• Poštovani poslanici dvadesetpetog saziva Skupštine Crne Gore, otvaram drugu śednicu jesenjeg zasijedanja 2014.godine. Dnevni red ste dobili uz dogovor sa Kolegijuma. Proširili smo ga sa obavezom od prošlog puta, a to su izmjene i dopune Zakona o stranim investicijama. Odložili smo izjašnjavanje zbog datog mišljenja našeg Zakonodavnog odbora i uvršten je Predlog zakona o visokom obrazovanju zbog više elemenata vezanih za režim studija, konkursa na univezitetu i tako dalje i tako dalje. Pored toga imamo Predlog za izmjene i dopune dnevnog reda tri poslanika. Poslanik Janko Vučinić, tri predloga zakona, poslanik Aleksandar Damjanović - Predlog zakona o finansiranju organizacija boraca i poslanik Milić - Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. Pri tome sam mislio da to može ići kao amandmanski postupak na Zakon o visokom obrazovanju i da te stvari rješavamo u cjelini.Naravno, daćemo priliku da se kolega Milić izjasni o toj soluciji. Idemo redom oko proširenje dnevnog reda. Poslanik Vučinić. Izvolite. Tri minuta po zakonu.
  • Predsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani, predstavnici Vlade, Na najkraći mogući način da objasnim suštinu ovoga predloženog zakona. Prvi predloženi zakon koji ću obrazlagati je Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Znači, suština je ovog zakona je da svim onim bivšim zaposlenim koji su radili u društvenim privatizovanim preduzećima, a ostali su zbog stečaja bez posla da im se omogući pravo na prijevremeno penzionisanje i to za muškarce, osiguranike sa navršenih 30 godina staža, a za žene osiguranike sa navršenih 25 godina staža. Opšte poznato je u Crnoj Gori, zbog čega je, koji je uzrok ovog mojeg predloga zakona, to su procesi privatizacije i tranzicije. Znamo kako su bile ovdje u Crnoj Gori privatizacije. One su bile kriminalne, pljačkaške, lopovske i sve te privatizacije su sadržavale, čini mi se, četiri osnovna elementa u manjoj ili većoj mjeri, a to je bila korupcija, pranje novca, organizovani kriminal i na kraju brutalno protjerivanje radnika iz tih preduzeća. Šta su nam donijete te privatizacije? Sa jedne strane su nam donijele opljačkane fabrike i danas su svjedoci tih privatizacija hale porušene koje svuda širom Crne Gore postoje, a sa druge strane su tu radnici koji su završili kao teški socijalni slučajevi u dubokom siromaštvu, istjerani su na ulicu i evo ih imamo svaki dan ovdje ispred Skupštine i ispred Vlade. Za sve to vrijeme vlaštodršci u Crnoj Gori su samo gledali kako će da napune svoje džepove i nije ih interesovala ta socijalna drama koja se odigravala, a državne institucije su zakazale, jer se sve to odigravalo pred očima državnih institucija i one su samo reagovale kada su osjetile opasnost od nekog jačeg socijalnog bunta. Iz tog razloga država mora pokazati brigu i zbog nečinjenja što je država donijela da danas imamo toliko teških socijalnih slučajeva i toliko tih ljudi koji jednostavno ne mogu da prežive ovdje u Crnoj Gori da se donosi ovakav zakon kojim bi ih na neki način blagovremeno zbrinuli. Što se tiče tih penzija, to je posebna priča, jer poslodavci nijesu uplaćivali doprinose ili su to uplaćivali na minimalne zarade, tako da su te penzije bila neka socijalna davanja tek nešto veća iznad donje granice siromaštva, ali bi ti ljudi imali neku socijalnu sigurnost sa donošenjem ovakvog zakona. Sada mogu da pređem na drugi zakon koji se odnosi to je Predlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Crne Gore. Suština ovog zakona je da ne isplaćivanje zarada, davanje lažnih podataka u visini zarada i neizdavanje obračuna zarada bude tretirano kao krivično djelo. Ovaj zakon je trebao da bude odavno usvojen, jer nije bilo takve definicije, takve forme kojom bi se kažnjavali poslodavci u Crnoj Gori. Naravno, oni su neisplaćivanjem zarada, ne uplaćivanjem doprinosa, neuplaćivanjem poreza državi ostvarili veliki profit, izvukli taj novac iz Crne Gore i zakinuli i građane i državu Crnu Goru. Šta ovaj zakon predviđa? Predviđa jasne mjere, zakonske sankcije da poslodavac koji ne isplaćuje zaradu, poslodavac koji ne usplaćuje poreze i doprinose ide u zatvor. Znači, da se jednom podvuče crta i da svi oni koji se bave takvim kriminalnim radnjama završe onamo gdje im je i mjesto. Koja je ta šema do sada bila, kako se to odvijalo ovdje u Crnoj Gori? Znači, privatizuje se preduzeće, potpiše se kupoprodajni ugovor koji se ne poštuje, pljačka se to preduzeće, niko tu privatizaciju ne kontroliše.E, onda šta se dešava? Poslije toga, radnicima se ne uplaćuju zarade, ne uplaćuju se doprinosi, ne uplaćuju se porez državi i na kraju dolazi do stečaja i šta imamo? Imamo te ljude koji dolaze ispred Skupštine, dolaze ispred Vlade, gladuju, ubijaju sami sebe zbog ovakvih postupaka. Ovaj zakon, rekao sam, trebao je da bude odavno usvojen, ali vlaštodršcima u Crnoj Gori bilo je, kao što sam rekao, preče da gledaju svoj lični interes, da napune svoje džepove i ti investitori, nazovimo ih investitori, koji su dolazili ovdje, to su ustvari bili kriminalci, koji su zajedno sa vlaštodršcima u Crnoj Gori, znači to je teški oblik organizovanog kriminala bio koji je uništio našu privredu i uništio naše građane. Zbog svega toga neophodan nam je ovaj zakon da se jasno kaže onome ko zakida građane i ko zakida državu da će snositi žestoke sankcije. Evo, mogu da pređem i na ovaj treći Predlog zakona o dopuni Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. Ovaj zakon, suština toga zakona je da je poslodavac dužan izdati radniku obračunsku listu, ali obračunska lista koja će imati težinu izvršne isprave, tako da će radnik ukoliko mu poslodavac ne isplati zaradu, imati tu obračunsku listu, kao što sam rekao imaće težinu izvršne isprave i on će bez komplikovanih sudskih postupaka moći naplatiti njegova potraživanja. Znači, ta obračunska lista će imati težinu isto kao izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje ili odluka o poravnanju koji su, kao izvršne isprave propisane posebnim zakonom, ili ugovor o hipoteci, ili na primjer notarski akt koji predstavlja izvršnu ispravu. Želio bih da pomenem jednu privatizaciju koja sve ovo što sam rekao obuhvata najvećim dijelom, a to je privatizacija Hotela "Otranta" i njihovih 60 radnika kojima se duguju 34 zarade. Da je ovaj zakon usvojen u ovakvoj formi ti radnici imali bi obračunske liste i danas bi mogli naplatiti ta potraživanja od vlasnika Hotela "Otranta". Ono što se dešavalo sa Hotelom "Otrantom", to je teški kriminal,jer vlasnik koji ga je kupio za dva i po miliona evra, uknjižio se na imovinu Hotela "Otranta", na osnovu toga uzeo hipoteku od deset miliona eura i pobjegao je iz zemlje, a onda su na potpuno nezakonit način banka iz Švajcacrske je uzela taj hotel, pa ga je proprodala jednoj drugoj firmi i radnici "Otranta" su pokrenuli krivičnu prijavu u državnom tužilaštvu, na osnovu svega što se desilo.Evo ovdje je, juče je na Cetinju izabran Vrhovni državni tužilac, ja ga pozivam odmah da postupi po toj krivičnoj prijavi. Ali juče na Cetinju ja sam vidio da posle zakletve da je palo ljubljenje, ja sam shvatio da će odmah da zaprijeti hapšenjem, ali Vrhovni državni tužilac, favorit Demokratske partije socijalista, izabran je uz malu pomoć prijatelja DPS-a i iz ostalih političkih partija, i sumnjam posle onakvog čestitanja da će biti ozbiljnijeg posla.Evo, dabogda da se prevarim pa da Vrhovni državni tužilac radi posao kako treba. Zahvaljujem.
  • U istoriji ćete naći više da su bliski dekaptirali bliske nego da je to neko radio sa strane, tako da je istorija upravo puna sankcija posle poljubaca u političkom dijelu istorije. Čuli ste obrazloženje, da glasamo.Prvi zakon je Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju o dopuni zakona nema izmjene.Kolega Vučnić je predložio zašto to da se uradi, minimum 30 godina za muškarce i 25 godina penzionog staža za žene. Čuli ste obrazloženje. Izvolite.Za, protiv, uzdržani da se uvrsti u dnevni red. Hvala vam. Glasalo je 57 poslanika, 25 za, 28 protiv, četiri uzdražna, predlog nije dobio potrebnu većinu. Drugi Predlog zakona o dopuni krivičnog Zakona da se neisplaćivanje ličnih zarada tretira kao krivično dijelo. Izvolite.
  • Gospodine predsjedniče, procedura, nijeste pogriješili, ali jedna molba kolegama, nadajući da smo bar malo napredovali ne glasamo o meritumu, glasamo o tome da li nešto da se nađe na dnevnom redu ili ne, kao i oblično i tu pokažete svoj kapacitet. Mene nije sramota pred licem javnosti da Vas zamolim zato što se radi o krupnim temama i nije dovoljno da čujemo samo kolegu Vučinića koji je predlagač.Dajte priliku i sebi da Vi kažete nešto o ovome, a da mi drugi koji možda mislimo isto kao gospodin Vučinić, ili drugačije bez obzira što smo iz istih klupa dajte da ovo prođe na dnevni red pa posle glasajte kako hoćete. Ako ovaj Parlament uvaženi predsjedniče, u susret dobijanju Izvještaja Evropske komisije na ovakav način se odnosi prema jednom predlogu koji je, čini mi se, korektno urađen i koji traži jednu ozbiljnu raspravu svaki dan imamo ljude pred Skupštinom…(Prekid) juče pred Vladom, nećemo mnogo pomoći ukoliko izbjegavamo da o tome pričamo. Naša molba, ovo nije procedura slažem se,ali evo Vi se ježite na pomen priče, neznam zašto. Predlažem da se onda ni u jednom slučaju ne dozvoli poslanicima da ulaze na pomoćna vrata, odnosno da svi moramo da ulazimo na glavna vrata pa i kad su radnici ispred, ili da pričamo samo da pričamo, ništa više od toga.Hvala.
  • Mislim da je ovaj zakon bio već na dnevnom redu o izmjenama, izmjenama krivčnog zakonika na tu temu, prvi nijesam siguran. Ali ponavljam Izmjena krivičnog zakonika, neisplaćivanje zarada se inkriminiše kao krivično dijelo. Izvolite.Za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasala sue 62 poslanika, rezultat je 31 za, 29 protiv, dva uzdržana.Predlog nije dobio potrebnu većinu. Imamo Predlog zakona o dopuni Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, a to je da se obračun plate tretira kao izvršna isprava, ako sam dobro interpretirao predlog kolege Vučinića. Izvolite.Za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasala su 64 poslanika, 34 za, 27 protiv, tri uzdržana, ovaj predlog je dobio potrebnu većinu i biće u predlogu dnevnog reda. Znači predlog tri kolege Vučinića u izvršenosti obračuna plate. Kolega Damjanoviću. Izvolite. Vaš je Predlog zakon o finansiranju -organizacija boraca. Izvolite.
  • Zahvaljujem predsjedniče Skupštine, poštovana Skupštino, poštovani građani. Ja i kolega Neven Gošović smo u ime Kluba poslanika SNP-a predložili da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o finansiranju organizacije boraca koji je u skupštinskoj procedure.Razlozi za uvrštavanje ovog Predloga zakona u dnevni red su u činjenici da već 23 godine imamo finansiranje organizacije boraca. Dakle, od 1991.godine kada je na snazi važeći zakon i da su se stekli uslovi da zbog ravnopravnosti organizacija boraca koji egzistiraju u Crnoj Gori, pokušamo da normativno i primjereno i modernom vremenu uredimo ovu oblast. Dakle, ovdje se traži da se shodno posebnom zakonu koji reguliše invalidsku i boračku zaštitu, a koji prepoznaje dakle i Udruženjeveterana prvog svjetskog rata,Udruženje boraca drugog svjetskog rata i naravno Udruženje boraca ratova 1991,1992. godine pokuša doći do zakonskog rješenja gdje će se na osnovama programskih konkursa, odnosno programa rada više udruženja boraca koja postoje u Crnoj Gori, opredjeljivati sredstva za finansiranje koja, ponavljam, sada se opredjeljuju isključivo jednoj jedinoj organizaciji boraca, neko je naziva prorežimskom, DPS-vom.Ja neću to da vjerujem da je to tako, i nije dobro da svih ovih 109 hiljada evra godišnje, koja se opredijeli iz budžeta idu jednoj, jedinoj organizaciji boraca. Ne ulazim da li ove druge organizacije boraca ratova 1941-1945,1991,1992.godina imaju više članova, mislim da imaju.Ne ulazim ni da li i oni imaju neke programske aktivnosti koje jesu baštinjenje antifašističkih i najboljih, da kažem, tradicija našeg naroda iz antifašističkih odbrabrenih ratova koji smo imali, ali smatram da je nedopustivo da u 21.vijeku na snazi imamo zakon iz 1991.godine koji je zaostao u pravnom sistemu i ovo je pokušaj kluba poslanika da se na zakonskim osnovama konzistentno, u skladu sa načelima socijalne pravde ravnopravnosti i solidarnosti, uredi ova oblast. Dakle, ponavljam u Crnoj Gori djeluje više udruženja koja baštine antifašističke tradicije ratova 1941,1945.godina.Imamo udruženje, dakle naslednika boraca iz balkanskih i prvoga rata, i imamo udruženja boraca 1991,1992.godina, koji takođe imaju brojno članstvo i potrebu da se na jedan solidaran način raspodjeljuju ova ista sredstva od 109 hiljada evra koja vlada iz godine u godinu opredjeljuje samo jednoj jedinoj organizaciji boraca. Molba da ovo uđe u dnevni red da obavimo raspravu.inače će ovo biti predlog SNP-a kada predlog opozicije bude …Hvala.
  • Mislim da bi fondovi lakše izdržali ove antiratne aktiviste da platimo, jeftinije bi bilo. Stavljam na glasanje predlog kolege Damjanovića.Čuli ste, živa problematika naših vrednosnih razlika. Hvala vam. Glasalo je 58 poslanika, 21 za, 37 protiv, predlog nije dobio potrebnu većinu. Kolega Milić je imao predlog za zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, rekao sam već je u proceduri taj zakon. Izvolite kolega Damjanoviću.
  • Hvala vam, predsjedniče Skupštine. Drago mi je što je ovo glasanje ujedinilo koalicione partnere u jedinstvo protiv predloga uvrštavanja u dnevni red nečega što je načelo ravnopravnosti finansiranja boraca. Dakle i dalje dijelimo borce na naše i njihove.Jeli tako? Imat ćete ovaj predlog po automatizmu kada bude predlog SNP-a na sljedećoj sjednici, pa će te ovdje iznijeti argumente oko toga. S druge strane da podijelim očekivanja mog uvaženog kolege Vučnića, da će Vrhovni državni tužilac da od momenta od kada je juče izabran već danas i u narednim danima i u narednim nedeljama radi svoj posao i da se procesuiraju sve one stvari koje su nužne radi procesuiranja ovoj Crnoj Gori, radi ne samo od onoga što od nas traže naši evropski partneri, već prije svega građani ,dakle borbe, efikasne borbe protiv kriminala. Javašluk u Tužilaštvu kada dvije godine nijesmo imali čelnog čovjeka je konačno prekinut. Podsjetiću ,mi već dvije godine radimo bez VDT-a i zato nam se se dešavaju stvari koje nam se dešavaju, očekivanja da vrhovni državni tužioc već od danas osluškuje što se priča u Parlamentu, osluškuje što se priča u ostalim institucijama, procesuira neke stvari koje su vezane za aferu Telekom koju ovaj Parlament nije imao snage da procesuira, za Duvanski kombinat, za mnoge, da kažem, privredne subjekte gdje postoji osnovana sumnja da je izvršena bezobzirna pljačka, izvučena državna imovina, na uštrb nekoliko pojedinaca koji su bliski ovoj vlasti. Pratićemo kao Klub poslanika šta radi VDT, sada već u punom kapacitetu i ne može biti više biti izgovora u tom dijelu. U odnosu na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koje su kolege....
  • Jeli ovo prvo bilo visoko obrazovanje u korupciji ili.... ovo prvo što ste govorili, sve je bilo visoko obrazovanje i korupcija.
  • Sada dolazim ne ideju. Zašto sam uvod napravio mali predsjedniče. U odnosu na ovaj Predlog izmjena i dopuna o visokom obrazovanju, podnijet od strane kolegenice Jonice, kolege Milića u ime Kluba poslanika. Da kažem da, smo svjesni da je u proceduri i predlog Vladin. Međutim, ovdje se radi o tome što se ovaj predlog ovdje bavi sa nekim drugim stvarima koje nijesu u segmentu predloga Vlade. Naime, da vas podsjetim da u predlogu Vlade o visokom obrazovanju i dalje ide ona uporna priča o tome da se obezbijedi jedno „stabilno“ sa strane države finansiranje privatnih fakulteta, što je za nas neprihvatljivo.Neprihvatljivo ovdje i zato ne možemo da miješamo ova dva predloga već smo insistirali da ovaj uđe posebno i da se razmatra jer on tangira ne prava, odnosno ne finansijske efekte vlasnika privatnih fakulteta i još neke stvari koje tretira Vladin predlog, već on tretira osnovna prava studenata na studiranje koje neće biti skupo i da se oslobode školarina studenti sa invaliditetom, da se uvedu dopunski rokovi, da se to jasno i normativno precizira kako bi bilo konzistentno za sve fakultete u ovoj državi.Imamo jedan javašluk i naravno korupciju u visokom obrazovanju, gospodine predsjedniče, i kada sam pozvao VDT-a da se bavi privrednim kriminalom, neka se bavi korupcijom u obrazovanju i svugdje onamo gdje ima indicija da ga ima. Dakle, ovo nije slično, molim samo pola minuta, ovo nije sličan predlog Vladi, Vlada dakle tretira ovdje neke "povoljne uslove za privatne studije, koji sada treba da budu vjerovatno na državnoj grbači", izvinjavam se na ovom izrazu, a mi ovdje pokušavamo da tretiramo realne probleme studenata koji u ovoj besparici zaista nemaju prostora da zbog jednog ili dva ispita koji ne mogu da prenesu obnavljaju školsku godinu i upravo tim univerzitetima besprizorno visoke školarine. Hvala vam.
  • pa i državnom plaćaju Hvala kolega Damjanoviću. Čuli ste obrazloženje? Izvolite. Za, protiv, uzvržani? Pri tom nema smetnje da podnesete amandman na ovaj osnovni zakon. Hvala vam koleginice i kolege. Glasalo je 60 poslanika, 23 za, 30 protiv, sedam uzdržanih.Predlog nije dobio potrebnu većinu. I krećemo sa glasanjem o dnevnom redu? Izvolite kolega Gošoviću.
  • Mislim da je to bila predposljednja sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine, kada je razmatrano teško stanje u kome se nalaze radnici Montevara Metalca iz Nikšića i doneseni odgovarajući zaključci. Razmatrano je i pitanje da se na ovoj sjednici Skupštine Predlog izmjena i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista, a predlog tog zakona nijesmo uspjeli da razmatramo na sjednici održanoj u mjesecu julu, jer nije bilo vremena da se sve tačke dnevnog reda da se odrade kao takve. Kada samo i konstatovali da je potrebno uvrstiti taj Predlog zakona na ovu sjednicu Skupštine, da bi se po mogućnosti u zavisnosti od rješenja koja bi se ugradila u tom zakonu rješavala pitanja i zaposlenih Montevar Metalca, radnika Kombinata kojima nijesu isplaćene otpremnine, jer se očekuje da i oni ostvare pravo na penziju i gospodin Simović je izrazio spremnost tada da se taj Predlog zakona uvrsti na ovoj sjednici Skupštine, s tim što po prirodi stvari taj predlog mogu podnijeti, shvatio sam, samo poslanici koji su predlagači tog zakona. Zaista bi bilo krajnje neophodno i potrebno ako je to moguće da se i predlog tog zakona uvrsti na današnju sjednicu Skupštine i da jednostavno se to pitanje više ne odlaže, jer to i očekuju oni radnici kojima smo i obećali i mi na Kolegijumu, a i koliko sam shvatio i Vlada Crne Gore, da će se ta pitanja razrješavati. Toliko i hvala.
  • Samo proceduralno da odgovorim, daću kolegi Simoviću riječ. Nema prepreke da svako predoži zakon koji je u proceduri, jer zakon je opšte dobro kada uđe u proceduru i svako može predložiti da se stavi na dnevni red. Nijesam shvatio da postoji dogovor, ali ako se sad dogovorimo uradićemo to ovog trenutka, prije nego što glasamo o dnevnom redu. Kolega Simoviću. Izvolite.
  • Hvala. Po običaju kolega Gošović prenosi, rekao bih, korektno stavove i diskusije koje su se čule na tom Kolegijumu, kada smo razgovarali na ovu temu i razmišljali smo, bila je i to jedna od ideja da ćemo kandidovati taj zakon koji je ostao sa prethodne sjednice, a predložen je bio od poslanika Demokratske partije socijalista. Danas smo analizirajući tu prekinutu sjednicu vidjeli da to nije jedini zakon koji je ostao sa te sjednice. Nego smo prebrojali pet - šest zakona koji su ostali, imali smo konsultacije sa rukovodstvom parlamenta, rečeno je na prvoj sljedećoj sjednici da će biti uvršten taj zakon kao i ostali zakoni, a ono što je presudno bilo i što nas je pomalo i zbunilo u cijeloj ovoj priči imali smo predlog od poslanika Vučinića koji je kandidovao taj zakon sa istim naslovom, sa jednim neobično, neodrživim obrazloženjem toga zakona, a tada smo kazali da je to taj ni približno da kažem zakon koji tretira ono što je bilo predloženo na toj sjednic, kroz predlog Demokratske partije socijalista.Tako da sljedeća sjednica biće veoma brzo nadamo se i to će biti po automatizmu zakon koji će biti uvršten u dnevnired sa ostalim zakonima koji su ostali sa prethodne sjednice, a nijesmo ih završili. Hvala.
  • Kolega Gošoviću imate li da dodate nešto?
  • Zaista ne vidim razloga da se prolongira razmatranje predloga tog zakona, jer produžavamo, ajde da kažem agoniju iščekivanja tih radnika da se konačno riješe njihova pitanja kroz moguće izmjene i dopune tog Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Ali, jednostavno nijesmo proceduralno ispunili uslove da se može danas glasati o jednom takvom predlogu za dopunu dnevnoga reda, a zaista bi bilo poželjno da se ne odlaže vremenski, jer ipak svaki dan je veliki i trebalo bi to pitanje staviti na dnevni red, po nama, na ovoj sjednici. Zahvaljujem predsjedniče.
  • Hvala vama. Ostaje da to uradimo na sljedećoj sjednici koja će biti u oktobru takođe i da to tako riješimo, nije bilo predloga formalnoga, ja sam bio spreman da to uvrstim direktno u dnevni red kao i neke druge dvije tačke. Glasamo o dnevnom redu. Izvolite. Poslanik Šehović.
  • Nalazim za shodno prije izjašnjavanja o dnevnom redu u čijem sastavu jeste Zakon o visokom obrazovanju, koji je na predlog Vlade uvršten na dnevni red po hitnom postupku, a na osnovu komunikacija sa njima, dakle, javio sam se radi utvrđivanja redosleda dnevnoga reda. Dakle, na osnovu komunikacije sa kolegama iz Ministarstva obrazovanja imajući u vidu činjenicu da sam se i upoznao sa sadržinom Zakona o visokom obrazovanju, postoje neki razlozi zbog čega bih vas zamolio da se o tom zakonu, ako je moguće na samom početku naredne nedjelje, obavi rasprava i da se završi izjašnjavanje, zbog činjenice da je zakon vezan za usklađivanje sa preporukama iz poglavlja 26 i 23, da je zakon vezan za unapređenje prava studenata, da je zakon vezan za dostupnost, za besplatnu dostupnost određene kategorije studenata sistemu visokog obrazovanja, da se zakonom unapređuje kvalitet zaposlenih na univerzitetu, i u konačnom, da se krajem ovog mjeseca završava Izvještaj o evaluaciji Univerziteta Crne Gore, ukupnog univerziteta, i da bi usvajanje ovog zakona zbog svih ovih stvari koje sam pomenuo, a koji su vezani rokovima, značilo jedan značajan iskorak Crne Gore u ovoj oblasti. Dakle, samo sam htio da vas zamolim kod utvrđivanja rededosleda tačaka dnevnog reda da uzmete ovo u obzir, i ako je moguće da već na samom početku naredne nedjelje završimo raspravu i da se izjasnimo o ovom izuzetno važnom zakonu. Hvala.
  • Hvala Vam. Uz pomoć Zakonodavnog odbora nadam se da ćemo uspjeti da odradimo zakon do kraja ove sedmice, da bi u utorak stavili taj zakon i još jedan zakon će biti tada razmatran, znači, sa nekim odlaganjima od jednog dana radnoga, a to je Zakon o maslinarstvu, da bi se tu još neke konsultacije obavile, zamolio je kolega Nimanbegu da to uradimo, pa ćemo u utorak razmatrati i Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o maslinarstvu i glasati Zakon o visokom obrazovanju da bi mogli da uhvatimo, što bi rekli, univerzitetske rokove da tako kažem. Evo, biće prilike do utorka da to vidim, ima još dana. Možemo li glasati o dnevnom redu? Hvala vam. Uz dopunu koja je prihvaćena kolege Vučinića o izvršnosti platnog obračuna, u prevodu, tu je proširen dnevni red. Izvolite. Hvala vam, glasalo je 48 poslanika, 39 za, četiri protiv, pet uzdržanih. Konstatujem da je predloženi dnevni red sa uvrštavanjem i sa dopunom, usvojen. Idemo na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama. Najavio sam da će tačka 5 maslinarstvo biti u utorak, a tačka proširenja visoko obrazovanje, takođe. Ostalo će ići po redosljedu, dobićete prečišćeni dnevni red. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar Žugić i Novo Radović v.d. generalnog direktora Direktorata za poreski i carinski sistem, ako nije v.d. postao za sve, v.d, v.d, imamo ga non stop u upotrebi. Tu je i gospodin Radović, hvala mu na prisustvu. Izvjestioci Odbora su Luiđ Škrelja u ime Zakonodavnog i Veljko Zarubica. Luiđ, Veljko, želite li riječ? Ne, hvala. Onda otvaram pretres i dajem riječ predstavniku predlagača. Izvolite, gospodine Radoviću.
  • Uvaženi predsjedniče, poštovani poslanici, Važećim Zakonom o administrativnim taksama uređen je sistem plaćanja taksa i za spise i radnje pred organima državne uprave i organima lokalne samouprave. Osnovni razlozi za izmjenu važećeg Zakona o administrativnim taksama uslovljeni su potrebom da se smanji visina postojećih taksi koje se plaćaju za pojedine spise i radnje pred organima državne uprave, a u cilju smanjenja administrativnih barijera i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Prilikom pripreme Predloga zakona vodilo se računa da visina taksene obaveze bude primjerena radnji na koju se odnosi, i da ista ne bude ograničenje za razvoj preduzetništva. Navedenim izmjenama predlaže se smanjenje visine takse za pojedine spise i radnje, kao što su davanje mišljenja o lokaciji za objekte u kojima se definišu zone opasnosti, koja izdaje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, spise i radnje koje se preduzimaju od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva u cilju smanjenja administrativnih barijera i troškova poslovanja prevoznika, izdavanje, odnosno produženje oružnog lista, za zamjenu i produženje roka važenja vozačke dozvole, zamjenu inostrane vozačke dozvole, dozvolom Crne Gore kao i za druge spise i radnje. Takođe, izmjenama zakona vrši se usklađivanje navedenog zakona sa odrebama člana 8 Opšteg sporazuma o carinama i trgovini, ili skraćeno kako se zove GAT, kojim je predviđeno da administrativne takse moraju da odražavaju približni, stvarni trošak pružene usluge. Imajući u vidu da su umeđuvremenu proširene nadležnosti pojedinih organa državne uprave, a čije radnje i akta nijesu bile obuhvaćene postojećom tarifom za administrativne takse, navedenim izmjenama predlaže se i proširenje osnova za plaćanje taksene obaveze, za spise i radnje koje se preduzimaju od strane pojedinih organa, kao što su spisi i radnje o ispunjenosti i fitosanitarnih uslova u vezi bilja i biljnih proizvoda iz nadležnosti fitosanitarne uprave u vezi uvoza i prevoza životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz nadležnosti veterinarske uprave za izdavanje dozvola za stavljanje u promet eksplozivnih materija, istraživanje novih vrsta eksplozivnih materija, skladištenje i promet zapaljivih tečnosti. Takođe, predlaže se propisivanje administrativnih taksi za unošenje, prenošenje, iznošenje oružja preko državne granice za potrebe bavljenja lovom i sportskim streljaštvom i u rekreativne svrhe, kao i takse za izdavanje ajdi oznake licu koje obavlja djelatnost na području graničnog prelaza. Na ovaj način se vrši realizacija i određenih mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23. Takođe, predloženim rješenjima vrši se usklađivanje visine važećih administrativnih taksa iz oblasti zaštite intelektualne svojine sa visinom taksa koje se primjenjuju u državama Evropske unije, a koje odražavaju minimum troškova za vođenje postupka od strane Zavoda za intelektualnu svojinu. Istovremeno, navedenim imjenama predlaže se i propisivanje olakšica i oslobođenje od plaćanja takse za pojedine kategorije lica kao što su spisi i radnje koje se preduzimaju postupcima za zaštitu intelektualne svojine i to za nezaposlena lica, lica sa invaliditetom i nevladinih organizacija lica sa invaliditetom, kao i plaćanje administrativne takse u iznosu od 50% propisane takse za građane Crne Gore čiji dohodak uključujući i dohodak bračnog druga u godini nastanka taksene obaveze i rješavanja zahtjeva ne prelazi iznos minimalne zarade i čija ukupna vrijednost imovine ne prelazi iznos od 2000 eura, kao i oslonađanje za penzionere čija penzija ne prelazi iznos od 300 eura. Poštovani poslanici, imajući u vidu da će se na ovaj način obezbijediti uslovi za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, uz istovremeno smanjenje administrativnih barijera, predlažem da Skupština Crne Gore usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama. Hvala.
  • Hvala i Vama, gospodine Radović. Da li izvjestioci Odbora žele riječ? Ne žele. Sad idemo na uvodna izlaganja u ime poslaničkih klubova. Poslanik Zoran Jelić u ime Kluba DPS-a, a neka se pripremi poslanik Radunović u ime Kluba DFa. Izvolite kolega Jelić.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče . Dame i gospodo poslanici, Danas razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama. Osnovni cilj ovog predloga zakona jeste smanjenje visine postojećih administrativnih taksi za određene spise i radnje, a na taj način se i otklanjaju biznis barijere, tj.administrativne barijere sa ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta kao i vrši se usklađivanje sa zakonom o odredbama člana 8 opšteg sporazuma o carinama i trgovini i takozvani .... kojim je predviđeno da administrtaivne takse moraju da odražavaju približni stvarni trošak pružene usluge. Do sada smo imali slučaj da taj trošak je bio mnogo veći u odnosu na ono što je bila pružena usluga. Zakon o administrativnim taksama donesen još 2003. godine i do današnjeg dana vršeno je više izmjena i dopuna postojećeg zakona. Predloženim zakonom se predlaže oslobađanje od plaćanja takse za nezaposlena i invalidna lica i nevladine organizacije invalidnih lica u postupcima za zaštitu intelektualne svojine pred nadležnim organom, kao i oslobađanje od plaćanja administrativnih taksi za zahtjeve i žalbe koje podonose, odnosno izjavljuju se državnoj komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Takođe, ovim zakonom se predviđa da građani Crne Gore čiji dohodak, uključujući dohodak bračnog druga, u godini nastanka taksativne obaveze i godini rješavanja zahtjeva ne prelazi iznos minimalne zarade na mjesečnom nivou i čija ukupna vrijednost imovine ne prelazi iznos od dvije hiljade eura, kao i penzioneri čija penzija ne prelazi iznos od 300 eura na mjesečnom nivou, u postupcima za zaštitu intelektualne svojine plaćaju taksu koja je u iznosu od 50% od propisane takse. Takođe, ovim zakonskim rješenjem vrši se pravno tehničko poboljšanje kao i dopuna postojećih rješenja u vezi utvrđivanja postupaka izjednačavanje inostranih kvalifikacija obrazovanja sa kvalifikacijom nivoa obrazovanja u Crnoj Gori uvode se i nove takse za radnje i akte koje donosi Ministarstvo prosvjete i sporta na osnovu novog Zakona o sportu, u vezi pokretanja postupka registrcije sportskih organizacija. Ovim zakonom se ukida, odnosno smanjuje visina pojedinačnih administrativnih taksi koji se plaćaju za spise i radnje koje donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Takođe se smanjuje visina postojećih administrativnih taksi za zahtjeve za davanje mišljenja za lokaije za objekte u kojima se definiše zona opasnosti koje daje Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Takođe, ovim predlgom zakona brišu se tarifni brojevi 24 i 24a iz postojećeg zakona, kao i brisanje tarifnog broja 38. Takođe, smanjuje se i visina postojećih administrativnih taksi za spise i radnje koje se preduzimaju od strane Ministarstva poljoprivrede iz oblasti organske poljoprivrede. Ono što treba saopštiti jeste da će ovaj zakon neminovno uticati i na povećanje prihoda budžeta države. Ja bih ovo iskoristio i postavio pitanje gospodinu Radoviću, a to smo imali i na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije - koliko se očekuje da će uticaj izmjene i dopune ovog zakona uticati na prihode budžeta države, jer je veoma važno saopštiti i taj fiskalni uticaj izmjena i dopuna ovog zakona na budžet Crne Gore. Takođe, ono što želim da saopštim jeste da je matični odbor za ekonomiju, budžet i finansije, većinom glasova podržao ovaj predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i predložio Skupštini da ga usvoji. Demokratska partija socijalista će podržati izmjene i dopune ovoga zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala vam kolega Jelić. Kolega Slaven Radunović u ime Kluba Demokratskog fronta, a neka se pripremi poslanik Damjanović. Izvolite kolega Radunoviću.
  • Hvala vam poštovani predsjedavajući. Gospodine Radoviću, koleginice i kolege, građani Crne Gore, Pa evo, konačno na dnevnom redu predlog jednog zakona za koji ću na kraju svog izlaganja da predložim kolegama iz kluba da ga podrže. Naravno, pitanje je veliko zbog čega smo došli u ovakvu situaciju da spuštamo tarife o čemu smo mislili, ne mi konkretno koji smo bili protiv, nego oni koji su predlagali prošli put visinu taksi, a zamišljajući valjda da je u Crnoj Gori stvarno onakvo stanje kako se predstavlja u medijima da smo Montekarlo ili Luksemburg. Znači takse u Crnoj Gori ne samo administrativne nego i kazne u saobraćaju koje tretira Zakon iz bezbjednosti saobraćaja, su toliko visoke da je čak i Vlada Crne Gore shvatila da mora da ih spusti. Jedna bitna stvar koja se kaže u članu 10 i konstatuje da je sa ovim odredbama predlaže brisanje tarifnog broja 24 imajući u vidu da je preporuka Evropske komisije da se administrativna taksa ne može izražavati u procentualnom iznosu, odnosno da je takav način određivanja takse neprihvatljiv sa stanovišta cijene koštanja usluge administracije koja treba da održava stvarni trošak, jasno govori, ali potpuno jasno govori da su dosad građani Crne Gore pljačkani jer za isti posao, recimo kad se vrši kupoprodaja ili kad se traži dozvola, za isti posao koji treba da odradi administrativni radnik, srazmjerno veličini kuće ili placa o kojem se radi ili dozvole na koju se odnosi, bila je određivana taksa, kao da onaj što udara pečat mora 35 puta da udari pečat, ako je 35 puta veći objekat. To jednostavno nije tačno. I konačno, ovim predlogom zakona će da bude izbrisan ovaj član zakona i procenti ispadaju iz dalje upotrebe, što znači naravno, pozdravljamo mi iz Demokratskog fronta, jer svako smanjivanje nameta na građanina, prirodno je da će da bude pozdravljeno uvijek od strane poslaničkog Kluba Demokratskog fronta. Što još treba da pozdravimo, to je uvođenje obaveze, tj. ukidanje obaveze plaćanja taksi za građane koji imaju izuzetno niska primanja. To se odnosi na motorna vozila i na nekretnine i na štednju i tako i radi se uglavnom o porodicama kojima ne prelazi dvije hiljade eura iznos njihovih prihoda kao i na penzionere čija penzija ne prelazi iznos od 300 eura na mjesečnom nivou. Sve je ovo za pohvalu, ali zaista ostaje pitanje zbog čega tek danas ovo radimo i zašto su građani Crne Gore svih ovih godina plaćali neuporedivo više takse. Ja bih na neki način i razumio dosadašnje visoke takse da su od njih službenici u administraciji imali koristi. Ali, poznata je činjenica da službenici u javnoj upravi u Crnoj Gori imaju sramotno niske plate, od 300 ili 400 eura, tako da mene baš zanima gdje je išao taj višak koji je preko cijene rada, cijene koštanja izdavanja administrativne, neke administrativne dozvole, šta se dešavalo s tim, da li je to bilo prelivanje, znači nepotrebno plaćanje od strane građana, a s druge strane korišćenje u budžetu za neke stvari za koje građani možda nikad ne bi dali svoj novac. Ovo je jedan od načina manipulacije novcem građana Crne Gore. Prema tome, ja pozdravljam ovaj predlog zakona. On vodi smanjivanju nameta, kako građanima Crne Gore, tako i privrednicima. Smanjuju se ili uklanjaju neke biznis barijere i to je dobro, ali vas zaista molim da sljedeći put Vlada Crne Gore, kada bude ponovo uvodila takse i kazne, razmišlja o građanima Crne Gore na način kako oni o sebi misle i da gleda na njihove mogućnosti kakve stvarno jesu, a ne da donosite odluke na osnovu onoga što ste prije sami projektovali kroz dnevnik Crne Gore a treba da djeluje kao da smo u Montekarlu ili u Luksemburgu. Hvala vam, predlažem poslanicima iz Kluba DF da podrže ovaj zakon.
  • Hvala vam kolega Radunović. Kolega Aleksandar Damjanović u ime Kluba SNP-a. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Mustafiću, Gospodine Radoviću, Ja ću za razliku od mog uvaženog kolege predložiti klubu poslanika SNP-a da ne podrži ovaj zakon, jer ipak smo partija socijalne pravde i objasniću vam zašto ne podržavamo ovakav predlog zakona. Gospodine Radoviću, ovaj zakon, odnosno izmjene i dopune Zakona su sedme ili osme po redu . Ovaj zakon je u našoj praksi, je li tako, već desetak ili jedanaest godina i pokušao je da definiše ono što sve države imaju, dakle da se za radnje koje vrše organi državne uprave i organi s ovlašćenjima plaćaju određene takse. Ovdje nije problem u visini taksi ako bi se one primjerile primanjima građana i uopšte koncept administrativnih taksi mora da se mijenja, SNP to traži. Ne mogu takse biti iste za sve, ne može biti 100 evra taksa i za onoga ko ima primanja 300 evra i onoga ko ima primanje 1000 evra. Pogledajte malo nordijske modele, model Finske. Pokušajte da napravite iskorak i da izađete iz ovoga začaranog kruga gdje se gore dolje taksama maltene isti nameti uspostavljaju građanima koji imaju različita primanja. To je prva stvar i prva premisa. Druga premisa jeste da vi ovdje niste dali koliki je fiskalni uticaj, smanjenje. Mogao bih i da shvatim da se podržava ovakav koncept gdje će pojedinci koji nešto traže od države plaćati manje, ali vi radite sledeće. Dakle, 2010. godine prihod od taksi je bio 13 i nešto miliona evra, tačnije 13,2 miliona evra i bio je defakto 2% poreskih prihoda. Sada je taj prihod 7,9 miliona za 2013. godinu i on je 1% prihoda. Ali ste vi, gospodine Radoviću, ovih sedam miliona nadomjestili povećavajući PDV i svi smo ga solidarno državi platili za one pojedince koji su trebali da ga plate. Vi ste povećali porez na dohodak fizičkih lica, uveli progresivne stope i svi smo solidarno platili kao kolektiv, kao građani Crne Gore one pojedince koji treba da plate državi za svoje usluge, koje bi trebalo da budu kvalitetne, a nijesu bile kvalitetne. To su razlozi zašto ne prihvatamo socijalizaciju poreza, odnosno nemogućnosti države i Ministarstva finansija da naplati poreze, odnosno da uvede konzistentan poreski sistem. Dakle, ovo je pokušaj smanjićemo takse, olakšaćemo biznis ambijent. Kome biznis ambijent? Olakšavamo biznis ambijent, znači spustimo prihode i omogućimo olakšano poslovanje za pet, deset, petnaest miliona evra, a onda kroz 19% PDV-a uvedemo svim građanima da svi mi preko leđa olakšamo biznis ambijent. Je li to to? Je li to model? E, taj model mi ovdje ne podržavamo. Uvedite administrativne takse u odnosu na visinu i iznose primanja građana Crne Gore, neka one budu primjerene u procentu. Ko ima veću platu neka plati više za vozačku dozvolu, za dozvolu za nošenje oružja itd. Kada smo već kod dozvola za nošenje oružja, evo vam još jedan razlog zašto ću da predložim mom klubu da ovo ne prihvati. Slušajte ovo, gospodine Radoviću. U sadašnjem Predlogu izmjena i dopuna Zakona, članom 5 i 6 mijenjaju se tarife koje se odnose na cijene koje se daju za vađenje dozvola za oružje itd. Pa sada, recimo, na snazi imamo da je za izdavanje odobrenja za promet oružja tarifa 2000, a vi je mijenjate i smanjujete deset puta. Sada imamo da je tarifa za 60 evra za oružje, 100 evra sada treba da bude 60 evra. Dakle, mi smanjujemo administrativne takse kod ovako jedne delikatne oblasti. Za koga? Je li to za ove sekjuritije kojih je sve više i više koji postoje u parapoliciji u ovoj državi? Nekoliko hiljada pripadnika tih sekjuritija nose oružje. Je li to za njihove gazde koji će na ovaj način da im se olakša biznis ambijent, a da mi se povećaju drugi porezi koje planirate jer ste predložili povećanje, odnosno i dalje važenje tzv. kriznog poreza na dohodak i za iduću godinu? Predložili, predložili, i o tome ćemo da pričamo. Dakle, koncept je pogrešan. Ili za popravku oružja, smanjuje se 10% administrativne takse. Nigdje realnog obrazloženja ko to od vas traži. Hajde da vidimo onamo gdje smanjujete takse, neke nesporne stvari ovdje postoje za osobe koje imaju niska primanja ili za neke banalne stvari koje građani traže pred državom. Za ovako delikatne stvari, bez obrazloženja u Predlogu zakona, smanjiti iznose za nabavljanje oružja, za nošenje oružja, za prevoženje oružja, za promet oružjem, je li to za neke firme radimo, kompanije, je li to pravimo prostor za neki biznis ambijent, a da ga svi građani plate. Dakle, koncept administrativnih taksi je loš, prihodi od njih uzastopice padaju iz godine u godinu. To nadomještavate solidarnim plaćanjem poreza svih građana zbog nesposobnosti da se napravi koncept koji je primjeren zemljama socijalne pravde. Iz tog razloga ću predložiti da se ovaj zakon ne usvoji. Hvala vam.
  • Hvala i vama kolega Damjanović. Ovim smo iscrpili krug zainteresovanih predstavnika poslaničkih klubova za uvodna izlaganja. Pitam gospodina Radovića da li želi da komentariše ono što se čulo u uvodnim izlaganjima? Izvolite, imate do pet minuta.
  • Hvala, predsjedavajući. Kratko ću se osvrnuti na diskusije poslanika. Uglavnom u diskusijama su postavljena određena pitanja. Poslanik Jelić i poslanik Damjanović su postavili pitanje koliko se očekuje fiskalni uticaj na prihode države. Imam malo drugačije podatke nego što ima poslanik Damjanović. Imam podatak da je u 2013. godini bio prihod od taksi 5.704.000. U 2014. godini od 1. januara do današnjeg dana skoro isti iznos 5.701.000. Znači, prihodi od taksi ipak nijesu značajni prihodi u budžetu i veoma je teško dati neku procjenu fiskalnog uticaja. Opet to zavisi od broja predmeta, broja postupaka, broja spisa i radnji i podnošenja zahtjeva građana, pravnih lica za pokretanje pojedinih postupaka. Tako kažem da je taj fiskalni uticaj malo teže precizno izvesti, ali otprilike evo ova dva podatka. Njihovim upoređivanjem pokazuje se da ne pada prihod od taksi nego je u ovoj godini izvjesno biće povećan u odnosu na 2013. godinu. Pitanje da li isti nameti mogu biti za razne kategorije građana, odnosno zaključak da neko ko ima veću platu plati veću taksu, a neko ko ima manju platu da plati manju taksu. Ne znam da li je baš to i u skladu i sa Ustavom. To je pitanje, nisam baš spreman da komentarišem to da li takav model uopšte može biti usvojen kroz ovaj zakon. Oko same visine taksi, pogotovo ovih taksi na oružje, kažem da ova tarifa administrativnih taksi veoma je opširna. Tarifu ne procjenjuje, odnosno visinu taksi ne utvrđuje samo Ministarstvo finansija nego jednostavno Ministarstvo finansija se obratilo svim državnim organima koji vrše naplatu administrativne takse. Za Ministarstvo je bio cilj da visina takse bude primjerena vrijednosti radnje ili spisa. Da li je dobro procijenio neki državni organ koji vodi određene postupke, da li je pravilno odmjerio tu visinu takse, ne znam baš da li su oni mogli izvršiti dosta preciznu procjenu i šta ih je rukovodilo ka tome da predlože smanjenje taksi. Opet kažem nije sve ovo predlog Ministarstva finansija nego svih državnih organa. U svakom slučaju, dobro je da dolazi do snižavanja ovih taksi, da se obuhvataju i određeni postupci koji nijesu ranije bili obuhvaćeni zakonom i da se ipak za određene kategorije stanovništva uvode određene olakšice. Hvala.
  • Hvala i vama. Da li neko želi da odgovori na komentar? Kolega Damjanović. Izvolite, dva minuta.
  • Prvo, ovdje fiskalnog uticaja u Predlogu zakona nema, da li na jedan način time što proširujemo opseg taksi, a na drugi način smanjujemo takse, povećavamo ili smanjujemo sredstva. Gospodine Radoviću, da ovdje svaku polemiku završimo. Ispred mene je Završni račun budžet za 2013. godinu. Čitam dobro šta je planirano ostvareno u 2013. godini, administrativne takse, ekonomska klasifikacija 7131, 7,99 miliona evra. Mislim da je ovo ipak validan papir. Ako vi imate drugi podatak, onda usaglasite blagovremeno prije nego što ovo dođe na razmatranje u Završnom računu budžeta koja je cifra prava. Niste odgovorili. Ovdje vas kao partija koja se, zaista, zalaže da se u ovoj državi uspostavi sistem socijalne pravde i plaćanja u odnosu na ono koliko građanin objektivno to može i treba da plati. Da li razmišljate, imate li kapacitete i u Ministarstvu finansija i u vašim službama da se uvede princip koji imamo u pojedinim nordijskim zemljama i u ozbiljnim zemljama, a to je da građanin sa većim prihodima plaća više. Dakle, ne može platiti istu taksu onaj koji ima 200 ili 250 evra i onaj koji ima 1000 evra. To je prva stvar. Druga stvar, padaju prihodi od taksi. Oslobađate biznis ambijent, pitao sam vas za koga. Mogu da shvatim da ste vi od drugih državnih organa, možda Ministarstva unutrašnjih poslova, možda Uprave policije, ko zna koga, dobili neki presjek realnih taksi, ali ako višestruko smanjujete takse u oblasti nabavke oružja, nabavke municije, transporta municije, prometa, onda pitam za koga? Taj će prihod biti manji 100, 500 hiljada, milion ukupno. Ko će to da plati? Koji ćete porez indirektni da podignete, da li PDV-e ili neki drugi porez, da bi nadomjestili "olakšavanje" biznis ambijenta. Samo toliko.
  • Ne možete. U završnoj riječi možete ili u komentaru eventualno kroz diskusije poslanike. Prelazimo na diskusije.Kolega Milorad Vuletić je prvi prijavljeni diskutant, a neka se pripremi kolega Labudović. Izvolite, kolega Vuletiću.
  • Zahvaljujem gospodine predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani gospodine Radoviću, uvaženi građani, U naučnoj finansijskoj i pravnoj teoriji takse se definišu kao javni prihodi koje država i njeni organi primaju kao protiv naknadu od pojedinaca i grupa za učinjene usluge svojih organa i ustanova . Dakle, takse su protiv naknada za uslugu koju država čini obvezniku a što znači da obveznik plaća taksu ako je izabrao, odnosno zatražio neku slobodno izabranu uslugu ili uslugu koja mu je nametnuta propisima nadležnog državnog organa ili tijela. Međutim, za razliku od poreza koji predstavljaju obavezna davanja koja država ubira silom svog fiskalnog suvereniteta prilikom plaćanja taksi osoba ili pravno lice slobodno odlučuje koju će uslugu i za koju vrijednost tražiti. Takse po pravilu karakteriše institut dobrovoljnosti. Kod utvrđivanja visine takse mora se voditi računa da ona ne bude previsoka čime se može povećati tražnja za uslugama, ali isto tako takse ne smiju biti previsoke jer se može smanjiti tražnja za pojedinim uslugama čime bi se izgubio nepotrebno dio javnih prihoda pa finansiranje organa bi opet padalo na teret opštih javnih prihoda, odnosno poreza. Administrativne takse su one koje imaju za predmet spise i radnje u upravnim stvarima, kao i druge predmete i radnje predviđene taksenom tarifom. Zakonom o administrativnim taksama uređuju se administrativne takse koje se plaćaju u postupcima i radnjama pred državnim organima i insititucijama. Osnovni razlozi za izmjene i dopune važećeg zakona o administrativnim taksama uslovljeni su potrebom za smanjenje visine postojećih administrativnih taksi koje se plaćaju za pojedine spise i radnje pred organima državne uprave u cilju smanjenja administrativnih barijera i stvaranje povoljnijeg, kako smo čuli, poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Takođe, ovim Predlogom zakona vrši se usklađivanje sa opštim sporazumom o carinama i trgovini, takozvana skraćenica GAT. Najznačajnije novine u članu prvom i drugom predlažu se oslobađanje od plaćanja takse za nezaposlena lica, invalidna lica i nevladine organizacije invalidnih lica u postupcima za zaštitu intelektualne svojine pred nadležnim organima. Predlaže se oslobađanje od plaćanja administrativnih taksa za zahtjeve i žalbe koje se podnose, odnosno izjavljuju Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki. Na drugoj strani u članu 4 imamo uvođenje novih taksi za radnje i akte koje donosi Ministarstvo prosvjete i sporta, a na osnovu novog Zakona o sportu u vezi pokretanja postupaka registracije sportskih organizacija. U članu 9a predlaže se uvođenje administrativnih taksi za unošenje, prenošenje i iznošenje oružja preko državne granice za potrebe bavljenja lovom i sportskih streljaštvom u rekreativne svrhe. Realizacija mjera iz akcionog plana za poglavlje 23. Dakle, to je obaveza, a ne ono što smo čuli u komentarima pojedinih kolega poslanika da može doći do neke zloupotrebe u ovom dijelu, niti je to bila namjera, pretpostavljam, niti to tako proizilazi iz odredbi koje ste vi ovdje izkomentarisali. Odredbom člana 11 i 12 predlaže se brisanje tarifnog broja 38, odnosno ukidanje takse koja se plaća za donošenje rješenja o promjenama u katastarskom aparatu po ispravama bez uviđaja na licu mjesta. Predlaže se smanjenje visine postojeće administrativne takse za donošenje rješenja o promjenama u kartoperatu za koje je potrebno izvršiti uviđaj na licu mjesta. Na samom kraju, isto tako od člana 28 do 31 predlaže se smanjenje postojećih administrativnih taksi iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva u cilju smanjenja administrativnih barijera i troškova poslovanja prevoznika. Zbog toga neću komentarisati ostale značajne odredbe uzzaključak da podržavam sve novine koje su predložene ovim zakonom i predlažem Skupštini da zakon usvoji. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem, kolega Vuletiću. Kolega Emilo Labudović, a neka se pripremi koleginica Kovačević. Izvolite kolega.
  • Zhvaljujem, gospodine potpredsjedniče, Na početku želim da se izvinim Vama kao predsjedavajućem jer ću zlouoptrijebiti pravo koje mi pripada kao poslaniku i iskorisiti ovu govornicu da se i Parlamentu i javnosti obratim prije svega kao građanin i da reagujem na ono što mi nije bilo dozvoljeno i omogućeno Poslovnikom kad smo usvajali dnevni red. Osjećam moralnu i svaku drugu obavezu da se danas u svoje ime prije svega, a i u ime svojih kolega izvinim desetinama i desetinama hiljada radnika Crne Gore koji su današnju sjednicu čekali kao ozebao sunce. Pogotovo radnicima "Montevara" iz Nikšića, radnicima Kombinata koji nas svaki dan sačekuju ovdje pred ovim stepenicama, a posebno onima, među kojima ističem radnike iz Opštine Berane, koji nijesu imali ni za kartu da bi došli ovdje, i svoj odnos i prema Parlamentu i prema svojoj situaciji izrazili na način kako to rade ovi koji žive u Podgorici. Protiv toga sam, i oni koji prate moja izlaganja bilo na odborima, bilo ovdje, znaju da sam protiv toga da se Parlament pretvara u uslužnu službu bilo koga, pa i radnika i da se pod okvirom socijalne demagogije, čemu se često pribjegava ovdje, rješavaju paušalno i palijativno određena pitanja za određenu grupu radnika. Protiv sam toga da određeni radnici iz određenih firmi imaju pravo ekskluzive u odnosu na sve druge. Ali, ni kao građanin ni kao poslanik, gospodine potpredsjedniče, ne mogu da prećutim činjenicu da ovaj parlament u ovom momentu nije imao preče obaveze nego da razmotri i razriješi pitanje žrtava tranzicije i da konačno stavimo tačku, na šta smo obavezni i što će nas sačekati prije ili kasnije, ali za njih je svaki dan godina na ono što se dešavalo proteklih 20 godina. Gospodine potpredsjedniče, najveći broj tih radnika je glasao za ovu vlast. Da nije, vi ne bi ste bili tu gdje jeste i nije ovo opoziciona demagogija i nije ovo opoziciona obaveza prema tim ljudima, nego moralna i ljudska obaveza. Ono što mi nikako ne ide u glavu, gospodine potpredsjedniče, jeste činjenica da u ovom parlamentu sjedi 70% poslanika koji pripadaju partijama i grupacijama socijalističke i socijaldemokratske provinijencije, što podrazumijeva posebnu socijalnu osjetljivost. Šta imamo danas? Čak nijesmo pristali, govorim o Parlamentu u cjelini, mi makar da raspravljamo o onome što je trebalo da znači rješenje problema koje imaju ti radnici. Ja sam sin radnika i stasao sam, školovao se i odrastao u situaciji kad se po šest mjeseci čekalo da se primi plata. Znam šta znači dan bez plate, i znam šta znači zaduživati se godinama i živjeti na veresiji, znam šta znači nemogućnost da se školuju djeca, da se liječe i sijaset i sijaset drugih stvari. Ali gospodo, možemo mi da zavlačimo glavu u pijesak, možemo mi da se skrivamo iza ovih zidina i da se pravimo da se to nas ne tiče, ali ne zaboravite da ćemo svi, neko prije, neko kasnije, morati da se suočimo sa njima, na cesti ili na nekom drugom mjestu. Bila nam je obaveza, gospodine potpredsjedniče da, ako ništa drugo, makar predlog da se o tome raspravlja uvrstimo u dnevni red. Takođe, ne mogu da shvatim i dužan sam da se izvinim hiljadama studenata Univerziteta Crne Gore. Evo, kao jedan od razloga za hitnost zakona koji treba da se raspravi je navedeno da se reguliše postupak upisa i pravila studiranja i finansiranja, a mi ćemo o tome da raspravljamo mjesec dana nakon što su završeni upisi. Koga mi zavaravamo? U čije ime mi radimo gospodo? U čije ime mi odlučujemo? Ne kažem, važan je sporazum o saradnji u oblasti turizma sa Gruzijom, ali naši Gruzijci su nam, ako ništa drugo, za jotu bliže od onih tamo autentičnih i sramota je ovo što smo danas uradili. Izvinjavam se gospodinu Radoviću jer nijesam imao drugu priliku. Zahvaljujem.
  • Hvala vam kolega Labudoviću. Vi ste svoju diskusiju iskoristili na način na koji ste smatrali da treba. Koleginica Kovačević ima riječ, a neka se pripremi koleginica Šćepanović. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, poštovani poslanici, uvaženi građani, gospodine Radoviću, Obaveza plaćanja republičkih administrativnih taksa prema postojećim rješenjima, utvrđena je Zakonom o administrativnim taksama, koji je u primjeni od oktobra 2003.godine. Navedenim zakonom, odnosno taksenom tarifom, koja je sastavni dio zakona, propisano je plaćanje administrativne takse za spise i radnje koje se vode pred organima državne uprave, organima lokalne uprave i drugim pravnim licima, koji imaju javna ovlašćenja. Kao što ste rekli u uvodnom izlaganju, u proteklom periodu izvršeno je nekoliko izmjena navedenog zakona, koje su se odnosile na proširenje nadležnosti organa državne uprave, a čije radnje i akti nijesu bile obuhvaćene postojećom tarifom. U cilju obezbjeđivanja uslova za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori uz istovremeno smanjenje administrativnih barijera, predložene su izmjene važećeg zakona o administrativnim taksama, a prije svega, polazeći od potrebe, prvo da kažem broj jedan - usklađivanje visine administrativne takse sa iznosom približno stvarnih troškova pružene usluge, odnosno iznosu koji je primjeren radnji, na koji se odnosi, kao i usaglašavanjem visine takse sa standardima Evropske unije. Kada se radi o usklađivanje visine administrativne takse Prijedlogom zakona je i to članom 10, 11 i 12 predviđeno brisanje tarifnog broja 24, imajući u vidu da je preporuka Evropske komisije da se administrativna taksa ne može izražavati u procentualnom iznosu, odnosno da je takav način određivanja takse neprihvatljiv sa stanovišta cijene koštanja usluga administracije, koja treba da održava ostvareni trošak koji ta administracija ima prilikom vođene određene upravne radnje,što je pravilno ustanovljeno i opštim sporazumom o cijenama i trgovinama. Takođe, predloženo je i brisanje tarifnog broja 24a, koji se odnosi na ukidanje pravnog osnova za plaćanje administrativne takse za davanje saglasnosti za tehničku dokumentaciju za zaštitu od požara i eksplozija, imajući u vidu da je zakono izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora u izgradnji objekata ukinut pravni osnov za plaćanje administrativne takse. Takođe i članom 11 i 12, predloženog zakona, predlaže se i brisanje tarifnog broja 38, odnosno ukidanje takse koja se plaća za donošenje o promjenama u katastarskom operatu, koji je ispravan bez uviđaja na licu mjesta. Drugi razlog za izmjenu ovog predloga zakona je proširenje nadležnosti pojedinih organa državne uprave, samim tim i osnova za plaćanje taksene obaveze za spise i radnje koji se preduzimaju od strane tih organa, a čije radnje i akte nijesu bile obuhvaćene postojećom tarifom za administrativne takse. Tako je prijedlogom zakona i to u članu 9, 9a, članom 13, 14 i 15, predlaže se proširenje osnova za plaćanje takse za spise i radnje koje se preduzimaju od strane Ministarstva unutrašnjih poslova prilikom izdavanja dozvola za stavljanje u promet eksplozivnih materija, istraživanje novih vrsta eksplozivnih materija, unošenje, prenošenje, iznošenje obužja preko državne granice za potrebe bavljenja lovom i sportskim streljaštvom i na ovaj način se vrši realizacija mjere iz Akcionog plana za poglavlje 23, kako je to rekao i uvaženi poslanik Vuletić. Članom 13, 14 i 15, predlaže se proširenje osnova za plaćanje administrativne tekse za spise i radnj, koje se preduzimaju od strane veterinarske uprave, izdavanje rješenja ispunjenosti fitosanitarnih uslova u vezi bilja i biljnih proizvoda iz nadležnosti fitosanitarne uprave, kao i plaćanje taksene obaveze za taksene radnje, u vezi izdavanja rješenja od strane veterinarske uprave, a vezano za uvoz i prijevoz životinja i proizvoda životinjskog porijekla. I treći razlog je propisivanje olakšica od oslobađanja za pojedine kategorije lica u pogledu plaćanja takse, koje se odnose na član 1, 2, 3, 4 i 7, kojim se predlaže oslobađanje od plaćanja tekse za nezaposlena lica, invalidna lica, za nevladine organizacije invalidnih lica u postupcima za zaštitu intelektualne svojine pred nadležnim organom,kao i oslobađanje od plaćanja administrativnih taksa za zahtjeve za žalbe koje se podnose, odnosno izjavljuju Državnoj komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, što smatram da je veoma dobro. Imajući u vidu prethodno navedenom, smatam da ovaj zakon treba da dobije podršku u Skupštini i imajući to u vidu ja ću kao poslanik Demokratske partije socijalista glasati za ovaj prijedlog zakona. Hvala.
