomska kriza je uveliko krenula, to nije prije krize nego uveliko krenula, morao je premijer i njegova ministarstva su morali da znaju koje će efekte da ima ekonomska kriza na Crnu Goru. Ali, uprkos tome najavljeno nam je da će za narednih četiri godine da se smanji državni dug na 37%, a evo vidimo uspješnost te politike. Što se tiče analize potrošnje javnog sektora u 2012. godini, ...ide u BDP-u, kada pogledamo sa zemljama Evropske unije dobijemo da je udio budžetske potrošnje BDP-a u Crnoj Gori 46,1%, što je ispod prosjeka Evropske unije, 49,4%, ali je problem što je kod nas udio zarada javnog sektora 11,9, a u Evropskoj uniji je 10,7%, niže. Druga stvar, udio socijalnih davanja je kod nas 15,30%, a u Evropskoj uniji je prosjek 21,6. Dakle, veća su davanja u Evropskoj uniji u prosjeku nego što Crna Gora to predstavlja, a imamo na vlasti dvije, bar u nazivu, socijaldemokratske partije. Sve navedene manjkavosti budžeta Crne Gore za 2012. godinu nas upućuju na pogrešnost politike povećanja indirektnih poreza koji će usloviti dalju kontrakciju proizvodnje i ukazuje nam da se treba orijentisati na preraspodjelu javne potrošnje kako bi se pospješio segment budžetskih priliva kroz realno povećanje priliva direktnih poreza, nikako administrativno povećanje poreza, jer se time ne bi ništa postiglo u našoj ionako lošoj proizvodnji. Znači, jedini jasan pokazatelj rasta proizvodnje i sveukupnog ekonomskog rasta. Završavam time, čuli smo jedan podatak vrlo alarmantan, ponoviću ga, koji možda najbolje odslikava stanje 2012. godine, da nam je ukupan kapitalni budžet jednak kamatama koje smo platili po osnovu duga. Neće nas spasiti Eurobond, na kraju malo šale, ne znam ni Džejms Bond bi li nas spasio. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Kolega Genci Nimanbegu, u ime Kluba četiri partije. Nakon njega kolega Almer Kalač, u ime Kluba Bošnjačke stranke. Izvolite.
  • Hvala vam, potpredsjedniče Šturanoviću. Poštovane koleginice poslanice, kolege poslanici, poštovane ministre i članovi Državne revizorske institucije, Želio bih svoje izlaganje početi time što ću čitati jedan dio nalaza revizije koji govori da budžet za 2012. godinu ne daje u potpunosti istinit i objektivan prikaz iskazanog rezultata, kao i izdataka na gotovinskoj osnovi. Iskazani rezultat budžetskog deficita ima prekoračenje budžetske potrošnje, nenamjensku potrošnju i postupak implementacije izmjena i dopuna godišnjeg plana Zakona o budžetu za 2012. godinu. Poštovani ministre, ovo sam pročitao iz razloga što želim iskoristiti ovu priliku i u debati vas podsjetiti na nešto što vama možda nije prioritetan posao, a to je posao Poreske uprave. Naime, desilo se ovo ljeto, u jednom lokalu u Ulcinju, da poreski inspektori dođu i sa stola uzimaju fiskalni račun osobama koje su koristile usluge tog lokala. Naime, tokom ove godine vi ste jako povećali prihode budžeta na osnovu te fiskalne discipline. Onda dolazi pitanje zašto nemate discipline u ministarstvima, zašto nema u Vladi. Ako se na takav način postupa prema građanima koji plaćaju porez, što nije korektno, recimo ti građani ne bi trebalo dati taj račun bar dok koriste usluge, pa onda oni da vide sa pružaocem usluga, to je sasvim druga stvar. Uvijek polazim od toga da je analiza budžeta Crne Gore analiza onoga što je učinjeno u odnosu na program Vlade, na izvršnu vlast. Moram konstatovati kao i uvijek da je ovo jedan, samo nam se pokazuje da budžeti u Crnoj Gori, bar u ovih četiri godine u kojima sam poslanik, daleko od toga da su razvojni budžeti, oni su potrošački, socijalni. Postavlja se pitanje održivosti tih sistema, i socijalnog sistema, posebno penzionog. Ono što je za mene kao političkog aktiviste partije nacionalnih manjina pitanje centralizacije. Jasno je da se ovdje vidi da budžeti opština ne predstavljaju gotovo deseti dio budžeta koji Vlada prihoduje. To je jedan sistemski pokazatelj da je odgovornost za razvoj puno veća na Vladi nego na opštinama. Opštine nikako ne mogu ispuniti ono što se traži dok se decentralizuje cijeli sistem. 59 Konačno, iskoristiću priliku pa ću vas pitati da li se ikako razmišlja da se dio PDV-a ustupi opštinama? Ono što je meni jasno kao ekonomisti je to da konsolidacija javnih finansija je bitna za konsolidaciju i ekonomskog sistema i društva u cjelini. Takođe, konstantan je rast rada Državne revizorske institucije na svojoj nezavisnosti i samostalnosti, ali bih njima postavio pitanje da li je DRI krenuo u reviziju koja bi se odnosila na efektivnost, na efikasnost, na ekonomičnost budžetske potrošnje. Mi imamo projekte, ovdje ih prihvaćamo kao date, da koštaju pet miliona, deset miliona, petnaest miliona, ali treba krenuti da li su oni uopšte trebali koštati toliko. S toga, podržavam stav da je neprihvatljivo da državne institucije ne poštuju preporuke DRI-a ili da ih slabo primjenjuju. Mada, nijesam baš siguran da bi trebalo sve preporuke prihvatiti. Navešću i zašto. Imam jedan plastičan primjer, tako govorim u političkom životu. Naime, u ovoj državi se sa kvalifikovanom većinom usvaja budžet, sa puno kvalifikovanijom većinom usvaja se Ustav, ali takođe i Zakon o manjinskim pravima. Na osnovu tih zakona, recimo, osnovan je Fond za manjine. To nije predmet današnje rasprave, ali DRI je dao preporuku da se projekti manjinskih naroda, albanskog u ovom slučaju, predlažu i na službenom jeziku, u stvari u onom službenijem, četvoroimenom. Po meni, tu preporuku ste pogriješili. Sama institucija je vama trebala da obezbijedi prevod. Želim ovu diskusiju zaključiti time da mi je teško prihvatiti da poslije tri, četiri godine u kojima smo imali evidentnu stabilizaciju državnih prihoda, ušli smo u period, što se potvrđuje ovim završnim budžetom, da smo u veoma teškoj situaciji, da su nam izvori budžeta od kredita koji prelaze 20% prihoda, a da se to ne troši u kapitalni budžet. To se troši za vraćanje dugova, pokrivanje pogrešnih ekonomskih politika. Mislim da je vrijeme da se konačno pokrene i odgovornosti za takve odluke. Ovakvim budžetom samo ćemo stvoriti jedan veliki teret koji će građani platiti u budućnosti, ne iskorišćavamo razvojne potencijale, jer kao što su i kolege istakle, ni 4% budžeta ne ide u kapitalne investicije. Taj odnos je takav i taj odnos je, po meni, neprihvatljiv. Hvala.
  • Hvala vama, posebno što ste ostali kao prvi učesnik u raspravi koji je, u okviru planiranog vremena, završio svoje učešće u diskusiji. Poslije prvog kruga ćemo imati mogućnost da se uključimo od strane predstavnika predlagača. Sada kolega Kalač, u ime Kluba Bošnjačke stranke. Izvolite.
  • Hvala vam, predsjedavajući. Uvaženi ministre, predstavnici Ministarstva, uvaženi članovi Državne revizorske institucije, poslanice i poslanici, uvaženi građani, Predlog zakona o Završnom računu budžeta za 2012. godinu kao dokument sadrži sve oblasti i podatke koje propisuje Zakon o budžetu. On sa pratećim izvještajem Državne revizorske institucije pruža više podataka i daje potpuniju sliku o procesu trošenja javnih sredstava. Fiskalna prilagođavanja planirana rebalansom za 2012. godinu nijesu bila adekvatna, što je opredijelilo veći nivo gotovinskog deficita u iznosu od 198,18 miliona eura u odnosu na planirani deficit rebalansom u iznosu od 154,93 miliona eura. Na osnovu raspoloživih podataka vidimo dodatni pad izvornih prihoda u iznosu od 29,04 miliona eura, ali i povećanje javne potrošnje za 14,20 miliona eura. Takođe, uočavamo izdatak u iznosu od 17,28 miliona eura na teret otplate hartija od vrijednosti. Na osnovu ovih informacija dolazimo do konačnog iznosa deficita u visini od 212,83 miliona eura. Ovaj završni budžet je dobio uslovno mišljenje Državne revizorske institucije. Saglasni smo sa ocjenama i preporukama koje je dala DRI povodom sprovedenih revizija. Državna revizorska institucija ocijenila je da je prekoračenje državne potrošnje konstatovano kod 17 potrošačkih jedinica u iznosu od 15,17 miliona eura. Sasvim je očigledno da se institucije koje su bile predmet revizije ne pridržavaju u potpunosti preporuka DRI, mada je evidentno da se broj nepravilnosti smanjuje. Poštovanje preporuka DRI nije samo zakonska obaveza već je ujedno odraz osposobljenosti institucija da državni novac troše na zakonit i transparentan način koji u 60 svakom detalju treba da bude povjerljiv i dostupan javnosti. Ovoj instituciji treba dati podršku da i dalje vrši poslove iz svoje nadležnosti i kadrovski je ojačati u cilju postizanja još boljih rezultata u tom pravcu. Isto tako, bitno je da institucije koje su bile predmet revizije, a to se odnosi na sve državne institucije, jačaju svoje unutrašnje kapacitete i resurse kako bi budžetska sredstva bila u potpunosti trošena u skladu sa zakonskim propisima uz otklanjanje nepravilnosti na koje ukazuje DRI. Polazeći od pojedinačnih provjera kod 25 subjekata utvrđena je nepravilnost i DRI je dala 21 preporuku. Iznos deficita je na zabrinjavajućem nivou kao i rast javnog duga i previsok je nivo zaduživanja. Realizovana budžetska potrošnja kako u cjelosti tako i u pojedinim segmentima, razlikuje se od planirane i imamo ostvaren realan pad BDP-a. Pad ekonomije, u konačnom, iznosi 2,5% BDP-a, deficit 6,21% BDP-a, a javni dug 53,97% BDP-a. Ključni pokretač deficita u 2012. godini su niži nivo tehničkih primitaka, veće izvršenje rashoda, otplata glavnice, kao i realizacija donacija i kredita koje nijesu planirane budžetom za 2012. godinu. Naglašavamo da avansna plaćanja ne treba davati u iznosima većim od dogovorenih, pošto je to jedan od načina stvaranja deficita u budžetu. Na str. 751 Predloga zakona o Završnom računu budžeta za 2012. godinu, loš početak godine uslijed nepovoljnih vremenskih uslova uticao je na pad ekonomske aktivnosti na nivou cijele godine, doprinio je naplati prihoda budžeta od 33,6% BDP-a, što je oko 89 miliona eura manje nego prvobitno planirani iznos Zakonom o budžetu za 2012. godinu. Moje pitanje je da li možemo ponovo da dopustimo da vremenske prilike, odnosno neprilike utiču na planiranje prihoda budžeta, u smislu da nas može iznenaditi snijeg u januaru ili visoke temperature vazduha u julu? Sve u svemu, budžetska potrošnja je obezbijedila funkcionisanje primarnih državnih funkcija i dijelom pomogla ostvarivanju najvažnijih ekonomskih ciljeva u 2012. godini, ali ne možemo reći da je ovaj budžet bio razvojni. Kapitalnim budžetom za 2012. godinu kako planom, tako i realizacijom nedovoljno sredstava je bilo usmjereno u nerazvijene sredine, naročito na sjeveru Crne Gore. Pored slabe infrastrukture i velike nezaposlenosti nije bilo ulaganja u održive projekte, čime su se samo uvećali socijalni problemi i dodatno povećalo siromaštvo građana. Zakonom o budžetu Crne Gore za 2012. godinu, odnosno kapitalnim budžetom planirana su sredstva u iznosu od 70 miliona eura, rebalansom skoro 65,5 miliona dok je realizacija kapitalnog budžeta za 2012. godinu iznosila 58,7 miliona eura. Revizijom Završnog budžeta za 2012. godinu utvrđeno je da je jedan broj projekata predviđen kapitalnim budžetom i nije realizovan. Takođe, postoji određeni broj projekata čiji je stepen realizacije znatno ispod planiranog. Od planiranog kapitalnog budžeta Direkcije za saobraćaj, od planiranih 12 realizovano je samo sedam projekata. Razlika u sredstvima iznosi oko 20%. Neka od sredstava nijesu realizovana iz sljedećih razloga, nijesu realizovane aktivnosti koje prethode projektnoj dokumentaciji kao što su obezbjeđivanje urbanističko-planskih pretpostavki, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, obezbjeđenje potrebnih uslova projektne dokumentacije, a onda predstavlja osnov za dalji rad. Nije započeta izgradnja regionalnih sanitarnih deponija, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Velika su kašnjenja sa početkom izgradnje objekata u odnosu na planirani rok. Smatramo da su preporuke koje su sadržane u zakonu, u Izvještaju Državne revizorske institucije, kao i one matičnog Odbora za finansije svakako korisne sugestije Ministarstvu da još unaprijedi politiku i prilike u ovoj oblasti. Hvala.
  • Hvala vama. Ovim smo završili prvi krug, gdje smo čuli predstavnike poslaničkih klubova u trajanju od deset minuta. Primijetio sam da prvo ministar Žugić želi komentare pojedinih ocjena koje su se čule, a zatim i predsjednik Senata Dabović. Izvolite, ministre. 61
  • Zahvaljujem. Zamolio bih samo malo više prostora u vremenskoj dimenziji, budući da je bio veliki broj pitanja koja sam uredno zabilježio, da dobijem razumijevanje za taj elemenat. Nema rasprave o činjenicama, niti ima rasprave o mišljenju državne revizije po osnovu Zakona o budžetu za prethodnu godinu. Najvažniji zakon svakako, po nama, koji je sinteza svih sektorskih politika je budžet, a zakon o budžetu je elemenat zakonitosti budžeta i tzv. efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti u izvršavanju tog najvažnijeg zakona. Tako da sve vaše diskusije koje smo čuli, komentare i kritike doprinose nečemu što će, nadam se, biti ugrađeno u svakom narednom koraku, u smislu svih ovih elemenata koji su jako važni za sve građane Crne Gore. Zakon o budžetu, počeo bih od najvažnijeg komentara, postoji predlog da se amandmanski ispravi greška, budući da je bilo grešaka u iskazivanju, ali i grešaka u prekoračenju, pored ostalog. Mi smo pripremili amandman koji će se na Vladi donijeti, nadam se da ćemo imati priliku da predložimo Vladi i istovremeno verifikujemo taj zaključak i ispravimo grešku koja se tiče iskazivanja elemenata kapitalnog finansiranja pojedinih objekata i infrastrukture iz kredita, a za predlog budžeta za ovu godinu taj elemenat je unaprijed planiran. Evo ta jedna sugestija u smislu preporuka već koristi da pojačamo stepen zakonitosti našeg rada. Inače, dosta govora je bilo o nivou grešaka koje su kroz ... preporuke državne revizije, konkretno za 2011. godinu 47 preporuka od kojih je sedam realizovano, 25 u procesu, a ostale nijesu realizovane. Na Odboru za privredu, finansije i budžet smo, čini mi se, zaključili na predlog Ministarstva finansija da ćemo sve greške koje su subjektivno uzrokovane smjestiti u Zakon o budžetu i fiskalnim pravilima, fiskalnoj odgovornosti, sa adekvatnim sankcijama. Ministarstvo finansija je na osnovu Akcionog plana koji je donijela Vlada, kvartalno izvještava Vladu, ali su poluge za izvršavanje preporuka nedovoljne i iz toga ćemo kroz ovakve norme sasvim izvjesno imati i veći stepen odgovornosti. Za one elemente koji se tiču procesa i koje zavise, ne samo do subjekta, odnosno od odgovornog lica o subjektu revizije definisaćemo procedure i pravila. Oko ocjene uslovnog mišljenja, gotovo svi poslanici su ulazili u meritum, i ja ne bih to komentarisao. Mislim da stepen istinitosti i stepen objektivnosti u iskazivanju oko ovih pojedinih pozicija u završnom računu, odnosno u zakonitosti izvršavanja Zakona o budžetu koji je po meni najvažniji zakon za Vladu za sprovođenje ekonomske politike i zakona koji u sebi ima sintezu svih sektorskih politika. Dakle, ostavimo, niko nije osporio stručnosti i potpunu samostalnost Državne revizije, a dajmo prostora da se to unaprijedi kroz ovakav transparentan proces u samom Parlametnu, na Vladi posebno i generalno ukupnoj javnosti, kako bismo sve ranjivosti prethodnog perioda rješavali na način što bi smo javnim upozorenjima, kasnije i sankcijama imali u većem stepenu nezavisnosti. Da li je deficit četiri i nešto, pet i nešto, 6,21? Ne, realno deficit će se povećati sa ispravkom ove greške na 6,7. Potpuno saglasan, i to ne jednom saopštio. Ključne fiskalne ranjivosti su visok deficit buđžeta i njime generisan nivo javnog duga. Iz toga izvedeno i način finansiranja. A izvjesno je ako imate deficit potrošenje, ako je deficit, ogađujem se, u kapitalnom budžetu ako je deficit u funkciji razvoja, razvojne komponente, onda ga možemo tolerisati danas da bismo sjutra imali veće benefite kao posljedice razvoja. Očigledno da deficit koji možemo nazvati potrošačkim je nešto što je snažna ranjivost javnih finansija, javnog sektora. Zabrinjava, ne sporimo to, dinamika javnog duga, zabrinjava i nivo, ako imate dinamiku u dužem periodu pa dosegnete nivo koji je teško servisirati. Na sreću mi uredno servisiramo sve dospjele obaveze. Drugi pozitivan elemenat jeste da je cijena tog finansiranja koja je imala snažniju dinamiku od samog nivoa javnog duga u ovom periodu značajno niža. Ne bih pravio komparaciju, ali kamatne stope koje sada plaćamo su, čini nam se, povoljnije, ali one moraju biti još niže, jer taj nivo cijene zaduživanja je dugoročno neodrživ. Nastojaćemo da u narednom periodu uradimo sve da refinansiramo dospijeća javnog duga, posebno teret u 2015. godini, tražeći povoljnije uslove finansiranja. Mislim da smo na dobrom putu kroz pripremu, kroz ispitivanje tržišta i kroz dostupnost finansijskih tržišta za potrebe Crne Gore. 62 Napomenuću samo jedan elemenat koji je važan u ovoj fazi, a to je da smo mi platili garancije Kombinatu aluminijuma od 102 miliona eura. Mislim da smo uradili nekoliko dobrih stvari sa tim. Prvo, riješili smo ranjivost prethodnog perioda. Drugo, da ih nijesmo platili platili bi sudska izvršenja sa sudskim troškovima, većim kamatama, zateznim kamatama i istom glavnicom. Treće i najvažnije, mi bi spriječili ili mi bi sebi skratili prostor, odnosno dostupnost finansijskim tržištima. Tako da nemate uvijek u nekim negativnim elementima samo loše elemente, imate i jako pozitivne. Kakve su to varijacije na temu deficita nivoa javnog duga? Gospodine Bulajiću, pomenuli ste nekoliko makroekonomskih fiskalnih agregata, pomenuli ste i popis. Počeću od ovog zadnjeg. Postojala je tužba koja se odnosila na elemente popisa i Monstat je bio u pravu. i ja bih bio srećniji da imamo manje varijacije, da projekcija pada ekonomije umjesto 0,5 bude 2,5, to je nešto što smanjuje GDP-i i raste nivo javnog duga, to je nešto što povećava ranjivost javnog sektora. Isto tako i sa prvim kvartalom. Uredno sam zabilježio vaše komentare. Na nama je da damo podršku snaženju kapaciteta i kadrovskih, i finansijskih i tehničkih nacionalne statistike i da imamo adekvatne impute za ono što nam slijedi i što imamo danas, a to je za adekvatnu i realnu ekonomsku politiku države. Ako imate varijacije, onda imate i probleme u iskazivanju. Javni dug se promijenio sa 51,1 na 53,9 upravo zbog razlike od preliminarnog ka konačnom. To je proces koji će kao i svim elementima drugim, to je na kraju naša preporuka onako kao ih nama daje Država revizija. Projekcija GDP-a za ovu godinu je saopštena ne jednom, i naša projekcija rasta je 2,6% korigovana je sa 2,5. I mislimo da postoje realni imputi, objektivni imputi da se ona čak neznatno i premaši. Znate, na početku godine imali smo, ne bih rekao sukobe, ali imali smo interakciju sa važnim međunarodnim institucijama koje su i "pritisak" vršile, dijelom argumentovano iz njihovog ugla, da je projekcija rasta nerealno visoka. Ne, ja mislim da je ona realna i da će se ona ostvariti nešto i iznad onog što smo planirali. Ono što je gospodin Genci Nimanbegu rekao saglasan sam sa Vama da način kontrole Poreske uprave je nešto što je isto predmet razvoja i evolucije. Generalno samo da vas podsjetim da je stepen naplate javnih prihoda daleko najveći u Ulcinju u ovoj sezoni u odnosu na prethodne periode, čak 80%, što znači da je cvetala siva ekonomija. Tu je i odgovor na za ono kako održati finansijsku održivost lokalnih samouprava. Čuo sam gospodina Milića juče i vjerujem podacima, da je samo u jednoj sezoni naplaćeno svega 180 hiljada eura boravišne takse, a u jednom danu boravi 100 hiljada. Drugi izvor važan za lokalne samouprave je porez na imovine, od evidencije do razreza i do naplate tog poreza čija je nadležnost lokalna samouprava. Mislim da mi moramo raditi na mnogo većoj fiskalnoj disciplini i lokalnih samouprava, jer imaju primjeri da se dugo vremena isplaćuju samo neto zarade. Primjer koji je predložio Demokratski front, i to smo komentarisali na Odboru, sagalan da neki elemetni kod isplate zarada budu krivična djela. Pored ostalog i ovo.
  • Ministre Žugiću, predlažem da to što je ostalo iskoristimo tokom učešća u raspravi, biće prilike. Ovo je vjerovatno jedan od dobrih primjera i neke inicijative koje su neki od nas pokrenuli oko izmjene načina rada ovog plenuma, a to je da u uvodnim izlaganjima kada čujemo predstavnike klubova nema međusobnih komentara, a da odmah nakon predstavnika kluba može da ide komentar predstavnika predlagača, i da na taj način učinimo i samu diskusiju življom, dinamičnijom i da onda malo i uštedimo vremena. Svakako sva pitanja na koja ste odgovorili su pokrenuta i dobro je da smo čuli odgovore, ali moramo voditi računa i oko ekonomičnosti. Izvolite, predsjedniče Senata, kolega Daboviću.
  • Biču vrlo kratak. Dva pitanja su upućena Državnoj revizorskoj instituciji. Postavljena je dilema da li je Državna revizorska institucija iskazala objektivno mišljenje na Završni račun i drugo je pitanje 63 bilo u vezi revizije efikasnosti. Odmah da kažem da Državna revizorska institucija u proceduri utvrđuje prag materijalnosti i bitnosti i ukoliko je greška do iznosa praga materijalnosti ili bitnosti, to je dopustiva greška, dajemo pozitivno mišljenje. Međutim, zona u kojoj se daje uslovno mišljenje ili skala je mnogo veća, tako da uslovno mišljenje može biti blisko pozitivnom, a može biti blisko i negativnom. Shodno standardu, ako se nađe greška u toj skali, mi moramo reći da je to uslovno mišljenje. Znači, ne možemo kazati uslovno blisko negativnom ili uslovno blisko pozitivnom. Ako se pređe skala uslovnog mišljenja tada dolazimo u zonu negativnog mišljenja, i to je onda nedvosmisleno jasan rezultat do kojeg smo došli i jednostavno se opredjeljujemo za negativno mišljenje. Ukoliko subjekat revizije ne dozvoli da pristupimo podacima ili ne dozvoli revizorima da rade svoj posao, onda se uzdržavamo od mišljenja, ne možemo izjasniti se, jer nijesmo mogli izvršiti reviziju. Drugo je pitanje bilo vezano za reviziju uspješnosti, odnosno to je efektivnost, efikasnost i ekonomičnost. Krenuli smo u taj projekat, imali smo pokušaja kad su u pitanju pilot revizije vezano za reviziju uspjeha. Međutim, moram sada kazati da bi uspješno radili reviziju upjeha i planiranje budžeta mora se podići na veći nivo operativnosti. Taj nivo operativnosti znači da po svakom programu moraju biti kvantifikovani indikatori koji su nedvosmisleni, jasni i posebno mjerljivi. Zašto moraju biti mjerljivi? Zato, jer ako testiramo efektivnost, efektivnost znači da ispitamo u odnosu na postavljeni indikator, ako je potrošeno 95% sredstava budžeta i indikator mora 95% biti realizovan. Znači, da bi u punom smislu razvili reviziju uspjeha, odnosno efektivnosti, ekonomičnositi i efikasnosti proces planiranja mora biti znatno kvalitetniji. Posmatrali smo budžet za narednu godinu i moramo reći da vjerovatno Ministarstvo finansija nije imalo tehnički kapacitet da unaprijedi planiranje budžeta za 2014.godinu, ali nismo vidjeli razvijen sistem indikatora, tako da ćemo opet imati vjerovatno razjašnjenja kad je u pitanju i sam proces revizije uspjeha, ali mi ćemo iskoristiti to vrijeme u tehničkom smilsu i metodološki da osposobimo Državnu revizorsku instituciju kada taj proces otpočne i u procesu budžetiranja da ga i mi pratimo sa našim revizijama. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, gospodine Daboviću. Imamo prijavljene odgovore na komentar. Idemo redom, kolega Strahinja Bulajić. Izvolite, dva minuta.
  • Samo sam htio da kažem da mi je drago što je ministar saopštio, i ja to shvatam, da nema nesuglasja na moju konstataciju oko imputa, odnosno oko varijacija koje plasira Monstat i što je ministar spreman na jačanje kadrovskih i drugih kapaciteta nacionalne statistike. Još jedna stvar, čini mi se da ipak nedostaje rasprava između Ministarstva finansija i Državne revizorske institucije po ovim pitanjima, bez obzira na internu prepisku i razgovore. Shvatio sam ministrovu da nema rasprave sa DRI, ali ako bi meni DRI dala konstataciju da nije dat istinit i objektivan prikaz prva bi mi bila asocijacija da sam nešto, oprostite na izrazu, slagao ili može biti da je mene neko slagao. Tražio bih barem pojašnjenje šta znači -nije dat istinit prikaz- šta god to značilo. Shvatam ministrovu intnciju,shvatam šta znači nema rasprave sa DRI, i kažem opet, shvatam kao ministrov profesionalan odnos prema DRI i prema njegovoj funkciji. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Nemamo mogućnost, imamo samo mogućnost poslovničku, komentar odgovor i onda moramo dalje. Kolega Genci Nimanbegu. Izvolite. 64
  • Pošto ministar nije tu, ovaj prvi dio, ako ministar dođe. Samo ću iskomentarisati senatora Dabovića. Po meni DRI radi dobar posao, i to sam pokazao glasanjem za vaše izvještaje do sada. Bitno je da jačanje institucija mora da prati i njen uticaj na druge institucije, koji je slab, relativno slab, pošto se vaše preporuke ili ne poštivaju ili poštivaju polovično. U ovom slučaju to znači da mora se zaključak skupštinski donijeti da vaše preporuke ne samo zakonski nego da imaju rok do kad da se one moraju poštovati. S tim da sam iskazao i rezervu uvijek da li su vaše preporuke najtačnije, to sam izrekao u principu, da ako neko ljudsko pravo, po meni se dira onim preporukama to treba vidjeti, znači, morate ne samo sa ekonomske strane nego morate i sa više aspekata obuhvatiti kada je koja preporuka važna. Što se tiče ministra, pošto on nije tu, žao mi je što nije procijenio da treba da odgovori na to oko PDV-a opštinama, jer to je važno, da li ova vlast misli da vrši neku decentralizaciju u skorom vremenu. Sigurno da odgovarajući na to da je u Ulcinju 80% Poreska uprava imala prihoda nego ranijih godina u vrijeme turističke sezone, to ne pokazuje da je bila siva ekonomija. Država do sada nije radila ono što je trebala raditi, ali uvijek je bitan metod na koji su to radili. Administracija u svakom slučaju treba da ima na umu da je ona na službi građana, da je građanin taj koji plaća porez, a nijesu građani tu zbog plata administracija i njihovog položaja i tako dalje. Hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Damjanović, nadam se u okviru planiranih dva minuta.
  • Potrudiću se, potpredsjedniče. Možda je to što sam javno izrazio svoj stav i osjećaj da je ovo po suštini negativna revizija i ako po međunarodnom standardima i po ovome što je rekao predsjednik Senata u tom nekom materijanom smislu da postoje neki pragovi, je dobila ova revizija uslovno mišljenje. Želim ovdje da jasno podvučem da smo mi jedini u Crnoj Gori koji možemo da raspravljamo o Izvještaju DRI i mi smo dužni da raspravljamo o Izvještaju DRI, pa i da dajemo naše ocjene i političke i svake druge. Svi ostali koji raspravlju ulaze u zonu greške i to je bio jedan od zaključaka prošle godine koji smo blagovremeno dali i koji je ispošovan. Kolega Obrad Gojković me je ovdje pitao zašto u ovom izvještaju nema revizija javnih preduzeća, jer ko zna šta bi sve te revizije pokazale i šta će pokazati. Podsjetiću, da smo imali jednu reviziju privrednog društva prošle godine. Mislim na Montenegro Airlines i da je došlo do smjene nakon 20 godina u upravljanju u tom društvu, upravo i zbog revizije koju je obavila Državna Revizorska Institucija. Dakle, ubijeđen sam da kada bi se nastavilo sa tim revizijama u ostalim javnim preduzećima i privrednim društvima u državnom većinskom vlasništvu da bi došlo do tih smjena i možda je to jedini način. Znam za problem kapaciteta i možda je to suštinska priča, da mi vama ovdje serviramo pohvale ili kritike nego da se svi potrudimo ovdje, čak i oni koji su to ovdje opstruirali evo već godinu i po dana, da usvojimo zakon, odnosno izmjene i dopune zakona o DRI i stvorimo kadrovske i materijalne pretpostavke da ovaj broj revizija bude višestruko veći, da bude njihova svrsihodnost višestruko veća. Podsjetiću, da smo Ustavnim promjenama uspjeli zalaganjem i ovog kluba ovdje da unesemo ključnu izmjenu, a to je da predstavnici senata DRI uživaju funkcionalni imunitet, dakle, za sve ono što pronađu da niko ne može da ih krivi, naravno u domenu svojih aktivnosti. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Na ovaj način su se stekli uslovi da uđemo u drugi krug naše rasprave. Kolega Rešid Adrović, ima riječ. Nakon njega kolega Milan Knežević. 65 Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče Skupštine. Uvažene kolege poslanici i poslanice, poštovani građani, uvaženi predstavnici Državne Revizorske Institucije, predstavnici Vlade, Imajući u vidu značaj teme koja je na dnevnom redu i ja želim da kažem svoje mišljenje o Završnom računu za 2012. godinu. Ono što se nameće kao prvi utisak jeste to da je Završni račun za 2012. godinu realan prikaz stanja u državi, u zemljama u okruženju i u Evropi. Očekivanja da će se kriza u Evropi reflektovati na Crnu Goru su se na žalost i obistinila, jer stanje u ekonomiji Crne Gore u dobroj mjeri zavisi od stanja u Evropi. Sasvim je razumljivo što se sve to reflektovalo na završni budžet za 2012.godinu. Osnovni razlozi zbog čega je Završni račun za 2012. godinu ostvaren u ovom iznosu jeste: ekonomski rast ostvaren je ispod očekivanja, nominalni rast bruto društvenog proizvoda ostvaren je po stopi od 1,3%, dok je procijenjen realni pad od 0,5% bruto društvenog proizvoda, inflacija ostvarena u iznosu 4,1% veća je nego u Euro zoni, spoljni trgovinski deficit visok iznosi 41,8 ili 6,3 viši nego u prethodnoj godini. Broj novozaposlenih lica u 2012. godini iznosio je 30 182 lica ili 2,3% manje u poređenju za isti period prethodne godine. Nastavljena je tendecija rasta javnog duga na nivo 53,97% bruto društvenog proizvoda. Državni dug iznosi milijardu 699,5 miliona eura, unutrašnji 404 miliona, spoljašnji dug milijardu 250 miliona. Svi ovi, a i mnogi drugi razlozi, uticali su da se u 2012. godini iskaže deficit u iznosu prema nalazima Državne revizorske institucije 212,83 miliona eura, što čini 6,21% bruto društvenog proizvoda. Ključni pokretači deficita u 2012.godini, kao što smo čuli, jesu niži nivo prihoda za oko 17 miliona eura nego što je planiran, veći rashodi za oko 44 miliona eura, otplata glavnice u iznosu od 132,81 milion eura, kamate 56,86 miliona eura, realizacija donacija i drugi razlozi. Dakle, u 2012. godini ostvareni su prihodi u iznosu milijarda 451 milion eura, odnosno 98,83% od planiranih sredstava u odnosu na 2011. godinu veći su za 5,83 procenta. Rast prihoda u 2012. godini, porezi, takse naknade i ostali prihodi niži od planiranog i ostvarenog u prethodnoj godini, razloge sam naveo, još bih dodao loše vremenske uslove početkom 2012. godine. Rashodi ostvareni u iznosu milijarda 452 miliona eura, od toga tekući izdaci 658,05 miliona eura u odnosu na 2011. godinu, veći su za oko 6%. Razlika se ogleda u najvećem dijelu kroz povećanje rashoda za materijal i usluge, kamate i kapitalne izdatke. Tekući izdaci su veći nego što je planom predviđeno. Ako hoćemo finansijsku konsolidaciju javna potrošnja se mora prilagoditi potrošačkom kapacitetu privrede i stanovništva. Moraju svi korisnici budžeta nositi teret krize dok god imamo makro ekonomske pokazatelje sa negativnim predznakom. Mene ohrabruju mjere usmjerene ka fiskalnoj konsolidaciji i suzbijaju sive ekonomije koja će u 2013. godini dati finansijski efekat, veće prihode za nešto oko 100 miliona eura, veći priliv direktinih stranih investicija u 2012.godini za oko 453 miliona eura, što je za 16,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, ohrabruje rast depozita koji u 2012. godini iznosi milijarda 981 milion eura. U odnosu na prethodnu godinu veći su za 9%, nastavljen je trend rasta turizma i značajno veći prihodi po tom osnovu u 2013. godini. Na kraju bih se osvrnuo na kapitalni budžet za 2012.godinu koji je ostvaren u iznosu 58,74 miliona što čini 89,70% od planiranogkapitalnog budžeta. Kapitalni budžet, kao što znate, realizuje se preko Direkcije javnih radova i Direkcije za saobraćaj. Prosto razumijem ovu situaciju u kojoj jeste država. Međutim, moja zamjerka je na to što se kapitalni budžet za Opštinu Berane iz godine u godinu Zakonom o budžetu planiraju se sredstva ali se ona ne realizuju. Primjer ću navesti nekoliko pozicija. Za sportsku halu u Beranama u 2012.godini planirano je 390 hiljada u 2013. 500 hiljada, ni u jednoj ni u drugoj godini nije realizovan nijedan euro, tako da su sportisti prinuđeni da odigraju utakmice u drugim gradovima u okruženju. Znači, i sljedeći projekat, izgradnja poliklinike u 2012. predviđeno 300 hiljada ništa nije realizovano, u Završnom računu se kaže da će u narednoj 2013. biti realizovano 400 hiljada, takođe, ništa nije realizovano. 66 Govorio sam prije neki dan i o rekonstrukciji puta Berane - Trpezi - Rožaje, gdje se budžetom planira i 2012. i 2013.određeni iznos sredstava, ništa se ne realizuje. Dakle, moja sugestija da se makar u onom dijelu u kojem se budžet ostvari da se i za nerazvijene opštine na sjeveru budžet realizuje, da se sve učini da se makar u tom procentu budžet realizuje. Na kraju mog izlaganja dao bih podršku nalazu Državne revizorske institucije za budžet za 2012. godinu gdje je Država revizorska institucija dala 31 mišljenje od toga devet pozitivnih i pet negativnih, 17 uslovnih i 240 preporuka. I moja sugestija da, zaista, sve ove preporuke, da se u narednoj godini više propusti ne ponove. Hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Milan Knežević sada ima riječ, nakon njega, kolega Branko Čavor. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažena gospodo revizori, senatori, gospodine Daboviću, gospodine Pešiću, gospodine ministre Žugiću u odsustvu, ali vjerujem da ćete doći dok završim raspravu, Prije nego što počnem sa svojom diskusijom želim da vam se zahvalim u ime moje političke grupacije, gospodine Daboviću, gospodine Pešiću, zato što ste zbog specifičnog formalno pravnog statusa koji ima moja politička grupacija u prethodnih godinu dana svaki put mi izašli u susret za neke nedoumice koje sam sa pravom imao i nadam se da ćemo i u narednom periodu kvalitetno sarađivati i još jednom moja zahvalnost. Poštovani građani Crne Gore, ako nam je ovakav Završni račun za 2012.godinu bolje da ne donosimo budžet za 2014.godinu, jer se plašim da neće niko imati, a bolje da nismo donosili ni za 2013, da niko neće imati da ugasi svjetlo u Crnoj Gori, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. Postavlja se pravo pitanje, zašto je ovdje uopšte prisutan ministar Žugić, uz sve poštovanje koje imam prema njemu. Mislim da je ovdje trebao da prisustvuje gospodin premijer bivši Igor Lukšić, koji je sudeći po ovom izvještaju samo u posljednjoj godini svog mandata zadužio Crnu Goru 250 miliona evra, i to nam je ostavio i sad je krenuo da obnavlja bivšu Jugoslaviju, dok ćemo mi u Crnoj Gori jedva uspjeti da saniramo ovo kroz treću ili četvrtu generaciju. Gospodo iz Državne revizorske institucije, vi ste primijetili koji su osnovni problemi u revizijama i aktivnostima koje ste imali, a to je uglavnom preusmjeravanje sredstava iz kapitalnog budžeta u tekući budžet. Smatram da je to idealno tlo za zloupotrebu resursa i za parlamentarne i za lokalne izbore. Kad smo sad već kod lokalnih izbora da obavijestim one koji još nijesu obaviješteni da je danas Skupština Opština Berane zajedno sa glasovima DPS-a i SDP-a skratila mandat beranskoj skupštini, tako će biti prijevremeni izbori u Beranama, negdje u martu najkasnije. Sad želim da poručim svojim kolegama iz Socijaldemokratske partije, nije bolje stanje ni u Crnoj Gori nego u Bernama. I ako ste tako principijelni skratite mandat i crnogorskoj skupštini da idemo na sve opšte izbore nemoguće da je u Beranama samo loša situacija i da su Beranci kontaminirani što od trovanja vodom, što loše ekonomske situacije, a da u Crnoj Gori teče med i mlijeko. Takođe, Vi ste u ovom izvještaju spomenuli da je planiranje projekata koji se nikad ili će se teško završiti jedan od glavnih problema i treba da se napravi jedna konkretna preporuka. Ja ću to ilustrovati primjerom vodovoda u Gradskoj opštini Golubovci. Taj vodovod se radi evo 15 godina. U Siriji bi se do sad završio vodovod gdje je građanski rat, a u Zeti se ne završava, i svake godine se prikazuju milioni i milioni evra da su uloženi. Ali ono što se ulaže pod zemljom nikad mu se ne mogu otkriti tragovi. Ja sumnjam da su sredstva koja se prikazuju ovim projektima koji se nikada ne završe, koriste u neke crne fondove, a posebno za zloupotrebu državnih resursa. Ovdje ste spomenuli da je potrebno izraditi pravilnik o povraćaju PDV-a, i drago mi je što je tu ministar Žugić. Odmah da vam kažem da se preduzeća rijetko usuđuju da traže povraćaj PDV-a, jer se plaše da će im poslije toga doći finansijski inspektori naći neke kazne to naplatiti. I volio bih da izađete sa podatkom koliko je to preduzeća u Crnoj 67 Gori do sad tražilo povraćaj PDV-a. Mislim da se radi o veoma, veoma malom broju. I zahvaljujem se gospodi revizorima jer su oni tačno locirali genezu naših problema u analizi KAPa i Željezare Nikšić. Znači, država je dala pet garancija u ukupnom iznosu za KAP od 135 miliona evra. Sve vrijeme je znala u kakvom poslovnom stanju se nalazi KAP, uz neosporne činjenice da se nije ni primjenjivala normativa kada je 2009.godine došlo do poravnanja bez adekvatnih procjena kreditnog rizika. Kako se izjasnila Vlada Crne Gore koja je poravnala se sa Rusima? Nije imala zakonsku obavezu izrade ovih dokumenata. Zamislite, Vlada nije imala zakonsku obavezu i zadužila nas je 135 miliona evra. I zato me ne čudi da će imati obavezu građani Crne Gore, zato ne čudi zašto imamo smrznute penzionere, zamrznute plate, euro po euro. I uz sve uvažavanje, gospodine Žugiću, kad god se vi ovdje pojavite u Skupštini ja očekujem da se nešto novo ili zamrzne ili da padne. Najbolje ako postoji neki model da zamrznemo čitavu Crnu Goru, pa se probudimo kroz nekih 100 godina kad prođe ekonomske kriza i da počnemo da funkcionišemo, jer će nam najmanje trebati 100 godina da poravnamo ovo sa čime se suočavamo. Željezara Nikšić bi bila u gubitku 120 miliona evra. Vlada je zaključila ugovor za garancije za kredit sa SWISS bankom u iznosu od 26,3 miliona evra. Nakon uvođenja stečaja, uz kompletne državne garancije, provizije i kamate, Vlada je platila 32 miliona 922 hiljade evra, u potpunosti izmirili svoje obaveze i onda je Željezaru Nikšić prodala Turcima za 15 miliona evra. Znač, mi smo izmirili sve, očistili smo preduzeće i za upola manji iznos smo prodali Turcima, 15 miliona evra, ali nije važno ko je na gubitku ko je na dobitku, važno je da se para obrće. Da li preporuke Državne revizorske institucije treba da obavezuju ili ne treba da obavezuju? Gospodin Dabović je rekao da subjekti imaju mogućnost da odbiju reviziju, onaj subjekat koji ima mogućnost da odbije reviziju mislim da treba da podiže krivičnu odgovornosti. I takođe smatram da oni koji ne isprave ono što se nalazi u preporukama Državne revizorske institucije treba da podliježe krivičnoj odgovornosti. I takođe smatram da oni koji ne isprave ono što se nalazi u preporukama Državne revizroske institucije treba da podliježu krivičnoj odgovornosti, inače ćemo se naći u situaciji da ćemo morati da prodajemo organe tijela kao što sam i pričao u nekoj od prethodnih diskusija. Zahvaljujem se i izvinjavam se zbog prekoračenja.
  • Prvo, u punoj mjeri sam saglasan sa Vama da preporuke državne revizije moraju i trebaju biti obavezujuće. Možda nijeste bili u ovoj sali kada smo govorili o načinu, na koji način uspostaviti obaveznost u dijelu zakonske regulative, a Vaš komentar oko toga da Žugić svako malo dolazi u Parlament i daje nešto novo, zamrzavanje, povećavanje, smanjivanje. Samo da pojasnim zbog vas i zbog ukupne javnosti. Očigledno je riječ o tome da smo predano radili u ovoj godini, da smo pripremili i donijeli veliki broj mjera poreskog prilagođavanja, da te mjere ne znače ili makar ne moraju da znače povećanje stopa javnih prihoda, već prije svega i mnogo više, veći stepen pravednosti, objektivnosti i održivosti kada je u pitanju javni sektor. I nadam se da ćemo kroz sve ovo što imamo u posljedicama pozitivnih tako bih rekao dokazati da naše stalno prisustvo u Parlamentu znači posvećenost, znači rad i znači profesionalizam. I još ovo da kažem, nekad su te mjere kratkoročne a nekad ne. Kratkoročne mjere fiskalnog prilagođavanja ne dobijemo njihovu suprotnost, a to je ograničavanje budućeg rasta i razvoja. I ja očekujem da će temelj fiskalnih mjera doprinijeti da u narednih pa i sto godina, kako kažete, zamrzavanja imamo razvoj koji će biti i dati veći stepen održivosti. Zahvaljujem. 68
  • Zahvaljujem. Kolega Knežević. Izvolite.
  • Gospodine ministre, prije nego što ste ušli, ja sam konstatovao nešto što piše u Završnom računu budžeta, a to je da je gospodin Lukšić, bivši premijer, zadužio Crnu Goru samo u posljednjoj godini 250 miliona evra. I u kakvoj se Vi situaciji sada nalazite, ulazite u Fokušimu sa zbirkom poezije Desanke Maksimović. I tako pokušavate da riješite problem, imate dobru volju. Napravili ste velike pomake, ja to ne sporim, ali mi imamo samo 250 miliona eura duga koji je napravio aktuelni potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Igor Lukšić, koji sad evo obnavlja bivšu Jugoslaviju, plus je dodao i Albaniju. Znači, ima hegemonističke ambicije, ali to je dobro. Ali nije dobro što osim ovih 250 miliona evra, mi ćemo imati problem sa KAP-om koji će nam na kraju iskočiti na dvije milijarde evra. Ja se plašim, gospodine Žugiću, da mi nećemo imati rast. Mi ćemo moći da krpimo rupe, da saniramo probleme na način uzmi od ovoga, blokiraj onome, ali mi u ovoj situaciji nemamo rast, jer nećemo moći da predvidimo koliki će nam biti priliv stranih investicija u narednom periodu, niti imamo jednu kapitalnu investiciju koja može da dovede Crnu Goru u neki okvir u koji bi mogli da zaključimo da će biti rasta. Iako dodamo sad Željezaru, ako dodamo Pobjedu i sve ove moguće i nemoguće garancije, ja se plašim, gospodine Žugiću, da će ekonomska perspektiva Crne Gore biti Argentina ili Albanija za vrijeme Sali Beriše u onim piramidalnim štedionicama ili, što bi rekao gospodin Medojević, da je što valjalo ne bi vas dopalo.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje. Možemo li dalje kolega Medojeviću? Kolega Branko Čavor je sljedeći učesnik u raspravi, a kolega Velizar Kaluđerović nakon njega. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, pomoćniče ministra, predstavnici Državne revizorske institucije, koleginice i kolege poslanici, Značajno je pitanje danas tema naše rasprave. Značajno sa aspekta sagledavanja u uslovima u kojima se odvijala ekonomska politika s jedne strane, a značajno sa aspekta jer se nalazimo na kraju 2013.godine, kada trebamo planirati budžet za 2014.godinu. U Crnoj Gori osnovni instrument za vođenje makroekonomske politike svakako je fiskalna politika. Višegodišnji period negativnih efekata svjetske ekonomske krize na crnogorsku ekonomiju uticao je na značajno i kontinuirano pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti koji je iskazan u budžetskom deficitu i posljedičnom nivou javnog duga. Uvažavajući ovakvu situaciju Vlada je usmjerila svoje aktivnosti ka zaustavljanju trenda pogoršanja fiskalnih parametara. Govorimo o pozitivnim i negativnim trendovima koji su bili te godine. Pozitivni svakako razvoj turizma i sektora malih i srednjnih preduzeća direktnih investicija stabilnosti finansijskog sitema i povećanje broja zaposlenih. Broj ekonomskih problema se stalno povećavao. Gorući izazovi su bili … rasta javnog duga, opadanje kreditne aktivnosti, rast nelikvidnosti privrede, negativni trend u industrijskoj proizvodnji, smanjen obim aktivnosti u građevinarstvu i šumarstvu, smanjenju uvoza i prelivanje negativnih šokova iz regiona i Evropske unije. Zbog svega toga uticaj zbog svih tih uticaja fiskalni... bio je veoma ranjiv i može se govoriti o padu ekonomije 0,5 u odnosu na najnovije podatke 2,5%. Prihodi koji su u ovoj godini ostvareni su nominalno na najmanjem nivou u odnosu od 2008.godine. Strukturi tekućih prihoda dominantno učešće imaju prihodi od poreza 69 61,32%, dok su prihodi po osnovu doprinosa, socijalno osiguranje oko 32,31% bruto društvenog proizvoda. U 2012.godini, prihodi od poreza na dobit pravnih lica veći je za 36,6% od planiranog što je rezulat mjera preduzetih rebalansom. Pad prihoda od naknada u najvećoj mjeri uzrokovan ukidanjem ekološke naknade koja je prepoznata kao biznis barijera u turističkoj privredi. Kada govorimo o rashodima može se kazati da su konsolidovani izdaci veći od plana po rebalansu za 4,5%. Najveći dio budžetske potrošnje su socijalna davanja koja su u procentu 36,58% bruto društvenog proizvoda, što je 5,21% više u odnosu na prethodnu godinu. Drugi značajan dio budžetske potrošnje su bruto zarade koje su iznosile 28,46% bruto društvenih proizvoda. Činjenica koju je veoma važno napomenuti da je uprkos veoma visokim izdacima, da socijalna davanja i bruto zarade uz tešku situaciju u fiskalnom sektoru obaveze su se u 2012.godini uredno servisirale. Rast izdataka u velikoj mjeri uslovljen je prvenstveno aktiviranjem i garancijama koje je država izdala kako bi podržala likvidnost privrednog društva. U toku 2012.godine u razvojne projekte uloženo je 5,14% društvenog proizvoda. Neophodno je u narednom periodu intenzivirati funkciju održavanja kredibilnih, kapitalnih projekata, koje se finansiraju iz budžeta. U cilju konsolidacije budžeta sredinom godine izvršen je rebalans budžeta i donešen set fiskalnih mjera koje su na rashodnoj strani budžeta značile smanjenje neproduktivnih rashoda, visokih zarada, naknade za službena putovanja i angažovanje u radnim tijelima. Dakle na prihodnoj strani budžeta uvedena su i takse na sim kartice, na priključke kablovske i tome slično o čemu ćemo razgovarati ovih dana u susretu usvajanja budžeta za 2014.godinu. Možemo kazati da je u tom periodu Ministarstvo finansija završilo više od 95% obaveza predviđenih programom rada Vlade za 2012.godinu. Prioritet se odnosio na unapređenje fiskalne odgovornosti, kao i na unapređenje poreskog sistema, smanjenja sive ekonomije i ostvarenja većih poreskih prihoda, sprovođenje velikog broja mjera koji je bio drugi prioritet Vlade. Na kraju, dosta je bilo riječa oko izvještaja Državne revizorske institucije. Ne bih govorio pojedinačno o tom izvještaju već bih htio da istaknem sa jedne strane značajan rad ove institucije i značajno iskustvo koje se iz godine u godinu dostiže u pogledu i nezavisnosti i kvalitetnog i valjanog rada. Jednostavno to tako i trebamo shvatiti sa tim nema diskusije, preporuke koje su ovdje date se trebaju sprovoditi i sprovodite sa na nivou onome kojoj to pripada. Shvatili smo da u Vladi postoji akcioni plan za sprovođenje ovih mjera, naša je preporuka i prema Vladi da sistemski uvede oblik odgovornosti za neizvršavanje ovih mjera, a naravno koliko sam shvatio da ćemo mi u Skupštini kroz Odbor za finansije moći pratiti koje su preporuke date u ovom izvještaju izvršene, a koje nijesu. Toliko i hvala vam.
  • Hvala Vama, kolega Čavor. Kolega Kaluđerović ima riječ. Ovdje je prijavljena rasprava, ako je komentar u pitanju izvolite.
  • Uvaženi potpredsjedniče, dame i gospodo. Ja sam u izlaganju gospodina Čavora više očekivao da se osvrne na Nikšić i šta se sa Nikšićem dešavalo, nego da nam iščita određene podatke iz završnog računa za 2012.godinu. Mislim da je bilo korektno da se malo spomene i Nikšić, šta se sa Nikšićem desilo i kakav je završni račun i koliko Nikšić utiče na čitavu ekonomiju Crne Gore. Nikšićka opština je u minusu 42 miliona evra. Gledajući proporcionalno u odnosu na sve druge opštine to je zaista jedna nevjerovatna cifra. Grad koji je nekad bio prepoznat kao grad radnika i studenata danas nema u realnom sektoru više od hiljadu zaposlenih. U ovih 25 godina skoro čitavo vrijeme Nikšićem i Crnom Gorom vladala je Demokratska partija socijalista. Samo da podsjetim, šta se danas dešava sa Rudnicima boksita, šta se dešava sa Željezarom, šta se dešava sa auto-prevoznicima, šta se dešava sa Konijem, šta se dešava sa Metalcem, nikšićkom Pekarom, nikšićkom Mljekarom i da li je iko spreman da snosi odgovornost 70 zbog situacije u kojoj se Nikšić našao. Ja još jednom hoću da podvučem, dovesti Nikšić na ono što je danas to je zaista nevjerovatno. A nova vlast da primijeni logiku, da ih ne interesuju dugovi nastali u prethodnom periodu, kao da od njih sve počinje, kao da prije njih nijesu njihove partijske kolege vršile vlast to zaista nije korektno i treba još spomenuti izvještaj „nezavisnog revizora" koga je opština sama imenovala. Taj izvještaj tog revizora koga je opština sama imenovala dovoljno govori da značajan broj funkcionera treba ne da napuste Nikšić, nego da završe tamo gdje im je mjesto, gdje završavaju oni koji proizvede toliki gubitak. PREDŚEDAVAJUĆI ŽELjKO ŠTURANOVIĆ: Kolega Čavor, izvolite.
  • Kolega Đukanoviću, slažemo se da je Nikšić platio danak velikoj ekonomskoj krizi, koja je bila na globalnom i na našem nivou. Znači taj dio krize je svakako jaka privredna struktura koja je bila u Nikšiću...
  • Kolega Medojeviću, ja vas molim, da bismo mogli završiti raspravu.
  • Ono što jeste situacija o kojoj sada govorimo o Željezari, stalno je priča u negativnim kontekstima. Željezara nije negativna priča, Željezara je bila ona koja je bila na prostoru stare Jugoslavije sa onom proizvodnjom koju je imala, vremena su donijela da ona više nije bila u mogućnosti da obezbijedi proizvod koji bi se plasirao na tržištu. Ali, ono što je bitno učinjelo se u toj mjeri toliko da taj kolektiv opstane. Zbog toga mislim, ne samo za kolektiv Željezare nego i sve ostale kolektive u Nikšiću treba zadržati kao razvojnu klicu za razvoj novih malih i srednjih preduzeća, ne onih megalomanskih. Prema tome, oko tog dijela priče vjerovatno ste upoznati, sagledavajući tu situaciju u Nikšiću, da sada se jedan novi pozitivan talas kreće u stvaranju zainteresovanosti novih investitora za grad Nikšić. To je pozitivno i to treba svi da podržimo. Da li je u pitanju pekara, da li je u pitanju neka nova mini industrija, da li je u pitanju neki novi kolektiv, mislim da je to razvojna šansa i Nikšića i to moramo da uradimo. Ovo što stalno govorite u negativnom smislu, šta je bilo i kako je bilo, nemojte se vi sa tim mnogo opterećivati, o tome ima ko da vodi računa, to se prepoznaje i u gradu. PREDŚEDAVAJUĆI ŽELjKO ŠTURANOVIĆ: Sada kolega Kaluđerović ima riječ. Izvolite.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodo iz Ministarstva finansija, gospodine Daboviću i gospodine Pešiću, senatori Državne revizorske institucije, Odmah da kažem, ne mirim se sa vašim stavom da ne uđete u Kombinat aluminijuma i na taj način ne postupite po zaključcima o KAP-u ovog parlamenta i iniciram, potpredsjedniče Šturanoviću, pošto imamo tačku dnevog reda realizacija zaključaka, da na taj dio sjednice budu pozvani gospoda iz Državne revizorske institucije. Prelazim na raspravu o Predlogu završnog računa budžeta i navešću konkretna tri primjera koji ukazuju na nezakoniti odnos Vlade u izvršenju Zakona o budžetu. Prvi je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, prema Zakonu o budžetu za prošlu godinu opredijeljeno 1,42 miliona eura, izvršenje 0,85, dakle nešto iznad 50%. Dakle, ovo je ne samo nezakonito nego skandalozno neodgovoran i neprihvatljiv odnos Vlade Crne Gore i ministarke Vlahović za nauku, kao pokušaj diciplinovanja krovne i najviše naučne institucije, znači institucije nauke i umjetnosti u Crnoj Gori kojoj je uskraćen gotovo kompletan iznos opredijeljenih 71 sredstava za realizaciju naučno-istraživačkih projekata. To je očigledno odmazda za njihovo dosljedno poštovanje kriterijuma kako se postaje član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i neprihvatanje automatizma koji Vlada pokušava da im nametne. Drugi primjer, porodiljska odustva. Dakle, naknade za porodiljsko odsustvo koje su po završnom računu budžeta za prošlu godinu 22,3 miliona eura. Podsjećam da je 2005.godine taj iznos bio pet miliona evra. Dakle, 4,5 puta manji, da je na primjer 2009.godine taj iznos bio 11,3 miliona, 2010.godine 14,4, 2011.godine 17,8%, rekao sam dolazi do 22,3, a za prva četiri mjeseca 2013.godine, po odgovoru na poslaničko pitanje ministra resornog Boškovića je osam miliona. Dakle tendencija je da u ovoj godini dostigne puna 24 miliona. Odgovorno pred licem cjelokupne javnosti, pred kolegama iz ovog doma, pred Državnom revizorskom institucijom tvrdim, ovo je projekat vlasti da se zloupotrebljavaju sredstva za ove namjene. Dakle, zloupotrijebljeno je, uključujući ovu godinu, ubijeđen sam već preko 30 miliona evra. Imajmo na umu, ova sredstva se isplaćuju preko centara za socijalni rad. Prosto je nemoguće pri činjenici da na žalost imamo ne rast nego pad broja zdravo rođene djece u Crnoj Gori. Da je prosječna zarada u Crnoj Gori od 2009.godine do sada gotovo na istom nivou, neznatno povećana nekih 10%. Ponavljam, 2009. godine iznos je bio 11,3 miliona, 2012.godine 22,3 miliona, sa smanjenim brojem djece u godinama, dakle više od polovine sredstava je zloupotrijebljeno. To je lagano primijetiti i Ministarstvu finansija i Ministarstvu rada, ali to se očigledno željelo, jer su ova sredstva pošla po projektu o kojem govori afera "snimak". Nadam se da i državno tužilaštvo prati ovo i da će imati šta da kaže povodom toga, vjerujem da će ljudi iz DRI i Ministarstva finansija takođe nešto reći. I treći primjer nezakonitog postupanja, dakle današnja "Pobjeda" objavljuje “Najbolji kreatori podgoričkog imidža” i u okviru ovog naslova saopštava da je Turistička organizacija Podgorice za najbolju kompaniju proglasila firmu Normal kompani. Dakle, Normal kompani, za poštovane građane koji prate naš rad da kažem, ta firma je prije nekoliko godina kupila UTIP Crna Gora, dakle sve hotele u Podgorici, hotel Crnu Goru, hotel Ljubović, hotel Podgoricu i kamp na Zlatici, Kamp na Zlatici koji je poznat iz političkih razloga ovih mjeseci, jer staviće se tačka i na tu aferu kada unutrašnja kontrola MUP-a završi posao, ali ja za ovu priliku kažem sljedeće. Dakle, ta Normal kompani je prije nekoliko godina sve ovo kupila za četiri i po miliona. U avgustu 2011.godine, Vlada je trgovala sa ovom firmom na način što je samo kamp na Zlatici Vlada kupila za 8,4 miliona evra, i sada tu stajemo. Imamo u Rusiji sporazum koji je zaključen između Vlade i glavnog grada Podgorica, a na to navodi ugovor koji je zaključen o kupoprodaji ovog objekta gdje iznos od 3,47 miliona evra, koliko inače ova firma duguje glavnom gradu po osnovu komunalija i kupljene imovine, Vlada preuzima da ne plati toj kompaniji već da plati glavnom gradu. Istovremeno u tom sporazumu kaže se potpisivanjem tog sporazuma smatraće se da je firma Normal kompani izmirila obaveze prema glavnom gradu. Govori se o cifri, još jednom da kažem, 3,47 miliona eura. Pogledajte završni račun budžeta za 2012.godinu.Sva ova sredstva su osim 500 hiljada trebala da budu isplaćena iz budžeta države budžetu glavnog grada u izvještajnoj 2012.godini. Nema tih sredstava u Završnom računu budžeta glavnog grada, nema tih sredstava. Na šta ovo upućuje? Napravljena je fiktivna transakcija da se ova firma oslobodi plaćanja ovih obaveza i završavam uz izvinjenje, za prekoračenje. Na sjednici Odbora za bezbjednost, na moje direktno pitanje u vezi sa ovim, ministar unutrašnjih poslova gospodin Konjević je rekao, ovo je posao za državnog tužioca. Ja ovim samo potkrepljujem argumentaciju da je ovo bez ikakve dileme posao za državnog tužioca. Hvala.
  • Hvala Vam. Imamo komentar, shvatio sam u ime Državne revizorske institucije, senator Pešić. Izvolite. 72
  • Gospodine Kaluđeroviću, Vaše je pravo apsolutno da tako izrazite svoje mišljenje u odnosu na ono što je bio zaključak Skupštine a odnosio se na Državnu revizorsku instituciju, a vezano za reviziju dugova KAP-a za period od 2005.godine zaključno sa 2012.godinom. Državna revizorska institucija je u potpunosti prihvatila taj zaključak, kao i do sada sve zaključke koje je ova Skupština definisala i u odnosu na Državnu revizorsku instituciju i uputila i prema njima se odnosila izuzetno i odgovorno i profesionalno i prema ovom zaključku takođe smo ušli na taj način da se odnesemo. Mi smo, vezano za taj zaključak, sve procesne radnje preduzeli, obezbijedili neophodnu dokumentaciju za sprovođenje ove revizije, ušli u proces planiranja ove revizije i o svemu tome obavještavali Odbor za ekonomiju, finansije i budžet i sa njima određene stvari dogovarali u pogledu obima u pogledu sadržaja i u pogledu dinamike realizacije tog zaključka. Na žalost, susreli smo se na novonastalim, pravnim okolnostima u fazi realizacije ovog zaključka i morali smo da cijenimo te, u međuvremenu iskrsle pravne i suštinske okolnosti. To je, prije svega, vezano za uvođenje stečaja koji je uveden u ovaj privredni subjekat jula mjeseca. Uveden je stečaj shodno zakonu o stečaju, koji kao pravni akt ima imperativni karakter u odnosu na primjenu drugih propisa koji se odnose na ovaj i na svaki drugi privredni subjekat. Posebno smo cijenili činjenicu i okolnost da je u skladu sa članom 1 stav 2 Zakona o stečaju, odlučeno da se stečaj sprovede putem bankrotstva. Mi smo iz svega ovoga donijeli zaključak, koji smo javno publikovali i saopštili ne samo vama, nego cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, da postoje pravne prepreke za dalju realizaciju zaključka koji nam je Skupština delegirala. Iz tih razloga isključivo nije realizovan ovaj zaključak Državnoj revizorskoj instituciji u odnosu na ovaj zaključak, niti je manjkalo hrabrosti, znanja, želje i volje kao što nije manjkalo i u prethodnoj realizaciji jednog veoma kompleksnog zaključka koji se odnosi na izdavanje garancija. Razumite da je samo to bio razlog i ništa drugo. Gospodine potpredsjedniče, u više navrata od poslanika određeni komentari bili su vezano za reviziju finansiranja političkih partija. Mislim da je i mjesto i vrijeme ako govorimo o ukupnom utrošku finansijskih sredstava, javnih sredstava da u ovom domu uz prisustvu subjekata manje više svih koji su korisnici tog dijela javnih sredstava progovorimo i o tom aspektu … ukupnih finansijskih javnih sredstava. Ako bude prilike, ja vas molim da nam date da jednostavno akceptiramo one osnovne stvari koje su se iskristalisale u procesu revizije svih političkih stranaka u ovoj godini od strane Državne revizorske institucije, jer je to bio jedan ogroman posao, posao koji nam je apsolutno odvukao i značajne kapacitete i značajnu energiju, ali potpuno s pravom jer, čini mi se, rezultati i ono što smo predložili u nastavku bi mogli da doprinesu jednom boljem, efektnijem i pravilnijem korištenju tog dijela sredstava.
  • Zahvaljujem senatoru Pešiću, i u ovom dijelu sugestije oko finansiranja političkih partija, Naravno, uvijek u toku Vašeg javljanja za riječ gdje osjetite potrebu da taj dio komentarišete, to je i danas ostavljena mogućnost. Sa druge strane, kao što je govorio i kolega Damjanović, kada budemo usvajali budžet za sledeću godinu takođe će ta pitanja biti aktuelna i, što je posebno značajno, očekujem veoma brzo da će se na dnevnom redu ovoga doma naći Zakon o finansiranju političkih partija, koji je jedan od osnovnih antikorupcijskih zakona i na kome se intenzivno radi, tako da je i to veoma dobra prilika da čujemo sugestije i sva mišljenja vaše institucije oko tog pitanja. O tom-potom. Ono što je bitno za današnju raspravu, apsolutno gdje god osjetite da ima potrebe za komentarima, komentari su dobrodošli s vaše strane i u odnosu na to pitanje. Izvinite, kolega Kaluđeroviću. Izvolite, imate riječ.
  • Hvala. Gospodine Pešiću, ja pripadam ljudima koji misle da je stečaj i uveden nakon usvajanja zaključaka da bi se pokušalo izbjeći da Državna revizorska institucija uđe u Kombinat aluminijuma. Pogriješio bih ako ne bih naglasio da su sjajni podaci koje ste uradili u vašem 73 Izvještaju o kontroli izdatih garancija države i dodijeljene državne pomoći za KAP i još jedan broj subjekata. Da iskoristim priliku da te podatke afirmišem iako su oni katastrofalni za ekonomiju Crne Gore i za to kako je Vlada se odnosila neodgovorno prema tome pitanju. Evo, Vi ćete me demantovati ako pogriješim. Rekli da je država angažovala oko 307 miliona evra što kroz državne garancije, što kroz dodijeljenu državnu pomoć. Takođe ste rekli da je u periodu od 2006-2009. godine i izveli ste to po mjesecima, prosječna cijena aluminijuma na svjetskoj berzi iznosila 2.570 dolara po toni. Cijena koštanja ne može preći 2.200 dolara po toni u najnepovoljnijim uslovima. Dakle, potpuno je jasno da je u tom periodu Kombinat aluminijuma morao ostvariti profit koji daleko prelazi 100 miliona dolara. Ako uz to imamo činjenicu da godinama ne plaća električnu energiju, da sada saopštavaju da je dužan 360 miliona evra, gdje je sav taj novac? Dakle, ubijeđen sam da je taj novac odlivan mimo zakona, potpuno svjesno i dogovorom ljudi iz vrha Vlade i vlasti aktuelne i ljudi iz menadžmenta tamo, da je išao van Crne Gore, i da su stotine i stotine miliona evra pošle. Nema po meni značajnijeg posla i za Državnu revizorsku instituciju i za ovaj parlament nego da se te stvari do kraja provjere, jer ako se ne provjere, to će generacije građana u Crnoj Gori da vraćaju. Mislim da to ne bi smjeli da dozvolite.
  • Zahvaljujem. Završili smo ovaj krug komentara i odgovora na komentare, tako da idemo dalje. Kolega Filip Vuković sada ima riječ, nakon njega koleginica Jelisava Kalezić. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, gospodo senatori, predstavnici Ministarstva, drage kolege, Danas raspravljamo o Predlogu zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu sa Izvještajem o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore za 2012. godinu i Godišnjim izvještajem o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period 12. oktobar 2013. godine. Znači, pričamo o jednoj jako teškoj ili možemo da kažemo lošoj godini s aspekta finansija, kroz koje smo prošli, a na svu sreću pri kraju smo jedne, takođe, vrlo komplikovane i teške finansijske godine, 2013. godine, što znači da možemo da se nadamo da je ono najgore prošlo. U bilo kojim parametrima kako god da se analizira i prezentira Izvještaj o završnom računu iz 2012. godine, svi pokazatelji su izuzetno negativni. Sama činjenica da je deficit planiran budžeta bio 198 miliona govori o težini i složenosti i naše ekonomije, a samim tim privrede, samim tim svega onoga što čini onu stranu primitaka na onoj prihodovnoj strani budžeta, a takođe možemo da konstatujemo da nijesmo ni blizu racionalizacije troškova u ovom dijelu koji se odnosi na nešto što je na toj strani gdje su plate i socijala, a malo prije smo čuli od ministra Žugića da su 2/3 budžeta potrošene na plate i na socijalu. 6% deficita od bruto nacionalnog dohotka bez obzira koliko taj bruto nacionalni dohodak iznosi je jako veliki procenat i mislim da ako bi izvukli pouke, i ako bi analizirajući sve ono gdje smo promašili u tom, takvom planiranju, i ne bi bilo tako strašno. Međutim, bojim se da u međuvremenu, u ovoj 2013. godini gotovo ništa nijesmo od ovog prethodnog otklonili, i da ćemo u narednoj godini imati potpunu neizvjesnost oko realizacije tog planiranog, a više možemo da kažemo da su ovo bili željeni budžeti nego što su oni uopšte mogli da se planiraju. Zašto željeni, ne planirani? Znate, kad se pravi budžet za godinu koja nosi puno neizvjesnosti gdje imamo potpunu nestabilnost na svim berzama, od berzi novca akcija, od vrijednosti strateških sirovina itd, onda je skoro nemoguće naravno tu se uključuje i ono što je najvažnije, to je hrana, tu je skoro nemoguće napraviti plan koji će se ostvariti 100%. Učestvovao sam u pravljenju pet budžeta dok sam bio u opštini, i znam da uvijek je najgore uskladiti želje i potrebe sa mogućnostima, i onda se vrlo često biva slab i pribjegava se onoj famoznoj mogućnosti zaduženja. Međutim, mi smo se zadužili onoliko koliko smo mogli, tu smo 60% sa onim garancijama od bruto nacionalnog dohotka, nemamo neki značajan rast da bi 74 mogli da nastavimo zaduženje tog našeg bruto nacionalnog dohodka, prodali smo skoro sve što smo mogli da prodamo, znači, mi sada moramo u narednom periodu biti jako, jako precizni, u protivnom će biti dalje vrlo bolno i mnogo bolnije nego što je bilo u 2012. i nego što je u ovoj 2013. godini. Kako to možemo da izvedemo? Upravo ovdje donošenjem preciznih odluka u Parlamentu onih nepopularnih odluka koje se tiču ono što je popularno u narodu reći, stezanje kaiša, znači, jednom racionalnom štednjom, ne smijemo više imati ni jednu sentimentalnost i nijednu investiciju koja neda efekte koji će bitno popraviti ovaj naš negativni saldo, i ovih 6% i ne zabrinjava, ili 198 miliona ne zabrinjava, zabrinjava ono najvažnije, a to je naš spoljno-trgovinski deficit koji je na žalost 1.400.000.000 ili 1.500.000.000 u zavisnosti o čemu se radi. Prema tome, ovaj izvještaj korektno napravljen, vrlo pregledan, sveobuhvatan kao i do sada, naravno, da ćemo ga podržati u nadi da ćemo sledeće godine imati priliku da raspravljamo o nečem prijatnijem. Hvala.
  • Hvala Vama, kolega Vukoviću. Koleginica Kalezić sada ima riječ, nakon nje kolega Šefkija Murić. Izvolite.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, uvaženi gospodine Pešiću, Ja ću da ukažem na nekolike stvari u vezi sa predmetom današnje rasprave, završnim računom za 2012. godinu. Dakle, završni račun posmatramo ili sam barem ja nastojala da ga tako posmatram u onim djelovima koje mogu da razumijem, jer ima mnogih koje prosto mogu samo elementarno da pročitam i da imam predstavu bez ulaska u suštinu. Dakle, posmatram sa aspekta primjene kako je to dala Državna revizorska institucija, i očigledno je da se sasvim možemo pouzdati u to mišljenje, i posmatramo sa aspekta domaćinskog raspolaganja rukovodeći se načelom da se u datim okolnostima bez obzira da li je kriza ili blagostanje, uvijek su neke date okolnosti, postigne najbolji učinak i najbolji kvalitet. Gospodin Dabović je u svom istupanju prilikom objašnjavanja naveo, mislim kolegi Damjanoviću, da se efekti prate, efekti primjene budžeta kroz princip efektivnosti, efikasnosti i ekonomičnosti, ja ukazujem i na suštinski kvalitet koji ipak malo izmiče udruženim ovim principima, ali to na stranu. Ono što bih htjela da ukažem, što mislim da je jako važno, ukazano je na nenamjensku potrošnju kod određenih budžetskih jedinica, navedeno da ne traćim vrijeme i da ne objašnjavam to što je napisano. Dakle, mene interesuje, to je i pitanje, da li je uočen određeni algoritam pojavljivanja tih jedinica ili određenih stavki kao nenamjenskih u nekom periodu od ranije i sada. Mislim da to je važna stvar. Drugo, jedna jako dobra preporuke, drago mi je što je još nekoliko kolega ukazalo na to, a u kontekstu je prekjučerašnje rasprave o izvještajima o realizaciji strategije regionalnog razvoja. Ovdje je potpuno do kraja skenirano ono što sam kao osoba iz te profesije uočila čitajući Izvještaj o strategiji, a to je, da je toliko nepreciznosti i toliko dubioza kada se opisuje projektna dokumentacija i planska dokumentacija da tu nema dileme da tu novac curi. Možemo da pretpostavimo da dio novca curi zbog nekvalitetnih procjena i to postoje takve indikacije, ali na žalost iz onoga što sam ja mogla da vidim bez dovoljno podataka, ali sa mnogo iskustva, zaključujem da novac curi u poslove ili aktivnosti koje nemaju… namjenom, a na žalost mogu da budu vrlo destruktivne. Reći ću samo podatak iz tog dokumenta, a ima veze i sa ovim. Stoji da za projektnu dokumentaciju za stočnu pijacu u Beranama je opredijeljeno 400 hiljada evra. To je takva nevjerovatna besmislica da bi prevedeno po procentu, nekom prosječnom procentu za izradu te vrste dokumentacije ispalo da će stočna pijaca da košta 16 miliona, ali to nije jedina stavka. I samo da kažem ako dozvoljavate, možda jedan minut, prosto ne mogu brže. Dakle, jedna vrlo velika oblast koju pokriva Ministarstvo za uređenje prostora, sada se zove za održivi razvoj i turizam, a to je izrada one planske dokumentacije za koju je nadležno Ministarstvo, to je velika stavka. U budžetu za 2012. godinu bila je oko 1.700.000 a realizovano 75 je nekih 2.200.000 . Ne ulazim u to zašto je tolika razlika, skoro pola miliona je razlika, a to može biti i pozitivni trend, ali je suština problema utome što Crna Gora nema razvijene institucije za planiranje i za izradu te vrste dokumentacije. Ima veliki broj biroa od kojih su neki bez ikakvih reference. I šta dobijamo? Dobijamo za velike pare opredijeljene budžetom vrlo često potpuno loše planove koji poslije multipliciraju loše efekte. Dakle, platimo skupo za nešto što nas poslije sve više skupo košta, navodim konkretno primjer Prostornog plana za durmitorsko područje. To je takav primjer ili diletantizma ili na žalost traga ka potrošnji budžetskih para na neprincipijelan način. Dalje, ne mogu, imalo bi još ali, izvinite. Hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Šefkija Murić sada ima riječ, nakon njega kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče Šturanoviću. Dame i gospodo poslanici, uvaženi građani, uvaženi ministre Žugiću, predstavnici Senata Državne revizorske institucije, Govoriću o konkretnim stvarima i onome što je iskazano u završnom računu budžeta za 2012. godinu. Obzirom da smo u proteklom vremenu imali u prvom planu konsolidaciju javnih finansija, upravljanje javnim finansijama, govoriću konkretno o određenim projektima koji su realizovani u Opštini Rožaje, odakle ja dolazim, i ne zbog sebe nego zbog građana Opštine Rožaje. Ono što je iskazano u završnom računu budžeta za 2012. godinu je da je tamo rađeno na poboljšanju i uređivanju određenih ulica u gradskom jezgru i asfaltiranju određenih puteva u Opštini Rožaje. Ali, ono što nije završeno, to mi je obaveza i moram to da kažem, je obilaznica Rožaje, to je program 7,6,9 gdje u završnom računu za 2012. godinu je i napisano da zbog kašnjenja Opštine Rožaje sa usvajanjem planske dokumentacije za 2012. godinu nije bilo aktivnosti na realizaciji ovih programa. Zbog onih koji prozivaju lokalnu upravu Rožaje da nema projekata, da nema strateških dokumenata, da nema onoga zašta lokalna uprava je odgovorna ja ću samo u tom kontekstu govoriti o nekoliko stvari koje želim i pročitati zbog javnosti i zbog građana Opštine Rožaje. Opština Rožaje je uradila prostorno-plansku dokumentaciju za period važenja 2012. i 2020. godinu u kojoj je između ostalog jasno definisana maršruta izgradnje gruge faze ove zaobilaznice. Programom investicija Opštine Rožaje, a uz saglasnost tadašnjeg direktora Direkcije za saobraćaj Veselina Grbovića, planirana su sredstva za izgradnju tehničke dokumentacije u 2011, 2012. i 2013. godini za drugu fazu zaobilaznice u kapitalnom budžetu države. Zašto nije došlo do realizacije i izrade ovog projekta, odgovornost je na Ministarstvu saobraćaja, a ne na lokalnoj upravi Rožaje, jer se radi o projektima koji su u cjelini finansirani iz državnog budžeta, dok Opština Rožaje, kao što je bio slučaj u prvoj fazi zaobilaznice, rješava samo imovinsko pravne sporove. Zato vam, gospodo iz Ministarstva finansija, i tražim da se ova konstatacija promijeni, zbog kašnjenja Opštine Rožaje, promijeni da to nije odgovornost lokalne uprave, nego odgovornost lokalnog ministarstva, ustvari, izvinjavam se, resornog ministarstva koje je zaduženo za realizaciju ovoga projekta iz kapitalnog budžeta. Rekao sam da već dvije, tri godine se radi na tome project. U 2011. znam da nije urađena prostorno-planska dokumentacija, ali Opština Rožaje je jedina koja je u 2012. godini sama uradila prostorni plan, i predvidjela kao što sam i na početku rekao, maršrutu izgradnje druge zaobilaznice oko Rožaja. Ovim želim da pošaljem poruku onima koji prozivaju lokalnu upravu Rožaje, da tamo nema strateških dokumenata, da nema planskih, ne vas gospodine Medojeviću nemojte se javljati. Hvala Vam, nije problem možemo nastaviti polemiku, ali izvinjavam se, vrijeme ćete mi nadnoknaditi. 76 Hvala vam, gospodine Šturanoviću, želim samo da iskažem da je Opština Rožaje sa svojim raspoloživim ljudskim resursima i administrativnim kapacitetima uradila prostorni plan Rožaje, izradila prostorno-plansku dokumentaciju vodovod Rožaje, lokalnu studiju lokacije Hajla koja je u toku i koja se završava i rješavanje otpadnih voda za izgradnju kolektora u Opštini Rožaje. To su tri, četiri ključna projekta i još mnogo drugih projekata i pozivam one koji prozivaju Opštinu Rožaje da nemamo projektne dokumentacije i da nemamo validnih projekata da se uključe u realizaciju tih projekata, a ne da pričaju političku priču da tamo nemamo strateških dokumenata i nemamo onoga što želimo za dobrobit svih građana Opštine Rožaje. Hvala vam.
  • Hvala Vama. Na Vaše izlaganje imamo prijavljen komentar. Koleginice Jasavić, izvolite.
  • Želim samo kratko da upitam uvaženog gospodina Murića, šta je razlog po Vama da se tako gruba greška potkrala u ovom zakonu, jer sam i ja upravo primijetila to, nijesam se bavila tom temom u svom izlaganju, ali sam primijetila i smatrala sam da je to odgovornost prije svega lokalne uprave u Rožajama što me je jako zabrinulo, ali imajući u vidu Vaše obrazloženje molim Vas da mi odgovorite što je razlog ovako grube greške resornog ministarstva prilikom sačinjavanja ovog predloga. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam, uvažena koleginice Jasavić. Obzirom da Vi kao i ja brinete o građanima Opštine Rožaje, vjerovatno ste čuli u onome što sam ja obrazložio i u onome što sam ja rekao gdje je greška i na kojoj je strani. Znači, moramo se voditi logikom i ne smijemo prebacivati lopticu na lokaciji Vlada - lokalne samouprave. To je ono zbog čega sam se javio i što mi je cilj mog javljanja. Konkretno u ovom slučaju mislim da je zakazalo resorno ministarstvo koje se bavi ovim poslovima. Zaobilaznica Rožaje je javni put i za njega odgovara Ministarstvo saobraćaja. Znači, uz potpunu koordinaciju tog ministarstva i ono što sam i ranije govorio na ovim temama, nisam stručnjak za ovu oblast, ali dajem sebi za pravo da kažem nešto što mislim, je za dobrobit građana. Moramo napraviti koordinaciju između resornog ministarstva, Direkcije za saobraćaj i lokalne uprave u odnosu na koje se odnosi konkretni projekat. Znači, u svim tim segmentima moramo definisati stvari, postaviti onako kako odgovara lokalnom stanovništvu najviše i kako to upravo je i zahtjev građana Opštine Rožaje. Prostorni plan pominjem, definisan je projektni zadatak uz učešće svih subjekata koji su... Samo tražim da se ovo definiše i da se ispoštuje zakon i na osnovu prethodnih dokumenata i zakona, da se u tom principu i upravlja. Hvala.
  • Zahvaljujem, idemo dalje. Kolega Srđa Perić sada ima riječ, a nakon njega kolega Milorad Vuletić. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. 77 Ministre Žugiću, znam da Vi nijeste koncipirali budžet u odnosu na koji se sastoji završni izvještaj, takođe ni ja nijesam tada sjedio u ovim klupama, tako da smo u egal poziciji, ali nas je zapalo prosto da diskutujemo o ovoj temi. Što se tiče uopšteno završnog računa, ima tri stavke koje su provejavale kroz sve diskusije i ja ću se samo kratko osvrnuti na njih, jer me zanima jedna potpuno druga stvar. Znači, iz Izvještaja DRI je jasno da je bilo nenamjenske potrošnje, dato je uslovno mišljenje, 22% primitka su zajmovi, to je kao u nekom kućnom domaćinstvu, tri plate da ste obezbijedili tako što ste digli kredit, tačnije 321 milion eura kredita . Pored nenamjenske potrošnje tu je i loše planiranje budžeta u dijelu koji se odnosio na kredit, kamate na kredite, umjesto planiranih 31 milion imali smo 56 miliona. Međutim, ono što je ključna poruka i na šta ću se ja usmjeriti jeste politička dimenzija ovog završnog računa. Ona leži u sledećem, da ova Vlada uporno bježi od toga da se jedino znanjem i radom može naprijed. Znači, konkretno, pošto ovaj budžet kako je bio koncipiran loše nije uravnoteženo ni izvođenje, negdje je prosto trebalo oduzimati a negdje dodavati. A gdje je to ova Vlada oduzimala, a gdje je dodavala, ja prosto želim da se osvrnem. Tako je MUP-u umjesto 43.200.000 eura dato 45.670.000 eura. Znači, 2,5 miliona eura više od plana. A gdje je uzimano? Uzimano je u Fondu za obeštećenje, gdje je umjesto 163 hiljade isplaćeno 102 hiljade eura. Uzimano je od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji su uskraćeni za 71 hiljadu eura. Uskraćen je Narodni muzej gdje je umjesto 1.860.000 eura isplaćeno 1.530.000. Pomorski muzej je primio 22% manje od onog što je trebalo. Centar savremene umjetnosti je primio 18 hiljada manje od onog što je trebalo, i neko od prethodnika je pomenuo, zapravo kolega Kaluđerović kao šlag na tortu, ide da je krovna naučna institucija Crnogorska akademija nauka i umjetnosti primila čak za 40% manje sredstava, odnosno 573 hiljade eura manje od onog što je planirano. Dakle, sve institucije na koje se štedjelo, uštedjelo se nepun milion eura, a MUP-u je dato dva i po miliona eura. Za garancije KAP-a koje su pale 23 miliona eura. Znači, ova Vlada bi trebalo ovom dinamikom da uzima 23 godine od kulture i nauke da bi isplatila jednu garanciju KAP-a. Međutim, osnovna namjera mi takođe nije samo konstatacija ove sumorne realnosti. Tu se takođe, kada uđete u strukturu samih troškova po ministarstvima, vidi takođe jedna strukturna greška, tako recimo za kompletnu prosvjetu, sva izdvajanja 87% svih izdvajanja ide na plate, na bruto zarade. Recimo u MUP-u je 74%, tamo je više slobodnih sredstava, ali ono što je takođe, ko je još zakinut? Manje sredstava su dobili, radi javnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Kraljevsko pozorište, Centralna biblioteka Đurađ Crnojević, Prirodnjački muzej, Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Muzički centar, Crnogorska kinoteka, Biblioteka za slijepe, Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Zavod za intelektualnu svojinu. I zašto sve ovo pominjem? Koliko sam ja razumio aktuelni premijer je pozivao državne organe da bi trebalo snažnije da rade na duhovnom utemeljenju Crne Gore. Znači mi smo štedjeli na svim onim institucijama koje treba da potpomognu upravo taj proces, a pored MUP-a, pomogli smo Upravu policije sa dodatnih milion eura, i pomogli smo ZIKS sa dodatnih 400.000 eura. Znači sa 4 miliona eura, skoro 4 miliona eura smo pomogli ove tri institucije, a gotovo sve kulturne institucije smo prosto zakinuli. Ako je suditi po ovakvom sprovođenju budžeta, za duhovno utemeljenje Crne Gore bi trebao da se brine MUP, ZIKS i Uprava policije. Na žalost, to nije tačno ili zapravo na sreću to nije tačno. A ono što je cilj ove diskusije jeste da shvatimo da riječ obavezuje. Tako isto poslanik iz vaše stranke, koji ovdje nije prisutan, je govorio da dolazi vrijeme kada treba stezati kaiš, a premijer je u uvodnom ekspozeu rekao da je stezanje kaiša prošlo vrijeme. Takođe, nama su u tom smislu, kada je riječ o poštovanju riječi, potrebne evropske vrijednosti. Ovih dana je danski ministar pravde podnio ostavku jer je slagao naciju, obmanuo naciju da nije mogao da zakaže sjednicu odbora u mjestu Kristijansen. Možete zamisliti šta bi trebalo da se desi da se ova rečenica, ponavljam, premijera, da državni organi treba snažnije da rade na duhovnom utemeljenu Crne Gore, da se prvenstveno ta rečenica odnosi, znači prema ovome što je rađeno, na MUP, ZIKS i Upravu policije. Zahvaljujem.
  • Komentar ministra Žugića. Izvolite. 78
  • Zahvaljujem se i izvinjavam se zbog frekventnih ulazaka i izlazaka, jer kako rekoste, gospodine Periću, moramo i da radimo. Sa više rada svakako ćete doći i do više znanja, makar u praktičnom izrazu. Saglasan sam sa Vama da moramo raditi na duhovnom snaženju i utemeljenju naše države, kao što ste kazali u punoj mjeri, počev od Marksa koji je govorio ekonomska baza plus društvena nadogradnja. U toj društvenoj nadogradnji je svakako i duhovno utemeljenje i saglasan sam sa time da, prije svega, moramo poštovati zakon, kada je riječ i o Crnogorskoj akademiji i o drugim jedinicama potrošnje kojima je smanjena pozicija u budžetu, a posebno ako je pozicija smanjena bez zakonskog osnova. Takođe, u preporukama vidimo da je bilo i probijanja i da ćemo po tom osnovu amandmanski djelovati. Ja bih zamolio Parlament da glasanje, mi sjutra imamo sjednicu Vlade i na Vladi ću kandidovati vanredno i zamoliti verifikaciju amandmana koji se tiče ispravke grešaka u dijelu završnog računa za prethodnu godinu i ukoliko je glasanje poslije sjednice Vlade, to možemo uraditi sa zaključkom Vlade, a ako je ranije, onda bih zamolio nekog od poslanika da ono što je preporuka državne revizije kandiduje i da taj amandman bude sastavni dio budžeta i time, na žalost, povećamo onaj dio ranjivosti javnog sektora koji se odnosi na nivo deficita koji će nakon korekcije iznositi 6,7. Zahvaljujem.
  • Možemo nastaviti. Kolega Periću, izvolite.