  • Hvala vam koleginice Kovačević. Koleginica Šćepanović nije u sali, mislim da je u nekom od radnih tijela. Prelazimo na završnu riječ. Gospodine Radoviću, izvolite.
  • Pa evo, u završnoj riječi samo ću se kratko osvrnuti i ponoviti da je cilj zakona bio da se utvrde takse koje su primjerene radnjama koje sprovode pojedini državni organi u vođenju pojedinih postupaka, te da su i poslanici u svojim izlaganjima naglasili koja se vrše povećanja, odnosno smanjivanja taksi za pojedine spise i radnje, ne povećanje nego proširenje. Znači, proširenje radnji na koje se uvode administrativne takse. Htio sam samo da kažem jednu ispravku, kada sam govorio o prihodimo o administrativnih taksi, tačno je da su bili sedam miliona 2013, nego u ova dva perioda koja upoređujemo od 1.januara na današnji dan 2014. i period od 1.januara na 7.X.2014.godine. Prihodi od taksi su bili ujednačeni iznosi ili su pet miliona i sedamsto četiri hiljade. Opet kažem, fiskalni uticaj zavisi od mnogo faktora, zavisi od broja predmeta, broja postupaka koje će pojedini organi preduzeti, tako da taj fiskalni uticaj može varirati u određenom procentu, ali sigurno ne znači neki veći iznos,niti ima veći uticaj na budžet, niti ukupni prihodi od taksi, a i ove same promjene, to može biti ili mjeriti se možda u nekoliko stotina hiljada mogu biti veći ili manji prihodi samim ovim smanjivanjem taksi. Ono što je najbitnije, najbitnije da su takse smanjene i da su odmjerene prema vrijednosti pojedinih postupaka koje vrše državni organi, da je proširena obaveza za plaćanje takse i da su određene kategorije stanovništva oslobođene plaćanja takse. Na kraju što sam rekao i u uvodnom izlaganjupredlažem da Skupština usvoji predlog ovog zakona. Hvala.
  • Hvala vam gospodine Radoviću. Ovim smo iscrpili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama. O ovoj tačci ćemo se izjasniti naknadno. Prelazimo na sljedeći predlog zakona to je Predlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o akcizama. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Radoje Žugić, ministar finansija i Novo Radović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci odbora su doktor Miodrag Vuković, Zakonodavnog i Rešid Adrović, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade da li želi dati dopunsko obrazloženje? Izvolite, gospodine Radoviću.
  • Uvaženi potpredsjedniče, poštovani poslanici, U skladu sa vladinom politikom u oblasti oporezivanja akciznih proizvoda zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, predlaže se dalja harmonizacija akcizne politike sa evropskim zakonodavstvom. Pored ostalog, predlaže se donošenje akciznog kalendara, a u svrhe predvidljivog, postepenog i izjednačenog... akciza kao preduslova za prevenciju nelegalne trgovine sa cigaretama i obezbjeđivanje stabilnih državnih prihoda. Takođe se predlaže povećanje visine specifične akcize na cigarete, koja bi prema ovom rješenju iznosila 18 eura na 1000 komada, odnosno 0,36 eura po paklici u 2014. godini, dok bi u 2019. godini ona iznosila 22 eura na 1000 komada ili 44 centa po paklici. Stopa proporcionalne akcize postepeno bi se smanjivala sa 35% u 2014. na 33% od prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta u 2019. godini. Shodno evropskoj direktivi obavezujući minimalni iznos akcize na cigarete ne može biti manji od iznosa koji odgovara 60% prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta, s tim da taj iznos ne može biti manji od 90 eura po kilogramu. Prema ovom rješenju minimalni iznos akcize na cigarete iznosi bi 45 eura po kilogramu. Značajna novina je da bi od 1. januara 2015. godine postupak kontrole obračunavanja i plaćanja akcize vršio, umjesto poreskog, carinski organ i na ovaj način bi se kroz objedinjavanje postupka kontrole i naplate ove dažbine unaprijedio i sistem i efikasnija kontrola a samim tim i naplata akcize kod proizvodnje uvoza i prometa akciznih proizvoda. U cilju podsticanja razvoja turizma, predlaže se uvođenje prava na povraćaj cjelokupne akcize na mineralna ulja koja se koriste za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza i parkinga na skijalištima. Pored navedenog citiranim zakonom stvaraju se i normativne pretpostavke za zakonitu upotrebu ... ulja koja se koriste za industrijske i komercijalne svrhe. Poštovani poslanici, Donošenjem predloženog zakonskog rješenja vrši se nastavak harmonizacije akciznog zakonodavstva dinamikom postepenog usklađivanja sa odgovarajućim propisima Evropske unije, posebno u dijelu oporezivanja duvanskih proizvoda, vodeći pri tom računa o stabilnosti tržišta,potrošačima kao i o regionalnoj usklađenosti. Predloženim zakonom stvaraju se i pretpostavke za obezbjeđenje većeg obima sredstava za budžet kao i unapređenja akcizne politike kojom će se omogućiti efikasnija kontrola akciznih obveznika kod proizvodnje, prometa i uvoza akciznih proizvoda, kao i stvaranje uslova za bolju poresku disciplinu, a što je naš cilj na planu sveobuhvatne borbe protiv sive ekonomije. Imajući u vidu prethodno navedeno, kao i opredijeljenost Crne Gore ka evropskim integracijama i obavezama koje smo preuzeli potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, predlažem da Skupština Crne Gore usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona. Na kraju uvodnog izlaganja .... dva amandmana na Predlog zakona od strane Vlade, jedan amandman bi se odnosio na uvođenje akcize na bio gorivo, umjesto nulte stope da se uvede i na bio gorivo akciza kao i na ostala gasna ulja. I drugi amandman bi bio da se briše član 14 iz ovoga Predloga zakona, odnosno da se zadrži staro rješenje da se primjenjuje i Zakon o poreskoj administraciji, Zakon o poreskom postupku umjesto kako je predloženo bilo u ovome predlogu zakona da se samo postupak obračunavanja, naplate i kontrole akciza sprovodi u skladu sa Zakonom o carinskom postupku.
  • Hvala vam gospodine Radović. Imamo jedan prijavljeni komentar na uvodno izlaganje. Kolega Kaluđerović, izvolite.
  • Hvala vam gospodine potpredsjedniče, Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine Radoviću, Mislim da bi za našu raspravu o predlogu izmjena Zakona o akcizama bilo vrlo interesantno da imamo neke podatke koje niste u uvodnom izlaganju saopštili. Dakle, da podsjetim, 160 miliona su prihodi budžeta Crne Gore za 2013. godinu po osnovu akciza, dakle to je jedan od prihoda koji je izuzetno značajan i koji se u principu kreće između 10 i 15% ukupnih budžetskih godišnjih prihoda. Mislim da bi bilo vrlo interesantno i pozivam vas da nam sada na početku kažete kakva je struktura prihoda po osnovu akciza po vrstama akciznih proizvoda. Dakle, alkohol, duvan, ostali elementi koji se akcizno opterećuju, goriva, itd. i kakva je tendencija za 10 mjeseci ove godine u pogledu iznosa prihoda budžeta po osnovu akciza i po vrstama akciznih proizvoda.Mislim da je to izuzetno značajno. Ja bih vam bio zahvalan s obzirom na to što ću diskutovati povodom predloga izmjena ovog zakona. Hvala.
  • Želite odgovor? Izvolite gospodine Radović.
  • Evo, gospodine Kaluđeroviću, imam podatke čini mi se koje ste tražili. Znači prihodi od akciza za 2013. godinu.Ovo je period cijela 2013. mada imam i za period januar - 30.septembar, pa sada ne znam koji su lakši za upoređivanje. Kada je u pitanju cijela godina imamo prihode od akciza na duvanske proizvode 47,5 miliona, na gaziranu vodu 3,5 miliona, kafa 2,1 milion, alkohol i alkoholna pića 13,6 miliona, mineralna ulja 94,6 miliona. Prihodi od akciza u 2014. godini period januar - septembar, znači 1.1 - 30.09. duvanski proizvodi 30,3 miliona, gazirana voda 2,7 miliona, kafa 1,5 milion, alkohol i alkoholna pića 9,9 miliona, mineralna ulja 73,4 miliona. Ako želite za ovaj period januar - septembar prošle godine, imam i te podatke.
  • Hvala vam. Prelazimo na uvodna izlaganja. U ime poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kolega Zoran Jelić, a neka se pripremi kolega Đukanović u ime kluba DF. Izvolite kolega Jeliću.
  • Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, Dame i gospodo poslanici, uvaženi gospodine Radoviću, Dakle, Zakon o akcizama donijet je još daleke 2001. godine, skoro evo 14 godina i do tada je, od tada do danas je doživio zaista puno izmjena, a očekujemo da ćemo i sa usvajanjem ovog predloga zakona imati i ovu posljednju izmjenu. Dakle, zakonom koji je u primjeni još od 2002. godine uvedena je akciza na plaćanje, plaćanje akciza na tri grupe proizvoda i to prije svega na alkohol, alkoholna pića, duvan i duvanske proizvode, kao i mineralna ulja i njihove derivate i supstituti. Izmjenama i dopunama Zakona koje smo imali 2012. godine u grupu proizvoda koji se oporezuju u akcizni sistem Crne Gore uvedena su još dva proizvoda, to je kafa i gazirana voda. Posljednje izmjene Zakona o akcizama izvršene su 2013. godine, kada je između ostalog došlo do povećanja specifične akcize na cigarete sa 15 eura na 17,50 eura na 1000 komada cigareta i smanjenje proporcionalne stope sa 36 na 35 od maloprodajne cijene cigareta. Koje su osnovne izmjene i dopune ovog zakona? Dakle, odredbama ovog zakona se izjednačava status proizvođača i uvoznika akciznih proizvoda imajući u vidu da akcizni proizvodi najvećim dijelom potiču iz uvoza. Smatra se da je najcelishodnije da sistem odloženog plaćanja akcize bude praćen od strane Uprave carina, a ne kao što je to do sada rađeno od strane poreske uprave. Na ovaj način bi se kroz objedinjavanje postupka kontrole i naplate ove dažbine, ujedinio sistem i obezbijedila čak efikasnija kontrola, a samim tim i naplata akcize od kako kod proizvodnje i uvoza akciznih proizvoda, što će svakako doprinijeti povećanju prihoda a istovremeno će se omogućiti suzbijanje ili djelovati na suzbijanje sive ekonomije na tržištu akciznih proizvoda. Ovo rješenje je svakako u skladu sa preporukama i procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji gdje kontrolu proizvodnje uvoza i prometa akciznih proizvoda vrši nadležni carinski organ. Ja vjerujem gospodine Novoviću da, pošto se ovo sad sa poreske uprave prebaca na carinsku upravu da carinska uprava ima dovoljno kapaciteta da vrši i ovaj takozvani nadzor. Takođe, ovim zakonom je izvršeno i usaglašavanje i pravno tehničko poboljšavanje odredbi važećeg rješenja u dijelu koji se odnosi na rokove za povraćaj plaćanja akcize u cilju sveobuhvatne i preciznije primjene od strane poreskih akciznih obveznika. Takođe, ovom, jednim članom, tj. članom 10 u cilju podsticaja razvoja turizma predlaže se uvođenje prava na povraćaj cjelokupne akcize za mineralna ulja koja se koriste za upotrebu mehanizacije koja služi, prije svega, za pripremanje staza i parkinga na skijalištima, jer je do sada primijećeno da su te cijene, tj.ski pasova i parkinzi na našim skijalištima neuporedivo veći u odnosu na okruženje i smatra se da sa ovom odredbom će se djelovati na smanjenje tih cijena. Takođe, ono što je novina jeste da se ovim zakonom predlaže i akcizni kalendar, tj. želi se definisati, da tako kažem, naplata akciza. Predloženim akciznim kalendarom propisuje se povećanje specifične akcize na cigarete, koja bi se od početka primjene ovog zakona povećala sa 18 eura za 1000 komada, na 22 eura za 1000 komada, tj. po paklici 0,44 eura. Ovim predloženim tekstom zakona predviđeno je da akcizni kalendar počne od 1. avgusta 2014. godine. Kako upravo sada razmatramo taj zakon moraćemo djelovati amandmanski i promijeniti da ovaj akcizni kalendar počne da se primjenjuje od 1. novembra 2014. godine. Takođe, akciznim kalendarom se predlaže promjena akciznih stopa jednom godišnje i to od 1. aprila svake godine imajući u vidu da se u januaru već mijenja minimalna akciza usljed promjene prosječne ponderisane cijene cigareta. Ovakva fiskalna ... i proporcionalne akcize predlaže se kako bi se osigurala stabilnost tržišta i smanjio prostor za nelegalnu trgovinu cigareta. Takođe, želim da naglasim da nijesu potrebna sredstva za implementaciju ovog zakona, dodatna sredstva u budžetu Crne Gore i predlažem Skupštini da usvoji ovo predloženo zakonsko rješenje. Zahvaljujem.
  • Hvala vam kolega Jelić. Poslanik Milutin Đukanović u imeKkluba Demokratskog fronta, a neka se pripremi poslanik Damjanović u ime Kluba SNP-a. Izvolite poslaniče Đukanoviću.
  • Gospodine predsjedavajući, uvaženi gospodine Radoviću, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, U svakom slučaju priča o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama predstavlja dobru priliku da se osvrnemo kako je to Vlada Crne Gore do sada vodila politiku u oblasti akciza, i kako je Vlada Crne Gore nevođenjem kvalitetne politike u oblasti akciza omogućila najodanijim kadrovima iz Demokratske partije socijalista ili kadrovima koji su rođački, prijateljski bliski Vladi Crne Gore da steknu stotine i stotine miliona evra, a budžet Crne Gore ostane uskraćen za isto toliki iznos. Sve je počelo, svi se sjećamo 90-ih godina.Pod izgovorom sankcija organizovan je takozvani državni šverc goriva preko Skadarskog jezera. I kada su sankcije ukinute sadašnja a i tadašnja Vlada, jer je to ista Vlada kontinuiteta, nijesu preduzeli ništa da se spriječi taj šverc, već su i dalje dozvoljavali da se odvija šverc goriva preko Skadarskog jezera za odabrane pojedince, a državni budžet je ostajao uskraćen za ogromna sredstva. Osim nafte, odnosno goriva, još jedan akcizni proizvod bio je interesantan za Vladu Crne Gore.to je duvan i duvanski proizvodi, u narodu je ta akcija prepoznata kao šverc cigareta. Ali, mi smo od predstavnika Vlade slušali da se radi o takozvanom tranzitu, a zamislite kakav je to tranzit. Tranzit brzim gliserima pod okriljem noći da ih niko ne uhvati. Mi se nadamo da će kolege koje su iz opozicije koje su izabrali juče vrhovnog državnog tužioca, a koje su u nekom ranijem periodu bili prepoznati kao veliki borci protiv šverca cigareta, tražiti od tog istog tužioca da konačno razjasni tu dilemu, da li se radilo o tranzitu kao što priča Vlada ili se radilo o klasičnom švercu cigareta kao što uporno tvrdi opozicija. Ali, suština je sljedeća da je budžet ostajao bez stotina i stotina miliona prihoda. Da li je gospodine Radoviću, bilo ko, bilo kada pokušao da izračuna za koliko je budžet Crne Gore stvarno oštećen zbog šverca cigareta i goriva? Samo da podsjetim da posao Vrhovnom državnom tužiocu bude lakši ili teži, da je ovaj šverc cigareta i goriva pratio i veliki broj ubistava. I danas postoji organizovani šverc cigareta. Gospodine Radoviću, da ne kažete da na pamet pričam, pogledajte ove paklice cigareta.Ovo jutros može da se kupi u Podgorici.Gdje su ovdje akcizne markice?Ne postoje. Znači i dan danas nekom iz Vlade Crne Gore odgovara da se vrši šverc cigreta, kako bi se pojedinci bliski vlasti obogatili i stekli nenormalno bogatstvo. Ti koji su se obogatili na švercu cigareta i goriva oni su postali upravljači naših sudbina. Oni su od tako stečenog novca kupovali preduzeća po Crnoj Gori i oni su danas ti koji upravljaju Crnom Gorom, oni su danas ti koji presudno utiču i na politička zbivanja u Crnoj Gori. Sam ovaj zakon predstavlja jednu običnu kozmetiku da se određeni propisi u Crnoj Gori usaglase sa propisima Evropske unije. Međutim, bilo kakvo povećanje cijena, pa čak i cijena cigareta, negativno utiče na standard građana. Složićete se da bi mnogo efektnije bilo da se spriječi sadašnji šverc cigareta i goriva, ili još bolje, da se oduzme imovina svim koji su se obogatili na švercu cigareta i goriva, jer ovo društvo mora da počiva na pravdi, a ne mogu neki koji su uz pomoć države, kojima je država omogućila da se obogate danas da postanu gospodari naših sudbina. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama poslaniče Đukanoviću. Poslanik Aleksandar Damjanović u ime Kluba Socijalističke narodne partije, a neka se pripremi kolega Perić.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Gospodine Radoviću, Pažljivo sam slušao obrazloženje ovog predloga zakona i komentar koji je dao kolega Kaluđerović kada je rekao da se više od 20% poreskih prihoda ostvaruje od akciza, 161 milion eura samo prošle godine i svakako, veoma nizak nivo, odnosno neočekivani tokom ove godine zbog notorne činjenice da i po priznanju vladinih zvaničnika, mislim da je direktorka Agencije za duvan to javno izjavila, imamo rast sive ekonomije, odnosno šverca nelegalnog prometa duvana kao jednog od akciznih proizvoda. I svakako, drago mi je što kolege podržavaju moj apel koji sam dao na početku prethodne diskusije da se Vrhovni državni tužilac uključi u priču oko poslovanja Duvanskog kombinata i uopšte prometa duvanskih proizvoda. Mislim da će i kolega Kaluđerović to potencirati. Dakle, govorili ste i o nekim stvarima koje ovdje mijenjamo, je li tako. Carinski organ koji preuzima postupak, vidim da sada vraćate rješenje, da dijelite nadležnost između poreskog organa i carinskog organa, ali sam vidio i da onako nonšalantno prelazite preko nečega što jeste bio moj amandman kada smo ovu raspravu obavili na Odboru davno, obavićemo je i o amandmanima, a to je na akcizni kalendar, gdje ste dali neprihvatljivo lošu dinamiku akciznog kalendara koju treba da usaglasite sa Evropskom unijom, i poziv da završite onu obavezu koju smo vam dali kao Odbor da do rasprave u plenumu, rasprava je ovdje počela, biće u pojedinostima, dostavite tabelu usklađenosti koje nema. To je jedna stvar. Druga stvar, kada govorimo o akciznom kalendaru rekao sam i smatram da je ovakav akcizni kalendar neusaglašen, da nije dobar za državu Crnu Goru i za potencijalne prihode, da će dovesti do toga da ukoliko budemo imali ovakvu dinamiku, a povećanja specifične, a smanjenja proporcionalne, da kažem akcize, doći ćemo u situaciju da ćemo pete godine morati da podignemo cijene cigareta gotovo duplo ili dvostruko i da na taj način usklađujemo sa onim što jesu zahtjevi Evropske unije. Ovo treba da bude mnogo brža dinamika povećanja specifične akcize i brža dinamika takozvane ... proporcionalne akcize. No i to je jedno od pitanja o kojima treba diskutovati. Usko je stručno, ali osjetljivo i vezano je opet za snagu države da se zbog minimalnog povećanja cijena duvana, i tu se ne slažem sa mojim prethodnikom, cijena duvana se mora povećavati i ako smo pušačka nacija, jer smatram i to smatra većina u državi da su ogromni troškovi za zdravstvo. To su milioni i desetine miliona evra, mnogo veći nego ovo što imamo sa takozvanim niskim cijenama duvana i trovanjem nacije, jer Vlada nema druge mehanizme da ovu politiku uskladi sa politikom ozbiljnih država. Da se i tu koncentrišemo, da razgovaramo o tome što je najbolje za tržište duvana, za legalno tržište duvana i da ne prihvatim ni jednu jedinu izjavu i objašnjenje od strane Vlade, zvaničnika, Vi to nijeste rekli, jesu neki zvaničnici u Vladi, da oni imaju problem u koliko malo povećamo cijene duvana, odmah imamo šverc. Država Crne Gora mora da pokaže snagu, političku volju koju nema trenutno u Vladi, da se odgovori svakom švercu i da cijene duvana neće uzrokovati povećanje sive ekonomije, kao što je evidentno, na žalost to imamo. Oko goriva, rekao sam da model takozvane automatske cijene kojim je zaštitila Vlada Helenik petrol kod privatizacije Jugopetrola.Ne može da opstane, jer on ne daje manevarski prostor da se akciznom politikom u slučaju poramećaja cijena nafte na svjetskom tržištu adekvatno odgovori. Smatram da i tu postoji prostor za bolju definiciju akcizne politike, uz naravno podsjećanje da vam je gospodin Ninoslav Kaluđerović predstavnik NVO Put ukazao na katastrofalno stanje vezano za konkurentnost prevoznika u drumskom saobraćaju i zbog ukidanja izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama, onaj famozni član 52. Šta su po tom pitanju uradili? Takođe, ne razmišljate i opet nema iskoraka, jer definitivno nema volje u ovoj Vladi da se širi polako vrsta akciznih proizvoda. Već se u ozbiljnim zemljama govori o tome da se neki prehrambeni proizvodi i artikli koji utiču na zdravlje građana, da ih ne nabrajam sada, da se polako uvode u ovaj, da kažem, red proizvoda gdje se plaća akciza. Još jedno pitanje, gospodine Radoviću, sa tim ću zaokružiti, mislim da sam o zakonu u ovoj fazi dovoljno rekao, biće naravno i rasprava oko amandmana koja će biti možda i interesantnija nego ova rasprava ovdje. Jedno podsjećanje na jednu vašu obavezu koju niste završili, odnosno ministarstvo, i dalje imamo problem u Centralnom registru Privrednog suda gdje direktor ne donosi rješenje o upisu novih vlasnika Fonda Trend. O čemu se ovdje radi?Uporno slušam, dolaze do mene žalbe i predstavnika investitora i Američke privredne komore i ...(Prekid) ali je bitno što narušavamo pravni sistem time što se jedna radnja ne sprovodi. Ko je zakočio i jeste li Vi resorno nadležni nad Centralnim registrom Privrednog suda? Hvala vam.
  • Hvala i Vama kolega Damjanoviću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore, kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Mi danas ovdje raspravljamo o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama i kao u obrazloženju čitavog niza drugih zakona.Mi imamo tu rečenicu da se on donosi zbog usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, a onda u trećem poglavlju obrazloženja stoji da je predmetni zakon izvršen usklađenjem sa relevantnim propisima Evropske unije, Direktivom savjeta Evropske unije 2011/64, o strukturi stopa na akcize za duvanske proizvode i onda se kaže, zakon je djelimično usaglašen sa ovom direktivom. Onda se u narednom poglavlju kaže da je direktiva Savjeta Evropske unije 2003/96 o restrukturiranju okvira zajednice za oporezivanje energenata i električne energije, zakon takođe djelimično usaglašen sa ovom direktivom. Dakle, taj argument da se ovaj zakon donosi sad uopšte nije na kraju razjašnjen, da li on stoji ili ne stoji. Zašto već ako smo krenuli u usklađivanje nismo barem i ove direktive sagledali koliko mogu da se sagledaju. Međutim, nisam ovdje da se bavim formalnim stvarima već više suštinske prirode. Podjednako važna oblast kod akciza jeste i naplata, ali i povraćaj same akcize. Neselektivna primjena bilo naplate, bilo povraćaja akcize može sa jedne strane da nekom omogući enormni profit, a sa druge strane može da bude velika biznis barijera, ako izostane na vrijeme povraćaj akcize. Povraćaj akcize građana radi, najviše se kasni u tom povraćaju, najrizičnije grupe i najranjivije grupe su poljoprivrednici i prevoznici. Kolega Damjanović je pomenuo slučaj auto prevoznika koji nijesu mogli da ostvare 18 centi po litru goriva na koje imaju pravo i žalili su se dugo vremena i nisu dobili adekvatan odgovor, a sa druge strane i poljopivrednici su bili obasuti obećanjima da će za vrijeme sjetve i žetve imati maltene gorivo koje je u potpunosti oslobođeno akciza. Osim tih obećanja mi smo čuli more izjašnjavanja poljoprivrednika da oni nikada to nijesu mogli da realizuju. Da li imate negdje tu uporedne podatke? Ovdje uporno jedan veliki problem koji se ne sanira, preko koga se jednostavno pretrčava, jeste taj problem primjene. Ko će da primjenjuje i ko će da nadgleda ovaj zakon. Sa jedne strane imate ogromne stavke, enormne stavke, radi se o desetinama miliona eura koje se naplaćuju, građana radi, to su najčešće duvanski proizvodi, gorivo i alkohol, a svakodnevno u prodavnicama u veleprodajama ili maloprodajama možete da dođete do tih istih proizvoda bez akciznih markica. Sa druge strane imamo slučaj da striktno primjenjujemo upravo te akcize.Naravno vraćam se na auto prevoznike, kada oni toče gorivo na pumpama. Mi nemamo kapacitet da se oni na bilo koji način zaštite, da ostvare prava koja po zakonu i pratećim pravilnicima imaju. Čini se, kad se sve negdje oduzme i sabere da je ovaj zakon u suštini samo još jedna paukova mreža ili već da se radi o prosto šumi da ne bi vidjeli drvo. U šumi propisa u koje jednostavno je na kraju jako teško odrediti da li će, vi imate vjerovanje da će se poboljšati naplata akciza u državni budžet, imate ogroman rizik neselektivne naplate akciza koji je prosto evidentan, očigledan, ako ga vi ne priznajete, evo pozivam građane da se uvjere na ulicama, u veleprodajama, maloprodajama na koliko proizvoda mogu naići bez akciza. Na kraju, negdje ono što čudi umjesto da smo imali barem neku odlučniju akciju ili namjeru da to ne bude tako imamo dodatno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, a ponovo sam čitao direktive Evropske unije gdje stoji da one nijesu u potpunosti usklađene sa upravo tim direktivama. Ono čime bih završio jeste da bi bila preporuka, prosto da se vodi ovim rubnim oblastima o malim korisnicima proizvoda koji podliježu oslobađanju od akciza, odnosno povraćaju tih sredstava, da jednostavno i Ministarstvo finansija i druge institucije učine sve da ti ljudi koji imaju pravo na određen povraćaj akciza zaista mogu da ih realizuju. U suprotnom mi imamo mrtvo slovo na papiru i nemamo dalje sređivanje ove vrlo važne oblasti. Zahvaljujem.
  • Hvala poslaniče Perić. Ovim smo zaokružili niz uvodnih izlaganja onih predstavnika klubova koji su bili zainteresovani da učestvuju u ovom dijelu rasprave. Pitam gospodina Vukovića, da li želi da komentariše uvodna izlaganja? Izvolite, do pet minuta.
  • Dosta je pitanja postavljeno u ovim uvodnim izlaganjima, a neka se i ponavljaju pa ću pokušati da ih objedinim. Postavljeno je pitanje od poslanika Zorana Jelića, da li Uprava carina ima dovoljno kapaciteta za sprovođenje ovog Zakona o akcizama, zatim je poslanik Aleksandar Damjanović razumio da se sa podnošenjem amandmana opet dijeli nadležnost između Poreske uprave i Uprave carina, poslanik Perić je isto postavio pitanje ko će da nadgleda zakon. Znači, tu ću da kažem da će zakon sprovoditi Uprava carina od 01.januara 2015. godine, to je ipak najcjelishodnije. Prvo što ti proizvodi dolaze najčešće akcizni proizvodi iz uvoza, vrlo malo tih proizvoda se proizvodi u Crnoj Gori. Akcizna skladišta često se podudaraju sa carinskim skladištima i to je i model u većini modernih poreskih i carinskih administracija da akcizni proizvodi budu u nadležnosti Uprave carina. Poslanik Jelić je takođe naglasio potrebu da djelujemo amandmanski na ovo pomjeranje primjene akciznog kalendara. Međutim, mislim da je već to uradio Zakonodavni odbor i taj amandman se nalazi u sajtu, tako da je ukoliko zakon bude usvojen i objavljenu "Službenom listu" prije 1. novembra, onda će se realizovati ovako kako je predviđeno Amandmanom da se akcizni kalendar primjenuje od 1. januara. Poslanik Đukanović je više diskutovao o nekim pitanjima koja su aktuelna još iz prošlosti i koja, čini mi se, u ovom trenutku nijesu aktuelna kada je u pitanju ovaj zakon i kada je u pitanju naplata, kontrola i sama politika akciza tako da se ne bih osvrtao na ta pitanja. Jedino ću ponoviti ovo da i povećanje cijena cigareta utiče na standard građana. Složio bih se sa gospodinom Đukanovićem da ipak svako povećanje cijena utiče na standard građana pa i ovo povećanje cijena cigareta. Što se tiče ovog akciznog kalendara, bilo je primjedbi da se krenulo sa malo sporijom dinamikom da će naglo početi, odnosno da skače akciza u narednim godinama. Tu postoji amandman Aleksandra Damjanovića na koji se još nijesmo izjasnili. Mislim da će to biti vjerovatno interesantna diskusija kao što je i on sam rekao, ali prethodno to treba da se raspravlja na matičnom odboru pa će se ponovo o tom amandmanu raspravljati ovdje. Pitanje povraćaja akcize je postavljeno i od strane poslanika Damjanovića i Perića a to je pitanje povraćaja akcize od razlike, odnosno radi se o akcizi koja se plaća na gorivo koje se koristi u industrijske i komercijalne svrhe. Zakonom je propisana akciza u iznosu od 350 € a za određene te ranjive djelatnosti može se propisati ta niža akciza koja iznosi 169,00€ na 1000 litara. Ono što je rađeno nekada, znači jednostavno Pravilnikom se nije moglo uvesti to pravo na povraćaj te akcize nego se moralo naći zakonsko rješenje i ovim zakonskim izmjenama stvaraju se uslovi da se obezbijedi taj povraćaj za određene djelatnosti. Tu već ima amandman poslanika Šehovića na sajtu u kojem se predlažu takva rješenja i koja bi se kombinovanjem sa rješenjem iz ovog zakona omogućilo da se stvore te zakonske pretpostavke za povraćaj akcize u tim pojedinim djelatnostima. O tome ćemo takodje raspravljati posebno na matičnom odboru i tada ćemo se izjasniti o tom amandmanu. Postavio je poslanik Damjanović i pitanje tabele usklađenosti. Mi smo zatražili tu tabelu, medjutim, administracija iz Brisela brzo ne radi pa još uvijek nijesmo dobili tu tabelu... (Prekid) Mislim da sam odgovorio i na ova pitanja koja je postavio poslanik Perić. Jedino konstatacija da ima određenih proizvoda u prometu na kojima nema akciznih markicatone mogu negirati da ima akciznih proizvoda samo što isto neka alkoholna pića ne obilježavaju , recimo pivo se ne obilježava sa akciznom markicom, sva nijesu obilježena, ali uglavnom cigartete, žestoka pića i ostalo na njima mora da stoji akcizna markica. Ako ne stoji akcizna markica onda to jeste, mogu i ja reći, šverc. Ali, jednostavno to treba da kontroliše do sada poreski organ a u buduće će kontrolisati carinski organ, i oni to rade. Takva roba se plijeni, podnose se prekršajne prijave, zatvaraju se objekti. Sada, kolikoga je to maha nije to čini mi se toliko široko rasprostranjeno ali gdje se nadje takva roba ona se plijeni, oduzima, podnose se prekršajne prijave, naplaćuju kazne. To je ....
  • Hvala, isteklo je vrijeme. Poslanik Perić, odgovor na komentar . Izvolite.
  • Samo kratko, da ne bi bilo nedorečeno za dosljednu primjenu Zakona o akcizama, potrebne su dvije stvari - politička volja i ažurna administracija. Čini mi se da se ne zna đe smo tanji. Prije svega, politička volja za krupne igrače da bude neselektivno primjenjivan ovaj zakon jednostavno ne postoji. S druge strane, ažurna administracija, opet vam kažem, pogledajte broj primjedbi auto-prevoznika i poljoprivrednika koji se žale da ne mogu da ostvare efikasan i ažuran sistem, da uđu u sistem povraćaja akciza. Radi se o vrlo skromnim sredstvima. Međutim, to je sve u suštini posljedica toga jer mi imamo neoliberalnu Vladu koja se prosto ne zanima tim malim brojkama. One su vrlo značajne. Značajne i poljoprivredniku i veoma je značajna autoprevozniku da ovo može vrlo efikasno i ažurno da ostvari. U ovom trenutku to ne može. Takođe, kolega Đukanović je pokazivao paklicu cigareta, ovdje u Skupštini, koja nemaju akciznu markicu. Pretpostavljam, neću da se igram Šarloka Holmsa, pretpostavljam da je to kupio negdje ovdje, u okruženju. Znači, ako "laže koza ne laže rog", nije tu ništa sporno. S druge strane kada kažete ovdje o povraćaju akciza vrlo je bitno naglasiti da se u nekoliko navrata ministar poljoprivrede, koliko me sjećanje dobro služi, hvalio time da su donesene odgovarajuće odluke na Vladi , pa ostaje nejasno je li to oblast koja se reguliše zakonima ili odlukama Vlade. Govorio je o akcizama koje se odnose na povraćaj akciza, odnosno oslobađanje u potpunosti akciza koja se odnose na gorivo u vrijeme sjetve i žetve. Sada imamo zakon koji donosimo, vi kažete da se ne može doći do novog povraćaja odnosno oslobađanja od akcize drugim načinom, a sa druge strane od nikog drugog no od ministra imamo izjave da se donose odluke na Vladi oko toga. Tu ostaje zaista jedno polje potpune nedorečenosti koje ne ohrabruje ... bilo ažurnosti administracije promijeniti na bolje.
  • Hvala kolega Periću. Prelazimo na diskusije. Poslanik Veljko Zarubica, u ime Kluba DPS-a, a neka se pripremi poslanik Kaluđerović. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Mustafiću. Poštovane kolege, poštovani gospodine Radoviću, poštovani građani, Dosta toga je rečeno u dosadašnjim diskusijama a i u odgovorima gospodina Radovića, ali nešto ću i ponoviti. Zakon o akcizama donešen decembra 2001. godine u prethodnom periodu imao je više izmjena i dopuna a zadnje su izvršene u avgustu 2013. godine. Razlog za dodatne izmjene i dopune ovog zakona, kao što je navedeno u obrazloženju, proizilazi iz daljeg usaglašavanja sa odgovarajućim propisima Evropske unije, a posebno sa direktivama koje se odnose na visine stopa i strukturu duvanskih proizvoda što je u skladu sa politikom Vlade Crne Gore u smislu obezbjeđenja većeg obima sredstava za Budžet Crne Gore. Postojećim zakonom su smanjene akcize za dizel gorivo, povećane stope za cigarete i alkoholna pića a ova vrsta poreza uvedena je na kafu kao i na gazirana bezalkoholna pića. U Izvještaju o napretku Crne Gore u poglavlju XVI koji se odnosi na oporezivanje konstatuje se da su potrebna dodatna poboljšanja kako bi se struktura opseg primjene i nivo akcize u potpunosti uskladile sa pravnim tekovima Evropske unije. Predlogom izmjena i dopuna predvidjeno je da kontrolu obračunavanja i plaćanja akcize vrši carinski organ sa osnovnim ciljem da se kroz objedinjavanje postupka unaprijedi sistem i obezbijedi efikasnija kontrola i naplata. Propisi Evropske unije kod oporezivanja duvanskih proizvoda predviđali su da najniži iznosi akciza za cigarete ne može biti manji od iznosa koji odgovara iznosu od 57%, maloprodajne cijene cigarete, iz najpopularnijeg cjenovnog razreda, ali ne manje od 64 eura na kilogram cigareta. Tokom 2013. godine u našem Zakonu izvršene su izmedju ostalog izmjene u načinu utvrdjivanja minimalne cijene akcize i umjesto najpopularnije cjenovne kategorije uvedena je primjena prosječno ponderisanog prosjeka kao osnova za obračun minimalne akcize. Od 1. januara 2014. godine obavezujući minimum u EU iznosi 90 eura na 1000 komada cigareta, odnosno 60% odprosječno ponderisane cijene cigareta. Shodno regulatornom okviru Evropske unije, kao i potrebi ubrzane harmonizacije akciznog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije, predlaže se uvođenje akciznog kalendara kojim bi se unaprijed regulisala dinamika postojećeg povećanja akcize u periodu 2014-2018. godina. Da li će ovo značajno povećanje akcize na duvanske proizvode imati uticaja na smanjenje broja konzumenata ostaje da se vidi, ali u svakom slučaju neće uticati na smanjenje prihoda u budžetu po ovom osnovu. Po prvi put se u akcizni sistem predviđa uvođenje biogoriva opet shodno direktivama evropske zajednice, gdje se pod biogorivom smatra tekuće ili plinsko gorivo koje se koristi kao pogonsko gorivo za potrebe prevoza proizvedeno iz biomase. Vi ste razjasnili dilemu koja postoji u zakonu, da visina stope akcize za biogoriva bude nula, dali ste amandman da ta visina akcize bude koliko i visina akcize drugih proizvoda od nafte. Isto tako, predlaže se uvođenje prava na povraćaj cjelokupne akcize za mineralna ulja koja se koriste za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza, kao i parkinga na ski stazama. Ono što najviše interesuje obveznike plaćanja akciza jeste zakonsko rješenje koje se odnosi na povraćaj plaćene akcize. Bilo je govora o tome. Novim predlogom izmjena i dopuna izvršeno je pravno tehničko poboljšanje važećeg zakonskog rješenja. U tom kontekstu, konkretno pitanje vama, gospodine Radoviću, u kojoj je fazi donošenje novog pravilnika za povraćaj plaćene akcize i da li se njime predviđa pravo na povraćaj dijela akcize za autoprevoznike, shodno članu 52 Zakona o akcizama, što je i bila primjedba predstavnika NVO Put kod rasprave o izmjenama i dopunama ovog zakona na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. U konačnom, zbog potrebe da se struktura, opseg primjene kao i nivo akcize u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama Evropske unije, kao i potrebe regionalne usklađenosti kako bi se minimizirao rizik od potencijalnog rasta ilegalnog tržišta, izmjene i dopune ovog zakona Skupština treba da usvoji. Zahvaljujem se i izvinjavam se na prekoračenju.
  • Hvala i vama kolega Zarubica. Pozdravljam u ovom jesenjem zasijedanju sve kolege i javnost. Sada riječ ima kolega Kaluđerović, a neka se pripremi koleginica Kovačević, da ne pogriješimo slučajno. Mada je u Crnoj Gori kada ženu nazoveš kao čovjeka vazda je bila veća titula i veće uvažavanje, ali sada se ne smije pogriješiti. Izvinjavam se, kolega Kaluđeroviću.
  • Hvala vam. Pozdrav i vama potpredsjedniče Parlamenta Raduloviću. Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine Radoviću, U pripremi za raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o akcizama više ću obratiti pažnju na njegovu primjenu u praksi u odnosu na rješenja predloženih izmjena, jer pod posebnom mojom pažnjom, priznajem, biće jedna vrsta akciznog proizvoda tj. pitanje proizvodnje i prometa duvana. Vi ste članom 7 Predloga izmjena i dopuna Zakona u odnosu na ovaj akcizni proizvod predložili smanjenje akcize sa 40 na 25 evra po kilogramu fino rezanog duvana i u obrazloženju rekli da je motiv za to da se podstakne proizvodnja i da se smanji moguća siva zona zbog procijenjene visoke cijene. Mislim da u tom dijelu može da se govori da je ta vrsta procjene realna. Ali, da napravimo neka poređenja i neke procjene u odnosu na ostvarene prihode u budžetu za 2013. godinu po osnovu poreza, doprinosa. Najveći budžetski prihod, ponoviću i ja, koji čini oko 60% tekućih prihoda je prihod po osnovu poreza, 755 miliona za prošlu godinu. U okviru njega ubjedljivo najznačajniji dio je porez na dodatu vrijednost koji je za prošlu godinu bio 430 miliona, zaokruženo govoreći, i iza njega ide porez, odnosno idu akcizni prihodi koji su prošle godine iznosili 161 milion. U okviru ove cifre na moje pitanje povodom vašeg uvodnog izlaganja rekli ste da je akcizni prihod na duvan iznosio 47,5 miliona evra, dakle na godišnjem nivou. Saopštili ste, takođe, podatak da je na duvan akcizni prihod za devet mjeseci ove godine 30,3 miliona. Ako ovu tendenciju izvedemo na godišnji nivo, dakle i za četvrti kvartal, onda je potpuno jasno da akcizni prihod na duvan u 2014. će, ako ne bude nekih drastičnih pomjeranja, pasti za oko 20%, biće niži, u odnosu na akcizni prihod iz 2013. godine. Ima li za to opravdanja, gospodine Radoviću ili je to jasan pokazatelj da sve više idemo u sivu zonu kada je u pitanju proizvodnja i promet duvana? Vi znate da sam ja i vaš državni organ i druge pitao, tražio informacije u vezi sa proizvodnjom duvanskih proizvoda u Duvanskom kombinatu Podgorica, pa da dodam AD u stečaju, od maja mjeseca 2010. godine. Dakle, u kolektivu koji je jedan, mogu slobodno reći, najstariji privredni kolektiv u Crnoj Gori, potpuno je ciljano ova vlast uvela stečaj, očigledno sa namjerom ne da ozdravi taj kolektiv nego da se tamo dešavaju neke stvari koje izmiču kontroli i koje, između ostalog, za posledicu imaju drastično smanjenje prihoda budžeta po osnovu akciza. Kada pogledamo da smo u 2013. godini bili planirali da bi mogli da izmirimo obaveze koje su planirane budžetom, da se zadužimo kreditno 200 miliona, morali smo da se zadužimo 333 miliona. Da li smo zahvatili sve ono što po zakonima ove države pripada državi? Ne, sigurno. Ubijeđen sam da je jedna od ključnih stavki siva zona u vezi sa duvanskom proizvodnjom. Dakle, iz podataka koje sam dobio od stečajne uprave jasno je da u ovakvoj organizaciji u Duvanskom kombinatu u stečaju imamo proizvodnju na nivou 100 tona mjesečno, odnosno to je 1200 tona na godišnjem nivou. Kada se to prevede u cigarete, to je oko 60 miliona cigareta. Samo po tom osnovu, ako bi napravili procjenu, prihodi po osnovu akciza bi morali biti na ovom nivou. Gdje vam je akcizni prihod po osnovu uvoznih cigareta? Toga, takođe, ima u velikoj mjeri. Potpuno je jasno da desetine miliona ostaju nezahvaćene kao prihod budžeta nego ostaju u sivoj zoni. Kada bi u Duvanskom kombinatu Podgorica proizvodnja bila, a ona je lagano moguća da se dostigne na nivo između 150 i 200 tona proizvodnje cigareta na mjesečnom, dakle blizu 2000 tona na godišnjem nivou, to kada se prevede, kilogram proizvodnje cigareta je, u stvari, 50 paklica, to je cirka 100 miliona paklica cigareta. Vi ste rekli već da je evropski standard, obaveza Evropske unije da se na kilogram, je li tako, proizvedenih cigareta mora obezbijediti učešće zahvatanja od 45 evra po kilogramu, 45 evra za 50 paklica cigareta to je 90 centi po svakoj proizvedenoj paklici. Ako bi u Duvanskom kombinatu proizvodnja bila na nivou o kojem sam govorio, to je 100 miliona proizvedenih paklica, to je 90 miliona prihoda budžeta Crne Gore na godišnjem nivou. Zbog čega nećemo to da obezbijedimo? Postoje i brojni multiplikativni efekti, kooperanti, hiljade njih. Sada je to simbolično na području Malesije, Zete, Lješkopolja, zbog toga što se uništavaju kooperantni, što im se i sada duguje mnogo kao što se i zaposlenim u Duvanskom kombinatu u stečaju ne plaćaju mjesecima, da ne kažem godinama doprinosi i rade pod izuzetno nepovoljnim uslovima, a prihode i dobrobiti od toga nema država nego neki privilegovani pojedinci. Hvala.
  • Hvala i vama kolega Kaluđeroviću. Izvolite, koleginice Kovačević.
  • Hvala potpredsjedniče. Kolege poslanici, poštovani građani, uvaženi gospodine Radoviću, Pred nema je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama čiji razlozi za donošenje su sljedeći. Dodatno usklađivanje visine akcize na akcizne proizvode, duvanske proizvode dinamikom postepenog usaglašavanja sa odgovarajućim propisima Evropske unije, što je u skladu sa vladinom politikom u ovoj oblasti, čime će se obezbijediti veći obuhvat sredstava za budžet. Drugo, regionalne usklađenosti kod povećanja akciza kako bi se minimizirao rizik od potencijalnog rasta ilegalnog tržišta. Zakon o akcizama je u primjeni od 1. aprila 2002. godine. Tim zakonom uvedena je i obaveza plaćanja akcize za tri grupe proizvoda i to alkoholna pića, duvan i duvanske proizvode i mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, a od 1. aprila 2012. godine u akcizni sistem Crne Gore uvedena su dva nova akcizna proizvoda - kafa i gazirana voda. Akciza se plaća na akcizne proizvode proizvedene u Crnoj Gori i akcizne proizvode koji se uvoze u Crnu Goru. U proteklom periodu izvršeno je više izmjena navedenog zakona koje su se, pored ostalog, odnosile na dodatno usklađivanje visine akcize na cigarete i ostale duvanske proizvode, što je u skladu sa direktivama Savjeta Evrope. Takođe, Predlog zakona je usaglašen i sa propisima Evropske unije iz ove oblasti i to direktivom Savjeta Evrope 2011/64 o strukturi i stopama akcize za duvanske proizvode i direktivom Savjeta Evrope ... Pitam vas, gospodine Radoviću, zašto je zakon samo djelimično usaglašen sa direktivama Evropske unije i koji su razlozi zašto to nije u potpunosti usaglašeno? Drugo, članom 1 predloženog zakona izvršene su izmjene kojima je izjednačen status proizvođača i uvoznika akciznih proizvoda, a imajući u vidu da akcizni proizvodi, najvećim dijelom, potiču iz uvoza, to je najcjelishodnije da sistem odloženog plaćanja akcize bude praćen od strane Uprave carina. Iz Predloga zakona se može vidjeti da bi se na ovaj način postupak kontrole naplate ove dadžbine obezbijedila efikasna kontrola, kao i povećanje prihoda uz istovremeno suzbijanje sive ekonomije na tržištu akciznih proizvoda. Ovo rješenje je, takođe, u skladu sa preporukama i procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, gdje kontrolu proizvodnje, uvoza i prometa akciznih proizvoda vrše carinski organi zajednice. Molim vas za komentar, dosad je to radila Poreska uprava, koji su razlozi koji su vas, mimo ovog usaglašavanja sa standardima Evropske unije, opredijelili da sada to rade carinski organi, da li su carinski organi spremni da kvalitetno, na jedan pravi način, vode evidenciju i time omoguće veći prihod u budžetu naše države. Članom 7 predloženog zakona predlaže se smanjenje visine akcizne obaveze za fino rezani duvan sa 40 eura po kilogramu na 25 eura. Imajući u vidu visok nivo akcize za taj proizvod u odnosu na okruženje, što bi na neki način omogućilo da se proizvođači fino rezanog duvana registruju kao akcizni obveznici i smanji promet ovog proizvoda na sivom tržištu. Takođe, članom 10 u cilju podsticanja razvoja turizma predložili ste uvođenje prava na povraćaj cjelokupne akcize za mineralna ulja koja se koriste za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza i parkinga na skijalištima. Bliži način povraćaja, kao i uslove koje mora ispuniti kupac regulisaće se podzakonskim aktom koji će donijeti Ministarstvo finansija u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, što smatram da je, takođe, veoma dobro. Članom 12, mislim da je ovo mnogo bitno, ovom odredbom ste, imajući u vidu regulatorni okvir Evropske unije, kao i potrebu harmonizacije akciznog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije predložili ste donošenje akciznog kalendara kojim bi se unaprijed regulisala dinamika postepenog povećanja akcize u periodu od 2014. do 2018. godine. Znači, predloženim akciznim kalendarom propisuje se povećanje visine specifične akcize na cigarete koja bi se od početka primjene ovog zakona povećala sa nekih 18 eura na 1000 komada od 1. avgusta 2014. godine na 22 eura i time donekle, shodno direktivama Evrope, obavezujući minimalni iznos akcize na cigarete ne može biti manji od iznosa koji odgovara 60% od prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta, s tim da taj iznos ne može biti manji od 90 eura po kilogramu. Očekujem da ćete u komentaru oko akciznog kalendara reći što očekujete primjenom tog akciznog kalendara. Naravno, tim akciznim kalendarom predložili ste promjenu akciznih stopa jednom godišnje i to od 1. aprila svake godine. Imajući u vidu da se u januaru već mijenja minimalna akciza uslijed promjene prosječne cijene cigareta, ovakva fiskalna struktura je specifična i proporcionalna je ..(Prekid) osigurala stabilnost tržišta i smanjio prostor za nelegalnu trgovinu cigareta i time osigurali stabilni prihodi. Imajući sve ovo u vidu, ovaj zakon ćemo podržati i molim za odgovore. Izvinjavam se, potpredsjedniče, za prekoračenje.
  • Izvinjavam se i ja vama. Ovim smo iscrpili listu govornika. Riječ, ukoliko želi, ima gospodin Radović, glavni za poresku i carinsku politiku. Izvolite.
  • Uvaženi poslanici, pred sobom imamo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama. Imaju već podnijeta dva amandmana i dva od strane Vlade, dakle četiri amandmana. Jedan amandman je podnijet na akcizni kalendar koji će se raspravljati naknadno na matičnom odboru. Drugi amandman je podnijet u vezi sa pitanjem povraćaja akcize određenim pravnim i fizičkim licima koji nabavljaju gasna ulja radi njihovog korišćenja u komercijalne industrijske svrhe. Mislim da je najvažnije da odgovorim sada prvo na to pitanje.Pitanje je postavio poslanik Veljko Zarubica. On je pitao u kojoj fazi je donošenje pravilnika za povraćaj. Odgovorio bih na to pitanje jer to interesuje, vjerovatno, određena pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost i koja očekuju povraćaj akcize po osnovu nabavki gasnog uglja za obavljanje djelatnosti. Izmjenama zakona propisano je ovlašćenje Ministarstva da pravilnikom uredi ovu oblast povraćaja akcize na gasna ulja. Međutim, ukazala se potreba da se propiše i koje su to djelatnosti koji će moći koristiti pravo na povraćaj akcize. Kako se već nalazi u proceduri, nalazi se i na sajtu Skupštine amandman poslanika Šehovića. Od naše strane je ocijenjeno da nema potrebe ići sa novim amandmanom na tekst zakona. Uglavnom se radi o djelatnostima koje su prema amandmanu poslanika Šehovića, koje su po Zakonu o klasifikaciji djelatnosti razvrstane u okviru sektora CE, a to je prerađivačka industrija, zatim proizvodnja prehrambenih proizvoda, prerada drveta i proizvodi od drveta i u okviru saobraćaja određene grupe gradski i prigradski prevoz putnika, autobuski prevoz putnika, prevoz putnika u kopnenom saobraćaju, autobuski međumjesni prevoz, drumski prevoz tereta itd. Ovim amandmanom je obuhvaćen i saobraćaj, pošto je postavljeno pitanje u vezi, a mislim da je ranije postavio to pitanje i poslanik Perić. Na ovo pitanje sam odgovorio oko ovoga pravilnika. Usvajanjem ovakve odredbe u zakonu i propisivanjem postupka kroz pravilnik o primjeni Zakona o akcizama riješiće se to pitanje procedure povraćaja akcize gasnog ulja na nabavke koje se koriste u komercijalne industrijske svrhe. Drugo pitanje, poslanica Zorica Kovačević postavila je pitanje zašto je zakon samo djelimično usaglašen sa evropskim zakonodavstvom. Pa, vidite, plan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji je usvojen, pregovaračka pozicija je tako usvojena. Bar što se tiče poreskih zakona svaki će se usaglašavati iz godine u godinu, sukcesivno, tako da nijedan nije u potpunosti usaglašen sa zakonom nego prema tome planu će se usaglasiti na kraju, a konačno je prilikom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. U ovom trenutku je usaglašen onaj dio koji se mogao usaglasiti. Pitanje Velizara Kaluđerovića je bilo zašto su niži akcizni prihodi od duvana i da li i za to ima opravdanja ili je u pitanju sivo tržište. Sivo tržište ne može se negirati. Postoji sada ova dinamika akciznih prihoda, naplata akcize na akcizne prihode malo je drugačija nego za ostale akcizne proizvode. Poreski period kod akciznih proizvoda je kalendarski mjesec, međutim kod akcize nastaje akcizna obaveza 60 dana od dana preuzimanja akciznih markica. Tako da može da dođe do one situacije da su akcizne markice preuzete iz prethodne godine pa će biti plaćene u sledećoj godini ili obrnuto, to je opet stvar poslovne politike. Vrlo malo, da kažem, teško je razgraničiti iz godine u godinu, da li se te nabavke odnose na jednu godinu, na drugu godinu i da li se i sama akcizna obaveza odnosi na jednu ili na drugu godinu. Vidjećemo kako će biti do kraja ove godine. Ovdje imamo nešto niži prihod u ovom periodu dosadašnjem u toku ove godine u odnosu na prošlogodišnji period, ali s obzirom da možda ide i više nabavki u onom četvrtom kvartalu da će dospjeti veći iznos i za naknadu, ali opet do isteka godine teško je procijeniti.
  • Gospodine Radoviću, možete li malo konciznije da bi završili i drugu tačku. Sve što rečete skratite na pola, a opet sve rečite. Hajde da vidimo. Izvolite.
  • Završavam, nijesam baš razumio. Neću se vraćati na početak, nego ću samo odgovoriti još na ova dva pitanja poslanice Zorice Kovačević, to je koji su razlozi da carinski organ preuzme posao. Mislim da sam to rekao i u uvodnom izlaganju, evo skratiću gospodine potpredsjedniče, imamo amandman za akcizni kalendar koji će se razmatrati na matičnom odboru, tako da neću ni o tome dalje govoriti i šta se očekuje od akciznog kalenara, već povezano to pitanje, tako da mogu skratiti svoje izlaganje i misim da sam odgovorio na pitanja koja su postavili poslanici. Ako mi dozvoljavate samo poslanik Damjanović je, to sam prije preskočio, postavio pitanje za trend. To je konkretan postupak koji se odnosi na konkretnog poreskog obveznika koji se opet rešava u upravnom i nekom drugom postupku i mislim, a pogotovu što je poslanik Damjanović izašao, da nema potrebe da odgovaram na to pitanje.
  • Zahvaljujem Vam se, gospodine Radoviću. Znam da je izuzetno zanimljiva tema, kad sam bio sa one druge bande imao sam stotinu inicijativa i bila je tada Koviljka Mihajlović, jedna vrlo fina gospođa. Tako da je ova neiscrpna priča. Zahvaljujem se na prisustvu. Konstatujem da je pretres završen. O tome kada budemo glasali. Prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda, to je Predlog zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Vladimir Kavarić, ministar ekonomije i Zoran Perišić, generalni direktor Direktorata za unutrašje tržište i konkurenciju. Oni su prisutni i pozdravljamo ih. Jedno malo upozorenje i drugim ministrima da kad su u pitanju inicijative uz svoje pomoćnike i oni budu ovdje, tako da onu praksu koju smo već uveli na proljećnjem zasijedanju da i u jesen takođe poštujemo. Izvjestioci odbora su Vladimir Bojović, Zakonodavnog odbora i Almer Kalač, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Ministre, hoćete li da nas uvedete u priču? Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče, Predlog zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda koji se nalazi pred vama treba da zamijeni postojeći Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda. Trenutno važeći zakon je preuzeo dio mjera iz dvije direktive Evropske unije i to iz Direktive o opštoj bezbjednosti proizvoda i Direktive o takozvanim obmanjujućim proizvodima, a predlogom novog zakona finalizuje se promijenjeni pravni okvir na ovom području, a uzimaju se u obzir sve odredbe koje sadrži novi Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu koji je ova Skupština usvojila u julu ove godine. Naime, u taj zakon su prenešene sve odredbe o vršenju nadzora na tržištu koje su bile sastavni dio postojećeg zakona. Ovim aktom se uređuje opšti zahtjevi bezbjednosti, kriterijumi bezbjednosti koji moraju da ispunjuju proizvodi koji se isporučuju na tržište, obaveze proizvođača i distributera, način informisanja i razmjena informacija o opasnim proizvodima, kao i rizici koje ti proizvodi predstavljaju za potrošače i druge krajnje korisnike. Zakon se odnosi na svaki neprehrambeni proizvod za koji zahtjevi bezbjednosti nijesu uređeni posebnim propisima. Pored gore navedene promjene propisa u odnosu na dosadašnje zakonodavstvo uvodi se nova definicija. Naime, opozi i povljačenje su definisani kao dvije različite mjere. U skladu sa Predlogom zakona povlačenje proizvoda je definisano kao mjera koja se preduzima radi sprečavanja da se proizvod u lancu isporuke isporuči na tržište, dok opoziv proizvoda predstavlja krajnju mjeru koja se preduzima radi povraćaja proizvoda koji je već isporučen potrošaču, odnosno drugom krajnjem korisniku. Kriterijumi bezbjednosti su prenešeni u cjelini. Predlogom zakona se kao kriterijum za utvrđivanje bezbjednosti proizvoda uvodi i usklađenost proizvoda sa zahtjevima bezbjednosti i zdravstvenim zahtjevima koji su urađeni u skladu sa posebnim propisima, odnosno koji su uređeni posebnim propisima. U postojećem zakonu pretpostavka je da je prozvod bezbjedan bila isključivo vezana za postojenje standarde. Na osnovu gore navedenog, evidentno je da će se donošenjem ovoga zakona pojačati zaštita potrošača kroz veću bezbjednost proizvoda koji se puštaju na tržište u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Hvala ministre. Prelazimo na prvi krug. U ime poslaničkog Kluba DPS-a kolega Adrović.