  • Ministre Žugiću, ja sam u potpunosti saglasan sa Vama da treba više rada, ali pošto je ovo Vlada kontinuiteta, prethodna Vlada je uporno radila sve da se ništa ne radi. Kad pogledate gdje je umanjeno Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, u dijelu koji se odnosi upravo na rad, ostavili ste im gole plate, a nijeste im dali gotovo ništa drugo da rade. To je ključ ove priče. Vama trebaju ljudi koji su zaposleni da ništa ne rade. Nama trebaju ljudi koji će da rade. I ono što je jako važno ovdje istaći, ministre, ja zaista apelujem kod Vas, ja radim ono što na žalost ne rade ministri nauke, kulture i prosvjete, ja apelujem kod Vas da u budžetu obezbijedite viša sredstva za kulturu, nauku i prosvjetu. To je jedini način da mi krenemo naprijed. Moramo da učimo, jer puno toga ne znamo. To je priznao i Vaš premijer. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, kolega Periću. Kolega Milorad Vuletić sada ima riječ, a nakon njega kolega Emilo Labudović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani ministre sa saradnikom, uvaženi predstavnici Senata Državne revizorske institucije, poštovani građani, Pripremajući se ovih dana za raspravu o završnom računu budžeta, temi koja mi je, iskreno govoreći, interesantna iako mi kao pravniku nije previše bliska, a spada, složićemo se, u sam vrh interesovanja šire javnosti i da nije ekonomske krize, a naročito u vremenu kada svi slojevi društva pominju budžetski deficit, svoj ili državni, kao ključni razlog ovozemaljskih nevolja. Razorni udarac krize učinio je da posrnu moćne svjetske ekonomije, ali i da se relativizuje pojam nekih ekonomskih definicija i autoriteta. Najšira shvaćena, rekao bih, zdravorazumna definicija budžetskog deficita, ma o kom budžetu da je riječ, mogla bi se svesti na trošenje nezarađenog, viši uvoz od izvoza, čekanje da privredni rast dovede do budžetske ravnoteže. O novcu kojeg nemamo ili ga nemamo dovoljno, o budžetskom novcu govoriće se i filozofirati dok bude novca. 79 Poštovani koleginice i kolege, danas je pred nama još jedan završni račun budžeta, koga karakteriše uticaj krize garniran unutrašnjim strukturnim slabostima i ranjivostima fiskalnog sistema. Vjerujem da neću pretjerati, ako kažem da je 2012.godina za Crnu Goru bila najteža krizna godina, u 2012. donesen je set mjera koje su rashodnu stranu budžeta rasteretile neproduktivnih rashoda, visokih zarada, naknada za službena putovanja, aranžmanima u kojekakvim radnim tijelima Vlade i Ministarstva, upravnih odbora i slično, dok su na prihodnoj strani budžeta uvedene takse na mobilne telefone, tarifna brojila, kablovske priključke i tako dalje, a kao dio planskog prilagođavanja evropskim standardima, povećane su akcize na alkohol, kafu, duvan, lož ulje i gazirana pića. Dodatne probleme i dodatni pritisak na budžet, izazvalo je i aktiviranje garancija datih Kombinatu aluminijuma Podgorici. No i pored razornog djelovanja ekonomske krize finansijski sistem je pokazao svoju stabilnost, koji se naročito ogleda u rastu povjerenja u bankarski sistem, koji bilježi znatan rast depozita stanovništva i privrede. Veoma je ohrabrujući rast prihoda od turizma za 4,3%, kao i rast direktnih stranih investicija za 13,6%. No, ukupni pokazatelji govore da je bruto društveni proizvod zabilježio pad od oko pola procenta uz godišnju stupu inflacije 4,1‚% i javni dug, koji sa konsolidovanim, neizmirenim obavezama iznosi 53,11% bruto društvenog proizvoda. Konsolidovana javna potrošnja u 2012. iznosila je milijardu i četiristo sedamdeset šest miliona eura, što je 44,22% bruto društvenog proizvoda. Primici su iznosili milijardu i četiristo pedeset jedan milion, što je 98,83% planiranih sredstava, jer da su za 5,83% veći u odnosu na 2011.godinu, dok su izdaci veći za 3,10% od planiranog. Ključni pokretači deficita u 2012.godini, kako konstatuje i matični odbor za ekonomiju, finansije i budžet, čine niži nivo tekućih primitaka za oko 17 miliona eura u odnosu na planirano veće izvršenje rashoda za oko 44 miliona eura otplate glavnice u odnosu od 132 miliona eura i kamata u iznosu od 56,86 miliona eura. Državna revizorska institucija, ocijenila je da je prekoračenje budžetske potrošnje konstatovano kod…u iznosu od oko 24 miliona eura, na osnovu provjera računske tačnosti primitaka, izdataka kapitalnog budžeta i finansijskih transakcija. Polazeći od pojedinačnih provjera kod 25 subjekta Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti i dala 21 preporuku koje imaju za cilj unapređenje poslovanja budžetskih korisnika i učvršćivanja fiskalne discipline u šest segmenata: analiza, računska tačnost, primici budžeta, kapitalni budžet, imovina i javne nabavke. Sve u svemu godina za zaborav. Na kraju, smatram da su budžetske stavke korektno i istinito predstavljene, te da čine realan prikaz raspodjele budžetskih sredstava na sve korisnike i potrošačke jedinice. Uz neke sitnije nepravilnosti konstatovane u izvještaju o reviziji Završnog računa Budžeta Crne Gore za 2012.godinu, od strane Državne revizorske institucije, sa preporukama za njihovo otklanjanje, pa predlažem Skupštini da predloženi zakon o Završnom računu za 2012. usvoji. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, kolega Vuletiću. Kolega Emilo Labudović sada ima riječ, a nakon njega kolega Zoran Vukčević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, poštovana gospodo potpredsjednici. Koleginice i kolege, gospodine ministre i gospodo senatori, Ne mora čovjek da čita ovu debelu knjigu koja djeluje stvarno deprimirajuće, zato što gotovo o svakoj stavki tamo iznesenoj, mogla bi se ispričati priča i za deset, a ne za ovih pet minuta. Dovoljno je samo pogledati prvu stranicu ovog rezimea i konstatovati da je Budžet bio u deficitu, da je deficit planiran na 200 miliona, da smo se zadužili 320. Ko ga je planirao i kako ga je koncipirao, kao da nije bio ni u osnovnoj školi. Ali, kažem, to je zaludnja priča. Mi nju ponavljamo iz godine u godinu, a rezultati su gotovo isti. Ono što ja želim da pitam i Vas i sebe, gospodine ministre, jeste pitanje svih pitanja, a to je - jesmo li mi uopšte gazde u svojoj kući? Da li se mi pitamo sa svojim gaćama, pa ma kako one bile izrešetane i ličile na rešeto. Sedam godina je od kako je Crna Gora stekla nezavisnost, mada se ja i dan danas pitam od koga. Od Beograda? Vidjeli ste juče da tamo ne ujedaju nego imaju široko razumijevanje za sve naše 80 nepodobštine. Od Srpske pravoslavne crkve? Kada se osveštavao Hram u Podgorici od predstavnika vlasti se nije moglo ući. Ali, kažem, ovih sedam godina nije bilo manifestacije, od otvaranja dječijeg vrtića pa do državnih praznika, gdje se nije udaralo u talambase, uz onu čuvenu sliku na Javnom servisu gdje vijori ono brdo zastava na trgu, a da pri tom nije istaknut istorijski doprinos ove vlasti što je osamostalila Crnu Goru. Pa se ja, prisjećajući se tih vremena, prisjećam i one zloslutne i zlokuge ovdje izrečene najave da “ako smo braća nijesu su nam sestre kese” i one izjave kada je inaugurisana njemačka marka prvo kao paralelni a poslije kao jedini valutni sistem u Crnoj Gori, kada je tadašnji premijer, sadašnji predsjednik i vaš vječiti potpredsjednik partije izjavio da Crna Gora konačno uzima ekonomsku sudbinu u svoje ruke. Da li je to istina, gospodine ministre, kada samo dvije banke, VT i OTP banka, drže omču o vratu javnih finansija Crne Gore i mogu konstrukciju budžeta da sruše kada im god padne na pamet? Ne smijem ni da pomislim, gospodine ministre, šta će se desiti ako međunarodna arbitraža u sporu sa ruskim vlasnicima KAP-a presudi u njihovu korist i ako budemo morali da isporučimo 300, 400, vrag bi ga znao koliko miliona evra. E, taj scenario, gospodine ministre, će učinjeti da današnja Grčka liči na Diznilend u odnosu na to što će se desiti sa javnim finansijama u Crnoj Gori. Gospodine Žugiću, nije problem ovaj završni račun. Neće biti ni onaj sljedeći. Problem je što ne postoji završni račun ove vlasti. Hoćete li se ikad usuditi dok još vladate, a nadam se u Boga da nećete dugo, da podnesete završni račun svoga vladanja, da konačno izađete hrabro i pošteno pred ove građane i da kažete – ljudi, dužni smo toliko i toliko, tome i tome, na taj i na taj način. Gospodine ministre, nije problem što vi zadužujete nas i ovu generaciju, mi smo to zaslužili, jer smo vas mi birali, nego je problem u tome što vi zadužujete i one koji se nijesu rodili. Nekada je bio običaj u Crnoj Gori da se novorođenom djetetu stavi najviši što se moglo iznos na kolijevku. Vi i ovima što se danas rađaju i onima što će se tek roditi na kolijevku stavljate blanko mjenicu na između četiri, pet hiljada eura koliko je svaki građanin Crne Gore, bez obzira bio Srbin ili Crnogorac, Musliman, Hrvat, ne znam šta, dužan. A ja Vas pitam, ne smatrajući da je sam dug veliki problem, sve su države manje-više dužne, ali ja Vas pitam od čega ćemo mi to da vraćamo Je l' iz KAP-a, je l' iz Željezare, iz Rudnika boksita, od turizma gdje su prihodi ravni rashodima, od poljoprivrede gdje godišnje samo na hranu uvezemo 400 miliona evra? Gospodine ministre, to je ono što ja hoću da mi objasnite. Pustite ove cifre, one mogu da budu ovakve i onakve, ali kakve god da su, u završnom računu nijesu dobre. I još nešto. Vama je guverner bivši i Vaš prethodnik ovih dana objasnio kakvu ekonomsku politiku vodi ova Vlada. Ali i njemu odavde želim javno da poručim da je “zakašnjela pamet mačku o rep” i da se gospodin guverner bivši ne zavarava da će moći da sad gaji svoj vinograd i pijucka svoje vino kao da nije ni luk jeo ni luk mirisao, jer smo ga ovdje bezbroj puta pitali ono isto o čemu on danas docira, pa je on tako junački ćutao i junački puštao da stvari idu kako idu da bi dovele do ovoga gdje smo danas. E, gospodine ministre, od Vas očekujem te brojke, a ne ove po stavkama, jer ovo što kaže gospodin Perić, prelili tamo, prelili ovamo, od sirotinje se nema šta prelivati.
  • Zahvaljujem. Kolega Vukčeviću sačekajte malo, dok Vas prozovem, jer ministar Žugić ima želju da komentariše izlaganje kolege Labudovića. Izvolite.
  • Uvaženi poslaniče Labudoviću, Koliko god da ste bili oštri u kritici vlasti kroz prizmu ili motiv završnog računa o budžetu, ja se u jednom dijelu potpuno slažem sa Vama.U tom dijelu da odluke naše generacije i odluke prethodnih generacija ne smiju da suze prostor odlučivanja budućih generacija kroz prizmu nivoa javnog duga. I tu nema razlike. I mi na to pravo nemamo. Zato sve aktivnosti koje činimo u 81 ovom periodu i to na najtransparentniji mogući način, govoreći o ranjivosti javnog sektora, koji je dominantno u nadležnosti ovog ministarstva, radimo da smanjimo deficit budžeta i njime generisan nivo javnog duga. Jedan podatak koji je nesporan, za 10 mjeseci ove godine deficit je bio bez vanrednih rashoda, a platili smo i te garancije koje stalno pominjemo, a ja bih rekao riješili smo i ranjivost prethodnog perioda po tom osnovu. Deficit je iznosio 0,4 prema podacima Centralne banke koju Vi pominjete. Znači, značajno je saniran deficit i da ponovim, ako je deficit proizvod kapitalnog budžeta, onda nije sporno da danas ulažemo da bi sjutra imali benefite i u narednom periodu deficit može biti samo po tom osnovu, zaduživanje samo po tom osnovu. Tekuća potrošnja mora biti generisana saglasno objektivnim mogućnostima stanovništva i privrede. Oko monetarne politike, dotakli ste se uvođenje marke, pa Vi znate šta je uzrok. Uzrok je hiperinflacija nezabilježena i uzrok je nekredibilna monetarna politika i ja mislim da je stabilna valuta donijela brojne benefite i da se oko toga slažemo i da je prvo njemačka marka, kasnije konverzija u euro, donijela najveće ekonomske benefite i uvešćemo u potpuni red ne samo monetarnu sferu nego i javne finansije. Taoci banaka ne vidim da jesmo i pored određenih parametara koje komentarišemo, ali lijek zato su novi igrači na bankarskom tržištu, nova ulaganja. Oko toga kakve su nam poruke stigle od prethodnog guvernera, ja ne bih to puno komentarisao, osim kakvi su bili parametri pojedinih banaka na kraju mandata ili u kratkom periodu da li su poboljšani ili ne i ništa više. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Kolega Labudoviću, izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedavajući, uz izvinjenje kolegi Strahinji, jer kad god njega nema, ja ovdje napravim neki džumbus. Gospodine ministre, ja se najviše bojim kad se Vi složite sa mnom, jer ni od čega me nije strah kao od činjenice da sam u pravu, jer to što ja mislim da sam u pravu je crno da bjelje biti ne može. Vi kažete da nije dobro što budućim generacijama vežemo ruke i što im sužavamo proctor. Pa to radimo svaki dan, gospodine ministre. Imovinu rasprodajemo, kao da smo je samo naslijedili, a nijesmo dužni da je ostavimo u nasledstvo. Zemlju iznajmljujemo na 90 godina, milijardu i po, navodno, zvaničnog duga, a ja se i dan-danas pitam i javno sam Vas pitao da li je to zaista samo toliko. Kada ćete jednom da izađete sa završnim računom Vašeg vladanja? Kažite, ljudi pošteno, nepošteno, nije važno, s voljom ili nevoljom, zadužili smo ovu državu toliko i toliko. Samo mi Vi recite, sa ovim nivoom proizvodnje, pa čak i da se poveća za 100%, koliko je generacija potrebno da otplati tih milijardu i po evra. Gospodine ministre, ako imamo pravo sa svojom sudbinom da se igramo, ja kažem ovo je božja kazna zato što smo vas izabrali i mi smo to možda kao genracija zaslužili, ali naši unuci i naši praunuci koji će ovo sve da plaćaju nijesu, gospodine ministre. U njihovo ime ja govorim. Sve ovo neka padne na moju glavu, evo sada ću na to da se potpišem, ali nemam pravo u ime mojih još nerođenih unuka i praunuka da se ponašam na ovaj način i da ćutim pred činjenicom da ovu Crnu Goru rasprodaste, kao na ciganskom vašaru.
  • Kolega Zoran Vukčević ima riječ, nakon njega koleginica Zdenka Popović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče, uvažene kolege i koleginice, poštovani građani, ministre Žugiću, gospodine Daboviću, gospodine Pešiću, 82 Ja ću pokušati kada govorimo o završnom računu za 2012.godinu da dam svoj osvrt sa dva aspekta. Jedan je o okolnostima u kojima se realizovao budžet za 2012.godinu i drugi je kao jedan veoma važan princip kada je u pitanju budžet, kada govorimo posebno o završnom računu budžeta, to je da se mora poštovati jedan princip, a to je da se da jedan objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka. Ekonomska situacija u Crnoj Gori, kada su u pitanju javne finansije u 2012.godini, bila je pod snažnim uticajem krize i sve one refleksije koje su se dešavale u Crnoj Gori imale su prije svega i refleksiju na sami budžet. Uz to moramo se podsjetiti na period od samog početka 2012.godine, usled elementarnih nepogoda koje su znatno uticale na smanjenje ekonomskih aktivnosti, što je dovelo do određenih poremećaja u ekonomskim tokovima i imalo je sve za posljedicu da 2012.godinu karakteriše jedan uslovan pad ukupne ekonomije od nekih 0,5%. Takođe, ta godina je bila karakteristična po jednom veoma važnom negativnom uticaju, to je da su banke treću godinu zaredom imale pad kreditnih aktivnosti i da banke treću godinu zaredom nijesu davale potrebne kredite za preduzeća, posebno za mali i srednji biznis i da je to značajno bilo kao uključujući faktor za ekonomski razvoj. Strukturne promjene u proizvodnji aluminijuma i pad proizvodnje aluminijuma imalo je uticaj i na snižavanje cijena aluminijuma, što je imalo i refleksuje na našu proizvodnju. Takođe, rast inflacije u 2012.godini u najvećem dijelu je bio opredijeljen rastom regulisanih cijena. Prije svega misli se na rast električne energije, ali isto tako i nekih opterećenja, kao što su akcize i takse. Takođe, pad proizvodnje u ukupnom uticaju ekonomskih aktivnosti, prije svega, proizvodnja aluminijuma je uticao na to da se smanje ekonomske aktivnosti. Ono što je bilo pozitivno jeste, prije svega, rast turizma i posebno naglašavam značajan rast malih i srednjih preduzeća, što je dokaz da taj sektor zaslužuje posebnu pažnju, jer i u uslovima ekonomske krize i uslovima nedovoljne podrške od strane države, on pronašao način da obezbijedi, upravo u toj 2012.godini značajan rast. Kada je u pitanju objektivan prikaz iskazanih primitaka, izdataka mislim na to da je krajnje odgovorno i krajnje profesionalan odnos državne revizorske institucije koja je dala svoje mišljenje i ukazala na sve one segmente završnog računa, sa jasnim ciljem da se uvaže njihove preporuke i da to bude jedna osnova za buduće planiranje. Kao dokaz tome vidimo značaj da je, recimo, deficit koji je negdje po završnom računu 6,21 možda poslije zadnjih korekcija će biti značajno više, možda čak i do 6,70, a da je neplanirani deficit za 2012.godinu bio negdje ispod 3%, što govori o tome da ipak moramo uzeti u obzir činjenicu da se mora poštovati princip objektivnog prikazivanja svih ostvarenih primitaka i ostvarenih izdataka i da Državna revizorska institucija ima tu značajnu ulogu. Problemi koji se dešavaju za 2012.godinu, da li je to bio razlog lošeg planiranja ili nemogućnosti uticaja da se ostvare planirani primici zbog uticaja ukupnog ekonomskog miljea u kojem se budžet ostvarivao je tema za jednu dublju analizu, koja se ne može posmatrati samo kvantitativno, zahtijeva jednu kvalitativnu analizu da da taj osvrt. O tome naravno govori i drugi podatak, to je državni dug koji je veći u odnosu na…nešto preko 51%. Želim da skrenem pažnju na dva segmenta kada je u pitanju završni račun budžeta, jedan se odnosi na tekuće izdatke u 2012.godini, koji su veći u odnosu na 2011.godinu za 6%. U okviru tih tekućih izdataka, mene posebno zabrinjavaju izdaci koji se odnose na rashode za materijale, usluge, koje su skoro 10 miliona veći od planiranh. Da li je to rezultat lošeg planiranja ili rezultat odgovarajućih potreba, ali mislim da segment rashodi za materijalne usluge zaista moraju biti maksimalno kontrolisani i moraju biti na nivou onih stvarnih potreba i stvarnih troškova na nivou budžeta. Druga stvar je da se ipak u toku 2012.godine vodilo računa o onim kategorijama stanovništva koje su imale značajne štete ili značajni uticaj ekonomske krize, tu prije svega mislim na penzionere, socijalno ugrožene naše građane. Transferi za socijalnu zaštitu u 2012.godini su bili nešto preko 480 miliona eura i oni su veći nego u 2011.godini. I dio koji se odnosi na povećanje za socijalna davanja koja su takođe veća u odnosu na 2011.godinu, što govori da se u ovom periodu vodilo računa o tim kategorijama. 83 Na samom kraju želim da izrazim zaista punu podršku Državnoj revizorskoj instituciji, na svim onim izvještajima koji se tiču i pojedinačnih izvještaja za sve korisnike budžeta u dijelu racionalne upotrebe sredstava i upotrebe sredstava u skladu sa zakonskim opredjeljenjem, jer je to još jedan dodatni instrument, još jedan dodatni mehanizam koji će nam omogućiti, prije svega Ministarstvo finansija da utiče na poboljšanje racionalnosti upotrebe sredstava u skladu sa onim namjenama za koje su ta sredstva opredijeljena i značajan napredak i značajnu podršku koju smo dobili od DRI-a dok se ove korekcije koje je DRI uočio kada je u pitanju makroekonomski nivo i kada su u pitanju pojedinačne stavke sa aspekta, prije svega, vođenja računa o realnom planiranju jer je to jedan od osnovnih principa koji dovodi u ovu realizaciju sami budžet. Zahvaljujem se i izvinjavam se zbog prekoračenja.
  • Hvala i Vama, kolega Vukčeviću. Molim Vas samo za malo pažnje, da vidimo đe smo sa vremenom. Znači još imamo devet prijavljenih puta 5, sat vremena, završavamo danas sa dvije tačke, tako da, gospodo, ko čeka sa nestrpljenjem sljedeću tačku, ukoliko budemo sa ovom tačkom više onda će ona sljedeća biti manja, maltene sve argumente da potrošite za to što će biti predlog budžeta za iduću godinu. Moram malo, samo kratko, pošto je ovo moja omiljena tema, neću mnogo komentarisati, ali da kažem, kolega Vukčeviću, dosta ste govorili o tržištu aluminijuma. Ono što sam predvidio se dešava, diže se tržište aluminijuma, tako da, ministre i svi, pročitajte onu studiju što sam vam podijelio da bi kvalitetnije odlučivali i tokom ove i sljedeće sjednice. Za komentar se javio pa je odustao ili zbog mene ili zbog moje argumentacije. Izvolite, koleginice Popović, neka se pripremi kolega Sekulić, koji je trenutno odsutan.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani predstavnici Državne revizorske institucije, poštovani ministre Žugiću, Na početku zaista želim da izrazim žaljenje zbog činjenice da ste vi danas tu umjesto vašeg prethodnika koji je trebao da brani ovaj završni račun budžeta za 2012.godinu, jer je ovaj završni račun najbolja slika rada, odnosno nerada vašeg prethodnika. Ono što je činjenica, a što ovaj završni račun pokazuje, je da je vođena izuzetno loša ekonomska politika u prethodnom periodu, koja se evo kako vidimo i nastavlja, koja je probudila i nelikvidnost privrede, stanje javnog duga je dostiglo zabrinjavajući nivo, povećan je deficit tekućeg računa platnog prometa, fiskalni deficit je premašio rebalansom planirani nivo i postojao je problem fiskalne neravnoteže, fiskalne rezerve su, kao što znate, potrošene. Preporuka Međunarodnog monetarnog fonda u 2013.godini je hitna budžetska konsolidacija, kako bi se smanjila potreba za zaduženjem kao i zahtjev da se ekonomski rast postavi na održivim temeljima, što na žalost, evo, ispostavilo se nije učinjeno. Ostvaren je realan pad bruto društvenog proizvoda po stopi od 0,5% kako je rekao kolega Zoran Vukčević, ali nije rekao da je u konačnom pad ekonomije 2,5% bruto društvenog proizvoda, da nam je deficit 6,21 bruto društvenog proizvoda, javni dug skoro 54%. Moja konstatacija je da je ovaj završni račun pokazao da je budžet bio potrošački bez razvojnih komponenti i šansi da se iz kapitalnog budžeta usmjere sredstva na otvaranje novih radnih mjesta makar u onim granama za koje kažemo da su naše strateške. Ono što je takođe karakteristika a moglo se pročitati u nalazu Državne revizorske institucije je izuzetno visoka fiskalna nedisciplina kod gotovo svih potrošačkih jedinica, što je nedopustivo, jer upravo te potrošačke jedinice moraju da poštuju Zakon o budžetu i moraju da znaju da troše nenamjenski, netransparentno novac građana Crne Gore, a ne svoj novac. Kad ovo kažem mislim uglavnom na sve potrošačke jedinice koje, prije svega, ne vode posebnu evidenciju pokretnih i nepokretnih stvari u svom knjigovodstvu u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet države. Investiciono i tehničko održavanje se ne povjerava Upravi za imovinu čiji je to zadatak, već se uglavnom u praksi namješta nekim svojim miljenicima, pa ta rješenja su mnogo skuplja. Imamo veliko nenamjensko trošenje novčanih 84 sredstava posebno kada su u pitanju službena putovanja, rashodi za material, ugovorene usluge i subvencije i ono što je konstatovala Državna revizorska institucija, prekoračenje budžetske potrošnje da je konstatovano kod 17 potrošačkih jedinica u iznosu od 15,17 miliona eura, a dozvoljeni iznos prekoračenja je 5,25 što je zaista zabrinjavajuće. Za poslove eksproprijacije zemljišta za izgradnju auto-puta Bar-Boljare, realizovano je 160.000 eura, a revizijom je konstatovano da su ta sredstva utrošena za druge namjene koje nijesu bile predviđene kapitalnim budžetom, a znamo da je to najstrože kršenje Zakona o budžetu, sa kapitalnog se nikako ne mogu preusmjeravati sredstva na tekući budžet. Državna revizorska institucija je konstatovala takođe da se ne poštuje Zakon o javnim nabavkama. Vi i ja smo u toku ove godine pričali puno puta o javnim nabavkama, konstatovali da su javne nabavke mjesto gdje postoji najveća percepcija, da je tu najveći stepen korupcije organizovanog kriminala. Nijedna potrošačka jedinica nije ispoštovala zakon o javnim nabavkama. O sudskim rješenjima ne želim da pričam, pričao je moj kolega Damjanović. Ono što želim da kažem još je su iznosi za otplatu hartija od vrijednosti i kredita kod rezidenata realizovani za 59,55% u većem iznosu u odnosu na planirana sredstva i ono na šta takođe moram da ukažem jeste činjenica da kada smo pričali o Fondu za stambeno solidarnu izgradnju, ministar održivog razvoja mi je rekao da Fond za stambeno solidarnu izgradnju nije koristio sredstva Vlade Crne Gore iako sam ja pred sobom imala odluku o zaduženju i davanju garancije Crne Gore za 2011.godinu. Evo sad završnim računom se pokazalo da je Fond za stambeno solidarnu izgradnju dobio od države Crne Gore tri miliona i 800 hiljada eura kako bi platio kredit kod Erste banke, a napominjem da Fond za stambeno solidarnu izgradnju dobija od svake lokalne samouprave besplatno zemljište, dobija besplatnu naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, dobio je pomoć od države u iznosu od tri miliona i 800 eura i prodaje stanove od 600 do 900 eura po kvadratu. Ja samo pitam gdje završava taj novac. I na kraju, izvinjavam se zbog prekoračenja, želim da se zahvalim vama iz Državne revizorske institucije na jednoj dobroj, lijepoj reviziji koja nam je zaista puno pomogla u analizi ovog završnog računa i nadam se, gospodine ministre, da ćemo sljedeće godine kada budemo razmatrali završni račun račun za 2013.godinu, moći da pročitamo nešto što će biti pozitivno. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, koleginice Popović. Kolega Vukčeviću, jeste li to slučajno pritisli taster ili namjerno? Namjerno. Izvolite.
  • Zahvaljujem se potpredsjedniče, ipak moram koleginici Popović, više je to ispravka navoda nego komentar. Uvažena koleginice Popović, ja sam precizno rekao da je ostvareni deficit bio na nivou 6,21, čak da je posle najnovijih korekcija 6,71 i naveo sam da je planirani iznos javnog duga bio nešto na nivou oko 50,91% , a da je ostvareni veći nego što je bio planirani. Veoma sam jasno stavio do znanja da je to ili rezultat slabog planiranja budžeta ili se radi o nemogućnosti da se u ekonomskom ambijentu za 2012.godinu ostvare sve planirane veličine primitaka i odbitaka. Prema tome, veoma sam precizno izrazio svoju zabrinutost i sa aspekta planiranja budžeta i sa aspekta okolnosti u kojima se taj budžet realizovao i dodatno upozorio da nam je upravo Izvještaj DRI-a pomogao u smislu da unaprijedimo funkciju planiranja budžeta za narednu godinu. Upravo rezultati koje smo čuli od ministra Žugića da je za prvih deset mjeseci, kada je u pitanju deficit, da je on značajno ispod 2% i da se upravo kreće u onim granicama u kojima treba da bude kada govorimo o odgovornoj fiskalnoj politici za 2013. i 2014.godinu. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Vukčeviću. Koleginice Popović, izvolite. 85
  • Poštovani kolega Vukčeviću, slažem se sa Vama da treba da budete zabrinuti, jer ste na vlasti 23 godine i doveli ste budžet Crne Gore na ovaj nivo na kojem se sada trenutno nalazi. Samo želim da Vam kažem da je kapitalni budžet države Crne Gore 58 miliona eura realizovan, a podsjetićete se, bili ste odbornik u Skupštini Glavnog grada kada je 2009. godine kapitalni budžet Glavnog grada iznosio 54 miliona eura. Toliko o razvoju i toliko o tome kakve šanse vi iz Vlade Crne Gore pružate da se ostvari neka razvojna šansa, da se otvore nova radna mjesta i da se podstakne potrošnja, jer jedino podsticanjem potrošnje imaćemo rast i razvoj, ako se slažete. Da napomenem da je Svjetska banka, o tome sam pričala pa ste me demantovali, ove godine ili krajem prošle godine, ne sjećam se, dala projekciju rasta crnogorske ekonomije, od 0,8% projektovala je da će budžetski deficit iznositi preko 4%. Vidimo sada da je mnogo više od 4%, a da je projekcija Vlade Crne Gore bila tada da će stopa rasta crnogorske ekonomije biti 2,5 a budžetski deficit 2,7%. Znači to se značajno nije ostvarilo. Svjedoci smo toga svi. Ono što takođe želim da ukažem jeste da sa ovakvim nepravilnostima i sa ovakvim nepoštovanjem Zakona o budžetu na žalost se može donijeti negativno mišljenje. Ovaj završni račun zaslužuje negativno mišljenje po svim elementima, jer ne samo da se ne poštuje Zakon o budžetu kod potrošačkih jedinica, kod ministarstava koja moraju da poštuju, mogu da zamislim kako se poštuje kod javnih preduzeća koji su u većinskom vlasništvu države Crne Gore. Ako jednog dana Državna revizorska institucija uđe u ta javna preduzeća, bićemo svjedoci svega i svačega. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, koleginice Popović. Riječ ima kolega Sekulić, neka se pripremi kolega Medojević.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre, predstavnici Državne revizorske institucije, uvažene kolege, Dozvolite da se na samom početku saglasim sa kolegama koji su prije mene čak i iz redova opozicije ocijenili rad Državne revizorske institucije kao visoko profesionalan, što je uostalom bila karakteristika ove institucije od samog osnivanja. Da podsjetim da se mi određujemo prema Izvještaju Državne revizorske institucije u konačnom, ali ne možemo zaobići ono što su makroekonomska kretanja kada je u pitanju 2012. godina. Koliko ima lošeg u tome što govorimo o 2012. godini toliko je i dobro što ipak imamo jednu distancu sa koje možemo objektivno da razmatramo sve ono što se dešavalo u ekonomiji u tom periodu. Podsjetiću vas na ono što je osnova kada je u pitanju ekonomija, a to je da ako imamo pad bruto društvenog proizvoda da svi ostali makroekonomski pokazatelji moraju biti negativni ili u konačnom moraju proizvoditi negativne efekte. U svakom slučaju osvrnuću se s obzirom, da imamo kratko vrijeme na raspolaganju, samo na ono što su glavne zamjereke tih makroekonomskih pokazatelja od strane naših kolega iz opozicije. Samo da na samom početku kažemo da metodologija koju koristi Monstat i metodologija koju koristi Državna revizorska institucija u svom radu su međunarodno priznate metodologije i tu ne možemo govoriti o neusaglašenosti. Hajde da pokušamo, kažem to uvijek kada ne možemo da se usaglasimo oko nekih trendova da li su pozitivni ili negativni, hajde da pokušamo da vidimo šta se to dešava na globalnom ekonomskom planu. Znači, podsjetiti ću vas da osim ekonomske krize koja još uvijek traje, posebno u dijelu euro zone, početkom 2012.godine imali smo i veliko nevrijeme, tačno je snijeg u januaru, ali ću vas podsjetiti da je taj snijeg bio mnogo veći od uobičajenog i da smo u tom periodu imali prekid na gotovo sim komunikacijama koje su vodile kroz Crnu Goru i da u tom periodu bukvalno nije bilo privredne aktivnosti, a da ne govorim o štetama koje su prouzrokovane. Šteta je dodatno opteretila ono što je ekonomski ambijent Crne Gore. 86 Podsjetiću, takođe, po ko zna koji put da je Crna Gora mala i otvorena ekonomija i da zavisi i od kretanja onoga što je okruženje i kretanja posebno u euro zoni, jer ipak govorimo o korišćenju eura kao naše valute. Mislim da nije na odmet u ovom trenutku da podsejtimo na ono što se dešava u euro zoni u 2012.godini. U tom trenutku, pošto je ovdje javni dug nešto što zaista jeste velika opasnost za male ekonomije poput crnogorske i to je nešto što treba držati pod kontrolom i dobro je što ćemo kada budemo razmatrali Završni račun budžeta za ovu godinu vidjeti da ono što jeste najveći uspjeh Vlade Crne Gore kada su u pitanju finansije i što je sa punim pravom potencirao jedan od lidera opozicije, to je konsolidacija javne potrošnje. Znači, smanjivanje javne potrošnje i pokušaj da se zaista uvede neki znak jednakosti između onoga što možemo da proizvedemo i onoga što trošimo. Samo podsjećam da je javni dug u Evropskoj uniji u prosjeku 83,4%, podsjećam, takođe, da je u euro zoni taj javni dug nešto veći negdje oko 88%, govorim o 2012. godini. 16 država Evropske unije ima veći dug od 60% što je kriterijum Mastrihta. Podsjetiću vas da, bez obzira na metodologiju, naš javni dug ipak ne prelazi preko 52%, 53%, a kažem još jedanput, vrlo sam saglasan oko toga da javni dug moramo držati pod kontrolom, jer to je nešto što predstavlja veliku opasnost za ekonomiju Crne Gore. Ono što jeste činjenica, a to je da je ekonomska kriza, bez obzira što je počela u januaru na finansijskom sektoru, najveći problem donijela realno ekonomiji, to se odrazilo i kod nas. Uostalom podsjećam samo da u tom periodu imamo smanjenje proizvodnje u Kombinatu aluminijuma 2012. godine za nekih 40% upravo zbog pada cijene aluminijuma na berzi. Znači, nešto što je berzanska roba ne možete prodavati po većoj cijeni nego što je to traženo na svjetskom tržištu i ne možemo reći da mi u Crnoj Gori možemo po našim cijenama energije, evropskim cijenama energije, da proizvedemo jeftinije aluminijum nego što to može neko u Africi ili Južnoj Americi. Samo treba biti realan kada govorimo o ovim makroekonomskim pokazateljima i reći da je u ovom trenutku to nešto što je bilo moguće. Naravno, veliko je pitanje zašto se zadužujemo, da li je to za potrošnju ili je to za nove investicije? Podsjetiću, takođe, da u koliko bi smo sabrali ono što je iznos kapitalnog budžeta u poslednjih sedam ili osam godina vidjeli bi smo da je to nešto što je od prilike cijena javnog duga od tih 52% ili 53%, to je od prilike negdje na milijardu, milijardu i po eura. Podsjetiću vas, takođe, da smo velike amplitude, kada je u pitanju javni dug, imali od vremena 2000. do recimo 2014. i da su te amplitude apsolutno vezane za ono što je rast ili pad bruto društvenog proizvoda. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Sekuliću. U poslaničkom Klubu DF-a je došlo do rokada. Izvolite kolega, Staniću, neka se pripremi koleginica Filipović.
  • Gospodine potpredsjedniče, poštovani poslanici, gospodo revizori, pošto ministra nema, tužna braćo sa Kosova, Volio bih da poštovanim građanima Crne Gore pokažem ovaj Predlog zakona o završnom računu. Vidite kolika je to knjiga. Ovo je izvještaj gospode revizora i još uz ovo ide jedan izvještaj o godišnjim revizijama. Pravo da vam kažem, svakom bi poslaniku koji je ovo pročitao dao 13. Platu, ali da ih propitamo i da pruže dokaz da su ovo sve pročitali. Ne biste bili profesor da nijeste pročitali. Dakle, odmah priznajem da to nijesam imao snage da čitam, malo sam prelistao, pogotovu ovaj izvještaj gospode revizora i našao interesantne stvari. Evo, na strani 65 piše: “Zaključcima Užeg kabineta Vlade izvršena je isplata većem broju lica za razne namjene, a pretežno za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije i poboljšanje uslova stanovanja. Revizijom je utvrđeno da je usljed velikog broja isplata bilo i slučajeva isplata jednom istom licu dva ili više puta, što upućuje na nedostatak u sistemu unutrašnjih kontrola. Smatramo da bi Vlada trebala po ovim zahtjevima da obezbijedi određeni iznos sredstava, dok bi postupak njihove raspodjele po principu konkretne cjelishodnosti trebala prepustiti nadležnim institucijama.” 87 Znate što ovo ja čitam? Zbog građana Crne Gore koji imaju problema sa liječenjem, sa školovanjem, sa poboljšanjem materijalne situacije i poboljšanjem uslova stanovanja. Dakle, poštovani građani, napišete jedno pismo, adresa je Uži kabinet Vlade Crne Gore Podgorica, to je dovoljno, vjerujem da je ministar finansija u tom užem kabinetu i eto načina da riješite svoj problem. Drugo što mi je zapalo za oko prelistavajući ovaj izvještaj o reviziji završnog računa budžeta Crne Gore je, kada gospoda revizori kažu i nabrajaju da je Vlada, odnosno da su pojedina ministarstva nenamjenski trošila sredstva. To nije dozvoljeno po zakonu, pa se onda nabrajaju koji su to bili, pa se to opravdalo, recimo, rashodima za materijal kod Uprave za šume, Poreske uprave, Uprave za kadrove, Fonda za obeštećenje, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, Lučke uprave i Uprave za vode, a iznos je 208.704 evra itd. Na teret službenih putovanja je to kod Direkcije za saobraćaj, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarastva, Uprave za šume i Uprave za vode u iznosu od 150 hiljada itd. Na teret ugovornih usluga kod Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija, Uprave za kadrove, Ministarstva unutrašnjih poslova, Komisije za koncesije, Muzičkog centra, Uprave za šume ponovo, Poreske urpave, Uprave za kadrove ponovo, Fonda za obeštećenje ponovo, Ministarstva pomorstva i saobraćaja ponovo, Lučke uprave i Uprave za vode, pa onda su to radili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i dalje. Ovdje se prisjećam onih famoznih jednokratnih pomoći u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore u oktobru 2012. godine. Sve mi se čini da će u ovom slučaju nedužni Juso da plati za Vladu i za ministarstvo u Vladi Crne Gore. Ipak će biti da "sa izvora mutna voda teče". Ja vam tvrdim, a evo ja sam poslednji koji će da brani aktiviste DPS-a, da od tog Jusa vi nemate mnogo poštenijih članova u DPS-u. Ali, on ima jednu manu, nema tog zadatka koji neće izvršiti kad mu to naredi DPS. To je takva partija i u pravu je gospodin Medojević kad kaže da nema demokratizacije Crne Gore dok se ne utvrdi komandna odgovornost u DPS-u, odnosno zabrani DPS. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Staniću. Riječ ima koleginica Filipović, neka se pripremi kolega Tuponja. Izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, uvaženi predstavnici Vlade Crne Gore, koleginice i kolege, uvaženi građani i građanke, Do sada smo čuli vrlo stručne diskusije mojih uvaženih kolega koji se bave finansijama i ekonomijom i svi ćemo se složiti da je 2012. godina bila teška i naporna kada je riječ o konsolidaciji javnih finansija. Ali i u tako teškim vremenima, moram reći, Vlada Crne Gore je bila posvećena učvršćivanju svijesti o našem državnom i kulturnom identitetu, kroz promišljenu kulturnu politiku. Dakle, to ću potkrijepiti činjenicama. Ministarstvo kulture je u 2012. godini bilo usmjereno na aktivnosti kojima su podržavali realizaciju osnovnih programa finansiranja i sufinansiranja, realizaciju programa i projekata kulturno-umjetničkog stvaralaštva, zaštiti, očuvanju i valorizaciji kulturne i prirodne baštine. U protekloj godini vršena je proizvodnja i realizacija medijskih programa, saradnja Crne Gore u okviru saradnje sa UNESCO-om. Ministarstvo kulture je u protekloj godini realizovalo i sufinansiralo programe kojima se obezbjeđuje ravnomjeran razvoj kulture na sjeveru Crne Gore. Iz oblasti razvoja kulturno-umjetničkog stvaralaštva kroz sufinanisranje programa i projekata na osnovu javnog konkursa sufinansirano je ukupno 84 projekta i programa, i to 17 projekata iz oblasti likovne umjetnosti i 38 projekata iz oblasti književnosti, dva časopisa iz oblasti kulture i umjetnosti, osam muzičkih projekata, pet pozorišnih produkcija, 11 projekata u oblasti manifestacije festivala i tri filmska projekta. U 2012. godini dodijeljene su i državne nagrade “Miroslavljevo jevanđelje” i “Petar Lubarda”. Podržana je i produkcija projekata umjetničkih fakulteta, podržani su projekti prezentacije crnogorske kulture pod okriljem crnogorskih manjinskih zajednica na području bivše 88 Jugoslavije. Ministarstvo je preuzelo podršku mladim i talentovanim studentima umjetničkih fakulteta u inostranstvu. Takođe, u protekloj godini rađeno je i na međunarodnoj saradnji i prezentaciji crnogorskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva koje će se prevashodno odnositi na učešće Crne Gore u programima Evropske unije. Od planiranih 75 projekata u oblasti kulturne baštine realizovano je 52 projekta. Završena je i prva faza višegodišnjeg istraživačkog projekta "Putevi kontinuiteta" implementiranog u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore koji je podrazumijevao 200 radnih dana na terenu u 2012. godini u kojem je učestvovalo 24 arheologa, konzervatora, geologa i antropologa. Zatim, nastavili su kapitalni projekat Ministarstva kulture, to je proces revalorizacije nepokretnih kulturnih dobara koji je započet u 2012. godini. Obrazovan je stručni tim za izradu elaborata o revalorizaciji kulturne vrijednosti 121 nepokretnog kulturnog dobra na teritoriji glavnog grada. Takođe je Vlada Crne Gore u 2012. godini donijela program "Cetinje grad kulture" od 2010. do 2015. godine, za koji je namijenjeno 20 miliona eura. U okviru programa "Cetinje grad kulture" obilježen je niz značajnih ljubileja, 100 godina od obnove Kraljevine Crne Gore, 100 godina od osnivanja Kraljevskog pozorišta "Zetski dom" , 150 godina od smrti Knjaza Danila, 520 godina od smrti Ivana Crnojevića. Takođe, uvažavajući kulturno-istorijske vrijednosti Crne Gore, Vlada je donijela odluku da Ministarstvo kulture ima sjedište na Cetinju i za ovu namjenu je adaptirana i opremljena zgrada nekadašnje rezidencije predsjednika Crne Gore. U cilju afirmisanja i promocije kulturne i turističke ponude Cetinja, posebna pažnja je posvećena svim objektima koji pripadaju Narodnom muzeju Crne Gore, čija je vrijednost fondova i zbirki zaista neprocjenjiva. Dakle, monogo je toga sanirano, rekonstruisano i adaptirano, ali naravno da raduje informacija ministra koji je rekao da će budžet za 2014.godinu što se tiče Ministarstva kulture biti povećan, jer smatram da će svaki cent i svaki euro koji se uloži u kulturu biti višestruko plaćen. Tako da smatram da su kolege u Ministarstvu kulture i u 12 institucija države Crne Gore u 2012. godini radili profesionalno i odgovorno svoj posao, bez obzira na budžet koji im je malo smanjen. Hvala vam.
  • Hvala i vama, koleginice Filipović. Sa vama se ne slaže kolega Perić. Da vidimo u čemu. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Vi znate naš stav, da mi smatramo da što se tiče prosvjete, nauke, kulture i sporta da se ulaže ispod svakog minimuma. Bilo bi puno stavki sa kojima bih rado polemisao sa vama, ali imam dva minuta, tako da moram samo jednu uzeti. Ovdje ste pohvalno govorili o procesu revalorizacije kulturnih dobara, svakako izuzetno značajnom procesu. Moje kratko pitanje ka vama, pošto ste se prosto hvalili dinamikom, da li je probijen zakonski rok u kojem je taj proces trebao da bude završen? Zahvaljujem.
  • Kolega Periću, uvijek se borimo za povećanje budžeta kada je kultura u pitanju. Dakle, Ministarstvo kulture je započelo taj projekat prošle godine i započeto je sa Glavnim gradom Podgoricom. Trenutno su na terenu 28 ekipa Ministarstva kulture koje čine konzervatori, restauratori, istoričari umjetnosti, arheolozi. Oni su dostavili elaborate za revalorizaciju kulturne baštine. Za taj projekat izdvojeno je 528.000 eura, čini mi se, u budžetu za 2012. godinu. Mislim da će oni završiti svoj posao do kraja godine, imam takvu informaciju. Hvala lijepo.
  • Hvala, koleginice Filipović. 89 Riječ ima kolega Tuponja, a neka se pripremi kolega Šabović. Kolege, molim vas za tišinu, ne znam je li kultura ili koleginica Filipović pobudila pažnju, ali molim vas da omogućimo kolegi Tuponji da govori. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Uvaženi predstavnici Državne revizorske institucije, uvaženi pomoćniče ministra, koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore, Ovako važan i obiman dokument ne bi bilo teško kritikovati ni da je puno bolji nego što jeste. Nažalost, nije dobar. Ovaj dokument nam pokazuje koliko se domaćinski poslovalo u 2012. godini u našoj kući koja se zove Crna Gora. Ono što je više mojih prethodnika u svojim diskusijama primijetilo, a to stvarno i nije bilo teško, da je dolazilo do kršenja Zakona o budžetu. Ne samo da su to konstatovali poslanici u parlamentu već je to konstatovala i revizija završnog računa i to jednom ocjenom koja treba da zabrine sve građane Crne Gore i da se dobro zamislimo ko u naše ime vodi ovu državu. Moram citirati ocjenu koja decidno stoji. Revizijom je utvrđeno da Završni račun budžeta za 2012. godinu ne daje u potpunosti istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi. Odstupanja se prvenstveno odnose na sljedeće materijalne značajne segmente: Iskazani rezultat budžetskog deficita, prekoračenje budžetske potrošnje, namjensku potrošnju i postupak implementacije izmjena i dopuna godišnjeg računa o budžetu za 2012. godinu. Dozvolite mi da riječi "ne daje u potpunosti istinit" shvatim kao, blago rečeno, neistinit izvještaj. Zamislite, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, mi pred sobom imamo Završni račun budžeta koji ne odgovara istini. Je li laž preteška riječ? U izvještaju se konstatuje da je kršen Zakon o budžetu, u stavu 3 član 11 koji glasi: nijedan izdatak sa konsolidovanog računa trezora ne smije se isplatiti ako nije odobren Zakonom o budžetu države. Šta je rađeno? Izvještaj kaže da je korigovanje tekućih i kapitalnih izdataka dovelo do prekoračenja budžeta koji je za 24,31 milion eura veće od iskazanog u završnom računu, i to bez mogućnosti potpune alokacije troška na konkretnog korisnika. Radi o 24,31 milion eura. Ogroman novac. Kada pročitate ovakvo nešto u izvještaju DRI-a, onda ne možete a da se ne zapitate kakak je mehanizam kontrole nad primjenom zakona o budžetu. Ko kontroliše trošenje novca svih građana Crne Gore. Prosto se pitate ko u ovoj zemlji može protivzakonito i nekažnjeno da troši pare iz budžeta. Molim vas, radi se o zakonu, Zakonu o budžetu. Znači, da bi do ovog došlo, neko je morao da prekrši zakon. Ko je odgovoran za to? Je li neko odgovarao ili hoće li neko odgovarati? Moramo se pitati gdje je naše čuveno tužilaštvo? Kako može neko opet nekažnjeno da netačno prikazuje podatke koji ulaze u Završni račun budžeta? Mislim da se radi o veoma ozbiljnim prekršajima koji će, nažalost, voljom parlamentarne većine biti abolirani, oslobođeni odgovornosti. Mišljenja sam da bi sa ciljem osnaživanja vladavine prava i transparentnosti rada državnih organa ovakvi postupci morali biti barem ispitani. Sve da je završni račun budžet apsolutno tačan, a nije, za njegovu netačnost treba utvrditi činjenice zašto je to tako. Pokazao bih koliki je stepen nedomaćinskog odnosa države prema sopstvenoj državi i njenim građanima, a i ovako pokazuje. Kako drugačije shvatiti informaciju da je za otplatu dugova u 2012. godini Crna Gora izdvojila 135,44 miliona eura, u istom periodu se zadužila 321,58 miliona eura, a da deficit iznosi 213 miliona eura. Na to dođe ukupan dug Crne Gore od cirka 1,7 milijardi eura. Da je postignut niži nivo tekućih primitaka za oko 17 miliona eura nego što je budžetom planirano, ali zato su povećani rashodi za 44 miliona eura. Valjda bi dobar domaćin morao ako manje prihoduje da manje i troši, a ne smanjuje prihode i povećava potrošnju, povećava kreditno zaduženje, povećava dubinu krize u kojoj se nalazimo. Izvještaj o reviziji navodi cijeli niz nepravilnosti i netačnosti, čije nabrajanje bi zahtijevalo mnogo više vremena nego što je poslanicima stavljeno na raspolaganje za svoje izlaganje, ali bih se samo osvrnuo na ukazivanje da se ponavlja nepravilnost iz prošlogodišnje preporuke od DRI, da se bez planske dokumentacije, urbanističko-tehničkih uslova i redovne projektne dokumentacije ne kandiduju projekti za finansiranje iz kapitalnog budžeta. Naglasak bih stavio 90 na prošlogodišnje preporuke Državne revizorske institucije. Dakle, ignorisanjem preporuka Vlada kontinuiteta obesmišljava i rad DRI i pokazuje da Vladu niko ništa ne može podučiti, da oni ionako sve bolje znaju, pokazuje zapravo koliko su osioni, bahati i iznad svega pa i iznad ovog zakona. DRI u svom izvještaju ponavlja svoje preporuke za kapitalni budžet. Nemojte ignorisati njihove preporuke. Dajte, učinite i vi napor da u ovoj državi zažive kontrolni mehanizmi i međusobno poštovanje institucija sistema. Porazno je kada DRI konstatuje da je od ukupnog broja preporuka u potpunosti realizovano sedam, djelimično realizovano 25 i nije realizovano 12 preporuka. Dajte, napravite napor da ubuduće barem konstatujemo da su uočene nepravilnosti uklonjene ili barem smanjene u odnosu na prethodno stanje. Prikazani Predlog zakona o Završnom računu budžeta je prepun nepravilnosti, kršenja propisa, uopšte je na nezadovoljavajućem nivou, otprilike onakav kakva nam je i država. Zapravo predlog na neki način odslikava i opšte stanje u državi. Nije dobro, ali se vješto pakuje. Ko ne vjeruje na prvi pogled, zagrebe malo ispod površine, svašta nađe. Pozitivna želi da ova država bude na većem stepenu vladavine prava, da se zna red, da se poštuju zakoni, pa naravno i zakoni o budžetu ili završnom računu budžeta, da rad državnih institucija bude transparentan, da završni računi budžeta ne dobijaju kvalifikaciju da ne daju u potpunosti istinit i objektivan prikaz, već da su u potpunosti istiniti i objektivni. Sve to za sada nije slučaj. Da bi došli do takve države potrebna je promjena vlasti. Hvala lijepo. Izvinite zbog prekoračenja.
  • Malo će vremena biti, ljudi, za Sveti Stefan, što ste se naoštrili. Sada riječ ima kolega Šabović, a neka se pripremi kolega Gojković.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Kolege poslanici, predstavnici Vlade, poštovani članovi Senata Državne revizorske institucije, Danas je na dnevnom redu Završni račun budžeta za 2012. godinu. No, na moju žalost i žalost građana plavske opštine, umjesto da danas komentarišem Završni račun budžeta o planiranim započetim i nedovršenim projektima, o dovršetku putnog pravca Murino-Čakor-Peć, o putu Gusinje-Podgorica preko susjedne Albanije, o Memorijalnom centru u mjesnom centru Murino, o sportskoj sali u Gusinju itd. moram da dam odgovor na nekoliko pitanja koje je Državna revizorska institucija konstatovala kao nepravilnosti u radu opštine Plav za izvještajni period. Državna revizorska institucija je konstatovala sljedeće nepravilnosti. Odlukom o organizaciji i načinu rada lokalne uprave nije predviđena služba za skupštinske poslove, a planirana je kao posebna potrošačka jedinica u Odluci o budžetu opštine Plav za 2011. godine. Za finansiranje ove službe utrošeno je 24.976 eura u toj godini. Opština Plav nije uspostavila posebnu organizacionu jedinicu za unutrašnju reviziju. Zatim, revizijom je utvrđeno da se na platnom spisku opštine Plav nalaze službenici i namještenici u turističkoj organizaciji opštine Plav i Crvenom krstu. Turistička organizacija opštine Plav i Crveni krst nijesu ustanovljeni kao organi lokalne uprave, niti kao javne službe. U toku 2011. godine opština Plav nije izmirivala izdatke za poreze i doprinose na zarade prilikom isplate neto zarada. U okviru pozicije ostala lična primanja, naknade odbornicima, utvrđeno je da se i dalje primjenjuju odluke o izmjeni i dopuni Odluke o naknadama odbornika Skupštine opštine Plav. Revizijom obračuna putnih naloga utvrđeno je da su određeni putni nalozi nepotpuni u pogledu informacija o vremenu polaska i dolaska na službeni put i računa kojim se pravdaju troškovi službenog puta i putnih nalozi ne pravdaju u predviđenom roku. Takođe je revizijom utvrđeno da se stavke rashodi za reprezentaciju vrše određena plaćanja na osnovu dokumenata koji ne sadrže osnovne podatke, kao i da je utvrđeno da je u više navrata vršena gotovinska isplata iz blagajne za one potrebe koje su se mogle efikasno obavljati preko uobičajenog sistema plaćanja, a isplaćeno je 1700 eura odbornicima Skupštine opštine Plav, 1200 eura fudbalskom klubu "Jezero". Takođe je revizijom utvrđeno da u okviru 91 izdataka pojedina plaćanja nijesu pravilo evidentirana. Revizijom su utvrđene sljedeće nepravilnosti kod upravljanja državnom imovinom u opštini Plav. Znači, opština Plav nije izvršila popis imovine za 2009. i 2010. godinu. Predsjednik opštine nije dostavio izvještaj o stanju imovine opštine skupštini opštine za 2011. godinu, kao i u oblasti javnih nabavki opštine Plav utvrđene su sljedeće nepravilnosti za nabavku kancelarijskog materijala iz 2011. godine nego je prenijeto na ugovor u 2012. godini. Treba podsjetiti i vas ovdje, a posebno građane plavske opštine da su sve ove nepravilnosti rezultat svih nas u Plavu, a ne Vlade ili nekog drugog. Kada kažem svih nas i svih političkih subjekata iz DPS-a i SDP-a i Bošnjačke i drugih manjinskih partija koje su participirale u vlasti. Svima je poznato ili bi trebalo biti poznato da je u plavskoj opštini od 2006. do 2010. godine vladala koalicija DPS-Bošnjačka-DUA i partija za Gusinje. Od 2010. do 2012. godine koalicija na vlasti DPS-SDP-DUA-FORCA i Demokratski savez. Od 2012. godine do danas koalicija na vlasti Socijaldemokratska partija, Bošnjačka partija, DUA, Demokratski savez i partija za Gusinje. Rušenjem stare i stvaranjem nove koalicije promijenjena je politička volja građana na izborima bez njihove saglasnosti. Na taj način ozbiljno je doveden u pitanje osnovni princip demokratije da se u postupku ovakvog odlučivanja poštuje volja građana. Vrijeme je najbolje rešeto, pa je i pokazalo da su mnogi strateški projekti opštine Plav zastali ili je dovedena u pitanje njihova realizacija, a sve na štetu svih građana plavske opštine. Revizija završnog računa u opštini Plav vršena je avgusta i septembra 2012. godine tj. neposredno nakon uspostavljanja novoformirane koalicije i to SDP-a, Bošnjačke partije i ostalih, odnosno u periodu kada je stupila na dužnost nova administracija koja neću reći da nije htjela namjerno već pojedini službenici sigurno ne snalazeći se na najbolji način na novim dužnostima nijesu dostavili na uvid potrebnu dokumentaciju, čime bi se pokazalo da stanje nije u potpunosti onako kako je to konstatovano Izvještajem Državne revizorske institucije. Evidentno je jedno da o nepravilnostima koje je naša Državna revizorska institucija prilikom kontrole Završnog računa budžeta opštine Plav za 2011. godinu nema elemenata za osnovanu sumnju za postojanje krivičnih djela i kojima se dovodi u pitanje zakonitost ili cjelishodnost raspolaganja sredstvima. Iz tih razloga Državna revizorska institucija naložila je subjektu da otkloni uočene nepravilnosti u datom roku, što će biti sigurno i učinjeno sa zakašnjenjem, ali će biti otklonjena svaka sumnja u eventualnu zloupotrebu odgovornih subjekata u opštini Plav u tom periodu. Hvala.
  • Hvala i vama. Za komentar se javio senator Pešić. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Zahvaljujem, poslaniče, na jednoj vrlo korektnoj interpretaciji našeg nalaza i našeg mišljenja. Zahvaljujem na tim riječima koje jasno ukazuju da ono što su preporuke Državne revizorske institucije će biti i realizovane i otklonjene one nepravilnosti u opštini Plav koja je, eto, iz osnova utvrđenog činjeničnog stanja dobila negativno mišljenje vezano za finansijski izvještaj za 2011. godinu. Tu više nemam ništa da dodam, ali ovo mi je divan povod da kažem nešto što ne bih mogao da se osjećam prijatno da odem iz ovog parlamenta, a da to ne kažem. Nosim vrlo opor ukus i ove godine. Evo, ispred predsjednika, da li će on taj moj doživljaj podijeliti ili ne, to je drugo pitanje, da i ove godine kao i prethodnih uporno ponavljamo istu stvar koja nije dobra. Jednostavno, ustavna obaveza je, potpredsjedniče, da Državna revizorska institucija podnosi godišnji izvještaj o radu Parlamentu. Zakonska obaveza Državne revizorske institucije je da vrši, i to je jedina zakonska obaveza, reviziju završnog računa budžeta. Te dvije stvari uporno se pod istom tačkom dnevnog reda ponavljaju. Dešava se da u ovom veoma važnom segmentu rada Državne revizorske institucije koje su pojedinačne revizije ostale aktivnosti državne revizije koje su gotovo jednako važne kao i revizija završnog računa budžeta jedne riječi se ne čuje. Hvala, gospodine Šaboviću, što ste vi našli za shodno da se barem i u ovom dijelu osvrnemo. Mislim da 92 moramo da mijenjamo takvu praksu. Mi imamo i apsolutno zakonsku obavezu da savjetujemo i Vladu i Parlament. Savjetujemo vam da jednostavno kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu promijenite rokove i ovu praksu promijenite. Gospodo, nigdje u državama ili u najvećem broju država ova aktivnost se završava vezano za Završni račun budžeta sa polovinom godine. Danas je decembar mjesec, mi razgovaramo o Završnom računu budžeta za predhodnu godinu i o reviziji Završnog računa budžeta. U toj reviziji Završnog računa budžeta konstatujemo i određene devijacije u planiranju budžeta. Možemo li ih primijenite u planiranju budžeta za 2014. godinu? Jesmo li još jednu godinu propustili? Jesmo, gospodine potpredsjedniče. Dakle, savjetujemo da u postupku izmjena i dopuna budžeta razmislite o tome, razmislite o rokovima i razmislite o onome o čemu se čulo ovdje iz klupa izvršne vlasti. Da ono što su preporuke Državne revizorske institucije, u tom zakonu dobiju određene sankcije i dobiju određenu težinu, jer ovako dešavaće se ovo što se dešava, da se iz godine u godinu ovaj algoritam istih stvari ponavlja. Još jedna stvar gospodine potpredsjedniče. Vi ste to sasvim s pravom i iz osnova pritiska i uz osnovi nečeg što je nama potreba, dali nama u obavezu još jednu zakonsku obavezu, a to je revizija finansijskih izvještaja političkih partija, i to svih političkih partija. I ove godine imali smo izuzetno veliku aktivnost, iscrpili smo se i kadrovski i na svaki drugi način da 26 političkih stranaka revidiramo. Pred vama su izvještaji, riječ nije bilo o tome iz razloga ovog naprijed što sam naveo. To ipak zaslužuje pažnju u ovom domu, da se i mi, odnosno da se i vi koji ste predmet revizije osvrnete na to, kako ste vi trošili pare koje su vam opredijeljene iz budžeta. Mi vas molimo, da u postupku Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka razmislite o tom, da li je takav opsjeg revidiranja tog broja političkih partija, svih tih političkih partija racionalan pristup ili je eventualno da razmislimo o tome, da političke partije koje su parlamentarne, svake godine zaslužuju pažnju da budu revidirane, kao i to da budu revidirani konsolidovani njihovi finansijski izvještaji. Još jedna stvar gospodine potpredsjedniče za koju vas molim, dvije godine u ovom Parlamentu je naš Predlog izjena i dopuna Zakona o državnoj revizorskog instituciji u kojoj, u kom predlažemo neke fundamentalne promjene koje bi apsolutno omogućile Državnoj revizorskoj instituciji jedan efikasniji, plodotvorniji i bolji rad. Dajte načina da jednostavno se usaglasimo oko toga oko čega nijesmo mogli da se usaglasimo, a na kraju ćemo morati, oko finansijske nezavisnosti Državne revizorske institucije. To je akcion, poglavlje 32 budite ubijeđeni Crna Gora neće moći zatvoriti dok Državna revizorska institucija ne ostvari apsolutnu finansijsku nezavisnost. Što prije to učinimo, to će biti bolje. Ja zaista, a to će predsjednik na kraju reći u ovom dijelu, nemam šta da dodam sem da je lijepo čuti vaše komplimente i vaše pohvale na rad Državne revizorske institucije. Ali, budite ubijeđeni, ne bježimo od toga da i sve pokude i sve ono što su naši propusti takođe želimo da čujemo od vas, ali vas molimo da u ono što je u vašoj nadležnosti u vašem domenu učinite da ostvarimo kako bi toga bilo u budućnosti što manje. Hvala, gospodine potpredsjedniče.
  • Hvala Vama, senatore Pešiću. Direktno ste se meni obratili po mnogim stvarima. Izvinite, ali ću da Vam kažem nešto, da ste trebali da vidite zašto Vam nije ta zakonska inicijativa prošla i Odbor za zakonodavstvo, to je jedna stvar. A mene ako pitate, ja bih vas napravio ili da budete uistinu četvrti stup ove države ili bih vas ukinuo. Jer ovako kako radite sada, mene se ne sviđa. Posebno što nijeste izvršili reviziju KAP-a. Tako da Državna revizorska institucija ne može pričati nemam kadra ili imam kadra. Da li imate političke volje ili nemate političke volje, to je suština. Uhvatite se za jednu rabotu, pa je napravite kvalitetno, pa insistirajte na tome, pa dadite za dobro Crne Gore pošto ovdje piše u prefiksu " Državna" kompletno postavke ili tražite ono da uistinu budete četvrti stup, kamen temelj na kome će da počiva Crna Gora. Znači, osim Skupštine, osim zakonodavstva, osim Vlade, Državna revizorska institucija. Zato smo i mi u ovakvom stanju i zato nam je budžet u ovakvom stanju. Ali, očito da je to priča 93 koja će da ide dalje. Ja Vas molim, da vidite zbog čega nije vaš Predlog zakona prošao, pa da ga inovirate, pa ću i ja da se potrudim uistinu kao potpredsjednik prvi ili peti, nije ni važno, da on dođe ovdje u plenumu i da se analizira. Poslaću Vam gospodine Pešiću tužbu koju pripemam za pljačku u KAP- u u poslednjih 26 godina. Da mi kažete tačno, da li sam negdje pogriješio ili nijesam pogriješio? Poslaću Vam je danas. Da ne bih omanuo kod sudstva, pa da vidimo kakve su Vaše analize, da li sam ja u pravu ili nijesam upravu? To Vam kažem pred javnošću Crne Gore, jer za mene Kombinat alumijuma je Kombinat aluminijuma budućnost Crne Gore, ne u ekonomskom nego u pravnom smislu. Izvolite.
  • Potpredsjedniče, ja sam Vam se obraćao kao rukovodstvu Skupštine, u ovom momentu predsjedavajućem Skupštine. Mogao sam i Skupštini. To što ste se Vi lično prepoznali u tome nijeste imali ama baš nikakve osnove za to. Što se tiče naših obaveza za Kombinat aluminijuma, ne znam da li ste bili, odgovorio sam zašto nijesmo realizovali Zaključak Skupštine. Pravni sistem Crne Gore nas je onemogućio da nerealizujemo Zaključak Skupštine Crne Gore. Neću da ponavljam to. Što se tiče vezano za KAP, da li neke zamjerke vezano za reviziju garancija ste našli, gospodine potpredsjedniče? Ne. Cio parlament je pohvalio naš rad. Što se tiče naših svih drugih revizija, da li je neko osporio nalaze nas, naših revizija, niko nije osporio nalaze naših revizija. Ali, ja sam kroz ovo naveo nege ograničavajuće elemente Državne revizorske institucije kojoj onemogućavaju u ovom momentu da radi bolje, više, efikasnije i naprednije. I to tražim od Skupštine, gospodine potpredsjedniče, i vas kao potpredsjednika, i vas kao poslanika, jer da bi mogli, kao što kažete, da budemo apsolutno nezavisni, mada apsolutne nezavisnosti nema ni od čega, treba ipak da ostvarimo neku određenu nezavisnost koju u ovom momentu nemamo. I to smo posebno potencirali u odnosu na finansijsku nezavisnost, u odnosu na kadrovske naše potencijale. Gospodine potpredsjedniče, da bismo zaposlili jednog revizora, moramo da se Vladinim organima obratimo, je li to nezavisnost? Nije. Mi u ovom momentu imamo 36 revizora, sa tih 36 revizora smo napravili ovaj posao koji smo napravili, i imamo takve uslove kakve imamo danas, kakve nema nijedna vrhovna revizorska institucija u okruženju. Bili smo u Češkoj prethodnih dana, stidio bih se da nam dođu u posjetu i da vide u kakvim uslovima mi radimo. O tome ja govorim, gospodo poslanici, da bi bilo svima nama bolje, da naš rad bude efikasniji, da bude plodotvorniji i da bude bolji. Imamo hrabrosti za sve i imamo znanja i imamo volje. Nama ne treba politička volja. Kod nas ne caruje, apsolutno, politička volja ili nevolja, kod nas caruje profesionalnost i nezavisnost.
  • Vidjećemo,vrijeme će pred nama biti. Kolega Pešiću, tražim od Vas tu inicijativu da obnovite prema Skupštini. To što ste rekli ovdje pred javnošću da imate struku i da imate petlju, to ćemo da vidimo, o pljački u KAP-u od 1990. godine do danas. To će biti jedan od testova Crne Gore, pa ćete se u finansijskom smislu potvrditi stručno i da imate i pamet i petlju. Idemo dalje. Hvala, kolega Šaboviću, što nećete, pošto Vas je pohvalio. Ima riječ kolega Gojković, neka se pripremi koleginica Jasavić.
  • Hvala, potpredsjedniče. Gospodo iz DRI-a, gospodo iz Ministarstva, poštovane kolege, Želio bih prvo da skrenem pažnju gospodi iz Ministarstva da smo juče imali ovdje na dnevnom redu projekat Northstara za dugoročni zakup i posle toga ostalo je potpuno nejasno da li se radi o jednom projektu od 200 miliona eura, izgradnja hotela, ili se radi o izgradnji vila koje neće imati skoro nikakvog uticaja ni na budžet Crne Gore ni na bužet Opštine Herceg Novi. Zato 94 vas molim, vrlo je važno da ovo pojasnimo, da nađete mogućnosti kod ministra Žugića da još jednom pogledamo to, jer koliko vidim ovdje ne postoji volja da se podrži jedan takav projekat, a ako se radi o projektu od 200 miliona onda bi stvarno bilo šteta da to ne prođe. Ovaj završni račun, da se vratim na njega, zaslužuje isključivo politički komentar. Da sam u pravu daje mi za pravo i ovaj nalaz DRI-a gdje se na strani 41 kaže da je revizijom Uprave za kadrove ustanovljeno da je od 2012. godine u Crnoj Gori zaposleno oko 742 namještenika i službenika u državnoj upravi. To je prosto nevjerovatno, ako u isto vrijeme imate izjave i platforme Vlade Crne Gore da je oko šest hiljada viška zaposlenih i prave program da se ne otpuste do 2017. godine. Prosto je nevjerovatno da Vlada nije u mogućnosti da sagleda da među ovih šest hiljada ljudi, ukoliko je u pitanju strukturna neusklađenost, pronađe tih 740 ljudi i na taj način da se riješi ovaj problem. Znači, ovdje je isključivo jedan politički princip, ovdje se radi o izborima, radi se o političkim partijama, radi se o napumpavanju državnog aparata i ovo je jasan pokazatelj da ovaj završni budžet zaslužuje politčki komentar. Da sam u pravu, evo da idemo dalje, makar ono iz života što znamo. Da vidimo PDV. Ovdje imamo pad PDV-a od 380 miliona 2012. na 350 i nešto. Ne zaboravimo da su bili izbori lokalni te 2012.godine i ono što se iz života vidi, kad dođete u prodavnicu, kad dođete kod nekoga ko naplaćuje svoje usluge, on vam ne izdaje fiskalne račune i ukoliko ste iz toga grada omah znate da onaj ko se ne boji da vam da fiskalni račun je glasač DPS-a, da je član DPS-a i tako dalje. To je sigurno tako i to niko ne može pobiti. Kako da komentarišemo mi kao poslanici ovaj završni račun? Samo politički, jer očigledno da ovdje nema ni ekonomije, nema ni druge logike, da je ovo samo politička logika. Sledeća stvar, porez na promet. Mislim da je ovo u završnom budžetu, on se vodi pod ostali republički porezi. Ne znam zašto republički, Crna Gora više nije republika. Kako da komentarišemo to ako znamo, recimo, da porez na promet koji su Carine ostvarile za kupovinu Južnog Jadrana ili Vojne bolnice u Meljinama nikada nije naplaćen. Da se tu vode dugogodišnji sudski postupci i da se ta sredstva ne naplaćuju. Da vam samo kažem da je taj Južni Jadran prodat za 200 hiljada maraka, a samo jedna dio toga je prodat prije par mjeseci za 12 miliona eura, a niti je plaćen porez na promet za ono prvo, niti za ovo drugo, još traju sudski procesi. Isto je sa Vojnom bolnicom Meljine. Samo ove cifre pokazuju koji su disbalansi, o čemu se tu radi. Kolega Kaluđerović je to povezivao sa aferom "snimak", jednu od ovih stvari, a ja kažem da su sve ove stvari povezane sa tim. Da idemo za doprinose. Kako da komentarišem doprinose kad "Panto market" duguje 15 miliona eura doprinosa? Ti doprinosi nijesu nastali za jedan dan, oni se gomilaju godinama. To može biti samo politička odluka, da mu se to dozvoli. Nije moguće doći do 15 miliona duga, a da to niko nije dozvolio. Isto je i sa "Vektra Bokom", od milion i po eura. Kako da komentarišemo akcize? Ja sam ja ovdje donio blok akciznih markica kojih je bio prepun Bokokotorski zaliv, sve po 100 komada i predao Ministarstvu finansija. Cijeli zaliv je prekriven time i jedna ta blok markica košta više nego cijela boksa cigareta. Niko nema objašnjenje za to. Ja treba sada ovdje da komentarišem da li su akcize ove naplate u redu ili nijesu u redu. Kako da komentarišemo turizam, gdje imamo situaciju da je krajem jula ove godine Monstat dao saopštenje da je promet 3% manji, da je broj gostiju 3% manji. Samo par dana kasnije za taj isti period Monstat daje saopštenje da je u porastu 7%. Svi mi koji smo iz primorskih gradova znamo o čemu se radi. Radi se isključivo o napumpavanju broja gostiju, prihoda i tako dalje. Ono što su osnovni pokazatelji finansijski, PDV iz turizma i tako dalje, ne slijede te podatke. Uostalom, kako je moguće da se broj gostiju svake godine povećava, a da prihodi koji se dobijaju povodom turističkih taksi uopšte ne odgovaraju onom proklamovanom broju gostiju koji je tu? Osnovna ekonomska logika pokazuje da se ne radi o ekonomiji, da se radi o jednoj političkoj logici i spinovanju javnog mnjenja da je sve u redu, a u stvari ova država ide u propast. Hvala vam.
  • Hvala i Vama, kolega Gojkoviću. Riječ ima koleginica Jasavić, neka se pripreme kolege Lalošević ili Milić. 95
  • Poštovani predsjedavajući, poštovani senatori, poštovani predstavnici Vlade, poštovane koleginice i kolege, poštovane građanke i građani, Danas smo na Odboru za politički sistem imali priliku da obavimo konsultativno saslušanje sa kandidatom za vrhovnog državnog tužioca. Pitate se zašto to spominjem, a možete se pitati, danas je potpuno druga tema na dnevnom radu, govorimo o Predlogu zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2012. godinu. Ove dvije tačke pominjem zato što su one, po meni, u duboko uzročno-posljedničnoj vezi i korelaciji. Zašto? Zato što pitanje izbora vrhovnog državnog tužioca je direktno vezano za uspostavljanje vladavine prava, a vladavina prava je prvi preduslov za ekonomski oporavak naše zemlje. Ovo iz razloga što zdravi kapital, bez obzira da li on dolazi iz zemlje ili iz inostranstva, traži pravnu sigurnost i u velikom luku zaobilazi sve one sisteme gdje imamo organizovani kriminal na visokom nivou. Govorim o zdravom kapitalu koji je pošteno zarađen i njega ima u ozbiljnom civilizovanom svijetu, to nije onaj kapital koji je došao u Crnu Goru. Iz Predloga zakona o završnom računu se da zaključiti, na šta ukazuje i Izvještaj DRI, da zakon ne daje u potpunosti istinit i objektivan prikaz iskazanih prtimitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi i to u pogledu iskazanih rezultata budžetskih deficita, prekoračenja budžetske potršnje, nenamjenske potrošnje i drugog zbog čega je Državna revizorska institucija dala uslovno mišljenje na predlog. Državni dug u 2012. godini je povećan za 14%, 2012. godina je već druga godina kada nivo ostvarenog duga biva veći nego što je budžetom planirano. Državni dug u 2012. godini iznosio je skoro 51% BDP-a. Unutrašnji dug iznosi oko 12%, a spoljni dug skoro 39%, 17 potrošačkih jedinica prekoračile su budžetsku potrošnju. DRI je pregledala 25 subjekata i dala je 21 preporuku radi učvršćivanja finansijske discipline. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste to da je Vlada usvojila akcioni plan za implementaciju preporuka DRI, ali se ovaj akcioni plan uopšte ne sprovodi na odgovarajući način. Ovo iz razloga što se korisnici budžeta nezainteresovano odnose na dostavljanje informacija vezano za realizaciju akcionog plana i na taj način, u stvari dostavljajući šture izvještaje koji se ponavljaju kvartalno, pokazuju da nema spremnosti za sprovođenje preporuka. Ovo pitanje treba uputiti Vladi, prije svega njenom premijeru i resornom ministarstvu, jer se očigledno radi o opstruiranju rada Državne revizorske institucije. Ništa manje važan nemar pokazuju korisnici budžetskih sredstava u odnosu na potrošačke jedinice po pitanju državne imovine. Niko u skladu sa Zakonom o imovini ne dostavlja redovno odgovore o popisu imovine. Kratko je vrijeme, ne mogu da pobrojim sve, ali zbog kritike važno je da kažemo da se radi o Ministarstvu ekonomije, Komisiji za koncesiju, Upravi za nekretnine, Upravi za inspekcijske poslove, Poreskoj upravi, Uprava za vodu i drugima. Imamo primjer iz Izvještaja DRI po pitanju izdatih državnih garancija, o tome smo upravo maloprije govorili, u periodu 2010 -2011.godine u ukupnom iznosu od 167 miliona eura za KAP, "Željezaru", "Željeznicu" i "Pobjedu". DRI nije po ovom pitanju dala mišljnje, čime se ogradila. Zašto su garancije dodijeljene bez izrade procjene, opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija, pitanja su na koja je Pozitivna Crna Gora odgovor na Odboru za ekonomiju i finansije, ali te odgovore od resornih ministara i rukovodilaca nije dobila, zato što je vladajuća većina bila protiv toga. Jednog dana će te morati dati odgovor na ova pitanja. Da ponovim, radi se o garancijama od 167 miliona. Ekonomska situacija je zabrinjavajuća i direktno podriva ekonomsku samostalnost i samim tim i nezavisnost države Crne Gore. Jedan od ključnih razloga za to je nedovoljna spremnost za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Veza kriminala i vlasti jeste organizovani kriminal koji u stopu prati korupcija na visokom nivou. Zbog toga je moje pitanje kandidatu danas za VDT bilo da li će sprovoditi i tražiti mjere tajnog nadzora nad premijerom, nad ministrima, nad rukovodiocima ove države i posebno mjere tajnog nadzora za jednog potpredsjednika Demokratske partije socijalista. Odgovor je od kandidata za VDT bio potvrdan. Ako kandidat za VDT, ne samo ovaj nego onaj koji bude na kraju izabran, pređe sa riječi na djela, budući zakoni o završnom računu 96 budžeta Crne Gore imaće podršku Pozitivne Crne Gore. Ovaj zaista neće, jer je ovo kao sedam sušnih godina, pričate nam kako je ekonomska kriza u pitanju. Zašto ste, kada smo mogli odmah poslije referenduma da se suočimo sa evropskim integracijama i sa čuvanjem naših državnih resursa, pokrali naše državne resurse? To će vas pitati VDT, vas koji ste zarobili ovu zemlju. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, koleginice Jasavić. Riječ ima kolega Lalošević, a neka se pripremi kolega Medojević.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, gospodine Daboviću, gospodine Pešiću, gospodine iz Ministarstva finansija, Zadovoljstvo mi je vidjeti vas danas i razmijeniti nekoliko riječi o ovoj veoma značajnoj temi. Prije dva dana skupštinski Odbor za bezbjednost razmatrao je Predlog zakona o Završnom računu Budžeta Crne Gore za 2012.godinu, sa Izvještajem o reviziji Završnog računa za potrošačke jedinice ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Bio je gospodin Dabović na tom odboru i ja ću danas u svojoj diskusiji, s obzirom da su kolege ekonomiste iz kluba i ostali govorili o nekim finansijskim detaljima, govoriti nešto više o ove tri potrošačke jedinice Ali, prije toga da dam samo jedan mali uvud za ovu priču. Mi smo 2010.godine, negdje u decembru mjesecu jednoglasno u ovom domu usvojili Zakon o parlamentarnom nadzoru nad službama bezbjednosti i u sistemu odbrane i bezbjednosti. Taj zakon je veoma značajan, jer je prije svega omogućio da ostvarujemo slobodu i zaštitu prava građana u ovoj oblasti i da napravimo jedan uvid u sve ono što se dešava u ovim jedinicama potrošačkim koje se tiču sektora odbrane i bezbjednosti. Naime, isključujući matični odbor za budžet i finansije, ovo je jedan od onih odbora koji je zaista analizirao do maksimuma sve ono što potrošačke jedinice iz ova dva ministarstva i Agencije za nacionalnu bezbjednost rade. Odmah moram da se prisjetim da je taj zakon dao benefite čak i 2011.godine i 2012.godine, a prisjetiću se zašto. Tada je Državna revizorska institucija dala i određene preporuke ovim segmentima i potrošačima budžetskih jedinica i prije svega je tada upozorila Agenciju za nacionalnu bezbijednost da neke stvari ne radi. Ja ću vas samo podsjetiti da je tada govoreno o realnom planiranju sredstava, o pozicijama budžeta, da smo tada govorili o zasnivanju radnog odnosa bez konkursa i samim tim je neko omogućio klasične zloupotrebe u zapošljavanju u ovim specifičnim ustanovama. Ja ću podsjetiti da smo govorili i prije svega o javnim nabavkama, da smo govorili o imovinskim kartonima. To je sve ispravljeno, na sreću, i zato kažem da je ovaj zakon imao benefite, a samim tim i omogućio senatorima i revizorima iz Državne revizorske institucije da uđu u ovaj segment koji u narodu slovi kao tabu tema, kao tabu proctor. Znači, omogućili smo da se najzad razbije taj tabu da Državna revizorska institucija može ući i u potrošačke jedinice vezane za odbranu i bezbjednost. Neko je htio da napravi famu u narodu da se to ne može uraditi. Evo, gospoda je to uradila, dali preporuke koji su bile veoma značajne. Ostao je jedan problem vezano za neke sertifikate za informacione sisteme i upravo sam to pitao i direktora, odnosno predstavnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer na taj način možda im omogućavamo da neko u ovoj zemlji uvozi, razvozi, uspostavlja nove komunikacione informacione sisteme i zloupotrebljava ih. Mi ni dandanas ne znamo o onim famoznim uređajima koje je nekada imala vojna bezbjednost, pa onda je bila čuvena priča da smo uvezli najskupocjeniju opremu iz Izraela, e upravo ovi serfitikati koje ste tada preporučili, gospodo iz Državne revizorske institucije, ovoj agenciji, mislim da oni nijesu dovedeni do kraja. Sada da se vratimo i na ostale korisnike. Mi smo detaljno analizirali svaku stavku i sada moram zarad javnosti ukazati na neke stvari. Mi smo dali zadatak gospodi iz državnih institucija i ustanova da prilikom razmatranja i rasprave o Završnom računu budžeta, jednostavno moraju 97 dostaviti detaljan analitički izvještaj Odboru za bezbjednost o tome sa aspekta efikasnosti utroška i prije svega kreativnosti trošenja opredijeljenih sredstava. I to je jedan od benefita ovog zakona o parlamentarnom nadzoru bezbjednosti, a to je jedan od benefita ovog posla, čime se vi bavite, gospodine Daboviću i gospodine Pešiću. Sada jedno pitanje koje će sigurno zanimati uvažene građane Crne Gore, govorimo o štednji, govorimo o restrikciji, a pri tom nemamo neke informacije u javnosti o tome koliko se para troši na takozvane misije Vojske Crne Gore. I evo ono moje direktno pitanje gospodinu admiralu Draganu Samardžiću o tome, hajde da damo informaciju koliko to Vojska Crne Gore, odnosno država Crna Gora troši prilikom logističke podrške ISAF misiji. Ja ću vam samo reći da je u ovom trenutku kontingent Vojske Crne Gore negdje oko 40 ljudi, da su u te 2012.godine, kada smo mi pravili ovaj izvještaj i kada ste vi faktički kontrolisali ovo, bila dva kontigenta, treći je upućen bio krajem godine. I odmah da vam kažem, materijalno-finansijski uslovi za tu misiju koji omogućavaju boravak crnogorskih vojnika tamo podrazumijevaju određenu logističku podršku. Ona veoma košta. Logistička podrška se zasniva na transportu trupa i opreme. Podrazumijeva kontribuciju Države Crne Gore za učešće u misijama. Nije to, ljudi, počast. Nijesu oni zvali kontingent crnogorskih vojnika, 40-ak, da učestvuju u borbenoj misiji. Pri tom da ne ponavljam ovdje da smo mi iz SNP-a bili protiv te borbene misije, da smo podržali misiju Atalanta NARFOR i misiju u Liberiji zato što su to klasične posmatračke misije, a ovo je borbena misija gdje ima opasnosti da neko od naših vojnika bude ranjen, povrijeđen, ne daj bože da strada. Daj bože da se svi zdravo vrate, da nikome dlaka ni jedna ne fali, ali ovo su veliki iznosi. Pominjala se cifra od četiri miliona za opremu, pominjala se cifra milion za kontribuciju. I samo da kažem, ako jednog dana u 2014.godini velike sile iz sastava Atlantskog pakta napuste Avganistan, šta će tamo vojna misija crnogorska? Hoćemo li mi da uspostavimo i da učimo demokratiji Avganistance, pri tom da trošimo godišnje pet miliona evra, a ovamo kukamo za svaki dinar i šaljemo raznorazne poruke o tome kako neke potrošačke jedinice neracionalno troše? Dakle, vratimo naše vojnike, učestvovali su, svaka im čast, počast neka im se da, ali 2014. američke, britanske i njemačke trupe neka se vraćaju nazad, šta će onda crnogorski vojnici u Avganistanu? Ministar odbrane najavljuje da će čak učestvovati i 2015.godine i najavljuje unaprijed i kontribuciju i povećani dio sredstava za njih. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, kolega Laloševiću. Poslanik Medojević. Izvolite.
  • Zahvaljujem se, potpredsjedniče. Zaista sam bio u dilemi kako napraviti završno izlaganje oko Završnog računa budžeta za 2012.godinu, kada je svima jasno da se radi o budžetu pokradene države. Dakle, ako je budžetski deficit 6,21%, ako je recesija 2,5% i ako je državni dug 60%, a da podsjetim 2008. bio 31,6%, znači, što se tiče Demokratskog fronta, radi se o završnom računu pokradene države, koju je pokrao njen premijer, predsjednik Demokratske partije socijalista. To je za nas iz Demokratskog fronta zaključak da moramo da vidimo šta da radimo. Ja ovdje zaista više sam istrošio sve svoje riječi, sva upozorenja, sve analize i evo dođe mi samo da apelujem na vas, zaista kao ljude, kao roditelje, kao građane Crne Gore, bez obzira koje su nacije, dajte ljudi da se posvetimo ovom trenutku u kojoj se država Crna Gora našla. Mi nemamo perspektive ako nastavimo ovakvu ekonomsku politiku. To je rekao i ministar, žao mi je što nije ovdje. Ja ću iskoristiti ako mi potpredsjednik Parlamenta dozvoli malo prekoračenje. Danas u svijetu, ako pratite, najpopularnija ličnost je sveti otac Papa Franjo, najpopularnija ličnost, samo zato što je rekao prvi put sljedeće: “Korumpirana osobra šokira i nastavlja sa grijesima te se prvi da je hrišćanin. Eto to je dvostruki život, a dvostruki život hrišćanina čini veliko zlo. Ima onih koji pitaju - ali oče, ja sam dobročinitelj crkve, iz džepa uzimam i dajem crkvi, ali drugom rukom potkrada državu i sorimašne. On je nepravedan. To je 98 dvostruki život i taj zaslužuje, to kaže Isus ne ja, da mu se stavi mlinski žrvanj oko vrata i baci u more. Isus tu ne govori o oprostu”, naglasio je Papa. Da bih bio zaista ravnopravan, pročitaću i šta je jedan svetac, pravoslavni hrišćanin, rekao o korupciji: “Ne kradi uopšte, no naročito ne kradi državu svoju, ni državni novac, ni državnu zemlju,ni državnu šumu, ni državni materijal, niti ma kakvu državnu imovinu, jer ako kradeš navlačiš prokletstvo na sebe, na dom svoj i na samu državu. Gdje je krađa tu nema blagoslova. Gdje nema blagoslova tu je prokletstvo.To nam svjedoči Sveto pismo u kome je na prvim stranama zapisana zapovijest Božja - ne ukradi. Tako i ko nanese štetu pojedincu ili mnogima ili cijeloj državi. Ko učini štetu državi učinio je štetu milionima građana te države. Otuda je krađa od države daleko veći prestup nego krađa od pojedinih ljudi, ko ukrade od pojedinca, ukrade od imućnika, od onoga ko ima. Ko, pak, ukrrade od države taj ukrade od sviju koji plaćaju porez državi, to jest ne samo od imućnoga već i od siromaha, jer porez državi plaćaju siromasi, sluge, sluškinje, argati, nadničari, pralje i poslužitelji, pečalbari po tuđim zemljama, bijedni trudbenici po rudokopima ispod zemlje i seljak koji ore na kravama i samohrani starci i starice i čistači ulica. Za porez prodaje se siromahu kuća i ovca i bakrač i sve pokućstvo. Čovjek koji nema ništa mora da pozajmi da plati porez, državno blago zaliveno je potocima znoja i suza sirotinjskih. Put kojim to blago teče u državnu blagajnu ispunjen je vapajom i ridanjem. Zaista, teško je zamisliti veću glupost od te da kradeš svoju državu. Budi državio od koristi, ne samo ne kradi državu, nego budi joj od koristi, podaj, dodaj, pomozi joj. Ako si do sada potkradao svoju državu, vrati dvostruko ako nećeš četvorostruko, kao što je učinio nepošteni Zakej kada je osjetio strašno prisustvo Boga i obratio se poštenju. Vrati bar dvostruko, vrati odmah, vrati da niko ne zna, znaće onaj koji sve zna, a narod će se sjetiti i svi građani promijeniće neprijateljski stav prema tebi i djeca tvoja biće zdrava i napredna. Ako kupuješ za državu materijal u inostranstvu, ne primaj lični procenat koji ti nude strani fabrikanti i trgovci, (Kombinat aluminijuma i "Telekom" Crne Gore), jer ono što toboš tebi na dar daju stavljaju na račun svoje države pod nekim vidom i tako tebe čine lopovom tvoje države. Budi zadovoljan sa putnim troškovima i dnevnicama koje ti država daje, pa čak i od svoga nešto uštedi i vrati državi. Učini za državu uvijek više nego što te država plaća. Samo tim viškom mjeri se rodoljublje i samo se pomoću tih viškova može država održati i unaprijediti. Ne iznosi svoj novac iz svoje države u tuđu državu, time činiš čast tuđoj državi, a poniženje i štetu svojoj. I ovo je krađa i prokletstvo. Ona je država najsigurnija, bez obzira na njenu veličinu, gdje vlada najveće poštenje. Ti činiš svoju državu nesigurnom svojim nepoštenjem". Kolege, izvinjavam se zbog prekoračenja. Potpredsjedniče, molim Vas samo par dodataka. Smijte se vi koliko god hoćete. Mržnja ovog siromašnog naroda narasta iz dana u dan. Nemojte se igrati sa ovom sirotinjom. Demokratski front vam je više puta pružio ruku da stanemo i da razmislimo kuda ide ova država.Ako su vam milioni i milijarde predsjednika Demokratske partije socijalista draži od sudbine vaše djece i vaših unuka, vi ćutite, gledajte ovdje što dolaze potpisivači ugovora koji imaju milione na stranim računima i podržavajte ovu Vladu. Ukoliko vam je inters vaše djece, interes ove države i interes svih ljudi i generacija koje dolaze ispred partijskih interesa, stavite prst na čelo i razmislite kuda ide ova zemlja.Ova zemlja ide pogrešnim putem. I nemojte sjutra da svi zajedno kažemo nema rješenja. Još uvijek ovaj narod trpi, ćuti i u sebi gomila bijes, ogromnu nepravdu koja se širi Crnom Gorom. Pogledajte istraživanja. Nema u regionu opozicionih birača koji imaju veći animozitet prema vlasti. Ne možete sve kupiti, ne možete sve pritisnuti, neće više prolaziti priče o čokoladama ni o zaposlenju u Mojkovcu i "Voliju", nego ćete morati da rješavate realne životne probleme. Zbog toga, poštovane kolege, mi vas još jednom pozivamo ispred Demokratskog fronta i cjelokupne opozicije, manimo se sitnih političkih igara. Ovdje je u pitanju država, opstanak ovog naroda i budućnost naše djece. Ne možemo sa lopovima na čelu države da pravimo stabilnu i prosperitetnu državu.Moraćete da se opredijelite svi vi da li ste za državu Crnu Goru ili za lopove. 99
  • Procedurano ili hoćete komentar? Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Medojeviću, na samom početku ću Vas zamoliti, zbog Vas i Vaše političke karijere, da ipak neki rečnik koji ne pristoji Parlamentu...
  • U svakom slučaju radi se o čisto proceduralnoj reakciji, gospodine potpredsjedniče. Nije ovo prvi put od uvaženog kolege poslanika Medojevića da proziva ljude koji nijesu u ovoj sali i da kvalifikuje... Izvinite, gospodine Medojeviću, dobro sam Vas saslušao. Vi ljude koji ne sjede u ovoj sali, koje predstavljate kao vrh vlasti u Crnoj Gori, predstavljate kao grobare ove države. Vi nas sa ove strane koji sjedimo u poslaničkim klupama prozivate za ljude koji aminuju neke nepravilnosti, nezakonitosti, protivzakonitosti koje se dešavaju na nivou Crne Gore. Gospodine Medojeviću, vi sa vašim paušalnim ocjenama ne možete da pridobijete ono biračko tijelo Crne Gore koje ne glasa za vas, iz prostog razloga što vi ne zaslužujete povjerenje građana Crne Gore. Ja sam Vas dobro saslušao. Puni kvalifikacija, vrlo ružnih, bar imajte elementarnog dostojanstva da se prema kolegama koji sjede sa ove strane poslaničkih klupa elementarno korektno odnosite i da ne prozivate ljude koje imate priliku da prozovete kada su u ovoj Skupštini, ali međutim, tako se ne ponašate. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Aprcoviću. Vi se nijeste meni obratili, nego kolegi Medojeviću, pa Vi onda odgovorite između sebe, ali u obliku forme vremena i ove Skupštine.