  • Uvaženi potpredsjedniče Skupštine Crne Gore, koleginice poslanice i poslanici, poštovani građani, uvaženi ministre, Na današnjoj sjednici Skupštine na dnevnom redu je izuzetno važan zakon kojim se uređuje zaštita potrošača. Ovim zakonom se uređuju pitanja koja su od interesa za Crnu Goru. Članom 70 Ustava Crne Gore propisano je da država štiti potrošača. Ovim Predlogom zakona uređuje se područje koje je do sada bilo uređeno Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda, kao i što smo čuli u uvodnom izlaganju ministra, "Službeni list" Crne Gore br. 48/08 koji nije bio usklađen sa Direktivom 2001/95 Evropske zajednice, a ta neusklađenost se ogleda u sledećem: Zakon se nije primjenjivao ako postoje posebni propisi o proizvodima, nema ograničenja na posebne propise koji su harmonizovani sa EU pravom, nisu preuzete sve obaveze proizvođača i distributera na čelu predostrožnosti na adekvatan način, nije preuzeta obaveza državnih organa da postiču dobrovoljne aktivnosti proizvođača, distributera i drugo. Dodatni razlog za usvajanja ovog zakona je taj što se Crna Gora odlučila za preuzimanje regulative 765/2008 Evropske komisije kojom se propisuju zahtjevi za akreditaciju i nadzor na tržištu u vezi sa trgovinom proizvodima. Predloženim zakonom uređuju se kriterijumi bezbjednosti koji moraju da ispunjavaju proizvodi koji se isporučuju na tržište. Obaveze proizvođača i distributera kao i način informisanja o opasnim proizvodima i rizicima koji ti proizvodi predstavljaju za potrošača. Ovim zakonom bliže se određuje kada i u kojim uslovima možemo kazati za neki proizvod da je bezbjedan, kao i na koje se od proizvoda primjenjuje ovaj zakon, kao i odgovornost za štetu. Proizvođač, odnosno distributer je dužan da stavlja, odnosno isporučuje na tržište isključivo bezbjedne proizvode. Zakonom je definisano kada i pod kojim uslovima se smatra da je određeni proizvod bezbjedan. Ovim zakonom su bliže definisane obaveze proizvođača i distributera, kao i zajednička obaveza proizvođača i distributera. Pomenuo bih i neke od obaveza proizvođača. Proizvođač je dužan da u okviru svoje djelatnosti potrošačima pruža potrebne informacije i upozorenja za procjenu rizika pri upotrebi proizvoda. Proizvođač je dužan da blagovremeno izvrši analizu proizvoda i procjenu rizika koju bi proizvod mogao predstavljati na potrošača, da upozori potrošača o mogućim rizicima, da upozori potrošače sa utvrđenim rizicima, povuče proizvod radi izbjegavanja, procijenih rizika. Mjere proizvođač preuzima dobrovoljno ili na zahtjev organa nadzora nad tržištu. Obaveze distributera sastoje se u tome da obezbijedi isporučivanje na tržištu isključivo bezvrijednih proizvoda, što mislim da je veoma važno. Distributer ne smije da na tržište isporuči proizvode za koje zna ili je trebalo na osnovu informacija da zna da su opasni. Proizvođač i distributer su dužni da u pisanoj formi obavijeste organe nadzor na tržištu, ako znaju da je određeni proizvod koji su isporučili na tržište opasan, ako predstavlja ozbiljan rizik. Obavještenje sadrži podatke potrebne za identifikaciju proizvoda, proizvođač, naziv proizvoda, partija i drugo. Opis rizika koji proizvod predstavlja, opis mjera za sprečavanje rizika, što mislim da je veoma važno, kako bi se zaustavile štetne posledice koje bi se mogle desiti. Zakonom su propisane i druge radnje. Informisanje Ovi organi nadzora na tržištu i carinski organ dužni su da razmjenjuju informacije o opasnim prozvodima preko sistema brze razmjene informacija o proizvodima, koji predstavljaju rizik ako organ nadzora na tržištu preduzme propisanu mjeru u vezi sa opasnim proizvodima, proizvođač ili distributer preduzmu dobrovoljnu mjeru u vezi sa opasnim proizvodom koji isporučuje na tržište. Inspekcijski nadzor na sprovođenju ovog zakona i propisa donijet na osnovu ovog zakona, vrši organ nadzora na tržištu u skladu sa zakonom koji uređuje nadzor proizvoda na tržištu. Nadzor nad proizvodima iz uvoza u postupku stavljanja u slobodan promet vrši carinski organ u skladu sa zakonom koji uređuje nadzor proizvoda na tržištu. I na kraju za neizvršenje, za prekršaj, kada je u pitanju ovaj zakon, propisane su kaznene odredbe koje se kreću u rasponima, zavisno od težine kazne koja se desi na tržištu. Zbog svega ovog, zbog koristi koji će iza ovog zakona imati potrošač, ja ću podržati ovaj zakon. Hvala.
  • Hvala i vama kolega Adroviću. Sada u ime poslaničkog Kluba Demokratskog fronta, koleginica Đurašković. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi predstavniče Vlade, dame i gospodo,poštovani, građani, Pred nama je danas Predlog zakona o bezbjednosti proizvoda. Pred naletom prozvoda sumnjivog porijekla i lošeg kvaliteta, potrebno je zaštititi zdravlje i sigurnost potrošača. Poseban problem predstavlja nelojalna konkurencija, kao i preplavljenost kampanje u medijima, raznoraznim reklamama i to proizvođača nepoznatog porijekla i bez imena, koji reklamiraju proizvode bez atesta, bez garantnog roka i bez pečata. Ovim zakonom definišu se obaveze i proizvođača i distributera, koji isporučuju proizvode. Odgovornost proizvođača je stroža, pošto je on jedini koji je definisan kaosubjekat, koji može uticati na bezbjednost proizvoda. Ali, i distributer odgovara u okviru obavljanja svoje djelatnosti i dužan je da obezbijedi isporučivanje na tržište, isključivo bezbjednih proizvoda. Zajedno proizvođači distributeri su dužni da bez odlaganja u pisanoj formi obavijeste nadležni inspekcijski organ, ako znaju ili bi na osnovu raspoloživih informacija iz svog profesionalnog iskustva trebalo da znaju da određeni proizvod, koji su isporuči na tržište opasan ili ocijene da određeni proizvod, koji su isporučili na tržište, predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje stanovništva. Bezbjednim proizvodom se smatra svaki proizvod koji pod predviđenim uslovima korišćenja, uključujući vijek trajanja, puštanje u rad, instaliranje i zahtjeve u pogledu održavanja ne predstavlja rizik po zdravlje i sigurnost korisnika. A koje kriterijume treba da ispunjava proizvod? To su karakteristike proizvoda i to njegov sastav, ambalaža, uputstvo za sklapanje i upotrebu i održavanje. Po pravilu sva uputstva su napisana na stranom jeziku, a ako suslučajno prevedena, napisana su tako sitnim slovima da ni lupa ne pomaže. Na proizvodu mora biti vidno označen rizik za kategoriju potrošača, kao što su djeca i starija lica. Date su i definicije. Opasan proizvod je svaki proizvod koji nije bezbjedan, što je i logično, a obmanjujući proizvod je svaki neprehrambeni proizvod koji oblikom, boljom, mirisom i izgledom pakovanja i etikete liči na prehrambeni proizvod, što je vrlo opasno za djecu. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa vrše nadležni inspekcijski organi, a ja postavljam pitanje, da li naša država ima dovoljan broj inspektora i obučenog kadra, da bi sproveo u djelo ovaj zakon? A nadzor nad uvozom vrši carinski organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor proizvoda na tržištu. Nadam se da ubuduće neće biti uvoza dječijih igračaka, kolica, dubaka i ostalih rekvizita koji su bili opasni po život. Znamo da se ovim zakonom usaglašavamo sa standardima i zakonima Evropske unije. A, obzirom da su predviđene izuzetno visoke kazne u iznosu od 5.000 do 20.000 eura, ja se nadam da će ovaj zakon sprovođenjem u djelo biti do kraja riješen u dobrobit i na dobrobit stanovnika i potrošača Crne Gore. Hvala lijepa.
  • Hvala i vama koleginice Đurašković. Prelazimo na drugi krug. U ime poslaničkog Kluba DPS kolega Gegaj. Izvolite.
  • Potpredsjedniče,uvaženi gospodine direktore Perišiću, uvažene dame i gospodo poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Bezbjednost proizvoda je samo jedna od brojnih zahtjeva koji danas otvara i zatvara vrata proizvođača iz cijelog svijeta na tržištima ne samo Evropske unije. Postoji čitav niz različitih zahtjeva koje treba ispuniti u pogledu bezbjednosti proizvoda zavisno od vrste proizvoda, namjenu ciljne grupe kojoj su namijenjene sredine u kojoj će se proizvod koristiti i države u kojoj će se proizvod ponuditi na tržištu. Uvjeren sam da će ovaj zakon zajedno sa odgovarajućim podzakonskim aktima obezbijediti da na tržištu Crne Gore nađu samo kvalitetni i bezbjedni proizvodi, čime će biti zaštićeno zdravlje i bezbjednost građana, odnosno potrošača. Ovim zakonom se dopunjava set zakona koji obezbjeđuju poboljšanje pravnih uslova da se na tržištu Crne Gore plasiraju samo bezbjedni proizvodni. Takođe, predstavljaju dalji napredak u približavanju članstvu Evropskoj uniji. Izradi novog zakona u opštoj bezbjednosti proizvoda kojim će se zamijeniti postojeći zakon,pristupilo se u cilju daljeg usaglašavanja crnogorskog zakonodavstva sa EU propisima, kao i ispunjavanim obavezama koji proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore sa Evropskom unijom. U vrijeme donošenja postojećeg zakona zakonodavac je procijenio da nijesu stečeni uslovi za prenošenje svih odredbi direktive u nacionalno zakonodavstvo. Sljedeći prethodno problem su predstavljale odredbe postojećeg zakonodavstva koji nijesu u potpunosti harmonizovane sa pravom Evropske unije. Naime, donošenjem ovog zakona se postiže potpuna usklađenost sa zahtjevima direktive o opštoj bezbjednosti proizvoda i direktive o obmanjajućim proizvodima. U odnosu na postojeći zakon,novim zakonom se u cjelini preuzimaju obaveze proizvođača i distributera, kriterijumi bezbjednosti proizvoda su preneseni u cjelini definicije opoziva i povlačenja proizvoda sa tržišta i drugog. Takođe, nova definicija proizvoda jasno stavlja do znanja da se predmetni zakon primjenjuje na ne prehrambene proizvode,imajući u vidu činjenicu da je bezbjednost prehrambenih proizvoda propisana posebnim zakonom. Novina ovog zakona se odnosi na opoziv i povlačenje proizvoda, time se stiču uslovi da trgovci, odnosno proizvođači mogu da povuku i do krajnjeg proizvođača. Novine se odnose i na ... bezbjednosti koji su prošireni. U odnosu na postojeći zakon postoji novina koja se odnosi na obavezu državnih organa da podstiču saradnju između proizvođača distributera u pravcu preduzimanja dobrovoljnih mjera radi stvaranja pravila dobre prakse. Preciznije definisana rješenja u novom zakonu omogućiće organima nadzora nad tržištem bolju implementaciju u cilju obezbjeđivanja uslova za stavljanje na tržište isključivo bezbjednih proizvoda. Takođe, napominjemo da smo u julu mjesecu usvojili Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, kojim se propisuju zahtjevi za akreditaciju i nadzor na tržištu u vezi sa trgovinom proizvodima. Samo da podsjetim da predloženim Zakonom o nadzoru proizvoda na tržištu uređuju se pitanja koja se odnose na organe nadzora, proizvoda na tržištu, opšta pravila za sprovođenje i preduzimanje mjera nadzora proizvoda, saradnja organa nadzora sa carinskim organima kao i druga pitanja za nadzor proizvoda na tržištu. Dakle, zakon koji danas raspravljamo, zajedno sa Zakonom o nadzoru proizvoda na tržištu predstavlja okvir koji će omogućiti efikasniji i efektivniji tržišni nadzor kao i veći stepen zaštite potrošača i krajnjih korisnika. Na kraju, mislim da je u pitanju dobro zakonsko rješenje i da zaslužuje podršku nas poslanika. Toliko i hvala.
  • Hvala Vama kolega Gegaj. Riječ ima kolega Obradović.Izvolite.
  • Zahvaljujem gospodine Raduloviću, Uvaženi gospodine Perišiću, gospodo posalnici i poslanice, uvaženi građani Crne Gore, Pred nama je veoma važan zakon, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, koji smatram da je jedan od važnijih zakona, iz razloga što se tiče bezbjednosti proizvoda koje konzumiraju, odnosno koriste sami građani Crne Gore. Imamo proizvođače i distributere i krajnje potrošače i ovaj zakon je zapravo usklađivanje sa direktivama Evropske unije i stavlja van snage prethodni zakon sa dosta bezbjednih novina. Imamo prehrambene, neprehrambene proizvode i znamo od kolikog značaj je kada je neki proizvod od bezbjednosnog razloga i važnosti zaista siguran za upotrebu od onog drugog. Zato svi proizvodi moraju da imaju svoju ambalažu, etiketu, određeni miris, boju, ukus, moraju da imaju specifičnu određenu težinu, naravno, određenu cijenu, ali proizvodi ne mogu da imaju štetna dejstva i da obmanjuju kupce. U tom dijelu zaista su i rigorozne sankcije koje su predviđene, jer u praksi se često dešavalo zaista, da i istekne rok važenja određenog proizvoda koji je takođe jedan od segmenata proizvoda, a da se on nađe u upotrebi i u konzumiranje, da se stavlja u promet i da naravno, dovede u u pitanje zdravlje samih građana Crne Gore. Iz tog razloga je veoma važno što su kaznene odredbe takve da za jedan dio prekršaja su izuzetno rigorozne sankcije. Primjera radi, za jedan dio prekršaja za pravna lica su sankcije do 20 hiljada eura za pravna lica, i za fizička lica, za odgovorno lice u pravnom licu su do 2000 eura, za preduzetnike do 12 hiljada eura. Vidjeli smo da, kada je u pitanju inspekcijski nadzor, da iz svog naravno, aspekta nadležnosti su nadležni tržišni, odnosno carinski inspektori, a sigurno je da sve ono što ovi proizvodi moraju da sadrže treba da podliježe i kontroli od strane inspektora. Apelujem da zaista kontrola bude na nivou, jer dakle, često se dešava da ne sadrže artikli, proizvodi ono što piše na njima, što je istaknuto na njima ili dakle, da je rok proizvodnje kao što sam malo prije rekao, istekao, a da se oni i dalje nalaze u upotrebi. Zato je obaveza samih proizvođača, odnosno distributera da imaju određeni oblik i određene garancije proizvodi, i da se takođe nalazi uputstvo o upotrebi određenih proizvoda kako ne bi dolazilo do kvarova i do štete. U svakomslučaju ovaj zakon ne abolira one koji spadaju pod drugim zakonima kada je u pitanju naknada štete, a takođe, postoji jedna obaveznost kada je u pitanju informisanost javnosti, znači, ovaj zakon sam po sebi proizvodi javan interes. Dakle, moraju se sve informacije vezano za isto objelodaniti svim građanima. Kada je u pitanju procjena rizika od strane samih proizvođača i distributera, kada zapaze da neki proizvod zaista može da proizvede štetne posledice po građane, a već je distribuiran, već je dat na korišćenje samim potrošačima, oni su dužni i u obavezi su da odmah obavijeste javnost i da se ti proizvodi povuku sa tržišta. Iz tog razloga zaista jedne velike i važne novine su ovog zakona i posebno po pitanju bezbjednosti naših građana, pa prema tome mi iz Demokratske partije socijalista daćemo punu podršku ovom zakonu. Zahvaljujemna pažnji.
  • Hvala kolega Obradović. Ne mogu se načudit kako se niste Vi kao lucidan i pametan čovjek sjetili nečeg. Da kupimo svakom kupcu po jednu lupu, jer ja stavim naočare gledajući etiketu pozadi, nema šansi da ću da vidim koliki je rok trajanja, ili tamo iako sam nekakvi profesor hemija i čuda, sadržaj, toliki sadržaj, toliki utiče na to. To nema šanse da se može viđet. Bogomi ćete i vi doć na moje dane, pa vi neće, trebaće vi i one debele naočare što su nosili. Ima riječ kolega Labudović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Dijelim Vaš stav oko jednog od najvažnijih segmenata kada je u riječ o bezbjednosti proizvoda na tržištu. Kao i svaki zakon koji ide u prilog zaštiti prije svega građanina, bilo da se javlja u funkciji i ulozi potrošača ili konzumenta određenog proizvoda, i ovaj zakon bi trebalo da dobije pozitivnu i prelaznu ocjenu, jer zaista znači, makar u formalnopravnom smislu, značajan iskorak u zaštiti tih prava. Međutim, mogućnost njegove primjene u uslovima crnogorskog tržišta, meni ga više čini jednim od onih zakona koji se usvajaju da bi se u agendi pristupa Evropskoj uniji dobila jedna recka više, a da zapravo njegov stvarni efekat na stanje na crnogorskom tržištu neće biti mnogo prepoznat. Naše tržište, nažalost, karakteriše veoma niska potrošačka kultura. Mi smo iz više razloga, a jedan od ključnih je niska kupovna moć, kao potrošači više orjentisani na jeftinije nego na kvalitetnije proizvode i više nam odnos prema proizvodu određuje cijena nego one specifikacije koje su sadržane bilo u uputstvu koje daje proizvođač, bilo u onom reklamnom letku koji prati svaki proizvod na našem tržištu. Takođe, činjenica je da smo kao tržište više meta nego punopravni akteri međunarodne ekonomske razmjene, jer najveći broj proizvoda koji su na crnogorskom tržištu, ako ne računamo prehranu, a ovaj zakon se toga ne tiče, za proizvođače ima firme koje nijesu domicilne, i mi te proizvode u Crnoj Gori imamo ne iz prve, već iz treće ili iz četvrte ruke. Time se broj aktera u tom lancu, a samim tim broj odgovornih, do te mjere rasteže i do te mjere komplikuje da više ne znate kome da se obratite i ko je odgovoran za kvalitet proizvoda koji koristimo. Takođe, naše tržište je preplavljeno takozvanim polovnim proizvodima, korišćenim proizvodima, gdje više i ne znate objektivno ko garantuje za kvalitet i bezbjednost tog proizvoda, jer to više nije stvar proizvođača. Proizvođač garantuje određeni rok trajanja tog proizvoda, a kad taj rok istekne on skida sa sebe svaku odgovornost. Ko je odgovoran, recimo, ako kupite automobil koji je korišten pet-deset godina, a on se legalno prodaje u Crnoj Gori bez atesta firme koja je odgovorna da utvrdi bezbjednost tog automobila ili nekog drugog proizvoda svejedno je. Kupujete, gospodo, mačka u džaku. Ja sam takođe više puta bio u prilici, recimo, da pročitam u dnevnoj štampi ili na bilo kom drugom mjestu javne pozive proizvođača određenih proizvoda, uglavnom proizvođača automobile, koji čitave serije od stotine hiljada komada proizvoda povlače sa tržišta zbog uočene greške koja značajno utiče na bezbjednost toga proizvoda, ali nikad nijesam pročitao apel ili poziv javni distributera tih proizvoda u Crnoj Gori da se ti automobili povuku ili da se vrate nazad makar na doradu, preradu ili na zamjenu odgovarajućeg dijela. Evo, navešću vam jedan primjer. Čuveni proizvođač jednog od brendova češke industrije, mada se ovdje radi o prehrambenom proizvodu, one čuvene njihove “beherovke” je čitavu jednu godišnju proizvodnju povukao sa tržišta zato što su uočili prisustvo nekih štetnih materija koje ne odgovaraju standardu kvaliteta tog proizvoda. Čitave te godine ja sam ih sretao u bilo kojim bolje opremljenim prodavnicama u Crnoj Gori. Niko nije se makar sjetio da upozori potrošača na mogućnost da taj proizvod eventualno ne odgovara onome što je standard i onome što, na kraju krajeva, piše na ambalaži. Prema tome, nije problem podržati ovaj zakon, on znači iskorak, ali još uvijek nijesmo tržište koje je spremno za ovakvu vrstu zakona i još uvijek nemamo potrošačku kulturu koja bi benefite jednog ovakvog zakonskog rješenja mogla da koristi u najvišoj mogućoj mjeri. Prema tome, gospodine predstavniče Vlade, imam utisak da smo i sa ovim zakonom džabe krečili. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Labudoviću. Da vidimo šta misli kolega Jelić.Ja sam siguran da ga neće podržati ovaj predlog zakona. Izvolite, kolega Jeliću.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, gospodine Perišiću, Predlogom zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda uređuje se opšti zahtjev bezbjednosti, kriteriji bezbjednosti proizvoda na tržištu, obaveza proizvođača i distributera kao i način informisanja i razmjene informacije o opasnim proizvodima. Dakle, razlog za donošenje ovog Predloga zakona jesu prije svega usklađivanje sa direktivom 95 od 2001.godine Evropske komisije, koja govori o opštoj bezbjednosti proizvoda. Ono što imamo zamjerku jeste da smo možda ovaj predlog Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda trebali razmatrati kad smo razmatrali Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, jer ova dva zakona su da tako kažemo kompatibilni.Naravno, gospodine Perišiću, Vi ne utičete na to koji će zakon doći u Skupštinu.Otome ipak odlučuje Kolegijum kad će se koji zakon razmatrati, ali ta dva zakona su zaista povezani, kompatibilni, i mislim da je bilo ispravnije da oba zakona istovremeno razmatramo. Nego, šta je tu je. Dakle, Predlog zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda u odnosu na važeći razlikuje se u dijelu vršenje inspekcijskog nadzora i kontrole proizvoda prilikom uvoza iz trećih zemalja na način da se nadzor nad ispunjavanjem odredbi navedenog zakona vrši na osnovu Zakona o nadzoru proizvoda na tržištu.Takođe je proširena definicija, .. proizvoda preciznije su definisana primjena zakona, odnosno precizirano da se izraz proizvod odnosi isključivo na neprehrambrene proizvode.Postrožena je odgovornost proizvođača i distributera, kao i uređena oblast razmjene informacija o opasnim proizvodima. Kada govorimo o neprehrambrenim proizvodima to je dosta široka lista.Ja bih volio da znam, ako je to moguće saopštiti, koji su to neprehrambreni proizvodi na koji se utiče i odnosi ovaj zakon. Dalje, ovim zakonom se uređuju opšti zahtjevi bezbjednosti koji moraju ispunjavati svi proizvodi kada se plasiraju na tržište, koje su to obaveze proizvođača i distributera i veoma su važne ovdje razmjene informacija o opasnim proizvodima i rizicima koji ti proizvodi predstavljaju za potrošače i druge korisnike. Ovdje želim da ukažem da je uvedena obaveza da od dana uključivanja Crne Gore, u rapeks sistem, a rapeks sistem je dakle sistem brze razmjene informacija u Evropskoj uniji o opasnim proizvodima, organ nadležan za obezbjeđivanje i razmjenu informacija obavještava Evropsku komisiju o opasnim proizvodima nađenim na tržištu Crne Gore. Ja bih volio gospodine Perišiću, da mi odgovorite na pitanje koji je to organ koji je nadležen za obavještavanje i objedinjavanje razmjene informacija u Crnoj Gori, a koji je dužan da obavijesti nadležnu komisiju, Evropsku komisiju o proizvodima koji su nađeni na tržištu Crne Gore, koji ne zadovoljavaju određene kriterijume. Takođe, želim da saopštim da je matični odbor za ekonomiju, budžet i finansije većinom glasova podržao ovaj Predlog zakona i predložio ga Skupštini da ga usvoji. Takođe je veoma važno saopštiti da za implementaciju ovog zakona nijesu potrebna dodatna budžetska sredstva u Budžetu Crne Gore. I na kraju ja ću podržati gospodine Raduloviću ovaj predlog zakona, jer smatram da je veoma važan zakon jer se radi zaista o bezbjednosti, o opštoj bezbjednosti proizvoda na tržištu Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Jeliću, sve za zdravlje što treba podržavam i ja. Gospodine Perišiću da li želite pravo na završnu riječ da iskoristite? Izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, poštovani poslanici, poštovani građani, Prije svega htio bih se zahvaliti svim poslanicima na diskusiji, i na izuzetnom osjećaju za važnost ovoga zakona koji se odnosi na zaštitu zdravlja i bezbjednosti kako potrošača, tako i krajnjih korisnika. Samo bih da kažem ovako u najkraćim crtama pokušao da odgovorim poslanici Đurašković i poslaniku Labudoviću na pitanja koja su postavili, da li su naši inspektori sposobni da rade ovaj posao – da.Ako Vam kažem podatak iz 2013.godine da je napravljeno 4.600 kontrola u dijelu važećeg zakona da je u tom periodu 15.000 komada robe pronađeno koji su definisani kao najbezbjedni jasno govori da naši inspektori imaju i znanje I kapacitete da se bave ovim problemom. Vi ste pomenuli pitanje porijekla robe da su proizvođači ove robe van granica Crne Gore, slažemo se.Zbog toga i ovaj zakon gospodine Labudoviću prenosi punu odgovornost i nadobavljače , znači na domicilne kompanije koji mogu da kažem mogu biti dostupni i potrošaču i krajnjem korisniku ukoliko, a i nadležnim organi, ukoliko plasiraju robu koja nije u skladu sa propisima. Pitanje automobila, nije u smislu ovoga zakona proizvod koji se tiče ovoga zakona, ali možemo pričati i o tome da u zadnje vrijeme upravo ovih opoziva sve češće i češće imamo kod brendova koji imaju zastup sertifikovan od proizvođača automobila. Koji su proizvodi gospodine Jeliću?Evo da Vam kažem.Proizvod koji je rasprostranjen to je namještaj. Znači to su svi proizvodi neprehrambreni koji nijesu definisani na tehničkim propisima.Štaje to tehnički propis?To je ono kad država, organ države propiše pravila kakav se proizvod može naći na tržištu.Sa opisom tog proizvoda, sa kontrolom tog proizvoda sa svim mogućim stavkama,kao što je recimo konkretno automobile.To je takozvana homologacija.Znači tačno postoji spisak pravila koja važe za tu vrstu robe.Namještaj je najkarakteristični proizvod na koji se odnosi ovaj zakon, to su recimo dječiji dubci, to su dekoraktivne lampe, dušeci nanaduvavanje, biciklaitd, itd. I što se tiče rateks sistema, ako ste vidjeli u pretposljednjem članu to je odlučna primjena te norme.Nažalost mi možemo ući u rateks sistem onog trenutka kada uđemo u Evropsku uniju. Međutim, mi već pravimo pripremu za taj rateks sistem i pravimo taj rateks sistem na nivou Crne Gore, gdje je nosilac toga projekta Tržišna inspekcija i gdje se uslovno rečeno taj centar, obavještajni, koji svim svojim podružnicima, odnosno svim inspektorima u svim opštinama Crne Gore šalju informaciju ukoliko dođu do informacije da imamo nebezbjedan proizvod na tržištu Crne Gore. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Perišiću. Sa ovim smo iscrpili današnji rad. O ovom predlogu ćemo se izjasniti naknadno. Sjutra nastavljamo u 11 sati sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama. Svako dobro. Prijatno. 09.10.2014. u 12.50h
  • Dobar dan, poštovane koleginice i kolege. Razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama. Ovlašćeni predstavnici Vlade su Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma i Olivera Brajović, generalni direktor Direktorata za turistički razvoj i standarde. Izvjestioci odbora su Emilo Labudović Zakonodavnog i Mićo Orlandić Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade ministra Gvozdenovića da li želi dati dodatno obrazloženje? Izvolite.
  • Uvaženi članovi parlamenta, biće mi drago danas da razmijenimo informacije vezano za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama. U Ministarstvu, vođeni rješenjima koji su vezani za proces evropskog usaglašavanja, rade se šest zakonskih rješenja. To su rješenja koja su vezana za Zakon o turizmu, Zakon o boravišnoj taksi, Zakon o skijalištima, dio zakona koji je vezan za turističke organizacije koji je predmet današnjeg rada, Zakon o planinskim stazama i poseban predmet našeg rada zajedno sa drugim ministarstvima vezan je za Zakon o uslugama koji ima osnovni cilj da se prilagodimo direktivama Evropske unije koje se odnose na zaštitu potrošača i na putnim aranžmanima. Smatramo da tako jedno usklađivanje doprinijeće da Crna Gora na jedan kvalitetan način ide naprijed u pravcu daljeg pozicioniranja kao visokokvalitetne turističke destinacije. Izmjene i dopune ovog zakona imaju za cilj da uvedu nekoliko novina, da jasnije obajasne određena rješenja koja su bila u prethodnim zakonskim rješenjima, da pojednostave način koji je vezan za osnivanje turističkih organizacija, da uvedu nove centralne registre koji će na jedan kvalitetan način dodatno da prate rad ovih organizacija i na kvalitetan i transparentan način da imamo njihov pregled. Jedna od možda najvećih novina ovog zakonskog rješenja jeste uvođenje, da tako kažem, novih tehnologija i mogućnost kako se prijavljuju turističke organizacije, kako se aktiviraju određena rješenja koja su vezana za prijavu boravišta i usklađenosti tih svih zakonskih rješenja sa novim Zakonom o strancima. Smatramo da dosadašnji tradicionalni način prijave gdje nijesu bile stvorene mogućnosti da se to radi elektronskim putem nije dao prave rezultate i u tom pravcu smatrali smo da dodatno zakonsko rješenje treba da obradi to pitanje i nakon toga sigurni smo da će se povećati prihodi, da će se povećati evidencija i na taj način lakše voditi određene politike. Takođe, jedan jako važan segment ovog zakona jeste što se daje akcenat na zaštitu kulturne baštine, jačanje turističkog i drugog identiteta, i to je nešto što će prožeti svih ovih sedam zakona koji su predmet rada u ministarstvu. Mi ćemo u narednom periodu, u cilju usaglašavanja određenih turističkih formi, takođe izaći sa izmjenama dijela zakona koji su predmet pažnje koji sam rekao u svom uvodnom dijelu. Takođe, jedan od važnih stvari jeste da se definišu kriterijumi za efikasniji način kategorizacije turističkih mjesta. Smatramo da to treba da bude mnogo jednostavnije i mnogo lakše i za sve koji su zainteresovani da apliciraju sve te stvari. Mislim da su kriterijumi na ovaj način mnogo jednostavniji i omogućavaju da se uradi lakša kategorizaija. Jedan od elemenata koji smatramo da je jako važno u turističkom razvoju, pored razvoja visokokvalitetne ponude u hotelskom smještaju gdje se bilježe dobri rezultati i želim sa vama da podijelim informaciju da ove godine očekujemo u hotelima sa četiri i pet zvjezdica nešto preko 700 novih jedinica, što je novi kvalitet i što će doprinijeti poboljšanju turističke ponude, jeste pitanje dostupnosti. Zbog toga su ovdje predloženi određeni stimulansi koji bi trebali da dovedu do dodatnih finansijskih sredstava koje bi se uložilo u dijelu dodatne promocije Crne Gore i obezbjeđenje uslova da dostupnost ka Crnoj Gori bude efikasnija. To je prožeto kroz sva ova zakonska rješenja koja sam rekao da su predmet naše pažnje. Zahvaljujem se svima koji su na odborima dali doprinos da ovo zakonsko rješenje bude još bolje. Hvala lijepo.
  • Hvala Vam, ministre. Imamo jedan komentar na vaše uvodno izlaganje. Kolega Gojković, izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Imam više pitanja, komentar, ukoliko ministar to može da nam objasni,da bi mogli imati kvalitetnije diskusije u nastavku, tiče se člana 9 i prikupljanje sredstava od članskog doprinosa gdje dio ide za lokalne turističke organizacije, dio ide za nacionalnu turističku organizaciju i tu imamo određeno povećanje zbog izdvajanja sredstava za finansiranje niskotarifnih avio kompanija. Da li ste u mogućnosti da nam date podatak koja je procijenjena količina sredstava koja će se pribaviti na ovaj način i kolika su uopšte sredstva da bi se poboljšala ova oblast i da li planirate pomoć od lokalnih zajednica? Znači, da li imate strategiju kako da dođe do niskotarifne kompanije i o kojim sredstvima se radi da bi nešto napravili pošto za sada nemamo nekih većih rezultata. Hvala.
  • Izvolite, ministre. Možete odgovoriti odmah.
  • Crna Gora da bi mogla da eliminiše pitanje sezonalnosti, jer, kao što znate, u četiri mjeseca naše turističke sezone blizu 80% i prometa i broj turista je realizovan u junu, julu, avgustu i septembru,ključni element jeste kako da postaknemo podsezonu i predsezonu. U periodima ključne turističke sezone problemi dostupnosti su manje izraženi nego u periodima predsezone i podsezone. Zbog toga smatramo da je jako važno da se podrži taj segment. Jedan od elemenata eliminisanja tog segmenta jeste pitanje jače promocije u zemljama koje se smatraju da mogu da budu značajna emitivna tržišta i to prije svega smatramo za centralnu Evropu. Smatramo da je to najznačajnije emitivno tržište gdje treba da obratimo posebnu pažnju. Na primjer, Njemačka ima oko 80 miliona putovanja i smatramo da je to velika šansa za Crnu Goru. Druga stvar, jeste da se aktivnosti usmjere u pravcu poboljšanja postojećih servisa na aerodromima Crne Gore. Tu su urađeni masters planovi i za realizaciju tih projekata do 30. godine i na jednom i na drugom aerodromu potrebno je uložiti nešto oko 150 millona eura. Radi se o ozbiljnim finansijskim sredstvima, i to su sredstva koja se obezbjeđuju na drugi način, a ne na način preko ovakvih zakonskih rješenja, jer ova zakonska rješenja nude prihode na nivou godina, takse koje su nekoliko stotina hiljada eura. Jedna od ovih taksi jeste rješenje oko 350 hiljada eura godišnje. Četvrta stvar jeste kako poboljšati dostupnost aspekta preko avio saobraćaja. Znači, jedna od elemenata jeste podrška nacionalne kompanije, a drugi elementi su podrške koje su vezane za marketinške elemente koji se odnose na nisko tarifne destinacije. Ima jako puno destinacija koje ulažu značajna finasijska sredstva. U našem okruženju postoje gradovi koji ulažu blizu milion eura da bi podržali takve aktivnosti, mi nismo u mogućnosti. Naši budžeti su značajno manji. Ovdje se traže neka rješenja koja su na nivou nekoliko desetina hiljada eura. Ako je prihod od takse 350 hiljada eura, a odnos koji je vezan za promjenu, da tako kažem, tog prihoda, to je nekih 40-ak hiljada eura, što je nedovoljno, ali opet jedan znak politike i znak usmjeravanja određenih aktivnosti. Znači, izraz politike nedovoljno finansijskih sredstava, ali ipak nešto što može da doprinese u nekom kratkom roku realizacije nekoliko manjih projekata.
  • Hvala vam. Samo molim Vas da vodimo računa o vremenu, bez obzira na važnosti informacije, imamo dosta prijavljenih diskutanata za ovu tačku. U ime poslaničkih klubova, u ime Kluba DPS-a kolega Čavor. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Crna Gora jeste država turizma, dakle strateška grana koja je svakako veoma značajna za dalji razvoj države, a i za interese i boljitak svih građana u toj državi. Ona je u stalnoj poziciji rasta, što je predviđeno dobro strategijom za razvoj i promociju turizma do 2020. godine, ali ono što je dobro što se u toj strategiji predviđa i održivi razvoj kada se tiče pitanja zaštite prirodnih bogastava koji su prepoznatljivo i specifičnost Crne Gore. Ono što jeste u perspektivniji značajno za nas i za državu i za građane, što takvo učešće praktično turizma je preko 25% u bruto društvenom proizvodu i što on donosi određene benifite u pravcu zaposlenja i standarda radnika u perspektivi. Prema tome, značajno je da i država i Vlada i nadležno ministarstvo I institucije na nivou države koje su vezana za ova pitanja urade na sve ovom promociji turizma, a isto tako i lokalne zajednice i građani pa i turistička organizacija o čemu je danas i riječ na ovo našem zasijedanju, kada se tiče izmjene i dopuna zakona o turističkim organizacijama. Dakle, treba da doprinese ovom značajnom pitanju. Upravo ovim zakonom su definisane i uređen rad turističkih organizacija. Ono što je razlog za izmjene i dopune kako sam ja shvatio jeste primjena ovoga zakona od 2007.godine kada su se ukazale samo primjene određene potrebe za izmjene i dopune u dijelu unapređenja kvaliteta rada turističkih organizacija, a i ujedno odnosno na pojašnjenje nekih normi koje su bile u ranijem zakonu. Sve u cilju kvalitetnog uređenja oblasti organizacije rada turističkih organizacija. Dakle, predložene izmjene se odnose i na osnivanje i na djelatnost turističke organizacija, način ostvarivanje prihoda, zadatke lokalnim nacionalne turističke organizacije kategorizaciju i tome slično i tome slično. Ono što je posebno značajno, to je rekao i ministar u svojoj uvodnoj riječi, da je ovim zakonom uvedena novina odnosno da se Predlogom zakona u djelatnost turističkih organizacija dodaje i važnost zaštite kulturne baštine, kao bitnog segmenta turističke ponude. Predviđeno je zakonom da se vrši kategorizacija turističkih centara odnosno opština, na osnovu kvantitativnih i kvalitetnih kriterijumima na A,B,C,D i E kategorije. Ono što je dobro što nema obaveznosti potpuno da se mora formirati organizacija u svim ovim kategorijama već je zakonom predviđeno da se to mora uraditi u kategoriji A, u ostalim kategorijama zavisno od procjene i potrebe što je neki smisao o mogućoj racionalnosti i povezanosti opštine u formiranju turističke organizacija kako bi bile i racionalnije i korisnije. Pitanje prihoda je takođe definisano zakonom neću pobrojavati koji su svi ti prihodi, svakako je značajan vezan za članski doprinos iz dva aspekta što je u ranijem rješenju to se odnosilo samo na fizička i pravna lica, sada se izmjenama i dopunama zakona odnosi i na preduzetnike koje imaju djelatnost vezano za ovu branšu. I ono što je definisano ovim zakonom da prihodi po ovom osnovu se dijele u proporcije i 60% na nacionalnu turističku organizaciju, 60% na lokalnu, a 40% na nacionalnu,to je 20% za promociju turizma.Mislim da 20% kada ovako gledamo izgleda kao neki teret, međutim nije veoma nam je potreban ta vrsta romocije znajući mjesto i lokacija u Crnoj Gori probleme u infrastrukturi da moramo učiniti više i odvojiti sredstava da privučemo i goste i rekao bih i strane investitore na ovim prostorima. Zakonom su predviđeni i zadaci turističkih organizacija, posebno lokalnih i nacionalnih, o njima nebih posebno govorio. Izvukao bih isto jednu novinu koja je rečena iskazana u zakonu da se turisti mogu prijavljivati turističkim organizacijama i radi boravišta i odjave, ima da kažem jednu koristnost u cilju povezivanja svih tih podataka i sa nadležnim organima koje se bave ovim pitanjima. Pošto mi ističe vrijeme, samo da kažem još rečenicu, sam zakon ne doprinosi sam po sebi rješenju ovih pitanja, trebaju nam dobri organizovani snažne turističke organizacije, turistike organizacije ne samo na papiru, nego koje će biti tehničkih i tehnološki opremljene, i koji će imati dobre kadrove koji će imati bonitet da se ovim pitanjima odgovorno bave, i rezultat će sigurno biti korektan. Hvala.
  • Hvala vam, kolege Čavor. U ime Kluba Demokratskog fronta kolega Milan Knežević, a neka se pripremi kolega Gojković. Izvolite, kolega Kneževiću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Mustafiću. Gospodine Gvozdenoviću, uvažena Skupštino, poštovani građani, Na samom početku svoje diskusije ja bih želio da demistifikujem stav koji se ranije čuvao, a to je da je Crna Gora država koja smatra da joj je turizam razvojna strateška grana. U Crnoj Gori turizam nije razvojna strateška grana. U Crnoj Gori je turizam u pokušaju. A zašto ja to smatram da je tako? Zato što Vi ovom vašem obrazloženju i razlozima zbog kojih donosite ove izmjene i dopune kažete da se radi o razvijanju svijesti i važnosti turizma, unapređenju elementa turističkog proizvoda i zaštite životne sredine. Znači, mi do sada nijesmo imali razvijenu svijest da je turizam u Crnoj Gori statrateška grana. Znači, mi do sad nijesmo imali razvijenu svijest da treba čuvati životnu sredinu, nego smo se sad sjetili da izmjenama i dopunama ovog zakona ukažemo da smo kao društvo, kao građani bili nesvjesni značaja turizma. I u jednom ću se složiti sa Vama. Mogli biste da iskoristete potencijale ugroženosti životne sredine i da ih prevedete u turističke osobenosti Crne Gore. Kao što su u Ukrajini organizovali ture da se posmatra Černobilj i posledice te nuklearne katastrofe, tako možete i Vi, gospodine Gvozdenoviću, da napravite turističke ponude obilaska Kombinata aluminijuma Podgorice i rubnog dijela oko Kombinata da pogledaju turisti što strani, što domaći, šta je Kombinat aluminijum uradio od životne sredine u Zeti, pa bi moglo da se obiđe i Mojkovačko jalovište, pa bi moglo da se obiđu i Pljevlja, mogli bi da se obiđu sve crne ekološke tačke i da pokažete turistima u Crnoj Gori na koji način je država i Vlada razvijala tu stratešku granu koju mi nazivamo i Vi je nazivate turizmom, i na koji način smo se odnosili prema zaštiti životne sredine. U ovom Predlogu izmjena i dopuna zakona ostaje nejasno koje će nadležnost imati turističke organizacije, kako će se uskladiti metodologija o broju turista, pa zato i nije čudo što nas non stop bombarduju podacima o broju turista u toku jednog dana, tako da smo mi i one turiste na dnevnom nivou koji su iz Podgorice prolazili kroz tunel Sozina za vikend proglašavali kao masovnu najezdu turista, i kad biste ponovo vraćali nazad opet bismo to proglašavali kao masovnu najezdu turista sa mora ka Podgorici, to je veoma važno i veoma značajno, jer unosite konfuziju kao što mislim da ćete unijeti konfuzije vezano za kategorizacije tačka a), tačka b), pošto u kategoriji a) spada Glavni grad i Prijestonica da Cetinje koje se nalazi blizu Podgorice mora da osnoje lokalnu turističku organizaciju, a da na primjer Budva, koja recimo spada u neku drugu kategoriju b,c i d, može, ali ne mora da ima lokalnu turističku organizaciju. Gospodine Gvozdenoviću, turizam u Crnoj Gori u ovoj godini je doživio fijasko. Broj turista je prepolovljen, i to vam ne tvrdi Milan Knežević, poslanik Demokratskog fronta, nego vam to tvrde turistički poslenici i stvarno morate mijenjati koncept, morate mijenjati strategiju, ako to nijeste u stanju bolje i da podnesete ostavku. Neophodno je da se fokusirate na tržišta koja mogu obezbijediti turističko i preživljavanje, a i razvoj, pri čemu se mora redefinisati cjenovna politika koja nekorespondira sa kvalitetom usluga i nije konkurentna u drugim mediteranskim destinacijama. Ono što je jasno jeste da je izgubljeno i najveće tržište za Crnu Goru, a to je tržište koje je dolazilo iz Ruske federacije. Broj gostiju iz Rusije je prepolovljen, ma koliko nas svi sad bombardovali podacija što turističkih organizacija, što MONSTAT-a i jasno je da ukoliko ne promijenite strategiju prema ključnim partnerima, što se tiče razvoja turizma, prevashodno mislim na Rusiju i na Srbiju,iz godine u godinu naša turističa sezona će podsjećati na jedno organizovano rasulo u kojem se ne zna ni red ni pravilo niti metode po kojima se obračunava, odnosno određuje broj gostiju na Crnogorskom primorju i u Crnoj Gori uopšte. Zahvaljujem i izvinjavam se zbog prekoračenja.
  • Kolega Obrad Gojković, u ime Kluba SNP-a, a neka se pripremi kolega Tuponja. Izvolite kolega.
  • Poštovani potpredsjedniče, gospodine ministre,poštovane kolege, Vrlo često su na dnevnom redu zakoni koji su vezaniza turizam, i manje više oko toga se na kraju složimo. Međutim, ono što se ne možemo složiti to je statistika kada je turizam u pitanju i ne možemo se složiti sa Zakonom o Budžetu, recimo i za ovu godinu gdje je opredijeljeno za nacionalnu turističku milion i sto hiljada i za sektor turizma u okviru ministarstva milion i trista hiljada. Ako je strateška grana razvoja Crne Gore turizam svakako da bi ovo moralo da bude veće i ne znam zašto se vodi ova politika. Što se tiče statistike, imamo problem da će ova godina izgleda biti proglašena za rekordnu sa osamsto miliona prometa, međutim, ono što je na terenu sigurno tome ne odgovara, ovo je bila vrlo loša sezona, gora nego prethodne, tako da ako ovako nastavimo ja bih sad slobodno mogao da pretpostavim da će iduće godine biti promet devesto ili devesto pedeset miliona. Znači, imamo stalno jedno statističko povećanje, a to ne terenu ne prati nikako situaciju. Mislim da je statistika je jedna od većih problema turizma u Crnoj Gori da državni organi treba raditi na tome. Druga stvar, kada pogledamo kompletan ambijent, da mi ovdje donosimo zakone, da imamo ovakvu statistiku, da imamo situaciju onda i u hotelima.Premijer je najavio u ekspozeu ovdje da će raskidati ugovore sa ljudima koji nijesu investirali hotele, a od toga nema ništa u Crnoj Gori nema ništa, znači ti hoteli se ne grade, nego imamo čak i veće probleme. Imamo sad privatizaciju instituta, o tome ću na kraju govoriti i vojne bolnice zdravstveni turizam, koja je pred gašenjem, koja ne plaća svoje obaveze i čak ni u tom zdravstvenom dijelu ne servisira građanima Herceg Novog, kako je potrebno. Infrastruktura posebna priča, putevi su nam takvi kakvi jesu, aerodrom isto tako, sami ste rekli ulaganja, low cost nemamo kompanija i sve je skupa jedan ambijent koji je vrlo loš i koji ne pruža osnove za razvoj za jednu ekspanziju turizma značajniju u Crnoj Gori. Ono što bih želio da potenciram. Imamo situaciju sa low cost kompanijama. Jedno pitanje ministru. Ministre, imamo Montenegro Airlines koji je šezdeset miliona, sedamdeset koliko mi znamo. Ne postoji ni jedna nisikobudžetska kompanija u svijetu koja je toliko u gubitku, a ovi naši su imali karte koje su pet puta skuplje ili šest puta skuplje ponovo su u gubitku. Ovdje, vjerovatno treba, da su bili formirani kao niskobudžetna kompanija imali bi efekat po turizam, ovako samo imamo gubitke i o tome treba razmisliti da li je moguća promjena koncepta Montenegro Airlines, da on pređe u nisko budžetnu kompaniju pa da makar imaju turistički radnici, pa ako treba i mi kao država da damo svoj doprinos da izdvojimo subvencije da funkcioniše kao nisko budžetska kompanija, da imamo neke koristi od toga, a ovako imamo gubitke i nemamo ništa drugo.Da je sve ove godine funkcionisao kao nisko budžetna kompanija, vjerujte mi da bi efekti bili mnogo bolje nego sada. I ono što sam već najavio. Rekao sam na kraju par riječi Institut Igalo imamo privatizaciju Instituta. Potpuno nejasna situacija. Javnost je apsolutno protiv privatizacije Instituta i političke partije. Imamo situaciju da se u javnosti špekuliše glasinama da privatizaciju vrše bliski premijerovi rođaci. Navodi se određeni gospodin Maksimović, koga ja ne poznajem i te glasine se šire iz menadžmenta Instituta Igalo. Znači, oni te glasine šire i ako su menadžmenti, i ako u javnosti izlaze sa nekim svojim izjavama podrškama privatizaciju, a u suštini šaptački proturaju u javnost glasine da premijer hoće da uzme Institut. Vjerovatno su uplašeni za svoje položaje i smatram da jedan ovakav koncept neće donijeti ništa dobro, da se ponavlja priča sa "Vekra Bokom" i sa drugim kompanijama u Herceg Novom i da jednostavno ovakav način rada nije adekvatan i da će donijeti štetu i Herceg Novom i Institutu i zdravstvenom turizmu i na kraju cijeloj državi. Znači, imamo ono što je već bilo više puta borba unutar DPS-a oko kolača. U ovom slučaja oko Instituta Igalo. Ja pozivam javnost iz Herceg Novog i Crne Gore da debelo prati situaciju, sa punom odgovornošću sam saopštio ovo što sam ovdje saopštio i da te glasine šire direktno iz DPS-a, klanovi koji imaju svoje interese i da se to ne dozvoli, da se privatizacija učini transparetnom. Mi smo ovdje kao politička partija tražili da predstavnici lokalne samouprave uključe u Upravni odbor Instituta, makar jedan instituta i broj. Nijesmo dobili podršku od tadašnjeg ministra, ne sjećam se da li ste to bili vi,ali mislim da bi to poboljšalo ovu situaciju, da bi bilo transparentnije i mnogo kvalitetnije, da imamo jedan širi spektar upravljanja Instituta. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Gojkoviću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore kolega Goran Tuponja, a neka se pripremi kolega Andrija Popović. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Uvažena gospođo Brajović, gospodine ministre Gvozdenoviću, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore, Danas imamo na dnevnom redu izmjene i dopune Zakona o turističkim organizacijama, zakon koji je na prvi pogled i zakon koji unapređuje ovu oblast i koji je imao i moje simpatije i podršu i samo obrazloženje koje je dato za donošenje ovog zakona je potpuno smisleno, jer se kaže da se ovim izmjenama i dopunama želi kvalitetnije urediti oblast organizacije i rada turističkih organizacija, načina njihovog finansiranja, stavljam akcenat na ovaj način njihovog finansiranja, kao i kriterijuma za kategorizaciju turističkim mjesta i prevazilaženja nepreciznosti pojedinih odredbi postojećeg zakona. Nemamo apsolutno ništa protiv. Takođe, bitan razlog za donošenje zakona je smanjenje troškova po osnovu osnivanja pojedinačnih turističkih organizacija u svakoj opštini, efikasnija evidencija turističkog prometa u koordinaciji RTO i MONSTAT-a, kao i izdvajanje dijela sredstava nacionalne turističke organizacije od članskog doprinosa za finansiranje niskotarifnih avio kompanija i čarter letova. Stavljam akcenat na ovaj zadnji dio rečenice, znači izdvajanje dijela sredstava nacionalne turističke organizacije od članskog doprinosa za finansiranje niskotarifnih avio kompanija i čarter letova. Na komentar uvaženog kolege Gojkovića, gospodine ministre, vi ste potpuno svjesno prećutali da je amandmanom DPS-a izmijenjen ovaj član koji se odnosi na finansiranje jeftinih avio kompanija i da je taj član promijenjen, da je taj amandman od strane predlagača, od strane vas usvojen i da je postao sastavni dio zakona. Dakle:” 40% za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije, od čega 20% izdvaja za finansiranje niskocarinskih avio kompanija i čarter letova”. To više tako ne glasi. Podnesen je amandman koji je usvojen, i to sada glasi: “40% za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije, od čega se 20% izdvaja za promovisanje i povećanje dostupnosti Crne Gore.” Takva formulacija može vrlo široko da se tumači. Dostupnost Crne Gore može da bude i da se iz ovoga fonda finansira auto-put, može da se finansira neki vaš boravak na nekom sajmu turizma na nekoj svjetskoj destinaciji. Može na stotinu drugih načina da se tumači ovakva odredba ovakvog zakona, koja je bila eksplicitna, a više to nije, da se novac izdvaja za finansiranje nisko tarifnih avio kompanija i čarter letova. Apsolutno se ne slažem da je ovaj član na ovakav način promijenjen, čak imam i pravnu dilemu kako da uložim amandman na usvojeni amandman, jer ja više ne mogu da amandmanski djelujem da se to više ne desi. Tako da mislim da to uopšte nije ni slučajno urađeno na ovaj način kako je urađeno. Zatim, i drugi amandman DPS-a koji je isto postao sastavni dio zakona ili Predloga zakona za sad, kojim se ukida da lokalne turističke organizacije mogu ostvariti prihode posredovanjem u prodaji izleta i paket anražmana turističkih agencija i izdavanjem smještajnih kapaciteta i drugih aktivnosti u skladu sa zakonom. Znači, ono vaše obrazloženje koje ste dali za ovaj zakon da se ovom zakonom zapravo želi osmisliti i poboljšati finansiranje turističkih organizacija i koje je bilo sadržano kao mogućnost u ovom članu, više ne postoji. Tako da se lagano tope razlozi za donošenje ovog zakona, jer ste vi zapravo jednu na početku rekao sam, principijelno dobru i kvalitetnu stvar ovim usvajanjem ovih amandmana unazadili. Mislim da to nijeste trebali da uradite. Isteklo mi je vrijeme, imao bih još dosta toga kažem, nastaviće i moja koleginica po pitanju kulturne baštine. Za sad toliko, pa ću možda imati komentar. Hvala lijepo, izvinite zbog prekoračenja.
  • Hvala Vam, kolega Tuponja. Kolega Andrija Popović u ime Kluba Liberalne partije, HGI i albanskih partija, izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani, poštovani predstavnici Vlade, Što se tiče samog Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama, mislim da je korektno urađen uz određene primjedbe Liberalne partije, na koje ćemo i sada ukazati, a i djelovali smo amandmanski u određenim oblastima. Mislim da je dosta pomogao i ovaj Odbor za turizam koji je na neki način, mislim da ste bili krenuli krivim putem, ali da je ovaj Prijedlog zakona sad ipak korektan. Što se tiče ovih primjedbi Liberalne partije, one se tiču člana 5 stav 15 đe ćemo mi tražiti da se briše evidencija i praćenje turističkog prometa u primarnim i komplementarnim ugostiteljskim objektima za pružanje usluge smještaja i usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića na teritoriji opštine, kao i u plovnim objektima nautičkog turizma u skladu sa zakonom. Naime, turističke organizacije su suočene sa problemima prikupljanja podataka o broju gostiju, jer davanje podataka zavisi od volje vlasnika smještaja, a pritom nemaju mogućnost zakonskog kažnjavanja u slučaju davanja netačnih podataka. Mišljenja smo da ovi podaci trebaju da budu tretirani od strane poreskih inspekcijskih službi, jer nametanje turističkim organizacijama ove vrste kontrole bez kaznenih posljedica, nemaju nikakvoga smisla. Drugi amandman će se ticati člana 7 koji kaže da trogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkom mjestu, dakle, broj noćenja da bude taj kriterijum iako kasnije ima i drugih kriterijum, to je kvalitativni kriterijum za kategorizaciju turističkih mjesta, jer ovdje ćemo dovesti u neravnopravan položaj naročito opštine Kotor, Prijestonicu Cetinje, koji mnogo zavise od izletničkog i kulturnog turizma. Kao što je poznato u Kotor dođe godišnje između 500 i 600 hiljada ljudi putem brodova kruzera i sa destinacije Dubrovnik autobusima. Izračunato je da otprilike jedan gost u Kotoru ostavi oko 45 eura, što daje taj turistički promet od preko 20 miliona eura, tako da ovaj kriterijum, iako ga, kao što sam rekao, imamo kasnije drugačiji. Strah me je da ono što se dobije na mostu, izgubiće se na ćupriji. Treći amandman će se odnositi na ovaj legendarni član 9 koji se već ne znam koliko puta pokušava poturiti da se promijeni odnos, dakle, sa 70% ove boravišne takse članskog doprinosa pripada lokalnim turističkim organizacijama, 30% nacionalnoj. Sad se pokušava ponovo na mala vrata uvesti da to bude odnos 60% : 40%, dakle, da se i taj dio prihoda koji pripadaju lokalnim turističkim organizacijama centralizuje. Zbog toga Liberalna partija će tražiti da se briše taj član, naročito zbog toga što mislimo da sredstva koja ima Nacionalna turistička organizacija, ispred sebe imam Godišnji finansijski izvještaj Nacionalne turističke organizacije za 2013. godinu,od ukupno 1.383.000 namjenskih prihoda ostvarenih preko konsolidovanog računa Državnog trezora u 2013. godini Nacionalna turistička organizacija je raspolagala sa samo 250.000. Dakle, Nacionalna turistička organizacija ima daleko više sredstava nego što joj treba, a đe se zadržava preko milion eura, to je pitanje sad za vas, tako da mislim da je potpuno besmislen ovaj član 9. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam, kolega Popoviću. Ovim smo završili krug uvodnih izlaganja onih klubova koji su iskazali interesovanje da učestvuju u ovom uvodnom dijelu. Ministre, da li želite da komentarišete? Izvolite, imate do pet minuta.
  • Koliko ja znam proceduru Skupštini, a Vi me popravite, neko ko je predsjedavajući Odbora ili izvjestilac Odbora treba da kaže šta se dešavalo na Odboru, koji su amandmani prihvaćeni, koji nijesu prihvaćeni, što se dešava. Znači, koliko znam takva je situacija, i iz tog razloga nijesam pominjao taj dio, i nema nijedne stvari koja bi mogla da se tumači tako da nešto svjesno nijesmo htjeli da prezentiramo. Druga stvar, siguran sam da je jako važno da svake godine radimo na razvoju svijesti turizma kao jako važnog ekonomskog elementa Crne Gore. Ako se i dalje bude jačala svijest imaćemo više preduzetnika, imaćemo više djece koja će upisivati srednje škole na crnogorskom primorju i na sjeveru Crne Gore. I siguran sam da u tom pravcu i ovaj dom, i Vlada, i svi zajedno treba da radimo. I nije loše da to pomenemo, jer je turizam jedna razvojna grana o kojoj treba jako puno raditi da bi se sektor usluga evo precizno znamo sve direktive koje su vezane za uslugu bile tretirane na jedan posebni način, a u okviru direktiva posebno je naglašen dio koji je vezan za proizvodnju da tako kažem i jačanju svijesti svih i važnosti svih elemenata koji su vezani za turizam. Sa aspekta zaštite, sa aspekta zaštite životne sredine, sa aspekta zaštite identiteta kulturne baštine i svega toga što treba turizam da učini jednom jakom, snažnom turističkom granom. Slažemo se da postoje određeni ekološki problemi ti ekološki problemi nijesu od danas, nijesu od juče, sve fabrike koje je neko ovdje spomenuo one su otprilike organizovane prije 40 godina. Vlada se aktivno bavila sa svim tim stvarima i uz pomoć Svjetske banke, definisala put kako da se prevaziđu ti problemi i bićemo jedna od rijetih država koja će biti u mogućnosti da se u tako kratkim rokovima da savlada sve te probleme koji su bili u nekom prethodnom periodu. Da li treba metodologije i načine koji su vezani za izvještavanje da se učine još kvalitetniji, saglasan. Monstat radi po evropskim standardima, i to su podaci koji se koriste. Drugi podaci koje dobija Nacionalna turistička organizacija su lokalne turističke organizacije iz mjesta odakle vi dolazite iz Kotora, Herceg Novog, Podgorice, Pljevalja itd. Dio tih su da tako kažem i pod vašom koordinacijom, mislim u Kotoru i u nekim drugim gradovima Herceg Novom itd. Znači, to su metodologije i to su podaci koji vi dostavljate i ti podaci ukazuju da je Crna Gora jedna od rijetkih turističkih destinacija koja i ove godine imala blagi rast, koja je imala blagi rast. I svi pokazatelji koji su vezani za druge neke komparativne analize koje su baš egzaktne, kao što su roming usluge i druge usluge one su takve koje ukazuju da i pored ozbiljnih problema koji su vezani za ovu turističku sezonu. Podsjetiću vas da željeznički saobraćaj između Beograda i Podgorice takoreći nije postojao, 19 sati je trebalo da se dođe, 400.000 ljudi koji dolaze, koristeći željeznički saobraćaj je manje koristilo taj dio. Ali, smo imali porast turista iz svih zemelja koji vi kažete da nijesu dolazili i to su njihovi izvještaji, to su izvještaji i ostalih. Slažemo se da ova turistička sezona nije dobra, jer smo očekivali da će da bude bolje, očekivali smo jer je bila kvalitetno pripremljna. Ali, broj kišnih dana i svi drugi elementi koji smo pričali ipak su uticali da imamo jednu korektnu turističku sezonu, sezonu koja treba dodatno da nas uputi, da u pravcu realizacije određenih dodatnih ostalih usluga moramo još kvalitetnije zajednički da radimo. I takođe da vodimo računa o nekim emitivnim tržištima, koje sam nepomenuo prije svega na početku koji se odnose na Evropsku uniju, koji treba dodatno da se promovišu na jedan dodatni kvalitetan način. Što se tiče kategorizacije baš iz ovih razloga koji ste vi konkretno pričali i da ste možda prije sjednice pitali da vam to dodatno pojasnimo, iako sam shvatio da je to dodatno precizno pojašnjeno na Odboru, baš iz tih razloga koje ste vi ovdje naveli, više nijesu samo kvantitativni, nego i kvalitativni kriterijumi da bi gradovi, kao što je Cetinje koji ima svoj identitet bili u mogućnosti da imaju veću kategoriju nego što je bilo iz prethodnog perioda. Pretpostavljam da neko od vas nije učestvovao na Odboru, jer sam shvatio da je tamo bila baš precizna i kvalitetna rasprava i da se svi ti elementi, onako kažem precizno izvršila komunikacija i na jedan kvalitetan način to riješilo. Mislim da idemo dobrim putem i da to ne treba da bude izjava koju kazuje bilo ko iz Vlade, da li idemo dobrim putem ili nekim drugim putem kazuje izvještaj Svjetske turističke organizacije i Svjetskog savjeta za turizam i putovanja. I pretpostavljam da ste svi vi odavde ponosni, zbog toga što Crna Gora zauzima mjesto kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija. Pretpostavljam, da vam to svima odgovara jer doživljavate to kao neko ko utiče na donošenje određenih zakonskih rješenja koji utiče na određene politike iz određene oblasti i da ste zadovoljni, ako je naša država Crna Gora u vrhu ili prošle i ove godine u samom vrhu destinacija koje se proglašavaju najbrže rastućim. I to je čini mi se poruka koju treba odavde da pošaljemo, to je poruka za nova zapošljavanja, to je poruka za podsticaj i jačanje svijesti o potrebi razvoja turizma. Ja vas pozivam da konkretno kažemo koje stvari treba da popravimo, a toga ima dosta, i spremni smo uvijek u odborima i u nekim drugim formama koji se predlože da se razgovara. Mi intenzivno razgovaramo pretpostavljam možda mnogo više nego vi, sa lokalnim turističkim organizacijama. Lokalne turističke organizacije donose ove izvještaje o kojima vi pričate i ne sjećam se da je neko iz grada odakle vi dolazite glasao protiv tih rješenja. Oni predstavljaju Skupštinu Nacionalne turističke organizacije, njih 23 imaju glas da definišu određene stvari koje su vezane za određenu politiku. Mi smatramo da pitanja koja su vezana za podršku dostupnosti su ovdje preciznije definisana. Jer, svi ugovori koji se potpisuju salo cost i drugim kompanijama vezani su za promociju, da bi takav način moglo da se podrži nije to u Crnoj Gori, to je i u Makedoniji i u Hrvatskoj na to je ukazala privreda turistička, privreda i iz tog razloga je učinjena samo ta popravka. Hvala lijepo.