  • Vi znate, kolega Aprcoviću, da ja nikad nijednog poslanika ovoga parlamenta, posebno iz Demokratske partije socijalista, imenom i prezimenom nijesam prozvao, osim ako sam imao dokaze da su uradili nešto nezakonito i nijesam govorio poslanici, nego sam rekao imenom i prezimenom na odboru ili u Skupštini. Ja ne vidim među vama te ljude, gospodine Aprcoviću, zato se čudim što ih podržavate. Doći će sada jedan koji je potpisao ovaj ugovor za Sveti Stefan, a znate li Vi koliko on ima novca? Znate li Vi koliko njegov sin svaku noć potroši u noćnim klubovima, gospodine Aprcoviću, od čega? Od plate koju prima manju nego što je moja. Po 5.000 eura se baci svaku noć, to su luksuzna auta, to su najskuplja pića, pa zašto to podržavate? Ja hoću da vi koji živite normalnim životom, kao i ja, da kažete čekajte malo. Pa nije valjda svi u DPS-u da su pošteni. Ddoći će vam za Sveti Stefan, pitajte ministra koliko ima novca. Pitajte vaše iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ovakav je fajl za toga ministra i samo se čeka hapšenje, ali hapšenja nema. E zato ja kažem dajte ljudi da se okrenemo državi Crnoj Gori. Nemojte da nam pričate da mi nešto mislimo ružno prema vama. Ja sam rekao i prošli put i svaki put i gospodinu Nikčeviću i gospodinu Sekuliću, niste vi svi isti. Ja kad kažem tačno znam na koga mislim, i na bivšeg ministra spoljnih poslova, i bivšeg ministra finansija, i sadašnjeg ministra spoljnih poslova, ja kažem u lice svakome. To što mi ne dolazimo na premijerski sat, to je naš odnos prema pokradenim izborima prošli put u oktobru mjesecu. Vaša Vlada nije legitimna. Kupovali ste sirotinju po Crnoj Gori za 100 eura, za čokolade, za 30 eura, tako ne može da se pravi slobodna Crna Gora. Vjerujte mi. Dajte jednom da izađemo iz srednjeg vijeka, pa ne možemo da kupujemo ljude više, dosta je toga. 100
  • Hvala, poslaniče Medojeviću. Hoćete li komentar ili sa ovim da završimo? Dobro. Iscrpili smo listu. Pravo na završnu riječ imaju iz Ministarstva finansija ili iz DRI. Ko želi? Izvolite, senatore Daboviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče, Želio bih u završnoj riječi da se zahvalim svim poslanicima koji su iskazali visoko povjerenje u rad Državne revizorske institucije i ujedno bih skrenuo pažnju na neke stvari koje mi se čine značajnim zbog budućnosti rada Državne revizorske institucije. Naime, pored finansijske nezavisnosti potrebna je i organizaciona nezavisnost revizorske institucije, a to znači sljedeće - kada se daju preporuke u smislu izbora subjekta revizije ili teme koju ćemo obrađivati, one predstavljaju za nas obavezu, ali nijesu i obavezujuće zbog toga što mi kao Državna revizorska institucija u dijelu organizacione nezavisnosti samostalno planiramo proces revizije i donosimo godišnji plan revizije. Da bi prihvatili određenu inicijativu, mi moramo da se uvjerimo u nekoliko stvari. Prva je stvar, da imamo dobro i čvrsto zakonsko utemeljenje da radimo određeni posao. Ukoliko postoji formalna zakonska prepreka, u tom slučaju mi reviziju ne možemo raditi, jer subjekt revizije neće dozvoliti da pristupimo dokumentaciji i drugim relevantnim materijalima za proces revizije. Druga je stvar u koju moramo da se uvjerimo kada je u pitanju predmet i subjekt revizije da li raspolažemo dovoljnim kapacitetima da izvršimo određenu reviziju. Šta to znači? Da li imamo dovoljan broj revizora, da li imamo dovoljan broj materijalnih resursa i finansijskih resursa. Vjerujte, kada je u pitanju Državna revizorska institucija, to je sada vrlo skromno. To ne znači da neće biti volje i to ne znači da institucija vremenom neće postati veća i u smislu broja zaposlenih i u smislu prostora i kada je u pitanju budžet. Odmah da kažem da kapaciteti kojima trenutno raspolažemo ne dozvoljavaju radikalan skok kad je u pitanju obuhvat subjekata revizije. Zašto ne dozvoljava? Zato što mi ne želimo da povećamo kvantitet na štetu kvaliteta. Znači, želimo da ono što uradimo bude korisno i za ovaj parlament i za širu javnost i da poboljšamo funkcionisanje sistema i javnih finansija u cjelini. Sigurno da ćemo nastaviti i nastojati da izvršimo sve planove i zadatke koje postavimo sami sebi, sigurno ćemo imati sluha i za ono što bude zahtijevao parlament i javnost od nas, ali evo, dozvolićete da i u tom dijelu zadržimo nezavisnost i da se sami opredijelimo kada je u pitanju izbor subjekata revizije i predmeta revizije, izuzimajući našu zakonsku obavezu koju moramo završiti, a to je revizija završnog računa i to se podrazumijeva. Još jednom se zahvaljujem svima. Hvala.
  • Hvala Vama doktore Daboviću, a posebno, doktore, potenciram i Vašu stručnost i očekujem ono što smo se danas dogovorili, da Vašu inicijativu vidite i upriličite sa Ustavom i zakonskom regulativom. Lično ću tražiti Vaše angažovanje i mišljenje oko poslovanja KAP-a od '90-te godine do danas i očekujem da ćete te svoje kapacitete usredsrediti na tome. Pošto se iz Ministarstva finansija niko ne javlja, kolege, konstatujem da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno. Zahvaljujem na prisustvu. 101 12.12.2013. u 11.15h
  • Poštovane kolege, dobar dan. Nastavljamo sa našim radom. Došli smo do sljedeće tačke dnevnog reda - Predlozi finansijskih izvještaja sa izvještajima o radu nezavisnih regulatorinih tijela za 2012. godinu. Za razliku od prakse koju smo imali prethodnih godina, dogovor je sa kolegijuma da izvještaje agencija razmatramo posebno, znači ne da imamo objedinjenu raspravu nego da ih razmatramo posebno. Rasprava po agencijama, ako mogu tako da kažem,odnosno po izvještaju je u trajanju do sat vremena. Pojedinačno učešće u raspravi pet minuta. Prvo ćemo razmatrati finansijski izvještaj sa Izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku u 2012. godini. Ovlašćeni predstavnici su Dragutin Martinović i Novak Medenica. Ja ih pozdravljam i ujedno ih pitam žele li da daju uvodno izlaganje. Žele. Riječ ima gospodin Martinović. Izvolite.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovana gospodo poslanici, dame i gospodo, Zakonom o energetici i Zakonom o budžetu propisano je da nadležni organ nezavisno regulatorno tijelo utvrđuje predlog finansijskog izvještaja sa izvještajem o radu za prethodnu godinu i podnosi ga Skpuštini na usvajanje. U Agenciji je u 2012. godini radilo 27 zaposlenih, od toga su tri člana Odbora Agencije, direktor Agencije, zamjenik direktora. Rad zaposlenih u Agenciji organizovan je u četiri službe. Od 27 zaposlenih 23 je sa visokom stručnom spremom elektrotehničke, ekonomske i pravne struke. Agencija se finansira od naknada za izdavanje i korišćenje licenci za obavljanje energetske djelatnosti koja obezbjeđuje pokrivanje troškova Agencije za finansijsku godinu. Takav način finansiranja, nezavisno od budžeta države, obezbjeđuje samostalnost Agencije i nezavisnost u radu. Sredstva dobijena od naknada za licence treba da omoguće obavljanje djelatnosti Agencije, odnosno izvršavanje planiranih poslova za odnosnu godinu. Iznosi naknada za licence za 2012. utvrđeni su Odlukom o naknadama za licencu. Pri utvrđivanju iznosa naknade za licence, primjenjuje se metodologija za utvrđivanje naknada za licence koja je donijeta u decembru 2011. godine. Po osnovu godišnjih naknada za licence, za 2012. godinu, licencirani subjekti su Agenciji uplatili iznos od milion i 12 hiljada, ja ću cifre zaokruživati, što je za gotovo 6% manje od planiranog iznosa. Ukupni prihod je planiran u iznosu od milion i 111 hiljada, a ostvaren u iznosu od milion i 39 hiljada, što znači da je Agencija u 2012. godini ostvarila manji prihod od planiranog za blizu 72 hiljade ili 6,46% manje. Glavni razlog manjeg prihoda je manje proizvedene i prenesene energije u odnosu na 2011. godinu, smanjenje prodaje nafte i naftnih derivata i oduzimanje jednog broja licenci. U okviru rashoda dat je pregled svih troškova Agencije u 2012. godini, odnosno prikazano je na koji način su iskorišćena prikupljena sredstva. Ukupno ostvareni rashodi Agencije u 2012. godni iznosili su 981 hiljadu, manji su za 5,72% od planiranih. Troškovi zaposlenih su ostvareni u manjem iznosu za 45 hiljada eura u odnosu na planirane, odnosno 5,50%, iz razloga umanjenja zarada u toku 2012. godine, po propisu koji je Agencija ispoštovala po preporuci Vlade. Troškovi za materijalne usluge su bili veći od planiranih za 26%, ali su to mali apsolutni iznosi. Troškovi službenih putovanja su manji za 5.300 eura, ili 17,5%. Troškovi proizvodnih usluga su nešto veći. Troškovi neproizvodnih su za 18 hiljada ili 24,7%. Za nabavku osnovnih sredstava Agencija je urošila oko 7 hiljada i 300 manje od planiranog ili 23,5%. Sredstva za rješavanje stambenih potreba ostvarena su na planiranom nivou, ali su po našoj procjeni objektivno niska. 102 U 2013. Agencija je prenijela sredstva u iznosu od 57.702 eura. Uz ovaj izvještaj nije dostavljen izvještaj o javnim nabavkama, ali ga posjedujemo, možemo ga dostaviti zainteresovanim. Agencija je sve nabavke roba, usluge radova, sprovela u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Agencija je u toku 2012. godine, to je već bio predmet izvještaja, našeg izvještaja o stanju u sektoru, i odobravanju podzakonskih akata, to su metodologije, pravila, opšti uslovi koji su tačno navedeni u izvještaju, čime su gotovo u potpunosti ispunjene Zakonom predviđene obaveze. Agencija je takođe donijela odluke za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za operatora prenosnog sistema, operatora distributivnog sistema, javnog snabdjevača i operatora tržišta i tabele sa cijenama, kao i odluku o pružanju pomoćnih sistemskih usluga za korišćenje prenosnog sistema. U ovoj godini, misli se na 2012, odobreno je prenošenje na upravljanje i korišćenje infrastrukture za distribuciju električne energije u opštini Budva. Takođe su odobreni planovi investicija za period 2012-2014. za elektroprivredu i prenos. Za obavljanje djelatnosti u oblasti električne energije Agencija je u septembru 2012. Montenegrobonusu Cetinje izdala licencu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom. Za obavljanje djelatnosti u oblasti nafte i gasa tokom 2012. Agencija je izdala ukupno devet licenci. Agencija je, na zahtjev imalaca, vršila izmjenu licenci u 14 slučajeva kod subjekata kod kojih je došlo do proširenja ili smanjenja obima obavljanja licencirane djelatnosti, u 2012. je oduzela 17 licenci. U ovoj godini je takođe stvorila potpuno normativne pretpostavke za zaživljavanje tržišta električne energije, ali tržište, iako je formalno otvoreno, na žalost nije zaživljelo. Agencija u postupku odlučivanja o žalbama, od ukupno 52 predmeta za koje je nadležna, odlučila je po 50 žalbi. Pred Upravnim sudom Crne Gore osporeno je osam odluka Agencije, koje se odnose na regulatorno dozvoljeni prihod, cijene i tarife, od toga je dvije ostvario MANS, dvije grupa građana i tri Elektroprivreda, jednu Željezara. U četiri slučaja odluke su poništene. U preostala četiri slučaja tužbe su odbačene. Kontrola u elektroenergetskom sektoru vršena je kod svih licenciranih subjekata. Nakon izvršene kontrole, sačinjeni su izvještaji u kojim je konstatovano zatečeno stanje. Ukoliko su kod subjekata utvrđene određene nepravilnosti, Agencija je u skladu sa pravilima o licencama uputila upozorenje o kršenju licenci, a upozoreni subjekti su u roku koji im je ostavljen otklonili uočene nepravilnosti. Prekršajne prijave u 2012. godini nijesu pokretane. Tokom 2012. godine Agencija je aktivno učestvovala u radu Energetske zajednice, Regionalne asocijacije energetskih regulatora i Asocijacije regulatora za energiju i gas mediteranskih zemalja, kao i na bilateralnim sastancima sa regulatorima zemalja iz okruženja. U 2012. Crna Gora je predsjedavala Energetskoj zajednici. Agencija je u 2012. godini zaokružila proces donošenja opštih akata na koje je Zakon obavezao, što uz ranije sprovedeno pravno i vlasničko odvajanje djelatnosti prenosa, formiranje operatora tržišta i uz očekivano pravno razdvajanje operatora distributivne mreže stvara uslove za zaživljavanje tržišta električne energije, pojavu novih snabdjevača, uključivanje u regionalno tržište, a sve u cilju obezbjeđenja sigurnog snabdijevanja dovoljnih količina električne energije za ukupan razvoj i prosperitet Crne Gore. Hvala.
  • Hvala vama, gospodine Martinoviću. Izvjestilac matičnog odbora, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet je kolega Zoran Vukčević. Očekujem da se neće javljati za riječ, jer smo dobili izvještaj, ali izgleda da sam pogriješio. Izvolite. 103
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Veoma kratko. Na Odboru u toku razmatranja ovog finansijskog izvještaja posebna pažnja je bila posvećena normativnim aktima koje je Agencija u proteklom periodu donijela da bi se sagledali uslovi za unapređenje tržišta kad je u pitanju električna energija i utvrđivanje posebnih tarifa za električnu energiju. Ono što je poseban naglasak bio to je na institucionalno rješavanje Agencije kao regulatora i obezbjeđivanje svih neophodnih uslova kako bi ovaj regulator mogao u potpunosti da obavlja svoju funkciju. Kad je u pitanju finansijski aspekt, ono što je posebno važno je konstatacija da je Agencija ostvarila ukupan prihod koji je za 6,4% manji od planiranog, a da su rashodi bili negdje na nivou 94,2% u odnosu, takođe, na planirane veličine. Nakon ovog izvještaja, samo da napomenem da je nakon razmatranja na Odboru za ovaj izvještaj glasalo šest poslanika, da su dva bila protiv i da je jedan bio uzdržan, što zapravo usmjerava ka tome da je on dobio veliku podršku na Odboru što očekujemo da će biti i na plenumu. Zahvaljujem.
  • Prije nego što uđemo u raspravu, u ime Kluba Demokratskog fronta ima pitanje kolega Strahinja Bulajić. Izvolite.
  • Nakon uvodnog izlaganja gospode iz Regulatorne agencije, samo da postavim jedno pitanje, a kolega Đukanović će ispred Fronta da govori na ovu temu. Pitao bih uvaženu gospodu iz Regulatorne agencije koliko sredstava Elektroprivreda ima na računu i zašto ih ne investira kada se zna koliko je neophodno ulaganje u infrastrukturu u elektroenergetski sistem Crne Gore, da ne nabrajam sad po gradovima, po opštinama, kako stanje stoji od Boke do Rožaja, od Ulcinja do Pljevalja itd. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Možemo odmah odgovoriti na pitanje. Izvolite.
  • Vezano za investiranje Elektroprivrede, mi kao regulatori sa aspekta potrebe gledamo da li to treba da se investira ili ne, a ne sa aspekta raspoloživih sredstava. Što se tiče same strukture finansiranja u okviru Elektroprivrede, trenutni odnos je oko 84 prema 16, odnos vlasničkog kapitala i pozajmljenog kapitala. Subjekat je stimulisan i sa strane regulatora da više koristi, da više ulaže pozajmljena sredstva koja su jeftinija, dakle povrati...pozajmljena sredstva, nego na sopstveni kapital. To se može vidjeti iz stope povrata kako je kod nas iyračunato. Dakle, ako je stopa povrata 7%, mi računamo odnos, to je baš taj stimulans, odnos vlasničkog i pozajmljenog kapitala 50 – 50, iako je on stvarno je 84 prema 16. Baš da bi stimulisali veće ulaganje, više pozajmljivanja kapitala. Pozajmljivanje kapitala je povrat, odobravano pozajmljeni kapital 5%, a na vlasnički kapital 9%, sad sam malo zaokružio cifre. Dakle, taj povrat je trošak koji plaćaju potrošači i u interesu je i potrošača a i u interesu je što efikasnijeg poslovanja Elektroprivrede da ima više pozajmljenog kapitala nego vlasničkog u ovom momentu. Dakle, 50 - 50 treba da ima, a ne 84 prema 16 ili takav neki nesrazmjeran odnos. Hvala.
  • Zahvaljujem. Ne vjerujem da je kolega Bulajić prezadovoljan odgovornom, ali idemo dalje. Ulazimo u raspravu. U ime kluba Demokratske partije socijalista kolega Zoran Jelić. Nakon njega u ime kluba Demokratskog fronta kolega Milutin Đukanović. 104 Izvolite.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi gospodine Martinoviću i gospodine Medenica, Ja želim da kažem oko finansijskog poslovanja Regulatorne agencije za energetiku par riječi. Dakle, Agencija se finansira u skladu sa Zakonom i finansira se od naknada za izdavanje licenci i godišnjih naknada za korišćenje licenci za obavljanje elektroenergetske djelatnosti. Licence se izdaju na zahtjev energetskih subjekata za svaku energetsku djelatnost posebno. Licenca ima karakter dozvole. Energetski subjekti prilikom izdavanja licence plaćaju nadoknadu za izdavanje licence, a godišnju naknadu za licencu plaćaju za period takođe za koji važi ta licenca. Iznos naknade koju subjekti plaćaju utvrđuju se svake godine finansijskim planom koji se dostavljaju Odboru za ekonomiju budžet i finansija, a samim tim i Skupštini Crne Gore, i to u ukupnom iznosu koji je dovoljan da pokrije planirane troškove koji se predviđaju Agencijom za finansijskim planom. Postoji i metodologija kako se to radi. Metodologija za 2012. godinu izračunata i donijeta je još 2011. Godine. Ovom metodologijom je utvrđeno da se predviđeni godišnji prihod za 2012. godinu obezbjeđuje iz dvije oblasti energetskog sektora, i to elektro energetike i oblasti nafte i gasa, pri čemu je usvojen metodološki pristup da ukupnom prihodu učešće dijela prihoda od naknada iz oblasti elektro energetskih djelatnosti prihoda od naknade iz oblasti gasa zavisi od nivoa aktivnosti agencije na poslovima koji se odnose na navedene oblasti. Što se tiče prihoda gospodin Martinović je tu saopštio osnovna kretanja. Ja bih želio da kažem da su prihodi od naknada za obradu zahtjeva za licence koji su planirani u iznosu od 15 hiljada ostvareni u iznosu od 4.200 i manji su za 72% pa bih Vas pitao zašto je to, gospodine Martinoviću, tako bilo za 2012 godinu? A po osnovu godišnjih nadoknada za licenciranje ostvaren je prihod od 1 milion i 12 hiljada eura, što je 5,9% manje od iznosa koji je bio planiran. Vi ste saopštili da se taj prihod nije ostvario u onom obimu koji je planiran iz razloga što je oduzeto 17 licenci subjektima iz oblasti gasa. Kao što znate, na Odboru smo pričali i oko stečaja određenih kompanija koje se bave iz djelatnosti naftnog sektora, pa me interesuje šta je bilo sa tim subjektima koji su u stečaju i da li oni mogu opet da se bave ovom djelatnošću, imajući u vidu da nijesu možda platili sve poreze i doprinose prema državi. Što se tiče rashoda ukupni ostvareni rashodi Agencije su bili manje za 5,72% od planiranih. Možemo konstatovati da se agencija racionalno ponašala u 2012. godini, i dala doprinos štednji kako je to bilo proklamovano i na Odboru za ekonomiju budžet i finansije. Takođe ste, gospodine Martinoviću, rekli da troškovi zaposlenih ostvareni u manjem iznosu od planiranih za oko 5,5%. Da li to znači da ste ispoštovali sve one odluke Odbora za ekonomiju budžet i finansije koje se odnose na troškove zarada i da li je to trend i u 2013. godini? Ono što bih još želio da saopštim u vezi ovog plana, Vi ste donijeli sve odluke o reguratorno dozvoljenom prihodu, cijenama i tarifama za električnu energiju. Takođe me interesuje i stvar koja se odnosi na zakone koje su takozvani treći paket energetskih propisa koji su djelimično ugrađeni u Zakon o energetici. Pa bi Vam postavio pitanje gospodine Martinoviću, gospodine Medenica, kada očekujete da će taj takozvani treći paket koji se odnosi na energetske propise Evropske unije biti implementirani u Zakon o energetic? Da li o tome razmišljate i kada smo obavezni po smjernicama Evropske unije da i takvo zakonodavstvo Evropske unije implementiramo u naš sistem? Hvala vam.
  • Hvala Vam. Izvolite. Ali molim Vas da budetemo racionalni sa vremenom, do dva minuta. 105
  • Probaću kratko da odgovorim na pitanje gospodina Bulajića, poslanika Demokratskog fronta. Koliko sredstava Elektroprivreda imala računa, ja to sad ne mogu odgovoriti. Regulatrona agencija stvorila je uslove Elektroprivredi da investira znači određivanjem dovoljne stope povrata na sredstva stvoreni su uslovi, to je zadatak Agencije da se stvore uslovi da ima interesa da investira u mrežu, a sa druge strane Agencija ima obavezu da energetske subjekte dovede u tu fazu da se potrošaći električne energije snabdijevaju sigurno i pouzdano. Vezano za pitane gospodina Jelića, zašto smo ostvarili manji prihod, 4.200 od naftinih industrije, tačno je, mi smo oduzeli 17 licenci, to je iz razloga stečaja. Dalje, planirali smo prihod tu od 15 hiljada eura, ali je manje interesovanje vjerovatno zbog globalne ekonomske krize. A što se tiče ovog pitanja da li kompanije koje su bile u stečaju mogu ponovo pokrenuti taj biznis, mislim da ne postoje ograničenja, na tu temu nijesam razmišljao. Ovo je trenutna situacija u kojoj ne mogu poslovati. Troškovi su ostvareni manje 5,5%. Tačno je, troškovi su ostvareni toliko. Mi smo ispoštovali sve preporuke, i to je normalno. Mi dijelimo sudbinu ove države, prema tome ono što se preporuči, što smatra da je racionalno, što se tiče racionalizacije ili svošenja troškova u racionalne okvire mi apsolutno poštujemo. Vezano za treći energetski paket mogu Vam reći da se tu priprema, da se radi ozbiljno. Trenutno je u izradi jedan dokument odnosno Zakon regulative 714, koji se odnosi na energiju električnu energiju, regulativa 715 se odnosi na gas biće predmet posebnog zakona. A što se tiče Agencije mi smo kompletno završili sve pripreme vezano za primjenu trećeg energetskog paketa i ona je sad u postupku. Čeka se predlog Vlade prema Skupštini. Vrlo kratko.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje, kolega Đukanović sada ima riječ koji će saopštiti stav Demokratskog fronta, nakon njega kolega Aleksandar Damjanović, u ime Kluba poslanika SNP-a.
  • Gospodine Martinoviću, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Ja mislim da nije aktuelnije teme bilo u posljednje dvije godine od priče šta se sve dešava u elektroenergetskom sektoru, a sa tim je direktno povezan Kombinat Aluminijuma Podgorica. Regulatorna agencija, to ću po stoti put da ponovim, mora da nam objasni kako je uspjela da za tri dana donese odluku da Montenegro bonus dobije licencu za snabdijevanje električnom energijom Kombinata Aluminijuma Podgorica. Do 1. oktobra 2012.godine Elektroprivreda je snabdijevala Kombinat Aluminijuma Podgorica. Pošto Kombinat Aluminijuma nije plaćao Elektroprivredi, onda se našao modus da Montenegro bonus dobije licencu da bi on preuzeo snabdijevanje Kombinata Aluminijuma. Suština je da Kombinat Aluminijum nije plaćao ni Montenegro bonusu, a samim time ni Montenegro bonus Elektroprivredi Crne Gore. Da posjetim građane Crne Gore da je 100% vlasnik kompanije Montenegro bonus država. Montenegro bonus je trebao da “odradi " taj prljavi posao kao da niko nije kriv a u suštini krivac je jasno registrovan. Montenegro bonus je imao licencu za snabdijevanje nafte i naftinih derivate. Nikome nije jasno kako je on odjednom imao reference da može da se bavi snabdijevanjem električnom energijom. Konkretno tražim od Vas da nam odgovorite koliki je dug Montenegro bonusa prema Elektroprivredi Crne Gore i da se završi ova saga što se dešava u odnosu Elektroprivreda - Aluminijski kombinat. Početkom 2013. godine Crnogorski prenosni sistem počinje da snabdijeva Kombinat Aluminijuma i tada Crna Gora doživljava najveću blamažu. Skoro je u Skupštini Crne Gore gost bio sekretar Evropske energetske zajednice koji je konstatovao, znači to nijesu riječi opozicije nego sekretara Evropske energetske zajednice, da se od 1945. godine nije desila veća bruka i sramota nego što se desilo kad je Crna Gora krala struju iz Evropske energetske interkonekcije. Dalje, ne bih nastavljao, uglavnom danas da građani znaju, danas Montenegro bonus se bavi proizvodnjom aluminijuma. Montenegro bonus je glavni povjerilac Kombinata Aluminijuma, a dugovi Montenegro bonusa se gomilaju. I znate 106 šta će na kraju da se desi? Montenegro bonus će da ode u stečaj, a stečaj će da plate građani Crne Gore. Gospodine Martinoviću, želim još neke informacije da dobijem i građane prvo da obavijestim da je 1. januara 2012. godine do danas struja povećana za 13%. Prilikom određivanja cijene struje vrlo važana je činjenica koliki su troškovi u elektro energetskoj kompaniji. Regulatorna agencija za energetiku prihvata oređene troškove i na osnovu troškova se formira cijena. Da li se kamate računaju u troškove? U svim knjigovostvenim evidencijama kamate na kredite se računaju u troškove. Zar je normalno da kompanija koja ima 96 miliona evra na računu Prve banke podiže kredite kod drugih banaka, na te kredite ima kamate, kamate prijavljuju kao troškove, a Regulatorna agencija te troškove prihvata i povećava se cijena električne energije? Pošto nemam namjeru da se javljam da diskutujem oko ostalih regulatronih tijela, iskoristio bih ovu priliku da se osvrnem na jednu zaista nepristojnu činjenicu. Visine plata u regulatronim agencijama su nenormalno velike. Prosjećna plata u 2012.godini za 27 zaposlenih u Regulatornoj agenciji za energetiku iznosila je oko 1.500 evra, radi se o neto iznosu, a u Regulatornoj agenciji za elektronske komunikacije takođe 1.500. Uporno sve agencije ignorišu stavove Odbora za budžet i finansije gdje je jasno propisano da plate organa upravljanja u regulatornim agencijama ne mogu da budu veće od dvije prosjećne plate u Crnoj Gori. Znači, predsjednik borda ili Upravnog odbora, kako se gdje zove, ne može da ima platu veću od 1.000 evra. Samo nemoj da nam kažete da Vi na tome radite vrlo aktivno. Ja imam finansijskih plan Regulatorne agencije za energetiku za 2014. U 2012. godini za plate brutno plate izdvojeno je 774.250 evra, a za 2014.godinu planira se da se izdvoji 873 hiljade evra, zbog čega ovo povećanje, znači li to da ćete i dalje da ignorišete stavove skupštinskih odbora? Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Izvolite. Riječ ima gospodin Martinović.
  • Probaću za ovo kratko vrijeme da odgovorim što budem bolje mogao vezano za pitanje KAP-a, odnosno za pitanje Montenegro bonusa. To pitanje se često postavlja, da li mogu biti dva snabdjevača,oba vlasništva države, i to Montenegro bonus 100%. Ja ću samo ovdje da citiram zakon, mislim da gospodin Đukanović zna i znaju ostali poslanici, član 153 Zakona o energetici govori u stavu 1: ”Snabdijevanje električnom energijom ili gasom može da vrši energetski subjekat na osnovu licence u skladu sa ovim zakonom. Treba da dobije licencu. Pošto ispuni uslove, zaključi ugovore, snadbijevač je dužan da plati korišćene sisteme usluge i naknade operatorima i ostalim licima za koje se prikupljaju naknade u skladu sa ovim zakonom.” U vlasništvu države je i Čez pa se bavi tim snabdijevanjem električnom energijom po Evropi. To je odgovor na ovo pitanje. Vezano za izdavanje licence, je li moguće za tri dana izdati licencu? Evo šta kaže zakon i šta kažu, sem zakona imamo i pravila kojih se držimo. Zakon o energetici kaže o izdavanju licenci: “Energetska djelatnost se obavlja samo na osnovu licence itd. Licenca se izdaje za obavljanje djelatnosti ako su ispunjeni uslovi.” Ono što je bitno, u pravilima i uslovima za izdavanje, izmjene i oduzimanje licenci za obavljanje energetske djelatnosti, Službeni list broj 66/ 2010. u članovima 8 do 11 propisan je postupak izdavanja licence, podnošenje zahtjeva, razmatranje zahtjeva, donošenje odluke po zahtjevu i odluka sama kako izgleda. U članu 10 stav 1 se kaže da je Agencija razmatra zahtjev na sjednici koja se održava najkasnije 30 dana od prijema potpunog zahtjeva. Odluka se donosi bez prisustva podnosioca zahtjeva, a Agencija obavještava podnosioca zahtjeva datum održavanja sjednice najmanje tri kalendarska dana prije njenog održavanja. Odluka se dostavi podnosiocu zahtjeva u roku od sedam dana od dana održavanja, znači do trideset dana. Ono što sam govorio više sto puta ponavljam, mi smo sa Montenegro bonusom sigurno dva mjeseca se pripremali da se konačno sva potrebna dokumenta koja su neophodna dostave, da budu uredno dostavljena. I 107 nije bilo zaista nema potrebe da bude administrativne prepreke ne radi se o nikakvom švercu, radi se o onome da je on ispunio sve uslove. I to normalno može da se vidi. U Agenciji postoji svaki dokument i to je sve transparentno, u to se može napraviti uvid. Izjava sekretara Evropske energetske zajednice. U izvještaju koji je napravljen za 2011. godinu, to je zvanični dokument govori se o flagrantnom kršenju, a to je sad način i stil kako se neko izražava i pitanje poznavanja jezika, ja u tome ne ulazim. Mi smo kao Agencija ukazali da se radi o kršenju. Ne može niko neovlašćeno da uzima energiju, to smo ukazali i pokrenuli postupke koji su nam bili neomogućeni zakonom da uradimo. Kako je gospodin izjavio ja ne znam, zaista nijesam bio. Imao sam prilike da vidim kako je objavljeno u sredstvima informisanja, ne znam tačno kako je izjavio, ali u prinicipu takvi se termini u direktivama, dokumantima koja se koriste u energetskoj zajednici ne pominju, takve drastične izjave sigurno. I drugo, dobro bi bilo, Vi ste ovdje poslanik,red bi bilo da kažete da se o Agenciji izjasnio pozitivno, mislim da bi to bilo konačno red jer mi smo Agencija svih ovdje. Vezano za povećanje za plate 13%. Mi smo zaista poštovali odluke, smanjili smo plate. Zašto je ova plata iz plana 2014. godine tačno je tako, to su cifre, tačno je jer govorite iz dokumenata koje smo mi dostavili, zato što je broj usposlenih planirani veći. O tome ćemo imati priče, normalno imamo 16. u ponedeljak Odbor pa ćemo na tu temu pričati više.Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Kolega Đukanoviću,izvolite.
  • Gospodine Martinoviću, navedite jednu zemlju u svijetu koja ima dva snabdjevača električnom energijom, a da su u većinski vlasnici ta dva snabdjevača država. U svijetu navedite državu koja ima dva snabdjevača u većinskom vlasništvu države. Dalje, što se tiče licence koju je dobio Montenegro bonus 24.septembra 2012. godine, Montenegro bonus podnosi zahtjev za dobijanje licence. Vi ste sami na Odboru saopštili da je ta dokumentacija teška, što se kaže, 800 stranica, 27.09. poslije tri dana, Montenegro bonus je dobio licencu, a već 1. oktobra, znači poslije četiri dana, počeo da formalno snabdijeva Kombinat aluminijuma električnom energijom. Ja mislim da je svim građanima Crne Gore potpuno jasno da se ovdje radilo po derektivima premijera. Svi se dobro sjećamo da je premijer u februaru 2013. godine rekao da će se svi papiri rektroaktivo srediti. Što se tiče stavova prestavnika sekretara Evropske energetske zajednice ova riječ flagrantno mislim da je dovoljno teška, ali je on imao jednu ljepšu koju mi razumijemo, nazvao je to hajdučijom. Zaista mislim da nema potrebe da branite, postoje orginalni dokumenti, bili smo na Odboru, slušali smo čovjeka šta je pričao, ima dosta svjedoka. Ali još jednom Vas molimo i apelujemo na Vas da odgovorite koliko novca konkretno Elektroprivreda Crne Gore ima na žiro računu, evo da budemo vrlo konkretni, Prve banke, jer sad slušamo šta priča bivši guverner gospodin Krgović koji nas uvjerava da je čitavi projekat prodaje Elektroprivrede bio u suštini projekat da se spašava Prva banka.
  • Kolega Damjanoviću, izvolite, imate riječ.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Šturanoviću. Poštovani prestavnici Regulatorne agencije za energetiku, gospodine Martinoviću, gospodine Medenica, Pošto smo imali raspravu o stanju na energetskom tržištu i dosta toga sam rekao ja i kolege iz SNP-a, pokušaću da se fokusiram na predmet, Izvještaj o radu odnosno finansijski izvještaj sa 108 izvještajem o radu, i da ovdje pokušam da dam mali doprinos da ove rasprave ne samo kod ove agencije već i kod ostalih agencija imaju smisla. One će imati smisla samo ukoliko imamo precizno, jasno iznešene podatke i konzistentnost u odnosu na finansijski izvještaj regulatornih agencija na način kako to predviđaju poslednji zakonski propisi u tom smislu. Ovo zadnji put radim, nije prvi put da tražim, zahtijevam i molim, nebitno je, sve je u redu i ovaj predlog izvještaja koji šaljete je manje-više pregledan. Imamo izvještaj o stanju, izvještaj o radu, finansijski izvještaj, finansijski plan, četiri dokumenta koja raspravljamo nekoliko puta tokom godine, i manje-više svi ovdje imamo i neke naše političke opservacije o radu agencija. Ali, probajte da naredni finansijski izvještaj bude u skladu sa kakvim-takvim ali regularnim pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja, podnošenja finansijskih izvještaja. Ovo ću da kažem svaki put kod svake agencije koja ovo nema. Neke imaju, nezavisna tijela itd. "Službeni list" 12/08 i 35/10, zapišite to, molim vas. Prva stvar. Probajte da sledeći put ne budete jedina agencija, a najmanje vi imate razlog da to budete, koja nema u ovom finansijskom izvještaju, možda zakon to ne traži, ali je dobro zbog vas, zbog nas, zbog trasparetnosti, da imate izvještaj revizora sa finansijskim iskazima. To manje-više sve ostale agencije imaju. Kažem, vi najmanje razloga imate da to da nedostavite. Dakle onda imamo konzistentnost pa možemo da raspravljamo ozbiljno o nečemu što je ipak nekih milion evra budžeta koje vi imate, koje prihode vi trošite, kako ih prihodujete. Prihodujete ih po osnovu nekoliko osnova. Kao uvijek, vi znate da SNP čačka stalno gdje ostali neće, to je prihodna strana budžeta odnosno prihodna strana regulatora, a ona se odnosi na prihode od naknada za korišćenje licenci i izdavanje licenci i ostalih prihoda koji su definisani. Ovaj prihod od naknade za korišćenje licence mene posebno interesuje. Ovo su dvije odluke o utvrđivanju naknade za licencu za 2012. i po njoj se prihodovalo ovo što ste prihodovali, za 2013. negdje pri kraju godine uoči praznika imate običaj da donesete i za 2014. pa ćemo da ispratimo ovog puta detaljno. Malo sam i gledao i sada testiram sve nas ovdje u parlamentu, građanima koji gledaju biće interesatno. Znate da se SNP zalaže da se negdje kroz redefiniciju poreske politike, pa i one stope poreza na dobit ne ulazeći u kršenje je bilo kakvih odredbi privremenog sporazuma sa EU, posebno oporezuju oblasti koje imaju monopole. To su, po nama, oblasti energetike i telekomunikacija, 700 miliona evra prometa u energetic, govorimo o tržištu energije i nafte i gasa, i 200 - 300 miliona, već to varira kod telekomunikacija. Milijardu evra na tih 200 i nešto miliona evra telekomunikacija, prometa. Postoji u Zakonu o elektronskim komunikacijama ona odredba, bio sam lično tvorac tog amandmana i ušao je, da se može oporezovati do neke stope od 1,5% prometa i to bude na nivou 1,5% i taj prihod toj agenciji je enorman. Drugo je pitanje kako ih ona troši. Ja sam pristalica mišljenja da ih troše maltene nezakonito. Ovo maltene znači ako ne nezakonito, onda neracionalno, nenamjenski, ali otom-potom. Vi u odnosu na sedam stotina miliona evra prometa na ovom tržištu prihodujete od licence milion evra. To je, ako dobro računam, 0,15% i manje. E, to je po meni minorna stavka za licence od ovih subjekata, da ih ne nabrajam, Elektroprivreda, Jugopetrol, pa vlasnici malih benzinskih pumpi, mali vlasnici sa velikim kapitalom i velikim buđelarima. Je li tako? Bez obzira što ste vi štedljiva agencija, ovo oko plata konstatno pratim i izvešćemo do kraja računicu šta se desilo sa smanjenjem u 2013.godini. Ja nijesam od onih koji smatra da te plate treba da budu u visini plata poslanika itd, ali svakako primjerene ekonomskom ambijentu. Znam da ste jedina agencija uz Agenciju za elektronske medije kojoj se ne dozvoljava da uđe u posjed i da sjedi u kancelarijama. Vi nemate do kraja vaš poslovni prostor i čini mi se da ove godine imate potrebu da plaćate i zakupe, je li tako? Zaista državni organ ili regulator, nebitno je, mora da ima svoje poslovne prostorije, otom-potom. Nije mi jasno da su ovako male naknade i da negdje ne prihodujete ono što bi trebalo da prihodujete kako biste vršili sve ove stvari iz svog redovnog poslovanja o kojima su govorili moji prethodnici, koji nijesu nimalo naivne i koje znače regulaciju tržišta vrijednog 700 miliona evra na način da se štite energetski subjekti i posebno građani Crne Gore. Hvala vam.
  • Hvala vama. 109 Kolega Goran Tuponja u ime Kluba poslanika Pozitivne Crne Gore. Izvolite. Kolega Damjanoviću, ja ću voditi sjednicu, pogledao sam prema predstavnicima predlagača, nijesam vidio da su se javili. Kolega Tuponja, izvolite.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi gospodine Martinoviću, gospodine Medenica, koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore, Pred sobom imamo izvještaj o finansijkom poslovanju i radu Regulatorne agencije za energetiku. Ja moram da kažem da je moj opšti utisak da je ovaj izvještaj korektno urađen i da su obrazloženja koja su data u sklopu ove tabele prihoda i rashoda čak i za mene koji sam van te struke shvatljiva i da se mogu pratiti. Ono što bih istakao kao pohvalno je da su unatoč neostvarenim planiranim prihodima ili manjim ostvarenim prihodima od planiranih takođe i troškovi adekvatno smanjeni tako da je ta neka proporcija ostala na istom nivou što se tiče prihoda i rashoda same agencije. Ono što su i moji prethodnici pominjali, zaista para oči da su zarade, primanja u Agenciji na vrlo visokom nivou i da nijesu uopšte adekvatni za stanje u društvu u kojem se nalazimo. Znači, ekonomska situacija u Crnoj Gori ne dozvoljava da prosječna primanja u Agenciji iznose oko dvije i po hiljade eura bruto, to su jako visoka primanja. Ne znam zbog čega je tako i mislim da to nije ispravno. Ono što ću ja sa ovoga mjesta uvijek apelovati na vas kao ljude koji su odgovorni za stanje energetike u našoj zemlji je da se sa vaše pozicije više založite za upotrebu solarne energije u našoj zemlji kao i mjere energetske efikasnosti, kako bi se ukupna energetska slika u našoj zemlji poboljšala. Takođe apelujem na vas, iako nije u zakonskoj obavezi, da u cilju transparetnosti rada vaše agencije, kao što je pominjao i kolega Damjanović, uključite u rad nezavisnu reizorsku instituciju. Ovo što mi imamo u rukama je izvještaj koji ste uradili vi unutar vaše kuće, koji nije podlegao nekom nezavisnom revizoru i koji je, uslovno rečeno, pristrasan, tako da bih u cilju transparetnosti rada administracije vaše agencije apelovao da ubuduće dostavljate i izvještaj nezavisne revizorske institucije. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Čuli smo predstavnike klubova koji su bili zainteresovani za učešće u raspravi u okviru ove tačke dnevnog reda. Kolega Maratinović želi riječ. Komentar.
  • Zahvaljujem se za ovu konstataciju da je izvještaj dobro urađen. Vezano za zarade, mislim da su zarade u prvoj polovini 2012.godine bile kako je stanje zatečeno, međutim nakon intervencije, nakon preporuka Vlade, te su zarade bitno smanjene. Podatak koji mi ovdje imamo, neto prosjek mjesečno za 2012. godinu je 1.209 eura, odnosno bruto prosjek je 1.800 eura, to je u 2013. godini nastavljen trend pada u skladu sa preporukama koje imamo. Prema tome, biće prilike da se o tome priča, ali govorim vam o podacima, ovo su podaci iz našeg računovostva i to možete dobiti ukoliko se budete interesovali. Vezano za izvještaj revizora, ujedno se izvinjavam što nijesam odgovorio gospodinu Aleksandru Damjanoviću, bilo je priče da se postupi po pravilniku za pisanje ovih izvještaja. Mi nijesmo obaveznici revizije, to je bilo do 2010. godine, do primjene novog zakona, od primjena novog zakona nijesmo. Međutim, naš izvještaj je prošle godine, kao što znate, gledala Državna revizorska institucija, vjerovatno se možete sjetiti tih ocjena, tako da uopšte nije problem, ako postoji obaveza da se dostave ti izvještaji, a ne znam da li naš zakon to predviđa, onda ćemo to raditi. Vezano za pitanje da li ćemo raditi ovaj izvještaj po uputstvima, zaista ćemo probati da taj izvještaj napravimo prema tim upustvima. Zahvaljujem se. 110
  • Kolega Tuponja, ima li potrebe? Nema. Zahvaljujem. Idemo dalje. Pozivam kolegu Zorana Vukčevića da uzme riječ, neka se pripremi kolega Srđan Milić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potredsjedniče. Uvažene kolege i koleginice, gospodine Martinoviću, gospodine Medenica, Kada je u pitanju izvještaj ovog regulatora, ja ću se osvrnuti na tri stvari. Prva je dio koji se odnosi na izdavanje licenci. U izvještaju je navedeno da je 17 licenci tokom 2012. godine osporeno i da je u postupku Agencija to osporavanje pokrenula u skladu sa svojom službenom dužnošću zbog narušavanja finansijskih obaveza koje su imala ova pravna lica. Da li su se njihovi problemi odnosili isključivo na 2012. godinu ili ta pravna lica su imali probleme i u 2011. godini? Ono što je po meni posebno važno kad govorimo o ovom regulatoru jeste značaj tržišta električne energije. Model tržišta u Crnoj Gori, naravno kao i u svim drugim državama, sastoji se od ovog dijela koji se tiče veleprodaje i maloprodaje. To znači da u okviru ovog tržišta postoje i proizvođači i trgovci i snadbjevači i kupci. Imajuči iskustva drugih razvijenih država, zaista je potrebno dosta vremena i dosta strpljenja kako bi se razvlio tržište električne energije i da je potrebno obezbijediti sve nephodne uslove koji su potrebni za konkurenciju na tržištu. Sve dok se ne obezbijede i drugi proizvođači i drugi snadbjevači, mi sad imamo situaciju da se trenutno svi kupci snadbijevaju samo iz jednog izvora i to u državnom vlasništvu. Međutim, u okviru tog tijela I u cilju stvaranja konkurencije na tržištu električne energije postoji veoma važan segment, to je utvrđivanje tarifa. Zanima me način na koji je moguće obezbijediti da mali proizvođači, prije svega mislim na male hidroelektrane, na male temroelektrane, imaju konkuretan odnos. S obzirom da je i za male hidroelektrane i za male termoelektrane poznato da je njihova cijena električne energije po jedinici skuplja u odnosu na velike iz samog profila rada, na koji način je moguće uticati da Crna Gora iskoristi te potencijale kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana. Da li je moguće sa pozicije regulatora uticati da oni imaju zaista stimulativne cijene koje će omogućiti da se iskoriste svi potencijali sa kojima Crna Gora raspolaže? Dio koji se tiče institucionalnog jačanja Agencije kao bitnog faktora za obavljanje svih poslova sa kojima Agencija treba da se suoči, posebno u ovom dijelu o kojem je govorio kolega Jelić, to je ovaj treći paket energetskih propisa Evropske unije koji se prije svega odnose na povećanje stepena nezavisnosti regulatora i u smislu obezbjeđenja većih ovlašćenja a samim tim i obaveza regulatora. Na jednoj strani imamo značajnu potrebu koji ste vi istakli u ovom izvještaju, to je edukacija zaposlenih u Agenciji, prije svega stručnog kadra. Koliko se vi suočavate sa tim problem s obzirom da na jednoj strani imamo ograničavanje plata, a na drugoj strani ulažemo u te kadrove i koliiko je moguće da ti kadrovi koji su visokokvalifikovani, stručni, mogu u jednom trenutku da napuste regulatora i da na taj način vi ugrozite svoje osnovne funkcije ili osnovna obavljanja svojih poslova? Da li su to neki problemi koji svakodnevno u vašem radu je moguće da budu prepreka upravo ostvarivanju primjene ovog trećeg paketa Evropske unije? Mislim da kada govorimo o ukupnom izvještaju možemo konstatovati da je urađen u skladu sa predviđenom metodologijom i da zaista postoji progres u radu ovog regulatora u odnosu na 2011. godinu i 2010. godinu. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Kolega Martinoviću, možemo li nešto zadržati za završnu riječ? Bojim se ovako da ćemo odužiti mnogo više od predviđenog vremena. 111 Izvolite, javili ste se.