  • Hvala vam. Odgovor na vaše komentare kolega Tuponja, pa kolega Knežević, pa kolega Gojković i na kraju kolega Popović. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Uvaženi gospodine Gvozdenoviću, najprije ću vam se zahvaliti na tome što ste članove Odbora podučili, kako trebaju da izvještavaju sa Odbora i kako izvjestilac Odbora treba da objasni šta se dešavalo na Odboru i da smo mi zapravo ovdje pogriješili u nekoj proceduri, a da vi zapravo nijeste bili nijeste svjesno nijeste namjerno ništa uradili, ako vas uvaženi kolega Gojković direktno pita u vezi jednog člana predlog ovog zakona, iako vi nakon toga odgovarate u vezi toga člana i ni jednom riječju ne pomenete da taj član više tako ne glasi. Onda je to zaista zabrinjavajuće i ja mislim da ste vi to potpuno svjesno uradili, to može biti moje mišljenje, a neka cijeni i javnost o tome. Umjesto izvinjenja ja ću vam uputiti amandman kojim ću tražiti da se anulira podneseni amandman DPS-a i da se vrati na predlog onakav kakav je izvorno bio dat u ovom zakonu. Hvala vam.
  • Kolega Kneževiću,izvolite.
  • Gospodine Gvozdenoviću, ne mogu se složiti sa vašim obrazloženjima koje ste dali nakon uvodnog kruga koje su saopštili moje kolege, uključujući i mene. Ja ću vam samo navesti nekoliko problema gorućih problema što se tiče razvoja crnogorskog turizma. Znači, u Crnoj Gori je najlošija struktura kapaciteta na bilo kojoj turističkoj destinaciji u Mediteranu. Jer niko nema ispod 50% kapaciteta u osnovnom smještaju, a podatak da u Crnoj Gori osnovni smještaj čini ispod 15 govori sve. Najlošiju strukturu kapaciteta imamo na Mediteranu. Drugi problem, gospodine Gvozdenoviću, je taj što ste uveli sankcije Rusiji. To je ekonomski, politički i svaki drugi harakiri koji je Vlada Crne Gore sebi dozvolila za luksuz, da se odreknete jednog tako velikog i značajnog tržišta u jeku turističke sezone, to možete samo vi. Ne mislim konkretno na vas, nego mislim na čitavu Vladu, doduše sad je vi ovdje personifikujete. Dalje, ne postoji strategija. Vi kažete da Kombinat aluminijuma postoji 40 godina, a Rudnici postoje 30, ugrožena životna sredina evo 50 godina. Odlučite se što nam je strategija. Je li nam strategija razvoj turizma, poljoprivrede, zaštite životne sredine ili nam je strategija razvijanje teške, metalske industrije i svake druge koju ste uništili u ovih 20 godina i koja je uništila, na kraju krajeva, životnu sredinu. Dalje, ovaj dio koji se tiče kategorizacije Cetinja, gospodine Gvozdenoviću, meni je potpuno nejasan. Kakve veze ima to što je Cetinje politički i administrativni centar Crne Gore sa turističkim potencijalima? Ne postoji nikakva kompatibilnost i analogija sa time da ste Cetinje kategorisali pod slovo a zato što je ono politički i administrativni kapacitet. U sve uvažavanje gradu Cetinje i Cetinjanima, vi pokušavate od Cetinja na silu isforsirate nekakav egzotični Monte Karlo koji će biti na sat vremena od Podgorice, a 45 minuta od Budve. Ne brkajte pojmove i ne pravite analogiju sa onim što nema veze u konkretnim podacima i metodologiji. Na kraju, završavam, što se tiče željezničkog saobraćaja, nemojte, molim vas, kažete putovalo se od Beograda do Bara 19 sati. I kada nije bio u prekidu željeznički saobraćaj putovalo se 16 do 17 sati. Naš željeznički saobraćaj to je katastrofa. U Indiji i u Pakistanu su bolje željeznice i pruge nego što su u Crnoj Gori i Srbiji. Razmislite o tome da li treba sa Srbijom da učestvujete u obnavljanju pruge BeogradBar da bismo od 19 sati prešli na devet sati. Kada ljudi uđu u voz, pozdrave se sa rodbinom, sa prijateljima, a neki su izgubili i po tri, četiri dana putujući u vozu vezano za ljetovanje, pa ako su pošli deset dana da ljetuju na crnogorskom primorju tri dana su potrošili u vozu, znači ostalo im je sedam i kada su se vratili zakasnili su i na posao jer su tri dana putovali kasnije do Beograda.
  • Hvala vam. Poslanik Gojković i poslanik Popović.
  • Gospodine ministre, rekli ste da treba da budemo ponosni. Postoji zapisnik sa sjednice DPS-a iz 1991. godine koji kaže, gdje oni raspravljaju tamo kakva je situacija u privredi, da je u privredi tri firme koje se bave od toga dvije turizmom, u Herceg Novom Boka institut i treća je Prvoborac, 5135 radnika. Danas ima 800 u institutu i sa tim treba da se ponosimo. Treba li sa onim parkingom hotela Tamaris i Vektra Bokom da se ponosimo? Treba li da se ponosimo sa svim onim što je privatizovano u Herceg Novom? Šta je dalo rezultate? Treba li da se ponosimo sa onim što se dešava u Institutu, gdje se nagovještava da će premijerov rođak biti taj koji će privatizovati Institut, a iste te glasine šire ljudi iz DPSa, iz menadžmenta, jer nijesu zadovolji dijelom kolača. Kada se namiri dio kolača u privatizaciji i oni će biti za to. Nemamo mi sa čim da se ponosimo, bolje da budemo realni. Mi trpimo posledice političkih problema, prije svega neraskidanje privatizacionih ugovora i, druga stvar, stalne političke promašaje Vlade Crne Gore. Sjetimo se problema kako se nastupalo prema Srbiji posle referenduma, iako nam je to bilo najjače emitivno tržište. Tu se apsolutno nije uzimalo u obzir turizam i privreda nego samo politički interesi partija koje su na vlasti. Ne govorimo sada o ovom poslednjem, da li nam je bila potreba sa Rusijom da pravimo ovo, da imamo manjak ruskih turista. Statistika će reći da ih ima više nego ikad. Znači, politika je uvijek ispred privrede, nažalost. To je jedan od glavnih razloga zašto smo došli u ovu poziciju. Nije situacija apsolutno dobra u turizmu, godine su sve gora za gorom. Ako se saopštilo ovdje u medijima da je 800 miliona promet znači da je to rekordna godina. Evo, neka građani sa primorja i iz cijele Crne Gore sami procijene je li ovo rekordna godina ili nije. Hvala.
  • Hvala vam. Kolega Popović, odgovor na komentar ministru. Izvolite.
  • Kratko ću reći da, iako ovo nije možda tema za ovdje, nažalost, vi ste rekli da se na Odboru za turizam raspravljalo o kriterijumima i to jeste, vjerovatno, istina, nažalost, Poslanički klub albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije nema svog člana u tom odboru, sramotno je da nema u još nekoliko značajnih odbora kao što je Odbor za odbranu i bezbjednost, Administrativni odbor i to je totalna diskriminacija prema ovom klubu, ali dobro. To je ono što vas ovdje ne interesuje, to mi moramo da riješimo ovdje između sebe, odnosno u okviru vladajuće koalicije. Sigurno je da su ove turističke organizacije od 2005. godine od kada su po novom zakonu osnivači opštine postale daleko djelotvornije, svrsishodnije nego što su bile ranije. Ono što mene brine je, recimo, turistička organizacija Glavnog grada Podgorice koja, po onome što vidim i znam, ima veoma mali prihod, ipak je to turistička organizacija Glavnog grada. Znamo da ima veliki broj hotela u Podgorici i čudi me da se ta boravišna taksa, članski doprinos u tako maloj mjeri i ostvaruju. U odnosu na to kako se bude .... ovim amandmanima, Liberalna partija će se odnijeti prema zakonu. Kažem da je sasvim korektan Zakon o turističkim organizacijama.
  • Hvala vam, kolega Popoviću. Ovim smo završili krug uvodnih izlaganja, odnosno komentara i odgovora na komentar. Sada ćemo preći na diskusije. Prije nego što pređemo na diskusije, zamolio bih poslanike i ministra, naravno, ukoliko je moguće, da nakon ove tačke, nakon diskusija o ovoj tački završimo i tačku br. 7, a to je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Gruzije o saradnji u oblasti turizma zbog racionalnosti u radu. Da li se slažete, pitam poslanike da li se slažu da nastavimo? U redu. Hvala. Idemo sa krugom diskusija. Kolega Aprcović će diskutovati, u ime parlamentarne pozicije, a neka se pripremi kolega Nišavić. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi ministre, koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Prije nego što pređem na tačku dnevnog reda izmjene i dopune Zakona o turističkim organizacijama, moram da kažem, gospodine potpredsjedniče, da smo se potpuno udaljili od teme. Znam da je privatizacija Instituta "Simo Milošević" jedno od ključnih pitanja daljeg razvoja zdravstvenog turizma, a sa pozicije da je Institut "Dr Simo Milošević" bio nosilac razvoja turizma ne samo na nivou Boke nego na nivou cijele Crne Gore i da je po referentnosti i po stručnosti svih zaposlenih u Institutu prevazilazio granice bivše Jugoslavije. Međutim, isto tako želim da istaknem da na osnovu insinuacija, gradskih priča, ulice da ne možemo razgovarati na način kako razgovaramo. Želim da kažem da je ovo četvrti tender za privatizaciju Instituta "Dr Simo Milošević". Tri prethodna tendera nijesu prošla, ovo je četvrti u kojem učestvuje tenderska komisija sastavljena od deset članova, u tih deset članova su i predstavnici sindikata koji će kontrolisati postupak privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević" i još 15 članova Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore koji će kontrolisati kako i na koji način će se izvršiti privatizacija ovog giganta u zdravstvenom turizmu. Moram da kažem da se očekuje da skroz jedan ovakav vid privatizacije dođemo do adekvatnih investicionih ulaganja, poboljšanja nivoa usluga i proboja, odnosno vraćanje Instituta "Dr Simo Milošević" na mjesto gdje je isti i bio. Zbog toga, želim da kažem da zbog uskopolitičkih tema lokalnih izbora u susjednoj opštini, dolazimo u situaciju da više od pola vremena provodimo ovdje u priči oko Instituta, a ne da pričamo o tome kako i na koji način da unaprijedimo turističke proizvode u narednom periodu. Ovaj zakon i predstavlja unapređenje rada turističkih organizacija i nadam se povećanja turističkog proizvoda u narednom periodu. Shvatajući svu problematiku prethodne turističke sezone, u smislu da je turistička sezona determinisana, svim onim razlozima o kojima je pričao uvaženi ministar, kažem da je ova turistička sezona isto ispunila očekivanja na način da statistika pokazuje da smo u prvih devet mjeseci imali turistički proizvod u visini od 800 miliona, što je za 1,5%, koliko su moja saznanja, uvećano u odnosu na prošlu godinu. Šta ovaj zakon treba da nam donese? Ovaj zakon treba da nam donese akumuliranje potrebnih sredstava, ovaj zakon treba da nam donese bolju evidenciju boravka svih gostiju koji posjete Crnu Goru u smislu da naši gosti, koji budu došli iz Srbije, Rusije, Ukrajne neće više morati odbijati šaltere Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi boravak prijavljivali nego će, u okviru turističkih organizacija, odnosno punktova koji se budu osnovali, a na nivou Kotora se planira da bude 12 takvih punktova, direktno se prijavljivati, neće gubiti vrijeme i biće umreženi sa graničnim prelazima tako da nećemo imati statističke greške u broju posjeta u Crnoj Gori i broju ostvarenih noćenja. Moram da kažem da, bez obzira na činjenicu što bi neko rekao da je bolja ili lošija sezona ove godine bila, moram da kažem da je ono što je urađeno prethodnih godina u dijelu koji se odnosi na komunalno opremanje crnogorskog primorja iz godine u godinu nas preporučuje da možemo biti prestižna turistička organizacija. Čula su se razmišljanja da komunalna infrastruktura nije na nivou kakva bi trebala da bude. Jasno mi je da nije na nivou, međutim iz oblasti tretmana otpadnih voda, iz oblasti poboljšanja vodosnabdijevanja, električnog snabdjevanja, putne infrastrukture iz godine u godinu su vidni napreci. Prije par dana otvoreno je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, a ovih dana počela je izrada postrojenja za opštine Tivat i Kotor. Što se tiče prečišćavanja otpadnih voda koje postrojenje se finansira iz sredstava KFW banke i nivo investicije je 100 miliona. Što to znači? Znači da se stvaraju preduslovi za kvalitetniju turističku ponudu, za čistiji zaliv i zaštitu životne okoline. Šta treba da rade turističke organizacije? Turističke organizacije od donošenja Zakona o turističkim organizacijama iz 2004. godine su, po mom dubokom ubjeđenju, ostvarile cilj i svrhu i motiv donošenja tog zakona. Oni su ta neophodna veza između Nacionalne turističke organizacije i gradova u kojem se turistički proizvod ubira. Vezaću se samo na amandmane kolege Andrije Popovića zbog toga što smo i on i ja u okviru Turističke organizacije Kotora, naše Turističke organiazcije, razgovarali o tome da bi trebalo eventualno da se izbaci tačka 15, član 5 izmjena i dopuna Zakona u dijelu koji se odnosi na evidenciju smještaja, evidenciju hrane, zbog toga što nemamo kaznene politike, ostaće mrtvo slovo na papiru i to ne treba da rade turističke organizacije. Što se tiče kategorizacije moje razmišljanje da su dobro propisani uslovi što se tiče kvantiteta i kvaliteta pod kojim se neko mjesto rangira A,B, C i D, s tim što zalažem se da ova mjesta koja imaju taj neophodni kvalitet, a pod zaštitom su UNESKO-a, budu i definisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona da budu u kategoriji a. Što se tiče trećeg amandmana u dijelu koji se odnosi da će se prihod od granskog doprinosa djeliti 60:40, 60 u korist lokalnih turističkih organizacija a 40% - 20 za Nacionalnu turističku organizaciju, i 20% za low cost kompanije. Smatram da ćemo, ako budemo uspjeli da barem i sa tim malim nivoom sredstava dovesti određene low cost kompanije da ćemo se promovisati nadalje i da ćemo imati bolji turistički proizvod u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Aprcoviću. Dajem riječ kolegi Nišaviću, a neka se pripremi koleginica Kovačević. Izvolite kolega Nišavić.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovana Skupštino, Donošenje zakona o turizmu i o turističkim organizacijama, nas sa sjevera uglavnom asocira na primorje i eventualno na Kolašin i Žabljak. Možemo mi donositi stotine zakona o turizmu i stotine izmjena o turizmu i turističkoj organizaciji ali to u ovom momentu neće pomoći da se valorizuju turistički potencijali sjevera, posebno Bijelog Polja. To govorim iz razloga što je u zadnjih 20 godina ova vlast svojom neaktivnom politikom prema sjeveru, posebno u dijelu ravnomjernog razvoja sjevera, učinila da i turistička ponuda odnosno valorizacija turističkih potencijala bude na jednom minimumu. Turistička organizacija Bijelog Polja osnovana je 2012. godine, jedna je od najmlađih turističkih organizacija i u aktu njenog osnivanja stoji da je ona osnovana na principu opšte korisnosti a bez ostvarivanja neposredne dobiti, a to ću i da dokumentujem podacima. Ukupan broj noćenja ili ukupan broj boravišne takse i novčana naknada od toga za prošlu godinu je iznosila oko nešto više od 1.500,00€. To samo govori koliku koristi ima Bijelo Polje od valorizacije ogromnih turističkih potencijala. Govoriti više o turističkim potencijalima Bijelog Polja je degutantno jer godinama pričamo o otvaranju planine Bjelasice, o otvaranju termalnih voda na Kiselim vodama, o otvaranju Đalovića i Novakovića pećine, pa vas sada pitam, gospodine ministre, u planovima za ovu godinu bilo je predviđeno asvaltiranje puta za planinu Bjelasicu u dužini od 6 km. i izgradnja žičare, pitam vas dokle je stiglo sa realizacijom tog projekta. Da se vratim na minula vremena kada je Bilo Polje bilo značajno turističko mjesto na mapi Crne Gore, bilo je nezaobilazno turističko mjesto, da se vratim na izletište Kisele vode koje i danas više odgovara ambijentu za snimanje filmova strave i užasa nego za doček gostiju, ali kada bi se i ovo iskoristilo u snimanje filmova svakako bi imalo više koristi nego što imamo koristi kroz turističku ponudu. Vratiću se na članove ovog zakona, član 1 - kulturna baština, slažem se da treba to isticati . Pomenuo bih u tom dijelu da u Bijelom Polju u Hramu Svetog Petra postoji najznačajniji i najstariji čirilički zapis na svijetu koji ove godine, Hram Svetog Petra za dvije godine slavi 820 godina postojanja, pomenuo bih takođe da se u Džamiji bjelopoljskoj nalazi knjiga Kurana koja datira iz 1270. godine. Vratiću se i na član 9. Smatram da je makar u dijelu ovih sjevernih opština, u opštinama koje ne mogu da ostvare prihod veći od 10.000 eura mislim da se ovaj član briše i da svaki prihod od boravišne takse ostaje opštinama. Vidite i sami od tih 1.500 eura odnosno nešto manje od 2.000 eura koliko je prošle godine naplatila Turistička organizacija Bijelog Polja minimalna su sredstva koja bi se odvojila za značajnu turističku organizacija a svakako bi značila za loklanu turističku organizaciju.
  • Hvala Vam, kolega Nišavić, imate još jedan prijavljeni komentar. Radovan Obradović, izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi gospodine predsjedavajući. Uvaženi gospodine ministre, gospođo Brajović, gospodo poslanici, uvaženi građani Crne Gore, U jednom dijelu bih se zaista i ja složio sa izlaganjem gospodina Nišavića, vezano za turističku pronudu i potencijale sjevera, da nijesu valorizovani na način kako je to u opštinama na jugu. U onom dijelu koji se tiče Bijelog Polja, što se tiče valorizacije moram da istaknem da, primjera radi, sjutra da će gospodin Drobnić u Bijelom Polju na jednoj svečanosti u jednom projektu u realizaciji sa Evropskom unijom od sredstava od Ipa fondova rekonstruisanu, obnovljenu crkvu Svetog Petra gdje je pisano .. jevanđelje zvanično i otvoriti, obnovljeni zvonik, što znači da se radilo na obnavljanju tih kulturno istoriskih spomenika. Takođe, Turistička organizacija Bijelog Polja koja je formiranja 2012. odradila je mnogo toga posebno jedan projekat koji je jako značajan po pitanju obuke turističkih vodiča, jer je veoma važno da imamo vodiče da oni iskažu sve ljepote kraja. Ne samo za Bijelo Polje, nego za sjever Crne Gore i dobilo je 40-ak njih diplome na ovu temu. Dalje, da je Vlada izdvojila, odnosno opredjelila sredstva vezano za veliku valorizaciju planine Bjelasice i njenih potencijala, dva miliona eura sa bjelopoljske strane za žičaru i za put do Jasikovca i dva miliona sa strane kolašinske. Takođe, da su Vlada i Ministarstvo turizma izdvojili sredstva vezano za valorizaciju jedne prelijepe pećine, ko je gledao nedavno na televiziji moga je da vidi dio od ljepote Đalovića pećine koja je do sada traženo dužinom preko 20-ak kilometara, a njena ljepota prostire se i na području republike susjedne Srbije. Da su opredijeljena sredstva za izradu projekta za valorizaciju ove pećine.
  • Hvala Vam. Želite li odgovor, kolega Nišaviću?
  • Gospodine Obradoviću, ne sporim sve to što ste Vi kazali i to u zadacima turističke organizacije je lijepo definisano koji su zadaci turističke organizacije, da unapređuje i promoviše potencijale turističkog grada i tako dalje, a pitam se samo koji su krajnji efekti svega toga. Kakva je to, koliki je prihod i koliku korist imaju građani Bijelog Polja od ovih priča, unapređenje, valorizacija i tako dalje, planova? Citiraću jednog prethodnog diskutanta koji kaže da je turizam u Crnoj Gori pokušaj, a ja kažem da je turizam u Bijelom Polju davno zaboravljena uspomena.
  • Hvala Vam, kolega Nišaviću. Ministar je prijavio odgovor na vaše pitanje. Da li ste Vi postavili pitanje ministru u vašoj diskusiji? U redu, ministre, izvolite, odgovorite na pitanje.
  • Jako puno pričamo o razvoju turizma i jako puno govorimo da mora da bude jedinstvena turistička destinacija, ali kad predložimo da se dio članskog doprinosa i dio boravišne takse sa juga preseli na sjever mi ne dobijamo podršku u ovom Parlamentu. Pozivam vas, ako svi smatramo da je to važna odredica da se Crna Gora promoviše kao jedinstvena turistička destinacija koja pored kulturne baštine pored svog identiteta, kvaliteta svoje ponude na Crnogorskom primorju želi da razvija dodatnu ponudu i na sjeveru Crne Gore i na taj način jača aktivnosti koje su vezane za projekte na sjeveru da podržimo takve aktivnosti. To sugerišem da uradimo primjenom ovog zakona ili nekih drugih zakonskih rješenja koji su vezani za boravišnu taksu. Jedino na takav način bićemo u mogućnosti da svakom gostu ponudimo dio kvalitetne ponude koje imamo na sjeveru Crne Gore, a vidite da se tu već bilježe dobri rezultati u posjeti nacionalnim parkovima i drugim projektima koji su vezani za održivi razvoj, koji su vezani za kvalitet kulturne baštine, ali i kvalitet nekog pejzaža i specifinčne ponude koju nudi sjever Crne Gore i taj kvalitet da na jednom malom prostoru imate tu ponudu koju nudi sjever i koju nudi jug, čini Crnu Goru jednu od najkonkurentnijih turistčkih destinacija. Možda se u nekom periodu dosta pričalo, ali vrlo jasno je dio sjevera i turističke infrastrukture pozicioniran u kapitalnom budžetu. Ove godine su realizovani svi projekti koji su bili definisani kapitalnim budžetom a vezani su za projekat Bjelasicu i Komovi. Dio vezan za dio rješavanja putne infrastrukture i dio koji je vezan za pitanja energetske infrastrukture. Koliko se sjećam, utrošeno je nešto preko tri miliona eura u realizaciju te infrastrukture, a u kapitalnom budžetu koji će biti predmet pažnje ovog doma planirano je da se na projekat kolašinski dio uloži narednih pet godina nešto oko 20 miliona eura, a na bjelopoljski dio koji je vezan za projekat Miljače nešto oko 18 miliona eura narednih šest godina i budžet treba da definiše dugoročni projekat. Tenderi i za jednu i za drugu lokaciju. Dio lokaliteta koji je vezan za Mojkovac je pripremljen, ali se očekuje usvajanje kapitalnog budžeta za 2015. i narednu godinu. Što se tiče Đalovića klisure, takođe, možda je u nekom periodu bilo priče, ali ove godine se vrlo konkretno pristupilo izradi samog projekta sanacije i razvoja jednog od možda najaktrativnijih turističkih projekata na sjeveru Crne Gore. Oko projekata kao što ste rekli kisele vode i ostali projekti, slažem se da su to projekti koji zaslužuju jednu drugu vrstu pažnje, da su to napušteni projekti koji moraju dobiti neku novu dimenziju. Mi pripremamo jedan poseban program, ali za sve treba određeno vrijeme. Na sjeveru Crne Gore imamo značajan broj hotela koji nije u funkciji, gdje nije uspjela privatizacija i pokušava se sa Investiciono razvojnim fondom i sa kapitalnim budžetom da se uradi jedna transformacija tih projekata i na taj način da se dodatno pojačaju aktivnosti vezano za sjever, jer sadašnji promet i sadašnji nivo zaposlenosti u turizmu na sjeveru nije ni približno našim očekinjavima i nivoom koji treba da bude. Očekujem od vas da pređemo u dio koji je vezan za konkretne predloge, a konkretan predlog je da se dio boravišnih taksi koji se ubira na crnogorskom primorju usmjeri u aktivnosti koje su vezane za realizaciju zaštite kulturne baštine, zaštitu projekata koji čine identitet i za projekte koji su vezani za sjever Crne Gore. Ključna stvar je da ovaj projekat bude čak je i manje bitno kakva je raspodjela, bitno je da li se sredstva ubiraju kvalitetno, ne ubiraju se i zbog toga ovaj zakon nudi rješenje elektronske obaveznosti prijave gostiju i na taj način siguno da se udvostruče prihodi pa će se onda i dio prihoda koji su vezani za sjever. Mnogo je važnije da u tome usmjerimo određenu pažnju.
  • Hvala Vam,ministre. Izašli ste iz okvira odgovora na postavljeno pitanje i naravno dobiće priliku kolega Nišavić da odgovori na vaš komentar, odnosno na vaš odgovor na komentar, ali prije toga koleginica Dragičević je prijavila proceduru. Izvolite, koleginice, proceduralno.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Mislim da je prekrišio proceduru gospodin ministar, jer mi smo poslanici ovdje i imamo svoj imunitet da možemo slobodno da govorimo i odlučujemo. Mislim da su oni krivi što nije sjeveru pošlo 10% boravišne takse, jer nijesu htjeli da prihvate moj amandman koji je to predlagao, a taj moj amandman je bio da se skrati lokalnim i nacionalnoj turističkoj organizaciji, da se skrate pare, a da se usmjere ka sjeveru i još na druge strane. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Izvolite, kolega Nišavić, Vaš odgovor.
  • Gospodine ministre, nijeste odgovorili na konkretno pitanje koje je glasilo za ovu godinu, u kapitalnom budžetu za Bijelo Polje opredijeljene su četiri miliona eura, dokle su stigli radovi i uopšte aktivnosti na realizaciji tog projekta. To je put, asfaltiranje puta prema Bjelasici i izgradnja žičare na Bjelasici.
  • Hvala Vam. Nastavljamo. Ministre, ovo je bio komentar Vašeg komentara, odnosno odgovor na komentar. Možete se prijaviti za učešće u raspravi, tokom rasprave, možete kasnije da komentarišete, ali sada moramo nastaviti sa diskusijama. Koleginica Zorica Kovačević, a neka se pripremi kolega Jasavić. Izvolite, koleginice.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovani poslanici, poštovani građani, uvaženi ministre Gvozdenoviću, gospođo Brajović, Pred nama je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama koji na veoma kvalitetan način uređuje oblast organizacije i rada turuističkih organizacija, način njihovog finansiranja, kao i kriterijume za kategorizaciju turističkih mjesta i prevazilaženju nepreciznosti pojedinih odredbi postojećeg zakona. Takođe, bitan razlog za donošenje zakona je i smanjenje troškova po osnovu osnivanja pojedinih turističkih organizacija u svakoj opštini, efikasnija evidencija turističkog prometa u koordinaciji sa lokalnim turističkim organizacijama, kao i izdvajanje dijela sredstava Nacionalne turističke organizacije od članskog doprinosa za finansiranje promocije Crne Gore. Ono što je po meni veoma bitno jeste da su u pripremi ovog zakona korišćena komparativna iskustva zemalja u regionu, posebno kako ste Vi naveli Hrvatske, čija se pozitivna zakonska regulativa u znatnoj mjeri korišćenja kao i njihova pozitivna praksa uključena u Predlog ovog zakona. Članom 1 Predloga zakona u dijelu djelatnosti turističkih organizacija pored razvijanja svijesti o važnosti turizma, kao i potrebe i očuvanja i unapređenja elemenata turističkog proizvoda i zaštite životne sredine dodaju se i važnost zaštite kulturne baštine kao bitnog segmenta turističke ponude, što smatram da je veoma dobro. Veoma bitne izmjene Zakona o turističkim organizacijama izvršene su u članovima 3-4 zakona gdje je predlženo da opština u kojoj postoji najmanje jedno turističko mjesto u kategoriji A, obavezno osniva turističku organizaciju, dok one u kojima postoji turističko mjesto razvrstano u kategoriju B, C i D mogu osnovati lokalnu turističku organizaciju. Takođe, su izvršene veoma bitne izmjene zakona u članovima 20 ... koji se odnose na propisane zadatke lokalnih turističkih organizacija i Nacionalne turističke organizacije sa ciljem kvalitetnijeg uređenja u oblasti organizacije rada i nadležnosti turističkih organizacija. Shodno navedenom članom 22 predviđeni su sledeći zadaci i to: lokalnih turističkih organizacija, izrada Godišnjeg plana za unapređenje i razvoj turizma na području opštine, zatim saradnja sa pravnim i fizičkim licima, udruženjem nevladinih organizacija koje za predmet imaju turističku ili ugostiteljsku ili njoj kompletiranu djelatnost u cilju dogovaranja, utvrđivanja i sprovođenja politike razvoja turizma i poboljšanje uslova boravka turista na teritoriji opštine. Pored navedenog, lokalne turističke organizacije vrše poslove izrade turističko propagandnog drugog informativnog materijala, zatim pružanje informacije gostima o raspoloživim smještajnim kapacitetima, ugostiteljskim objektima, privatnom smještaju, manifestacijama i drugim servisnim informacijama, kao i ažuriranje podataka u kontaktima i radnim vremenima zdravstvenih ustanova, banaka, pošte, trgovine i drugih. Takođe, kao jedna od novina definisanih u izmjenama i dopunama jeste mogućnost dostavljanja prijave i odjave boravka u skladu sa zakonom, odnosno mogućnost da turista svoj boravak može prijaviti u lokalnoj turističkoj organizaciji, u opštini u kojoj boravi, a dati podaci će preko jedinstvenog sistema biti proslijeđeni MUP-u, Nacionalnoj turističkoj organizaciji, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i isti će biti korišćeni kako za potrebe Uprave policije tako i za praćenje turističkog prometa. Na kraju, u članu 3 zakona koji propisuje zadatke Nacionalne turističke organizacije izvršene su izmjene u smislu proširenja nadležnosti ove organizacije i zadacima pružanja stručne pomoći u praćenju i realizaciji zadataka lokalne turističke organizacije. Imajući sve ovo u vidu, ja sam kao poslanik u ovoj Skupštini zahvalna i mislim da ćemo naći mogućnosti da u velikom obimu sa većim brojem poslanika podržimo Predlog izmjene i dopuna ovog predloga zakona. Hvala.
  • Zahvaljujem, koleginice Kovačević. Koleginica Jasavić ima riječ, a neka se pripremi kolega Banović. Izvolite, koleginice.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče, Poštovane kolege, poštovani gospodine Gvozdenoviću, poštovani građani, Ovaj zakon ima dobrih rješenja, i nije mi jasno zašto je došlo do ovih promjena. Vlada hoće,a jedno krilo DPS-a hoće jedno, drugo krilo DPS-a hoće drugo.Jedni promovišu low cost kompanije, drugi ne bi da se oni uopšte pominji u zakonu, pa bih voljela da mi negdje objasnite o čemu se radi. Imala sam priliku da slušam sve kolege, i ne bih se ponavljala. Najviše bih se fokusirala na ono što ovaj zakon tretira a odnosi se na kulturnu baštinu. Dobro je da smo prepoznali kao društvo značaj kulturne baštine za razvoj turizma, jer ranije nijesmo imali odredbe koje na kvalitetan način definišu pitanja kulturne baštine, i iz tog razloga mislim da ovaj zakon, ukoliko se prihvate amandmani Pozitivne Crne Gore, treba podržati. Zašto nijesmo imali uopšte svijest kao društvo o značaju kulturne baštine za razvoj turizma, to je ono pitanje koje se Vama može postaviti kao vladajućoj partiji, jer ako pogledamo analizu samo Podgorice i Stare Varoši, vidjećemo da je od 1989. godine kada se desio narod i kada ste vi došli na vlast u Staroj Varoši prema DUP-u Stara Varoš, predlog plana iz 1984. godine do 1989. godine bilo ukupno 613 objekata. Ti objekti su u tom vremenu bili koliko toliko u mogućnosti da budu bolje sačuvani, a u 2012. godini nakon izmjena i dopuna UP Stara Varoš zona A, predlog plana iz 2012. godine imamo ukupno 126 objekata koji su uvećani i oni su sa stanovišta ambijentalnog izraza auntentičnog u smislu zaštite kulturne baštine neutralni i u neskladu sa kompletnim ambijetalnim izrazom. Ova gustina izgrađenosti od 50% zapravo znači da nijesu postojale smjernice službama koje se bave pitanjem zaštite, prije svega Uprave za zaštitu kulturnih dobara. A u višejvjekovnom razvojnom procesu Stara Varoš je dostigla visok nivo urbane osobito stambene kulture, i imajući u vidu evidentno nezavidan status građanskog nasleđa, Fondacija za spomenike i lokalitete L-Art je uradila Program revitalizacije i obnove Stare Varoši, ali to DPS puno ne zanima. Vidim da se došaptavaju dok se priča o Staroj Varoši, i to im je politika ignorisanja Stare Varoši zadnjih 50-tak godina, odnosno posebno zadnjih 25 godina, i njih to puno ne dodiruje. To je dodirivalo Socijaldemokratsku partiju i Pozitivnu Crnu Goru u toku izborne kampanje, ali smo izbornom prevarom građana došli u poziciju da će Stara Varoš i dalje biti zaboravljena. Na osnovu analize postojećeg stanja Fondacije L-Art kroz postojeće stanje dokumentaciju, relevantne planske dokumente, kroz program je utvrđeno faktičko stanje, odnosno izvršena je valorizacija fizičkih struktura i u vezi sa oblikom buduće zaštite izvršena je kategorizacija objekata. Činjenica je da 70% objekata od ukupnog broja moguća da se revitalizuje što predstavlja relevantan podatak na osnovu koga su Fondacija za spomenike i lokalitete Crne Gore L-Art i Društvo prijatelja Podgorice pokrenuli inicijativu za uspostavljanje zaštite Stare Varoši. U dosadašnjoj aktivnosti u Upravi za zaštitu kulturnih dobara podnijete su inicijative za uspostavljanje zaštite rodne kuće našeg istaknutog vajara Rista Stijovića Ulica Braće Zlatičanin, kuća u Ulici Gojka Radonjića br. 24 i Ulica Petra Prlje br. 25 kao i segmenata ulica u kojima se iste nalaze. Treba samo proći ovim ulicama i vidjeti što se dešava sa tim objektima, prosto je nedopustivo da kuća našeg istaknutog vajara Rista Stijovića se nalazi u stanju u kome se nalazi, pa Vam,minister, preporučujem da prošetate tamo, to je prosto nedopustivo da smo dozvolili da ta kuća bude takva ruina i da se ništa po tom pitanju ne radi. Ovi objekti, iako napušteni i prepušteni zubu vremena, uz najmanje interesovanje struke, predstavljaju autentične jediniceu okviru crnogorskog stambenog graditeljstva. Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je inicijativu i to jeste prvi iskorak, ali to nije dovoljno. Uprava ima obavezu da donese rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra za navedene objekte i iste dostavi vlasniku i nadležnim organima. Posebno naglašavam obavezu Uprave, da rješenje dostavi organu uprave nadležne za poslove katastra koji je dužan izvršiti upis statusa kulturnog dobra, što je jedini uslov da planeri, pa i vlasnici poštuju donijeto rješenje. Samo želim da kažem da ćemo mi predati i amandman u kome ćemo tražiti da se od turističkih organizacija zahtijeva da sarađuju sa nevladinim organizacijama u cilju dogovaranja i utvrđivanja i sprovođenja politike razvoja turizma kroz promovisanje kulturno istorijske baštine. Ovo iz razloga što je i sam zakon prepoznao značaj kulturne baštine, a na djelu imamo poražavajuće stanje. Najbolji dokaz za to jeste upravo ... u primjeni koje sam navela pa ću u obrazlaganju amandmana nastaviti dalje sa svojim izlaganjem vezano za ovo važno pitanje. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Banović ima riječ, a neka se pripremi kolega Sekulić.
  • Zahvaljujem, potredsjedniče. Poštovani gospodine ministre, poštovane kolege, Moja diskusija bi sadržala više pitanje nego komentara na ono što danas raspravljamo. Zato što sam dobio od par kolega koji se bave i rade u turističkim organizacijama iz različitih djelova Crne Gore jedno sa juga, jedna sa sjevera neko njihove viđenje ovih predloženih izmjena i dijeleći na neku argumentaciju koji su oni podastrli, namjeravam da ta pitanja prenesem i vama i zamolio bih ljubazno za odgovor. Načelno mislim da je izmjena zakona dobra i da su u dobrom dijelu potrebne i da potrebe turističke djelatnosti u Crnoj Gori, ali kažem ovih nekoliko pitanja me kopkaju pa bih zamolio za dodatna pojašnjenja. Tačka 15 uvode se ili se drugačije formulišu u odnosu na ranije rješenje obaveze turističke organizacije, praćenja turističkog prometa u primarnim i komplemetarnim ugostiteljskim objektima za pružanje usluge smještaja, usluge pripremanje i usluživanja hrane i pića na teritorije opštine kao i plovnim objektima nautičkog turizma u skladu sa zakonom. Dakle, moje pitanje da li turističke organizacije i lokalne pa nacionalna osposobljena i tehnički i kadrovski i zakonski i da mogu da na pravi način odgovore ovom zadatku kojem namećemo ovim rješenjem. Dakle, da uprostim mogu li da oni evidetiraju promet u kafanama jela i pića, ako to baš ne mogu ni ove fiskalne kase ni ispekcije do kraja kako bi svi zajedno željeli da uradimo, a ne vidim da se dalje razrađuju ti mehanizmi organizaciji zaposleni imaju iz turističkih organizacija da neke mjere osim ovako da uđu u kafanu bace pogled i procijene da li je to neki prosjek koja je ta kafana prijavila u tom periodu. Dakle, to bih zamolio to je više pitanje nego kometar koje je tražio odgovor, a nijesam ga pronašao u obrazloženju podnijetog predloga zakona. I drugo pitanje, se odnosi na ova sredstva i raspodjele između lokalih i nacionalne to jeste države, dakle nemam niša protiv da se za neke dodatne kad se ocijeni potrebe turističke djelatnosti da sredstva se dakle premještaju za jednu ili drugu potrebu, ali je po mojim informacijama koje sam dobio od ovih kolega dobar dio srestava koji se već ubira za nacionalnu turističku organizaciju i koje se uplaćuje u državnom budžetu to jeste Ministarstvu finansija, ne vraća se to nacionalnoj turističkoj organizaciji za njenu djelatnost. Dakle, postavljam pitanje da li je to tačno pretpostavljam da jeste jer su ozbiljni ljudi ovo pisali, da je neki promet u nekoj godini možda prošloj, nemam taj podatak nije ni važno, bio na primjer 2 miliona, a od toga je 70% uplaćeno turističkoj organizaciji nacionalnoj. Dakle, iz lokalnih je prešlo po onom osnovu podjele te takse toliko, a vraćeno je toliko. Dakle, nije vraćeno za ove potrebe kako ste rekli dostupnosti ili neke druge, a traže se nova dodatna sredstva za to pa bih tu zamolio za pojašnjenje. Imam potpitanje tiče se ovih plovnih objekata, kako se tu ta evidencija vodi posebno u nekim sektorima gdje je nedefinisan status kao što je čini mi se dijelom ili je definisana ili to nije najvažnije nekome pa je meni Adriatik marines to jeste njihovim usluga u Porto Montenegro ko i kako tu vodi evidenciju i da li se tu plaća članski doprinos za turizam, za turističku taksu. A poslednje pitanje se odnosi na možda je to već jasno pravnicima ali ja ću ga ipak postaviti u vezi sa dugovima ovih taksi. Dakle, ako su pravni subjekti turističke organizacije ugostitelj itd duguju iz prethodnog perioda, šta sa dugovima da li je posebno odlučeno da li se one dijele po starom ili se dijele po novom, to možda i nijesu prevelika sredstva, ali ipak ako neko duguje 2012,2013. godinu,možda nijesu mala za neku turističku organizaciju da im se od toga (prekid) neka načelno rješenje, opšte rešenje takve pravne situacije ili ste na poseban način ovo definisali. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Banoviću. Da li želite da odgovorite na pitanja? Izvolite.
  • Što se tiče obaveza odnosno evidencije pračenje turističkog prometa, i uslova da li opštine, odnosno lokalne turističke organizacije imaju mogućnosti za tako nešto mi smo ovim zakonom, a i zakonom o strancima koje priprema Ministarstvo Unutrašnjih Poslova stvorili pravne pretpostavke da oni to rade, u ovom periodu nekoliko opština na primorju oni koji najviše utiču na naplatu boravišne takse, vrše u okviru pilot projekata ekektronsku prijavu i odjavu turista, ali ovim kažem zakonom stvaramo i pravni osnov i dovodimo ih u situaciju da oni zaista mogu da na kvalitetan način i vrše evidenciju prijavljenih turista jer oni po ovom zakonu mogu sami da vrše elektronski. Znači, gotovo istovjetna odredba se nalazi u Predlogu zakona o strancima. Što se tiče rasporeda sredstava Nacionalne turističke organizacije odnosno prihoda koje u stvari nacionalna turistička organizacija i po osnovu boravišne takse i po osnovu članskog doprinosa koji je predmet ovog zakona koji danas raspravljamo, kao što znate Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi nije dobio potrebnu većinu ovog Parlamenta kad je bio na glasanju, upravo iz razloga što je predložen drugačiji raspored prihoda od naplaćene boravišne takse. Na ovaj način mi pokušavamo da stvorimo dodatna sredstva za ono što nam je jedan od ciljeva naše politike, a to je povećanje dostupnosti Crne Gore. Kad razgovaramo o sredstvima koja su predviđena budžetom i koja dobija nacionalna turistička organizacija ona zaista nijesu dovoljna i sva namjenska sredstva ona ne dobija iz budžeta, s toga smo mi predložili za sledeću godinu da ta sva sredstva namjenska ostvare nacionalna turistička organizacija i dobije ih kroz budžet. Bez obzira na iznos tih sredstva, ona sva bez ovakvih dodatnih zakonskih rješenja nije dovoljna da približe Crnu Goru onim ciljanim emitivnim tržištima. Na pitanje koje se odnosi na evidenciju što se tiče plovnih objekata postoji uputstvo koje pripremilo ovo ministarstvo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja. Međutim, mi ćemo pripremiti zajedno sa njima i pravilnik o naplati boravišne takse na plovnim objektima, oni su specifični i na specifični način će kroz Zakon o boravišnoj taksi koji ćemo mi ponovo ponuditi ovom Parlamentu, pokušati da nađemo rješenje odnosno da stvorimo pravni osnov i za naplatu kvalitetnu i evidneciju boravišne takse plovnih objekata.
  • Zahvaljujem, bili su odgovori na konkretna pitanja, nije bio komentar. Izvolite proceduralno minut.
  • Potpredsjeniče, mislim da odgovori nijesu bili u cjelosti. Konkretno sam pitao koji su to resursi kadrovski i tehnički, da se to sprovede a ne normativno, pomoćnica ministra nije odgovorila u vezi sa normativnim, ja se slažem i podržavam te napore i ovog zakona i drugih zakona da se normom reguliše boravak stranaca, njihov smještaj i evidencija tog boravka i smještaja, ali se konkretno pitao koji su resursi koje mi ovim zakonom ili se namjerava nekim pravilnikom da turistički radnik iz turističke organizacije uđe u neki objekat i da izmjeri da li je ta evidencija u skladu sa prijavljenom, ja mislim da od toga nema, a zadatka ima, e u tom smislu postoji problem. Dakle, ne govorim prvestveno o smještaju nego me više kopka ovo što je sporno, smještaj nekako uspijevamo da evidentiramo, ali promet usluga u restoranima. Dakle, u tom smislu podržavam amandmane koleginice Ljerke Dragičević. .
  • Hvala vam. Kolega Sekulić i neka se pripremi koleginica Dragičević. Izvolite, kolega Sekuliću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi ministre, poštovani kolege, Rekao bih da se Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona na najbolji način rješavaju dva veoma značajna pitanja, prije svega radi se o evidenciji broja turista i ukupnog turističkog prometa, s jedne strane i sa druge strane promocija turističkih potencijala Crne Gore. Ne treba zaboraviti da smo i u ovom parlamentu u više navrata vodili polemiku prvo oko toga da se ne evidentiraju svi turisti koji dolaze u Crnu Goru, odnosno da veliki broj onih kojima je izdavanje ležajeva dodatna djelatnost, često izbjegavaju svoje obaveze, sa jedne strane. Sa druge strane, država je zakinuta za određeni novac. Moramo istaknuti da u vremenu kada turizam jeste nešto što je najviše rastuća privredna grana turizam i putovanja u svijetu na globalnom nivou, i kada većina zemalja u regionu zaista posebnu pažnju pridaju razvoju turizma, rekao bih da i mi koji u bruto društvenom proizvodu veliki dio tog prihod ostvarujemo od turizma, moramo da pratimo taj korak i moramo zaista u jednoj velikoj i opštoj konkurenciji u regionu, kažem, pokušamo da što više ostvarimo kada je turizam u pitanju. Naravno složiću se sa većinom kolega koji su ovdje govorili da je neophodno da ne samo promovišemo ono što je ljepota primorja nego isto tako da promovišemo ono što su ljepote sjevera Crne Gore, ali samo dozvolite da istaknemo da i tu moramo da znamo što su obaveze države sa jedne stranem, a sa druge strane što mogu da urade privatni preduzetnici kada je u pitanju ta promocija. Naravno, rekao bih da je puno toga urađeno kada je promocija Žabljaka u pitanju, sa jedne strane i sa druge strane isto tako žao mi je što jedan biser prirodne ljepote kakva je Đalovića pećina još uvijek nije na pravi način valorizovano, dozvolićete da će to, pretpostavljam biti urađeno po modelu onom na koji način je to uradila Prijestonica Cetinje, s obzirom da je to dominantno pitanje lokalne samouprave, sa Lipskom pećinom. Tako da kada svi znamo svoje obaveze od lokalne samouprave do države, ministarstvo, nacionalne turističke organizacije, čini mi se da je mnogo lakše da na ono što su ukazani problemi da to rješavamo. Ne treba zaboraviti da je turizam u Crnoj Gori pokazao zaista jedan zavidan nivo kada je u pitanju kvalitet turističke usluge, sa jedne strane, sa druge strane u vremenu ekonomske krize smo imali rast turističkih potencijala, imali smo rast ostvarenog prihoda u turizmu. To je bilo i ove godine, a podsjetiću da ne samo zbog poplava u regionu nego i zbog onoga što je bila Ukrajinska kriza i sve stvari koje utiču na broj dolaska turista i dalje imamo zavidan rast kada je u pitanju turistička privreda. Tako da mislim da ovdje zaista da ovaj predlog zakona zaslužuje nepodijeljenu podršku svih poslanika. Naravno, dozvolite mi samo još nekoliko rečenica koje se tiču onoga što se čulo tokom rasprave. Naravno, počela je već, kao što svi znamo, predizborna kampanja za Herceg Novi, ali rekao bih da je neprimjereno da se pokušava skupštinska govornica zloupotrijebiti sa navodnim pričama i sa nečim što nema utemeljenje u istini, s jedne strane. Sa druge strane, dobro je što takav odnos pojedinih poslanika i prema turizmu i prema svom gradu ima sve manju podršku, rekao bih čak ima sve manju podršku čak i u svojoj partiji. Rekao bih da je to dobro za to što građani Herceg Novog veoma dobro znaju da prepoznaju šta je njihov interes. I naravno, građani Crne Gore veoma dobro znaju da ono što bude urađeno sa Institutom Igalo ni u kom slučaju neće pratiti bilo kakve kontroverze, a što je najvažnije neće, ni u kom slučaju nema dodirnih tačaka sa onim što su pojedini poslanici saopštili ovdje. Naravno, oni koji su imali prilike da prate i kampanju Demokratske partije socijalista u Podgorici, veoma dobro znaju da Stara varoš ima i imala je i ranije, a imaće i ubuduće posebno mjesto kad je u pitanju razvoj Podgorice. Uostalom, podsjetiću takođe da mještani Stare Varoši dominantno svoju podršku daju Demokratskoj partiji socijalista upravo zbog toga što znaju šta je urađeno, odnosno znaju šta će biti urađeno i u narednom periodu za Staru Varoš. Hvala.
  • Hvala vam. Imaćete još prilike, imate prijavljena dva komentara na vašu diskusiju. Najprije kolega Danilović, pa onda kolega Perić. Izvolite, kolega Daniloviću.
  • Hvala, potpredsjedniče Mustafiću. Kolega Sekuliću, neću, nijesam se javio zbog Herceg Novog, biće prilike da o tome pričamo, ali moram da priznam da mi je ovo samo prilika da par riječi kažem ne o suštini Zakona nego o poštapanju danas ovdje mnogih kolega i koleginica o perspektivama razvoja turizma na sjeveru. Molim vas, kolege, molim i ministra da ne zaboravimo ni jednog trenutka da živimo u realnoj perspektivi i da zaboravimo na virtuelne stvarnosti. Naš sjever je u užasnom stanju. Zakasnili ste od Bioča prema gore. Jedan hotel koji bi mogao da ispuni taj uslov postoji. I nemojte to nama da pričate. Putna infrastruktura je katastrofalna. Ja radeći ovaj posao putujem Crnom Gorom i moram da vam kažem da je lijepo samo ono što je Bog dao. Vi što bi rekli zaljubljenici u bivšu Jugoslaviju, a kako prolaze godine sve nas je više, ne uspijevate ni da okrečite ono što su uradile generacije prije vas, sve je devastirano, sve je zapušteno. Hotele nekadašnje su zamijenili hosteli privatni smještaj je potpuno neadekvatan. Djeca sa sjevera nemaju gdje da nam nauče da plivaju gospodo. Mi nemamo ni jedan otvoreni zatvoreni bazen. Molim vas da povedete računa kad pričamo o ovakvim stvarima da nas slušaju realni ljudi u realnom vremenu. Volio bih da je tako kako vi kažete, volio bih da je i ljepše od toga, ali je užasno i strašno. Moraćete još malo da odvajate mnogo više novca, uvaženi kolega, žao mi je, govorim o postojbini mojoj i mojih predaka, da zadržimo to malo stanovništva, jer nećemo imati kome da napravimo auto put i s tim smo zakasnili. Klasična depopulacija sjevera. Imajte to u vidu. Imajte u vidu da ove stvari moramo da riješimo ne samo u dokumentu i ništa neće poboljšati stanje na sjeveru pomjena ovoga zakona, trebaju nam suštinske promjene. Đalovića pećina je atrakcija, ona sama po sebi neće dovesti nikoga, znate vi to. Imamo ih u regionu koliko hoćete. Treba prateći sadržaj, treba doći do pećine. Mi da dođemo do Đalovića pećine treba nam vrlo često alpinistička oprema dva tri mjeseca u godini. Nemojte to da zaboravljamo nego da uradimo sve da i ove godine Crna Gora ne bude teritorijalno nedostupna i da nemamo teritorijalni integritet, pane li malo veći snijeg i dune li malo jači vjetar. Da ne govorim o tome da je 50 kilometara od Podgorice prošle godine 27 dana bilo mjesta u kojima žive stotine stanovnika bez struje. Ovdje nadomak Podgorice, u Kučima, u okolini, vrlo konkretne i precizne stvari. Zajednički da to riješimo, ali bez demagogije. Nemojte danas o tome da smo konkurentni u regionu i u Evropi sa ponudom na sjeveru. Mi na sjeveru na želost nemamo šta da ponudimo a da nije bilo ljepše i atraktivnije prije 50 godina. Hvala lijepo.
  • Hvala. Kolega Sekuliću izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Daniloviću, Malo čudno zvuči kad vi kažete bez demagogije, a čitavo vrijeme ste koristili upravo to. Mi se nećemo složiti sa slikom kojom vi predstavljate sjever Crne Gore. Ja zaista smatram da je puno potencijala sjevera Crne Gore iskorišćeno na najbolji mogući način. Možemo zajedno poći u Ministarstvo turizma pa da izvadimo iz registra broj eko sela, katuna, svega onoga što danas čini turističku ponudu sjevera Crne Gore i to na najbolji i najljepši mogući način. Čini mi se da bi mnogo više mogli da uradimo kada bi ste i vi dali podršku ovakvim zakonmia, za to što ovaj zakon između ostalog upravo govori i o tome. Takođe, govorimo i o dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije s jedne strane, ali isto tako i promociji tih ljepota sjevera. Znate, osnovni zadatak i u opštinama gdje vi vršite vlast lokalnih turističkih organizacija treba da bude upravo to promovisanje onoga što je potencijal toga kraja. Ovdje govoreno o rukopisima, o crkvama, o pećinama, ali neko to treba da zna da organizuje na pravi način, a vjerujte mi da ljudi sa sjevera imaju dovoljno preduzetničkog duha da iskoriste ono što su prirodni potencijali. Sa druge strane, takođe možemo to da uradimo već sada za nekih par mjeseci kada bude u ovom Parlamentu kada se bude usvajao budžet Crne Gore za narednu godinu, pa da vidimo koliko se to opredjeljuje za sjever Crne Gore, kada je u pitanju izgradnja infrastrukture. Nemojte, ipak sve da tako crno gledate, jer nije tako crno, uostalom podrška koju dobijamo na sjeveru govori najbolje o tome. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Sekuliću. Kolega Perić takođe ima komentar.
  • Zahvaljujem. Nijesam zaista mislio da se uključujem u raspravu ali, jednostavno nijesam mogao da odolim kada je uvaženi kolega Sekulić govorio o brizi koja se pokazuje prema Staroj Varoši, to je nešto jednostavno što se prosto ne može odćutati. Upravo partija koja Vlada 95 godina je odgovorna za to da je uništena ideja o mogućnosti revitalizacije Stare Varoši. Pođite samo do kuće Rista Stijovića u Staroj Varoši i vidite koja je to briga. Druga stvar koja je bitna oko Stare Varoši, Staroj Varoši o kojoj vi pokazujete brigu danas, nemate ni jedan tradicionalni zanat, nemate ni jedan suvenir da se prodaje, nemate mapu za turiste i što je najgore, vi u sred Stare Varoši na samom početku kada dolazi neki turista on vidi objekte koji su izgrađeni opet ljudima biznismenima koje su gradili biznismeni vama bliski. Ali, hajde barem da ti objekti liče na nešto, nego je to definicija neukusa i promašene arhitekture u sred Stare Varoši. I onda nam vi danas govorite da je Stara Varoš primjer brige, a ja ću reći, a gledaju starovarošani da je to pored devastacije koja je bila u kulturnom miljeu i jedna sredina koja je doživjela devastaciju i u ekonomskom smislu u punom značenju te riječi. I možda gospodine Sekuloviću, ne znate, ali pitanje je koliko je zaista i ljudi koji su generacijama u Staroj Varoši iz tih razloga i ostalo da živi tu. Jednostano, nijesam mogao da prećutim, podgoričko sam dijete, ako je prije 25 godina i bilo mogućnosti da se revalitizuje Stara Varoš vi ste uništili tu ideju i očekivao sam od vas barem da preskočite tu temu. Hvala.
  • Zahvaljujem. Kolega Sekulović odgovor na komentar. Izvolite.
  • Uvaženi kolega Periću, očito da ne gledamo na pravi način iste stvari. Znači, ja sam rođen i odrastao u Podgorici i znam kako je Stara Varoš izgledala prije 50 - 40 godina, znam kako izgleda danas. Isto tako najbolje znaju, a možete da pitate mještane Stare Varoši, što je urađeno u infrastrukturi u Staroj Varoši u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista. Čini mi se da tu negdje imamo različitu percepciju kažem još jedanput kada ljudi iz vlasti i ljudi iz opozicije različito gledaju na stvari, onda čini mi se najbolji i najobjektivniji sud treba da daju građani, a dozvolit će te da su po tom sudu građana, da su građani jasno saopštili da vi nijeste u pravu. Hvala.
  • Hvala vam. Koleginica Ljerka Dragičević je posljednji prijavljeni diskutant, ja bih zamolio da je čujemo. Izvolite, koleginice Dragičević.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče Skupštine. Poštovane kolegice, poštovani kolege poslanici, uvaženi ministre, uvažena pomoćnice ministra i ostali koji se ovdje nalaze iz Vlade, uvaženi građani, Ja moram da Vam kažem, gospodine ministre, da sam dosta zadovoljna sa ovim zakonom, to će vas iznenaditi, ali tako je. Istini za volju po meni trebaju dorade, a sad ću vam reći zbog čega. Mislim da ništa se ovim zakonom neće postići ako ne budete natjerali turističke organizacije da rade ili mijenjati ljude. Oni dođu ujutro lijepo na rabotu, čast izuzecima kojih je možda 0,2% i globus pritisnu prstom i tamo idu na određena putovanja. Koga su oni doveli sa tih dalekih putovanja? Nikoga. Što su oni napravili? Ma ništa, nijedno emitivno područje novo nijesu otvorili. Najteže mi pada to što oni vas obmanjuju i imate podatke različite recimo kad se daje o broju noćenja, o broju turista i posebno o broju gostiju iz Rusije. Po meni, turistički djelatnici, ovi koji rade u turističkim organizacijama moraju biti s narodom, moraju da šetaju, moraju da vide što se dešava. Znate li vi, gospodine ministre, da nije opao broj turista iz Rusije?Jeste što se tiče boravišne takse i plaćanja u Crnoj Gori. Znate li da postoje avioni koji dolaze i dovode, nego eto i to je jedan segment vašeg Ministarstva,u nove stanove u kom do hotela dolaze gosti avionima, prodato u Rusiji, mi ne vidimo dinara, nijesu ni prijavljeni, i što je najcrnje od svega dobiju naputak, da moraju da idu u ergele koji drže Rusi, restorane koji drže Rusi, u prodavaonice koje drže Rusi, tu moraju da kupuju. A nažalost te agencije njihove koje rade, one su registrirane za nešto drugo. I to neka vam svaka turistička organizacija bar ovamo gdje je bum sa gradnjom bio i gdje su nam ovi došli Rusi, neka vam to provjeri, pa će te vidjeti da sam ja u pravu. I to je žalosno da oni to nijesu mogli cijelu godinu dana i skoro i dvije da vas obavijeste da imate sve te podatke. Sad moram, nešto da kažem gospodinu možda je kasno ali gospodinu Kneževiću, žao mi je, naljutiće mu se Cetinjani oni voze do Podgorice 25 minuta, do Budve 17 minuta. Toliko samo da znate. A što se tiče kategorizacije slažem se sa kategorizacijom, ali nebih voljela samo da prođu mjesta A kategorije, kao što je kulturni spomenik Budva Stari Grad A kategorije, pa imamo jedan opšti WC ljeti, imamo buku, nevolju. Tako da povedu računa ti koji daju kategorizaciju tome. A isto tako, vjerujte oni ljudi koji su u upravnim odborima turističke organizacije razumiju se u turizam, ne mogu reći kao magare u kantar, ali baš nikako. Molim vas, gledajte turizam nije teorija, turizam je praksa, turizam je zanat, turizam se ne može naučiti iz knjige, turizam treba živjeti da bi se znao. Vjerujte, da morate se više malo zabaviti sa tim turističkim organizacijama jer ovako dobar relativno dobar zakon oni će upropastiti kao što su sve do sad upropastili. Ja vas molim da o tome povedete računa. Ali, nažalost oni ništa nijesu uradili da promolišu Crnu Goru, nego što su oni prošetali, ma ništa na svijet bijeli. Oni idu, ja nijesam protiv toga, znate u moje vrijeme kad sam ja radila i sobarice i čistačice su išle na studijsko putovanje da vide kako se čiste u okruženju u drugim zemljama. Znači, ja protiv toga nijesam. Ali ne, brate, da idu svake neđelje po pet dana, oni nemaju 52 neđelje, oni imaju 104 neđelje, oni su vječito vanka, to stvarno nema smisla. I ovo što kažete promocija sjevera, jesu li ikad pomenuli tamo, snimajte pa će te vidjeti što pričaju, što pominju. Najvažnije je poći u trgovinu, ja se izvinjavam što sam prekoračila. Hvala.