  • Mislim da je korektno da odgovorim na postavljena pitanja, trudiću se zaista da kratko odgovaram. Počeću od zadnjeg pitanja, vezano za primjenu trećeg energetskog paketa. Zaista su Agenciji potrebna specijalizovana znanja. Način odnosno nivo kako se kreće trend zarada, definitivno ćemo vjerovatno imati problema, ali situacija je takva kakva jeste. Mi imamo već najvaljenih odlazaka stručnog kadra iz Agencije, ali ne u ovoj godini. Vezano za obnovljive izvore samo ću kratko reći. Uredbu donosi Vlada, tarife su propisane. Ono što je bitno, mi smo dali prvo rješenje za povlašćenog proizvođača, za malu hidroelektranu. Znači tu se stvari pomjeraju, tu ima dosta administrativnih prepreka. Značaj tržišta električne energije, to je problem u čitavom region. Imamo i politike koje je radila Evropska komisija, ne bih sada oduzimao vaše vrijeme, u preporukama je napravljena tačna analiza šta se dešava sa tržištem i dati su modeli kako da se to prevaziđe. Oko ovih licenci sam već dao odgovor, 17 licenci. To je nažalost trend zbog opštih ekonomskih kretanja u državi. Hvala.
  • Hvala vam. Kolega Srđan Milić sada ima riječ, nakon njega poslednji prijavljeni učesnik u raspravi kolega Saša Pešić. Izvolite.
  • Hvala velika, gospodine potpredsjedniče. Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu, volio bih da izvještaj o radu ima više podataka, jer mislim da zaslužuje oblast koju regulirate, od 700 miliona evra, da imamo kvalitetnije podatke. Interesuju me finansijski rezultati onih koje regulirarate na kraju 2012. godine, da znamo kako su prošli oni. Drugo, kako je moguće da nijeste imali inicijativu za rješavanje vašeg problema vezano za poslovni prostor u situaciji kad Crna Gora ima nenaplaćenih 39 miliona evra po osnovu poreza na promet nepokretnosti? Kako je moguće da Ministarstvo finansija ne uzme u obzir da godišnje budžetom odvajamo šest miliona evra za rentu, zakup poslovnih prostora, a u isto vrijeme omogućavamo onima koji su prodali nepokretnost u iznosu milijardu evra da nam ne plaćaju porez na promet nepokretnosti? Gledao sam ovo o čemu ste ovdje govorili. Kažete da ste očekivali veći broj licenciranih subjekata od 2012. godine. Na osnovu čega? Na osnovu čega očekujete veći broj licitiranih subjekata. Na osnovu toga što postoji ekonomska kriza, na osnovu toga što nemamo ni jedan završen projekat za koji smo bili predvidjeli investicije u prethodnoj godini. Oduzeto je 17 licenci subjektima u oblasti nafte i gasa. Gledao sam ovdje tri firme iz Rožaja, tri firme iz Podgorice, dvije iz Kotora, jedna iz Mojkovca. Zašto ste im oduzeli? Kažete, zbog neizvršavanja finansijskih obaveza od strane licitiranih subjekata prema agenciji. Da li biste ikada došli u situaciji, na osnovu svih ovih kontrola koje ste radili ovdje, da razmislite o tome da nekome oduzmete licencu zato što nekvalitetno obavlja svoju djelatnost u odnosu na one koji vas plaćaju da obavljate tu vašu djelatnost, a to su građani Crne Gore. U kakvom je stanju kvalitet goriva u Crnoj Gori? Mi kad sa vama razgovaramo mi uvijek razgovarmo o Elektroprivredi Crne Gore, zašto zaboravljamo Jugopetrol? Zašto zaboravljamo sve one firme koje nas snadbijevaju gorivom i sada uopšte nije bitno u Crnoj Gori, gospodine Martinoviću, koja je cijena goriva, nego kakav je kvalitet goriva. Ja Vam još jedanput govorim, isplativije bi nam bilo da plaćamo 1,60 gorivo, a da je ono kvalitetnije koje je evropskih standarda nego što plaćamo 1,27. Mada mislim da će da skočti vrlo brzo. Svaki put pričam, imamo ovdje još jednu stvar, cijenu lož ulja. Na koji način je formirana cijena lož ulja u Crnoj Gori? Kako je moguće da to bude ta cijena lož ulja, da nam lož ulje bude najskuplje u region? Šta smo napravili oko toga? 112 Pogledajte, pođite auto-putem prema Hrvatskoj, pogledajte kako su napravili vjetroparkove, pogledajte na koji način se država uključuje u ono što je potrebno. Gdje je vaša zakonodavna inicijativa, na primjer oko ugovora o građenju izgradnje objekata? Kako je moguće da mi danas nemamo ni A, ni B, ni C, ni D, nego imamo G klasu, kod izgradnje objekata? To je povezano sa energetskom efikasnošću. To je povezano sa onim o čemu uporno govorim, da mi pet puta trošimo više energije nego što stvorimo proizvoda. Ja Vas ne kritikujem oko svega ovoga, ja znam da Vi imate kapacitet i da Vi možete da odgovorite na ova pitanja. Hajdemo svi zajedno nešto da mijenjamo u ovoj zemlji. Nemojmo da dozvolimo da nam se grade novi hotelski kapaciteti a da nemamo riješeno pitanje njihove energetske efikasnosti. Nemojmo da dozvolimo da nam ovdje postoje monoplisti koji diktiraju uslove kako će građani da koriste njihove usluge i u dijelu električne energije, i u dijelu snabdijevanja naftom i gasom. Čeka nas gas, pojavljuju nam se nove licencirane firme. Vidio sam da se ovdje Montenegro bonus javio i po osnovu skladištenja i distribucije naftnih proizvoda i gasa. Interesuje me kad su se javili? Koji je tačno datum kad su se javili da će da skladište i distribuiraju nafne proizvode i gas? O javnim nabavkama tačno je, idete sa šoping metodom pošto su mali iznosi. Pogledajmo javne nabavke, gospodine Martinoviću, u Elektroprivredi Crne Gore. Mi moramo nešto ovdje da napravimo kao Parlament da promijenimo način kako se odnosimo prema onima koji u ime ove države vode računa o našim akcijama u preduzećima gdje država ima većinsko vlasništvo i gdje ima u vlasništvu više od 20%, kao što su ljudi koji su u Upravnom odboru Elektroprivrede Crne Gore. To što ste se vi među sobom unutar Vlade, vladajuće koalicije dogovorili koliko kome pripada mjesta u Upravnim odborima i bordovima direktora mene ne interesuje, mene interesuje koliko mi od toga koristi imamo. Nijesu tu kolege koje su pominjale Elektroprivredu Crne Gore. Kod Prve banke, nije 96 miliona evra, gospodine Martinoviću, nije, mnogo je manje. Rekao sam Vam da znam koliki je iznos na tom računu. Gdje su pare? Nije pitanje za Vas, pitanje je za članove borada direktora Elektroprivrede Crne Gore iz državnih organa. Rješenje problema naplate poreskog i carinskog duga Elektroprivrede Crne Gore prema državi je takođe nešto što danas sve više i više nas zaokupljuje, a to je potreba. Da ponovim još jedanput, da mi je mnogo milije da tih 50 ili 60 miliona evra ne budu uplaćeni ni jedan evro na račun budžeta Crne Gore s obzirom na način kako se potrošačke jedinice odnose prema tome budžetu, nego je bolje da povećamo iznos našeg kapitala, državnog kapitala u Elektroprivredi Crne Gore. Gospodine potpredsjedniče, potpredsjednici Parlamenta, moramo da nađemo model kako ćemo obezbijediti da Parlament konačno ima određeni vid kontrolne i nadzorne uloge u odnosu na članove borda direktora Elektroprivrede Crne Gore, Montenegro Arlinesa, svih preduzeća državnih, Plantaža, na kraju krajeva, i bilo koga drugog gdje ćemo moći da vodimo računa o tome, kako štite interese države Crne Gore. Na kraju, regulirate tržište, izvinjavam se zbog ovoga vjerovatno mi iz Dubrovnika dolazi ovo regulirate, od 700 miliona evra i imate prihode od milion i 26 hiljada evra. Mi ćemo da vam kažemo, imamo ovdje izjašnjenja Ministarstva finansija u odnosnu na finansijski plan Regulatorne agencije za Energetiku za 2014.godinu. Imam ovdje da se ministarstvima predlaže korekcija, odnosno smanjenje pomenutih diskrecionih izdataka znate na koje diskrecione izdatke oni misle. Mi ćemo djelovati da se ide sa povećanjem prihoda agencije u odnosu na regulatore. Odmah da vam kažem jednog centa neće biti bačeno na krajnje potrošače, nego za to sam počeo priču da vidimo kakvi su finansijski rezultati. Da vidimo možemo li da u određenom smislu, u interesu građana Crne Gore demonopolizujemo tržišta na kojima se oni pojavljuju i da sa druge strane imamo mogućnost o kojoj Vi govorite ovdje. Čitao sam ovaj vaš finansijski Izvještaj o radu, gdje govorite da je određeni broj ljudi koji se nalazi na tim poslovima u Regulatornoj agenciji već u situaciji da ide u penziji i da moramo da nađemo mlade stručne, ajde ne moramo mlade, ali stručne ljude koji će se baviti tom problematikom. Za nas je najvažnije da obezbijedimo funkcionalnost Regulatorne agencije za energetiku i sva ova rasprava između mene i vas ima samo za cilj da građani Crne Gore mogu da osjete 113 zašto je dobro bilo da se mijenjaju brojila, kako da se smanje gubici na mreži, kako da onemogućimo da neko iznosi pare iz ove zemlje i sve ovo ostalo. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Debelo izvinjenje treba, pošto je prekoračenje bilo zaista debelo, ali idemo dalje. Prije nego što kolega Saša Pešić uzme riječ, samo jedna obavijest. Obaviješteni smo da našem zasijedanju, naravno u propisanim prostorijama, prisustvuju djeca demokratskih radionica koja su tu oko nas i koja posmatraju rad našeg plenuma danas. Želim u svoje ime i u ime svih nas da ih pozdravim i da im kažem da što češće dolaze u palament i da ovaj parlament bez obzira i na određene slabosti koje imamo ipak predstavlja neku radionicu demokratije i razmjene različitih mišljenja i stavova iz one društvene zbilje koju imamo. Dakle, još jednom pozdrav djeci, u ime svih nas. Izvolite, kolega Martinoviću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče, trudiću se zaista da kratko govorim. Vezano za povećanje prihoda, zahvaljujem se gospodinu Miliću, neće to biti povećanje plata nego prihoda Agencije, ali u svakom slučaju treba povećati prihode Agenciji. Oko poreskog duga mi imamo informacije iz novina koliko i vi. U suštini mi smo odobrili obaveze operatorima koje regulišemo, znači, to kroz bruto plate dali smo i za javnog snadbijevača, kroz bruto zarade, tu smo odobrili neto plus porez i doprinos, i kroz porez na takse i naknade. Te se pare koriste za te svrhe, a stvar je Poreske uprave da se vidi kako će to dalje da se procesuira. Ne bih komentarisao natpise u novinama koji su se pojavili. Nema ni potrebe jer ne znam šta je konačno, nemamo informacije o čemu se radi. Vezano za račun. Zaista ne znam koliko je na računu novca, bitno je da smo ono što sam odgovorio gospodinu Bulajiću, mi stvorli uslove da se može ulagati, da se isplati ulagati u objekte Elektroprivrede a objekti Elektroprivrede zaista imaju potrebu da se u njih ulaže da bi imali kvalitetnije snadbijevanje električnom energijom. Oko onbnovljivih izvora. Zakon o energetskoj efikasnosti se bavi ovim pitanjem i mislim da je taj zakon pominjao energetske efikasne zgrade i normalno to treba da se priča ovdje u Skupštini. Oko cijena goriva, to je kao što znamo tržišna djelatnost, mi dajemo licence. Da li smo nekad nekom oduzeli licencu, jesmo ukazivali na stanje i informišem vas da na svaki ukazani propust kod ovih subjekata koji se bave naftom i gasom, ne samo kod njih, nego i koji se bave u oblasti električne energije dali smo im i ostavili rok, ukazali na nedostatke i ostavili smo im rok za koliko treba da otklone nedostatke i u svim slučajevima u 2012. godini imamo da su ti nedostaci otklonjeni. Pomenuli ste 15 hiljada. Zaista se radi o maloj sumi novca. Vi ste gospodine Miliću nabrojali o kojim se licima radi. To nije bitno, bitno je samo da oni ne ispunjavaju svoje obaveze i bitno je da mi po zakonu imamo pravo da ukoliko ne ispunjavaju finansijske obaveze prema agenciji pokrenemo postupak oduzimanja licence. Toliko, hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Miliću, izvolite.
  • Za prvih šest mjeseci Elektroprivreda Crne Gore je ostvarila dobit od 60 miliona evra. Tako da ne izgubimo samo onaj dio koji nam je potreban, a to je da, jeste, da je tamo 55% od tih 60 miliona evra formalno pripadaju državi Crnoj Gori, četrdeset i nešto posto priadaju strateškom 114 investitoru, ali sa druge strane moramo da obezbijedimo da građani Crne Gore imaju od toga koristi, a i dalje predstavlja veliki problem naći model kako ispoštovati ono što su Zaključci Skupštine Crne Gore, da za osam miliona evra budu lica u stanju socijalne potrebe oslobođenja plaćanja u dogovoru između države Crne Gore i Elektroprivrede Crne Gore. Znači, taj model ćemo naći. Naći ćemo ga, jer te ljude isključivati sa mreže nećemo. Isključivaće one kod mene u Budvi koji su najveći dužnici, a najmanji su dužnici onamo gdje je prosječna plata po glavi stanovnika najniža, tamo su najmanji dužnici. Onamo gdje je najveća po glavi stanovnika, izuzimajući Plužine, tamo su navjeći dužnici. To je onaj obrnuti redosled koji postoji samo u Crnoj Gori. Po svakoj izvršenoj kontroli kažete urađen je izvještaj koji sadrži ocjenu poštovanja zakona i podzakonskih akata sa predlogom aktivnosti koji subjekat treba da preduzme da bi otklonio uočene nedostatke. Ne vidim šta su napravili sa vašim preporukama. Dalje, predstavnici agencije za kontrolisanje rada licenciranih subjekata u oblasti nafte i gasa rade utvrđivanje da li subjekti iz ovog sektora ispunjavaju uslove, imaju li propisane licence za obavljanje djelatnosti, posebno sa aspekta održavanja uređaja i protivpožanih aparata, poštovanja propisa o zaštiti životne sredine kao i poštovanje propisa vezanih za kontrolu kvaliteta nafnih proizvoda. Nakon izvršenih kontrola sačinjeni su izvještaji kojima je konstatovano zatečeno stanje. Ukoliko su kod subjekata utvrđene određene nepravilnosti agncija je u skladu sa pravilima određenih djelatnosti uputila upozorenje o kršenju licenci, a upozoreni subjekti su u roku koji im je ostavljen otklonili uočenje nepravilnosti. Završavajući ovo sve da me ne bi ponovo potpredsjednik opominjao, ja samo od Vas tražim da mi dostavite izvještaje kod ovih koje ste kontrolisali vezano za promet nafte i naftnih djelatnostI. Hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Pešiću, izvolite.
  • Zahvaljujem se Vama potpredsjedniče, pozdravljam i drugog potpredsjednika. Uvaženi predstavnici agencije, koleginice i kolege, dragi građani, Tokom pet tački dnevnog reda ove sjednice predviđena je rasprava o predlozima finansijskih izvještaja za izvještajima o radu nezavisnih regultornih tijela za 2012. godinu i to pet agencija i Komisija za hartije od vrijednosti. Svako od ovih šest regulatornih tijela je jako važno i njihovo postojanje i rad njihovih zaposlenih doprinijelo je boljem funkcionisanju u oblasti za koje su nadležne. Moju pažnju ću skoncentrisati na Regulatornu agenciju za energetiku čiji finansijski izvjejštaj, izvještaj o radu je danas na dnevnom redu kao prvi. Osnovna definicija ove agencije je da je ona samostalna neprofitna organizacija funkcionalno nezavisna od državnih organa i energetskih subjekata i koja vrši javna ovlašćenja u oblasti energetike utvrđena Zakonom o energetici. Iz tabelarnog prikaza prihoda i rashoda agencije u 2012. godini uočava se da je ona izvještajnu godinu završila sa pozitivnim finansijskim rezultatom i da je u 2013.godinu prenijela sredstva od 57 hiljada 702 eura. Ako konstatujemo da je pri tom većinu svojih obaveza planiranih u 2012. godini realizovala jasan je zaključak da će uz vjerovatno određene sugestije i primjedbe koje smo već danas čuli, a čuće se i u toku dalje rasprave, finansijski izvještaj sa izvještajem o radu dobiti većinu u Parlamentu. Primjećujem da je prikaz prihoda i rashoda u izvještaju dat na, za mene, jednostavan način. Ostvareni prihodi iznose milion i 39 hiljada 685 eura i oni su za 6,4% manji od planiranih. Isto tako, ukupna potrošena sredstva su veličine 981 hiljada 982 eura i ona su za blizu 6% manja od ukupno planiranih troškova na godišenjem nivou. Dakle, prihodi su za blizu 6% manji od plana, ali je toliko i potrošeno manje novca, tako da su finansije za 2012. godinu zaposleni u agenciji dobro planirali. Na jasan način i sa obrazloženjem su prikazani troškovi koje je agencija imala, tako da ne postoji dilema da se radi o nezavisnom državnom organu čijih 27 zaposlenih jako kvalitetno 115 obavlja svoj posao. Ono što bih pitao predstavnike agencije je, da li kod njih postoji interni akt za pomoć i donacije i ko o tome odlučuje, direktor ili odbor direktora? Naime, iz pregleda troškova zapaža se da je nepotpunih 1% od ukupnih sredstava ili 8 hiljada 750 eura utrošeno za ove namjene. Takođe, bitna činjenica, jeste, da se agencija finansira od naknada za izdavanje i korišćenje licenci za obavljanje energetskih djelatnosti koje obezbjeđuje pokrivanje troškova agencije za finansijsku godinu. Takav način finansiranja nezavistan od državnog budžeta obezbjeđuje samostalnost agencije i nezavisnost u radu. Imali smo ovdje priliku da čujemo da je dosta kolega poslanika prije mene govorilo koje su aktivnosti agencije za energetiku, ali ja ću nabrojati neke za mene, ajde da kažem, najvažnije; Donošenje normativnih akata u sektoru električne energije je odluka o regulatorno dozvoljenom prihodu, izdavanje licenci, utvrđivanje tarifa za električnu energiju, nadzor nad radom energetskih subjekata i tako dalje. Sredinom izvještajne godine regulatorna agencija je donijela odluku kojom je Elektroprivredi Crne Gore i crnogorskom elektroprenosnom sistemu odobrila plan investicija u distributivnu mrežu za period 2012. - 2014. godina i investicioni plan za period 2012. - 2014. godina respektivnom. Sa ovim su stvoreni preduslovi da naša dva elektroenergetska subjekta investiraju i značajno poprave u nekim djelovima jako amortizovane distributivne i prenosne kapacitete. Agencija je u 2012. godini izdala ukupno devet novih licenci, uglavnom energetskog (prekid)...koji se bave trgovinom skladištenjem i transportom nafte i gasa. Smatram da podatak od 60% opravdanih žalbi kupaca električne energije ne ide u prilog elektroenergetskim subjektima i pozivam ih da u prvostepenom odlučivanju posvete više pažnje. Na kraju, ponavljajući svoje pozitivno mišljenje o finansijskom izvještaju o radu ove agencije, želim da postavim sledeće pitanje; Da li je agenciji u svom radu u 2012. godini falila neka nadležnost i ovlašćenje koje u postojećem Zakonu o energetici ne postoji, ako jeste, koja su to po vašem mišljenju i šta bi sa njima dobili u smislu kvalitetnijeg i efikasnijeg rada agencije? Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, kolega Pešiću. Imamo prijavljene komentare, prvo kolega Martinović u ime Agencije, nakon njega kolega Milić u ime Kluba SNP-a. Izvolite.
  • Kratko, da li postoji interni akt za pomoć i donacije? Ne postoji. Odluke se donose na odboru direktora, a ovu cifru ću pojasniti samo kratko. Mi smo od ovih troškova koji iznose 8 hiljada 750 dali za: požar na Akademiji na Cetinju hiljadu eura, za elementarne nepogode kad je bio snijeg dvije hiljade eura. Ovdje vodimo neke knjige za poklone 400 eura i tako dalje. To su te pare koje smo dali. Da li je u 2012. godini postojao? Jeste, to je prepoznato i na nivou energetske zajednice. Ocijenjeno je da se snaga regulatora mora pojačati. Hvala.
  • Hvala vam. Dakle, vraćam se na onaj dio koji sam zaboravio da pomenem, a to je oko licenci i o prihodima agencije. Iznosi naknada za licence koje plaćaju subjekti utvrđuje se svake godine na osnovu finansijskog plana agencije za prethodnu godinu usvojenog od strane Skupštine Crne Gore i to u visini da u ukupnom iznosu pokrivaju planirane troškove agencije predviđene finansijskim planom. Podvlačim, da ono što će uraditi Klub poslanika SNP-a, a šta je, čini mi se, dobro razumio gospodin Martinović, apsolutno se neće odnositi na povećanje plata, ni u neto ni u bruto iznosu u agenciji nego da se obezbijedi kvalitetnija mogućnost regulacije tržišta od 700 miliona evra i da ne zavisimo od toga. Zato sam ja pomenuo to gospodinu Martinoviću, da ne zavisimo od očekivanja koliko će subjekata tražiti licencu nego da jednostavno kažemo da ne 116 može kvalitetan rad Regulatorne agencije za energetiku zavisiti od toga. Mora da postoji ovaj drugi mnogo značajniji izvor prihoda. Kao što vidite, gospodine Pešiću, imate na strani 5 da su ..prihodi bili 689 evra, da su prihodi od naknada za obradu zahtjeva za licencu bili 15 hiljada evra, a da su prihodi po osnovu godišnjih naknada za licencu bili milion i 12 hiljada evra. Dakle, možete kod ova dva prihoda povećati i 600% ništa neće biti značajno. Kod drugoga povećajte za onaj iznos koji će nam obezbijediti mogućnost kvalitetnijeg rada u agenciji u dijelu da možemo da obezbijedimo i stručnjake sa strane koji će pomoći u ovom dijelu da regulišemo to tržište. Ako bude odgovor na ovo što ja govorim da je nekvalitetno gorivo, da na žalost nabavljamo po toj i toj cijeni, hajdemo mi kao država da obezbijedimo u onom pripadajućem dijelu od poreza i akciza kontrolu ovog‚ kvaliteta goriva koje mi koristimo. Dakle, u ovom dijelu koji sam pročitao u izvješaju kaže se da se kontrolisalo oko zaštite životne sredine. Ne mislim samo u onom dijelu gdje su skladišta nafte i gasa, mislim u odnosu na emisiju CO2 koje imamo kod korišćenja vozila, jer ubijeđen sam da je gorivo koje mi imamo i koje koristimo apslolutno ispod standarda koji se očekuje u Evropskoj uniji.
  • Zahvaljujem. Izvolite, imate pravo kolega Pešiću, mada je komentar većinom bio upućen prema kolegi Martinoviću, ali u svakom slučaju imate i Vi pravo na odgovor. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Shvatio sam da uvaženi kolega, gospodin Milić, nije oponirao mojim stavovima iznešenim u mojoj prethodnoj diskusiji i slažem se sa njegovim konstatacijama, ali sam uvjeren, jer poznajem dosta zaposlenih u Regulatornoj agenciji za energetiku, da će sve primjedbe i sugestije koje su kvalitetne uključiti, uzeti u obzir i u svom radu za sledeću godinu ili Izvještaju koji budemo imali sledeće godine sve dobre primjere da će prihvatiti, mislim opravdane. Što se tiče smanjenja plata, nešto ste oko toga pričali, ja sam shvatio gospodina Martinovića da je povećanje budžeta za zarade u sledećoj godini samo razlog povećanja broja zaposlenih, a ne iznosa zarada prosječnih u toj agenciji. Imao sam prilike u ovom Izvještaju da vidim da je ušteda bila u odnosu na prethodnu godinu na zarade 45 hiljada, jer su poštovali preporuke za smanjenje zarada. Hvala potpredsjediče.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje, imamo još jedan prijavljeni komentar, kolega Bulajić u ime Demokratskog fronta.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Gospodine Pešću, kazali ste da su stvoreni uslovi za investiranje u infrastrukturu Elektroprivrede. Nijesam slučajno malo prije postavio pitanje gospodi iz Regulatorne agencije koliko sredstava ima na računu Elektroprivrede i naravno nijesam dobio odgovor. Ne znam kako je moguće da regulatorna agencija ne raspolaže tim podacima. Novac postoji Saša, to je definitivno da postoji, ali nema investiranja u infrastrukturu, u infrastrukturu elektroenergetskog sistama uopšte, to ako se negdje šrafcigerom pritegne to nije investiranje. Vi ste iz branše, Vi to znate jako dobro, bez investiranja ovaj naš sistem u Crnoj Gori veoma brzo će biti u kolapsu. To Vi jako dobro znate. Gledano po opštinama vjerujem da nema opštine u Crnoj Gori u kojoj elektroenergetska mreža nije u jako lošem stanju, da ne kažem neku težu riječ. Pravo pitanje je zašto nema 117 investiranja ako novac već postoji, šta se događa? Zašto se taj novac ne ugura tamo gdje mu je mjesto u investicije u elektroenergetskom sistemu? Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Kolega Pešiću, izvolite.
  • Zhvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uveženi kolega Bulajiću, ja znam da i Vi dosta poznajete prilike u elektroenergetskom sektoru naše države i saglasan sam sa Vama da su elektroenergetskim kapacitetima u našoj zemlji potrebne značajne investicije. One se i dešavaju. Reći ću vam podatak da je u elektrodistributivnom sistemu u 2012. zvaničan podatak investirala Elektroprivreda oko 26 miliona eura. Imali smo to prilike da čujemo kada su nam se desile one havarije u januaru, februaru mjesecu iz usta direktora funkcionalne cjeline distribucije, gospodina Ranka Radulovća, koji je gostovao na javnom servisu i kazao je to. Zar je to malo? Koliko je na računu novca? Vjerujte, nekad ne znam ni na mom tekućem, a ne Elektroprivrede. Pomenuli ste od lokalnih jedinica distributivnih, vjerovatno, jer ja to bolje znam, u prenosu ne radim, ali ću Vam reći gospodine Bulajiću činjenicu, a to znaju i građani konkretno u Opštini Berane i Andrijevica da je u poslednjih dva mjeseca Elektroprivreda Crne Gore pustila u pogon šest novih distributivnih trafo stanica sa pripadajućim desetokilovoltnim dalekovodima. Evo nabrojaću da ne ostane samo na numeričkom pokazatelju. Dakle, trafostanica od hiljadu kilovolt ampera Rasadnik 100% investicija Elektroprivrede, trafostanica i dalekovod u Opštini Petnjica Radmanci vrijednost investicije 40 hiljada eura, trafostanica i dalekovod Bubanje dva, trafostanica i dalekovod Štitari dva, trafostanica i dalekovod Bastasi i trafostanica distributivna Zabrđe dva Opština Andrijevica. Dakle, ja ne sumnjam da Vi znate dosta toga, ali ne znate sve i zbog toga sam ovo ponovio.
  • Zahvaljujem. Zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. Da li predstavnici Regularorne agencije žele riječ? Ne žele. Zaključujem i ukupni pretres o ovoj tački dnevnog reda, izjasnićemo se kasnije. Predstavnicima agencije zahvaljujem na učešću u našem radu. Idemo dalje, prelazimo na Finansijski Izvješaj sa Izvještajem o radu Agencije za elektronske medije za 2012. godinu. Ovašćeni predstavnici su Branko Vujović i Abaz Beli Džafić. Tu je kolega Džafić, pitam ga želi li uvodno izlaganje. Želi. Izvolite, imate riječ.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani poslanici, Izvješaj o finansijskom poslovanju Agencije za elektronske medije za 2012. godinu urađen je u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima. Agencija za elektronske medije je uspjela da obezbijedi efikasno funkcionisanje i ostvarivanje planiranih ciljeva tako da su ostvareni rashodi bili manji od planiranih. Ovakav rezultat ostvaren je zahvaljujući stalnoj internoj kontroli, mjesečnoj analizi prihoda i rashoda i praćenja likvidnosti samog poslovanja agencije. Ovaj izvještaj prati izvještaj ovlašćenog revizora koji je povodom finansijskih iskaza agencije iznio pozitivno bezuslovno mišljenje. U toku 2012. godine Agencija je ostvarila ukupni prihod u iznosu od 985 558, 53 centa, rashodi su iznosili 969 488, 26 eura što znači da je pozitivna razlika u odnosu od 16 072,27 eura. Upoređujući elemente ostvarivanja prihoda u odnosu na planirane u 2012. može se 118 konstatovati da se agencija pridržavala usvojenog finansijskog plana planiranih prigoda. Od naknada za emitovanje prihod je ostvaren 2,7% manjeg prihoda, ali taj segment ne smije da nas zavara, jer tu su i prihodi do emitera iz ranijih godina dok je prihod od naknada za pružanje usluga na zahtjev 6% veći do planiranog. Loša naplativost obračunatih prihoda od naknada za emitovanje je problem sa kojim se agencija suočavala i tokom 2012. godine, a glavni razlozi loše naplate su izuzetno težak materijalan finansijski položaj velikog broja emitera kod nas u Crnoj Gori. Sagledavanjem podataka o rezultatima finansijskog poslovanja agencije može se konstatovati da je ona uvela štednju po svim stavkama rashoda ustanovljenim finansijskim planom za 2012. godinu. Tako su planirani rashodi od 911 853 eura svedeni na godišnji iznos od 649 712 eura ne uključujući rezervisana potraživanja koja nijesu naplaćena u roku od 180 dana što predstavlja uštedu od 262 141 euro ili procentualno manje rashoda za 30%. Uz izvještaj o finansijskom poslovanju dostavljen je Izvještaj o radu za prošlu godinu koji omogućava sagledavanje uslova i ambijetna poslovanja Agencije za elektronske medije, njene realizovane poslovne aktivnosti kao i njihovi efekti u toku te poslovne godine. Implementacija usvojenih podzakonskih akata, sprovođenje javnog konkursa za dodjelu prava na javno emitovanje, kao i nastojanje da se ne ugrozi finansijska održivost agencije obilježili su našu aktivnost tokom 2012.godine. Na kraju, smatamo da smo dostavljenim Izvještajem o finansijskom poslovanju koji je iscrpan i prati ga revizorski izvještaj kao i izvještajem o radu agencije dostavili sve relevantne podatke koji ukazuju na kontinuitet u radu uz uvažavanje potrebe za racionalnim raspolaganjem sredstava sa jedne strane i sagledvanje svih aktuelnih izazova sa kojim se suočavaju elektronski mediji u Crnoj Gori sa druge strane. Hvala vam.
  • Hvala Vama. Izvjestilac sa matičnog odbora, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kolega Zoran Vukčević. Izvolite, kolega Vukčeviću, pročitajte izvještaj.
  • Zahvaljujem. Neću pročitati izvještaj, ali želim da kao uvertiru za ovaj izvještaj ovog regulatora saopštim par napomena koje su bile karakteristične na odboru, a čini mi se da bi trebale da budu važne i kada je u pitanju plenarno zasijedanje. Prva stvar je da je naplata od prihoda po osnovu naknada za emitovanje bila ispod planiranih, ali da je agencija uspjela da održi potreban minimum u svom radu. Druga važna stvar je ta koja je bila usmjerena ka tome da se naglasi potreba za očuvanje malih emitera, nešto su sa aspekta obezbjeđivanja dodatnih uslova za male emitere. Takođe, bilo je govora o određenim slučajevima kada su u pitanju zloupotrebe elektronskih medija u političke svrhe i da bi agencija mogla da obavlja svoje poslove, bila je posebna tema u obezbjeđivanju uslova, prije svega, prostornih uslova za rad agencije. Jedna veoma važna stvar, to je da je zatražena dodatna informacija o presjeku duga komercijalnih emitera prema agenciji u tekućoj godini sa posebnim naglaskom da se utvrdi dinamika naplate, jer smatramo da je to takođe važan uslov za rad ovog regulatora. Smatram da su ovo bile porebne dodatne informacije kao uvertira za ovu raspravu. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Prelazimo na raspravu, takođe, sat vremena pojedinačno učešće u raspravi pet minuta. Molim vas da budemo racionalni. Molim vas da smanjimo broj komentara kako bi ovo vrijeme koje smo preko sata potrošili po prethodnoj tački uspjeli na ovoj i sledećim tačkama na određeni način stignemo i tako završimo ono što smo planirali za danas. 119 Kolega Predrag Sekulić će govoriti u ime Kluba Demokratske partije socijalista, nakon njega kolega Milan Knežević u ime Demokratskog fronta. Izvolite.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Džafiću, poštovane kolege, Dozvolite da na samom početku istaknem da je finansijski plan korektno urađen, prati ga revizija i u tom dijelu zaista nemamo nikakvih primjedbi. Činjenica je ono što je istakao i gospodin Vukčević, da finansijski plan nije ostvaren onako kako je planirano i činjenica je da je to u stvari posledica onoga što je pitanje mogućnosti naplate od emitera. Čini mi se da je dobro da ovo vrijeme iskoristimo upravo za dva pitanja. Prvo, pluralizam medija, da li nam treba ovoliko medija u Crnoj Gori, sa jedne strane, a sa druge strane da vidimo, da li i na koji način treba pomoći malim emiterima. Čini mi se da odgovor na ovo prvo pitanje zaista teško da može biti drugačije nego da su na ti mediji potrebni. Činjenica je da svaki mali emiter, jeste, servis za svoju sredinu koju pokriva. Znači, činjenica je da imamo i Radio glas Plava i da imamo radio i u Gusinju, ali rekao bih da nam jedan i drugi trebaju na svoj način i da i jedan i drugi zadovoljavaju ono što je potreba mještana tog područja. U svakom slučaju čini mi se da je sa druge strane, taj pluralizam potreban i zbog širenja demokratije, jer bez demokratskih medija sa jedne strane nemamo ni širenja demokratije i bez obzira na mogući političku zloupotrebu bilo kojeg medija, kada su u pitanju elektronski mediji, bez obzira ko je osnivač tih medija, smatram da trebamo podržati veći broj medija i smatram da nam takvi mediji trebaju. S druge strane, pitanje je da li ovako kako je dat zakonski okvir da se Agencija finansira da li je to dobar okvir. Razumjeli smo da je naplaćeno samo 35,8% mogućih prihoda od emitera i čini mi se da tu negdje treba da tražimo neki drugačiji izvor finansiranja i treba da tražimo stalnu pomoć države. Naravno, ta pomoć je uslijedila, što se tiče emitera sa sjevera, kroz onaj dio, pričali smo o tome kada je bilo pitanje Izvještaja o državnoj pomoći. Čini mi se da negdje trebamo zajedno da nađemo neki drugačiji ili stalni prihod za Agenciju, što bi na drugi način oslobodilo male emitere od plaćanja onoga što je godišnja pretplata ili od plaćanja čak taksi za osnivanje. Vjerujem da će biti i drugačijih razmišljanja u odnosu na ovo moje, tim prije što jedan dio emitera, većina su komercijalni i činjenica je da oni treba da zarađuju na tržištu, makar je to tako postavljeno u zakonu. Moramo reći da u vremenu ekonomske krize, posebno kada je u pitanju tržište tako malo kao što je crnogorsko, možemo doći u situaciju da ili Agencija bude prinuđena da im ukida signal ili da se ti mediji sami ukinu. Zbog demokratije, zbog plularizma medija, zbog svih onih malih sredina kojima je to možda jedini servis i mogući servis u ovom trenutku, rekao bih da to ne bi bilo dobro i čini mi se da u tom pravcu trebamo ići ka novim rješenjima. Mislim da bi nam tu i Agencija mogla pomoći. Nadam se da će nam gospodin Džafić saopštiti i podatke kakva je naplata tokom ove godine, makar u punom dijelu ove godine, kako bi nam pomogao da možda zajedno u nekoj narednoj interakciji kada bude njihov predlog ili neki novi zakon na dnevnom redu i poslanici Skupštine se opredijele prema tome. Želim da ponovim još jedanput, najlošije rješenje je ono koje bi vodilo gašenju dijela malih emitera, dio lokalnih medija. To ne bi bilo dobro niti za nas kao državu, niti za demokratske procese u Crnoj Gori. Hvala vam.
  • Hvala vama, kolega. Sada molim kolegu Milana Kneževića da uzme riječ, a nakon njega, u ime Kluba SNP-a, kolega Damjanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Šturanoviću. Gospodine Džafiću, uvažene kolege, uvaženi građani, 120 U ovom vašem izvještaju jasno stoji da je u toku 2012. godine ostvarena pozitivna razlika od nekih 16.000 evra, ali da niste zadovoljni sa procentom naplate naknada za emitovanje, to je svega nekih 35%. Sada se postavlja pitanje šta ćete raditi u sljedećoj godini ako bude negativna razlika? Kolega Sekulić je najavio i neku pomoć države. Vi ste ovaj loš procenat naplate objasnili lošim položajem emitera, ali onda ovdje konstatujete da postoji sve veće interesovanje za proširenje postojećih mreža, pokretanje novih radiostanica, što je malo kontradiktorno imajući u vidu situaciju vezano za naplatu naknadi emitera. Takođe ste po prvi put raspisali konkurs o dodjeli značajnog broja frekvencija za emitovanje radio programa i utvrdili ste i neke emisije od značaja za crnogorsko javno mnjenje. Ono što je meni ostalo interesantno jeste da je na prvom mjestu i po interesovanju građana Crne Gore prenos inauguracije predsjednika Crne Gore i vanrednih skupštinskih zasijedanja, pa tek onda dolaze ljetnje i zimske olimpijske igre i sve to. Građani bi najviše voljeli da je događaj od posebnog značaja za javnost u Crnoj Gori prenos inauguracije nelegitimno izabranog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Napraviću jednu kratku digresiju, ovom prilikom ga pozivam da smijeni Veselina Veljovića pošto je unutrašnja kontrola utvrdila da je njegov savjetnik za bezbjednost direktno, po nalogu nepostojećeg predsjednika Crne Gore, potpredsjednika DPS-a, učinio sve da rezultat izbora u Mojkovcu obilježe represije i zloupotreba državnih resursa, a gospodin Veljović je perjanica u zloupotrebi državnih resursa. Očekujem od potpredsjednika DPS-a da danas reaguje i smijeni Veselina Veljovića. Dalje, vi očekujete da vam se država ne miješa, odnosno Skupština da vam se ne miješa u vaš rad, a s druge strane se ovdje najavljuju neki elementi pomoći. Znači, hoćete da dajete dozvole, imate visoke naknade, vršite inspekcijski nadzor i da ne odgovarate Skupštini i to sve pod geslom nezavisnosti. Smatram da treba da odgovarate Skupštini, da treba da podnosite ove izvještaje. Pravo da vam kažem, bez obzira što ste nezavisno tijelo, da budete zavisni od Skupštine i od građana Crne Gore samo zbog jedne stavke. Službena putovanja i članarina u međunarodnim organizacijama. Troškovi dnevnica za službena putovanja 8.000 evra. Troškovi prevoza na službenom putu 7.957 evra. Troškovi smještaja na službenom putu 7.503 evra. Članarine za međunarodne organizacije 6.574 evra. To je okvirno nekih 30.000 evra. Znači, potpuno mi je nejasno ako se već uzimaju dnevnice za službena putovanja, kakvi su to troškovi prevoza na službenom putu, šta se to dešava na tim službenim putovanjima. Znači, troškovi smještaja na službenom putu, da li se smještate dok putujete do destinacije ili je to kada se već dođe do željene destinacije, odnosno do željenog hotela? Takođe, imate ugovore o djelu u iznosu od 8.087 evra. Morate objasniti o kakvim ugovorima o djelu se radi ovdje ako već imate zaposlene radnike kojima dajete platu. Bez obzira što ste na ivici rentabilnosti bili u 2012. godini subvencionišete kamate svojim zaposlenima koji su kupovali stanove. Vi uvodite neki samoupravni socijalizam i pravite neku novu varijantu Radoja Dakića ili Titeksa i bez obzira što vaši zaposleni imaju dobre plate vi im još i subvencionišete kamate. Lijepo je to, sve je to pohvalno, ali treba da imate u vidu činjenicu da pola Crne Gore jedva sastavlja kraj sa krajem, o stanu može samo da mašta. Takođe, sredstva za amortizaciju 25.883 eura. Sa kakvim vi to sredstvima za amortizaciju raspolažete? Da nije to kakav prekookeanski brod ili bilo šta drugo kada su ovolika sredstva amortizacije? Takođe, ostali ste nedorečeni vezano za primjenu pravilnika. Ne želite da vam se miješa Skupština i da vam se miješa država u vaš rad, ali takođe ne primjenjujete pravilnik vezano za kršenje ovog pravilnika za dugove emitera koji se nikako ne naplaćuju i koji se iz godine u godinu povećavaju. Takođe, ostaje nejasno zašto se reklamirate na pojedinim portalima i na pojedinim medijima s obzirom da ste nezavisna Regulatorna agencija, nemate valjda nikakve ambicije da prelazite u neku političku partiju ili paradržavnu političku partiju. Takođe, ostaje nejasno zašto pojedini emiteri, recimo Televizija Pink ne proizvodi, odnosno ima obavezu da prenosi 60% kompletnog programa u Crnoj Gori, odnosno njene produkcije da bude, a to nije slučaj sa Televizijom Pink? Da li se radi o nekom uticaju politike i političke zavisnosti vezano za tu televiziju i zbog čega do sad niste sprovodili taj pravilnik? Zahvaljujem. 121
  • Zahvaljujem. Da li se javljate za komentar ili ne? Izvolite, samo se javite, ne mogu da pročitam da li to želite ili ne.