  • Hvala, koleginice Dragičević. Ovim smo iscrpili krug diskusija i evo prilike za završnu riječ ministra Gvozdenovića. Da li želite? Želite. Izvolite.
  • Uvaženi poslanici, slažem se sa vama da imamo zakonsko rješenje koje unapređuje postojeća normativna rješenja, ali da je jako važno da ta normativna rješenja dobijaju svoju direktnu implementaciju u praksu. Lokalne turističke organizacije i upravni odbori lokalnih turističkih organizacija je direktna nadležnost po zakonu opština, pa vas pozivam da svi zajedno uložimo dodatne napore da oni budu efikasniji, da još bolje promovišu čitavu Crnu Goru, ali ćemo se ipak složiti da zadnjih nekoliko godina, možda zahvaljujući nekom takvom modelu organizacije,svaka opština je bila u prilici da da određeni akcenat koji je vezan za specifičnosti određene sredine. Da li u tom segmentu ima mogućnosti za popravku, sigurno postoji, ali vas pozivam da u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima preko upravnih odbora koje postavlja svaka opština pojedinačno date određeni lični doprinos, jer znam da ste u mogućnosti to da uradite. Ovo zakonsko rješenje nudi jednu ozbiljnu, da tako kažem, mogućnost kako u dijelu jasnije kategorizacije, tako i u dijelu rješenja koja su vezana za naplatu određenih prihoda i prije svegta evidencije određenih prihoda.Ovaj zakon, vrlo precizno definiše nadležnosti koje treba da rade inspekcije, koje treba da rade inspekcijske službe i službe naplate prihoda po opštinama, a koje evidencije treba da radi lokalna turistička organizacija.Ovaj zakon daje mogućnost da se zahvaljujući novim tehnologijama i tehnologijama značajno povećaju prihodi. Još jedan put pozivam da prihvatite sljedeći put kada budemo raspravljali o Zakonu o boravičnoj taksi, Predlog koji je Ministarstvo usvojilo, a to su bila rješenja koja su vezana za podršku sjevera Crne Gore i molim neke koji su to možda zaboravili da se podsjete i mislim da, ipak zaslužuje određenu komunikaciju u tom pravcu. Što se tiče rješenja koja su vezana za konkretne projekte na sjeveru. Ja sam vam rekao da se slažemo da na sjeveru Crne Gore intezivnije se mora raditi i moraju se obezbijediti značajno veća finansijska sredstva nego što je to bilo u prethodnom periodu. Tamo nam je zbilja Bog dao jako puno stvari i to treba valorizovati u nekom narednom periodu. I takođe postoje stvari koji u nekom prethodnom periodu nijesu urađena kako treba, iz tog razloga sam vam ovdje govorio o programu koji treba da se radi s Investicionim razvojnim fondom, da projekti, hotelski kapaciteti koji nijesu u funkciji treba da dobiju neka nova rješenja i iz tog razloga smo u kapitalnom budžetu predložili određene stvari. Još jedan put mogu da ponovim da je predloženo za projekat "Bjelasica i Komovi" u narednih pet - šest godina da se uloži dvadeset plus dvadeset miliona eura za turističku infrastrukturu, ta turistička infrastruktura podrazumijeva rješavanje putne, komunalne, energetske infrastrukture i realizaciju žičara koje su otprilike nekih četiri i po do pet kilometara u periodima koje sam rekao. Na konkretno pitanje, šta je urađeno iz Budžeta ove godine? Znači za projekat u "Bjelasici" za trafostanicu i za energetski dio iz kapitalnog budžeta uloženi su od milion i šesto hiljada eura koliko je bilo predviđeno osamosto hiljada eura je implementirano. Urađen je projekat Vratodo Žarski katun, takođe su urađene bazne stanice u iznosu od pesto hiljada eura u ovoj godini, a bilo je planirano osamsto pedeset hiljada eura, tako da će se taj dio posla završiti sljedeće godine. Takođe je pripremljen projekat, počeo je da se radi Ravna rijeka Jasikovac i utrošeno oko šesto petnaest hiljada eura. Urađena je i projektna dokumentacija za Ski Centre koja je završena i urađena je, dio projektne dokumentacije za Đalovića pećinu gdje su već angažovano oko pedeset hiljada eura. Ovim zakonom je, takođe jasno i precizno definisan dio koji se odnosi na elemente koji su vezani za način kontrole i način evidentiranja i mislim da je to jedan ozbiljan napredak. Nadam se da će u kasnijem periodu, kada budemo kodifikovali sva ta zakonska rješenja u Zakonu turizma, biti mnogo manje tačaka koje trebaju da se evidentiraju i da se naplaćuju i da će se kroz jedan mehanizam naplate moći da se objedine svi ti prihodi i na jedan kvalitetniji način da se realizuju. Takođe, bila su postavljena nekoliko pitanja oko Montenegro Airlines, koliko putnika on dovodi u Crnu Goru, nešto oko 42% svih putnika koji dolaze u Crnu Goru, realizuju se preko nacionalne avio kompanije Montenegro erlajns. Takođe, pitanja bila su za Herceg Novi. Šta se desilo sa ugovorima koji su bili planirali da se raskinu. Hotel Centar Igalo je bio planiran da se raskine, pokrenula se raskidna klauzula, kao što su sva ova i ostala tri koji su bili tada planirani. Pristupilo se donošenju anexa i u taj projekat je već angažovano u ovoj godini šest miliona eura i Herceg Novi će za mjesec dana dva dobiti jedan od najsavremenijih hotela na Crnogorskom primorlju sa četiri zvjezdice i mislim da je to konkretan odgovor. Takođe bila su pitanja vezana za Institut Igalo. Institut Igalo se radi na jedan potpuno i jasno transparentan način kako se realizuju svi ti projekti. Raspisani su međunarodni tenderi. Ovo je četvrti put da se raspisuje međunarodni tender. U realizaciji tog kompletnog posla učestvuje oko pedesetak ljudi, kao što je rekao kolega Sekulić, desetak ljudi u Tenderskoj komisiji, 25 ljudi koji rade u savjetu i više 15-20 ljudi koji rade po raznim institucijama. Na tom projektu angažovan je ili je interesovanje iskazao i prijavio se na tender kapital koji je američko kanatski na jedan potpuno transparentan način i mislim da današnje diskusije bile su, prije svega upućene u pravcu, kako kažem nekih lokalnih segmenata i potpuno odbacujemo sve elemente koji su ovdje izneseni vezano za taj projekat. Zahvaljujem se svima koji su dali konstruktivni doprinos ovom zakonskom rješenju i siguran sam da na odborima u jednoj dobroj komunikaciji možemo da tražimo najbolja moguća rješenja i sugerišemo uvijek. Ovo je ministarstvo spremno da svaki put, ako imate određena rješenja i ne mora da se čekaju zasijedanja Parlamenta, ako imate neku dobru svjetsku praksu koju smatrate da može da koristi, mi ćemo to analizirati, kao što vidite. Spremni smo često kada uočimo određene stvari koje smatramo da mogu da se poboljšaju da izađemo pred Parlament i zajedno s vama tražimo najbolja rješenja. Imamo jedan dobar tim koji priprema ta rješenja i smatramo da donošenje ovih zakonskih rješenja unapređujemo i kvalitet turističke ponude u Crnoj Gori. Hvala lijepo.
  • Hvala vam, ministre. Ovim smo završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama i kao što smo se dogovorili nastavićemo sa sedmom tačkom, nadamo se kratkom raspravom. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Gruzije o saradnji u obasti turizma. Ovlašćeni predstavnici su Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma i Predrag Sekulić, državni sekretar. Izvjestioci odbora su Zorica Kovačević, Zakonodavnog i Dritan Abazović, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade, želi li dati dopunsko obrazloženje? Imate pitanje, izvolite. Izvolite kolega.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Mustafiću. S obzirom da se radi o veoma značajnom Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Gruzije u saradnji u oblasti turizma. Mene interesuje koliki je broj turista iz Gruzije do sad podsjetio Crnu Goru i obratno? Koliko je turista iz Gruzije do sad podsjetilo Gruziju i kakva je spoljno- trgovinska razmjena između Crne Gore i Gruzije, kako bih, kada bi budete dali odgovor mogao da to iskoristim vezano za svoju diskusiju. Zahvaljujem.
  • Želite li da odgovorite, ministre? Diskusija. Izvolite, ministre.
  • Do sada ne postoji precizna evidencija u turističkom prometu, već se vodi pod regionom koji je vezan za taj dio posla. Na ovaj način se stvaraju i zakonodavne i druge evidencione mogućnosti da se ovakvim načinom i ovakvim sporazumom to radi. Ovi sporazumi se rade i iz tih razloga, da određena tržišta koja do sada nijesu bila dovoljno obrađena, gdje nijesu postojala određena interesovanja, gdje nijesmo imali dovoljan broj turista, da ovakvim sporazumima to podstaknemo. Ne postoji veliki broj i spoljnotrgovinska razmjena je neznatna i broj turista koji dolazi iz Gruzije nije veliki. Ovo je urađeno na inicijativu gruzijske strane. Gruzijska strana je smatrala i svojim diplomatskim kanalima pokrenula proceduru oko realizacije ovakvog sporazuma, smatrali smo da to može da bude korisno za razvoj turizma. Smatramo da je jako važno da otvorimo što više destinacija. Ovakav sporazum daje mogućnost da se usmjere određene aktivnosti u tom pravcu, s tim što je naša osnovna aktivnost u narednom periodu jasno definisana na tržištu i našom strategijom koju ste često ovdje spominjali, strategija je urađena i 2010. godine ažurirana. To je master plan koji je rađen uz pomoć njemačke administracije i sa tim projektom, master planom turizma su jasno definisane naše ključne odrednice do 2020. godine. Hvala lijepa.
  • Hvala. Ko će u ime Kluba? Kolega Labudović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Neću govoriti u ime kluba već u svoje ime, na to imam pravo kao poslanik. Žao mi je što kvarim plan i vaš i gospodina ministra da se preko ove tačke, kao i preko mora sličnih koje smo ovdje imali, pređe onako nonšalantno, ali je smatram veoma indikativnom za stanje u oblasti turizma o kome smo maloprije govorili. Gospodine ministre, i sami ste priznali da je ovo odgovor na inicijativu gruzijske strane i dobro je. Svaki turista, bez obzira odakle došao, s Grenlanda neka dođe u Crnu Goru, dobrodošao je iz više razloga. Prvo se razvijaju i prijateljski odnosi na taj način i uspostavljaju veze između naroda i pojedinaca, a s druge strane tu postoji taj ekonomski efekat koji nije zanemarljiv. Ono što nećete da kažete ovdje, a veoma je važno jeste da se ovaj sporazum, koliko god on bio formalan i za sada samo spisak želja na papiru, potpisuje sa državom koja ima desetostruko veći prihod od turizma nego što ga ima Crna Gora i s državom kojoj je turizam tercijarna grana industrije, da tako kažem, i razvoja za razliku od Crne Gore kojoj je to primarno. Sada da vidimo sa čime i sa kime to potpisujemo sporazum, gospodine ministre. Gruzija, prema podacima koji su zadnji put osvježeni 2012. godine, ima 852 hotela od čega samo u Tbilisiju, njenom glavnom gradu, 383 sa preko 7.000 soba. Sada uporedite sa kojim kapacitetom cijela Crna Gora i Podgorica posebno treba da dočeka tu najezdu Gruzijaca, ako se ikad opredijele da “navale” na Crnu Goru. Možda je koincidencija, ali vrlo srećna, gospodine ministre, da objasni situaciju kako se vi kao Vlada odnosite prema krucijalnoj razvojnoj grani i razvojnoj šansi Crne Gore današanji članak u novinama koji govori da se ponovo obustavlja gradnja hotela AS. Gospodine ministre, dvanaest godina ga gradite. Kada je prvi put uvođen na turističko tržište, prisustvovao sam toj ceremoniji kao mlad novinar i, vjerujte, nijesam na glavi imao nijedne sijede. Te godine, gospodine ministre, grad Plav je imao više turista od grada Budve, a hotel Berane je 180 dana u godini imao punjenje od preko 80% kapaciteta, što tada nije imao hotel Avala. Gospodine ministre, da ne idemo dalje u elaboraciju, da ne idemo dalje u traženje podataka, uporedite stanje tih dviju sredina. Vi danas govorite da ste obustavili raskidnu klauzulu ugovora vezanog za Igalo, jer vam je obećan hotel od četiri zvezdice. Znate li koliko ste ih u poslednjih deset godina obećali Crnoj Gori i šta imamo od tih vaših obećanja, gospodine ministre? U kojim su to gradovima napravljeni reprezentativni hoteli, ne računajući Splendid, u poslednjih deset godina koji, zaista, treba da znače zamajac i snažan podsticaj razvoju turizma u Crnoj Gori? Ni u jednom. Uspjeli ste da očistite Ulcinj, uspjeli ste da očistite Bar. Uspjeli ste da očistite Budvu, uspjeli ste da očistite Herceg Novi od svih kapaciteta koji su predstavljali podršku turističkoj privredi. Gradite stanove, gradite vile, gradite apartmane i prodajete i rasprodajete Crnu Goru. Najatraktivnije turističke lokacije u Crnoj Gori ste, gospodine ministre, prodali i izdali na 90 i kusur godina. Šta ostavljamo djeci? Šta ostavljamo naslednicima? Čime će oni da razvijaju ono na čemu bazirate razvoj Crne Gore, da ne govorimo o poljoprivredi, a kada dođe ministar poljoprivrede i sa njim ćemo o tome. Gospodine ministre, ovo je jedan od milion rutinskih papira koji je ova Vlada potpisala i na koji će se slijegati u narednom periodu prašina. Jer, elementarnu stvar za realizaciju ovog sporazuma nijeste uradili. Ne postoji direktna avionska veza između Tbilisija i Podgorice ili, recimo, nekog od gradova koji imaju u blizini aerodrom. Kažete razvijaće se čarteri. Gospodine ministre, na taj način se ne realizuju ovi sporazumi. Neću vam glasati za ovaj sporazum, ne iz razloga što ću time oštetiti Crnu Goru, jer na način na koji ste ga potpisali i koliko ste se obavezali i na nivo ozbiljnosti kojim ste pristupili ovom sporazumu, njemu je potpuno svejedno hoće li biti ratifikovan u ovoj Skupštini ili neće. Hvala.
  • Hvala vam. Kolega Knežević, takođe je prijavio diskusiju. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Mustafiću. Gospodine Gvozdenoviću, uvaženo Skupštino, uvaženi građani, Nakon odgovora gospodina ministra da ne zna koliko je gruzijskih turista posjetilo Crnu Goru, ni koliko je crnogorskih turista posjetilo Gruziju, niti kolika je spoljnotrgovinska razmjena između Crne Gore i Gruzije, svakome u Crnoj Gori je jasno da je vama stalo do razvoja turističkih odnosa sa Gruzijom taman koliko je i stalo Milu Đukanoviću do proučavanja sabranih djela Fridriha Ničea. Datum kada ste potpisali ovaj sporazum 16. jula u predvečerju očekivanja NATO poziva i za Crnu Goru i za Gruziju, najbolje govori da ste vukli svakakve očajničke poteze ne bi li dobili poziv za učlanjenje u NATO, a niste ga dobili. Tako ste urušili vaš glavni spoljnopolitički prioritet. Glavni spoljnopolitički prioritet vaše Vlade koju čini DPS, SDP, Bošnjačka stranka i stranke manjinskih naroda, dogovor je bio, čini mi se, između vas u koaliciji da, kada se bude urušio ključni spoljnopolitički prioritet da više neće biti ovakve Vlade i da više nećete zajedno funkcionisati. Ali, gle čuda. Kada se god vama nešto sruši što predstavite kao glavni prioritet u razvoju Crne Gore, vi se nanovo grupišete, nađete tačke sabiranja i nastavite dalje. Zašto to tvrdim. Zato, gospodine Gvozdenoviću, što je Podgorica udaljena od Tbilisija 2081 kilometar i 600 metara. Broj gruzijskih turista koji su posjetili Crnu Goru, ako se izuzmu zvanične delegacije, ravan je broju vanzemaljaca koji su posjetili moje Mojanoviće. Ne postoji niti je postojala niti će ikad postojati direktna aviolinija, o tome je govorio i kolega Labudović, na liniji Podgorica-Tbilisi ili Tivat-Tbilisi. Svakom je ovdje jasno da ste u onim sparnim danima neizvjesnosti, očekivanja, nesklapanja koalicionih dogovora u lokalnim opštinama pokušavali sve da fikcijom održite vaš spoljnopolitički prioritet isto kao što je i onaj gospodin Kaluđerović nacionalni koordinator za NATO govorio da je podrška do 48, a u nekim krajevima se kreće i do 51, kao da je izvještavao o vremenskoj prognozi, odnosno o temperaturi u Crnoj Gori. Ono što je suština jeste da je jedina tačka ovog vašeg sporazuma, ja sam u pravu, i demantovaćete me sljedeće godine kad budemo vidjeli ili ne budemo vidjeli tu navalu gruzijskih turista vaša želja da postanete članica NASTO-a, isto kao što je žalja i Gruzije. Međutim, vama ni u NATO-u više niko ne vjeruje, za to niste dobili poziv za to je i ovaj izvještaj Evropske komisije jasno locirao one probleme sa kojima se suočavamo svih ovih godina. Jedina šansa, iako se vi ovako blago smijete, gospodine Gvozdenoviću, da Crna Gora bude primljena u NATO jeste da se javno obavežete da ćete uhvatiti i privesti pravdi ovog Elbagdadia, komandanta i vođu ove islamske države, i to je jedina mogućnost da NATO povjeruje da zbilja želite iskreno i sa punim standardima da postanete njihova članica. Na stranu ovaj dio oko sporazuma sa Gruzijom. Ja smatram da na ovakav način, znajući dobro geopolitičke odnose, znajući dobro da vam je do sad glavni turistički izvor bio iz Rusije, vi gospodine Gvozdenoviću, provocirate Rusiju jer dobro znate da su i Rusija i Gruzija u sukobu, u prekidu odnosa i da su imali vojne intervencije 2008. godine. Ako se tome doda da su najvše investicija od 2008. do 2016. ghodine dolazile iz Ruske federacije, da je skoro svaki treći turista u Crnoj Gori bio iz Ruske federacije, jasno je na koji način se razvija vaša strategija, ali je tužno što ta karta na koju ste zaigrali vam ne daje nikakve rezultate, a gubite, što bi narodski rekli ponat tamo gdje ste mogli da dobijete. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Izvolite, kolega Predrag Sekulić.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Zaista, nijesam mislio da će tema sporazuma vezano za turizam sa Gruzijom biti ovoliko inspirativna za naše kolege iz opozicije, ali dozvolite da podsjetimo da Crna Gora ima potpisane slične sporazume i sa puno zemalja. Znači, igrom slučaja sam bio u prilici da potpisujem sporazum sa Turskom, koja je mnogo razvijenija turistička zemlja u odnosu na Gruziju i ne mislim da bilo koji sporazum kada je turizam u pitanju i kada su druge stvari u pitanju, može na bilo koji način da šteti Crnoj Gori. Naprotiv. Smatram da bez obzira kolika bila geografska udaljenost da je dobro da imamo što više ovakvih sporazuma kako u oblasti turizma tako i u drugim oblastima i mislim da ovo može samo doprinijeti jačanju i stvaranju novih veza između Crne Gore i Gruzije. Sa druge strane dobro je što su naše kolege iz opozicije ili dijela opozicije otvoreno, po ko zna koji put ponovo demonstrirali svoju ksenofobiju, znači želju za nekim zatvaranjem, želju za svrstavanjem, pokušaj vraćanja Crne Gore negdje u neku prošlost, zaista mi nije jasno, kažem dobro je za to što sve cijene građani Crne Gore. Sa druge strane, samo ću ih podsjetiti da je ovo već 21 vijek da je Crna Gora otvorena država, da je Crna Gora već napredovala veoma kada su u pitanju evropske integracije, da je Crna Gora već veoma dobro napredovala kada su u pitanju NATO integracije, podsjetiću da je to politički problem Demokratske partije socijalista već dugi niz godina i da sa tim političkim programom pobjeđujemo na izborima, ali kažem još jedanput čini mi se da čak i kada govorimo o sporazumu sa Gruzijom, o turizmu, jasno se vidi granica između onih koji žele da Crna Gora bude dio Evropske unije, da Crna Gora ima bezbjednu budućnost i oni koji to gledaju malo drugačije. Hvala.
  • Hvala vam. Komentar kolega Knežević.
  • Zahvaljujem, gospodine Mustafiću. Meni je drago gospodine Sekuliću što ste vi bili baš u centru diskusije i što ste se zbilja bavili razvojem potencijalnih odnosa između Crne Gore i Gruzije, a s obzirom da ste bili i resorni ministar u prethodnom intervalu,mogli biste nam i vi saopštiti šta ste vi i kakav je bio vaš doprinos što se tiče razvoja odnosa između Crne Gore i Gruzije, jer mi se čini da ste na tim svojim putovanjima imali toliko časova leta više nego zajedno svi piloti Montenegroerlajnsa i Eir Srbije i ja sam očekivao da ćete podijeliti neko vaše iskustvo, a ne da vi ovdje se bavite da li je neko ksenofobičan ili nije. Gospodine Sekuliću, U Demokratskom frontu niko nije ksenofobičan, u Demokratskom frontu su jasno utvrđeni naši spoljno politički prioriteti a to je da Crna Gora treba da postane članica Evropske unije, Da Crna Gora treba da stane u red evropskih država. Ali zašto to ne možemo da ostvarimo je pitanje za vas jer ste upravo vi ksenofobični. Vi ste se zatvorili u nekim vašim autističkim privilegijama u ovih osam godina kada ste stvorili privatnu državu, a ne državu Crnu Goru i upravo ste vi ključna kočnica, jer ste sve vrijeme vi na vlasti, sve vrijeme vi diktirate trendove razvoja i svaki neuspjeh države Crne Gore je vaš neuspjeh i nemojte to prebacivati bilo kome iz opozicije, posebno ne iz Demokratskog fronta. Evo smo imali priliku i da čujemo da raspravljamo o jednom kažete veoma važnom međudržavnom sporazumu, a ne znate ni koliko je bilo turista iz Crne Gore u Gruziji ni koliko je bilo turista iz Gruzije u Crnu Goru, niti znate kolika je bila spoljno .... razmjena. I poslije imate jasnu percepciju da vaše neznanje, vašu nespremnost i vaše providne politikanske trikove kad otkriju u Parlamentu pokušavate da projektujete na one koji su to učinili, e to vam neće proći. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolega Knežević. Odgovo‚r kolega Sekulić. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Kneževiću, žao mi je što jeste mlad čovjek ostajete zarobljenih prošlosti ne samo svoje nego i svoje partije i onih koji su vam politički učitelji. Žao mi je, kažem još jedanput za to što sam očekivao da ako ste promijenili program da biste mogli da promijenite malo i retoriku. Žao mi je što vam smeta Sporazum sa Gruzijom jer zaboga naljutiće nam se Rusi. Žao mi je što geopolitički posmatrate na tako pojednostavljen način i žao mi je, kažem još jedanput, što ne možete da se izdignete iz onoga što je bila matica vašeg političkog djelovanja u nekom ranijem periodu. Ja bih radije govorio o uspjesima Crne Gore nego o neuspjesima. Podsjetiću vas gospodine Kneževiću da je Crna Gora imala istu startnu poziciju sa nekim drugim zemljama u regionu, pa smo lideri kad su u pitanju evropske integracije. Dozvolićete da je to ipak dominantno uspjeh vladajuće političke strukture. Takođe, podsjetiću vas da je Demokratska partija socijalista prije 15 godina promijenila svoj program i da smo uspjeli da najveći dio tog programa zahvaljujući građanima Crne Gore, prije svega, sprovedemo do kraja. Za razliku od vas koji već godinama i ranije u nekim drugim političkim partijama ste tražili političku šansu da na neki način pokušate da budete dio političkog rukovodstva Crne Gore, ali vam to nijesu dozvolili građani Crne Gore. Znači, vrlo cijenim vaš smisao za humor, ali dozvolićete da se ovdje govori o vrlo ozbiljnim temama. I za to bih vas molio da kada makar imate dijalog sa mnom povedete o tome računa. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Sekulić. Ovim smo završili diskusije. Da li želite završnu riječ ministre. Izvolite.
  • Hvala. Ja sam bio vrlo precizan da ovaj sporazum daje mogućnost za posebno evidentiranje jer do sad to nije rađeno. I stog razloga jedan od elemenata ovog sporazuma su uvođenje novih evidencija, uvođenje svih elemenata koji pojačavaju promociju. Ja se nadam da će u njihovom parlamentu kada se bude raspravljalo oko ovog sporazuma neko od poslanika, kao što ste vi promovisali gruzijski turizam, takođe biti u poziciji da kaže da je Crna Gora jedna od zemalja sa najvećim stranim investicijama po glavi stanovnika. Da u Crnoj Gori ima desetak vrhunskih svjetskih operatora koji trenutno su pozicionirani koji se interesuju za poslovne angažmane u Crnoj Gori. Da je Crna Gora jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija ne prema izvještaju ni nacionalne turističke organizacije niti bilo koga iz Crne Gore nego prema izvještajima svjetskih relevantnih institucija kao što je Svjetski savez za turizam i putovanje. Da će jednadiskusija u tom palramentu, obezbijediti da Crna Gora bude dodatno promovisana i da dio ljudi, zahvaljujući ovom sporazumu, pokaže intgeresovanje za turističke usluge u Crnoj Gori, kao što ste vi ovdje promovisali i prozvali Crnogorce da posjete Gruziju u određene hotele, i broj hotela, koji ste tu rekli. Nadam se da će ovakvi i slični sporazumu takođe doprinijeti turističkom razvoju Crne Gore. Hvala lijepo.
  • Hvala i Vama, ministre i Vašim saradnicima. Žalim što sam bio na drugom, bile su u pitanju evropske integracije, što nijesam prisustvovao raspravi, ali turizam će biti naša vječna tema. Konstatujem da smo ili da ste, pošto sam tek došao, pretres po ovoj tačci završili, da ćemo se izjasniti naknadno . Prelazimo na novu tačku dnevnog reda - PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA I OSNOVAMA SVOJINSKOPRAVNIH ODNOSA U VAZDUŠNOM SAOBRAĆAJU Ovlašćeni predstavnici Vlade su Ivan Brajović, kojeg vidim, ministar saobraćaja i pomorstva i Nebojša Krstajić, v.d. generalni direktor Direktorata za vazdušni saobraćaj. Pozdravljam vas. Izvjestioci odbora su Radovan Obradović, Zakonodavnog odbora i Veljko Zarubica, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Da li predstavnici Vlade žele dati dopunsko obrazloženje? Želi ministar. Izvolite, ministre.
  • Hvala vam, predsjedavajući. Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je usklađivanje odredbi Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinskopravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju sa evropskom legistlativom kojom su pripisana prava putnika koji se prevoze vazduhoplovom. Bilo je nepohodno u skladu sa preporukama eksperata Evropske komisije, koji su zaduženi za utvrđivanje stepena implementacije legistlative EU , navedno u Aneksu I Multilateralnog sporazuma o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom području, kojeg je Crna Gora ratifikovala još 2007. godine, na adekvatan način obezbijediti transponovanje regulativa koje se odnose na prava putnika i odgovornost vazdušnih prevoznika u slučaju skraćivanja ukcraja, otkazivanja ili kašnjenja leta, prava putnika u slučaju smrti i teške tjelesne povrede, gubitka ili oštećenja prtljaga ili tereta, kao i pravo lica sa invaliditetom ili lica smanjene pokretljivosti usljed prevoza vazduhoplovom. Ove regulative koje se tiču prava putnika u slučaju otkazivanja leta, dužeg kašnjenja leta ili uskraćivanje ukrcaja putnika od strane vazdušnog prevoznika u najvećoj mjeri su bile ikoporirane unutar Zakona o obligacionim odnosima i o osnovama svojinsko pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. Prihvaćene su ranije primjedbe eksperata Evropske komisije da se definiše član koji se odnosi na područje primjene ovog zakona a velika novina je da je izmjenom člana 93 Agencija za civilno vazduhoplovstvo određena, kao tijelo za eventualno mirno rješavanje spora u slučaju žalbe putnika na neispunjavanje obaveza prema njemu od strane vazdušnog prevoznika. Prema odredbama ove uredbe svaka država članica mora da ima ovo tijelo i da o tome izvjesi EK. U tekst zakona su takoše u potpunosti ikonporirane i uredbe 1997. i 2002. godine kojom su definisane nobaveze vazdušnih prevoznika u pogledu odgovornosti za štetu koju pretrpe putnici u slučaju smrti ili ranjavanje putnika ili bilo koje druge fizičke povrede koje je pretrpio putnik ako se nesreća, koja je prouzrokovala navedenu štetu, dogodila u vazduhu ili tokom bilo koje kopoeracije ukrcaja lica ili iskrcaja. Takođe, ovom uredbom su definisane obaveze vazdušnog prevoznika u slučaju odgovornosti za štetu pričinjenu prtljagu ili teretu koji se prevozi. Bitno je istaći da se ove regulative naslanjaju na odredbe Konvencije o objedinjavanju određenih pravila za međunarodni prevoz vazduhom, Montrealske konvencije koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine. Novina u odnosu na prethodno rješenje je u potpunosti ikompromirana sa Uredbom koja se odnosi na prava lica sa invaliditetom i lica sa smanjenom pokretljivosti koja koriste prevoz vazdušnim putem. U potpunosti su definisana prava ovih lica kao i obaveze operatora, aerodroma i vazdušnog prevoznika prilikom njihovog prevoza. Bitno je istaći da su transpornovanjem odredbi ovih uredbi definisana prava putnika koji lete sa crnogorskih aerodroma na isti način kao sa bilo kojeg drugog aerodroma u EU, tako da će Crna Gora donošenjem ovog zakona ispuniti još jednu značajnu obavezu koja se odnosi na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa legistlativom Evropske unije iz oblasti vazdušnog saobraćaja. Takođe, ono što je novina u odnosu na prethodno zakonsko rješenje je i definisanje kaznenih odredbi za operatora aerodroma ili vazdušnog prevoznika u slučaju kršenja prava putnika definisanih ovim zakonom. Definisanje kaznenih odredbi je takođe bio zahtjev predstavnika Evropske komisije prilikom prethodnih provjera. Nakon završetka javne rasprave i dobijanja svih neophodnih mišljenja, tekst Zakona je sa tabelama usklađenosti poslata Evropskom komisiji za evovulaciju. Evropska komisija je poslala komentare na dostavljeni materijal, određene sugestije su prihvaćene, kako se za dijo komentara poslata dodatna objašnjenaj i prihvaćena od strane eksperata Evropske komisije koji su na kraju dostavili pozitivno mišljenje na Nacrt zakona a onda smo ga, nakon toga, uputili Vladi na usvajanje predloga i nakon toga Parlamentu. O ovome svjedoči razgovor koji smo imali na matičnom Odboru za ekonomiju i finansije gdje je sve usaglašeno kao i na Odboru za zakonodavstvo gdje smo jedan broj amandmana usvojili. Uvaženi potpredsjedniče, prethodnog potpredsjednika sam pitao za mogućnost da poslije ovog uvodnog izlaganja se vratim na sjednici Vlade koju sam napustio jer je neka tačka koja je vrlo interesatna i za moj resor, ali to, naravno, ostaje ako se saglasite Vi i ostali poslanici, a tu je i moj generalni direktor. Hvala.
  • U ime Kluba poslanika DPS-a kolega Vuletić.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo poslanici, uvaženi direktore, predstavniče predlagača materijala, poštovani građani, Radi podsjećanja, odredbama važećeg Zakona o obligacionim odnosima i osnovno svojinsko pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju iz 2011. godine, uređene su obligacioni odnosi u vazdušnom saobraćaju koji nastaju iz ugovora o prevozu putnika i tereta, medicinskog prevoza i pružanja usluga iz vazduha i ugovora o zakupu vazduhoplova, kao i u odnosu koji nastaju u slučaju štete koja se vazduhoplovom u letu pričini trećim licima. Ovim zakonom uređeni su i svojinsko-pravni odnosi na vazduhoplovima. Odredbama ovog zakona propisana je i odgovornost vazdušnih prevoznika u slučaju nesreće u civilnom vazduhoplovstvu i zajednička pravila oštete i pomoći putnicima u slučaju odbijanja ukrcaja i otkazivanja dužeg kašnjenja ili odlaganja leta. U izvještaju o napretku Crne Gore u oblasti vazdušnog saobraćaja, kao i prilikom kontrolnih posjeta eksperata EK za praćenje usaglašenosti nacionalnih propisa sa propisima EU u oblasti vazdušnog saobraćaja konstatovane su određene neusklađenosti odredaba Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa, u vazdušnom saobraćaju sa odredbama Montrealske konvencije u dijelu kojim se propisuju granice odgovornosti, ukazano je na nedostatak pojedinih odredbi iz evropskih regulativa koja uređuju ovu oblast. Istovremeno su date primjedbe i na nepreciznost pojedinih odredbi zakona a posebno je ukazano na obavezu propisivanja posebnih prava lica sa invaliditetom ili lica smanjene pokretljivosti kada koriste prevoz u vazdušnom saobraćaju. Dakle, razlozi za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju su: neophodnos usaglašavanja odrdbi važećeg Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju sa evropskim regulativama iz oblasti koje su navedene u aneksu multilateralnog ECC-e sporazuma koji je Crna Gora ratifikovala u oktobru 2007. godine i koji je u obavezi da preuzme u svoj pravni sistem. Potreba propisivanja novih sistemskih rješenja neophodnih za efikasno funkcionisanje vazduhoplovnog sistema u Crnoj Gori, dostizanje evropskih standarda kada su u pitanju prava u vezi prevoza putnika, njihovog prtljaga, tereta ili pošte vazdušnim putem, a posebno prava lica sa invaliditetom ili lica smanjene pokretljivosti. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima i svojinsko pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju preuzete su odredbe regulative Evropske unije navedene u aneksu prvog multilateralnog ECC-a sporazuma. Pored usklađivanja evropskih regulativa predlog ovog zakona usklađen je i sa odredbama Konvencije o objedinjavanju određenih pravila za međunarodni prevoz vazduhom iz Montreala 2009.godine. Prilikom priprema Predloga ovog zakona korišćena su uporedna iskustva država u okruženju Hrvatske, Srbije, a u zakon su unešeni sve primjedbe iz zvaničnih izvještaja eksperata komisije Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo. Novine u odnosu na postojeća zakonska rješenja, čuli smo. Da bih se uklopio u zadato vrijeme ja ću samo jednom zaključnom rečenicom pokušati da kažem zašto ću podržati zakon. Izmjenjene su granice odgovornosti vazdušnih prevoznika ili drugog pravnog i fizičkog lica u slučaju smrti ili teške tjelesne povrede putnika i u slučaju kašnjenja, oštećenja ili gubitaka prtljaka ili tereta. Definisane su i kaznene odredbe, odnosno propisani su prekršaji i visina novčanih kazni za učinjene prekršaje, za vazdušnog prevoznika, druga pravna lica, odgovorna lica u pravnom licu i fizička lica kao i za operatora aerodroma ako ne postupaju u skladu sa odredbama ovog zakona. Zbog svega naprijed izloženog smatram da je zakon dobar i da ga treba podržati, zato će poslanici Demokratske partije socijalista glasati za, a predlažem da to urade i ostale kolege. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Vuletiću, bilo je korisno. Izvolite, koleginice Jasavić, u ime Kluba Pozitivne Crne Gore.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani građani, poštovani gospodine direktore, Meni je žao što je gospodin Gvozdenović otišao a nije odgovorio na pitanje koje krilo DPS-a želi da leti sa niskotarifnim avio - kompanijama, a koje želi da leti sa kompanijom Montenegro Airlins jer je to ostalo nejasno. Želim kratko da im poručim da narod nema ljeba da jede, a ne da leti avionima, a od nužde kad budu morali da idu avionima jednako kao na ove članove koji se zalažu iz DPS-a za niskotarifne ili za ove druge ili za Montenegro Airlins za sve će se primjenjivati ovaj zakon i ovaj zakon je dobar zakon. Dobar je zato što je ovo jedan od onih zakona iz seta zakona koje mi moramo da donesemo i mi kad moramo smo dobri, a kad ne moramo nismo dobri. To je loše i to je loša politka. Dobra politika je ona politka koja podrazumijeva da se trudite da budete bolji, jer je onda sve oko vas bolje, ne samo da bi vama bilo bolje, nego da bi svima bilo bolje. To je odgovorna politika, to je politika koju ne navodi na žalost Demokratska partija socijalista i zato se nalazimo u stanju u kojem se nalazimo sve više rascijepljeni na one koji mogu i da lete avionima i na one koji nemaju djeci da daju elementarne uslove za život, koje smo svi negdje kao srednji stalež davno imali, ali zahvaljujući vama više nema ni srednjeg staleža, zahvaljujući vama sve je manje onih koji mogu da koriste dobre odredbe ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju. Ovaj zakon je dobar zato što je bio pod strogom revizijom i procedura koju ste vi sprovedli je napravljena upravo na način kako su to zahtijevale i direktive koje smo dobijali kada smo morali da uskladimo ovaj zakon sa regulativom Evropske unije i sada imamo vrlo dobro odrađeno pitanje odgovornosti vazdušnih prevoznika za štetu koju pretrpe svi oni koji putuju avionima, tako da sada kada krenete na put možete da razmišljate da ako vam se izgubi prtljag, šteta će vam biti u potpunosti nadoknađena, a u koliko zakasnite da će vam takođe u koliko ispoštujete normalno rokove kada podnosite prigovor da će vam i to biti nadoknađeno, u koliko se desi da dođe do bilo kakvog oštećenja vašeg prtljaga i to će vam biti nadoknađeno, u koliko ne daj Bože dođe do smrti ili teške tjelesne povrede i tu možete računati na naknadu i to na naknadu u skladu sa Montrealskom konvenciom i to je suština priče. Sada više nemate različite postupke u naknadi štete u Crnoj Gori u odnosu na sve zemlje Evropske unije i to je ono što raduje i što negdje ohrabruje i preporučuje da ovaj zakon treba da prihvatimo svi, jer on nam omogućava da u koliko, recimo, putujemo sa prtljagom koji ima veću vrijednost, mi možemo kao putnici da zahtijevamo višu granicu odgovornosti. Mi moramo da kao putnici prijavimo i damo posebnu izjavu i platimo dodatni iznos kojim obezbjeđujemo svoj prtljag. To je ono što do sada nismo imali. Vi sada poštovani građani koji možete da letite imate priliku da vas vazdušna kompanija mora obavijestiti do detalja, o svemu tome kakva su vaša prava i na to trebate da računate i na to zahvalite, prije svega, našem evropskom putu i našem pridruživanju Evropskoj uniji, a ne Vladi Crne Gore, nego upravo pritisku permanentnom koji mora biti još veći ako ćemo da imamo kvalitetna rješenja. Ako imamo ovako kvalitetno rješenje, vezano za odgovornost vazdušnih prevoznika, računam da ćemo imati i kvalitna rješenja za, ponovo ja ko o čemu ja o poglavlju 23 - 24 i mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. To znači da ćemo imati, ako smo ovdje pokazali da možemo normativno dobro da se ponašamo, nadam se da ćemo izborom vrhovnog državnog tužioca i nezavisnim pravosuđem pokazati da možemo da imamo ozboljne i finansijske istrage i ozboljno ispitivanje tokova novca da bi se vidjelo ko je pokrao ovu zemlju, ko je opljačkao ovaj narod i ko je doveo ovaj narod u poziciju da nema ljeba da jede, a ne da putuje avionima. Hvala.
  • Hvala i Vama, koleginice Jasavić. U ime Kluba poslanika DF-a kolega Labudović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Pozdrav svima na sve četri strane. Gospodine predstavniče Ministarstva za saobraćaj, imao sam priliku da na Odboru za zakonodavstvo sa gospodinom ministrom, više na nivou šale nego što sam tada to smatrao toliko važnim, raspravim oko činjenice da Crna Gora nema unutrašnji avio-saobraćaj. Kao i neke druge zemlje u okruženju zbog činjenice da nemamo unutrašnji avio-saobraćaj sva naša zakonodavna regulativa u tom smislu podleže, prije svega, međunarodnim obavezama koji učesnici u avio-saobraćaju imaju, tako da ti nacionalni zakoni i nacionalno zakonodavstvo i nemaju nekakav bitan uticaj, niti se mogu nešto posebno razlikovati od međunarodnih normi koje važe u ovoj oblati. Upravo iz tog razloga, više sam se javio da vas pitam da pojasnite, prvo meni, a onda i građanima Crna Gore oko nadležnosti Agencije za civilno vazduhoplovstvo koju ste ovim zakonom inaugurisali kao medijatora i instituciju koja treba da razriješi putem takozvanog „mirnog sporazuma“ rješavanje sporova između oštećenog putnika i operatora, bilo da je riječ o aerodromu, bilo da je riječ o avio-prevozniku. Napominjem još jednom, Crna Gora nema unutrašnji avio-saobraćaj. Čak i njen nacionalni prevoznik kad obavlja letove sa nacionalnih aerodroma iz Tivta i Podgorice onog momenta kad se metar odlijepi od sletno poletne staze postaje učesnik međunarodnog saobraćaja. Interesuje me, da li naša domaća Agencija za civilno vazduhoplovstvo ima ingerencije na rješavanje sporova koji putnici iz Crne Gore, crnogorski državljani, imaju kako sa nacionalnim prevoznikom tako i sa svim ostalim prevoznicima koji obavljaju avio-saobraćaj u‚ ka ili iz Crne Gore, i da li se to isto odnosi i na strane državljane koji bi eventualno određeni incident, oštećenja ili ne daj Bože nešto mnogo ozbiljnije doživjeli u vazdušnom prostoru Crne Gore bez obzira na to ko je prevoznik. Znate i sami da letilica, avion predstavlja dio teritorije države gdje je registrovana bez obzira gdje se nalazi. Sad me samo interesuje odnos ovlašćenja koje nacionalna Agencija za civilno vazduhoplovstvo ima u situaciji razrešenja sporova vezanih za one oblasti na koje se odnosi ovaj zakon, kada je riječ o stranim operatorima, ili stranim državljanima koji su nezgodu, ili oštećenje prtljaga, ili bilo šta od ovoga čega se tiče ovaj zakon, doživjeli u vazdušnom prostoru Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Labudoviću. U ime poslaničkog Kluba SDP-a koleginica Vuksanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi predsjedavajući. Kao što ste već upoznati sa dosadašnjim izlaganjima poslanika pred nama je zaista jedan važan zakon, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima i svojinsko pravnim odnosima u vazdušnom saobraćaju. Kada se analizira ovaj Predlog zakona zaista se može uvidjeti da su odredbe ovog zakona odrađene primjereno i da se posvetila velika pažnja usklađivanju ovog zakona sa evropskim propisima i implementiranju pojedinih uredaba evropskog zakonodavstva u naš pravni propis. Posebno naglašavam da je postojala potreba usklađivanja odredaba ovog zakona sa multilateralnim sporazumom o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom području. Zbog toga smatram da u cilju usklađivanja crnogorskih propisa sa propisima prva Evropske unije veoma je važno, a to je urađeno na izradi ovoga zakona, da su se norme pažljivo čitale, analizirale i prilagodile. O tome svjedoči i činjenica da već u članu 1 imamo usaglašavanje pojmovnika Zakona o svojinsko pravnim odnosima i obligacionim odnosima u vazdušnom saobraćaju sa pojmovnikom Evropske unije, propise Evropske unije. Ono što posebno ističem kao značajno, jeste, usklađivanje i primjena pojedinih odredaba Montrealske konvencije koje se odnose na odgovornost vazdušnog prevoznika i primjenjuje se na prevoz koji se obavlja unutar vazdušnog prostora Crne Gore. Sa ovim je povećan stepen odgovornosti, ali obaveze naknade štete u koliko vazdušni prevoznik u saobraćaju pričini štetu samom putniku. Ono što posebno mogu da zapazim, a što je jako važno, odredbama ovog zakona dodaje se novi član 6, odnono u članu 36a, a odnosi se na prva lica sa invaliditetom ili lica smanjenje pokretljivosti. Zaista, kao posebnu vrijednost ovih izmjena zakona cijenim ovaj momenat, jer je on urađen u skladu sa odredbama uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta i zaista pruža veoma važne povoljnosti u smisu pružanja svakog oblika pomoći licima sa invaliditetom i licima koja imaju smanjenju pokretljivost. Takođe, veoma je značajan i član 36b koji ukazuje na zabranu skraćivanja prevoza lica sa invaliditetom i lica smanjenje pokretljivosti u smislu da ne postoji nikakva moguća uskraćivanost u sledećoj konstataciji: "Vazdušni prevoznik, njegov zastupnik ili organizator putovanja licu sa invaliditetom ili licu smanjenje pokretljivosti ne smiju odbiti; 1. Prihvat rezervacije za let čiji je polazište ili odredište aerodrom iz člna 36a ovoga zakona i 2. Ukrcaj na aerodrom iz tačke 1 ovoga člana, lica sa invaliditetom ili lica smanjenje pokretljivosti ako imaju putnu kartu ili rezervaciju." Naravno da ovo proizilazi izi člana za koji sam ukazala da je to nova odredba koja zaista pruža velike povoljnosti i pomoć licima sa invaliditetom. Da sada ne ulazimo u analizu ostalih odredaba zakona na koje su ukazale kolege u prethodnim diskusijama koje se tiču odgovornosti postupanja vazdušnog prevoznika i naknada štete prema putnicima kao i odgovornost putnika u koliko pričine neku štetu tokom samog pristupa aerodroma do samog uzlijetanja, želim da ukažem da zaista cijenimo vrijednim ove izmjene i dopune ovoga zakona i da će se Socijaldemokratska partija glasti za predlog ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, koleginice Vuksanović. Gospodine Krstajiću, imate li šta da rečete na ovo što su rekli poslanici? Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Prvo bih želio da se zahvalim predstavnicima svih poslaničkih klubova koji su prepoznali značaj ovog zakona i koji su prepoznali njegovu intenciju, tj. da je zakon upravo posvećen pravima putnika i njihovoj potpunoj zaštiti. Ne bih sada ulazio u detalje samo bih odgovorio poslaniku Labudoviću, pošto sam bio i sam prisutan na sjednici Zakonodavnog odbora Parlamenta. Postoji unutrašnji saobraćaj u Crnoj Gori i to vrlo intenzivno, postoje kompanije privatne koje se bave turističkim rutama tipa od Tivta do Žabljaka, od Tivta do Kolašina, dominantan je međunarodni i tu se slažemo, ali postoji. Upravo intencija ovoga zakona je bila da se zaštite putnici, da su zaštićena njihova prava i na tim letovima. Mi smo imali već ratifikovanu Montrealsku konvenciju koja je definisala prava i odgovornosti putnika u međunarodnom saobraćaju i Evropska komisija je donijela regulativu 261 upravo da bi zaštitila putnike u okviru Evropske unije, a mi smo je sada prenijeli u potpunosti u naš zakon. Što se tiče nadležnosti Agencije za civilno vazduhoplovstvo, regulativa 261 iz 2004. godine predviđa, odnosno definiše obavezu za svaku državu članicu da odredi organ odgovoran za sprovođenje ove regulative i da odredi organ koji može kroz mir, da proba mirno riješi eventualni spor između putnika i vazdušnog prevoznika, odnosno putnika i operatora aerodroma. Na sajtu Evropske komisije možete naći spisak delegiranih agencija, direktorata i tako dalje, nadležnih tijela svake države članice. Mi smo ovim zakonom delegirali Agenciju za civilno vazduhoplovstvo i ovo je prije bio jedan od velikih nedostataka i razlog za donošenje izmjena i dopuna zakona. O čemu se zapravo radi? Radi se o tome da svaki putnik prvo proba da ostvari prava zagarantovana ovim zakonom prema vazdušnom prevozniku ili operatoru aerodroma. U koliko smatra da nije dobio prava zagarantovana ovim zakonom on se obraća Agenciji za civilno vazduhoplovstvo koja daje svoje mišljenje, da li on ima pravo na to što traži ili nema. Upravo na neki način mirno rješavanje spora. Naravno, ako putnik i dalje nije zadovoljona mišljenjem Agencije za civilno vazduhoplovstvo on ide prema nadležnom sudu. Evropska komisija, odnosno Evropska unija upravo se zalaže za ovaj princip iz razloga što je vazdušni saobraćaj izuzetno intenzivan i sudovi bi bili zatrpani predmetima kad bi se svaki pojedinačni putnik prvo obraćao sudu. Upravo u tome je smisao kojom je propisana nadležnost agencije u ovom slučaju. Što se tiče, poslanik Labudović je postavio još jedno pitanje. Na koje putnike se ovo odnosi? Tu, takođe, imamo član 3 zakona kojim se mijenja član 9 stav 1 zakona koji kaže: Ovaj zakon primjenjuje se na putnike koji putuju sa aerodroma koji se nalazi na teritoriji Crne Gore ili pod tačkom 2 u drugoj držvi na aerodrom koji se nalazi na teritoriji Crne Gore ako nijesu ostvarili prava i ako im nije pružena pomoć u drugoj državi i ako je let ostvaren sa crnogorskim vazduhoplovnim prevoznikom. Znači, zakon se odnosi na sve putnike, ne samo na crnogorske državljane, nego i na srbijanske državljane, Engleze, Njemce, Francuze koji putuju sa crnogorskih aerodroma i koji ne putuju samo sa crnogorskom kompaniom nego sa bilo kojom kompaniom. Znači, u koliko smatraju da na crnogorskom aerodromu nijesu dobili prava koja su im zagarantovana ovim zakonom oni imaju pravo na oštetu. Nadam se da sam bio dovoljno jasan, ako su potrebna dodatna objašnjenja biće mi zadovoljstvo da odgovorim. Hvala.
  • Hvala i vama, gospodine Krstajiću. Prelazimo na drugi krug. Izvolite kolega Zarubica.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Raduloviću. U izvještaju o napretku Crne Gore za 2013.godinu iz oblasti saobraćajne politike, navodi se da je iz oblasti vazdušnog saobraćaja ostvaren dobar napredak u pogledu Sporazuma o zajedničkom vazduhoplovnom području, donošenjem novog zakona o vazdušnom saobraćaju, koji reguliše glavna pitanja poput bezbjednosti, sigurnosti i upravljanja vazdušnim saobraćajem. A, sa ovim predlogom zakona Crna Gora ispunjava još jednu obavezu koja se odnosi na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim iz oblasti vazdušnog saobraćaja. Izmjenama i dopunama ovog zakona povećava se zaštita prava putnika. Uvode se strogi evropski standardi i pravila za zaštitu prava putnika, kakva važe u okviru zajedničkog, evropskog tržišta vazduhoplovnih usluga. S obzirom na činjenicu da ovaj predlog sadrži veći broj izmjena, navešću samo neke od njih,naravno u skladu sa vremenom koje mi je na raspolaganju. U poglavlju podnošenje prigovora definisano je da u slučaju neblagovremenog odgovora vazdušnog prevoznika i menadžmenta, aerodroma, putnik, odnosno lice sa invaliditetom ima pravo da dostavi prigovor Agenciji za civilno vazduhoplovstvo,kao imenovanom tijelu za rješavanje mirnih sporova. Agencija je dužna da na prigovor odgovori u roku 15 dana, što predstavlja novinu u odnosu na postojeći zakon. U skladu sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjet od 5.jula 2006.godine, koja se odnosi na prava lica sa invaliditetom i lica sa smanjenom pokretljivošću, u predlog izmjena i dopuna ugrađeno je 15 novih članova, što je u postojećem zakonu bilo predviđeno podzakonskim aktom. U dijelu upoznavanja i obavještavanja putnika u odgovornosti vazdušnog prevoznika u odnosu na putnike i prtljag, uvode se, između ostalog obaveze sadržaja rezimea osnovnih odredbi odgovornosti prema putnicima i prtljagu koji mora biti dostupan svim putnicima u pisanoj formi. Novinu u odnosu na postojeći zakon predstavlja i uvođenje dva nova člana, koja se odnose na kaznene odredbe kojima se propisuju prekršaji za vazdušne prevoznike, menandžmenta aerodroma, kao i pravnih i fizičkih lica u slučaju povrede prava putnika koji proističu iz ovog predloga zakona. U drugom članu uređene su kaznene odredbe za kršenje prava u skladu sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta, koja se odnose na prava lica sa invaliditetom, kao i lica sa smanjenom pokretljivošću. U tom kontekstu samo jedno razjašnjenje od strane predlagača. Naime, u članu 182b. u tačci 6 navodi se:"O izrečenim kaznama utvrđenim ovim zakonom agencija obavještava Evropsku komisiju". Dok se u Uredbi Evropskog parlamenta u dijelu kazne u članu 16 navodi: "Država članica propisaće odredbe o kaznama koje se primjenjuju na kršenje odredbi ove Uredbe i preduzeće sve potrebne mjere u cilju osiguravanja primijene tih pravila". Predviđene kazne, apostrofiram moraju biti efikasne srazmjerne i odvraćajuće. Države članice o tim odredbama će obavijestiti komisiju i bez odlaganja će obavijestiti o njihovim izmjenama i dopunama. Znači li to da li država treba da obavještava Evropsku komisiju o izrečenim kaznama, kao što se navodi u predlogu izmjena i dopuna zakona ili da obavijesti komisiju o uvedenim kaznama o odredbama i njihovim naknadnim izmjenama i dopunama, kao što se navodi u Uredbu. Napominjem, da je ova Uredba obavezujuća. U konačnom, s obzirom na to da je Crna Gora potpisnica Sporazuma o zajedničkom, evropskom, vazduhoplovnom području i da je ovim izjmjenama i dopunama zakona na adekvatan način obezbijedila implementaciju regulativa koja se odnose na prava putnika, podržaću izmjene i dopune ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Zarubica. Sada je na redu Obradović da da svoje pravno tumačenje ove inicijative.
  • Gospodine Raduloviću, poštovani gospodine Krstajiću, uvažena gospodo poslanice i poslanici, poštovani građani Crne Gore, Odmah na početku svojeg izlaganja da istaknem zadovoljstvo za Predlog ovog zakona o obligacionim odnosima i svojinsko-pravnim odnosima o vazdušnom saobraćaju,zaista je on veoma kvalitetan i posebno je u interesu, prije svega bezbjednosti putnika. Obaveza je prevoznika da osigura imovinu i lica i na taj način da zaista se obezbijedi putnici po pitanju bezbjednosti prevoza aviosaobraćaja. Novine su određene, koje se odnose posebno na inovacije koje se tiču poboljšanja uslova prevoza saobraćaja za lica sa određenim hendikepom, tako da oni mogu da imaju svoja pomagala, najavno da najave i psa vodića i u tom pravcu zaista je prevoznik dužan da im obezbijedi, a u slučaju gubljenja određenih pomagala da ih prijevremeno obezbijedi druga ista ili slična, a takođe u slučaju eventalnog gubljenja prtljaga da im obezbijedi naknadu štete. Takođe je dužam prevoznik da obezbijedi naknadu štete i za eventualno duže kašnjenje prevoznog sredstva u koliko blagovremeno ne obavijesti putnika ili ukoliko prime preveliki broj putnika, odnosno skrate mogućnost leta nekim od putnika, a na to ih isto ne obavijeste. Ono što je važno da se na ovaj zakon primjenjuje na aerodrome, odnosno na prevozna sredstva vazduhoplove koji polijeću sa crnogorskih aerodroma na sve putnike i na putnike iz inostranstva koji sa aerodroma putuju u Crnu Goru, a nijesu ostvarili to pravo po tom zakonodavstvu već mogu koristiti pravo po ovom zakonu u slučaju,naravno da je avio-prevoznik crnogorskog avio-prevoznika. Nadzor nad ovim zakonom vrći agencija, određene su,naravno i određene kaznene odredbe u koliko se ne postupa po odredbama iz ovog zakona, prije svega sa dosta inovacija u ovom dijelu vezano dakle za putnike, za obavještenja, za info punkteve, za saradnju i obavještenja putnicima koji treba da imaju vezano za sve one objekte koji su neophodni za njihovu kvalitetnu komunikaciju i za obezbjeđenje kvalitetnog leta. Kada su u pitanju kaznene odredbe ističem da su one, zaista srazmjerne težini učinjenog djela odnosno učinjenog prekršaja i predviđene su novčane kazne do 10.000 eura za pravno lice, odnosno za avio prevoznike do 3.000 eura za odgovorno lice pravno lice, odnosno krivicno lice i do 1.000 eura za preduzetnike. Po tom pitanju znači da su zaista preduzete sve mjere i da ovaj zakon sistematski sadrži sve one odredbe koje mogu ući u prilog veoma pohvalnosti istoga i po pitanju bezbjednosti putnika, a primjenjuje se ne samo na avio prevoz ovaj zakon već i montervanska konvencija koje je modifikovala Crna Gora 2009.godine. Samo da istaknem to, s obzirom da smo prethodno imali zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu da kada su u pitanju bilteni u našim avio prevoznim sredstvima da tu vezano za turizam možemo zaista da imamo poboljšanja to su i pitanja iz oblasti turizma, ali koji su naravno vezane za sam saobraćaj i možda je neko drugi zatajio, ali imamo malo turističke ponude sa sjevera, jer imamo dosta primorskih gradova i što je zaista lijepo, opština, međutim nemamobogatstva koja su istaknuta na recimo Skadarsko jezero, za Biogradsu goru, nemamo Durmitor, Prokletije, Bjelasicu, nijesu mnogi čuli za recimo prelijepo Kritsko jezero, za Pešića jezero, za Zaboljsko jezero na Sinjajevini, za Alipašine izvore, Savino oko itd. Tako da ima mnogo, mnogo prilike da se iskoristi, da putnik pročita, da vidi bogatstva turističke ponude Crne Gore. Ali, što se tiče isključivo ovog zakona, zaista, zaista za svaku pohvalu i mi ćemo ga podržati. Zahvaljujem za pažnju.
  • Hvala, kolega Obradoviću. Kolega Krstaiću, ja ništa, nikakvu dilemu nijesam vidio u ova poslednja dva, bez da rečete fala lijepo. Oćete da rečete, izvolite.
  • Potpredsjedniče, bile su dvije dileme, postavio ih je poslanik Zarubica, i samo da odgovorim. Prva dilema se toče inplementacije regulative 1107/Pravilnik. Naime, prethodnim zakonskim rješenjem je bilo predviđeno da kroz Pravilnik bude implementirana ova regulativa u crnogorski pravni sistem, ali upravo zbog kaznenih odredbi smo se odlučili na ovo rješenje kad već radimo izmjene i dopune zakona, dajte da ugradimo i ovu regulativu, pa kroz nju da ugradimo i kaznene odredbe. Što se tiče druge dileme, ja i gospodin Zarubica smo već malo komentarisali da li je određena odredba iz ove regulativa implementirana na valjan način ili nije. Napomenuću da je ovaj zakon preveden na engleski jezik, poslat je sa tabelama usklađenosti Evropskoj komisiji na evalvuaciju i bio je predmet evalvuacije cijela tri mjeseca, o čemu postoji uredna dokumentacija u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Član po član su analizirani, bilo je određenih komentara, bilo je dodatnih pojašnjenja s naše strane i na kraju smo dobili pozitivno mišljenje na ovaj zakon. To da li ćemo mi o eventualnim promjenama kaznenih odredbi obavijestiti Evropsku komisiju sjutra,mislim da nema dileme. Vi znate da je Vlada donijela odluku da svaki zakon prije rasprave na Vladi ide u Evropsku komisiju i da ne možete dobiti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, i ne može se razmatrati prije dobijanja mišljenja Evropske komisije. Što se tiče ovoga dijela, o izrečenim kaznama utvrđenim ovim zakonom Agencija obavještava Evropsku komisiju. To smo upravo stavili za to što je predmet svakog monitoringa, svakog skrininga, svake posjete eksperata Evropske komisije, prvo nas pitaju, oni nas ne pitaju detaljno o svakom pojedinačnom slučaju, ali pitaju koliko je toga bilo i na koji način je riješeno, pozitivno ili negativno. Upravo ovim, na ovaj način što pokazuju iskustva, evo na primjer iz Hrvatske koja je danas u Evropskoj uniji, govore u prilog da oni mjere implementaciju zakona, odnosno što se u ovome domu moglo često čuti da imamo dobre zakone ali da se možda implementiraju na valjan način upravo kroz ovakve odredbe oni mjere da li se zakon sprovodi ili ne. To je naša obaveza,mi ćemo to raditi i dalje i mislim da nema nikakve dileme oko toga. Hvala.
  • Hvala, gospodine Krstajiću. Konstatujem da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno. Gospodo poslanici, prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda, to je Predlog zakona o potvrđivanju protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane, kojim se uzima u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Igor Lukšić, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija i Snežana Radović, generalni direktor Generalnog direktorata za evropske poslove. Ja gospođu Radović pozdravljam. Ministra nema, nema ni jednog ministra. Može biti veoma ozbiljno oko svega ovoga. Predlažem, mada smo se dogovorili, znam šta će kolega Labudović da kaže,da ministri obavezno prisustvuju, ajmo danas da im dadnemo žute kartone, pa da završimo sa radom, predlažem na ovom nivou. Izvolite, kolega Labudoviću.
  • Gospodine potpredsjedniče, vi znate da bih ja svaku vašu potpisao i uveo u Bibliju. Ali, ovo pitanje je, po mom dubokom uvjerenju, izuzetno važno sa stanovišta odnosa Crne Gore, ne Republike Crne Gore, nego Crne Gore i Republike Hrvatske i njenog statusa u okviru Evropske unije, da smatram neophodnim prisustvo gospodina Lukšića. Ako je ovaj protokol mogao da čeka do sad, ne vidim razlog što ne bi mogao da sačeka i još neki dan, pa da se gospodin Lukšić udostoji da posjeti ovaj parlament i odgovori na niz veoma značajnih pitanja. Ovo nije običan papir i ovo nije rutinski protokol kojim se Crnoj Gori stavlja do znanja da je Republika Hrvatska članica Evropske unije. Ima ovdje i te kakvih repova koji su veoma važni, pa mislim da bi gospodin ministar trebalo da bude tu. Zahvaljujem.
  • Kolega Labudoviću, promišljajući sa onim što ste vi na određeni način najavili, ja isto takođe mislim, ja ću još biti konkretniji posebno kada je u pitanju Prevlaka. Međutim, zbog javnosti Crne Gore ću da kažem da je gospodin Lukšić bio jako korektan i da nas je obavijestio da je u zvaničnoj posjeti Lihtenštajnu, za to mu se zahvaljujemo. Tako da kolege, ovu tačku dnevnog reda odlažemo kao, pa ćemo se naknadno dogovoriti, za utorak. Vama, gospođo Radović, se zahvaljujemo na učešće i izvinjavamo. Prenesite gospodinu Lukšiću. Gospodo, idemo dalje. Sljedeća tačka dnevnog reda je Predlog zakona o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Podsjećam da je Predlog zakona podnio poslanik Srđan Perić. Izvjestioci odbora su Marta Šćepanović Zakonodavnog odbora i dr Izet Bralić Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Vidim da smo svi tu. Otvaram pretres. Poslanik Perić želi da iskoristi pravo svojih pet minuta. Izbolite kolega.
  • Zahvaljujem. Predlogom zakona o izmjeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u suštini tražim odmrzavanje penzija za sve penzionere u Crnoj Gori. Radi se o vrlo kratkom zakonu, dva člana, s tim da bismo dodatno testirali raspoloženje Vlade da izađe u susret ideji da se odmrznu penzije. Mi smo čak i predložili da zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu. Kada govorimo o ovom zakonu jako je teško ne oduprijeti se utisku da nekad ima sve određeni demagoški karakter, međutim, ovdje se zaista radi o jednoj potrebi da se zaustavi zakidanje penzionera koje, prosto uprkos predizbornim obećanjima iz 2012. godine je krenulo da se dešava upravo nekoliko mjeseci od trenutka kada je formirana aktuelna Vlada. Ono što je bitmno, prosto radi građana, dati jedan kratak presjek gdje je to Fond PIO, gdje su to penzioneri i u konačnom zašto i na koji način premostiti ovu cijelu situaciju. Dakle, za penzije je prošle godine isplaćeno, javnosti radi, 383 miliona eura, što čini 27% ukupne javne potrošnje. Crnogorski sistem Fonda PIO funkcioniše po takozvanom ... modelu koji je u suštini održiv u odnosu penzioner zaposleni 1:3, trenutno je odnos 1:1,63. Broj penzionera u Crnoj Gori je 125 hiljada, i ono što je neuralgična tačka Fonda PIO jeste da je on u deficitu konstantnom od 142 miliona eura. To će reći da je deficit gotovo 40% ukupnih potrebnih sredstava za penzije, prosjećna penzija u Crnoj Gori je 275 eura, a jako puno penzionera prima penzije između 100 i 200 eura odnosno živi od pet do šest eura dnevno, oko tri hiljade penzionera prima penziju od 100 eura, jezikom brojki ovo usklađivanje penzija bi značilo povećanje penzionerima od jedan ili dva eura pa nekima i više pet ili šest zavisi već koli je iznos penzije i ono što je sa druge strane takođe vrlo slikovito može vidjeti kroz stanje koje sad imamo u Fondu pio da jednostavno nije zaživio sistem dobrovoljnog penzionog fonda da to baca sjenku ažurnost Vlade u cijeloj oblasti kako da rješava ovaj problem. Ovaj problem se rješava samo novim radnim mjestima i tu bi samo kratkom istorijatu posjetio da je premijer tada u izbornoj kampanji obećao 40 hiljada novih radnih mjesta od toga nije bilo ništa, 27.septembra 2012.godine na osnovu ovih i sličnih podataka ministarstvo je utvrdilo da penzioneri u Crnoj Gori, solidno žive nekoliko dana pred izbore, 21.oktobra 2012.godine, nekoliko dana nakon izbora potparol DPS-a najavio je rast penzija, 4.decembra ovdje u ovoj sali je tada mandatar sada premijer izjavio da filozofija stezanja kajiša uglavno je iscrpila svoje kapacitete, i onda se nedugo zatim desilo da smo imali izmjene zakona kojima su penzije 2013.godine i 2014.godine zamrznute. Ova tema, obaveza nosi pitanje gdje obezbijediti ta sredstva. Neka načelna projekcija da bi za ova dva mjeseca ako bi se usvojo ovaj zakon, negdje bila nivo između 800 hiljada i milion eura za ova dva mjeseca po toliko, i odmah se naravno pitam gdje naći ta sredstva. Ono što je prosto negdje bitno da posjetimo da je upravo u ovoj godini Vlada donijela odluku o povlašćenoj kupovini stanova za funkcionere, tada je Vlada donijela uredbu da stanovi za funkcionere mogu biti i do 80%jeftiniji od tržišne cijene, da ti stanovi može biti i četvorosobni, i da prevodom rizikom brojki, radi se mjesečno od šest do sedam funkcionerskih stanova.Takođe ne treba više posjećati da smo za KAP dali preko sto miliona garancija znači treba pedeseti dio koji smo dali za KAP, ali suštinski ovjde se samo radi o namjeri ovog zakona je suštinska da se obezbijedi penzionerima odmrzavanje penzija. Zato je bitno da ovaj zakon sada stupi na snagu i prosto kada dođete negdje u realnost sjetite se i stihova Dušana Radovića, poskupio je fleb, malo za one koji ga malo troše, a mnogo za druge koji se hlebom hrane. Crna Gora, kao država socijalne pravde bi trebala da omogući penzionerima u trećem dobu tih dodatnih nekoliko eura, ako ništa drugo barem tog dana jednog dana da se sjete da mogu svoje unuke povesti ili u bioskop ili pozorište, ili sebi olakšati dan jedan, barem jedan dana hajde da pokušamo da to omogućimo barem dva mjeseca, ali ono što je mnogo bitnije da pošaljemo jasan signal da ćemo penzije odmrznuti da nećemo donositi nove zakone po kojima bi se one zamrzavale u 2015.godini, 2016.godini i tako redom. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Periću. Prelazimo na prvi krug diskusija u ime kluba poslanika DPS-a koleginica Šćepanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Danas raspravljamo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je podnio naš uvaženi kolega Perić, odnosno koji je pokrenuo jednu izuzetno značajno pitanje, a tiče se prekidanje zamrzavanje penzija u 2014.godini. Ja sam prosto imala potrebu da se javim povodom ove tačke dnevnog reda, i kako bih na neki način posjetila sve građane na razloge uvođenja ove teške mjere, kao jedne od mjera štednje koje su uvedene radi što bržeg izlaska Crne Gore iz ekonomske krize. Dakle, nemoguć je bilo da Crna Gora prođe kroz ekonomsku krizu bez posledica i te posledice su se i te kako osjetile u svim sverama, te se prosto nije moglo govoriti o uspješnosti funkcionisanje država i ostvarivanju njene glavne funkcije uključujući ovu socijalnu ekonomsku, bez prihoda u budžetu i bez smanjenja rashoda. Ono što je činjenica da sve dok euro zona bila u krizi koja se sada polako izlazi je da ni nama ne može da bude bolje i zato je u ovoj sistuaciji bilo najbolje sačuvati i prilagoditi budžet realnim mogućnostima, odnosno voditi odgovornu fiskalnu politiku što je Vlada Crne Gore, i učinila odnosno reagovala praveći određene korake. Usvojen je Budžet za 2013.godinu i 2014.godinu sa mjerama štednje, sa paketom fiskalnog prilagođavanja, sa borbom protiv sive ekonomije i vršene su aktivnosti na restruktuiranju duga. Koje mjere očigledno nijesu bile dovoljne pa je takođe za 2014.godinu su produžene ove mjere štednje koje su odnosile na zamrzavanje tenzijama. Drugim mjerama, a posebno ovim osetljivim pitanjem koje se tretira ovaj dio stanovništva u datom trenutku nije bilo moguće niti reagovati, niti odgovoriti. Uvođenjem ove mjere u okviru ostalih mjere štednje koje su obuhvatile i druge oblasti nije se smatralo da je to najsrećnije rješenje, već jedino moguće kako bi se izbjeglo dalje produbljivanje javnog duga što bi da se nastavilo dovelo do neredovnog servisiranja i plata i penzija, i socijalne pomoći, i onda se više nebi postavljalo pitanje povećanja već pitanje redovne isplate penzija. Ja sam prosto imala potrebu da kažem par riječi povodom ove tačke dnevnog reda jer se nekako predlaganjem ovog zakona stiče utisak da smo mi protiv odrmrzavanja penzija, što prosto nije tačno jer je to jednostavno prosto bilo neophodno zbog svih drugih ciljeva i sagledane su svi argumenti zbog koje ova mjera štednje u paketu ostalih mjera štednje uvedena. Ono što je činjenica je da danas u ovom momentu nema srestava s obzirom da Budžetom za 2014.godinu nijesu predviđena ova srestva nema srestava za budžet koji smo usvojili, nema srestava za povećanje penzija, ali ono što je takođe činjenica je da Vlada u ovom momentu prilikom aktivnosti na izradi predloga Budžeta, Zakona o budžetu za 2015.godinu, sagledava sve mjere aktivnosti prilikom izrade ovoga predloga da se ova mjera štednije ukine, i tada ćemo imati priliku da raspravljamo kada budemo raspravljali o Predlogu budžeta za 2015.godinu da zajednički dođemo do rješenja da se ova mjera štednje takođe ukine. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama koleginice Šećepanović. Sada riječ ima kolega Vučinić i neka se pripremi kolega Gošović. Izvolite kolega.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani penzioneri, poštovani građani. Odmah na početku ove moje diskusije ja ću da kežem da će Demokratski front podržati ovaj zakon jer je sramota za našu državu koja treba da se uskoro pridruži najrazvijenim Eropskim državama u Evropskoj uniji da zamrzava penzije i da teret ekonomske krize prebaca na one koje su najstariji i najugroženiji. Kažem sramota je a Vi ste izglasali parlamentarna većina je izglasala tu sramotu i zamrzla je penzije penzionerima u Crnoj Gori. Neće ova vlast da uzme od onih koji imaju, kažem namjerno neće ne nesmije, nego neće jer ako bi uzimala, uzimala bi od njih samih i pored svih tih opljačkanih miliona njima se teže odvojiti od tog jednog eura, nego tim penzionerima koji primaju evo od 100 do 200 eura pa od prosjeka od 273 eura. Ja moram ovdje ispričati jednu priču iz života. Evo ovdje smo u Parlamentu i da pričamo takvu priču, neće mi vjerujem penzioneri zamjeriti, dok sam bio u Željezari u sindikatu po pravilniku davali pomoć za smrtni slučaj u porodici. Došao je jedan kolega radnik kod mene, tražio mi je pomoć, umro mu je otac i razgovarali smo tako uobičajeno o bolesti, poslije teške bolesti preminuo je taj čovjek i sve je to bilo uobičajeno. Ali, nešto što je na mene ostavilo upečatljiv utisak, što je na kraju rekao - pa, sada smo ostali i bez te njegove penzije, dobra mu je penzija bila, od 300 evra, to je za nas značilo mnogo, i to mi nije jedan put rekao nego je više puta ponovio. Poslije njegovog odlaska bio sam u nedoumici da li on više žali njegovog pokojnog oca ili tu penziju što je izgubio. Ovu priču pričam iz razloga da kažem dosta ste doveli i kako građani žive u Crnoj Gori. Danas se veliki broj porodica hrani od tih penzionera i svaki penzioner, pa i sa tom penzijom, ako se može nazvati penzijom sa tom socijalom je zlata vrijedan. Sada kada taj penzioner hrani potomke, đecu i unuke i razda tu crkavicu, tako da kažem, od 200, 300 eura, njemu ostane za strogi post. Možda ste vi podigli tu ruku i zbog toga da bi ih zaštitili od masnoće, jer ovako ako strogo poste manji je rizik od tih kardiovaskularnih oboljenja kod tih starih ljudi. Da popričamo malo i o novcu. Novca u sistemu nema, ali ga ima van sistema, pa je iz Crne Gore izneseno i opljačkano šest milijardi evra, to je javna tajna, to je skoro pet budžeta. Taj novac trebamo da vratimo. Ima novca ne samo za odmrzavanje penzija nego kada budemo penzionisali i one koje ste vi istjerali iz fabrika koji danas gladuju i za te ljude ima novca da se i oni penzionišu i da primaju tu socijalu. Izglasaćemo, hajde, ako ćete s nama da izglasamo zakon o ispitivanju porijekla imovine i zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Znamo mi, prije 25 godina, mi smo bili svi manje više jednaki, neko se vozio gradskim autobusom, neko je vozio biciklo, neko je imao i kola. Sada, nemojte mi reći da neko na osnovu plate, pa neka ta plata bude 1000, 2000, 3000 eura danas da ima banke, da ima rudnike, da ima univerzitete. Nećemo se toga igrati više. Novca za penzionere, za odmrzavanje tih crkavica mora biti. Naći ćemo ga. Vratićemo ono što je izneseno i opljačkano iz Crne Gore, vratićemo ga u Crnu Goru i dati onima najugroženijima i najstarijima da mogu da provode te stare dane ne u siromaštvu nego da imaju da prođu od prvog do prvog. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Vučiniću. Sada riječ ima kolega Gošović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Koleginice i kolege, poštovani građani, Poslanici Socijalističke narodne partije su u više navrata i u protekloj i u ovoj godini podnosili predloge zakona čijim donošenjem bi trebalo da dođe do odmrzavanja penzija, nažalost bez rezultata. Ponoviću ono što smo nekoliko puta već istakli. Da je jedno od osnovnih zakonom utvrđenih prava penzionera pravo na usklađivanje penzija. Ta metodologija bila je različita u proteklom periodu, ali je osnovni cilj bio sačuvati kupovnu moć penzija. Penzije i ostale naknade iz penzijskog i invalidskog osiguranja, saglasno članu 58 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, od 1. januara 2013. trebalo je uvećati za 3,3%, a od 1. januara 2014. godine za dodatnih 1,8%. Međutim, Skupština Crne Gore, većina u ovom parlamentu, u mjesecu decembru 2012. i decembru 2013. godine donijela je Zakon o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je propisano da se penzije neće usklađivati u 2013. i 2014. godini. Na navedeni način penzije u Crnoj Gori ostale su na nivou penzija utvrđenih u mjesecu januaru 2012. godine. U međuvremenu, rasli su troškovi života, što je penzionere kao radno neaktivnu i najstariju populaciju sve više tjeralo ispod linije siromaštva. Dovoljno je reći da danas u Crnoj Gori blizu 3.000 penzionera prima penziju u najnižem iznosu od 100 eura i 40 centi, da blizu 24.000 penzionera ima penziju manju od iznosa privremene naknade koju Fond PIO isplaćuje invalidima rada druge i treće kategorije 158 eura, da blizu 70.000 penzionera ima penziju ispod iznosa prosječne penzije u Crnoj Gori 276 eura, a da je vrijednost minimalne potrošačke korpe kud i kamo veća. Obrazloženje da su penzije zamrznute bilo je uvijek isto, da bi finansiranje navedenih prava sa višim usklađenih iznosom moglo da dovede u pitanje likvidnost budžeta. U međuvremenu, uvedene su mjere kriznog poreza, povećane stope poreza na dodatu vrijednost na 17% na 19% čime su, prema izjavi ministra finansija, sprovedene mjere fiskalnog prilagođavanja održivosti javnih finansija. Nakon istog, u mjesecu maju ove godine, uslijedila je izjava ministra finansija gospodina Radoja Žugića, u kojoj je istakao sledeće. Citiram, jedini segment potrošnje koji neće biti limitiran je segment penzione potrošnje jer ovdje troškovi rastu. Polazeći od namjera Vlade da vršimo usklađivanje vrijednosti penzija, odnosno svih nepupularnih mjera u procesu konsolidacije tokom ove godine ukinemo onu koja se tiče zamrzavanja vrijednosti penzija i po tom osnovu penzioneri ostvare određene aspekte nove valorizacije. Ovo je izjava ministra finansija koja do sada nije realizovana ni u kom vidu. Podsjetiću da je ova Skupština prilikom usvajanja budžeta za 2014, 27. decembra 2013. godine donijela sljedeći zaključak. Skupština Crne Gore zadužuje Vladu Crne Gore da do 30. juna 2014. godine sačini analizu ostvarivanja budžetskih prihoda u odnosu na prihode planirane budžetom za 2014. godinu i o tome podnese izvještaj Skupštini. U slučaju da se ostvari povećanje planiranih poreskih prihoda u odnosu na rashode za prvih pola godine Vlada će predložiti mjere u cilju povećanja izdataka za socijalna izdavanja, dječije dodatke, tuđu njegu i pomoć, lične invalidnine, subvencije za električnu energiju za domaćinstva sa najnižim primanjima, otpremnine za tehnološke viškove po osnovu pravosnažnih rješenja Fonda rada i ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Vlada Crne Gore je u mjesecu julu ove godine sačinila informaciju o realizaciji budžetskih prihoda u prvoj polovini 2014. godine i dostavila je ovom parlamentu. U toj analizi stoji, između ostalog, sljedeće. Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija budžetski prihodi za prvih šest mjeseci 2014. godine ostvareni su u iznosu od 574,7 miliona eura, što je za 5,6% više u odnosu na plan za navedeni period. Dakle, ispunjeni su oni uslovi utvrđeni zaključkom ovog parlamenta, da Vlada predloži mjere povećanja iz oblasti penzione, socijalne i dječije zaštite. U ovoj analizi koja je dostavljena parlamentu sadržan je i zaključak Vlade Crne Gore u kojem stoji da baš u cilju realizacije ovog zaključka Skupštine od 27. decembra 2013. godine, prilikom izrade zakona o budžetu za 2015. godinu, Ministarstvo finansija će zajedno sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom ekonomije u najkraćem roku dostaviti Skupštini model usklađivanja vrijednosti .... izvršiti analizu svih postojećih izdataka budžeta u cilju iznalaženja rješenja za povećanje izdataka za socijalna davanja, dječije dodatke, tuđu njegu i pomoć, lične invalidnine, subvencije za električnu energiju za domaćinstva sa najnižim primanjima, otpremnine za tehnološke viškove po osnovu pravosnažnih rješenja Fonda rada i ostala prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja. Ovaj zaključak Vlada je donijela u mjesecu julu ove godine. Rok je, kao što vidite, sadržan u njemu, u najkraćem roku, danas smo već u sredini oktobra, a od tih predloženih mjera još uvijek nema ništa, bar ne upućeno prema ovom parlamentu. Iz svega ovoga jasno proizilazi da više ne postoje oni razlozi koji su uslovljavali da dođe do zamrzavanja penzija i da bez obzira na poteškoće u obezbjeđenju sredstava za funkcionisanje sistema penzijsko-invalidskog osiguranja za isplatu penzija, te teškoće i u privredi i ekonomiji i u društvu uopšte ne treba prebacivati na leđa onima kojima je najteže, penzionerima, kao neaktivnom i najstarijoj populaciji u Crnoj Gori. Zbog istog, smatramo da je krajnje vrijeme da su ispunjeni uslovi da dođe do odmrzavanja penzija, jer nije samo u pitanju povećanje tih iznosa penzija nego ukoliko dođe do, a trebalo bi i valjda je krajnje vrijeme, povećanja penzija u narednoj godini, osnovica za usklađivanje tih penzija bile bi penzije iz 2012. godine, čime bi penzioneri dodatno oštećeni ukoliko se predlog ovog zakona kao takav ne usvoji. Toliko i hvala.
  • Hvala, kolega Gošoviću. Da li kolega Periću želite da iskomentarišete uvodno izlaganje? Izvolite.
  • Kao što pretpostavljate,nemam šta dodati izlaganjima kolega Vučinića i kolege Gošovića ali prosto bih se osvrnuo na izlaganje uvažene koleginice Marte Šćepanović, koja je rekla da će u 2015. prestati razlozi za usaglašavanje ove mjere, krajnje nepopularne i koja uopšte nije trebala da se donosi. Ali, ja sam upravo izčitao ovdje šta smo mi imali tokom 2012.godine. Dakle, tokom 2012.godine ja ću ponoviti. Ministarstvo rada i socijalno staranja 27.septembra izjavljuje da penzioneri u Crnoj Gori solidno žive, par dana nakon izbora portparol DPS-a kaže da će penzije rasti. Premijer ovdje tada mandatar nam govori da neće biti stezanje kaiša i u istom mjesecu kad on to kaže mi imamo zamrzavanje penzija. Mi što se kaže znamo za jadac i čekamo da se to odradi danas, odnosno kada dođe da se glasa o ovoj tački dnevnog reda. Takođe, ono što je bitno reći bilo je drugih načina da se izlazi iz krize, a ne preko penzionera, trudnica i invalida. Ponavljam, uštede koje su napravljene po tom osnovu nijesu ni 20% onoga što se dalo za garancije, za koje DRI na kraju utvrdio da nije bilo zakonskog osnova za njih. Govorim prije svega o garancijama za KAP, za Pobjedu i za čitav niz preduzeća, za koja se unaprijed znalo da se daju garancije za nešto, zašto ne može biti validno. Ali ja se ponovo vraćam ako Vlada nema sredstava, kako Vlada u ovoj godini predlaže, da funkcioneri mogu kupovati stanove po 80% po ovlašćenoj cijeni, na osnovu čega, odakle sredstva za to. Takođe, ono što je jako važno reći građana radi, po svim relevantnim istraživanjima ne po Ministarstvu rada i socijalnog staranja koje kaže da penzioneri žive sjajno, u Crnoj Gori penzioneri žive loše. Znači, po mnogim istraživanjima ovdje jedno istraživanje ispred sebe kvalitet penzionera u Crnoj Gori je na 68 od 96 ispitivanih zemalja. Ali, je vrlo važno i istaći da penzioneri primaju penzije otprilike negdje od oko osam do devet godina u tom periodu. Znači, ne govorimo o nekom periodu od 50 - 60 godina da neko prima penziju. Govorimo o jednom vrlo kratkom životnom razdoblju i da se vratimo ponovo nazad. Ako je Vlada opet kažem našla novce i nalazi novce za bukvalno poklanjanje stanova, kako ih nema za ovo, to je osnovno pitanje. I ono što je takođe bitno predloženim Budžetom za 2014.godinu, vidjećemo prema završnom računu, koliko je zaista utrošeno. Građana radi, za gorivo se izdvaja 10,2 miliona eura za Vladu i ministarstva. Teško je objasniti baš da nema novca. I ponovo kažem, mi želimo garant, mi želimo garanciju da će penzije biti usklađivane, da nećemo čuti novu priču da sada zbog garanacija koje ćemo morati dati za kredit za auto-put, koji evo čemo više godina, ponovo nećemo imati prilike da usklađujemo penzije. Kažem i podsjećam i time završavam. Tri puta u 2012.godini, u roku od dva mjeseca Ministarstvo rada i socijalnog staranja, portparol DPS-a i premijer govore da ništa nema od stezanja kaiša u istom mjesecu imate zamrzavanje penzija. I penzioneri sada trebaju da vjeruju na riječ, da nećemo imati neki novi zakon kojim će se nastavati zamrzavanje penzija. Opet kažem, nije odgovorna, već je potpuno neodgovorna politika da u istoj godini s jedne strane onima koji imaju najmanje uzimate, a da jednostavno presipate onima kojima nije nužda, nije nužda za ove stanove, može da sačeka, a mi smo i protiv toga, ali može barem da sačeka neko bolje vrijeme. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Periću. Da vam kažem za dvije nove kovanice koje su bile na Univerzitetu. Kaže bespovratni kredit, dijelimo bespovratne kredite za stanove. Znači, dobiješ 50.000 eura, ne treba da vraćaš, to ti je toboš kredit, a druga je kredit sa negativnom kamatom. Znači, dobiješ 50.000, a vratiš 20.000. Na Univerzitetu Crne Gore je to bilo kolega. Koleginice Šćepanović, siguran sam da će te iskoristiti svoje pravo. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Samo bih ispravila kolegu Perića, ja nijesam rekla da su prestali razlozi za odmrzavanje penzija u 2015.godini, već sam istakla da Vlada u ovom momentu sprovodi aktivnosti i utvrđuje sve argumente i činjenice prilikom izrade Predloga budžeta za 2015.godinu, da li će doći do odmrzavanja penzija. Što se tiče, pominjanja poklanjanja stanova funkcionera, ja ne znam koji su to funkcioneri i koji su stanovi u pitanju, to bi trebali da mi date neke činjenice i dokaze o tome. A što se tiče povećanja sredstava u Budžetu za 2015.godini, zaista moram da istaknem da smo i mi kao poslanici Demokratske partije socijalista, podnosili veći broj i zakona kojima bi se u značajnoj mjeri povećali budžetski prihodi, a koje takođe i vi kao poslanici opozicije nijeste htjeli da podržite, niti da usvojite. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, koleginice. Prelazimo na drugi krug u ime Kluba poslanika DPS-a kolega Obradović. Izvolite, kolega.
  • Uvaženi gospodine Raduloviću, poštovani gospodine Periću, poštovane poslanice i poslanici, uvaženi građani Crne Gore., Zaista kada se govori o Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, onda imam poseban senzibilitet i sigurno sa posebnim osjećanjem govorim obzirom da su u pitanju penzioneri, ljudi koji su gradili državu, ljudi koji su ugradili sebe u materijalna dobra, koji su školovali nas i koji treba da žive od onog svog prethodnog minulog rada. U tom dijelu to su penzioneri koji su proveli određeni radni vijek, radeći u školama u fabrikama u pravosuđu, u mnogim oblastima društvenog života, oni koji su napunili određeni broj godina i određeni radni staž imaju, oni koji nažalost su oboljeli tokom rada ili imali određene povrede, pa su invalidi rada. Iz tog razloga zaista treba biti veoma odgovoran prema istima i tražiti sve mogućnosti pomoći pa i ovaj zakon zaista u tom pravcu i veoma solidaran. Ja bih bio slatkorečiv, kad bih rekao da je moguće ovo o čemu govori gospodin Perić. Dakle, ipak je nemoguće održati isti iz razloga što je ova godina i kalendarski, a i fiskalno pri kraju još jedno dva I po mjeseca do isteka istog moralo bi se vršiti i rebalans i pitanje doći likvidnost budžeta u tom dijelu, bez obzira na mjere štednje, bez obzira na bolju naplatu dugova, bez obzira na suzbijanje sive ekonomije, bez obzira na suzbijanje biznis barijera, nijesu se ostvarila tolika neophodna sredstva da bi se moglo pomoći istima u toj mjeri. Naravno, na taj način ukoliko bi to bilo moguće bi se vjerovatno ugrozilo redovno izmirenje obaveza dosadašnjih penzija, odnosno ličnih invalida, njege i pomoći od strane drugog lica, socijalnih davanja itd. Koje se za sada redovno obezbjeđuju, tako da je Vlada za sigurno koncipirala jedan budžet koji je usvojen ovdje sa željom da on bude ispunjen, a ne da dovodim u pitanje istina način što ćemo sada tražiti neka dodatna sredstva na kraju kalendarske godine, kako bi ovako više slatkorečivo prišli penzionerima i pričali o istima. Rado bih ja obradovao i svog oca i strica i prijatelja, komšiju i bilo koga i da kažem da smo zaista za odmrzavanje, ali to u ovom trenutku zaista nije moguće. Naravno, Vlada će to da sagleda objektivno mogućnost za narednu godinu i uz sve postignute mjere štednje i efekte i uz bolju naplatu, vjerujem da će to biti, dakle od naredne godine iz tog razloga mi iz Demokratske partije socijalista nećemo podržati ovaj zakon, pa mislim da ima mišljenja sam da ima jedan zakonski propust u članu 2, da stupa na snagu ovaj zakon danom donošenja, osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore" i to je jedan ovako više formalno pravni propust u tom dijelu, ali suštinski ovaj o kojem sam govorio da nema sredstava sada pri kraju godine da se obzebijede. U svakom slučaju on je human, solidaran i rado bih ga podržao, ali objektivno zaista je to nemoguće. Zahvaljujem.
  • Za komentar se javio kolega Labudović, pa podnosilac inicijative kolega Perić.
  • Kolega Obradoviću, O slatkorečivosti je riječ, tu ste potpuno u pravu. Samo ja ne znam ko je i kad slatkorečiv. Pobrojao vam je kolega Perić izjave vaših čelnika i vi ste ti koji ste tim istim penzionerima obećali i veće penzije i politiku ne stezanja kaiša i 40 hiljada novih radnih mjesta koje bi trebalo da ih rasterete, pa da ne izdržavaju nezaposlene sinove i unuke. Možda bi i sa tom penzijom, kolika je tolika, kad bi samo njihova bila i kad bi je samo koristili za sopstvene potrebe, nekako preživjeli. Gospodine Obradoviću, prosječni građanin Crne Gore mjesečno za ljekove troši između 60 i 80 evra, a 90% penzionera prima u najboljoj mogućoj varijanti dva puta toliku penziju. I još nešto, vi ste upravo dezavuisali vašeg ministra finansija. On se hvali da su u toku ove godine budžetski prihodi su za preko 100 miliona veći od planiranih. Pa šta je onda problem za taj milion, milion i po, kumim vas Bogom? Vaša je obaveza, ne obaveza opozicije, vi ste obećali i vi ste na tom obećanju i dobili poziciju na kojoj jeste da se pobrinete o penzionerima, a ne da budete slatkorečivi uoči izbora, a onda posle puj pike ne važi i nema se odakle. To ste morali da znate prije nego što ste dali tu riječ, a dao ju je niko drugi nego premijer vaše vlade. Javno je ovdje rekao da je završeno sa stezanjem kaiša. Ako ništa drugo, kumim vas Bogom, poštujte njegovu riječ.
  • Izvolite, kolega Obradoviću.
  • Uvaženi gospodine Labudoviću, ja bih vašu repriku komentarisao sa dva aspekta. Jedan se odnosi na obećanja predizborna, a druga na konkretnu trenutnu situaciju položaj penzionera. I zaista se ja osjećam i saolidarišem i jako teško se osjećam kada penzioner nema da kupi lijek, kad nema da plati za svoje dijete, kad nema uslova da školuje nekoga ko je odličan đak, itd. To je nešto zaista što je strašno što zabrinjava. A sa druge strane obećanja su obećanja u periodu četvorogodišnjeg mandata Vlade. U tom dijelu treb stvoriti dobre temelje i steći kaiš kako bi se nešto odradilo i kako bi se zaista stvorili uslovi za kvalitetniji život i za zapošljavanje 40 hiljada ljudi iza svega onoga. Sačekajmo samo gospodine Labudoviću da prođu te četiri godine, demokratski fino, demokratski dakle dolazimo na vlast, ako treba demokratski da odemo, demokratskim putem, to jedino mogu naši glasači i vaši zajedno da daju, dakle na izborima i da se opredijele na način koji misle da su ti ljudi koji su dosledni da njih prezentuju i da im stvore najbolje uslove za život. Sada dakle, ostajem pri onoj svojoj konstataciji da je ovaj zakon zakasnio i da je nemoguće obezbijediti ta sredstva iz svega onoga što sam maloprije istakao. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Obradoviću. A on može da važi od 1. januara iduće fiskalne i budžetske godine tako da... Izvolite kolega Periću.
  • Zahvaljujem. Prvo dugujem izvinjenje koleginici Šćepanović da nisu se stekli uslovi. Ja sam zaista shvatio iz vaše diskusije da planirate to 2015. ali dobro je da javnost zna da ni to, prije svega penzioneri, da ni to nije izvjesno. Ipak u ovom kratkom periodu između naših diskusija povezanih sa vašom diskusijom, prosto želim da kažem da ima sredstava, citiram, nisam mogao odmah doći sada do odluke, a odluka je takođe dostupna, u četvrtak 19. juna 2014. godine, Vlada Crne Gore je donijela odluku o kriterijumima za dodjelu stanova i stambenih kredita po povlašćenim uslovima penzionerima. Funkcioneri koji nijesu adekvatno riješili stambeno pitanje dobiće kredit po bagatelnim uslovima, njima će biti umanjena prodajna cijena najviše do 80% tržišne cijene. Veličina stana koji se dodjeljuju između ostalog, veličina stana koji se dodjeljuje funkcioneru, određuje se prema broju članova porodičnog domaćinstva i mogu biti i četvorosobni stanovi. Povoljniji uslovi za kupovinu stana predviđa se kupovina na poček, sa otplatnom cijenom stana na rate u trajanju najviše 20 godina. Znači ovo što ostaje. Funkcioneru se može dodijeliti i dodatni kredit do 15 hiljada eura. I vi kažete da u godini kada Vlada donosi ovu odluku nema novca za penzije i vi nećete podržati ovaj zakon, a Vlada koju vi glasate i vaš koalicioni partner SDP će podržati ovakvu odluku. Ja kažem, radi se o šest ili sedam četvorosobnih stanova. I onda ja vas pitam ko je ovdje demagog ja ili vi? To je ključno pitanje. Novca ima i ne treba šetdjeti, euro, dva ili tri uzimati od penzionera. Vrlo jednostavna računica.
  • Hvala i vama, kolega Periću. Izvolite, kolega Obradoviću.
  • Ja se obraćam svima, javnosti pogotovu. Uvijek govorim ono što mislim da je istina ili bar tako ja osjećam imam tu percepciju u tom dijelu jer ne raspolažem određenim podacima, i ako ne raspolažem, dakle ne izlijećem se i ne govorim nešto u tom dijelu. Tako ovo o čemu gospodin Perić, zaista nemam informaciju, govori, ali zaista ne želim da dezavuišem javnost ili da budem slatkorečiv prema penzionerima i da kažem - penzioneri odlično, mi sad možemo da vam povećamo penzije kao što je rekao gospodin Perić, to nije u velikoj količini, ali biće vam povećana penzija eur, dva tri, to će vama značiti itd. To bi tek bila mizerija po mojem mišljenju, i bolje ovako reći kako sam ja istakao nego na ovaj način. Ono u čemu se može pomoći što se dijeli penzionerima i najugroženijim sa minimalnim primanjima to jeste što radi Vlada, što dijeli jednokratne novčane pomoći što dijeli u vidu mesa, itd. određena sredstva, to je sad i ovih dana jer nema izbora. Prema tome, to je nešto što se može pomoći, u tom pravcu djelovati a ne ovom o kojem govori gospodin Perić. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Obradoviću. Riječ ima kolega Bojović. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi poslanici, poštovana javnošću, Socijalni status velikog broja penzionera, najvećeg broja penzionera u Crnoj Gori je dovoljna potvrda da Crna Gora nije država socijalne pravde kako to piše u njenom Ustavu. Više desetina hiljada penzionera u Crnoj Gori je pretvoreno u socijalne slučajeve. Oni pripadaju sasvim sam siguran najugroženijoj kategoriji stanovništa u ovoj državi. Njihov broj konstantno raste i u ovom trenutku broj penzionera u Crnoj Gori iznosi 124 hiljade. Ovaj broj raste i zbog toga što aktuelna vlast ne da ne želi da spriječi zloupotrebe u ovoj oblasti već omogućava i podstiče zloupotrebe, prije svega zloupotrebu prava na sticanje penzije. Naravno, onda uslijede žalbe ministra finansija kako je fond PIO neodrživ i kako ne možemo zbog toga da usklađujemo penzije sa rastom plate. Ako bi se spriječile zlouptorebe koje se tiču političke korupcije, svakako bi se to moglo obezbijediti, samo tim jednim potezom. Dakle, ovo je oblast u kojoj se zloupotrebe i te kako tiču zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe, dakle političke korupcije, ali i mnogih drugih problema. Takođe, suočeni smo sa politikom koja na diskriminatorski način postupa prema različitim kategorijama lica koja traže pravo na ostvarivanje penzija. Mi insistiramo da se obezbijedi jednako pravo svima onima kojima je u Crnoj Gori prestao radni odnos nakon uvođenja stečaja, da to ne bude urađeno selektivno i na diskriminatorski način, nego pod jednakim pravilima. I onima u Kombinatu aluminijuma i onima u Željezari, ali i hiljadama radnika koji su ostali bez posla i imaju mogućnost da dođu do penzije, a firme su im, znamo već kako došle u stečaj. Nije istina, naravno da nije moguće obezbijediti novac za usklađivanje penzija i plata. Potrebno je spriječiti zloupotrebe budžeta u partijske svrhe, potrebno je odlučno se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Država može da hoće, a neće, da neselektivno naplaćuje poreze u ovoj državi. Moguće je obezbijediti sredstva i tako što bi se oslobodili zaroblje privredni potencijali, otvorili nova radna mjesta i postakao izvoz koji zapravo i ne postoji u Crnoj Gori. Dakle, manipuliše se navodnim nedostatkom novca u budžetu. Apsolutno je jasno da novca ima i da je moguće obezbijediti. S obzirom da postojeće zakonske norme, postavlja se pitanje da li će veliki broj pripadnika mlađe generacije uopšte doći u situaciju da ostvari pravo na penziju. Znamo da je granica podignuta na 67 gdoina, kao da ova vlast pokušava da jednostavno postepeno privikava ili prilagođava mlađe generacije toj činjenici da možda i nikada neće ostvariti pravo na penziju. Smatram da treba preispitati i ovu odredbu u zakonu i razmisliti o spuštanju te granice. Takođe, kad je u pitanju utvrđivanje donje granice visine penzije, mislim da je krajnje vrijeme da država Crna Gora krene u pravcu utvrđivanja donje granice penzije koja bi odgovarala elementarnim potrebama i elementarnom životnom standardu svakog građanina Crne Gore. Prvi korak u tom pravcu je upravo usklađivanje penzija sa rastom plata. Ako to ova država ne uradi, onda predlažem da ovaj parlament pokrene proceduru za izmjenu Ustava i da se izbriše trenutno cinična odredba da je Crna Gora država socijalne pravde. Hvala.
  • Hvala, kolega Bojovićuj. Za komentar se javila koleginica Šćepanović. Izvolite, koleginice.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Obzirom da je kolega Bojović, više puta,tokom svoje diskusije povodom ovog predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pomenuo zloupotrebu državnih resursa i više puta je pomenuo političku korupcijeu, ja zaista želim da reagujem u smislu, s obzirom da sam iz Kolašina, i dok sam god ovdje ja iz Kolašina kao predstavnik, podsjetiću kolegu Bojovića na političku korupciju u Đuđevini i uvijek ću dok sam ovdje da reagujem povodom toga. Tako da bih ga zamolila da političku korupciju, kao predstavnik Demokratskog fronta, ne pominje poslije Đuđevine u Kolašinu. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, koleginice. Kolega Bojović.
  • DPS je kreirao sistem političke korupcije. Ovaj problem treba da se rješava od glave. Vi ste sinonim političke korupcije, vi ste partija koja je kreirala političku korupciju u Kolašinu i 2006. godine, kada ste sa grupom građana formirali vlast potpuno nelegitimnu, vi to dobro znate. Dobra je prilika da, pošto ste mi to omogućili, da se malo više osvrnem na samu činjenicu da se zloupotrebljavaju sredstva iz Budžeta Crne Gore. Ja sam i pozvao ministra finansija da, kada smo usvajali budžet države Crne Gore, navede ako želi da taj budžet bude transparentan, koliko novca i na kojim pozicijama se uzima iz državnog budžeta da bi se sprovodila politička korupcija i da bi se sprovodile zloupotrebe državnih resursa u svrhe izbornih rezultata DPS-a. On to nije uradio. Tek kad se ova vlast opredijeli da u budžetu navede takvu jednu činjenicu budžet će biti transparentan. Dakle, vi drastično zloupotrebljavate državne resurse, budžet za vaše izborne krađe koje prozivate izbornom pobjedom. Hvala.
  • Hvala, kolega Bojoviću. Želite proceduralno. Ajde da vidimo što sam sad pogriješio da mi kažete, tačno po kojem članu, kako i što. Izvolite.
  • Nije procedura u pitanju, ali ako bih mogla, kao što ste dozvolili prošli put proceduralno da reagujem, da podsjetim kolegu Bojovića, samo na Đuđevinu i date glasove Demokratskog fronta političkoj partiji SDP. Zahvaljujem.
  • Da ne bih bio jednostaran, da me ne optuže ovi iz DF-a, izvolite i vi kolega Bojoviću. Moram čuvati stolicu ljudi.
  • Pa jedna rečenica. Ja bih vas samo podsjetio na dug od 16 miliona koji ste zajedno sa tom grupom građana, vršeći nelegitimnu vlast ostavili u nasleđe novoj vlasti u Kolašinu i doveli u pitanju održivost budžeta Opštine Kolašin.
  • Znači, ovako, kolege, pošto će za neki minut da počne Dnevnik, pravimo pauzu do 15 do 16, i onda ćemo nastaviti sa kolegom Kneževićem. Budite tu u 15 do 16. - Pauza -
  • Kolege, nastavljamo sa današnjim radom. Da podsjetim javnost da se razmatra Predlog zakona o izmjeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je podnio naš poslanik kolega Srđan Perić. Riječ ima kolega Knežević. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Raduloviću. Uvažena Skupštino, uvaženi građani, Kao i što piše u razlozima za donošenjem ovog zakona da je ekonomska teška situacija u kojoj se nalaze crnogorski penzioneri, a bogami i većina crnogorskih građana dovoljan razlog da se ukine produžavanje zamrzavanja penzija i na 2014. godinu, kolega Vučinić je saopštio stav Demokratskog fronta da ćemo podržati ovaj predlog izmjena i dopuna ovog zakona, zato što smo i na onoj sjednici kada se usvajao onaj restriktivni set zakona, prije toga i onaj restriktivni budžet, poručili da ovakvo stezanje kaiša najugroženijoj populaciji, a to su penzioneri u Crnoj Gori neće dati efektne rezultate, a sigurno će dovesti do niza negativnih reakcija. I uprkos svemu tome evo imamo podatak da je Crna Gora na 68 mjestu po pravima, odnosno po tome na koji način žive penzioneri, po ambijentu ekonomsko kreiranom, koji ih je doveo do ovako nezavisne situacije koja se popularno u Crnoj Gori naziva “zamrznuti penzioneri”. A njihove su penzije po nekim mojim proračunima u 2013. godini trebalo da porastu za 3,3% a u 2014. za 1,8%. Vrijednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori u januaru iznosila je 790 eura, a prosječna penzija 275 evra. Kako da nadoknade od ovih 275 do 790 penzioneri a bogami i građani Crne Gore, veliko je pitanje. Ovdje smo imali priliku da od jednog broja kolega iz Demokratske partije socijalista koje su saopštile da neće podržati ovaj zakon, zato što za njega nema sredstava i nema novca, da saopštim da sam ja pronašao jedan dio sredstava koje bi mogli usmjeriti ka poboljšanju životnog standarda penzionera. Evo, vrlo kratko. Vladin avion, znači, to je onaj avion kojim leti gospodin Đukanović, poreske obveznike na godišnjem nivou prema izmjenjenom planu javnih nabavki Generalnog sekretarijata Vlade košta 656 hiljada evra. Znači, blizu 700 hiljada evra, nas poreske obveznike i penzionere i sve građane Crne Gore koštaju putovanja Vlade Crne Gore i gospodina Đukanovića. Poreska uprava Crne Gore je prošle godine samo na gorivo i održavanje službenih automobila, mobilnih telefona i hotelskog smještaja potrošila 250 hiljada evra, oko 30 hiljada evra su platili za tonere, a 273 hiljade evra za kompjutersku opremu. Kad se sve to negdje izbroji, to je oko milion evra. Dalje, vojne NATO mislije, odnosno vojne ISAF misije u Avganistanu su nas do sada koštale 15 miliona evra, a pritom, imamo jedan poražavajući podatak i činjenično stanje da pripadnici Vojske Crne Gore najavljuju opšti štrajk zbog nezavidnog položaja u kome se nalaze, i mi sad sa 15 miliona evra u ovih četiri godine podržavamo vojne ISAF misije, rizikujući plašim se i neke mnogo vitalnije interese naše države nego što nam je vitalni interes da u ovom trenutku rizikujemo živote vojnika u Avganistanu i drugim žarištima po svijetu. Dakle, ovo su samo uporedni podaci gdje se sve mogu naći sredstva za poboljšanje penzionera, a postojala je najava, čini mi se negdje sredinom godine, ili je to bilo pred izbore, da će penzije penzionerima biti odmrznute i da će se krenuti sa njihovim usklađivanjem. Evo sad čujemo najavu da se o tome može razmišljati početkom sledeće godine, kao i što smo čuli najavu iz redova Demokratske partije socijalista da se možda istrpe penzioneri još dvije godine, drugim riječima, ko preživi dočekaće povećanje penzija od 4%, ko ne preživi vjerovatno će tu otpremninu potrošiti na troškove sahrane. Nažalost, to je tužna i crna zbilja Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Kneževiću. Niko još, više ... Može, izvolite ,kolega Labudoviću.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče, i unaprijed se izvinjavam što remetim zaista idiličnu atmosferu koja vlada ovdje. Zaista ne mogu sebi da objasnim da jednom ovako važnom pitanju, jednoj temi koja je u ovom momentu pred male ekrane zakovala više od 100 hiljada ljudi, nasuprot stoji ovakva sala. Ali, svako neka nosi svoj krst, pa gdje izađemo. Da smijem od Vas, gospodine potpredsjedniče, jer ako bih rekao ovo što mi leži na duši, da smijem od predsjednika Demokratskog fronta koji bi me garantovano iznogetirao iz svojh redova, rekao bih da ne podržavam predlog gospodina Perića, iz samo jednog razloga. 120 hiljada penzionera u Crnoj Gori, smrznutih i zaleđenih, iz ciklusa u ciklus, od izbora do izbora, gleda ne samo činjenicu da su im prazni novčanici, ne samo činjenicu da su im sinovi i kćeri, neko nakon 10 neko nakon 20 godina, ostali bez posla, i činjenicu da im unuci završavaju škole bez ikakve perspektive da jednog dana I sami budu penzioneri, jer počinju da rade u 35-toj. Rade uglavnom kod privatnika koji isplaćuju minimalne doprinose na penzijsko-invalidska prava i obaveze, i ako i dočekaju tu penziju to će biti minimalna penzija koja, da evo podržim kolegu Milana, ne iznosi ni trećinu potrošačke korpe. Ti i takvi penzioneri, a imam pravo ovo da govorim jer imam penzionera u kući, bez riječi, bez reakcije 20 godina gledaju kako se satire, razurava i rastura ono što su oni 40 i kusur godina gradili, i kako se oni koji su došli na njihovoj grbači ponašaju kao paše na Hercegovini, kao truli milijarderi iz Saudijske Arabije i ne znam odakle, i kako uništavaju ekonomsku, socijalnu, kakvu god hoćete supstancu Crne Gore, i ćute. Ali, ja sam ipak poslanik, opozicioni sam poslanik i ne mogu da se pomirim sa činjenicom da je ova država koja je našla, kad je god to bio interes šačici ljudi oko premijera, sredstva za svaki poduhvat koji je unaprijed bio osuđen na propast. Država koja je davala garancije na sve moguće i nemoguće strane, znajući da će te garancije, samo je pitanje dana kad pasti, i koja nas je zadužila do mjere da svaki novorođeni građanin Crne Gore čim proplače duguje već 5000 evra, gospodo,ne može da nađe milion, milon i dvesta hiljada evra da riješi ovo pitanje. Ako je to odgovor države Crne Gore za 120 hiljada onih građana, ne bilo koje kategorije, nego onih građana koji su stvorili ovu Crnu Goru, onda stvarno ja više ne znam šta bih mogao da rečem. Ovako prazna sala, zamolio bih režiju da malo prošeta kamerom, da vidi ko se danas ovdje brine za penzionere. Hvala Ljubu te je ovdje i hvala Radovanu koji je ostao tu da pripazi, ali ako je to sve, ako je to sav odgovor Demokratske partije i Socijaldemokratske partije socijalista, ako je to odgovor većine koja je, i rekao sam juče i još jednom ću da ponovim, 70% socijalističke i socijaldemokratske provenijencije, ako je to odgovor na ovakvo pitanje, na ovakvo stanje penzionera, onda je svaka priča uzaludna. Glasaću za ovaj predlog ali teška srca, jer moja majka kao penzioner i njeni ispisnici to nijesu zaslužili. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Labudoviću. Izvolite, kolega, takođe do pet minuta.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Samo bih vrlo kratko. Da se ne stvara neki utisak, cijenim i razumijem kategoriju ne samo penzionera nego svih građana u Crnoj Gori koji imaju problema, a evidentno je da imaju kada je u pitanju životni standard i standard za ono što se, mislim, svi zajedno zalažemo. Ne bih na ovakav način, a pogotovo ne na način kada gospodin Labudović proziva kamere, istom prilikom činim i ja to, znači kamere neka ne pogledaju samo u stranu nego i onu stranu kao ovlašćene predlagače, jer i oni su pokazali odnos prema predlagaču kada ih nema isto kao što smo i mi ovdje i ta prazna sala ne služi na čast nijednom poslaniku Skupštine Crne Gore, bez obzira da li je iz pozicije ili opozicije, jer su oni izabrani predstavnici naroda i građana i oni su izabrani da bi prisustvovali sjednicama i da bi bili prisutni za svaku temu. Što se tiče samog predloga, lično da kažem da nijesam pristalica toga ne zbog toga što ću da oko toga da napravim neku veliku politiku, ali smatram da je to resor koji pripada Vladi i za koji odgovara Vlada, uz poštovanje za napor gospodinu predlagaču Periću, cijenim to, ali ni u kom slučaju ne bi podržao upravo iz tog razloga što u ovom parlamentu smo izglasali jednu Vladu koja uspješno obavlja te poslove i radne zadatke i što je isključiva nadležnost Vlade da se brine o svim kategorijama stanovništva i građana države Crne Gore. Samo oko toga da se razumijemo. Naše prisustvo ovdje je u mjeri u kojoj i zaslužujemo da budemo prisutni jer smo izabrani da prisustvujemo sjednicama. Ne bih to zloupotrijebio niti upotrijebio u bilo koje politikantske svrhe. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Škrelja. Očito da na jednom mjestu i ne radi parlament nego radi paralelno i odbori i plenarna sala. Takođe su određene partije u predizbornoj kampanji i donose neke važne odluke, tako da prisustvo i neprisustvo ne mora da znači fizički ovdje da je odraz odnosa prema parlamentu i prema Skupštini nego i određenim obavezama. Jasna je i činjenica da prema ovoj važnoj temi se treba krajnje odgovorno odnositi, da tu treba imati i najmanje politikantstva. Sami odnos da je broj penzionera danas u Crnoj Gori 125.000, da je to štaviše i više nego što je realni sektor, da je to štaviše i više ili tu negdje kao što je javna uprava, dovodi nas u situaciju da śedimo ispod nafte ili rudnika zlata ne bi mogli da to na taj način kvalitetno i socijalno servisiramo. Samo jedna činjenica koja mi se vrti kroz glavu već kada sam doznao to. Jedan, da ga ne imenujem, a znate ga dobro, najviši ili visoki funkcioner koji je kao najveći funkcioner imao i najveću platu i primanja dobio je penziju, njegova porodica, od 300 eura. Kako onda onaj koji je imao mnogo manju platu kolika je njegova penzija. Koliko sa tom penzijom može ono što je potrošačka korpa da uzme. Istina je da oko 50, 60 eura da svaki penzioner potroši na ljekove. Znam i porodice među kojima i moja porodica gdje se to penje iznad 100 eura. Znači, predstoje velike reforme u penzijskom i socijalnom osiguranju i rast u realnom sektoru. Da ne zloupotrebljavam svoju poziciju, gospodine Periću, izvolite, završna riječ.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Kada dođemo do ove tačke da prestaje bitnost konkretne argumentacije negdje možda da izmjestimo priču ka opštoj političkoj. Dakle, novca nije da nema, novca se može naći, očigledno se šmuri. Čitali smo i tu odluke Vlade o maltene darivanju stanova za funkcionere koji mogu da se realizuju kada god je potrebno i za to se ne postavlja pitanje. Ovdje se postavlja pitanje poštovanje Ustava. U Ustavu, u članu 1, između ostalog, stoji da je Crna Gora država socijalne pravde. Skoro tri četvrtine parlamenta, gospodin Labudović je u pravu, ovdje je lijevo orijentisan. To će reći da je solidarnost i da su jednaka prava u vrhu prioriteta programa svake od partija koje predstavljaju tri četvrtine parlamenta. To znači da 38 poslanika vladajuće koalicije, mislim na DPS i SDP, izrazito su po programu lijevo orijentisani i programu bi bili obavezni da se bave najširim narodnim masama, prije svega penzionerima, a u suštini imamo klasičnu Vladu koja počiva na neoliberalnom konceptu i koja brine o uskom krugu ljudi. Kada vidite da se daju subvencije prebogatom Rusu, znajte da je to taj koncept Vlade i kada se daju stanovi funkcionerima znajte da je to taj koncept Vlade. Kada se daju garancije jednom mediju koji će podržavati tu Vladu, znajte da je i to taj koncept neoliberalne ekonomije u kojoj su bitne samo male brojke, mali broj ljudi. S druge strane, negdje se prosto zapitamo gdje živimo. Ako diskusije koje su krajnje lijevo orijentisane, čak i od onih poslanika koji ne pripadaju ljevici u ovom parlamentu, a koji će podržati ovaj zakon, poslanici koji su apsolutni ljevičari neće podržati ovaj zakon. Poslanici koji pripadaju vladajućoj koaliciji i koji pripadaju ljevici, tvrde da je ovaj zakon u nekom dijelu i mizeran, jer onaj koji ima 200 eura, da je, recimo, dvije godine vršeno usklađivanje imao bi deset eura dodatno više na penziju. To je negdje 15 do 20 vekni hleba, to je otprilike oko 12 litara mlijeka. To je za poslanike lijevo orijentisane, barem na papiru, iz vladajuće koalicije mizerija i nebitno. Tu se prosto postavlja pitanje koliko je bitno ono što piše u programima i koliko se politika bazira na nečemu drugom što ne leži u programima nego što leži u nekakvim dogovorima i što nije do izborne ponude. Ponavljam, premijer je tada mandatar ovdje jasno obećao da neće biti politike stezanja kaiša. Dakle, pazite, on je rekao da neće biti ne samo stezanja kaiša već su obećani razvojni projekti, povećanje standarda. Nasuprot, u nepunih mjesec dana nakon toga, on je ukinuo već postojeća prava za tri vrlo ranjive socijalne kategorije, trudnice, invalidna lica i penzionere. To radi premijer koji je po slovu programa svoje partije ljevičar. Tu prestaje svaka argumentacija. I pored svega ovoga, prije svega se zahvaljujem kolegama iz opozicije što će podržati ovaj zakon. Moram da podsjetim da su i kolege iz SNPa predložile ranije ovaj zakon i da smo ga mi uvijek podržavali s te strane, sličan zakon, i mi smo s te strane bili solidarni. Pozivam kolege iz vladajuće koalicije da kod njih proradi barem ono zrno ljevice. To zrno ljevice košta državni budžet otprilike oko milion i po eura. S milion i po eura barem možete da kažete, barem možete da umirite svoju savjest i barem možete da date obećanje da će u budžetu za 2015. godinu početi da se usklađuju penzije. Toliko dugujete svim građanima Crne Gore bez obzira koga su glasali. Ono sa čime završavam, ukoliko to ne bude slučaj, ukoliko ovaj zakon ne bude usvojen, ukoliko se u 2015. godini nastavi sa zamrzavanjem penzija, vi jednostavno imate tu situaciju da ste vi na izborima i pored ogromnog broja nepravilnosti dobili neke glasove upravo na nekoj priči o brizi za penzionere, a da je ta briga izostala. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Periću. Nadam se da će ovaj zakon biti podržan od većine. Kolege, pretres je završen, u vezi ove tačke izjasnićemo se naknadno. Na zahtjev ili molbu, kako god hoćete, određenog broja kolega, možete amandmane na ovo što smo do sada prošli, na ove predloge koje smo razmatrali u ovom prvom čitanju, da podnesete sjutra do 12:00 h. Sjutra je, kao što i sami znate, rad Odbora, i u ponedjeljak, a mi sa plenumom nastavljamo u utorak, najvjerovatnije sa tačkom 6 Sporazum sa Hrvatskom. Svako dobro. Do viđenja. 11. 12. 2014. u 14.35h
  • Uvažena gospodo, poštovani građani, Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda - Izbor predsjednika i šest članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore podnio je Predlog odluke o izboru predsjednika i šest članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa, i to: dr Slobodana Lekovića za predsjednika Komisije i za članove Komisije: Goranka Vučinić, Ivo Đoković, Ana Raičević, Borka Smolović, mr Ristan Stijepović i Vahedin Feratović. Izvjestilac Administrativnog odbora je Radivoje Nikčević. Prelazimo na izjašnjavanje. Da li, predsjedniče, želite neku informaciju. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, kolege poslanici, Mi smo raspravu o ovoj temi obavili na jednoj od ranijih sjednica, Predlog odluke o izboru predsjednika i šest članova Komisije, i prekinuli smo tu raspravu iz jednog razloga, jer je u debati koja je vođena ovim povodom na ovoj sjednici istaknuto da moguće jedan od kandidata koji je predložen sa ove liste, Goranka Vučinić, samim izborom može biti u konfliktu interesa imajući u vidu da je već izabrana u ovom parlamentu, ranije, na mjestu zamjenika člana Državne izborne komisije. Tada je bilo različitih tumačenja i sa naše strane, da se eventualni konflikt interesa može otkloniti nakon izbora. Međutim, u međuvremenu, do današnjeg dana, promijenile su se stvari na taj način što je Goranka podnijela ostavku, konstatovao je ovaj parlament, i na taj način su se stvorili uslovi da ova lista može da ide u proceduru i da se o njoj izjasnimo. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Nikčeviću. Prelazimo na izjašnjavanje. Proceduralno, izvolite, kolega Gjeloshaj.