  • Upravo da odgovorim gospodinu Kneževiću. Mi smo propisali te događaje od posebnog značaja i taj dio posla se radi na zahtjev Savjeta Evrope. Znači, oni šalju toj instituciji na saglasnost i to su bili prioriteti koje je Savjet Agencije smatrao da je od značaja za građane i apsolutno nikakve politike u svemu tome nema. Dobro je to da smo prepoznali i Skupštinu i druge nadležne organe u Crnoj Gori kao događaje od posebnog značaja, ako postoji vanredna sjednica Skupštine ili ako se bira predsjednik države. Ne radi se ovdje o našoj volji da ne želimo neke stvari da imamo u relaciji sa Skupštinom ili ne, nego se radi o nepoštovanju evropskih standarda. Skupština je u novom Izvještaju Evropske komisije prepoznata kao najveća zakonodavna institucija u ovoj državi koja ograničava rad nezavisnog regulatora, a to je upravo zbog nepoštovanja onih standarda na koje smo mi ukazivali ovdje u ovoj Skupštini ne bježeći od njene nadležnosti, nego ukazujući na one segmente koje vi treba da proučite i da ih primijenite. Subvencije kamata zaposlenih. Tačno, Agencija plaća subvencije kamata i to je nešto na što smo mi jako ponosni, da u Agenciji ne postoji niko od zaposlenih ko nema riješeno stambeno pitanje, ali to su samo subvencije kamata koje su radile druge državne institucije u Crnoj Gori, a krediti koji plaćaju ti ljudi su stvar njihovog finansijskog opterećenja i zaduženja kod samih banaka, amortizacije. Agencija ima monitoring, centar koji radi 24 časa i ... (Prekid) sve ovo što emituju ostali emiteri podsredstvom frekvencija. Možete li da zamislite koji je to dio posla i koliki dio tehnike i opreme treba da se investira u taj segment. Postoji i ona zadnja stvar koja je jako važna, mi pokušavamo i u tom dijelu da ispunimo standarde i uskoro ćemo obavijestiti Evropsku komisiju da smo sve ono što je bio zahtjev prema Agenciji ispunili, a to nije mali dio posla nego jedan ogroman dio posla koji se završava kod nas. AEM se ne reklamira, mislim da ste to iz neke polemike iz štampe uzeli. AEM samo daje svoj sajt preko kojeg komuniciramo sa građanima, pa je, na primjer, ovaj finansijski izvještaj koji vi razmatrate sedam mjeseci poslije toga, kada je usvojen od strane Savjeta, na našem sajtu pogledalo 13.000 građana. NIjesu to baš interesantne stvari za građane, ali su ih pogledali. Znači, mi samo imamo na nekoliko sajtova kao popularan način komunikacije sa građanima našu veb adresu i ništa više. Da, čak su nas prozivali oko samog izbora. Izabrani su oni koji su ponudili najnižu cijenu. Odmah da vam kažem da je u odnosu na neke druge portale ta cijena bila kod ovih koji su je ponudili deset puta manja. Pink ima približno 10% sopstvene produkcije saglasno, neću da ulazim u taj programski segment. Ako želite o tome da pričate, onda je to onaj dio kojim ne bi trebalo da se bavi Skupština. Skupština ne bi trebalo da se bavi programskom orijentacijom bilo kojeg emitera, ali vam odgovorno tvrdim da je on emiter koji ima približno 10% sopstvene produkcije koju emituje ovdje u Crnoj Gori. Pomenuli ste ugovore o djelu. Ne postoji ugovor o djelu sklopljen sa zaposlenim u Agenciji za deset godina njenog postojanja, ne postoji isplaćen zaposlenima u Agenciji jedan cent za prekovremeni rad, ali postoje dva jako važna projekta u kojima participira Agencija, pa ste u okviru ovih službenih putovanja, Agencija participira u pregovorima sa Evropskom komisijom o svom trošku. Dva čovjeka iz Agencije su na svim razgovorima u Briselu vezano za poglavlje 10 o trošku Agencije. Mi participiramo u okviru dva projekta, gdje su naši stručnjaci, ponosan sam na to, bili jako važni Evropskoj komisiji da rade ekspertski dio posla sa zemljama u okruženju. Uvijek ću da potpišem taj dio. Vas pozivam da uzmete i pogledate u Agenciji, stojim iza svakog službenog putovanja svakog zaposlenog koje je napravljeno. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Džafiću. Biće još prilike tokom rasprave. Izvolite, kolega Kneževiću. 122
  • Zahvaljujem, gospodine Džafiću na pokušaju da date odgovore. Poštovani građani, dobili smo informaciju da u Agenciji za elektronske medije svi su rješili stambeno pitanje. Sada pozivam sve vas koji nemate riješeno stambeno pitanje da u narednom periodu pratite konkurse i oglase, da konkurišete tamo jer vam je to sigurna garancija da ćete riješiti stambeno pitanje pošto ova Agencija brine o svojim zaposlenima. Dalje, ne može me niko ubijediti, gospodine Džafiću, da je inauguracija nelegitimno izabranog predsjednika Crne Gore i potpredsjednika DPS-a Filipa Vujanovića na ovoj skali događaja važnija, recimo, od svjetskog i evropskog prvenstva u fudbalu, ljetnjih i zimskih olimpijskih igara, finala kupa Evropski šampionat, tim prije što je čitava Crna Gora više navikla na Filipa Vujanovića i na njegove performanse i sve ono što se dešava u DPS-u, posebno onaj dio kada ga je gospodin Đukanović izgurao da izađe i izrecituje da je pobijedio nakon pokradenih predsjedničkih izbora. Kažete da Pink ima približno 10% svog programa, odnosno svoje produkcije u Crnoj Gori. Morate mi navesti koje su to emisije. Vjerovatno da je to ona emisija "Minut, dva" gdje nas terorišu u tih minut, dva između Grand parade, Farme i Velikog brata, nazivajući lidere opozicije, prevashodno lidere Demokratskog fronta antidržavnim elementima, teroristima i jednostavno pozivaju na medijski i svaki drugi linč, a nijesam vidio od vas da ste na bilo koji način reagovali vezano za taj dio. Što se tiče ugovora o djelu, ovdje jasno piše da postoje ugovori o djelu, u iznosu ugovori o djelu, autorski honorari na 8.087 evra. Ne znam kako sada možete da ih prebacite na službena putovanja. Znači, ugovori o djelu postoje, iako vaši zaposleni primaju dobre plate, svi imaju riješeno stambeno pitanje, uvijek su dvojica u Briselu, nemate dovoljno kvalitetne kadrove nego morate da ih angažujete po ugovoru o djelu i da im dajete honorare da bi završavali poslove koje bi trebalo da rade vaši zaposleni. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Nemamo, nažalost, poslovničke mogućnosti za dalju raspravu. Idemo dalje. Sada kolega Aleksandar Damjanović, a nakon njega kolega Srđan Perić, u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem. Gospodine Džafiću, pošto ćemo se u ovoj raspravi uključiti kolega Lalošević i ja, ja ću se više baviti finansijskim dijelom vašeg izvještaja, a kolega Lalošević svakako onim za šta je i kompetentan, to su programski sadržaji i vaš Izvještaj o radu. Želim da budem u fokusu, ja ću da pričam o ovome što je tema dnevnog reda, jer imam načina da pričam o drugim stvarima na drugom mjestu i u drugo vrijeme. Ovo je korektno podnesen Finansijski izvještaj koji sadrži i Izvještaj revizije, sadrži i finansijski plan, tako da možemo da imamo uporedne pokazatelje, i sadrži detaljno obrazložen Izvještaj o radu. U tom dijelu jeste primjer ostalim regulatorima. Nijesam na početku rasprave kod energetike rekao da mora da se poštuje kakav takav, ali postojeći pravilnik o podnošenju izvještaja i sve ono što su zakonske norme. Zaista sam od onih koji misle da griješite kada navodite na str. 7 Izvještaja o radu sintagmu neosnovano miješanje Skupštine kada ste imali javnu raspravu kod izmjena i dopuna Zakona, jer smatram da je vama u interesu, najprije vama, a nama samo u interesu da što više radimo i da budemo od jutra do jutra ovdje u parlamentu, da imate transparentnu raspravu o vašem radu. Na taj način, ukoliko uspješno radite, zakonito, efikasno i efektivno odagnavate sve sumnje koje neko može da iznese u odnosu na vaš rad. Pokušao sam i na Odboru, a i ovdje da nekoliko puta nametnem jednu temu i nametnuću je sada, vi možete o tome da date vaš stav i vaše mišljenje. Mislim da postoji potreba da imamo konvergenciju kod vaše Agencije i Agencije za elektronske komunikacije, može i drugačije, a 123 može i tako, da ne obrazlažem sa stanovišta u finansijskom smislu šta to znači, iako znam da bi bila dva sektora, ali bi makar zajedničke službe bile zajedničke, je li tako. Jednu stvar koju ovdje želim da me čuju i poslanici DPS-a, jer je njihova vlada u pitanju, pošto poslanika SDP-a nema ovdje ovih dana u parlamentu, a to je da li oni smatraju da treba realizovati zaključak Vlade jer mi ne pada na pamet da predlažem ja zaključke ovog Odbora, odnosno Parlamenta koji se i tako i tako ne poštuju, da vam se omogući da uđete u posjed da sjednete u normalan poslovni prostor, kako vam je Vlada zaključila, dakle tamo gdje sjede gospoda i kolege iz Agencije za elektronske komunikacije. Evo, i ministru finansija, i predsjedniku Vlade, neka se malo bave time jer kažem da meni kao poslaniku i našem klubu ne pada na pamet da budemo bič za izvršavanje nečijih naloga, niko živi ne poštuje ni zaključke ovog parlamenta. Smatram da je neprimjereno da vi nemate sopstveni poslovni prostor. Jedno pitanje za vas, to je činjenica koju nijesam ovdje našao, a želim o njoj da polemišem, nemam ovdje troškove zakupa. Samo da vidim zašto nijesu navedeni u izvještaju ili ih ja nijesam našao, dozvolite da to dosta dobro mogu da pronađem, tako da i taj dio vidimo. Kada to uporedimo sa nekim drugim agencijama, jasno je da vi imate potrebe, prostora i zakonskih i svakih drugih ovlašćenja da sjedite u svom poslovnom prostoru, i to je jedna tema koje ćemo se doticati u narednoj raspravi. Oko ovih 319.000 otpisanih potraživanja neću, kolega će Lalošević, zašto su malim emiterima otpisani, ko su sve ti mali emiteri na onom dugačkom spisku. Ali, jedno ovako razmišljanje za Ministarstvo finanasija, ako vi otpisujete nešto što bi mogao da bude, odnosno ispravka potraživanja, je li tako, bavite se sudskim sporovima, pokušavate da naplatite, mene baš interesuje kako ćete, recimo, Televiziji IN da naplatite ovaj dug koji su negdje u stečaju itd. To znači da ćete smanjiti sopstveni prihod tokom godine, odnosno višak prihoda nad rashodima, pošto znate da postoji ona zakonska norma da makar za narednu godinu višak prihoda ide u budžet, eto štete po budžet. No, pitanje za ministra finansija. Dalje, bilo bi dobro da se čuje što je sa sudbinom ovih 13 emitera s kojima nije potpisan reprogram, jesu li utuženi i kakav je ishod sudskog procesa, ako je završen. Govorim o 2012. godini, a sada smo na kraju 2013. godine, pa ne bi bilo loše da imamo i tu informaciju. Znam što ću da uradim kada bude ovaj predlog zakona o taksama vezano za ovih 133.831, odnosno vjerovatno već više u ovoj godini ovih kablovskih pretplatnika i sa onim oporezivanjem. Najavljujem ovdje da će to biti siguran amandman Aleksandra Damjanovića, da se to ne oporezuje sa tim jednim evrom, sigurno, jer smatram da je to standard. Žalosno je da i dalje imamo jednu trećinu domaćinstava na kraju 2012, ne znam kako je u 2013. godini, koji imaju samo tzv. antenski prijem, odnosno prijem ovozemaljskog signala, koji nemaju mogućnost da imaju potpunu demonopolizaciju u sferi elektronskih servisa da bi imali pravo da biraju. Opravdano sumnjam da postoje makar dva komercijalna emitera koja su svrstana na dva pola, jedan podržava žestoko jednu vladajuću partiju, a drugi emiter elektronske podržava žestoko jednu opozicionu partiju, a nije SNP. Ne bavim se ovim dijelom koji se tiče programskih sadržaja, to je već posao i za vas. Na kraju, da bih zaokružio, nadam se da potpredsjednik ima strpljenja jer govorim o materiji, za razliku od nekih drugih koji mnogo više vremena potroše. Što je sa 100.000 evra za investiciju koju smatram kapitalnom u odnosu na Agenciju, a to je investicija u opremu za monitoring i arhiviranje programskih sadržaja? Dakle, automatsko saldiranje i arhiviranje svih sadržaja svih elektronskih medija u državi, kako bismo mogli i građani i mi poslanici da se posjetimo po nečega? Zašto to nije završeno u 2012. godini, sredstva su opredijeljena i da li je to realizovano tokom ove godine? Kažem na kraju ove godine raspravljamo o 2012. godini. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Periću, imate riječ. Zaista ne mogu da vidim da li se javio neko za komentar ili ne, potrebno je da dignemo ruku, imamo elektronsku komunikaciju. 124 Želite li riječ? Izvolite. Samo učinite prepoznatljivim da želite komentar i odmah ćete dobiti riječ.
  • Poštovani gospodine Damjanoviću, zahvalio bih vam što ste vi vratili ovo na ono što je predmet današnje priče ovdje u parlamentu, a to je Finansijski izvještaj i Izvještaj o radu regulatora. Nijesam bio u prilici da odgovorim na jedan dobar dio ovih pitanja gospodina Kneževića, poslanika sada i nema ovdje, a odgovoriću na svako od pitanja koje ste vi pokrenuli. Nije dobro da regulator nema prostor deset godina, a da je to zakonom ustanovljena obaveza. Mi taj prostor tražimo od Vlade, Vlada je donijela zaključak po tom pitanju i tu postoje neke stvari za koje mislim da ste vi upoznati, za revizorski izvještaj drugih regulatora i mislim da će se taj problem prije ili kasnije riješiti. Nema zakupa poslovnog prostora, on nije ni iskazan jer ne postoji. Vlada je donijela odluku da prostorije bivšeg Sekretarijata za informacije stavlja na raspolaganje Agenciji dok se taj problem ne riješi. Agencija nikad nije tražila nijedan segment pomoći iz budžeta, platila je sve svoje poreske obaveze koje je imala prema državi. Nije dobro, a i zabranjeno je evropskim standardima da se regulator finansira iz budžeta. Onaj ko te plaća taj te kontroliše u dobrom dijelu, tako da regulator za elektronske medije ne treba da se finansira iz budžeta. Što se tiče naplate, sudbina 13 emitera, bolja je naplata u ovoj godini. Agencija se ne finansira samo od naplata od emitera. Tačan je ovaj procenat, ali mi samo, u planu smo to iskazali, 3% planiranog nismo naplatili, ali u tom dijelu je i dio starog duga emitera koje su oni platili. Konvergentni regulator, ne bježimo mi od te priče. Želim da vam kažem u Evropi postoje samo četiri konvergentna regulatora. To je jedan proces, ovo su različite oblasti. Znači, postoji OFCOM u Engleskoj koji je odličan konvergentni regulator i želio bih da Crna Gora ima nekad takvog regulatora. Postoje i regulatori gdje se razdvajaju sada ove dvije funkcije audiovizuelnih medijskih usluga i telekomunikacija. To je, na primjer, u jednoj naprednoj Švedskoj ili u Bosni gdje je to rješenje, moramo priznati, nametnuto. Ovdje sam da odgovaram samo na jedan dio pitanja koji su bili od poslanika Kneževića, smatram čistom politikom. Odgovoraću samo na ono što je predmetom mog boravka ovdje.
  • Tako je, možete odgovarati na pitanja koja su postavljena iz predmetne materije. Kolega Damjanović ima riječ. Izvolite.
  • Pošto mi je to nadležnost u matičnom odboru, treba da odsjedim ovdje šest sati i sjedim i po desetak i dvanaest sati dnevno računajući odbore, da raspravljam sa svih šest regulatora, zajedno sa mojim kolegama. Radiću to strpljivo i govoriću samo o temi. Vama se obraćam, potpredsjedniče. Smatram da treba da imate malo više strpljenja makar za nas koji govorimo strogo u temi, pa i ako prekoračimo tih pola minuta, jer sam kod prethodne rasprave slušao makar 40 minuta rasprave koja nije imala veze sa time. Sada ne insistiram, naravno, sve su to kolege, ja to isto znam nekad da uradim, ali evo, počnite od mene, kada god izađem iz tačke dnevnog reda oduzmite mi riječ shodno Poslovniku, i nikakav problem nemam.
  • Jeste li osjetili negdje, kolega Damjanoviću, da ste zakinuti u onome što ste željeli da kažete? 125
  • Samo u onom dijelu da, iako kolege koje dolaze ovdje da brane izvještaje, vjerovatno ne znaju komunikaciju gdje se prijavljuju za komentar itd, malo obratite pažnju, makar mi koji, hajde da kažem, stručno razgovaramo o materiji, da eventualno im date riječ da odgovore i da ih podstaknete. Vi znate da postoji i poslovnička mogućnost da se javljaju za riječ i da se komentarišu izlaganja.
  • Naravno, oni će uvijek da dobiju riječ, imaju prioritet onda kada se jave za komentar i kada vidimo da su se javili. Tu apsolutno nema nikakvog spora. Zaista, smatram ovu raspravu i sa jedne i sa druge strane, i od strane predstavnika agencija, i od poslanika, konkretno vas u ovom slučaju, zaista stručnom. Tu, kao što ste vidjeli, ograničenja ni prema vama, ni prema gospodinu Džafiću nijesu bila prisutna nego ste mogli da kažete ono što ste željeli da kažete. Izvolite.
  • Hvala vam. Naravno, gospodine Džafiću da ovdje nema kategorije zakupa, jer da ga ima vi biste ga iskazali, iskazao bi ga i revizor jer sjedite .... bivšeg Sekretarijata za informacije. Ukoliko bi vi imali sopstveni poslovni prostor, bio bi upotrijebljen da u njemu sjedi neki drugi državni organ koji plaća svoj zakup, i o tome govorim. Ta kategorija zakupa kojom se bavila Državna revizorska institucija jeste možda jedna od najproblematičnijih stavki i u odnosu na njihov godišnji izvještaj i u odnosu na ono što ova država treba da radi. Podsjetiću na Zakon o državnoj imovini koji se u tom dijelu defakto ne implementira. U odnosu na ovaj dio oko opreme za monitoring, ostali ste dužni odgovor. Kolega Lalošević će diskutovati oko toga, pa ćete oko toga imati prilike i poslovničku mogućnost. Oko ovog otpisa sam rekao, vi ste sticajem okolnosti na nivou nekih 700.000 evra depozita, odnosno viškova prihoda iz ranijih godina. Vjerujte mi, bile su neke namjere da vam se oduzme godišnji višak prihoda nad rashodima nego kompletan, vjerujte razgovarate sa čovjekom koji je to smatrao besmislenim i to spriječio. Da nijeste imali tih 700.000 vi biste već ove godine bili u problemu, odnosno malo više tih depozita. Dakle, ako se budu ponavljale, nadam se da neće jer smo napravili, izgleda, i podvukli crtu sa tzv. malim elektronskim emiterima, uz to što smo milion evra faktički sa državnog budžeta dali Radio-difuznom centru, da ne govorim već koliko, da jednostavno stabilizujete svoje poslovanje. Apsolutno sam pristalica da uvijek ima prostora za racionalizaciju troškova i od zarada gdje smo tu priču elaborirali nekoliko puta, govorićemo o finansijskom planu za nekoliko dana, pa da ne opterećujem, ali svakako da postoji potreba i prostor da se i dalje vrši racionalizacija uz podizanje efikasnosti regulacije. Nijesam kompetentan za ovaj dio koji se tiče programskih sadržaja, nijesam kompetentan definitivno za ovaj dio koji se tiče u odnosu na obaveze prema Savjetu Evrope itd, imate i u smislu definisanja onih važnih događaja, ali jesam u ovom dijelu da negdje vaše poslovanje sa vašim brojem zaposlenih isključivom sposobnošću mora da se dovede u vezu sa objektivnim troškovima koje imate. Dakle, da vi pomognete državi Crnoj Gori i svima nama, u smislu prilagođavanja aktuelnom socio-ekonomskom trenutku. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Srđan Perić ima riječ, u ime Kluba Pozitivne Crne Gore.
  • Gospodine Džafiću, naše primjedbe u vezi sa Izvještajem o radu, prije svega su dvostrukog karaktera. Prije svega, radi se o jednom suštinske prirode i drugi svakako programske. 126 Prije svega, da kažem sama forma dostavljenih dokumenata, to je Izvještaj o radu, Finansijski plan i ono što se odnosi na finansije Agencije za elektronske medije je u zadovoljavajućoj formi okvirno. Međutim, u samom izvještaju vi ste kontradiktorni, i to ne malo. Vi kažete da su usvajanjem izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru koji je usvojen 2011. godine u potpunosti zanemarena Agencije za elektronske medije, da su nova rješenja nejasna i nepotpuna. Potom, na narednoj strani vi kažete da u cilju prevazilaženja situacije u kojoj Agencija za elektronske medije nema inspekcijsku nadležnost, neophodno je izvršiti izmjene ili dopune tog zakona. Onda odmah na narednoj strani vi nam govorite o nadzoru nad primjenom Zakona o elektronskim medijima. Znači, vi ste na samom početku derogirali maltene funkciju Agencije koju vodite, objasnili koliko je ona derogirana i koliko je uopšte smisleno da postoji sa ovako malim ovlašćenjima, a onda nam ipak dajete nadzor. Onda dolazimo do suštine i do onog što je srž moje diskusije. Govorite o implementaciji programskih standarda. Dvije ključne tačke su tu da je emiter dužan da dnevno emituje informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta i, drugi sadržaj, emiter opšteg televizijskog programa je dužan da obezbijedi da djela koja ne smatraju programima u sopstvenoj produkciji čine najmanje 10% njegovog mjesečnog vremenskog emitovanja. Sada ću da vas pitam gdje su vam sadržaji obrazovnog i kulturno-umjetničkog sadržaja? Tu je stanje alarmantno. Vi to uopšte ne tretirate kao nešto što je bitno, da ima dodatno da se prokomentariše. Vama je ovdje bitan profit. Vama je bitno samo koliko ćete naplatiti, koliko će se rashodovati i sveli ste sebe na jedno, nažalost, administrativno tijelo. Potpuno je logično pitanje zašto onda vi ne funkcionišete zajedno sa Agencijom za elektronske komunikacije, jer puno stvari dijelite i nema potrebe da se usložnjavaju troškovi. Da bi javnost znala da vi imate pun kapacitet i finansijski da ispratite, recimo, stavku o kojoj govorim, u najkraćem radi se o kontroli sadržaja da li su primjereni djeci ili ne, hajmo tako da kažemo, u što spadaju i obrazovni sadržaji. Vi na ... 415.000 eura i u naknade članova Savjeta 78.500 eura. Znači, taj budžet je dovoljan za ozbiljan obrazovni program, pa slobodan sam reći na godišnjem nivou. Problem nije u tome. Problem je u tome što vi, ako hoćete do kraja da budem otvoren, ne vodite računa da li su sadržaji koji se emituju na elektronskim medijima primjerena dječijem uzrastu. Na jednoj televiziji vi imate kako koji poslanik obrazlaže svoj stav o jednom zakonu, o zakonu na pet devet, da budem vrlo direktan, tako se on na jedan vrlo skaredan način kritikuje. Apsolutno nijesam protiv kritike, apsolutno za svaku vrstu argumentovane kritike i vrlo sam blisko Volterovom stavu da sam spreman da umrem za načelo da taj neko kaže to što hoće. Gospodine Džafiću, nijesam nigdje vidio u nalazu da ti sadržaji mogu da plaše djecu, estetski su vrlo problematični, kadriranje je kao u horor filmovima, djeca se plaše. Bio sam prisutan kada se dijete uplašilo tih sadržaja. Imate li vi ikakvu kočnicu da to zaustavite? Takođe, još jednu stvar. Da li vi imate ikakvu mogućnost da nama ovdje kažete, pošto pratite medije, dvije stvari, prvo da li u Crnoj Gori ima medijske mafije i da li smo mi poslanici medijske mafije? To je, takođe, bitan elemenat koji nas zanima, pošto se to stalno potencira. Takođe, druga stvar koja me zanima, pošto pratite ovaj segment i kažete da se niste oglašavali, zanima me na portalima, a koje, takođe, vi pratite imate vaše logotipe i linkove ka vašem sajtu, da li su to plaćeni sadržaji, ako jesu zašto? S druge strane, ako nisu, koji je interes tih portala da izbacuju vaše logotipe, da li je to opet određena vrsta konflikta interesa? Međutim, samo da se vratim, u preostalom vremenu, na ono što je ključ cijele ove priče. Vi dominantno zanemarujete ono što je možda i najbitnije, da djeca kroz gledanje televizije stiču i određeni vid obrazovanja i nerijetko naša djeca se dominantno obrazuju, ako hoćete, u tom televizijskom dijelu gledajući strane stanice, bilo da je to RTS, History, koji god da je kanal, ali nerijetko se desi da onaj sadržaj koji oni tamo saznaju na televiziji ne korespondira onim što uče u školi, posebno iz oblasti istorije. Nigdje nijesam vidio da ste prepoznali to kao problem. Potpuno na margini. Vas uopšte to ne zanima. Znači, ono što hoću da kažem ništa u ovoj mojoj diskusiji nije bilo cinično. Zanima me šta ste vi u stanju da učinite da sadržaji koji se emituju, apsolutno nemam ništa protiv kritike, ali da budu primjereni dječijem uzrastu. To gledaju djeca, a slike bičeva, aždaja, nekih mučenja, instrumenata gdje neki gladijatori nekog muče nijesu 127 primjerena dječijem uzrastu. Šta ćete uraditi po tom osnovu? U suprotnom, uz svo uvažavanje to da li ste vi naplatili neku taksu od nekog emitera u ovom ili onom procentu, smatram manje bitnim od ovoga, jer time treba da se bave pravne i finansijske službe, a ovo je parekselans vaš posao i molim vas da obratite pažnju prosto da zaštitite našu djecu od takvih sadržaja. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Imate pravo. Kolega Džafić. Izvolite.
  • Ovo su jako važna pitanja koja ste vi sada ovdje pokrenuli. Agencija najmanje želi da bude administrativno tijelo koje samo ubira neke takse i da svoju uspješnost, pošto mi nemamo nijednu od deset godina poslovanja neuspješnu godinu, prikazujemo samo kroz taj segment. Djeca su pod našom posebnom pažnjom, ali mi imamo poplavu različitih programa ovdje u Crnoj Gori, imamo sedam kablovskih operatera sa približno, kada saberemo sve programe koje emituju, 800 programa koje mi moramo da pogledamo da bismo upravo zaštitili ovu najranjiviju populaciju kod nas. Drugo, vi ste napravili od nas jednim dijelom administrativno tijelo, oduzeli ste nam pravo i sada ste pomenuli to da vršimo inspekcijski nadzor na način kako smo ga vršili. Govorim uopšte o parlamentu, izvinjavam se, ne govorim vaša personalno. Znači, to je pravo Agenciji oduzeto, ali interesantno, nijedan drugi organ ne vrši taj inspekcijski nadzor, čak ni ovaj konvergentni inspekcijski organ u Crnoj Gori. Oduzeli ste nam mehanizme koji su bili efikasni. To je novčana nadoknada, kada nekoga novčano kaznite zbog toga što je povrijedio pravo djeteta on to zapamti. Ako mu bezbroj puta kažete da ide u ćošak i da se stidi zbog toga što trenutno radi regulator toboš i nema nekog efekta. Mi pazimo na djecu. Imamo granični period i onoliko koliko je u mogućnosti bila Agencija je taj segment pratila. Odazivamo se svakom pozivu koji je vezan za taj dio. Upravo ovo o čemu je govorio gospodin Damjanović, mi smo tek sad osposobili vaš monitoring da do kraja prati programske sadržaje, jer morate imati dokazni materijal ako ga optužite da je povrijedio nečije pravo. To morate imati zabilježeno u samoj agenciji. Pitali ste i neka pitanja koja su se pokretala na Odboru. To su ova pitanja medijska mafija, ostale stvari. Da vam kažem, u Crnoj Gori se zna svaki vlasnik svakog elektronskog medija. To je obaveza prema Evropskoj uniji. Mi imamo konstatovanog svakog vlasnika, isprovjeravali smo te registre, a bavili se oni i nekim dopunskim djelatnostima u okviru kompanija koji su osnivači. To ne znam, to nije moj dio posla, to pitajte gospodu iz tužilaštva, policiju i ostale. U okviru onog što je medijski segment, imali smo dva dijela nedozvoljene medijske koncentracije i od toga nijesmo željeli da pravimo političke priče i političke slučajeve. Znači, vratile smo te emitere u zonu koja je propisana zakonom, a vezana je za nedozvoljenu medijsku koncentraciju, a postojali su takvi u Crnoj Gori. Žao mi je što ponekad Agencija, mi smo nekako imali malo više ovlašćenja u onoj Agenciji za radiodifuziju i žao mi je što ponekad ostavljamo takav utisak da smo neko administrativno tijelo. Znate, 17 ljudi koji rade u Agenciji je jako mali broj, a postojeća sredstva ne mogu omogućiti neko kadrovsko jačanje ili neko posebno tehničko osavremenjavanje, a monitoring sistem smo završili, ovo što je pitao gospodin Damjanović i što sam ja ostao dužan da kažem, i to sopstvenim sredstvima i sopstvenim znanjem. Kada smo tražili da to završe neke renomirane evropske kompanije, one su tražile basnoslovne iznose za ...poslu, u Crnoj Gori nijesmo imali nekog ko bi to završio, i to smo završili sopstvenim znanjem. Pozivam vas da dođete u Agenciju i da pogledate na koji način mi pratimo programe i tada će vam biti jasno da Agencija vrlo odgovorno vodi računa o nečemu što se zvoe prava djece. Dese se nekad propusti i emintera, dese se nekad propusti i samih ljudi ili tehnike koja bi trebala da odradi taj dio posla. 128
  • Zahvaljujem. Kolega Periću, izvolite.
  • Vi i te kako imate kapacitet da primijenite sve mehanizme koji vam se daju. S druge strane, takođe, osvrnuću se na taj dio, neki su vam namjerno, vladajuća stranka vam je oduzela neke mehanizme, odmah da vam kažem, nije opozicija. Tako da je vaša adresa kritika, i ja sam potpuno saglasan sa njom, usmjerana ka vladajućoj stranci. Ali, pazite, vi imate, vi za plate izdvajate skoro pola miliona eura Agenciji i članovima Savjeta. Skoro pola miliona eura, i vi izdvajajući za plate pola miliona eura nijeste u stanju da isprodukujete kadar koji će da isprati, radi se o tri televizije, radi se doslovno o tri televizije sa spornim sadržajem sa stanovišta prava djeteta. Opet kažem, po strani kritike, uopšte ne ulazim u nju, govorim o onome što je sadržaj koji nije primjeren uzrastu djeteta i koji nije edukativan. I još jedna stvar, mislio sam da neću imti vremena, i u tom dijelu sam vam zahvalan da ga sad imam, radi se o sadržajima koji potpuno opovrgavaju ono što djeca uče u školama. I vi imate, ja kažem sada neću da reklamiram te televizije, ali mogu da Vam napišem i koje su to tri televizije i Vi znate koje su to. Znači, ne radi se o osamsto i nešto televizija, tako da u tom dijelu dajmo da se prosto fokusiramo, i ovaj drugi dio priče, meni je gospodine Džafiću jasno, a uvjeren sam i Vama, zašto su vam uskraćeni mehanizmi inspekcijskog nadzora. Upravo da ne biste mogli da sankcionišete ovo, jer ova vlast je napravila od vas i od punog niza drugih agencija i komisija, takozvane tigrove bez zuba. Znači, vi tamo vodite određeni posao, statistiku, ja to zaista ne sporim. Ne sporim to da imate stručnih ljudi koji prate svoj posao. Raduje me da ima ljudi koji se profilišu u stručnjake u ovoj oblasti, ali kad god treba da primijenite neko pozitivno zakonodavstvo, vi nemate mehanizme. I nemojte da gledate onda u ovaj dio parlamenta, gledajte u taj Vam bliži. Vladajuća stranka prosto nedozvoljav vam da imate pun kapacitet da vršite ono što je vaša bazična funkcija. Tako kritike koje ste usmjerili ka nama, svima u Parlamentu, ipak je bolje da je lociramo i da preciziramo da se radi o odluci vladajuće stranke, da nemamo kontrolu nad medijskim nebom što ima za lošu posledicu, i time završavam, neprihvatljivo nizak nivo sadržaja kod tri medija koji se odnose na kršenje prava djeteta. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje, kolega Andrija Popović sada ima riječ, koji će govoriti u ime Kluba četiri partije. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvaženi građanke i građani, poštovani gospodine Džafiću, Gledajući formu, ovaj Izvještaj Agencije za elektronske medije je jedan od boljih, možda i među najboljima. Druga stvar je pitanje koliko uopšte ima smisla poslije gotovo godinu dana razmatrati izvještaj o radu inače nezavisnih tijela. Ovo se po svaku cijenu mora razdvojiti. Izvještaj o radu se mora usvajati u prvoj polovini godine, a finansijski planovi u drugoj, jer ovo stvarno nema nikakvoga smisla. Mi sad pričamo poslije godinu dana o nečemu i to je sad totalno besmisleno. Radi se o svim izvještajima, a ne o ovome. Osvrnuću se samo na nekih par stvari, s jedne strane se krši Zakon o elektronskim medijima, dozvoljava se rad lokalnih elektronskih medija pa i onih koji imaju nacionalnu licencu a ne ivzršavaju svoje finansijske obaveze. S druge strane, naknade su i dalje previsoke iako su one snižavane, demokratija je skupa i moramo je platiti, ali ne na taj način da gasimo lokalne i nacionalne elektronske medije. 129 Ono što mene zanima, vidio sam da su ove naknade članovima Savjeta poprilično visoke. Nijesam iz ovog Izvještaja uhvatio koliko ima članova Savjeta, vidim da je iznos na nivou od sedam hiljada mjesečno. Dalje, stanje potraživanja na dan 31.12.2012. godine, da li je sad situacija bolja ili gora, a tada je ako sam dobro ovdje uhvatio, ukupan dug 573.150 bio od strane emitera. Koliko znam za prvih šest mjeseci je dug 517.540. Ovdje naročito treba i pomenuti ove neke komercijalne emitere koji duguju, koji su dugovali na dan 31.12.2012. godine, malo veće iznose. Dakle, to su iznosi da ih sve ne nabrajam, ali ovi koji idu preko 10-tak hiljada eura, a radio Antena M 24 hiljade, radio Atlas 39 hiljada, radio Korona 15.500, radio Elmag 41.700 radio Montena 26.700, radio Svetigora 13.350, TV Atlas 51.553, TV Elmag 52 hiljade, TV IN 77 hiljada, naravno, TV IN je u stečaju koliko znam, NTV Montena 39.500, TV Pink M 16.200, TV Teuta 10.600. Ukupan iznos 573.150 eura. Osvrnuo sam se samo na ove koji duguju iznose iznad 10 hiljada eura. Da li je došlo do nekog storniranja tih njihovih obaveza i kako će se to dalje razvijati, naročito mislim da bi trebalo obratiti pažnju na ove manje radio stanice koje nijesu lokalne radio stanice, privatne, koje nijesu u mogućnosti da plaćaju te naknade, a mnogo znače stanovnicima pojedinih opština u Crnoj Gori. Eto toliko, zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Izvolite, imate pravo na komentar.
  • Hvala. Uvaženi gospodine Popoviću, mogu odmah sa Vama da se usaglasim da vrijeme razmatranja ovih izvještaja i finansijskih o radu, nije dobro. Znači, u našem zakonu vrijeme za završetak tog dijela posla je negdje mart mjesec i upavo sam govorio o tome da je bezbroj građana već posjetilo na tom sajtu tu stranicu gdje su ti izvještaji, i mi tek poslije šest ili sedam mjeseci skupa sa planom za sljedeću godinu razmatramo te izvještaje. Situacija je bolja. Bolja je nego što je bila u 2012. godini, ali to su napori same Agencije, a i napori tih emitera. Nadoknade, potpisali smo neke sa tim emiterima o reprogramu duga, samo tražimo strktno poštovanje takvih ugovora, jer bilo je i potpisivanja reprograma a da emiteri ne ispoštuju taj dio prema Agenciji. Ali, dvije stvari treba da budu jasne, mi nikom nijesmo oprostili ni jedan cent duga, on je uvijek javan i transparentan i iskazuje se i na sajtu i na našim izvještajima, i postoji onaj važan segment za nas, da oni ne plaćaju bilo kakvu kamatu na takvu vrstu duga prama Agenciji. Dug za nas i za tržište koje mi regulišemo nije mali, 220 hiljada eura je otišlo na utuženje i hoće li se naplatiti, kad i na koji način to ostvariti, nije do Agencije, to je do pravosudnih organa i do onih koji sprovode taj dio odluka. Smanjili smo u narednoj godini tu nadoknadu sa još 30% i to nije dobro rješenje, jer pojaviće se neko ko će da kaže da smo loše gazdovali sa resursom, jer su te cijene... pojedinačno za svakog emitera i za mreže koje imaju, to je već ispod svakog segmenta razuma da to bude tako, jer ovo je ipak biznis, da to bude tako mali iznos za plaćanje. Ali ne smije da se naruši ni proporcija prema kablovskim opratorima, jer mi tamo naplaćujemo 2,9% od onog što je moguće iz segmenta, a to je 5% od njihovih prihoda po tom osnovu. Ali smo išli logikom, ako naplatimo tih 5% nećemo više imati taj program i taj paket koji se nudi građanima za tu cijenu, nego će se to preliti na građane i imaćemo mnogo veću cijenu koju će oni da plate. Mi po tom pitanju činimo onoliko koliko možemo. Bio je jedan jak medijski pritisak na Agenciju da striktno primijeni zakon, jer kod nas se kvartalno plaćaju nadoknade. Kažem sad ovdje, da bi u Crnoj Gori ostala dva televizijska emitera, oba su u stranom vlasništvu, oni su izjednačeni pred Agencijom u svim pravima a i u obavezama, ali može li ova država da ima nekog svog emitera koji će da preživi tu tržišnu utakmicu? To otvara pitanje koje je otvorio gospodin Sekulić. Mi nemamo nikakav zahtjev prema državi za pomoć regulatora, ali imamo za pomoć emiterima, da pronađemo mehanizam da oni fondovi koji su prebrzo, dosta nepromišljeno ukinuti, kroz koje su emiteri povukli 4,5 miliona eura je podijeljeno emiterima za 130 programe, a tada smo mogli da pričamo o programima za djecu, programima vezanim za sport ili bilo šta drugo, jer ti programi koštaju. Neko mora da plati taj segment programa. Pa valjda država treba regulatoru da pokaže interes po tom pitanju. Hvala vam.
  • Zahvaljujem. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Naravno, gospodine Džafiću, ovo o čemu ste Vi govorili, Skupština se mora izboriti sa tim da se izvještaji usvajaju u prvoj polovini godine, mislim da ste Vi rekli prije sedam mjeseci da ste ga Vi na vašim organima usvajali, Savjet. Ali, dobro, to će zavisiti od nas poslanika. Tu su neki dugovi nenaplativi, naravno, to će imati svoj tok koji neće mnogo zavisiti od Vas. Znači, 720 eura je naknada članovima Savjeta. Da li su naknade članovima ove vaše Agencije i svima ostalima identične, ili to sve zavisi od agencije do agencije, i po kojim kriterijumima se dolazi do tih naknada? Naravno, to poslije možete da odgovorite. Toliko, hvala.
  • Hvala Vama. Poslednji učesnik u raspravi povodom ove tačke dnevnog reda, kolega Vasilije Lalošević. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, gospodine Džafiću, Zadovoljstvo mi je da diskutujem na ovu temu sa Vama. Odmah na početku jasan stav Socijalističke narodne partije Crne Gore. Postojanje mnoštva raznovrsnih medija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou je apsolutno od suštinske važnosti za osnaživanje i medijskog prularizma i demokratije u Crnoj Gori. Jedan mala rekapitulacija, po vašim podacima u Crnoj Gori funkcioniše oko 70 elektronskih medija i to: Nacionalni javni servis, Radio difuzni servis i Radio i televizija Crne Gore, 14 lokalnih javnih radio emitera, tri lokalna tv emitera, 40 komercijalnih radio emitera, 20 komercijalnih tv emitera itd. Namjerno sam kazao ove brojke zato što hoću da kažem da u tranzicionom periodu država je putem zakonskih mehanizama pružala podršku i logistiku održivosti ovih medija. Onih 10%, sjećamo se, iz prihoda od radio-difuzne pretplate. Došlo je do toga da se ukinula pretplata 2008. godine, mediji su ostali bez ovog vida prihoda i zbog ekonomske krize, opadanja prije svega marketinških i komercijalnih razloga pojedinih segmenata da se reklamiraju i ujedno jačanja konkurencije, došlo je do jedne veoma loše situacije u medijima. Na sreću i ja sam jedan od onih ljudi koji govori da je to bio jedan od najboljih poteza države, ja ga uopšte ne kritikujem, došlo je do takozvane državne pomoći onim radio i tv lokalnim emiterima, takozvanim malim komercijalni emiterima, pogotovu na sjeveru Crne Gore, ali i u drugim djelovima Crne Gore koji su dosta kvalitetno obavljali posao a nijesu imali sredstva da plate sve ove dažbine, država je oprostila taj dug. Samo jedan podatak, jer su upravo pristigle i kolege iz Agencije za elektronske komunikacije,čini mi se da je po tom osnovu 1.709.000 uplaćeno upravo Agenciji za elektronske komunikacije, a oko 3,5 miliona Radio-difuznom centru. Radio-difuzni centar, no bože zdravlja, nemamo vremena sad da se bavimo, zasluživao bi dužnu pažnju svih nas ovdje. Da napravimo mi jednu sistemsku provjeru svega toga, koje su njegove nadležnosti, to je državna firma, je li on "gulio" ove male komercijalne emitere i sve one, ali otom-potom, nećemo sad jer nemamo vremena. Da se vratim ovom dijelu vašeg Izvještaja koji govori upravo o toj pomoći. Vi ste rekli da je 35,8% procenata naplativosti, da je tada u toj 2011. godini bio nezadovoljavajući, da sada ide 131 to kako bog zapovijeda. Ali, moram da Vam kažem, i Vi ste tu, ja sam to i prošli put rekao, Agencija za elektronske medije se bila obavezala da do isteka roka važenja protokola neće pokrenuti postupak za sudske naplate duga. I to je bio dobar potez, to je bio jedan, uslovno rečeno, vakuum prostor, koji je dat tim svim ljudima da isprave sve ono što nažalost u toj 2012. godini nijesu mogli naplatiti od komercijalnih medija. I radi malo lične impresije, iako ne volim da pričam u pravcu jednine. Pričali smo ovdje o nekim sadržajima koje treba podržati. Jedan sam od onih pasioniranih gledalaca fenomenalne emisije na Drugom programu Radio televiziji Srbije koja se zove "Arhiv". Tu imate mogućnost da vidite sve ono lijepo što se produciralo i proizvedeno na prostoru bivše Jugoslavije. To je nevjerovatna riznica emisija gdje nema bojazni za nikakvu indokrinaciju crnogorske omladine, jer te emisije su pravljene 60-tih, 70-tih,80-tih godina i to je za ponos radio-televizijske produkcije bivše Jugoslavije. E takvih sadržaja kad bi imali, druge bi nam pjesme pjevale u Crnoj Gori. Ali, da ne ostanem na tome pošto sam ja Srbin iz Crne Gore, da samo apostrofiram Radio televiziju Srbije, prije neki dan imao sam priliku da uživam i da posmatram sjajnu emisiju sličnog principa, ne zove se "Arhiv" ali se zove " Iz sefova arhiva televizija Crne Gore" o jednom najljepšem gradu u Crnoj Gori, Herceg Novom, gradu pjesnika i mimoze, kada je legendarni, fenomenalni Zuko Džumhur na jedno mjesto okupio Mešu Selimovića i sa njim pričao, koji je upravo rukopisom tada napisao "Derviš i smrt", pa je okupio Branka Ćopića koji je 20 minuta napravio odu i Zuku Džumhuru i gradu Herceg Novom i mimozama i svoj djeci ovoga svijeta kada je elaborirao prelijepi roman" Bašta sljezove boje", pa je tu bio Dušan Kostić, pa je tu bio raniji isječak iz razgovora sa Ivom Andrićem, e ja hoću takve sadržaje da vidim. Pa onda nećemo imati bojazni da će se djeca strašiti od produkcije, da će se djeca sklanjati iz prostorija ukoliko se odlučimo na ovaj vid. Ovo, naravno, nije upućeno Vama nego kažem i apelujem, da se najzad vratimo nečemu što je bilo lijepo i nečemu što je imalo kvalitet, što je imalo vrijednost, druge će nam pjesme pjevati. Medijski pluralizam. Podrška malim komercijalnim emiterima. Moraju da budu dio državne strategije u ovom dijelu. Vi kao Agencija koja ste nezavisna, potpuno ili djelimično, ne treba da ulazite u programske sadržaje svega ovoga, ali isto tako sa ponašanjem i načinom djelovanja možete zajedno sa ovom drugom agencijom i Radio-difuznim centrom da stvorite milje koji će omogućiti svima onima da iskažu volju za tim medijskim pluralizmom. Vjerujte, pričao sam to onaj dan kada je bila priča o državnoj pomoći, da nije bilo nekih malih komercijalnih emitera, obični građani ne bi imali informacije kada su bile poplave, ne bi imali informacije kada su bili sniježni nanosi na sjeveru Crne Gore, kada su bili zatvoreni putevi. To nijesu reklamni sadržaji, to su informativni sadržaji. I da vratim sjećanje na davnu 1979. godinu. Prije neku noć je jako drmnulo i u ovom gradu, a osjetilo se i na primorju. Za vrijeme katastrofalnog zemljotresa, da nije bilo radio Bara, radio Herceg Novog i naravno radija Crne Gore koji je bio matica za te dvije novoformirane radio stanice, mi ne bi mogli da funkcionišemo jer to je bilo doba, podsjetiću vas, i bez mobilnih telefona i bez onih direktnih uključenja sa lica mjesta. To je princip kako treba da se podržava, jedan segment društva koji je zaista vrlo, vrlo značajan. Ako ste primijetili, ja u ovoj svojoj diskusiji nijednim gestom nijesam htio da ubacim nijednu dozu politike, jer ovo nije priča i ovo nije tema da ubacimo političke teme. Svi mi imamo svoj osjećaj odgovornosti prema nekom događaju, nekim zbivanjima. Svi mi imamo svoju percepciju o nekim političkim stvarima, ali i o tome pričamo po drugim temama, o tome razgovaramo u kampanjama i o tome dogovaramo na našim stranačkim organima. Hvala vam.
  • Hvala Vama. Izvolite, imate pravo naravno.
  • Jako ću kratko. Zakon ne prepoznaje te male emitere, ali i te kako ih prepoznje Agencija. Mi smo vodili računa o tome. Mi nijesmo bili spremni na medijsku reformu zbog toga što su od nas tražili da 132 ukinemo lokalne javne servise tada kada su rađeni zakoni, a ja mislim da ste Vi tada upoznati sa time, jer ste bili u jednom lokalnom javnom servisu. Znači, Agencija je sačuvala te male emitere, ali morate i vi da prepoznate da su oni u jednoj izuzetno teškoj materijalnoj situaciji i u opštinama gdje ne primaju plate, gdje su i njima uskraćeni prihodi od 10% koji su bili, i to zahtijeva, slažem se sa Vama, jednu jako ozbiljnu analizu. Ne možemo mi napraviti bilo šta ako nemamo podršku i tih lokalnih skupština i ove skupštine, da napravimo neke pteze koji će da pomognu tim malim emiterima. Što se tiče djece, znate, ja sam iz tog vremena emisija Dragana Radulovića ili Branka Kockice. Agencija o tome vodi brigu. Ali, mi moramo da imamo mehanizme kojima ćemo da stvorimo neke fondove da podržimo takve programe, da ih proizvode emiteri u Crnoj Gori. Nećemo nikada dobiti te programe kroz neke strane programe koji se emituju na kablu, nego ćemo ih dobiti od ljudi koji matično ovdje proizvode program. Ostao sam dužan i taj dio prema gospodinu Popoviću, i sad želim da iskoristim to vrijeme, da kažem da je sve propisano zakonom, nadoknade članova Savjeta su propisane zakonom, one su jedna prosječna plata na nivou Agencije, i to je ta prosječna plata i umanjene su za one iznose koje je ovaj parlament tražio kao mjere racionalizacije i štednje od samih regulatora. Hvala vam.
  • Zahvaljujem. Kolega Laloševiću, imate riječ.