  • Ne znam da li da iskoristim ovo kao proceduru ili raspravu. Mene interesuje na osnovu kojih kriterijuma je došlo do ove liste, jer postoji Komisija od nekoliko mandata i u njoj je bila praksa da je bio predstavnik albanaca u toj komisiji. Ovog puta je ta komisija očišćena, pa me interesuje koji su to bili, je li bilo kandidata i zbog čega je došlo do ovog.
  • Ovdje nismo bili predvidjeli raspravu, ali izvolite, gospodine Nikčeviću.
  • Poštovani kolega, prvi put kad je izabrana Komisija, na osnovu tada važećeg zakona, tada smo ušli u proceduru na taj način što smo imali kriterijum da predstavnici klubova poslanika predlažu svoje moguće kandidate i na taj način smo došli upravo do ove liste kandidata. Imajući u vidu liste ranijih kandidata. Radi vas, radi javnosti, sada imamo predsjednika Lekovića i Iva Đokovića, koji su bili ranije u sastavu. Svi su ostali prvi put predloženi na ovoj listi. Imajući u vidu činjenicu da za godinu dana, znači 1. januara 2016. godine, ova komisija neće biti u nadležnosti, imajući u vidu da smo ovih dana donijeli Zakon koji na drugi način reguliše ovu oblast i preuzima jedna agencija koja će se u međuvremenu formirati, to je bio naš motiv da uđemo. Nijedan drugi motiv nije bio, ni nacionalna ni ova druga pripadnost, ali smo pokušali u okviru raspoloživih kandidata, molim vas, bio je javni konkurs, na javni konkurs su se javili i na osnovu te liste kandidata, njihove biografije, Administrativni odbor 7:6 glasova, znači većinom glasova, utvrdio je da ovo budu kandidati koji će biti kao mogući predlog Administrativnog odbora o kome treba danas da se izjasnimo.
  • Hvala, kolega Nikčeviću. Procedura. Izvolite, kažite što sam pogriješio.
  • Pojašnjenje navoda. Pošto je rečeno da su poslanički klubovi predlagali kandidate, da je bio javni konkurs, prosto je dobro zbog javnosti da se zna da je na taj način birano i da su to kandidati koje je izabrala vladajuća većina, da ni jedan kandidat koga je favorizovala opozicija nije mogao da prođe. Mislim da je dobro zbog javnosti i zbog specifičnosti rada ove komisije da se to zna. Zahvaljujem.
  • Sve se pratilo tokom izbora na Administrativnom odboru i ja sam pročitao to u novinama, tako da dopunska informacija je možda bila suvišna. Možda, kažem. Prelazimo na izjašnjavanje. Podsjećam da se odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika. Stavljam na glasanje Predlog odluke o izboru predsjednika i šest članova Komisije za sprečavanje sukoba interesa. Izvolite, gospodo. Slika se ne mijenja što znači da su svi glasali koji su htjeli – 49, za 29, protiv osam, uzdržanih 12. Znači, predlog je usvojen. S ovim završavamo ovu tačku dnevnog reda. 14.10.2014. u 12.15h
  • Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, otvaram nastavak druge śednice jesenjeg zasijedanja u 2014. godini. Danas ćemo imati dva zakonska akta u razmatranju: Predlog zakona o potvrđivanju protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju međuevropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Crne Gore, sa druge strane, kojim se uzima u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Naslov je prost pa ga neću ponavljati. Dogovor je da to radimo do dva sata. Amandmani da se podnesu na Zakon o obrazovanju do 13 časova da bi naš Odbor za obrazovanje mogao da ih razmotri. Od 14 pa do 16 časova radimo u načelu Zakon o obrazovanju i prelazimo na pojedinosti Zakona o obrazovanju, da bismo ga glasali do korektnih 17 i neki minut časova. To je plan za danas. Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija i potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je sa nama. U dobroj je volji da da odgovore na vaša pitanja do 14 časova, kad zbog naših obaveza idemo na sljedeću tačku dnevnog reda. Potpredsjedniče Vlade, ministre, izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovane dame i gospodo poslanici, Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju 01.07.2013.godine ukazala se potreba za izmjenama i dopunama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U skladu sa Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Evropskoj uniji, Hrvatska je bila u obavezi da istupi iz CEFTE uspostavljene 2006.godine pa će se njeni dalji trgovinski odnosi sa Crnom Gorom odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Savjet za stabilizaciju i pridruživanje ovlastio je Evropsku komisiju da na osnovu člana 39 SSP-a pokrene inicijativu za izmjene sporazuma zbog pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Evropska komisija je Crnoj Gori dostavila Nacrt protokola za izmjene SSP-a koji sadrži listu proizvoda za koje su predložene preferencijalne kvote u okviru kojih bi se primjenjivale carinske stope koje su na nivou onih koji se trenutno primjenjuju u trgovini sa Hrvatskom. Vlada Crne Gore je 15.11. 2012.godine utvrdila platformu za učešće delegacije Crne Gore na prvom tehničkom sastanku u vezi izmjena i dopuna SSP-a. Protokol obuhvata sljedeće proizvode: svježe pileće meso, sušeno svinjsko meso, sir, prerađevine od mesa, maslinovo ulje, ribu i prerađevine od ribe, gazirana bezalkoholna pića i vodu, a visina kvote je utvrđena na bazi prosječne količine uvoza predmetnih prozvoda u posljednje tri godine u trgovini između Crne Gore i Hrvatske. Takođe, došlo je do određenih sitnih tehničkih korekcija prilikom usklađivanja SSP-a. Crna Gora prva zemlja regiona koja je okončala pregovore o izmjenama i dopunama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je u Evropskoj komisiji ocjenjeno kao dobar pokazatelj, imajući u vidu da smo zemlja koja je u procesu pregovora. Toliko. Zahvaljujem.
  • Hvala. Otvaram raspravu. Kolega Gegaj, izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Uvaženi ministre, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, Ministar Lukšić je rekao da se ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju ukazala potreba za izmjenama i dopunama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Crne Gore, sa druge strane. U skladu sa Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Evropskoj uniji, Hrvatska je u obavezi da istupi iz CEFTA 2006. godine i njeni dalji trgovinski odnosi sa Crnom Gorom će se odvijati na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i priduruživanju. S tim u vezi je Savjet za stabilizaciju i pridruživanje ovlastio Evropsku komisiju da, na osnovu člana 39 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pokrene inicijativu za izmjene sporazuma zbog pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Protokolom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i država članica, sa jedne strane, i Republike Crne Gore, sa druge strane, kojim se uzima u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji, između ostalog, uređena su pitanja koja se odnose na koncesije Crne Gore na poljoprivredne prozvode. Naime, od dana stupanja na snagu protokola Crna Gora će primjenjivati carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Evropske unije. Okvirne količine ovih proizvoda su precizno navedene u aneksu protokola. Takođe, u članu 30 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dodat je novi stav kojim je predviđeno da Crna Gora ukida sve carine i mjere koje imaju isti efekat na ribu i riblje proizvode i zajednice sa određenim izuzecima koji su, takođe, sadržani u jednom od aneksa protokola. Osim toga, aneksi Sporazuma o stabilizaciji i pridurživanju koji se odnose na prerađene poljoprivredne proizvode i pravila o porijeklu zamijenjeni su novim u skladu sa izmjenama koje su nastupile zbog pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. Takođe, protokolom su predviđeni uslovi za priznavanje dokaza o porijeklu koje izdaju Crna Gora i Hrvatska, zatim primjene odredbi Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju na robu koja se nalazi u tranzitu u Crnoj Gori ili Hrvatskoj itd. Na kraju, mislim da Prijedlog zakona o potvrđivanju protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Crne Gore, sa druge strane, kojim se uzima u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj Uniji zaslužuje podršku nas poslanika. Toliko i hvala vam.
  • Hvala poslaniče Gegaj. Idemo redom. U ime Kluba Demokratskog fronta Goran Danilović.
  • Uvaženi građani, gospodine predsjedniče, gospodine ministre, potpredsjedniče Vlade, Ja ću naravno malo sa Vama razgovarati na ovu temu iz ugla koji je ovih dana sveprisutan u javnosti, sigurno taj odjek dođe i do Vas. I skraćeno ću govoriti o protokolu da ne ponavljam stalno ovo vrlo komplikovano ime koje znači sa jedne strane saradnju između evropskih zajednica i njenih država članica i Crne Gore da moramo da inoviramo što bi se reklo zbog članstva Hrvaske u Evropskoj uniji, ali ono što nas interesuje iz Demokratskog fronta bez obzira što ste Vi u svom uvodnom izlaganju pomenuli samo neophodne izmjene u trgovinskoj oblasti, šta ovo znači i da li nešto znači, gospodine Lukšiću, u našim međudržavnim odnosima po pitanju Prevlake? To je nama vrlo važno pitanje. Odmah da Vam kažem, potpuno smo svjesni da smo propustili priliku da aktuelizujemo pitanje Prevlakesa susjednom Hrvatskom u trenutku kada su oni trebali da budu primljeni u Evropsku Uniju. Niko ne može postati članom ili članicom Evropske Unije, a da prethodno nije riješio sva sporna pitanja granice. Onoga trenutka kada su oni postali član Evropske Unije, meni, a mogu reći i nama je bilo jasno da je sa njihove tačke gledišta uz našu podršku pitanje granice na Prevlaci riješeno. Ne radi se ovdje o proforme zainteresovanosti Demokratskog fronta za to pitanje, nego suštinski je vrlo važno. Ne bismo voljeli, gospodine ministre, da se ispostavi za koju godinu da ni onaj rat nesrećni s početka devedesetih nije bio slučajan i da slučajno nije počeo oko Prevlake ispred koje, koliko mi imamo informacija, po istraživanjima prestižnih, svjetskih, naftnih kompanija i kompanija koje se bave proizvodnjom i procjenama rezervi gasa, postoji jedno nalazište gasa koje je impresivno za bilo koju evropsku zemlju, a kamoli za malu Crnu Goru. Pošto mi uglavnom saznamo stvari mnogo kasnije nego što je neophodno, ovo pitanje nije samo bezbjednosno, nego je i pitanje budućnosti. Zbog toga,voljeli bismo da Vi objasnite da li je naš potpis na protokol, naše glasanje o protokolu potpuno stavljanje tačke, dobrovoljno pristajanje s naše strane da u tom sporu koji javno u Crnoj Gori makar nije završen mi prihvatamo da tamo više nema šta da tražimo. Imali smo jedno kontrolno saslušanje, gdje ste Vi prisustvovali na Odboru na međunarodne odnose, ono što bih mogao reći da možda a da ne povrijedim obavezu da čuvamo ono što je poverljivo,i gdje ste Vi sami moguće bili razočarani malo nastupima pojedinih hrvatskih političara u javnosti koji su govorili stvari koje nijeste dogovorili. Crna Gora je mala, Prevlaka je mala, ali njen strateški, ekonomski,geopolitički i svaki drugi značaj je dragocjen.Rekoh, neće ovaj protokol sigurno do kraja pokvariti stvar, jer nijesmo mi više neko ko može uslovljavati Hrvatsku ukoliko bi do toga došlo, a ja se nadam da neće, tek bi mogla Hrvatska uslovljavati nas onoga trenutka kad budemo htjeli da postanemo članica Evropske Unije. Jer, vidite i sami, jedan navodno formalni ipak suštinski problem članstva Makedonije i njenog napredovanja osporava Grčka, koliko god bila u pravu ili ne. Nemaju teritorijalni problem, imaju problem sa nazivom, imenom države koja hoće da bude članica. Da ne sporimo to da Hrvati ukoliko bismo i zategli, mogu osporiti u određenom trenutku naš pokušaj da postanemo ravnopravna članica Evropske Unije. Ono što Vas molimo jeste da danas čujemo od Vas nedvosmisleno da se ovim protokolom ništa dodatno neće derogirati u našem pokušaju da Prevlaku odbranimo, kako se to može reći, da je učinimo u najgorem slučaju teritorijom koja još uvijek nije presuđena jednoj od dvije strane. Ponavljam na kraju ovog svog kratkog izlaganja da nažalost članstvo Hrvatske, ne nažalost Hrvatske nego na našu žalost, u Evropskoj Uniji kaže da oni nemaju neriješenih graničnih i administrativnih sporova sa ostatkom, pa ni sa nama na istoku. U ovom trenutku mi možemo samo da se tješimo time da su neki procesi pravne prirode otpočeli prije nego je Hrvatska postala član, ali koliko ja poznajem ovu problematiku, nijesam siguran da to mijenja stanje stvari. Suštinski i vrlo precizno, Hrvatska je član Evropske Unije sa granicama koje priznaju sve zemlje, sve zajednice u Evropskoj Uniji, pa samim tim potpisivanjem ovog sporazuma, ovog protokola sporazuma priznajemo i mi. Uz ono što je vrlo važno, što ste Vi govorili u uvodnom izlaganju, što treba da imamo u vidu, da se mijenjaju neki uslovi trgovinske prirode, nama je suštinski bitno šta se dešava sa ovim protokolom i dodatno potvrđuje kad je u pitanju odnos Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci. Hvala lijepo.
  • Hvala, poslaniče Daniloviću. Sljedeći u ime Socijalističke narodne partije je kolega Obrad Gojković. Izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Gospodine ministre, poštovane kolege, Ovaj protokol otvara dosta važnih pitanja. Ne samo političkih, nego i ekonomskih, pa i životnih. Protokol će vjerovatno imati uticaj na živote građana koji su u rubnom pojasu uz Hrvatsku. Prvo političko pitanje koje je otvoreno je pitanje Prevlake. Podsjetiću vas da član 3 Ustava Crne Gore govori o tome da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva. Interesuje me kako posmatrate ovaj protokol u tom svjetlu i da li se pod terminom država Crna Gora podrazumijeva Prevlaka,ili Prevlaka nije uključena u taj termin. Kako se Prevlaka tretira u odnosu na Hrvatsku? Druga stvar, koja me interesuje, kako će se ovaj protokol sprovoditi u odnosu na tu teritoriju što se tiče kontrole prometa, carina itd. Jer, nemamo čisto pravnu situaciju čija je teritorija Prevlaka. Što se tiče samog spora oko Prevlake, mislim da je tu sistuacija makar za javnost dosta nejasna i ne znamo našu pravnu poziciju. Rekao bih da bi bilo vrijeme da se vlast u Crnoj Gori izjasni kakva je ta pozicija. Da li je pozicija pravno čvrsta da možemo računati da će Prevlaka ostati u sastavu Crne Gore, zašto se zalažemo mi svi ovdje, ili je to neka lošija pravna pozicija i da će se tražiti neko kompromisno rješenje? Znači, dosta nejasno, a defakto sada je situacija da Hrvatska kontroliše tu oblast i da njihova policija tamo funkcioniše, da je tamo njihova zastava, da njihova policija hapsi ribare, da mi tu nemamo ustvari nikakvu zaštitu države Crne Gore. Makar ne na terenu. Druga stvar koja je vrlo značajna je da se otvaraju važna ekonomska pitanja. Ovo se dotiče trgovine ribom, koliko vidim, i oslobađanja carina ribom i ribnim proizvodima, što će sigurno ugroziti naše ribare. Imamo situaciju da su procijenjene količine samo za jednu vrstu ribe u Crnoj Gori 130 hiljada tona, što je značajni resurs. Međutim, imamo ovjde skidanje carina i otvaranje prema Hrvatskoj koja ima značajanu flotu i može da pokrije kompletnu teritoriju Crne Gore svojim proizvodima. Vjerovatno će to imati uticaj na naše ribare koji ionako teško sastaju kraj sa krajem. Treća stvar je životna. Interesovalo bi me da pojasnite javnosti i građanima Herceg Novogi pitanje snabdijevanja vodom. Svi znamo da se Herceg Novi snabdijeva vodom tranzitom preko Republike Hrvatske i to pitanje je dugo bilo izvor mnogih problema između Herceg Novog i Hrvatske. Ovdje su navedene kvote o snabdijevanju vodom i govori se o vodama prirodnim ili vještačkim, vodama gaziranim i tako dalje. Date su kvote. Pošto su ovdje kvote date u litrima, radi se o 240.000 litara, 430.000 litara, 810.000 litara, ja pretpostavljam da su ovo industrijski proizvodi, voda pakovana u bocama i mislim da je zbog javnosti vrlo važno da pojasnite kakav će tretman imati voda koja je u tranzitu preko Konavala a dolazi u Herceg Novi. Da li će se ta voda tretirati kao roba, da li će se tretirati kao roba u tranzitu i da li će to značiti i dodatne troškove za komunalna preduzeća koja se bave vodosnabdijevanjem? Mislim da je to vrlo važno i da će javnost s interesovanjem pratiti Vaše objašnjenje ovih pitanja. Hvala.
  • Hvala, poslaniče Gojkoviću. Za sad imamo prijavljenog još samo jednog diskutanta Radovana Obradovića. Ministre, želite li Vi? Izvolite.
  • Mogao sam se javiti možda i odmah nakon diskusije gospodina Danilovića, ali nijesam znao kakvu stepraksu ustanovili. Dozvolite samo da u svom izlaganju nekoliko pitanja prokomentarišem. Najprije, treba imati u vidu da je ovo samo anex Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji 2007.godine i on u principu reguliše trgovinske veze između Crne Gore i Evropske unije. Okolnost da je Hrvatska ušla u Evropsku uniju nameće, kao što sam već istakao, potrebu da se on u tom smislu prilagodi. Zašto? Zato što je sa Hrvatskom važio režim slobodne trgovine u okviru CEFTE do njihovog ulaska u Evropsku uniju, a nakon ulaska u Evropsku uniju svi ugovori slobodne trgovine se prekidaju. Treba da postoji mehanizam kako bi trgovina između dvije strane funkcionisala. Radi se isključivo o tehničkim korekcijama kada je u pitanju Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji. U tom kontekstu, i kvote koje se pominju su kvote koje proizilaze iz prosjeka trogodišnje razmjene, kvote koje važe za njih važe i za nas, sa Hrvatskom. I one su prilagođene, kvota ukupna je ostala, a prilagođena je u jednom dijelu struktura na bazi trogodišnjeg iskustva. Nema nikakve implikacije na vodu za piće u smislu cjevovoda, tu nema nikakvih ograničenja. Ovdje se radi o trgovini između dvije zemlje koja se tiče flaširane vode. Ne tretira pitanje vodosnabdijevanja Herceg Novog. Drugo, nema nikakvih implikacija što se tiče graničnog područja. Ovaj protokol nema nikakve dodirne tačke sa razgraničenjem između Hrvatske i Crne Gore. Dakle, samim tim ne tretira pitanje Prevlake, samim tim nema nikakvih implikacija na graničnu trgovinu u smislu da se ona obavlja na graničnim prelazima kako je to i do sada bilo. Tu nema nikakvih prepreka. Međutim, ono što u ovom trenutku treba takođe da imamo u vidu jeste da Hrvatska kao pretendent da bude između ostalog i zemlja koja će imati adekvatno nadziranu šengensku granicu u perspektivi mora da ima odgovarajuće tehničke sporazume potpisane sa Crnom Gorom. Kao što znate iz razgovore koje smo imali na odborima, mi nijesmo u prilici da se dogovorimo sa njima ni tehničke sporazume zato što postoji spor oko tretmana određenih djelova Protokola o privremenom razgraničenju iz 2002.godine. Govorim o protokolu iz 2002.godine koji je potpisala Savezna Republika Jugoslavija, pregovarala i potpisala. Znate ko je učestvovao u Vladi 2002. godine, tako da, makar po ovom pitanju, svi treba da osjećamo određeni nivo odgovornosti da se odvija i dovede do kraja kako to želimo. Dakle, u smislu ovog prokola nemamo nikakve dodirne tačke.Jedna stvar. Druga stvar. Kao što znate, u više navrata sam na tu temu diskutovao u prethodnih, makar skoro dvije godine koliko sam ministar vanjskih poslova, vrlo smo ovo pitanje pažljivo analizirali i bavili se s njim. Prvo u pokušaju da vidimo da li zaista postoji prostor za bilateralni dogovor. Ukoliko ne, da vidimo na koji način je moguće slučaj iznijeti na međunarodnu arbitražu. Pri čemu treba da znate da bi međunarodna arbitraža bila arbitražna ili međunarodni sud pravde mogli poteći kao instancu koja će to finalno da ocijeni,presudi, mora postojati saglasnost oko predmeta spora. U našem slučaju u odnosu na ovo konkretno pitanje nemamo saglasnost oko predmeta spora. Crna Gora smatra da je pitanje granice na Prevlaci takođe nešto što je sporno. Mi smatramo da postoje argumenti koji mogu da se koriste u nekom dokazivanju. Da li će ih sud uzeti u obzir ne znam, pretpostavljamo situaciju, ali argumenti koje možemo koristiti u smislu da dokazujemo da postoji spor i na kopnenoj granici, a ne samo na moru. Hrvatska za razliku od nas smatra da je moguće ili potrebno samo sprovesti razgraničenje na moru. To je osnovni spor i uvom trenutku mi nemamo dogovor oko predmeta spora, samim tim ni mogućnost da koristimo neki vid međunarodne instance. U međuvremenu, kao što znate, mi pokrenuli čitav niz aktivnosti od diplomatskih do povlačenja saglasnosti na neke odredbe Konvencije o moru da bismo zaštitili našu poziciju. Da bi ovo pitanje riješili,potrebno je da imate dvije stvari koje se slažu. Ako nemate dvije strane koje se slažu, onda je moguće jedino nastaviti sa primjenom protokola. Ukoliko u nekom trenutku procijenimo da taj protokol nije dobro rješenje i da njegovim ukidanjem treba isprovocirati i razgraničenje na drugi način, i o tome će ovaj Parlament u krajnjem imati prilike u nekoj perspektivi da raspravlja. Za sada, mi imamo nekoliko ciljeva. Jedan je da obezbijedimo dosljednu primjenu protokola. Drugi da kada je u pitanju aktuelno pitanje gdje postoji spor, a tiče se eksploatacije mineralnih resursa hidrokarbonata u podmorju, obezbijedimo da se apsolutno zaštite naši interesi. A to znači da u onim blokovima koji su predmet spora sprovedemo sve diplomatske akcije koje možemo da sprovedemo kako bi u potpunosti zaštitili naše interese i u tom smislu ne isključujem ni jednu opciju, pa ni one o kojima smo diskutovali i na odobu i na Parlamentu. Dakle, u trenutku kad procijenimo da je to jedini put naprijed, ali prosto mislim da je do sada naša aktivna pozicija bila takva i da je našu poziciju u potpunosti sačuvala od bilo kakvog ugrožavanja. Dakle, to su u ovom trenutku prioriteti, uz nastavak razgovora i o tim tehničkim sporazumima, dakle Sporazum o graničnim prelazima koji je manje sporan, ali i Sporazum o malograničnom prometu koji je takođe važan preduslov, ako bi se saglasili ... kontrolu Hrvatska mogla preuzeti odgovornost nad šengenskim granicama, u ovom trenutku ona neće biti u prilici da to uradi. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Pravni je tu stav jasan, da ne bi ste morali dodatno pitali, vidim da hoćete da dodatno pitate.Prevlaka je crnogorska teritorija na kojoj postoji spor sa Hrvatskom. Znači, ona je dio jedinstvene i neotuđive dio teritorije Crne Gore, na kojoj postoji spor sa Hrvatskom, da budem pravno precizan. Tako da je to odgovor na Vaše pitanje do kraja. Izvolite, kolega Gojkoviću. Izvolite, Vi ste spomenuti. Imate pravo na repliku.
  • Gospodine Krivokapiću, možda bih čak i odustao od ovoga da ne bi Vašeg pojašnjenja koje je optimistično i rekoste pravno jedino validno, odnosno precizno. Da Vas podsjetim da je moguće, ako mene dobro pamćenje služi a u njega se ponajviše uzdam, to najdecidnija izjava nekog zvaničnika u Crnoj Gori u minulih bar pola decenije ili od referenduma na ovamo. Ja nijesam čuo od aktuelnog predsjednika Vlade da je bio tako decidan da je to crnogorska teritorija u pravnom sporu sa Hrvatskom. Ja bih iskreno volio da je tako.
  • Ja sam pravnik koji je to studirao na postdiplomskim studijama. Tako da mi je to bliže da definišem.
  • Ja ovdje se ne pozivam na Vaše pravo, nego na to da ste predsjednik Parlamenta i da je lijepo čuti od predsjednika Parlamenta da ono što je i za mene nesporno on smatra, takođe, nespornim, ali ovdje imamo i ministra vanjskih poslova, a on je vrlo obazriv kada su u pitanju ove konstatacije. Zbog toga samsve ovo i pitao. Moram priznati malo i zloupotrijebio, ali nadam se, gospodine ministre, da razumijete, vrlo malo. Otprilike koliko i Vi kada ste pomenuli 2002.godinu i da znamo ko je bio na vlasti u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Priznaćete, neko je morao a tada je to mogao jedino Savezna Vlada, odnosno savezne institucije da potpiše Ugovor o privremenom razgraničenju, ali to upravo je bilo to privremeno. Crna Gora je u međuvremenu na način na koji je došla došla do nezavisnosti i nema više vajkanja i pravdanja gdje na Sloba Miloševića, gdje na Koštunicu, gdje na dio opozicije iz Parlamenta Crne Gore, koji je tada bio u Saveznoj Vladi. Ne sjećam se da je vaše članstvo predvođeno predsjednikom Demokratske partije socijalista Milom Đukanović u tom trenutku potpisavanja tog sporazuma imalo masovne demonstracije u Podgorici, da je reklo da to tako ne treba, da to ne valja. Mislim da u tom dijelu čak nije bilo ni primjedbi, ali to nije važno. Mislim da i vi sad imate informaciju više nakon ovog reagovanja s mjesta gospodina Krivokapića. Nije mi namjera da vas posvađam, vi ste se pomirili, niti imam pretenziju da vas opet guram u mutno kolo, ali priznaćete, gospodine ministre, da tamo imamo velikih problema i ja od Vas očekujem da ono što ste u naznaci sada rekli, na kraju kao obećanje i održite. Ukoliko neko se drzne da ono što je predmet spora da na javnu aukciju, ponudi za istraživanje, mislim da Crna Gora koja je vlasnik u pravnom sporu sa Hrvatskom, ima bar toliku obavezu da uradi isto. Ako je neko nekorektan komšija, pa priznaje da je nešto u sporu samo verbalno u vrijeme međudržavnih posjeta, a onda kad treba istraživati podmorje, raspiše konkurs, da budem precizan da to građani bolje razumiju, za istraživanje nafte i gasa i po nama na našoj teritoriji, onda je od nas očekivati ne da raspisujemo za hrvatsko podmorje, ali makar za naše. Gospodine predsjedniče Skupštine, Vi imate uvijek kao predsjednik Skupštine više informacija, pa pogurajte da umjesto ovoga verbalnog dobijemo i suštinski. Da Crna Gora kad je već tako i imamo nekorektnog komšiju, tu mislim prije svega na vlast susjedne Hrvatske, uradi isto i pokaže samim tim da brani i svoju teritoriju i svoje dostojanstvo. Hvala.
  • Samo dvije riječi. Ne mislim na nekorektnost, nego svako brani svoj interes. Mi imamo svoje interese, Hrvatska ima svoje interese i u pravnom sporu nemorate biti nekorektni, nego imate različite interese. Mi imamo interes da zaštitimo ulaz u Boku, unutrašnje vode zaliva i epikontinentalni pojas, da idem do kraja. Hrvatska ima, takođe, interes da zaštiti svoj epikontinentalni pojas. Da podsjetimo da Hrvatska ima i istorijski neprijatno iskustvo s našom posjetom Dubrovniku 1990. godine i sve ono što utiče na njenu bezbjednost i time želi svoju granicu da obezbijedi na što bolji način. Tako da nije nekorektnost, nego borba za državni interes. I to smatram ustavnom obavezom mojom i svih vas, kao što smatram ustavnom obavezom kolega iz hrvatskog parlamenta, premijera Hrvatske i svih ostalih. Mi samo imamo spor o državnim interesima, gdje svako brani svoje državne interese iz svojih razloga i svojih argumenata. To je ono što nije nekorektno, nego što je normalno. Zato postoji pravo da uredi odnose i kad su namjere dobre, ali interesi različiti. Jer nije svaki spor iz loše namjere, nego postoje sporovi iz nužnosti interesa koje imate i u porodici a kamoli među državama. Tako da Crna Gora štiti svoje interese, teritoriju, a samim tim, more i epikontinentalni pojas slijede sudbinu kopna i to je za Crnu Goru vrlo važno pitanje, jer se radi, ponavljam, o unutrašnjim vodama Bokokotorskog zaliva što je uvijek osjetljivo pitanje u politici razgraničenja. Toliko samo s pravne strane. Ministre, želite li još? Izvolite.
  • Nemam ništa posebno da dodam onome što ste rekli Vi i gospodin Danilović. Dakle, mislim da ovdje postoji puno saglasje u odnosu na ovu problematiku. Pratili ste me, ja sam upravo istakao da smatram da je jedan od spornih aspekata iznošenja našeg slučaja pred Međunarodnu arbitražu, bilo da je u pitanju Međunarodni sud pravde ili arbitražno vijeće, upravo to što se razlikujemo u odnosu sa Hrvatskom u predmetu spora. Dakle, mi smatramo da nije riješeno pitanje kopnene granice. Naprotiv, smatramo da postoje argumenti o kojima ste upravo govorili. Sa druge strane jeHrvatska koja smatra da je samo sporno pitanje razgraničenja na moru. Dakle, to očigledno govori o dvije divirgentne pozicije. U tom kontekstu u ovom trenutku ono što je naš cilj jeste da kada je u pitanju aktuelni tender za eksploataciju podmorja, mi pribjegnemo svim mogućim diplomatskim sredstvima. Jedno od tih sredstava je iskorišćeno. Mi smo obavijestili sve države iz kojih potencijalno dolaze zemlje i kompanije da je to sporno. Drugo, kompanije koje su do sad izražavale interesovanje su obaviještene diplomatskim putem, takođe, da je to sporno područje, da nema finalne granice na moru. I ono što je takođe urađeno jeste da je naša odgovarajuća nota dostavljena Ujedinjenim nacijama i da se nalazi u odgovarajućoj proceduri Ujedinjenih nacija, što znači da smo mi na taj način alarmirali sve odgovarajuće instance uključujući dakle, i Brisel itd. o našem stanovištu da o izostanku finalne granice nije moguće raspisati tender i dovesti ga do kraja na validan način. Dakle, narednih dana ćemo, bavimo se tim dnevno rekao bih, biti u kontaktu sa hrvatskom stranom, tražićemo izostanak spornim blokova, ukoliko se to ne desi, pribjeći ćemo narednim mjerama, a neke od njih već sam isticao i diskutovanjem do sada na odborima Parlamenta i u plenumu. Tako da ono što želim samo da podcrtam jeste da konkretno po ovom pitanju, ja mislim da u ovom Parlamentu postoji stoprocentna saglasnost oko toga kako tretirati interese Crne Gore.
  • Hvala. Kolega Gojkoviću, izvolite, s novljanske strane.
  • Hvala, predsjedniče. Pozdravljam ovu Vašu jasnu izjavu u skladu sa Ustavom. Mislim par informacija zbog javnosti i kako to sad izgleda na terenu. Hrvatska vrlo pedantno i precizno brani svoju teritoriju. Ukoliko ispred Herceg Novoga skočite u more sa broda, sa jahte, s bilo čega, vi rizikujete kaznu od 700 eura, jer morate prvo da idete u Cavtat da se čekirate, pa tek onda možete, a to je 500 m od Mamule. I to se već dešavalo kod Oštre. Ljudi idu za Hrvatsku, skoče da se okupaju, dolazi policija, privodi ih u Cavtat, moraju da se čekiraju, a 700 eura je kazna. Država Crna Gora je nevidljiva na tom području. Informacije zbog čega je to tako su razne, od toga da nemaju para da kupe 800 litara goriva za neki gliser koji policija posjeduje tamo, da to puno košta itd. Nas na tom terenu apsolutno nema, niti smo prisutni kao država. Javnost se boji da je to neko tiho predavanje Prevlake, da nemamo jasne stavove. Jednostavno kao država na tom terenu nepostojimo. Tu je Hrvatska zastava, tu su njihovi motorni čamci i tu je njihova policija. Oni to potpuno doživljavaju kao svoje i kao država funkcionišu na tom terenu. Evo šanse da nešto promijenimo u tome. Ono što bih vas ja zamolio i gdje je bio propust države Crne Gore da je problem vodosnabdijevanja Herceg Novog bio spušten na problem između dva grada - Konavle i Herceg Novi. To je bio osnovni problem i tu se vidjelo da država ne vrši svoju funkciju. Imali smo sa druge strane vrlo oštre stavove. Mislim da je Crna Gora morala da ima diplomatsku inicijativu da se to rješava na nivou država, da se to spuste standardi, sredstva koja se plaćaju za tranzit vode itd. Država je mogla puno tu da uradi. Zašto nije mislim da je to predmet nekih političkih dogovora gdje se podkusuruje sa interesima građana Herceg Novog sa nekim većim ciljevima. Međutim, ono što nas interesuje je voda. Da imamo jeftinu vodu koja je sigurna, da imamo snabdijevanje. Država Crna Gora se nije pokazala po tom pitanju. Ostavljeno je nama godinama da se sami borimo sa tim problemom iako smo sa druge strane imali vrlo često nerazumijevanje i neraspoloženje. Hvala.
  • Hvala. Ima konkurencija voda i regionalni vodovod, tako da će biti to tržište življe uskoro i za Herceg Novi, a time će biti i niže cijene. Idemo u sljedeći krug rasprave. Pošto je bilo dosta odgovora, da pustimo poslanika Lekića, pa ćete onda Vi, kolega Obradoviću. Izvolite. Bivši ministar vanjskih poslova i sadašnji ministar vanjskih poslova.
  • Da se uključim, dakle, povodom ove tačke dnevnog reda koja ima svoje formalne elemente u koje ne bih ulazio i koji su vjerovatno prihvatljivi kao jedan tok stvari, imajući u vidu da se radi o jednom datumu mnogo nazad. Ali jeste ovo prilika da dodirnemo pitanje Prevlake zato što je to jedno od, po mom mišljenju, najznačajnijih pitanja spoljnopolitičkih Crne Gore. U posljednjem periodu, u jednom dužem periodu mi imamo neobične prioritete. Čitali smo u Vikiliksu da je crnogorska Vlada, telegram ambasadora Mura, tražila i molila da trupe crnogorske odu u Irak, u klanicu, u jedan promašaj međunarodnih faktora koji su tamo ušli sa svim posljedicama koje čitamo i danas. Jedna velika civilizacija, jedna velika kultura koja je Irak, koja se zvala nekad drugačije, je predmet ekstremizama takozvane islamske države, fanatizma. Odmah da kažem da je ta država islamska takozvana islamska i da ona nema veze sa islamom u svom izvornom smislu koji ostaje jedna od velikih monoteističkih religija. Mi nijesmo čitali preko Vikiliksa, ali smo čitali direktno jedan tragi-komični vapaj iz crnogorske Vlade povodom Sirije, da treba bombardovati Siriju, isti scenario jednog haosa u koji Crna Gora potpuno bespotrebno ulijeće. Znam što je u diplomatiji i u međunarodnim odnosima poštovanje odnosa snaga. Taj elemenat koji se zove odnos snaga treba na neki način uvažavati, ali ne po cijenu nedostojanstvenom, ne po cijenu imidža “banana države”. Ovo je “banana država” spolja gledano, kroz spoljnu politiku. Manje aludiram na sadašnjeg ministra nego na predsjednika Vlade. To se pokazuje, prelazim da ne bih pravio velike digresijena pitanje Prevlake, gdje je Crna Gora podvukla dvije krajnosti u ovoj paraboli od 20 godina. Jedna krajnost je pravila .... Prevlaka kao razlog za rat. I bio je rat i bili su iz ove partije koja je na vlasti huškači u komandnoj ulozi koji su slali u rat pozivajući se na Prevlaku. Dakle, jedna krajnost, jedna suluda varijanta. Druga, sadašnja, u izvođenju istih protagonist. Ne generalizujem, nego jedan protagonista je simbol i prve i druge faze, a to je predavanje Prevlake Hrvatskoj. Da se razumijemo, nijesam ni za kakvo zaoštravanje sa Hrvatskom, bio sam ambasador SFRJ, štitio sam, probao sam, kušao sam, dao sam sve najbolje od sebe da štitim jednako interese svih republika, pa i Hrvatske. Nijesam ni za kakvo zaoštravanje, nego za jednu legitimnu borbu, osmišljenu, diplomatsku da Prevlaka pripadne i formalno Crnoj Gori. To radi i Hrvatska u sporu sa Slovenijom oko Pirana. To je tako jasno. Istorija vrlo jasno pokazuje da ko je držao Boku, držao je i Prevlaku. To su vrata ulaska u državu. Hoćemo li imati dva vlasnika vrata, dva ključara ili jednog. Dakle, to je bilo i u vrijeme Austrije i u vrijeme Venecije. Postoje tzv. pravna i pravedna rješenja. Mnogo puta sam rekao, ostavio sam svoju dokumentaciju na You Tube. Ne predlažem da gledate, nije mnogo zanimljivo, ali mnogo puta sam rekao da je crnogorska stvar pravedna, odnosno da je Prevlaka crnogorska. S druge strane, znam da postoje i argumenti Hrvatske, Badinterova komisija, avnojevske granice itd. Kada me je već predsjednik podsjetio da sam bio dvije godine ministar inostranih poslova kao nestranačka ličnost u jednoj Vladi koalicionoj u kojoj su bili socijaldemokrati, liberali, Narodna stranka itd. i putovao po svijetu sa kartama geografskim, istorijskim, vidio sam da argumenti crnogorski prolaze. Ne zbog neke moje spretnosti, nego oni stoje. Mi imamo jedan rezultat, izvinjavam se što vraćam film nazad, alije možda na odmet da bi znali cjelinu čitave te teme. Mi smo uspjeli da na Savjetu bezbjednosti u jednom periodu kada je Crna Gora bila jako inferiorna u vođenju spoljne politike, nešto što je formalno bilo hrvatsko, ako se uzme kriterijum Badintera koji je posle negiran kroz mnoga rješenja u Jugoslaviji, da pretvorimo u formalno ničije, pa su se preselili UMPROFOR, dakle, bili su na Prevlaci i Rezolucija Savjeta bezbjednosti, bio sam tamo u Savjetu bezbjednosti. Postigli smo diplomatski uspjeh ne zato što smo bili favorite. Naprotiv, bili smo loše viđeni, bili smo pod sankcijama. Ali, imali smo argumente. Odužio sam, izvinjavam se. Tema nije neinteresantna, a čini mi se od interesa je za javnost. Uvjeren sam da se prilazi sada u dužem periodu veoma neaktivno. Neću da ulazim u špekulacije oko motiva. Nevjerovatno je da je premijer Đukanović sa Sanaderom unilateralno, ne pitajući nikoga, ni parlament, a ovo je materija od šireg interesa saopštio da se ide na međunarodni sud. Mogu da izvadim ovdje neke papire, neki slijed, propagande i izmišljotina prethodnog ministra, odnosno jednog od prethodnih ministara, više ne znam redosljed, kome je bolje išla inače saradnja sa tajnom službom praveći neke novine brloga, to je objavljeno javno, a nikad demantovano, nego što mu je išao posao ministra inostranih poslova. Onda kaže - u tragu Đukanovićeve i Sanaderove odluke da radi komisija, komisija radi, prikuplja dokumenta, izaći će se na međunarodni sud. Gdje je ta komisija, gdje su ti rezultati? Sada ministar kaže - počećemo, vidjećemo kako ćemo, možda ćemo na bilateralno, pa poslije na sud, a proklamovano je u propagandi da se prvo ide na sud. To je neozbiljnost. To je prva riječ. Neodgovornost, prepuštanje Prevlake Hrvatskoj, propuštanje izvanredne šanse koja je bila u kontekstu primanja Hrvatske u Evropsku uniju. Nije mogla Hrvatska ući u Evropsku uniju bez jasnih granica povučenih. Ko se inače bavi Prevlakom više od predstavnika crnogorske Vlade? Poslanik Vajgl u evropskom parlamentu, poslanik Picula u evropskom parlamentu. Dakle, ako ćemo nešto da čujemo o Prevlaci, slušamo delegate u parlamentu koji su sa YU prostora i koji vrlo umjereno i vrlo objektivno tretiraju ovo pitanje. Jedino je ovdje ćutanje. Vrlo sumnjivo, izražava neaktivnost, izražava predavanje Prevlake Hrvatskoj. Bila je prilika prije ulaska Hrvatske da se stvar aktuelizuje, još jednom kažem, miroljubivim diplomatskim sredstvima, ne ignorisanjem, brigom o Siriji, brigom o Iraku, igranje državom i neozbiljnost iznad svega. Tako da akteri svega ovoga nose veliku istorijsku odgovornost da su bili iz motiva njima poznatih subjekti koji će ostati u istoriji kao predstavnici koji su dali dio teritorije susjednoj zemlji.
  • Hvala Vam. Izvolite, ministre.
  • Zahvaljujem. Uz sve uvažavanje, ali moram priznati da je jako problematično da komentarišem zato što je interpretacija gospodina Lekića, nekih stavova i nekih naših aktivnosti bila vrlo dijagonalna. Znate, kad čitate knjigu, pa čitate dijagonalno, pa onda se kasnije vratite da pročitate detaljnije. Djelovalo mi je kao da izvlačite iz konteksta pojedine događaje da biste kreirali svoj stav o tome kako ste 90-ih vi bili vanredno aktivni, a mi smo sada neaktivni, što mislim da je problematično. Kao i ona ocjena da su ratni huškači sada u vlasti, a znamo ko je sve u opoziciji itd. Mislim da to nije produktivna rasprava. Potencirao sam da smatram da u ovom Parlamentu principijelno postoji potpuna saglasnost oko doživljaja problematike Prevlake. Slažem se, u principu, sa svim što je rečeno, a to je da ni na koji način Crna Gora ne treba da zauzme defetistički stav kada je u pitanju teritorija Prevlake. Jer, smatram da ste neke od argumenata Vi saopštili koji su više istorijskog karaktera, ali i pravno postoje argumenti u našu korist. Drugo, čak i ta teza, sada mi to možemo razglabati, ali mi nijesmo ni pred Međunarodnim sudom pravde, niti pred Arbitražnim vijećem, ali možemo o tome razglabati da se ni avnojevske granice ne odnose na samu Prevlaku, da one nijesu tu administrativno povučene, jer je to bila teritorija pod ingerencijom savezne države, odnosno federalne države, jer je to bilo vojno utvrđenje itd. To su sve argumenti koji vjerovatno idu u našu korist i koje treba u odgovarajućem trenutku poteći i prezentirati. Tu nema ništa sporno. Ono što je u ovom trenutku sporno jeste interpretacija jednog broja događaja. I tada je politički dogovor trebalo prethodno da se potvrdi u parlamentima. Dakle, ne bi bilo moguće otići u Međunarodni sud pravde ukoliko ne bi dvije strane usaglasile predmet spora. Da su ga mogle usaglasiti parlamenti, obije države bi to potvrdile i išlo bi se na Međunarodni sud pravde. Međutim, nije se došlo do dogovora. Zašto? Naša strana je pripremila “draft” tog predmeta spora, ali hrvatska strana na njega nije odgovorila. Zašto? Zato što smatra da nije sporno pitanje kopna. Mi smatramo da jeste. Vi ne možete doći pred arbitražu ili pred Međunarodni sud pravde ukoliko to ne usaglasite. Ne možete unilateralno. Mi smo, u međuvremenu, da bismo spriječili unilateralnu arbitražu po osnovu Konvencije o moru, povukli saglasnost Crne Gore na neke odredbe Konvencije o moru. Dakle, da bismo spriječili unilateralnu arbitražu ili razgraničenje koje bi slijedilo na moru. Upravo iz ovih razloga - što smatramo da pitanje kopna daleko od toga da je završeno. Ovi incidenti koji se dešavaju, o kojima je govorio gospodin Gojković su nešto što se dešava, ali u svakom od takvih situacija mi takođe reagujemo. Ako kažete da ste za miroljubivo i diplomatsko rješenje, onda vi zapravo, ja to moram tako da istumačim, dajete onu podršku onome što mi radimo. Jer, mi to upravo pokušavamo da na takav način da radimo. Dakle, da koristimo međunardne instance, da koristimo diplomatske mehanizme i da, ako ima radikalnijih opcija, njih zaista ostavimo za kraj ukoliko su iscrpljene sve ove ostale, po tim radikalnijim i stav da treba da se raskine protokol, pa da se ponovo uđe u razgovore, ili tema kontra tendera, ili ne znam šta sve cirkulisano kao moguće opcije. Ali ja ne mislim da ih ne treba koristiti prvog dana. Treba ih koristiti kada zaista iscrpimo sve opcije koje u tom smislu nam stoje na raspolaganju, jer će tako pozicija Crne Gore postati, po našem uvjerenju, kredibilna. I to, kao što sam isticao, smo radili. I u komunikaciji sa kompanijama, potencijalnim, zainteresovanim, ili kompanijama koje će eventualno dati ponude, ili prema državama iz kojih ta preduzeća dolaze prema svim instancama itd. Mi jesmo uvijek otvarali i bavili se temom Prevlake i prije nego što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, ali mi nijesmo mogli ni na koji način usloviti ili osporiti njihov ulazak u Evropsku uniju. Znate, u Evropskoj uniji danas ima zemalja koje nijesu međusobne granice riješile, ili spoljne granice Evropske unije i dalje nijesu riješene. Tako da nije Hrvatska jedini primjer. Slovenija je prije nje ušla pa imaju granični spor, Kipar da ne pominjem itd. Ima ih još. U ovom Parlamentu, ja to makar doživljavam, postoji puna saglasnost oko razmišljanja kada je u pitanju Prevlaka. Vjerujem da bi se i nakon neke detaljnije rasprave složili i o svim mehanizmima koji nam stoje na raspolaganju i mogli bismo provjeriti da li smo ih primijenili ili nijesmo. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Izvolite. Imate pravo, jer ste imali raspravu. Bitno je da čujemo argumentaciju i da je usaglasimo, pa da je svi zajedno branimo.
  • I dalje stojim pri tome da je moglo, naravno, prije ulaska Hrvatske i nikakvim ratobornim pristupom, nego legalnim potpuno doći do toga. Osporavala je nešto Italija Sloveniju, pa je Slovenija poslije osporavala Hrvatsku itd. To su sve zemlje koje su ušle, ali zna se dobro da uslov za ulazak u Evropsku uniju je bilo da su rasčišćene granice. Ovdje je bilo ćutanje i jedno preskakanje teme. Neću da ulazim u hipoteze, moguće su vrlo različite zašto je to bilo, ne vjerujem da je bilo slučajno, neka motivacija je bila, ali kako god da je bilo, bilo je naopako. Ministar kaže da ne možemo odmah, treba početi prvi korak, kao da danas počinje ova tema, danas ćemo krenuti sa nekim zaletom lagano diplomatski pa ćemo kasnije stvar aktuelizovati oštrije. Pa ne, ova tema počinje od 2002. kad je potpisan ovaj Sporazum. Inače, potpisan je uz punu inicijativu crnogorske Vlade, potpisao je formalno Svilanović, tako da je to bila zajednička jedna inicijativa. Imali smo 2009. godinu kad je premijer objavio svečano u Zagrebu - idemo na međunarodni sud pravde. Formirana je komisija i ništa nije urađeno, bukvalno ništa. Prema tome, ne počinjemo danas, pa ćemo da vježbamo i da zalijećemo se lagano pa ćemo zaoštravati. Nije se zapravo počelo, nije se suštinski počelo i to jeste veliki problem Crne Gore. Nastavljaju se ova ponižavanja, loše je bilo vjerujte osjećati se građaninom Crne Gore, a mogu misliti kako je bilo ovim Novljaninu koji je bio ponižavan tamo sa privođenjima, sa kaznama itd. Nijesam ni pročitao neki protest iz Vlade crnogorske tim povodom. Hrvatska ima politiku, vrlo preciznu, vrlo ozbiljnu. Svaka im čast na tome, ozbiljna su država. Ovdje ima bagatelisanja, ovdje je opsjednutost da se ubacimo u odnos snaga nebi li negdje ušli u Siriju, u Irak. Dakle, govorim o ovim tragi-komičnim scenarijima koja se dešavaju, koja se preskaču, pa i ovoga puta nebi li tu neko zažmurio na slabostima u crnogorskom društvu, a za Prevlaku nas nije briga. Ja sam malo pojednostavio, slažem se, ali ovo pitanje mora da se izoštri. Da znamo, dakle, imamo li Vladu koja želi nešto da uradi, da li imamo Vladu kompetentnu da povuče inicijativu diplomatsku na jedan ozbiljan način na kraju krajeva zašto ne preko drugih institucija, na multilateralnom planu, pa i preko NATO-a i NATO je organizacija koja ima ulogu u stabilnosti, ne rješava ona granice, ali toliko se u propagandi crnogorskoj svakog dana, agresivno i bez ukusa pominje tema NATO-a, kao da je to jedina tema u Crnoj Gori. To je šansa, iskoristimo tu vezu, taj status, koji imamo u ovom trenutku u NATO-u, a Hrvatska je članica NATO-a. Dakle, postoje prostori bilateralni, postoje multilateralni, postoje sudski. Ali, treba imati jasnu ideju, zastupati jasnu ideju, interese i biti na visini, biti kompetentan. Toga nema u ovom trenutku u ovoj Crnoj Gori, na diplomatskom planu, govorim u kontekstu Prevlake. Treba građani Crne Gore da znaju da stvari idu loše i da Vlada vodi čitav kompleks pitanja tako da Prevlaka je sada skoro izgubljena i biće izgubljena ako se ovako nastavi.
  • Zahvaljujem. Ja bih samo molio da Vi nakon te svoje elaboracije kažete - ja da sam na vašem mjestu, uradio bih to i to. Pošto ovo nije pitanje gdje mi sad treba da osvojimo neke političke poene i da dobijemo izbore u Herceg Novom ili negdje, nego ovdje se slažemo, da imamo cilj do kojeg želimo svi zajedno da dođemo. I slažem se da je počela tema, ali ne 2002. godine. Počela je 1991. ili 1992. godine, pa se protezala kroz devedesete, pa smo došli do sporazuma ili protokola iz 2002.godine i danas smo tu. Kada sam govorio o tome da ostavimo radikalne opcije za kraj, nijesam govorio o tome da mi sad počinjemo da se bavimo pitanjem Prevlake, nego govorim o tome da u konkretnom slučaju koji se tiče konačnog ili finalnog rješenja za Prevlaku sjutra za pet godina, deset, ne znam kad će se to desiti, trebamo razmatrati sve opcije, uključujući, recimo, i stav na primjer Crne Gore da treba reviditirati odnos prema protokolu, jer on otvara ponovo pitanje teritorijalnog razgraničenja. Dakle, ja o tom kontekstu govorim kao o radikalnim mjerama, a ne da mi sad treba da donesemo tu odluku, zato što sad odjednom se mi bavimo Prevlakom. To je prva stvar. Drugo, upravo iz tog razloga, jer je to pitanje od opšteg interesa, ja ću biti vrlo zahvalan i uvijek ću reći da to smo dobili kao predlog iz opozicije - treba da uradite to i to, a vi do sad nijeste uradili to i to. E kad budemo na tom nivou razgovarali, onda je ovakva rasprava zaista produktivna. Ako smatrate da to ne treba uraditi, na ovom forumu, nego na nekom odboru, spreman sam ja na nekom odboru na tu temu da detaljnije razgovaramo. Ali, bih volio da čujem šta je to što smo mi mogli da uradimo a nijesmo uradili. Makar što se mene tiče i mojih prethodnih skoro dvije godine na ovoj poziciji članovi odbora znaju da smo nekoliko puta imali vrlo konkretne inicijative prema Hrvatskoj u susret njihovom članstvu u Evropskoj uniji. Ali, kao što i za tango treba dvoje, i za rješenje nekog spora treba dvoje.
  • Hvala. Evo, izvolite. Vi ste imali diskusiju, možete završiti u ovom krugu, pa će ministar poslije završne riječi. Izvolite.
  • ...koja vodi spoljne poslove tako da nijesmo adresirali temu da bismo se bavili Vladom iz hobija ili iz konteksta izbora ovih ili onih. Ne vodi opozicija te pregovore i te aktivnosti, nego Vlada. Ali, evo prihvatamo izazov da i opozicija, samo ne znamo kako, kroz koju formu. Evo, da se izložimo javnosti, da izložimo dakle koncepte, ali oni su vrlo jednostavni. Vi ste propustili, uporno preskačete, da pokrenete adut uoči ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, da aktuelizujete temu. Vi biste trebali da prestanete da obmanjujete javnost kao prvo. Pitate me što bih ja uradio da sam na vašem mjestu. Prvo bih rekao nećemo više da obmanjujemo javnost. Ne mislim prvo na vas, mislim na ovu ekipu prije, mislim na premijera itd. Kakav je to način da se saopštava, počinje arbitraža međunarodna, pripremamo se, onda idu tekstovi ne mogu da uzimam vremena, izjavljuje jedan ministar, evo rade, sljedeće nedjelje se ponovo srijeću, u Zagrebu, parada, servis, mediji, finansirani i propagandni itd. Ispira se mozak građanima u Crnoj Gori i od toga ništa. Ništa nema od izjave u Zagrebu Sanadera i Đukanovića. Imate li možda neke podatke? Imate li rezultat rada te komisije? Da li su sistematizovani argumenti? Ako ništa nijeste uradili, mi ćemo vam pomoći ako nam dozvolite. Mi jesmo opozicija u okviru legalnosti, razumije se, mislim na Demokratski front, ali ćemo rado pomoći ako nam se otvori prostor. Mislim da dijalog sa vama nije moguć, ali oko ozbiljnih pitanja gdje su stvari od nacionalnog interesa, od državnog interesa, u svim normalnim zemljama se razgovara i u parlamentu. Naročito oko pitanja spoljne politike i odbrane između vlasti i opozicije. Mi smo spremni, mada vi po repertoaru izbornih krađa i svega ovog užasa koji radite ne zaslužujete dijalog. Ali i zbog ovog interesa, evo, javljam građanima - spremni smo da pomognemo samo da nam omogućite formu. Ali tražimo da ona bude javna da vam pomognete, koji je redosljed poteza. Sad je vrlo teško, ali nije izgubljeno, jer ste vi izgubili u međuvremenu. Tako da prihvatam izazov. Omogućite nam, evo i predsjednik Parlamenta da učestvujemo. Vrlo rado ćemo vam reći koji je redosljed poteza i koje argumente treba da složite uz frapantan zaključak da vi to nijeste uradili. Ali pomoći ćemo ako imamo šansu.
  • Sad ću ja dva minuta, jer sam uključen u taj dio problema. Za početak, naravno kad ste u pravnom sporu, argumente morate sačuvati od javnosti, tako da sam za početak evo spreman da organizujem sastanak nas troje,jer sam dio tog problema: ministar vanjskih poslova, potpredsjednik Vlade i Vi, gospodine bivši ministre. Bili aktivni u čitavom procesu, mnogo više od toga, znači bili ste u problemu, dakle, kod mene u parlamentu, ne pred javnošću. Prvo da razmijenimo te argumentacije što imamo pravne, prije svega, i procedure koje su već obavljene, da bismo onda zajedno ocjenjivali da li treba da idemo više prema javnosti ili više prema pravnom vođenju spora ili potezima koje treba povući. Tako da jedan razgovor neće štetiti. Ja sam ....opozicije koji se nalazi uključen u taj dio problema i u aktuelnom vremenu treba da podijelim informaciju sa vama, ministar takođe i da onda zajedno razmotrimo državnu poziciju, ne partijske pozicije. Potpuno se slažemo. Ovo je ono što spada u istorijske sporove, kreditorno-istorijski spor i već traje od 01. oktobra 1991.godine, ako se ne varam, tada je počeo rat na dubrovačkom ratištu. Da zajedno pokušamo jednu politiku koju ćemo na međunarodnoj sceni voditi potpuno usaglašeno. Ministar je više puta ponovio da misli da postoji ovdje potpuni konsenzus oko državnog interesa. Ajde sad da odemo u korak dalje da taj državni interes oplemenimo zajedničkim sadržajem i usaglašenim sadržajem borbe za taj državni interes. Evo, ako bude volja, mislim da će je biti, imamo taj nivo komunikacije, da već ovih dva dana se nađemo i da nas trojica porazgovaramo na tu temu, da razmijenimo informacije sa vama koji ste se tim problemima bavili, a onda ćemo vidjeti koji su dalji potezi u Parlamentu, prije svega, i u Vladi. Da imamo potpunu usaglašenu politiku borbe za državni interes Crne Gore na tom pitanju koje je van svih vlada, koje je isključivo državno pitanje od istorijskog interesa. Izvolite.
  • Ja zadržavam pravo da Vam odgovorim da li prihvatam taj poziv. Imam već u startu mali konflikt, hoću reći dvojstvo, sa stanovišta vašeg rada zajedničkog i grupacije koju predstavljate, ja nemam nikakav motiv da dolazim da sarađujem, ali to je razlog za “ne”. A razlog za “da” je ovaj državni interes koji smo zastupali sa ove strane cijelo vrijeme i ako možemo da doprinesemo, imam razloga da učestvujem. Hvala Vam na pozivu. Zadržaću pravo da Vam u vrlo skoro vrijeme odgovorim da li ću doći.
  • Hvala Vam, kolega Lekiću. Izvolite, ministre.
  • Uz zahvalnost za Vašu inicijativu, opis mog posla mi nameće kao obavezu da prihvatim sve oblike savjetovanja - i formalne i neformalne. Ali bih ja želio da podsjetim da smo mi na odgovarajućem odboru u Parlamentu u više navrata vrlo detaljno po više sati na ovu temu razgovarali i ja bio u prilici da vrlo detaljno, vi ne prisustvujete tom odboru, neke od vaših kolega vrlo detaljno informišem o tome šta je sve rađeno, koji su otvoreni problemi, itd, sa, pretpostavljam, nastavkom, te sjednice u nekom obliku u nekom budućem periodu. Tako da, što se mene tiče, nije uopšte sporno i tu vrstu savjetovanja prihvatiti, ali sam uvijek više bio za intitucionalne odnose, a to znači da na odgovarajućem odboru i u plenumu dogovaramo šta bi mogao biti eventualni redosljed poteza.
  • Motiv je upravo to da taj veliki trud koji smo već zajedno uložili kroz odbore i kroz vaš rad u Ministarstvu očito nije dovoljno uharmonizovan, nije dovoljno dobio istu melodiju. A želja je da kad već postoji sadržaj, da je spakujemo malo bolje da bi ta melodija zvučala nekim zajedničkim tonom i time lakšom odbranom državne pozicije Crne Gore. A to ne isključuje, samo pokušava da neke stvari u međuvremenu bolje složi ako bude interesa i da idemo dalje, svakako kroz institucije. To je jedini put. Kolega Daniloviću, izvolite.
  • Mislim da sam kao član Odbora za međunarodne odnose na koji je mislio zamjenik premijera ili potpredsjednik Vlade, u svoje ime, u ime gospodina Kneževića, Koče Pavlovića, trojica smo tamo, samo da kažem sljedeće. Ne možemo upoznati ni javnost, a kao odgovorni ljudi, čak ni svoj matični klub sa onim što je zabranjeno za prenošenje kao informacija. Ja se u ovom parlamentu evo već šest, sedam godina borim za to i mogu javno da pogledam svakom u oči i direktoru i glavnom uredniku svakog medija, da kad je nešto tajna ostane tajna. Ako je mislio premijer da nijesmo informisali gospodina Lekića, moram da mu kažem da je u pravu. Sve što je bilo tajna nijesmo informisali. Ja ipak predlažem da ne bude to izgovor, nego protestovali smo zbog toga što je stavljena tamo zaštita najnižeg nivoa, jer smo mislili da ne treba, da je interes javnosti preči i veći i interes javnosti da zna. Vi ste nas ubijedili, većina nadglasala da ipak trebaju sjednice da budu zatvorene za javnost, a mi smo se samo ponašali kao odgovorni ljudi. To ne može biti razlog ukoliko mi procijenimo da ima koristi da se dodatno informišemo. I ako zaista hoćete podršku, čuli ste od gospodina Lekića, dobićete je, ali onda morate informisati uredno ovaj parlament, a ne samo pojedince iz ovog parlamenta. Da smo raširili priču, ja sam i danas u diskusiji bio vrlo ograničen, desilo bi se da nam kažu – evo, pogledajte, jedno obećaju a drugo urade. Kod nas ipak važi pravilo da ukoliko neko nametne temu koja je zatvorena za javnost, tako ostane i do kraja.