  • Molim Vas da opomenete gospodina da ne dobacuje, podsjeća me na neko sjajno košarkaško vrijeme. Molim vas da me ne dekoncentrišete. Naravno da se šalim. Gospodine Džafiću, mi smo se složili oko krucijalnih stvari vezano za ovu oblast. Apsolutno ću potencirati svaki put kada budemo u mogućnosti, kada budemo u prilici, i na raznim okruglim stolovima i na svemu tome da vratimo priču na onu elementarnu stvar, na onu bazu svih programa, svih televizija, svih radio stanica bili oni mali ili veliki emiteri. Prije neku noć sam govoreći o Zakonu o zaštiti mora pomenuo jednu sjajnu emisiju na radiju Crne Gore koja se zavala "Naši talasi vašima u susret". I vraćam sada vrijednosti, to je emisija o pomorcima. Dobio sam pozive iz Radija Crne Gore, nije bitno od koga i nije bitno kada, gdje mi se zahvaljuju što sam potencirao neke zaboravljene vrijednosti nekih emitera u ovom slučaju Radio difuznog servisa radija Crne Gore. To je bila elementarna stvar koju sam htio da dam kao šlagvort za priču o tome da je jedna oblast u Crnoj Gori bila zapostavljena, ali sad mogu da vratim priču i na Radio- difuzni servis, Radio-televiziju Crne Gore. Ona ima toliko mogućnosti da popravi svoj program, ovom prilikom ne želim da namećem teme ili dileme, ali ona u ovom trenutku počinje da se budi i počinje da pravi i neke programe koji su upravo iz ove sfere o kojoj smo pričali, obrazovni, zabavni, onaj dio edukativni za djecu, onaj dio za hendikepirana lica, uostalom i dobija dio sredstava iz budžeta i od Skupštine Crne Gore, dobija amin da taj dio realizuje. Ali, u jednom trenutku zabrinjavajuće je bilo i za male emitere, ali i za Radio-televiziju Crne Gore da i tu treba državna pomoć, za Radio-televiziju Crne Gore, jednom, uslovno rečeno, nacionalnom emiteru koji treba da bude okosnica svih ovih drugih medija. To je priča koju treba da otvorimo na nekim stručnim tijelima, to je priča za koju treba da uradite benefit analizu svega ovoga što je do sad bilo, zakon se dva ili tri puta mijenjao, iz prelaska ove agencije u drugu. Da samo vratim priču na prostor bivše Jugoslavije. To je bilo neko drugo vrijeme, mnogo ljepše vrijeme, to je bio drugi sistem, tu je bila druga koncepcija emitovanja i produkcije radio i televizijskih programa i štampanih medija, to je bilo neko vrijeme bliže onim vrijednostima. Posječe me kad sam htio da poentiram efektno. To je bilo ono bliže vrijeme onim ljudskim vrijednostima na koje smo navikli mi, jer su nas tako učili i naši roditelji i đedovi. Nimalo nema filinga za ove medije ovaj gospodin potpredsjednik. 133
  • Iako ste posječeni, dobru ste završnicu napravili. Dobru ste završnicu napravili. Poštovane kolege zaključujem raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. Kolega, Džefiću ima li potrebe da čujemo završnu riječ? Mislim da smo čuli tokom ovih sat vremena sve što je bio predmet interesovanja. Naravno da možete. Izvolite.
  • Želim da vam zahvalim svima na ovoj raspravi i želim da pojasnim i taj segment stavova Agencije koji je vezan za naše prisustvo ovdje. Znači, za nas je jako važno da poštujemo evropske standarde. Agencija participira u pregovorima sa Evropskom unijom. Mi u ovakvom segmentu ne treba da budemo ovdje, i to je nešto što je evropski standard. Uopšte nemamo ništa, e onda se provlači ta teza nepoštovanja zakonodavnog organa, što je netačno. Svi smo mi političke neke obojenosti ili provenijencije, ali moram da vam kažem da za ovih 10 godina rada Agencije bih želio da vidim bilo kakav postupak, bilo kakvu odluku koja je bila politički motivisana. Ja govorim o poslovima koje je radila Agencija za radio difuziju i koje radila Agencija za elektronske medije. Ako imate takvo nešto, spreman sam da snosim taj segment odgovornosti što znači da smo htjeli i nastojali da svoj dio posla radimo profesionalno. Profesionalno ako ga radimo uvijek će inauguracija predsjednika, ma ko on bio, biti naš prioritet. Mi ćemo to da stavimo u listu značajnih događaja, gospodine Kneževiću, sigurno, i biće nam važnije nego Svjetsko prvenstvo. Znači, to je važniji događaj, sve ovo ostalo je neka druga politički obojena priča. Ja se Vama zahvaljujem, ukazali ste nam na neke stvari, jako nam je bio važan ovaj segment priče o djeci, jako je važno da Agenciji vrate inspekcijiski nadzor, jer je to evropski standard, jako je važno da nam vrate kaznenu politiku da novčano možemo da kaznimo emitera koji se ogriješi o takve vrste standarda koji postoje u Evropi. Zahvaljujem vam.
  • Zahvaljujem. Na ovaj način smo završili ukupni pretres povodom ove tačke dnevnog reda o kojoj ćemo se izjasniti naknadno. Zahvaljujem direktoru Agencije za elektronske medije gospodinu Džafiću na učešću u našem radu. Poštovane kolege, idemo dalje. Sada najavljujem shodno dogovoru koji smo imali, objedinjenu raspravu oko Finansijskog izvještaja i Izvještaja o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2012. godinu, sa statutom te agencije, koji je našim dnevnim redom predviđen kao tačka 6. Pošto je riječ o istoj agenciji, predlažem da ovaj predlog prihvatimo i da govorimo o objedinjeno o ovim tačkama. Zahvaljujem. Najavljujem da su povodom ove tačke ovlašćeni predstavnici Šaleta Đurović, predstavnik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Zoran Sekulić, izvršni direktor Agencije. Pozdravljam ih i pitam žele li da iskoriste pravo na uvodno izlaganje. Ne. Otvaram raspravu i pozivam kolegu Milorada Vuletića u ime Kluba DPS-a da uzme riječ, nakon njega kolega Milan Knežević u ime Kluba Demokratskog fronta. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo poslanici, uvažena gospodo iz Agencije, gospodine Đuroviću i gospodine Sekuliću, poštovani građani. 134 Osnovni principi i načela kojima se Agencija rukovodila tokom njenog 12 godinšnjeg djelovanja je regulacija sektora su bili, obezbjeđivanje ambijenta za poslovanje operatora i značajne investicije. Obezbjeđivanje uslova za inplementaciju i razvoj novih tehnologija na cijeloj teritoriji Crne Gore, podsticanje konkurencije u sprečavanje narušavanja trežišne utakmice među operatorima, rješavanje sporova između operatora, kao i neprekidno praćenje i unapređenje zaštite potrošača. Zbog ograničenog vremena za diskusiju, a vezano za Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2012. godinu svrnuo bih se na dio izještaja po meni najvažnijeg, a koji se odnosi na rad, na dinamiku ostvarivanja konkurencije na tržištu elektornskih komunikacija i primjenu principa tarifne politike. O pitanju analiza tržišta sprovedenih 2012. godine iz Izvještaja se može viđeti da je ova Agencija proceduru analiza sprovela na potpuno transparentan i nediskriminatoran način, uz uspostavljanu institucionalnu saradnju sa Upravom za zaštitu konkurencije koja mora biti uključena u ove postupke i koja je dala pozitivno mišljenje na usklađenosti akata koje donosi ova Agencija sa Zakonom o zaštiti konkurencije. Sobzirom na to da procedura analize relevantnih tržišta za započetu 2012. godinu nijesu završene u toj kalendarskoj godini, a koja je predmet materijala koji se razmatra ovom prilikom, svoje dalje izlaganje ću usmjeriti ka rezultatima dobijenim analizama sprovedenim 2010. i 2011. godine, i nadzorom inplementacije regulatornih obaveza operatora sa značajnom tržišnom snagamo propisanih rješenjima Agencije. Na osnovu analiza relevantnih tržišta sprovedenih 2010. godine Agencija je operatorima koji su proglašeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom nametnula obaveze inplementacije regulatornih mjera kako navele-prodajnom tako i na malo-prodajnom nivou. Te mjere se uvelikom broju slučajeva odnose na objavu uslova pružanja odgovarajućih uslova u referentnim ponudama operatora koji pružaju datu uslugu. Takođe, donijete su mjere koje se odnose na primjenu metoda kontrole cijena, zabranu ograničavanja konkurencije postavljanjem previsokih ili preniskih cijena, zabrani davanja neoprevdanih prednosti određenom krajnjem korisniku primjenom obaveza nediskriminatornosti i transparentnosti kao i zabrane neosnovanog vezivanja određenih usluga, to jest, uslovljavanja korisnika da jednu uslugu mogu koristiti samo ako uzmu na korišćenje i drugu vezanu uslugu. Agencija je obezbijedila mehanizme kontrole cijena kod operatora sa značajnom tržišnom snagom. Recimo, kod tržišta poziva koji potiču iz javne telefonske mreže i koji se pružaju na fiksnu lokaciju, došlo je do značajnog pada cijena polaznih poziva u okviru mrežnog koda pristupne tačke i to sa 2,5 eura na 0,93 i kod nacionalnog polaznog poziva sa 2,7 na 1,7 eura. Budući da mi vrijeme polako curi samo još nekoliko naznaka. Prilikom utvrđivanja mjera kod tržišta čija je analiza sprovedena 2011. godine, osim mjera koje se odnose na nediskriminatornost i transparentnost propisivane su i mjere koje se odnose na regulisanje cijena maloprodajnih usluga i obavezu odvajanja računovodstvene evidencije i obavezu nadzora cijena i troškova računovodstva. Dakle, na osnovu sprovedenih analiza, Agencija je propisala obaveze operatorima za koje se pokazalo da imaju značajnu tržišnu snagu na relevantnim tržištima, a propisane mjere su imale za cilj uklanjanje eventualnih barijera za dalji razvoj konkurencije na ovom tržištu i podsticaj za nove operatore da shodno povoljnostima na veleprodajnom nivou naprave poslovni model prema kojem korisniku na maloprodajnom nivou, prema krajnjem korisniku na maloprodajnom nivou. Izvještaj je cjelovit dakle, i sadržajan sa dosta stručne terminologije koji baš svi najbolje ne razumijemo, ali to ne znači da Izvještaj nije dovoljno jasan i precizan kada je u pitanju djelokrug rada Agencije, naprotiv zbog čega ću isti podržati i predlažem da ga Parlament usvoji. Zahvaljujem.
  • Hvala, idemo dalje. Kolega Milan Knežević sada ima riječ ... Šta ste rekli? Proceduralno. Izvolite. 135
  • Kolega Bojanić i ja smo sada, da ne bi napravili grešku i pogriješili o ovako važnoj stvari, vratili smo se malo unazad i imam ispred sebe rješenje o imenovanju predsjednika i članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije. Naime ovo rješenje je donešeno 11. decembra 2008. godine i mandat članova, predsjednika, odnosno Savjeta je pet godina. On je istekao tačno juče 11.decembra dakle, tekuće godine, ne računajući dva člana Savjeta koji su reizabrani, mislim na Milicu Vukotić i na Anu Radonjić. Tako da u ovom trenutku Savjet ima dva člana do izbora u Parlamentu po predlogu Odluke koju je Odbor napravio blagovremeno. Parlament o tome još nije odlučio, i moja sugestija je gospodinu Đuroviću da ne učstvuje u ovom dijelu rasprave. Tu je kolega Sekulić kao predlagač, jer on danas .... Predsjedniče, nije član Savjeta Agencije niti predsjednik Agencije. Agencija danas ima dva člana i izvršnog direktora zbog rasprave, zbog mogućih da kažem, konsekvenci i inplikacija dok se ne izabere po predlogu ako Parlament izabere, moja sugestija je da gospodin Šaleta Đurović danas ne bude u ovoj raspravi. Evo, ovdje je rješenje, ako ima neko prigovor na ovo, neka kaže.
  • Dobro, čuli smo kolega Damjanoviću. Dobro je, došli ste do rješenja. Kolega Sekulić, izvolite, pojašnjenje.
  • Gospodine predsjedavajući, gospodo poslanici, Koristim ovu priliku da vas pozdravim i u odnosu na ovo pitanje želio bih da kažem slijedeće: Ovo je Izvještaj o radu za 2012. godinu. Dakle, Izvještaj o periodu u kom je Savjet Agencije u punom sastavu uključujući i gospodina Đurovića, imao mogućnost i ima ima odgovornost da taj izvještaj predloži Skupštini. Sasvim je normalno da izvještaj u tom sastavu brani onaj isti sastav koji ga je sastavio. Osim toga, treba da se podsjetimo da je Odluka ove Skupštine ovog Parlamenta objavljena u "Službenom listu" od 26.decembra, prije pet godina i da u skladu sa tadašnjim zakonom mandat tadašnjeg savjeta traje pet godina. Prema tome, traje do 26.decembra o.g. Prema tome, gospodin Đurović i ostala dva člana Savjeta imaju potpuni legitimitet da zastupaju Agenciju do isteka svog mandata od 26.decembra o.g. Toliko i hvala.
  • Hvala Vam. Opet Vi kolega Damjanoviću. Izvolite, mada smatram da nema prostora za veliku raspravu.
  • Dakle, vraćam apsolutno, ignorišem stav izvršnog direktora Agencije. Ovdje se radi o pojedinačnom aktu vi sami znate da mandat teče od momenta donošenja rješenja odnosno donošenja odluke to da je u "Službenom listu" objavljeno poslije 50 ili dva ipo mjeseca nema nikakvu važnost, makar je to praksa kad se radi od nekih drugih stvari, sem ako neće mo da pravimo izuzetak. Govorim, a znam iz kojih razloga. Da poštedimo gospodina Đurovića mogućih neprijatnosti, on na današnji dan nije član Agencije jer mu je istekao petogodišnji mandat juče i njemu i još dvojici članova Agencije. On jeste predložen od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, za kandidata o čemu treba plenum da odluči i smatram da je bolje za ovu raspravu da nebi neko imao kakve žalbe ili loše 136 konsekvence same ove rasprave da učestvuje u njoj gospodin Sekulić, kao ovlašćeni predlagač, a da gospodina Đurovića poštedimo ove rasprave, ništa bez to.
  • Ništa bez to, očekivali smo s obzirom da je ovo bilo na Vašem Odboru, između ostalog izmještaj Odbora, da čujemo ovu konstataciju koju ste sata iznijeli, onda bi polako mogli da se opredijelimo ko će predstavljati agenciju ovdje na ovom tijelu. Izvolite.
  • Vama hvala gospodine potpredsjedniče. Ja bih htjela da obavijestim uvaženu Skupštinu i građane Crne Gore da me čuju sa ovog mjesta, da su negdje u jutarnjim satima prostorije Hrvatske građanske inicijative u Tivtu napadnute kamenicama. Pa eto toliko da se to čuje mi ćemo poduzeti ono što treba, ali baš zahvaljujući elektronskim medijima smo to i saznali i to mi je dalo ovako neku snagu da to sad objavim kad su mediji u pitanju. Hvala lijepa.
  • Hvala. Kolega Simović se javlja. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče. Pe evo predlažem da izađemo iz ove situacije, ja bih je označio kao pravna dilema. Uvažavajući Vašu sugestiju koju ste kazali da je to moglo i na vrijeme da se sugeriše, već sa Matičnoga odbora. Ali, evo uvažavajući iskrenost, iskrenu namjeru kolege Damjanovića, da poštedimo eventualnih neprijatnosti uvaženog gospodina Đurovića, a ja dodajem sa punim povjerenjem u odnosu na odgovore koje će povodom ove teme dati gospodin izvršni direktor gospodin Sekulić. Predlažem da nastavimo sa ovom temom i da budemo efikasni kao što smo bili u toku današnjega dana. Hvala vam.
  • Hvala Vam. Ima li još predloga za intervencije? Nema. Predlažem sljedeće, znači povodom ovog prvog pitanje koje je aktuelizovano bez obzira što je u izvještaju Matičnog odbora nijesmo imali ovu činjenicu sada imamo kroz proceduralnu intervenciju kolege Damjanovića da takođe bez obzira imajući u vidu da je ovo izvještaj. Razmatramo izvještaj iz 2012.godine, kada je nesumnjivo gospodin Šaleta Đurović bio u punom kapacitetu da ovo zaista oslobodimo te pravne dileme i vjerujem da nije presudno važno da na tome insistiramo, tu će biti kolega Sekulić kao izvršni direktor, tako da naravno ja se kolegi Đuroviću zahvaljujem. Na tome što je ovaj sadržao našem pozivu, a gospodin Sekulić će nastaviti da brani stavove Agencije u punom kapacitetu. Što se tiče drugog pitanja o kome je govorila gospođa Ljerka evo obaviješteni smo sada od strane nje o ovom nemilom događaju u Tivtu i vjerujem da dijelim mišljenje svih vas da kažem da osuđujemo takav događaj, apsolutno svi bez izuzetka i da pozivamo nadležne državne organe da zaista utvrde u najkraćem mogućem roku i počinioca motiva i sve drugo što je vezano za takvo nešto. 137 Dakle, maksimalna osuda takvog jednog ponašanja i apel na nadležnim državnim organima da u maksimalno kratkom roku utvrde sve relevantne činjenice i privedu odgovornosti one koji su odgovorni za tako nešto. Možemo li na ovaj način nastaviti sa radom? Možemo Kolega Milan Knežević ima riječ, nakon njega kolega Aleksandar Damjanović.
  • Poštovana Skupštino, gospodine Šturanoviću, gospodine Sekuliću, gospodine Đuroviću, odlaskom malo da se i našlim, mene i ne čudi što je gospodin Đurović jedva dočekao da izađe iz Skupštine, jer kad god je došao ovdje mi smo mu smanjili platu za nekih 10% i vjerovatno da je izbjegao još jedno smanjenje plate u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i možda čak on nije imao ni namjeru da govori danas na ovu temu. Ali, bez obzira što padaju plate u Agenciji za elektronsku komunikaciju i poštanske djelatnosti, one su i dalje na visokom nivou. Kao što su i cijene lokalnih poziva, cijene međumjesnog, odnosno nacionalnog poziva i cijene sa mobilnih operatera. Znači imamo najskuplje cijene poziva u regionu. I zbilja je to jedan kuriozitet koji treba da zabrine sve građane u Crnoj Gori i da postavi pitanje šta je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost uradila da mi kao mala država sa tri moderna operatera evo se najavljuju i neki četvrti imamo mnogo niže cijene, nego se suočavamo sa situacijom da na ove cijene odnosno na korištenje usluga mobilnih operatera imamo i ovu taksu euro, po eruo. Ja sam zadovoljan sa ovim izvještajem jer je on analitičan, ostavio je konkretne podatke i ja ću se bazirati na nekoliko stvari koje su meni bile interesantne u izvještaju. U dijelu finansijskog izvještaja agencije, troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi piše, dnevnice za službena putovanja, smještaj 111.883 evra, đe ste to putovali, đe ste bili smješteni. Na mjesecu da vidite hvata li 067 i 069 mrežu, jeste li tamo imali smještaj. Jer, da neko potroši 111.883 evra za službena putovanja, pa vi ste mogli da obiđete planetu za te pare dva ili tri puta i da uštedite sigurno 50.000 evra. A gle čuda otpremnine za dva službenika 4.000,80 evra. Znači, poslali smo u penziju ili već gdje na Biro dva službenika sa 4.000,80 evra, odnosno vi ste poslali, ali ste za to putovali i imali smještaje za 111.883 evra. Ostale naknade jedno kratne pomoći sindikati 33,5 hiljade evra, koga ste pomagali sa 22,5 hiljade evra gospodine Sekuliću. Potpuno mi je nejasno da je ovo jedna netransparentna stavka, koju ćete morati da objasnite građanima Crne Gore isto kao što vjerujem da ćete nam objasniti gdje se ovo putovalo u 2012.godini. Troškovi privremenih i povremenih poslova 13.480 evra, privremeni povremeni, ništa trajno, ništa dugoročno, ali ono što je tačno jeste da je potrošeno blizu 14.000 evra na privremene i povremene poslove i vjerujem da će te nam objasniti o kakvim se privremenim i povremenim poslovima radi. A da ne bude da sam ja samo ovako isključivo opoziciono orijentisan kad su ovi izvještaji u pitanju dokaz je i stav Ministarstva finansija odnosno pomoćnika ministra finansija gospodina Vukićevića, koji je rekao da vi ovim regulatornim agencijama, ne mislim konkretno samo na vas i na vašu agenciju, nego na sve, a podsjetiću da vas je i premijer Đukanović nazvao šumom ili drvoredom agencija u Crnoj Gori. Imate visoke pllate i da je neophodno da dođe do smanjenja troškova ja baš nešto nijesam siguran da ste ispoštovali ali, evo mada moram primijetiti da se u prošloj godini u prošlom izvještaju putovali za 116.000 evra, sad ste stvarno smanjili za 5.000 evra. Takođe, nijeste ništa uradili na ograničenju ekstra profita mobilnih operatera. Znači ovih pet - šest godina je jasno da su operateri ostvarili ekstra profit u iznosu od 50% obrta i da su taj novac iznijeli iz Crne Gore ostavljajući građanima da se snalaze na koji način će da funkcionišu u narednim mjesecima. Zato ostaje nejasno šta je radila vaša agencija, kako bi ove anomalije o kojima sam govorio jer nema dovoljno vremena suzbila i zbilja stvorila ambijent da najzad građani budu zadovoljni uslugama operatera i da najzad se pohvalimo jednom kad buedmo raspravljali o ovom izvještaju da nemamo najviše cijene u regionu. Zahvaljujem. 138
  • Hvala Vama. Idemo dalje. Kolega Aleksandar Damjanović, u ime Kluba Socijalističke narodne partije, nakon njega kolega Mladen Bojanić u ime Kluba pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče, zahvaljujem i na uvaženoj sugestiji, čime smo gospodina Šaletu Đurovića, dok ovaj Parlament o tome ne odluči, poštedjeli neprijatnosti, da ovdje bude kao čovjek, a koji na to nema pravo. U Izvještaju koji je podnijet vama, a na to ste ukazali se govori o finansijskom izvještaju. Pošto je izvještaj podnijet 4.decembra, zaista nijesam smatrao za obaveznim da navodim kad kome ističe mandat. Imajući u vidu da smo blagovremeno dostavili Predlog odluke o imenovanju predsjednika Savjeta i članova Savjeta i da Parlament ima tačku Izbor i imenovanja o tome treba da odluči u svakom momentu. I ovo je dobar način, da ovo završimo kako treba. Gospodine Sekuliću, dugo razgovaramo o radu Agencije i zaista ću pokušati da oslobodim i sebe i javnost onoga što su već poznati stavovi i mojih iz Kluba Socijalističke narodne partije Crne Gore. Dakle, dostupno je i na internet sajtu Parlamenta i Odbora i sve ono što smo do sada radili ocjene i stavove i upućene predstavke drugim institucijama koje treba u jednom dijelu da se bave sa vašim radom. Vama hvala na separatnom materijalu koji ste dostavili nakon moje intervencije koji se tiče kupoprodaje poslovnog prostora i koji se tiče spora koji imate sa poštom, kao regulator za poštansku djelatnost. Ja naravno neću ući u meritum, vi ste mi ovdje dali kompletan izvještaj, ovaj dio koji se tiče pošto je pod sporom kod Upravnog suda i kod Privrednoga suda, neka oni daju svoju odluku. Ovaj dio takođe pod sporom dakle vi znate Odluku Državne komisije itd. itd. i onaj zaključak vode koji je neostvarljiv ali sam sugerisao dok je bio ovdje prije vas gospodin Džafić, da je neprihvatljivo da Agencija za elektronske medije sjedi u iznajmljenim prostorijama, odnosno nema svoj poslovni prostor, ali postoji zaključak gdje bi oni trebali da sjede zajedno sa vama u vašem poslovnom prostoru. Dakle, zaključak Vlade i rekao sam da mi na pamet ne pada, da ja budem batina koja će da bije u ime ove Vlade i ovakve Vlade koja nije sposobna sama da izvrši svoj zaključak da se bavimo donošenjem nekih novih zaključaka u Parlamentu, koje apsolutno ni Vlada ni poslanici većine ovoga doma neće da primijeni. No, a to naravno košta ne nas ovdje u Parlamentu, nego košta sve građane Crne Gore. Nekoliko stvari i biće dakle prilike da se razgovara o vašem planu itd. Ni Vi kao i jedan dio agencija nijeste dostavili finansijski izvještaj shodno Pravilniku o načinu pripreme broj 12.08 i 35,10 jeli tako koji je propisan i na bazi čega bi mi morali da pravimo neke uporedne analize. I vi sami kažete i to je dobro što to kažete sami, da nebih bio ja taj koji to navodi. U početku vašega finansijskog dijela izvještaja da zbog načina na koji vi izvještavate i način na koji je to predviđeno po Zakonu o računovodstvenoj reviziji. Jednostavno nije obezbijeđena njihova međusobna uporedivost. Što je zaista onda veliki problem, kad ovdje raspravljamo o nečemu što je neuporedivo. A ta neuporedivost bi bila manja da smo ispoštovali ovaj Pravilnik odnosno da smo dostavili sve ono kako nam nalažu zakonski propisi i zbog toga što imamo neuporedivost, imamo situaciju da vi sami kažete u vašem finansijskom izvještaju, da imamo nekih 900 hiljada dobitka jeli tako odnosno viška, dok vam revizor kaže da imate 1,4 miliona i onda dolazimo na onu razliku, razlike su planirane investicije, investicije ne mogu biti u dijelu troškova. Znači, iz godine u godinu, ponavljamo tu priču, ne možete investicije stavljati na toj strani i onda apsolutno naduvavati "troškovnu stranu" niti one rezervne koje stavljate i zato imate neusaglašenost i to bi trebalo da bude prva tačka rasprave ovdje u Parlamentu, ako govorimo o meritumu o ovoj tački između finansijskog izvještaja njihovoga, odnosno ove Agencije i izvještaja revizora, nepoklapaju se podaci. I to je onda problem svima nama da racionaliziramo njihov rad. Naravno, onaj dio o kom dugo pričamo i koji smo dugo pominjali jeste suštinski vaš nadzor nad tržištem koje je vrijedno 250 - 260 miliona evra i sve naše uporno insistiranje da se taj dio mora maksimalno 139 pojačati. Znači, regulacija tržišta 120 hiljada predviđeno je 53 hiljade potrošeno, troškovi univerzalne poštanske djelatnosti 49 hiljada potrošeno, sedam hiljada potrošeno, investicije 532.400 su u toku itd. Kažem, pravi jedan veliki problem kod analize. Dakle, da bih ostao ovdje u vremenu koje mi je dato, jer sam se na ovu temu zaista se dobro ispričao i mi u Klubu SNP-a, čini mi se da je malo toga došlo i do Vlade, a malo toga otišlo i pod pritiskom Parlamenta koji je usvajao zaključke da se neke stvari završavaju. Otvorene probleme imamo i dalje. Kupoprodaju poslovnoga prostora ćemo sačekati da sud odluči, ali ćemo svakako naš stav oko toga uvijek iznositi. Jer znamo, ko je bio na kraju lanca, odnosno napočetku lanca te kupoprodaje i nikoga nećemo ovdje štititi. Dakle, ja ću ovu raspravu da zaključim, bavim se samo ovim finansijskim dijelom i kažem nemamo validnu dokumentaciju u smislu podnošenja shodno Pravilniku, jedinom dokumentu po kome se podnosi i izvještaj revizora da podnosimo podatke koji nijesu usklađeni. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje. Kolega Mladen Bojanić u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani gospodine Sekuliću, uvaženi poslanici, građani. Dakle, ja bih krenuo za kratko o ovoj drugoj temi, odnosno statutom koji smo rekli da ćemo njega u objedinjenoj raspravi raspraviti, biću uzdržan po pitanju tog statuta, odnosno mi ćemo biti iz Kluba Pozitivne uzdržani, jer prilikom izrade Zakona o elektronskoj komunikaciji, a ovaj statut je proizašao iz toga, prilagođavanje to novom zakonu, imali smo niz primjedbi. Pomenuću samo neke jako važne a evo tiču se i načina izbora članova Savjeta. Prvo što smo tražili da bude predlagač, odnosno Vlada principijelna za divno čudo ona nije bila principijelna, pa je podržala rješenje drugog ko je nije odudaralo od ranijih rješenja, prilikom izrade kompletnog zakona da ta Agencija ili regulator koji se bavi tim tržištem radi komletan reizbor članova Savjeta. Ovaj put su se odlučili za drugu situaciju da oni koji su bili po mandatu ostanu a da vršimo samo izbor tri člana. Smatramo da nije u redu ako se drži Vlada jednog principa, onda neka izdrži nezavisno od Regulatorne agencije, ali to je očigledno njihova potreba da kako njima je potreba tako se i crta zakon. Druga stvar, takođe koje smo oštro protestovali i dalje se ne slažemo, a to se i pokazalo prilikom izbora članova na Odboru, da se u zakonu mijenja odredba po kojoj se može ulagati stručnost ili reference kandidata, smatrali smo i sad smatramo još i više da se mora ulagati u stručnost, a ne smo mora, jer se onda svede na ono što smo imali na puki reizbor onih postojećih članova. I treća stvar, da je ne otvaram kod inspekcijskog nadzora, imali smo neke zamjerke ona nije vezana za statut, tako da .. Sad bih prešao na završni račun, ja nemam nekog velikog iskustva u radu telekomunikacija osim kao korisnik doduše priča negativnog uticaja u tom dijelu, ali dobro, da to ostavimo redom. Mene, čisto zbog javnosti a i zbog svih nas koji sjedimo trebao bi da nas interesuje Budžet ove agencije je 4,9 miliona eura. Dakle, 4,9 miliona eura, zajedno sa agencijom za elektronske medije koje smo imali ranije da čujemo njihov izvještaj prije ove tačke. Radi se o nekoj sličnoj djelatnosti, oni imaju milion znači 5,9 miliona ove dvije agencije prihoduju za godinu dana i naravno dobar dio potroše ako ne sve. Samo da uporedim sa ovim domom, Skupština ima odnosno imala je 2012.godine isto toliki budžet 5,9 miliona. Dakle, dvije regulatorne agencije imaju isti budžet kao što ima Skupština Crne Gore doduše oni taj budžet ostvaruju iz drugog izvora, mislim da je jako važno da pomenem odakle i 2,6 miliona eura ostvaruju im se prihodi odnosno nadoknade za nadzor operatora. Sada Vas pitam gospodine Sekuliću direktno da li postoji prostor da te nadoknade smanjite u cilju smanjenja troškova za korisnike usluga .... Da budem jasan ne da ih smanjujemo 140 nijesam ni ja za to da i se povećao prihod, odnosno profit telekomunikacionih kompanija o njima se uglavnom radi, hego da se vaš prihod smanji u tom dijelu nadzora, a da se to naravno poslije restruktuira odnosno da to osjete građani Crne Gore, koji plaćaju izuzetno visoke cijene impulsa naročito mobilnih telefonije. Druga stvar, koja mi je interesantna iz ovog finansijskog izvještaja je amortizacija 700 hiljada eura su vam troškovi amortizacije. Predpostavljam da se to odnosi amortizacija na još čuveniji kontrolno mjerni toranj u Dajbabama za koji se potrošilo pet miliona i dalje tvrdim da je to neracionalna potrošnja u zakonitost ne ulazim neću to da diram, ali smatram da je neracionalno i sad nam se to em smo potrošili pet miliona neracionalno odnosno agencija, a sad nam se to svake godine vraća kroz povećanje vaših troškova za 700 hiljada vjerovatno dobar dio se odnosi ako ne sve 700 a ono sigurno 900 odsto toga na amortizaciju toga. Pričam ovo iz razloga zašto su mi bitni vaši troškovi jer direktno smanjuju rashodi, direktno smanjuju razliku na kraju koju ćete da ostvarite u odnosu na prihode, odnosno na rashodnu stranu. Jer, po Zakonu izmjenom zakona 2013.godine, taj višak prihoda nadrastu da u stvari agencija treba da se slije u budžet Crne Gore. Dakle, direktno se odražava ta tolika investicija prvo u jednom odlivnom sredstava pet miliona, a dalje svake godine kroz amortizaciju direktno će da utiče na Budžet Crne Gore koji će biti umanjen odnosno neće prihodovati na osnovu Zakona, zato što su vam visoki troškovi amortizacije tog tornja. O investicijama takođe jedno kratko pitanje. Investicije su 300 hiljada stavili ste iz u troškove, to je kolega već oko toga govorio da sad ne ulazim dalje. Jedna stvar me je više interesantna bila da mi objasnite, nije nešto velika cifra, ali jeste 10 hiljada ste dali pomoći elementarne nepogode za Podgoricu i Cetinje. Pa me interesuje dobro je to da damo pomoć, naravno svi koliko god može, potrebna saglasnost sa tim. Ali me interesuje, kako Agencija odlučuje kome treba pomoć, kriterijumi. Da li su to svi koji se jave pa vi kažete dobro vama hoću, vama neću. Zašto su to Cetinje i Pdgorica, elementarne nepogode su pogodile cijelu Crnu Goru, zašto su se odlučili za Cetinje i Podgoricu. S čim to ima veze da ja to ne vezujem sa nekim drugim stvarima. Dakle, da li postoji procedura po kojoj vi nekome ne možete dati pomoć. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Na ovaj način smo završili raspravu. Želite li sada riječ ili ćemo sačekati kasnije. Nemojte se obraćati mene, ja pitam kolegu Sekulić? To je vaš izbor. Idemo dalje. Izvolite, bolje je neposredno učestvovati u raspravi da bi mogli da razjasnimo eventualno sporna pitanja, a ovdje ih već nekoliko ima koja su pokrenuta. Ali, to u svakom slučaju treba da bude predmet vaše odluke, a što se tiče kolege Milića i ostalih naravno njima odgovara da vas čuju više puta. Izvolite.
  • Gospodin Knežević je postavio pitanje. Šta je Agencija uradila da cijene u telekomunikacionom sektoru, odnosno u sektoru elektronskih komunikacija ne budu najviše u region? Ja ću samo da vas obavijestim, da ove cijene su ispod cijena u regionu i ispod cijena Evropske unije. Mi smo kako je uvaženi gospodin Vuletić u svom izlaganju rekao napravili analizu sedam tržišta, relevantnih elektronskih komunikacija i dodatnih pet tržišta i položaj Agencije u skladu sa zakonima koje je usvojila ova Skupština jeste takav da mi ne regulišemo cijene, nego ustanovljavamo regulatorni okvir koji će biti stimulativan za ulaganje u sektor elektronskih komunikacija. Dakle, u skladu sa tim da konkurencija reguliše cijenu. Iz tog razloga, ja bih vas podsjetio na jednu činjenicu. U momentu osnivanja ove Agencije na tržištu elektronskih komunikacija bila su samo dva operatera, a sada ima 60 operatera. Upravo iz te konkurencije, proizilazi i ovakav 141 rezultat da su cijene povoljnije u odnosu na region i povoljnije u odnosu na zemlje Evropske unije. Što se tiče, drugog pitanja koje je postavio uvaženi gospodin Knežević, a koje se odnose na putovanja. Mi dakle, imamo komunikaciju sa svim regulatornim tijelima u Evropi, imamo komunikaciju sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije, imamo komunikaciju sa svim relevantnim međunarodnim organizacijama koje se bave djelatnošću elektronskih komunikacija i poštanske djelatnosti. Što se tiče, organizacije svih susreta, to diktiraju međunarodne organizacije i mi iz Agencije za elektronske komunikacije na te konferencije šaljemo samo svoje predstavnike. Mi nijesmo odstupili od onoga što je ova Skupština potvrdila kroz davanje saglasnosti na naše finansijske planove, nego smo postupali samo u skladu sa tim i finansijskim planovima i u skladu sa tim potrošili smo toliko sredstava. Gospodin Damjanović postavio je pitanje koje se odnosi na pitanje poslovnog prostora. Mi imamo poslovni prostor koji je na najatraktivnijoj lokaciji u Podgorici i ja bih želiio da vas pozovem da posjetite taj poslovni prostor, da vidite kakvi su uslovi kod nas. Oni su radni i odgovaraju našim potrebama. Mi smo potrošili onoliko sredstava koliko je bilo u skladu sa javnim tenderom. A što se tiče finansijskog izvještaja takođe smo potrošili onoliko sredstava koliko je bilo predviđeno finansijskim planom u 2012.godini. Što se tiče moritoringa Radio-frekvencijskog spektra. Ja ovdje opet moram da se pohvalim, da smo mi uspostavili sistem za moritoring Radio-frekvencijskog spektra koji je mnogo bolji od svih zemalja u regionu. I takođe da vas podsjetim, da prije osnivanja Agencije i prije samostalnosti Crne Gore nijesmo imali ni jednog objekta za moritoring Radio-frekvencijskog spektra. Osim toga, što smo uspostavili sistem za moritoring Radio. frekvencijskog spektra. Mi smo uspostavili procedure koje obavezuju sve korisnike Radio-frekvencijskog spektra, da postupaju u skladu sa parametrima i u skladu sa izdatim odobrenjima. Kada je u pitanju sniženje naknada koje bi naplatila ova agencija, i da se to eventualno koristi kao benefit korisinika, to u skladu sa sadašnjim propisima nije moguće. Ja opet se pozivam na ono što sam rekao na početku, mi kreiramo regulatorni okvir i uspostavljamo mogućnost za uvođenje konkurencije, a cijene se formiraju slobodno, sem u slučaju kad analizama ovih tržišta koje smo izvršili ne utvrdimo da postoji operator sa značajnom tržišnom pozicijom. Oko amortizacije, amortizacija se naplaćuje u onim iznosima i onim procentima koji su propisani odgovarajućim propisima ni manje ni više. A jedno pitanje koje se odnosi na pomoć, vi znate da nijedna institucija državna u Crnoj Gori nema taj propis kojim se reguliše kako će dodjeljivati koju pomoć, ni mi ga nemamo, ali smo u ovom slučaju našli za shodno da onima koji su se obratili dodijelimo odgovarajuću pomoć, to su bili Opština Podgorica, Opština Cetinje i zbog požara redakciji "Dan", i to je ukupno 10.000.
  • Zahvaljujem. Čuli smo odgovore, odnosno komentare, sada ćemo imati i odgovore na komentare, idemo redom. Kolega Milan Knežević, dva minuta.
  • Gospodine Sekuliću, znači imamo najviše cijene u regionu. Ali ste vi htjeli da statističkom varkom uzmete prosjek cijena iz Evropske unije i cijena iz regiona i predstavite da nemamo najviše cijene u regionu. Znači, imamo najveće cijene i po lokalnom pozivu i po nacionalnom pozivu i prema mobilnim mrežama. Zašto su takve cijene, vi ste dali odgovore. Vi ne možete da utičete na to, znači monopol je napravljen i operateri sami kreiraju ovdje cijene, ali ako uporedite cijene koje su u grafikonima, jasno vam je da su cijene poziva u Crnoj Gori najviše, i to je jasno. Po Monstatu je prosječna plata u Crnoj Gori 470 ili 500 evra. Znate, pomiješa se ona sirotinjska plata sa platom nekoga iz Agencije koji ima dvije - tri hiljade evra i to dođe sve na prosjek 470 evra ili ono tipa 10% ljudi u Crnoj Gori jede meso, 90% kupus a u prosjeku svi jedemo sarmu. Eto kakvi su statistički pokazatelji uzeti da bi se pokazao odnos prema cijenama. Kažete, samo 142 zaposleni su putovali. Najbolje da ste vodili nekoga sa sobom, a ako su samo zaposleni putovali u iznosu od 111.000 evra. Sve ja znam, da Vi imate kontakte sa vašim kolegama, da imate potrebu da komunicirate, ali s obzirom kakva je situacija u Crnoj Gori i ekonomska i kakva je situacija sa cijenama koje nam nameću operateri, pitam Vas da li je korektno da potrošite u 2012.godini 111.000 evra. Ja sam postavio pitanje vezano za ovu pomoć od 33,5 hiljade evra, jer čudi me da gradonačelnik pobjedničkog duha Mugoša dr Miomir se obraća bilo kome za pomoć. Koja je to svrha te pomoći bila Glavnom gradu Podgorice? Ja znam da je on u problemima, da ima 29 miliona evra duga, da razmišlja čak i da proda Vezirov most ili da ga da za zakup Turcima, ali me interesuje zašto je na te grane spao Mugoša dr Miomir, da traži pomoć od Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Mladen Bojanić takođe želi da odgovori. Komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Ne mogu se složiti sa svim vašim odgovorom da vi time što biste smanjili cijene nadoknada prema operatoru, nećete uticati da i te cijene budu niže prema građanima Crne Gore. To ne mogu da kažem, jer logika mi govori drugačije. Ako nekome spustite cijene i u cijenu njegovih usluga i te kako ulazi cijena vašeg nadzora. I potpuno mi je logično bilo da i on ima više prostora, pa sve i da zadrži istu maržu da ta cijena prema građanima bude druga. Ali, dobro, vama je 2,6 miliona slatki novci i naravno da će se boriti da zadržite svoj Budžet velikim. Ali mislim da prvenstveno vaša Agencija je formirana da bi zaštitila građane, odnosno korisnike usluga a ne da bi punila budžet svojoj Agenciji. Što se tiče amortizacije, rekli ste da je u skladu sa propisima ja ne osporavam, da je ona obračunata u skladu sa propisima. I daleko od toga, da ste tu kršili dio propisa. Ja samo kažem, da ste i izgradnjom kontrolno mjernog tornja u Dajbabama pet miliona napravili toliko neracionalnosti da ne što što ste potrošili pet miliona tada nego što ste svaku godinu narednu opteretili sa ogromnom iznosom 700 hiljada novca i time direktno uvećali vaše rashode, odnosno smanjili dobit na kraju godine, koji ćete do 2013.godine trebati da uplaćujete u Budžet Crne Gore. Da skratim, ovim Budžet Crne Gore oštećen će biti od 2013.godine. Treća stvar, pomoć, odgovoran je bio zato što ni druge agencije, odnosno javne uprave, ili kako god državni organi nemaju taj pravilnik, pa nemamo ni mi, biramo kome da damo pomoć, kome ne. To nije odgovor, to ne radi ozbiljna institucija. Ako već dajete pomoć, napravite pravilnik, imate ne znam koliko ovdje doktora nauka i pravnika, sjedite i napravite pravilnik o dodjeli pomoći, pa da se zna ko može da konkuriše i na osnovu kojih kriterijuma dajete pomoć. I ovo za novine rekli ste "Dan", toga nema u izvještaju, to nijeste stavili u izvještaj, stavili ste Podgorica i Cetinje. Zašto nijeste stavili "Dan"? Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Ja mislim da treba naravno potpuno transparentno staviti sve, pa i to da je list "Dan" dobio donaciju od Agencije i ostavljam građanima koji čitaju te novine da uporede njihovo izvještavanje o Agenciji sa onim što se čuje ovdje u Parlamentu i što jesu zvanična fakta i neka 143 dovedu to u vezu. Ali nemojte da se, uslovno rečeno, opustite, gospodine Sekuliću. Dali smo u SNP-u nekoliko desetina ili stotinu puta veću donaciju tim novinama, pa ima odnos kakav ima prema SNP-u. Tako da se čuvajte, to vam je moj savjet. U odnosu na ovaj odgovor koji mi nijeste dali, metodologija, gospodine Sekuliću, nije dobra. Ja vas pitam onda, da li je vaš dobitak, ono što je na strani 3 vašeg izvještaja 920.000 ili je vaš neto poslovni rezultat pozitivan, milion i 400, to kaže revizor na strani 4. Dakle, govorim o tome da pošto nam nijeste shodno postojećoj metodologiji podnijeli finansijski izvještaj, već opisno u onom dijelu koji prati izvještaj o radu. A imate izvještaj revizora pored toga, da se ne slažu cifre i ovdje bi to trebao da zabrine taj podatak i potpredsjednika Parlamenta i poslanike većine i sve nas. Mene ne zabrinjava jer otprilike mogu da znam uzroke svega ovoga i o tome uporno, u onoj moći u kojoj ja to mogu kao poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Crne Gore, obavještavam javnost. U odnosu na ovaj dio koji ste rekli da poslovni prostor nije butik, ali evo da dozvolimo da treba da bude na najboljoj mogućoj lokaciji. Ja opet kažem dugo smo pričali o tome na koji način je sve to teklo. Neka sud odluči, neka sud odluči, biće priče još. Ali mi nije jasno zašto se ne izvrši zaključak Vlade. Jasno mi je zašto ova Vlada i na koji način Vlada zaključke daje, zašto se ne završi zaključak Vlade gdje vam se kaže da predstavnici Agencije za elektronske medije treba da sjede u poslovnom prostoru, gdje sjedite i vi. Neko bi rekao možda ne izvršavate taj zaključak kada Vlada žmuri, jer su vam užim kabinetom odnosno odlukama užeg kabineta oteli nekoliko miliona evra sa vašeg računa koji su možda trebali da budu prihod budžeta i svih građana Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Idemo dalje, drugi krug rasprave, koleginica Marta Šćepanović sada ima riječ i kolega Emilo Labudović. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani predlagači, poštovane kolege poslanici, poštovani građani Crne Gore, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost koja ima svojstvo pravnog lica je nezavisni regulatorni organ, koji u vršenju javnih ovlašćenja u oblasti elektronskih komunikacija obavlja regulatorne i druge poslove koji su utvrđeni zakonom. U ovom izvještajnom periodu Agencija je u cilju efikasnijeg izvršavanja plana rada za 2012.godinu, sprovodila sve aktivnosti vezano za svoje nadležnosti. Prije svega, obezbjeđivanje sigurnog ambijenta za poslovanje operatora, obezbjeđivanje uslova za implementaciju i razvoj novih tehnogija na teritoriji cijele Crne Gore, podsticanje konkurencije, sprečavanje narušavanja tržišnog takmičenja, rješavanje sporova i unapređenje zaštite interesa potrošača. Ja ću se, ipak, u svojoj diskusiji osvrnuti na dio koji je bliži mojoj struci, i u tom smislu bih prije svega pomenula dio iz izvještaja koji se odnosi na ostvarivanje prava i zaštitu interesa korisnika u upravnim postupcima. Korisnik javnih komunikacionih usluga ima pravo na pristup javnoj elektronskoj komunikacionoj mreži ukoliko postoje tehničke mogućnosti za to. Pravo na korišćenje usluga elektronskih komunikacija javno deklarisanog kvaliteta, raspoloživosti i sigurnosti, detaljan račun sa cijenom elektronskih komunikacionih usluga u formi koja omogućava kontrolu troška i prava koja proističu iz zakona koji uređuje pitanje zaštite potrošača. Prigovor, ukoliko korisnik smatra da mu je povrijeđeno neko od ovih prava, podnosi se operateru u roku od osam dana, a ukoliko operater odbije ili ne odluči po prigovoru, podnosi se žalba Agenciji. U toku 2012.godine podnijete su 233 žalbe korisnika na odluke operatera po prigovorima i za njih 217 je završen postupak, dok je šest žalbi korisnika prenijeto u 144 2013.godinu, i to govori o efikasnosti rada Agencije u postupcima rješavanja po žalbama. Ono što želim da napomenem su odluke Ministarstva po žalbama, odluke Agencije, kojih žalbi je bilo 26. Ministarstvo je postupilo u 21 predmetu od čega je 14 žalbi korisnika usvojeno. Dakle, 66,7% je poništenih odluka Agencije. Ovaj podatak govori o kvalitetu odluka donesenih od strane Agencije. Sma