  • To je zakonska obaveza, ali da vidimo malo to nerazumijevanje za koje ne postoji izgleda faktički osnov, nego o nekim drugim detaljima, da ga pokušamo prevazići. Ako ne možemo, ostaće to što jeste. Kolega Obradoviću, izvinite, ali mislim da je bilo korisno da razmijenimo ova mišljenja u ovoj formi.
  • Poštovani gospodine Lukšiću sa saradnikom, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani i građanke Crne Gore, Mišljenja sam da Vlada Crne Gore veoma kvalitetno vodi unutrašnju i spoljnu politiku, da Ministarstvo vanjskih poslova izuzetno kvalitetno obavlja svoje poslove iako sam i na stanovištu da je svaka pomoć dobrodošla. U prilog tome govori činjenica da je 2007. godine Crna Gora potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, da je dobila status kandidata, a vezano za temu današnjeg dnevnog reda da je Republika Hrvatska 1. jula 2013. godine ušla u društvo evropskih naroda.To je, s jedne strane, otvorilo vrata Crnoj Gori da ispuni sve one obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i tako doživljavam današnji Predlog zakona o potvrđivanju protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropske zajednice, članica iste sa državom Crnom Gorom, uzimajući u obzir i ulazak Hrvatske u društvo evropskih naroda, smatrajući to kao jedan od pozitivnih koraka ka budućem članstvu Crne Gore u Evropsku uniju. Siguran sam da će Crna Gora biti i buduća prva članica, a samo da napomenem kako je Evropska unija nastala. Ona počiva na određenim stubovima, postoje tri stuba, postoji Evropski parlament, Evropski savjet, nastala je iz evropske ekonomske zajednice, zajednice za ugalj i čelik, zajednice za atomsku energiju itd. i da tu počiva jedna harmonizacija u kojoj Crna Gora sigurno bi našla svoje mjesto pod suncem, jer je veoma važno da ima glas ili određeni broj glasova. Veoma je značajno da ispoštujemo sve ono što je neophodno iz poglavlja o pridruživanju u Evropsku uniju. Sada su najaktuelnija poglavlja 23 i 24, ali ima zaista na hiljade propisa, zakona i podzakonskih propisa koje treba uskladiti i raditi punom parom na tome. Najviše propisa ima iz oblasti poljoprivrede, oko 40% i mislim da mi idemo jednom kvalitetnom dinamikom ka ostvarenju tog cilja. Kada je u pitanju Prevlaka, siguran sam da Crna Gora ima i kapaciteta i znanja da mirnodopskim putem riješi ovo pitanje. Smatram da je Prevlaka strateški izuzetno važna za Crnu Goru, da prestavlja ulaz u Bokokotorski zaliv i da koristeći međunarodno javno pravo i druge propise treba da pripadne Crnoj Gori, ali zasigurno da treba to u jednom mirnom dijalogu sa Republikom Hrvatskom odraditi i riješiti ovo pitanje. Što se tiče Predloga zakona o usklađivanju protokola Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju ističem da se on konkretno odnosi na pitanje uvoza određenih proizvoda iz Hrvatske, odnosno iz država Evropske Unije u Crnu Goru. Tu su posebno naglašene vode, mineralne vode, takođe bezalkoholna pića, sokovi, osim sokovi koji se proizvode od voća i da su carinske stope 0%, carinske stope na uvoz mesa, živine i sira do 20%. Ovaj sporazum, ovaj predlog zakona je još jedan garant da treba da kvalitetno nastavimo da radimo, da sarađujemo sa Evropom, da uđemo u Evropsku uniju, da veoma kvalitetno radimo po pitanju evroatlantskih integracija, da što prije uđemo u NATO savez. Naravno, ulazak u NATO savez znači automatski ulazak u Evropsku uniju i obrnuto, ali vjerujem da će to sve ići veoma kvalitetno i da svi treba da stojimo na tom putu i u tom pravcu da vučemo naprijed, da one pozitivne kritike koje su dobrodošle zaista i uvažimo, a ne samo da kritikujemo i ne iznalazimo prava rješenja i prave puteve. Zbog toga ćemo mi podržati ovaj predlog zakona. Zahvaljujem za pažnji.
  • Hvala, kolega Obradoviću. Da li se javlja još neko za riječ? Kolega Bojović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani građani, uvažena Skupštino, Odredbe protokola koji treba da potvridmo i koji se danas nalazi na dnevnom redu Skupštine obezbjeđuju trgovinske olakšice za Hrvatsku. Dakle i povlastice za Hrvatsku kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, i tu nema ništa sporno, jer su ove obaveze nešto što proističe iz činjenice da smo mi kao Crna Gora potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, kako su i moji prethodnici rekli, kolege iz Demokratskog fronta, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne obavezuje Crnu Goru da preda Prevlaku bez ozbiljne diplomatske borbe. Moram da se vratim na ovu temu i da saopštim još nekoliko stavova kao prilog onome što je već rećeno od strane mojih kolega, jer prosto imamo obavezu i potrebu da intervenišemo na nekoliko stvari koje je gospodin Lukšić ovdje izjavio. Prvo, kada je u pitanju defetizam, ne širi opozicija defetizam, vezano za rješavanje statusa Prevlake, nego defetizam širi Vlada svojom politikom, kojom zapravo izbjegava da pravovremeno pristupi rješavanju ovog problema, odnosno izbjegavala je da to učini. Svojom politikom koja nije jasno definisala pregovarački cilj. Postoji još jedno sporno mjesto u vašem izlaganju, gospodine Lukšiću. Vi ste priznali da se ne slažete sa Hrvatskom oko teritorijalnog razgraničenja, odnosno razgraničenja na kopnu, ali se nadate da nas Hrvatska neće ucjenjivati i da nas Prevlakom neće usvoljavati ako ikada budemo bili u prilici da postanemo članica Evropske unije. Dakle, Vi se uzdate u to da će Hrvatska odustati od svojih nacionalnih interesa. To nijedna hrvatska vlada neće učiniti. Dakle, Vi se uzdate u usmeno obećanje hrvatskih zvaničnika da neće biti uslovljavanja Crne Gore. Hrvatski zvaničnici, kakvi su danas, ne moraju da budu isti ili najvjerovatnije neće biti isti s obzirom na unatrašnje političke prilike u Hrvatskoj za pet godina ili deset godina, kad nam se ukaže prilika da uđemo u Evropsku uniju, mada s obzirom na poslednje izjave prmijera i njegov otklon od evropskih integracija i sve veće forsiranje NATO integracija dovodi u pitanje da li ova Vlada uopšte može da nas vodi u pravcu pridruživanja Evropskoj uniji. Dakle, Vlada svojim činjenjem pokušava da pripremi javnost u Crnoj Gori na odustajanje od Prevlake. Izvršite istraživanje javnog mnjenja pa ćete vidjeti kako građani danas vide rješavanje ovog pitanja, da li više njih smatra da nemamo šansi da sačuvamo Prevlaku ili postoji većina koja smatra da imamo tu šansu. Vidjećete u toj situaciji ko širi defetizam. Tu se postavlja pitanje da li su napravljeni tajni dogovori, dogovori iza kulisa od strane prije svega aktuelnog premijera sa svojim političkim partnerima u Hrvatskoj koji su nas doveli u ovu situaciju u koju su nas doveli. Sad kratko o spoljnoj trgovini. Dakle, Crna Gora se suočava sa katastrofalnim spoljnotrgovinskim bilansom. U poslednjim zvaničnim podacima za period januar - jul izvoz je bio oko 178 miliona, dok je uvoz proizvoda preko milijardu eva. Umjesto da razvijamo konkuretnost naše privrede, umjesto da obezbjeđujemo komparativnu prednost našim proizvodima, da jačamo izvoz, mi se suočavamo sa poražavajućim pokazateljima kad je u pitanju naša spoljna trgovina, a ovaj protokol zapravo potvrđuje da se Crna Gora sa svojim tržištem sve više otvara i da je sve više država u regionu koje imaju povlastice kad je u pitanju uvoz njihovog proizvoda u Crnu Goru. Svi proizvodni kapaciteti su, kao što znamo, zarobljeni, sva privreda je uništena tako da se nalazimo u situaciji poražavajućih spoljnopolitičkih pokazatelja. Ne treba da očekujemo da će Evropska komisija od Crne Gore zahtijevati da unaprijedi svoje proizvodne kapacitete, da obnovi svoju privredu, to nije problem Evropske unije, to je problem Crne Gore. Međutim, ako crnogorska ekonomija nije ravzijena, ako imamo ovakve spoljnotrgovinske pokazatelje, to je za Evropsku komisiju jasan signal da je u ekonomiji Crne Gore snažno prisutna visoka korupcija i organizovani kriminal. Zbog toga imamo izvještaj kakav imamo. Upozoravajuća je još jedna činjenica za Crnu Goru, a to je da narasta evroskepticizam u Hrvatskoj o kojoj danas govorimo. Poznato je da je u Hrvatskoj uhapšen premijer, prije toga je smijenjena vlast. Takođe, uslaglašeno je zakonodavstvo Hrvatske sa zakonodavstvom Evropske unije, ali evroskepticizam u Hrvatskoj je narastao, nezadovoljstvo građana Hrvatske Evopskom unijom je naraslo. Zašto? Zbog ekonomske krize, a ta ekonomska kriza je posledica činjenice da Hrvatska nije prilagodila svoju ekonomsku politiku zahtjevima koji proističu iz članstva u Evropskoj uniji. Ja ukazujem ovdje, pošto se govori o spoljnoj trgovini, na činjenicu da Crna Gora svoju ekonomsku politiku, svoju spoljnotrgovinsku politiku ne prilagođava zahtjevima evropskih integracija, već je zadržava u poziciji zarobljene i privatizovane privrede od strane nekoliko pojedinca bliskih aktuelnom režimu. Hvala.
  • Hvala vam. Kolega Abazoviću, izvolite. Da se pripremi kolega Radunović.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovane koleginice i kolege, poštovani ministre Lukšiću, poštovani građani Crne Gore, Nijeste toliko čest gost, ministre, zbog toga ću morati jedan dio diskusije da potrošim na neke druge teme, zato što ovaj Sporazum ni po čemu nije sporran. Jedino oko čega se otvorila rasprava na matičnom odboru bilo je zašto u naslovu stoji “Republika Crna Gora”. Ali, to je objašnjeno, vjerujem da se jutros pominjalo na način što smo mi tada kada smo i bili republika formalno stupili u odnose sa Evropskom unijom. Moram da napomenem da brojni organi u Crnoj Gori uopšte nisu pomakli te table sa natpisom Republika Crna Gora, možete ih naći u svim gradovima, što možda govori o priličnom neobraćanju pažnje. To bi bio neki lakši dio problema, a teži dio problema bio bi ukoliko zaista ne želi da se poštuje Ustav i ukoliko je naš mentalitet ostao tamo odakle bi polako trebalo da se mijenja, isto kao što je ostala i vlast. Što se Prevlake tiče, na posljednjem odboru bili ste prilično nervozni, iako ste po mom mišljenju davali dobre odgovore. Najveći problem nije problem niti vaše nervoze niti nervoze bilo čiije, nego je problem da li se posao rješava ili ne. Ne tvrdim da je sve do nas, ali moramo da tvrdimo da treba da nas zabrine sva ta tromost koja, naravno, nije posljedica samo našeg odnosa nego i druge strane, ali jednostavno da se tu završi nešto. Ne bih da pominjem sporazum, sporazum je potpuno u redu, želim ova tri minuta da iskoristim za nešto drugo, da kažem da Vi jasno ovdje se odredite vezano za izjavu premijera o tome da mi slično Islandu i ne moramo toliko baš da budemo posvećeni evropskim integracijama i ukoliko se pokaže da je moguće da odemo i u nekim drugim pravcima, da to možemo da učinimo. Samo želim radi građana Crne Gore, ne radi Vas lično, da kažem sledeće. Kada budemo imali parametre kao Island i kada budemo imali GDP kao Island, kada budemo imali standarde generalno kao Island, moći ćemo da razmišljamo i u tom pravcu. Od toga ne treba bježati. Građanima Crne Gore ne smije da se pravi nikakav alibi za neispunjavanje obaveza koje su navedene i u ovom izvještaju i u prethodnim i koje će biti navedene u svim narednim izvještajima. Ova Vlada, građani Crne Gore, nema nikakve rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou. Samim tim, to je tačno, saglasan sam sa kolegom prethodnikom koji je govorio, direktno ugrožava naš ekonomski sistem, direktno pogoršava naše ekonomske parametre i dovodi nas u situaciju da mi nećemo biti konkuretni kao zemlja, pa samim tim da neki put sticajem političkih okolnosti ili zaslugama svojim, budemo članice Evropske unije. To je naš najveći problem. Vi kao ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, ne želeći da vas učim šta treba da govorite i da se dogovarate sa svojim šefovima, treba da vodite mnogo žešću eurooptimističnu kampanju za građane Crne Gore, jer mi moramo shvatiti da je to put koji za nas nema alternativu. Za zemlju koja ima ovakve parametre, koja se nalazi u ovom geografskom prostoru i koja raspolaže svim ovim svojim resursima kojim raspolaže. Isto tako, moram da napomenem da vladavina prava direktno najviše ugrožava i NATO integracije. Toliko puta pominjana tema, ali ni tu nemamo rezultata. Ukoliko bude tako ostalo, pošto ste na moje poslaničko pitanje rekli da nema potrebe da iko podnosi odgovornost što nismo dobili poziv na samitu u Velsu, da li makar sada, nakon godinu dana, možete da kažete da ukoliko ni naredne godine ne budemo dobili poziv zaista neko treba da snosi odgovornost zbog toga ili ćete se opet pravdati time da nijesu okolnosti geopolitičke takve da NATO želi nove članice ili nešto drugo? To su, čini mi se, teme od krucijalnog značaja. Ovo oko sporazuma i što piše Republika Crna Gora, to može da bude tema koja nije toliko značajna, ali bilo kakav otklon od prozapadne politike Vlade koja ima manekenski odnos i prema evropskim integracijama i prema NATO integracijama, zaista bi bio veliki minus i velika šteta za građanre Crne Gore. Apelujem na vas kao vladu i na vas kao resornog ministra, da makar svojim autoritetom i u ime svog ministarstva maksimalno popravite otklone od onih koji možda podižući svoju sopstvenu cijenu na međunarodnoj sceni žele da istrguju još malo povjerenja. Mislim da to nije bitno, bitno je kada će zemlja ispuniti standarde i kada će biti spremna da zajednički sa ostalim demokratskim zemljama u Evropi ili evroatlantskom svijetu sjedne za isti sto i dijeli iste vrijednosti. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama. Poslanik Radunović, a neka se pripremi kolega Nimanbegu.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Prvo da izrazim zahvalnost mojim prethodnicima iz kluba koji su fokusirali temu Prevlake na dobar način, pa su mi ostavili prostora da mogu da se bavim tom temom od tačke koja mene interesuje. Poštovani gospodine ministre, čuli ste našu argumentaciju vezanu za odnos prethodnih vlada kad je u pitanju Prevlaka i našu spremnost da pomognemo. Mene zanima koga vi smatrate odgovornim za ovoliko propuštenih šansi i ovoliko vozova koji su prošli kroz našu stanicu. Nije isto danas reagovati i reagovati kad je bilo vrijeme za tako nešto. Neko mora da odgovara. Vi postavljate onako naivno pitanje, pa dajte nam vi rješenje. Rješenje 2014. se ne može dati jednako efikasno kao što je moglo 2002., 2004. ili 2006. Mnoge su se stvari u međuvremenu promijenile i vi to dobro znate. Gdje je sada Unprofor na Prevlaci, ima li ga tamo? Koliko me pamćenje služi, dogovor je bio ovakav, da se teritorija Prevlake stavi u funkciju turizma na dobrobit obije zemlje. Koliko znam, gospodine Lukšiću, na Prevlaci se PDV plaća Hrvatskoj državi. Građani Crne Gore kad hoće da idu na Prevlaku prelaze granični prelaz, građanin Hrvatske kad prelazi prevlaku ne prelazi granični prelaz. To se sve desilo u međuvremenu. Vi, slažem se, niste tome možda dali veliki doprinos, ali Vi se nikada niste distancirali od svojih prethodnika. Vi pokušavate da branite njihov rad na ovom problemu. Ako već branite njihovo "zalaganje" za Prevlaku, onda morate da odgovorite na ova pitanja. Kako smo došli uopšte u ovu situaciju? Da podsjetimo građane Crne Gore kratko na ulogu premijera današnjeg i tadašnjeg kada su u pitanju dešavanja oko Prevlake i Dubrovnika 90-ih godina. Nisam od onih koji će da kažu kako nije bilo apsolutno nikakvog razloga za reagovanje oružanim snagama, daleko od toga, ali gospodin Đukanović kad je počeo da gradi ovu novu svoju ulogu i svoj novi imidž politički želio je na bilo koji način da nađe partnera u okruženju kako bi iz svog ugla oprao biografiju. Za tako nešto se služio interesima Crne Gore. Da bi mu "oprostili" građani Hrvatske i hrvatsko rukovodstvo i da bi mu omogućili ulogu lidera u regionu koju je sanjao, on je bio spreman između ostalog da žrtvuje i Prevlaku. Zato je pred očima crnogorske javnosti i Unprofor pošao sa Prevlake, i podignuta zastava Hrvatske, i tamo se daju u zakup plaže, i hrvatski privrednici koriste Prevlaku potpuno na isti način kao što je to u Dubrnovniku, na Korčuli ili na Rijeci. Skoro, možda čak danas prvi put kad je to uradio gospodin Krivokapić, izgovoreno je da mi smatramo Prevlaku i dalje crnogorskom teritorijom. To se do prije neki dan nije moglo čuti, gospodine Lukšiću, i džabe pokušavate da sakrijete tu činjenicu. To je realnost, doveli ste Crnu Goru u poziciju da vrlo teško može da odbrani Prevlaku. Pored svih optimizama koje sam čuo danas, nisam takav optimista. Mislim da vrlo teško možemo da odbranimo Prevlaku, ali tražim, odgovornost za to. Ko je odgovoran za to što mi više ne možemo da ostvarimo svoj interes, državni interes? To je pravda, to je teritorija koja pripada apsolutno Boki Kotorskoj i to se moglo dokazazti i do sada, sad će sve teže zbog ovih novonastalih uslova. Želim da iskoristim Vaše prisustvo i da Vam postavim javno jedno pitanje, molim Vas da mi odgovorite. Nema veze sa Prevlakom, ali imam 30 sekundi koje hoću da iskoristim na taj način. Od kada evrointegracije nisu glavni prioritet spoljne politike Crne Gore? Godinama smo slušali da su evrointegracije osnovni spoljnopolitički prioritet Crne Gore. Polako na mala vrata, a zadnjih mjeseci na velika vrata, NATO je proglašen glavnim spoljnopolitičkim prioritetom Crne Gore. Molim Vas, recite mi zašto ste napustili tu politiku i zašto ste fokus pažnje prebacili na NATO?
  • Svakako ministre, imate pravo. Izvolite.
  • Da bi bila što racionalnija rasprava i da što više poslanika uzme učešće u njoj, da ne sječem nakon svake diskusije njihova prava uzimajući riječ, ali sad je bilo nekoliko diskusija sa nekoliko pokrenutih pitanja koje iziskuju određeno komentarisanje. Iako to nijesam imao u vidu kada smo započeli ovu raspravu, ali zaista kako ona odmiče meni ona sve više liči na predizbornu utakmicu u Herceg Novom. Prvo, ne čujemo ništa novo, drugo mi smo se ...(Upadica)
  • Samo da pokušam da pomognem. Molim vas. Duel o Prevlaci je bio dominantan, da ne kažem isključiv. Imajući u vidu da Prevlaka nije dio sporazuma, ona nije dio ovog sporazuma koji se reguliše, mi smo morali zaključiti da poneko može imati taj motiv, iako to nije tema dnevnog reda. Dobro je da smo to raspravili, kao što sam rekao. Važnije je mnogo od ovog sporazuma i zato ne mislim da treba da izađemo sa lošom namjerom, nego sa željom da zajedno rješavamo problem. Ovo će biti problem koji će dugo trajati. Statistički Prevlaka jeste bila tema koja nije u Sporazumu, ali mislim da je bilo korisno da se to raspravi i da je privedemo kraju sa nekim produktivnim rezultatom. Izvinite, završite.
  • Ako mogu ja da nastavim bez budućih upada koje ne mogu da prihvatim. Možemo to da tumačimo takođe kao dio parlamentarnog ponašanja, ali nijesam navikao na takvu vrstu ambijenta u parlamentu i molim vas da se uzdržite od upada u riječ. Ja se trudim da vama ne upadam u riječ. Dakle, ne možete me spriječiti da imam taj utisak, jer diskusije kako su neke koncipirane počinju polako da mi liče na predizbornu utakmicu u Herceg Novom, a rekao sam da mi to nije bila namjera, niti prvobitni utisak kada ste otvarali ovu temu. To je jedna stvar. Samim tim i neka pitanja koja su proizvod diskusije, kad je to Vlada odustala od evropskih integracija i tako dalje, kao jedan od glavnih prioriteta. To pitanje je besmisleno, zato što je sama struktura pitanja besmislica. Zemlja u regionu, jedina koja vodi aktivne pregovore, koja je otvorila 12 poglavlja, koja vjerujem nakon tranzicije u komisiji će imati zakone nove medjuvladine konferencije za otvaranje novih pregovora i tako dalje i tako dalje. Dakle, da nema prioritet evropskih integracija, mislim da je to samo po sebi pitanje koje je, kada ga postavite, automatski je gubljenje vremena, jer ste mogli tih 15 sekundi provesti malo pametnije. To je moj utisak. Dakle i Evropska komisija u svom izvještaju potencira da su evropske integracije ostale fokus Vladine politike i nemam šta drugo da dodam što je ocjena Evropske komisije. Potpuno se slažem sa njom i mislim da je to oblast koja se ne tiče samo Ministarstva vanjskih poslova, možda čak i u jednom smislu i najmanje sada Ministarstva vanjskih poslova. Evropske integracije se tiču svakog dijela našeg sistema na državnom ili lokalnom nivou i svi mi kao činioci, od ovog doma pa redom, učestvujemo u tom procesu. To je apsolutni prioritet. To što je možda NATO u ovom trenutku više dobio na medijskoj pažnji, to je samo zato što smo imali samit u Velsu i što je 2015. godina definisana kao vremenski okvir do kada bi trebalo ispunjavajući svoje obaveze očekivati poziv. U tom kontekstu je i moje tumačenje onoga što je pitao gospodin Abazović, ili to je moj osjećaj, moj doživalj pitanja odgovornosi. Svako treba da koncept odgovornosti doživi kroz ličnu prizmu, da li mislite da ste mogli bolje ili više uraditi u nekoj oblasti , ukoliko mislite da ste, ili je trebalo više ili bolje uraditi, onda po meni pitanje odgovornsoti dolazi nekako logično. Ali, da li je bilo, konkretno u slučaju Prevlake, to sam pitanje postavio, da li mislite da je bilo još nešto što smo mogli mi uraditi. Mislim u prethodnije dvije godine da nije. Da li je bilo realno to pitanje rješavati 2004. ili 2006. godine, vjerovatno bi se riješilo da je bilo realno. Još jednom se obraćam, da biste riješili granični spor treba da imate dvije strane, ako dvije strane ne mogu da ga riješe, idemo na mešunarodni sud pravde ili arbitražno vijeće. Da bi došlo do arbitražnog vijeća moramo da se usaglasimo šta je predmet spora. Mi se ne možemo složiti šta je predmet spora, zato što smatramo da Prevlaka i teritorija Prevlake pripada Crnoj Gori. Funkcionisanje današnje je rezultat protokola iz 2002. godine. Kako smo došli do protokola? Izvinite, izvinite, predsjednik te vlade je bio iz SNP-a, u toj vladi je i Srpska narodna stranka participirala i te kako i takoše snosi odgovornost za protokol. Ako nije valjao, što ste ga potpisali? Što ste ga odobrili? (Upadica) Ne govorim o tome da li smo mi bili protiv, jer je na odgovarajući način crnogorska strana participirala, ali ako ste vi mislili da je moglo tada bolje i da to ne valja, zašto ste to odobrili i pitpisali? Dakle, nemojte da se igramo sa konceptom odgovornosti u konkretnom slučaju. Ono što pokušavam da izvučem iz ove rasprave kao produktivan i zajednički zaključak jeste da se mi u ovom parlamentu slažemo da je to pitanje koje zahtijeva pažnju i slažemo se da je ultimativni naš interes da se u konačnom rješenju graničnog spora i teritorija Prevlake nađe u našem posjedu. To doživljavamo kao potpuno prirodnu cjelinu Boke Kotorske, ali to podrazumijeva jedan redosljed poteza, znate, s prstom na čelu, razmatrajući , i sad odjedonom, a zadnjih 10 godina ste tu temu tek sporadično pominjali, mnogi od vas. Mislim da nije korektno, elementarno nije korektno.
  • Hvala. Ne, zato što ste pitali i ne možete da odgovarati za svoje pitanje. Vi ste ga pitali da vam kaže, vi i kolega Abazović ste ga pitali i ministar je odgovorio pitanje. Imamo još sedam minuta, imamo kolegu Nimanbegua prijavljenog. Možete proceduralno, izvolite.
  • Želim da se izvinim zbog intervencije iz klupe, iako sadržano nije bilo ništa neumjesno. Dakle, zna ova strana ovdje da sam kritičar uskakanja sa klupe i to mi ide sa promjenjivim uspjehom, taj moj napor, ali najmanje sam mislio da demostriram ovaj upad. Medjutim, morao sam da intervenišem , da se distanciram od jedne vrlo jeftine, vrlo prozirne insinuacije i skretanja s teme. Vrlo sam iznenadjen da oko jedne tako važne državne teme se tu blefom lokalnim, dnevnopolitičkim, demagoškim, skreće na Herceg Novi. Prvo, ne znam hoćemo li učestvovati u Herceg Novom, da li su stvoreni uslovi. Drugo, valjda sam se naputovao po svijetu oko Prevlake i sa kartama geografskim i istorijskim i drugim, valjda nije to bilo u funkciji izbora u Herceg Novom, tako da bih zamolio za ozbiljnost i da se držimo teme. Ako nije bilo ozbiljnih aktivnosti da makar u ovom parlamentu govorimo o jednom ozbiljnom pitanju.
  • Ja želim taj dio diskusije da uhvatim, molim vas. Želim taj dio naših razgovora ovdje da uhvatim, zajednički rad koji je urađen, vi i sadašnji ministar, da to usnopimo, da te argumente možda i dokumente neke posložimo malo bolje i da na tome radimo zajedno da dodjemo do rezultata. Zaboraviće se ko je bio u opoziciji a ko je bio na vlasti. Zaboraviće se ko su bili ministri i predśednik Skupštine, ali će se pamtiti je li Prevlaka i epikontinentalni pojas i teritorijalno more dobro razgraničeno u interesu Crne Gore. To će se pamtiti jer će to trajati vječno, a mi smo prolazni, taman kao voda kroz kurenat, kroz Bokokotorski zaliv. Prema tome, poenta je da mi zajedno sklopimo sve moguće argumente u onome što smo shvatili kao jedinstveni interes, ne podijeljeni interes nego jedinstveni interes i da trenutne podjele u trenutku kada se radi o važnoj stvari sa istorijskim posljedicama ne spriječe da vidimo tu istorijsku perspektivu zajedničkog rada. Lokalni izbori nijesu merljivi sa ovom temom, nijesu stvarno mjerljivi sa ovom temom, a jeste mjerilo ako mi to stavimo u fokus i zaboravimo da trebamo zajedno da to završimo. Kao što su nam dugovi zajedno iz Dubrovnika napravljeni, i ko je učestvovao i ko nije učestvovao, tako će nam i ovo biti zajednička dobit ili dug bez obzira ko je na kojoj strani učestvovao. To su te stvari kada imate pred sobom istorijska pitanja , tu su personaliteti, trenutno su političke situacije nebitne. Ako to zamagli zajednički pogled onda smo nedorasli problemu, nedorasli onom što smo se svi zakleli a to je zaštita državnih interesa Crne Gore. Kolega Radunoviću, imate minut procedure. Izvolite.
  • Hvala. Postavio sam pitanje, na njega sam dobio odgovor, ali uz to sam dobio i komentar na kompletno izlaganje i na vrlo nekorektan način ministar Lukšić se odnio prema nekim djelovima mog izlaganja pominjući između ostalog učešće moje stranke pod prethodnim imenom u saveznoj vladi. Podsjetiću vas da je taj dogovor donio zastavu Ujedinjenih nacija na Prevlaku, a nje više tamo nema. To sam vas i pitao u svom prethodnom izlaganju, šta se dešava, gdje je Unprofor, tamo je sada hrvatska policija, hrvatska zastava, hrvatska carina i sve ostalo. Što se tiče evropskih integracija i NATO-a, pokušali ste da se izvučete time da Crna Gora nije odustala od evrointegracija. Pitao sam vas o glavnom prioritetu. Puna usta svih zvaničnika u Crnoj Gori su godinama bila da su evrointegracije stvar od apsolutnog prioriteta. Sada, više članova vaše Vlade, premijer a i gospodin Kaluđerović su rekli da je apsolutni prioritet spoljnopoliltički danas NATO integracije Crne Gore.
  • Hvala vam. Daću riječ, samo da podsjetim kolegu Radunovića, predsjednika Odbora za evropske integracije, da je u NATO-u prva tačka koja je trebala da ispunjava vladavina prava, tako da tu postoji potpuno jednačenje sa onim što traži Evropska unija i što tražimo svi mi zajedno. Izvolite.
  • Mislim da sam u odgovoru na to pitanje bio vrlo jasan, potencirajući da se evropske integracije prožimaju kroz cijelo društvo i da se od svakog od nas očekuje da ispunjavamo obaveze na tom planu. Zašto? Zato što vjerujemo da je članstvo u Evropskoj uniji nužan preduslov ne samo dugoročne političke stabilnosti u Crnoj Gori već i osnov za ekonomski progres. Zato što to pokazuje iskustvo svih zemalja koje su članice Evropske unije a bile su nekada dio socijalističkog sistema, mnogo bolja opcija. Ne samo to, nego proces evropskih integracija nam pomaže da razvijemo naše institucije i tako dalje od vladavine prava pa redom. Ono ostaje glavni prioritet i tu nema ništa sporno niti je bilo ko ikada pokušao da redefiniše prioritet. Naprotiv, ono o čemu govorimo kao NATO-u, govorimo o nečemu što ima sada vrlo opipljiv i jasan vremenski horizont i to ni na koji način ne poništava evropske integracije. Druga stvar je što praktično danas sve zemlje ranijeg socijalističkog bloka koje su našle u Evropskoj uniji su prethodno ili istovremeno u članstvu NATO-a, ali to neka bude za neku drugu diskusiju. Inače, samo podsjećanje, kao rezultat protokola je zastava Ujedinjenih nacija otišla sa Prevlake, a do protokola je bilo na Prevlaci.
  • Hvala vam. Ja sam čio da je bio premijer iz SNP-a na čelu Savezne vlade, mada premijer ne može birati na silu, morate prihvatiti da budete premijer. Zato i ne znam što je negativno. Izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovana Skupštino,poštovani građani,potpredsjedniče Vlade, Javio sam se proceduralno, jer sam razumio da je bilo nešto sporno kod činjenice da je SNP participirao u Saveznoj vladi, koja je došla do sporazuma, koji je takav kakav je bio i nužnost i bio je u funkciji očuvanja mira na ovim prostorima. Kada bih se vraćao na '91. i '92. godinu mogao bih da govorim o Demokratskoj partiji socijalista kao najodgovornijoj za čuvenu “dubrovačku epopeju" u čast svim onim ljudima dobrovoljcima i vojnicima koji su morali da učestvuju u svemu tome, vjerovatno zavedeni od pogrešnih političkih procjena Demokratske partije socijalsita, ali neću o tome. Govorim samo jedno i pitam vas jedno i s tim zaokružujem. Šta je to u sporazumu koji je Savezna vlada u kojoj je tada bio SNP napravila vezano za Prevlaku, što vas sprečava da napravite bolji sporazum, da bolje štitite državne interese Crne Gore na tom području, i šta ste vi od tih davnih godina savezne vlasti, 10 - 15 godina, uradili po pitanju Prevlake i zaštiti naših interesa? Zli jezici kažu da možda tamo neko želi da gradi neke risorte i turističke apartmane, da to zajedno rade sa hrvatskom stranom i da imaju neke koristi od toga. Ja u to ne vjerujem. Što ste vi uradili?
  • Hvala vam. Prvo, SNP je relativna kategorija, oni koji su bili u SNP-u tada, poslije nijesu bili u SNP-u, tako da je to sve relativna kategorija i teško bi se pohvatali đe je ko bio poslije i ko koga zastupa. Izvolite.
  • Ne bih se vraćao na taj period, više bih iskoristio vaše pitanje da odgovorim. Prvo, sticajem okolnosti nijeste bili u sali čini mi se veći dio današnjeg dana, drugo, nijeste ni bili na odborima kada su na ove teme raspravljali, tako da ne bih sada trošio vrijeme da podsjećam vas na sve ono o čemu sam tamo govorio. Zapravo, ovo što ste rekli afirmiše ovo moje ranije izlaganje. Moje pitanje je bilo - ako nešto ne valja u tom protokolu, kako to da u Vladi u kojoj je participirao SNP na mjestu predsjednika i bila Srpska narodna stranka nije odbijen taj protokol i ušlo se u neke druge pregovore, a tim protokolom je otišla zastava Ujedinjenih nacija i Unprofor sa Prevlake i imamo današnji režim koji kada je teritorija u pitanju znači policijsku njihovu jurisdikciju nad kopnom, unutrašnje vode se patroliraju sa čamcima bez državnih oznaka? To je dosljedna interpretacija, ovo što ste vi rekli zapravo afirmiše ono o čemu sam ja maloprije govorio. Protokol je jedna vrsta razmeđa. Nakon toga slijede mnogi od ovih događaja, međutim, da biste granično riješili spor potrebne su dvije strane, ako ne mogu da bilateralno riješe kuda ide crta, ono iza su...na međunarodnu instancu, a ne može ako se ne slažete oko predmeta spora.
  • Hvala. Kolega Nimanbegu, izvolite. Završno je vaše.
  • Hvala, predsjedniče. Nijesam želio učestvovati u raspravi o ovoj tački iz razloga što sam smatrao da je to tačka koja je u nizu poteza koje mi moramo raditi u sklopu evropskih integracija, ali zbilja me čudi ovakva homogenost cijelog našeg parlamenta oko politiziranja u istorijske, dnevnopolitičke svrhe oko jedne tačke pričajući cijelo vrijeme o Prevlaci, dok mi moramo građanima reći, pojasniti da smo mi radosni što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju. Kao slijed toga ne važi više Sporazum o asocijaciji i pridruživanju. Oni su članice Evropske unije, Crna Gora je konačno postala susjed ne samo preko mora sa Hrvatskom, sa Italijom nego kopneni susjed sa Hrvatskom. Hrvatska je zemlja koja nama puno može pomoći u evropskim integracijama jer su prošli jedan proces, možemo učiti od toga i mislim da je to samo duh ove rasprave. Iz toga moram reći, pa kako god, da cijeli Parlament to može čuti, gospodo, morate biti svjesni da je proces '90-tih nadam se trajno završen i da su avnojevske granice one granice koje na ovim područjima bar u bližoj i dužoj budućnosti će biti granice između država. Avnojevske granice se smatraju i one koje su '90-te lijepo naslijeđene, '89.godine. Vi znate dobro da i Sutorina je nekada bila dio Bosne i Hercegovine, da je Neum bio dio Hrvatske i da su ti djelovi, te granice koje su se zatekle u onim burnim vremenima '90-te konačno postale državne granice. Što se tiče pitanja Dubrovnika, ne samo što se premijer ili predsjednik Vlade tada izvinio, mi moramo još dugo i dugo da se njima izvinjavamo za ono što je bilo '91.godine. Iako se čulo ovdje od kolega da neko misli da je bilo povoda, nije bilo nikakvog niti jednog povoda da Crna Gora stupi u taj ružni, tužni, nesrećni rat. Hvala.
  • Hvala vam, ali samo slučajno znam da je Neum od 1600. godine sporazumom dubrovačke republike Turske prodat Turskoj. Nećete vjerovati, poučna lekcija o granicama, prodat je Turskoj da bi se Dubrovnik kao hrišćanski grad zaštitio od hrišćanske Venecije, koja ga je preko te teritorije stalno robila, što bi se reklo. Kao što vidite, početkom XVII vijeka nije bio problem da hrišćanski Dubrovnik proda teritoriju Islamskoj imperiji da bi zaštitio od hrišćanske Venecijanske republike. Tako da škola demokratije koju mi sada učimo imala je i period kada su interesi država bili racionalnijeg shvatanja, to je poruka prodaje Neuma Turskoj, racionalno shvaćen državni interes bez emocija i bez shvatanja neprijatelja i prijatelja, nego interesa Dubrovačke republike u tom trenutku. U ovom slučaju mi mislimo o državnom interesu Crne Gore i to nije ni prijateljstvo prema bilo kome nego odbrana svojih državnih interesa. Što je povrijeđeno? Izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Ja se obraćam vama kao predsjedniku Parlamenta i kao čelnom čovjeku kolegijuma. Želio sam samo javno da ukažem na dvije stvari. Jedna je da je još prije godinu i po dana Odbor za međunarodne odnose i iseljeništvo na inicijativu opozicionih poslanika održao jedno kontrolno saslušanje upravo oko teme razgraničenja na Prevlaci. Nakon toga, poslije jedno pola godine ja mislim, održali smo još jedno kontrolno saslušanje takođe iste osobe, ovdje prisutnog ministra vanjskih poslova oko pitanja koje je ja mislim gotovo jednako važno, a to je pitanje toga šta se dešavalo sa eksploatacijom nafte i gasa, to jest šta se dešava sa onim davanjem koncesija, sa raspisivanjem tendera, sa prepuštanjem Hrvatskoj, potpuno nerazumnjivim prepuštanjem Hrvatskoj da ona raspiše međunarodni tender i da tim međunarodnim tenderom obuhvati između ostalog jedan blok u našem moru. Dakle, po Poslovniku normalno je bilo za očekivati da ovaj plenum raspravlja i o jednim i o drugim zaključcima koji su nastali kao posljedica, kao rezultat tih kontrolnih saslušanja. Međutim, kao što svi znamo ... godinu i po dana nije, izbjegava da raspravlja o tome. Ja mislim da je današnja rasprava pokazala do koje mjere je jedno od ova dva pitanja koja sam pomenuo veoma značajno pitanje. Mislim da ovaj parlament treba da pokaže da je zainteresovan da raspravlja o tako značajnim državnim pitanjima, tj. o Prevlaci nevezano za lokalne izbore u Herceg Novom. Mislim da treba da pokažemo da treba da raspravljamo o Njegošu i o Lovćenu, i o Cetinju i kad nijesu lokalni izbori na Cetinju i mislim da treba ovaj parlament da konačno otvori jednu veliku raspravu oko ova dva pitanja koja se tiču Prevlake, jedno se tiče razgraničenja, drugo se tiče koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa. Pogotovo želim da naglasim da u ovome drugom pitanju postoje ozbiljni osnovi sumnje da se radi o jednom koruptivnom poslu velikoga nivoa koji može da vodi ka veleizdaji.
  • Hvala vam. Taj zahtjev nikad nije pošao prema Skupštini, provjeravali smo kod Odbora za međunarodne odnose, ali ga nikad nije poslao, nikad nije poslat. Provjeravano je kod predsjednika Odbora, nije poslat. Nemamo zamjenika predsjednika tog odbora, tako da to nije nikad poslato prema plenumu i nije raspravljano. Toliko, da odmah riješimo proceduralni dio. Ministre, želite li završnu riječ? Hvala vam. Ovim smo završili raspravu o ovoj tački dnevnog reda, slojevitiju nego što je sam sporazum, ali ne manje značajnu, time više značajnu. Hvala ministru na prisustvu i na učešću u raspravi. Mi otvaramo Predlog zakona o visokom obrazovanju. Radimo do 16h u načelu, poslije u pojedinostima. Izvjestioci našeg odbora su Marta Šćepanović Zakonodavnog odbora i Branka Tanasijević Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu. Želite li riječ? Izvolite, koleginice Tanasijević.
  • Poštovani predsjedniče, poštovane koleginice i kolege, Ja sam uzela učešće u raspravi na ovaj način samo da bih obavijestila plenum da je Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport razmatrao 48 amandmana plus osam amandmana Odbora za zakonodavstvo i da smo uspjeli u višesatnoj raspravi juče da 30 amandmana analiziramo i formiramo stav u odnosu na te amandmane. Danas smo takođe radili marljivo, ovoliko vremena koliko smo imali, ali nijesmo uspjeli da imamo stav Odbora vezano za 11 amandmana. Ja bih zamolila, ako je to moguće, kad se završi rasprava u načelu da nam date pola sata, 45 minuta, mi ćemo svoj dio posla završiti i stvoriće se uslovi da se može rasprava u pojedinostima neometano odvijati.
  • Hvala vam na radu prije svega. Kao što smo rekli, mi smo imali mogućnosti amandmani do pola dva da se podnose, tako da mislim da će saradnici pomoći, a to se brzo razmotri. Nemam informaciju da je bilo novih amandmana u međuvremenu, ali daću vam pauzu, završićemo današnji dan sa glasanjem o ovom zakonu pa makar to bilo i do 18 sati, samo da završimo rad, sat vremena više ništa nam neće značiti posebno. Navikli smo. Hvala vam na pomoći, 18 novih, da to odradimo. Koleginica Šćepanović ne želi riječ. Tu je predstavnik predlagača Mubera Kurpejović, generalni direktor Direktorata za visoko obrazovanje nove sistematizacije u ministarstvima. Želite li uvodno izlaganje? Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Dobar dan svima. Ja ću biti kratka jer bilo je prilike ovih dana da puno pričamo o Zakonu o visokom obrazovanju. Samo bih ponovila da je cilj donošenja i usvajanja novog zakona o visokom obrazovanju unapređenje kvaliteta u visokom obrazovanju u Crnoj Gori. Ponovila bih da će to prvenstveno ići kroz postupak evaluacije, samoevaluacije i eksterne evaulacije koju će sprovoditi, prvi put, u skladu sa zakonom inostrana akreditaciona agencija za sprovođenje kvaliteta. Pomenula bih da se ovim zakonom prvi put preciznije uređuje cjeloživotno učenje i zaštita od plagijata. Detaljnije nego u prethodnim zakonskim rješenjima imate uređena prava studenata i generalno i ostalih zaposlenih na univerzitetu. Zahvalila bih svim poslanicima koji su kroz amandmansko djelovanje pomogli i unaprijedili tekst samog zakona jer na kraju mislim da smo se složili da je cilj i radne grupe koja je radila na zakonu i Parlamenta da imamo jedno kvalitetno rješenje. Samo bih pomenula i izvještaj o napretku za proteklih godinu dana gdje možete vidjeti da se u oblasti obrazovanja radi i da je to ocijenjeno kao napredne aktivnosti ili radovi u ovoj oblasti. Ne bih vam više oduzimala vrijeme, ali ostajem tu za sva pitanja. Zahvaljujem.
  • Žalimo zbog toga, jer je ovo veoma interesantna tema. Idemo dalje. Proceduralno se javila koleginica Kalezić. Izvolite.
  • Ovo je zaista proceduralno upućeno predsjedavajućem, upućeno je svima nama. Ovdje se radi o usvajanju novog zakona iz jedne veoma važne oblasti. Sasvim je neuobičajeno, iako se takva tendencija pokazala do sada nekoliko puta ali smo kao parlament zajedno odreagovali, dakle neuobičajeno je da ministar resorni ne bude ovdje. Ja sam dovoljno obaviještena da je on upravo imenovan na drugu funkciju, ali koliko sam obaviještena on još nije u konfliktu interesa u smislu da ne može ovdje pred nama da makar formalno zastupa ovo što je radio za vrijeme svog mandata kao ministar. Dozvolite, ovo nije beznačajno, ne potcjenjujem nikoga, znam da je mnogo ljudi u Ministarstvu radilo na ovome, ali prosto postoji neki red koji nije samo formalan i mi treba da ga se držimo. Jer, ako počnemo da demontiramo dobra pravila, nikad ne znamo gdje ćemo se zaustaviti. Moj predlog je, gospodine potpredsjedniče, da hitno zamolimo gospodina, još uvijek ministra Stijepovića, bez obzira što je i od prije neki dan i gradonačelnik, da dođe da ovaj posao završimo onako kako valja. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Koleginice Kalezić, stavili ste mi veliku brigu zato što i ja, pošto sam iz ove branše kao i vi, mislim da je ovo jedna od krucijalnih stvari i da je ovaj zakon izuzetno važan zakon, ali opet, imajući u vidu da i ako dođe ministar, on je s pameću na drugo mjesto i već preokupiran sa drugim obavezama. Eventualno možemo da pozovemo potpredsjednika Vlade koji je zadužen za ovu oblast da i on bude tu prisutan ili da sačekamo da se izabere novi ministar. Pošto su predlagači molili, tražili određenu dinamiku i brzinu, pred crnogorskom javnošću, ja predlažem da nastavimo sa raspravom imajući sve ovo u vidu, a onda kada bude izabran novi ministar iz ove oblasti, tada ćemo imati prilike i kroz poslanička pitanja da se bavimo nečim što vi i ja mislimo da je od najvećeg značaja po Crnu Goru. Slažemo li se tako? Dobro. Idemo na prvi krug. U ime poslaničkog kluba DPS-a koleginica Branka Tanasijević. Izvolite.
  • Hvala, poštovani potpredsjedniče. Poštovana pomoćnice ministra, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, Usvajanjem principa Bolonjske deklaracije i Lisabonske konvencije započela je reforma visokog obrazovanja i reorganizacije Univerziteta u Crnoj Gori, što je uslovilo proces donošenja Zakona o visokom obrazovanju 2003. godine. Reforma je nastavljena usvajanjem Statuta Univerziteta i fakulteta 2004. Ghodine i podzakonskih akata za njihovu implementaciju čime je stvoren normativni okvir visokog obrazovanja u Crnoj Gori. Od uvođenja reforme broj studenata se stalno povećavao tako da danas na fakultetima u Crnoj Gori studira preko 26.000 studenata. Zakon o visokom obrazovanju je otvorio prostor za povećanje efikasnosti studija usmjeravajući obrazovne ustanove na realizaciju zadataka koji su od primarne važnosti za promovisanje evropskog sistema visokog obrazovanja. Da bi se dostigli postavljeni ciljevi i nastavili reformski procesi u Crnoj Gori koja je postala članica evropskog posla visokog obrazovanja, predložen je novi Zakon o visokom obrazovanju kojim se želi postići preciziranje i uređenje postupaka obezbjeđivanja kvaliteta koji podrazumijeva akreditaciju, samoevaluaciju i reakreditaciju, uređivanje uslova za osnivanje i ukidanje ustanova i studijskih programa i uređenje organizacija na ustanovama visokog obrazovanja i preciziranje postupka upisa pravila studiranja, način i pravila studiranja. Takođe, Predlogom zakona o visokom obrazovanju nastoji se uticati i na prevazilaženje određenih problema kao što je usklađenost obrazovnih profila sa tržištem rada. Predviđeno je da ustanova visokog obrazovanja je dužna da najmanje jednom u toku pet godina vrši istraživanje tržišta rada, anketiranjem svršenih studenata, udruženja poslodavaca, privrednih subjekata i preduzetnika o primjenjivosti stečenih zvanja, vještina i kompetencija, koje su od neophodne važnosti za tržište rada i da rezultate istraživanja objave na svojoj web stranici. Predlogom ovog zakona uređuju se i uslovi obavljanja djelatnosti, vrste studijskih programa, organizacija ustanova koje obavljaju djelatnost, prava i obaveze akademskog osoblja i studenata i finansiranje visokog obrazovanja. Predlogom zakona se obezbjeđuje kontinuirano praćenje kvaliteta rada ustanova koja obuhvata akreditaciju, samoevaluaciju, reakreditaciju. Ja ću posebno istaći značaj samoevaulacije. Da bi ustanova imala uvid u kvalitet sopstvenog rada i mogućnost da eventualne propuste koriguje u narednom periodu, Predlogom zakona je predviđen postupak samoevaulacije koji sprovodi sama ustanova. Taj postupak podrazumijeva da se najmanje dva puta godišnje na svim nivoima anketiraju studenti koji iznose stav o studijskim programima, nastavi, uslovima i radu studijskog osoblja, tako je saopšteno u članu 40. Mišljenje studenata smatram da je jako važno, jer njihov stav o kvalitetu studija je od presudnog značaja, ja ću čak reći možda najznačajniji subjekti koji mogu dati ovakav stav su upravo studenti, jer fakulteti postoje zbog njih. Oni su najrealniji ocjenjivači svih sadržaja koje nastavni proces nudi. Vrlo je bitna činjenica što studenti svoj stav iznose putem ankete, kroz postupak kojim je obezbijeđena anonimnost, što podrazumijeva i iskrenoset u saopštavanju stava. Poslije istraživačkog postupka kojim se stvara uvid u kvalitet rada obrazovnih ustanova, sačinjava se izvještaj o samoevaluaciji, koji se dostavlja Savjetu za visoko obrazovanje, na osnovu kojeg Savjet izdaje sertifikat o reakreditaciji. Predlogom zakona je uređeno da strani državljani imaju pravo upisa na studijske programe u Crnoj Gori na konkurentskoj osnovi pod istim uslovima kao crnogorski državljani, a za studente sa invaliditetom je predviđeno da se u odnosu na njih primjenjuje princip afirmativne akcije prilikom upisa na ustanove visokog obrazovanja, kao i prilikom upisa na specijalističke akademske primijenjene studije. Takođe, ova kategorija studenata je oslobođena plaćanja školarine. Članom 88 je uređeno da student polaže ispit neposredno po završetku nastave iz tog predmeta, dok student sa invaliditetom ima pravo da polaže ispit na način prilagođen njegovim obrazovnim potrebama, u skladu sa statutom ustanove. Predlogom ovog zakona je predviđeno da ustanove visokog obrazovanja mogu realizovati posebne programe usavršavanja u oblasti visokog obrazovanja za potrebe cjeloživotnog učenja, radi sticanja stručne kvalifikacije ili dijela stručne kvalifikacije. Licu koje je završilo program usavršavanja ustanova izdaje ispravu u skladu sa posebnim zakonom. Ja sam imala namjeru, a vidim da nemam dovoljno vremena, da pročitam izvještaj iz Luvena, jer je Crna Gora dobila pozitivnu ocjenu od Evropske komisije. Bilo bi interesantno da je plenum prvi put imao priliku da vidi zbog čega je Crna Gora u sistemu nacionalnih kvalifikacija dobila značajno mjesto i ušla u kategoriju 23 evropske države koje su zadovoljile 10 uslova koje je postavila Evropa. Pošto nemam priliku, imaćete mogućnost da to pročitate, ja ću onda samo završiti da je zbog predviđenih rješenja Predlog zakona o visokom obrazovanju korak naprijed u odnosu na važeći zakon. On omogućava ustanovama visokog obrazovanja da unaprijede obrazovni proces i odgovore zahtjevima vremena u kome živimo, a to je takođe i osnovni razlog zbog čega će Demokratska partija socijalista glasati za Predlog ovog zakona. Hvala.
  • Hvala, koleginice Tanasijević. Tržište jedno od najprobirljivih na svijetu je tržište visokog obrazovanja. Amerikanci top 100, ja mislim 90%, poneki evropski univerzitet. Jedna od najvažnijih stvari je ta spoljašnja akreditacija. Član 27, stav 5, nek nam je Bog na pomoć. Idemo dalje. U ime Demokratskog fronta koleginica Kalezić. Ne može nikako biti diskriminacija, gospodine Bulatoviću.
  • Prije nego što uključite vrijeme, jedno kratko razjašnjenje. Mi smo u poslaničkom klubu bili obaviješteni da je dogovor na kolegijumu da će za ovu tačku ići tri sata i da će uvodna izlaganja biti 10 minuta shodno važnosti ovoga. Dakle, to je otpalo, samo konstatujem, ali je trebalo nekako obavijestiti.
  • Koleginice Kalezić, u pravu ste kao i uvijek. Danas je vagano zato što je i prva tema bila predviđena sat vremena, pa smo je zbog Prevlake produžili na dva sata nauštrb visokog obrazovanja. Ove dvije tačke će biti samo danas isključivo na dnevnom redu, tako da moje će kreativno tumačenje biti to pet minuta.
  • U redu. Poštovani predsjedavajući, uvažene koleginice i kolege, poštovana predstavnice Ministarstva i prije svega uvaženi građani Crne Gore, Danas imamo jedan zaista veoma važan zakon. Koliko je važan zakon, podsjetiću vas, bez obzira na ovo prepolovljeno vrijeme, pozivajući se na vaša, kod većine, roditeljska iskustva, kod nekih koji ta roditeljska iskustva nemaju, iskustva iz djetinjstva, a to je da će odgovorna majka prije djetetu, ako baš nema nešto drugo, napraviti jednu finu poparu, a ukoliko ne zna šta treba da radi namazaće kremić za obrok. Dakle, šta mi radimo iz reforme u reformu, a poslije podržavamo i zakonima. Ne, na žalost, nego mažemo kremić, umjesto varenike dajemo sprajt ili nešto slično. Ja znam kako ovo zvuči, ko sluša reći će stvarno žena je pogubila kompas. Ali, na žalost nijesam, jer ja radim, tj. radila sam 30 godina na Univerzitetu Crne Gore. Sad prelazim na sasvim zvanično i vrlo brzo, pod broj 1. osporavam predlagaču zakona, jer to nije ničim potvrdio, pravo da traži da se ovaj zakon donosi po skraćenom postupku. Molim vas, svi imate materijal, svi smo ga gledali, ko je u matičnom odboru i ko nije, pozivam se na dva dokumenta. Jedan pripada dijelu obrazloženja koje daje predlagač, a drugi potpisuje generalni sekretar Vlade Crne Gore, kao i ... Vlade. Ni u jednom ni u drugom papiru suštinski se ne nalaze razlozi ili razlog da ovo ide po skraćenom postupku. To je jedno zbrzavanje koje ne vodi ni čemu, u okolnostima vrlo teškog stanja u visokom obrazovanju. Zašto teškog stanja? Zato što već 10 godina traje reforma, koja nije preispitana suštinskom provjerom kvaliteta dobijenih kadrova. Naravno, zakonodavac ističe ovdje ono što ima smisla, ima puno razloga, ali takođe ne treba zbrzavati, a to je pitanje zakonskog regulisanja procjene kvaliteta, kao evaluacije i samoevaluacije. Ali, to je takođe nedovoljno artikulisano urađeno zakonom i opet će kad počne da se primjenjuje, ukoliko ovo izglasamo a nadam se da nećemo, dati velike manjkavosti. Ali, suštinsku elaboraciju za desetogodišnju primjenu reforme visokog obrazovanja, predlagač uopšte nije dao i to je osnovni i prvi razlog zbog čega osporavam predlog novog zakona, bez obzira na nekoliko stvari koje stoje. U međuvremenu je umjesto jednog univerziteta, pa smo imali nekad Zakon o univerzitetu, došlo do toga da imamo i dva privatna univerziteta. Dakle, to jeste razlog da se uredi, ali takođe sve ono što je nedostatno moglo se urediti neophodnim izmjenama i dopunama, a jedino hitno smatram da je ovo što je istaknuto i što uvažavam, pitanje da se u cilju promovisanja i zaštite prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom uredi. To je moglo u prikladnoj formi da ide kao izmjena i dopuna zakona. Dakle, budući da je sve ono što sam htjela kao detalje da istaknem u onih drugih pet minuta, koje nemam, samo ću da insistiram da niko ne spori potrebu novog zakona, ali nije dokazano da to treba raditi po skraćenom postupku i da to treba raditi na brzinu.
  • Prije svega sam profesor 30 godina i hoću da čujem vaše mišljenje. Izvolite.
  • Ovo je dobro, ovo računam, da sam i za naredni, ako ga doživim, 8.mart dobila velik i lijep poklon.
  • Ja ne priznajem 8.mart, za mene je svaki dan 8.mart.
  • Molim vas, sada idem na suštinu. U čemu je suština onoga što ne podržavam ja lično i Demokraski front koga ovom prilikom predstavljam, jer mi je to dato da budem uvodničar. Prvo, pitanje organizacije nastave na državnom univerzitetu u smislu afirmacije autonomije, afirmacije autonomije u izboru metoda nastave ovim zakonom se isključuje. S jedne strane se ističe to pravo, a s druge strane se isključuje. Ja ću odmah reći kako - tako što se kao jedini vid organizovanja nastave na univerzitetima Crne Gore, ja govorim prije svega o državnom univerzitetu jer on ima poseban značaj i težinu i o tome ne treba raspravljati, isključuje bilo kakva druga organizacija zbog povezivanja sa evropskim prostorom visokog obrazovanja. Mi smo dio tog prostora, mi bismo bili dio tog prostora i da su vrlo važni fakulteti, kao što je Mašinski, kao što je Građevinski, kao što je Metalurški, zadržali ranije programe od pet godina, devet semestara plus diplomski. Svi koji radimo na tim fakultetima ili smo radili znamo da je suštinski smanjen kvalitet, drastično smanjen kvalitet. Neću olako da pominjem procente, ali drastično je smanjen kvalitet upravo zbog toga što smo bili primorani, a navodno niko nas nije primorao da se usklađujemo, pa da formiramo neke invalidne programe od tri godine, da formiramo neke invalidne predmete od jednog semestra, pa se kaže - dobro to može da se nazove recimo mehanika jedan, mehanika dva ili već koji predmet, pa onda dođe da drži drugi nastavnik, pa se tu nešto ne uskladi. Mi smo razbili jedinstvo struke na mnogim fakultetima i na mnogim studijskim programima, pa smo kroz to razbili mogućnost naučno-istraživačkog rada. Jer, ako se ne obezbijedi kvalitetna struktura sticanja znanja, mi smo jednostavno izgubili šansu da dobijemo kvalitet. Upravo smo to ostvarili i upravo je to predlagač izbjegao da nam kaže kroz jednu suštinsku i kvalitetnu analizu profila po raznim oblastima, od Filozofskog fakulteta u Nikšiću do Građevinskog fakulteta u Podgorici, šta mi sada suštinski kao kadrove dobijamo. To je ono zbog čega smatram da predlagač sa ministrom novim, starim ili bez ministra, vama dužno poštovanje jer ste vrijedna osoba i nikad se ne izvlačite, ali ne možemo da govorimo bez razgovora o suštini, sama forma nam ništa neće dati.
  • Hvala Vam. Neiscrpna tema i hvala Vam na sadržaju priče. U ime Kluba poslanika SNP-a koleginica Jonica. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, gospođo Kurpejović, poštovani građani, Kad pred sobom imate Predlog zakona o visokom obrazovanju, za očekivati je da predlagač u pripremi tog zakona radi na način što je svjestan činjenice da ciljna grupa treba da budu studenti. Da kroz sve ono što definiše taj zakon, saradnici, profesori, funkcionisanje visokobrazovnih ustanova i način na koji se pruža određeni nivo znanja treba da bude definisano kako bi toj ciljnoj grupi obezbijedili odgovarajući nivo znanja i odgovarajući kvalitet onoga što će steći na crnogorskim univerzitetima. Međutim, tumačeći ono što je i posljedica priče o ovom Predlogu zakona, ali tumačeći i ono što je najviše pažnje izazvalo u javnosti, reklo bi se da su ciljna grupa ovog Predloga zakona u stvari samo vlasnici privatnih univerziteta, odnosno ostvarivanje određenih njihovih prava, jer u javnosti je najviše priče ipak pošlo na finansiranje privatnih fakulteta. S druge strane, dobio se osjećaj da su oni koji su najvažniji u ovoj priči potpuno marginalizovani, da o studentima niko na ozbiljan i detaljan način ne govori, niti govori o onome sa čim se oni suočavaju na univerzitetima u Crnoj Gori. I da nije norme iz člana 69 koju apsolutno pozdravljam i koju pohvaljujem, a koja se tiče oslobađanja od školarine studenata sa invaliditetom, pa je bila sadržana i u našem predlogu izmjena i dopuna Zakona, kojim se zaista i animiraju studenti sa invaliditetom da već sada mogu da planiraju da će imati mnogo bolje i kvalitetnije uslove studiranja, rekla bih da zaista ne postoji nijedna norma kojom se pokazivala briga za studente. Kako da kažem da se o tome razmišljalo kada ni u jednom trenutku u okviru ove priče, niti u obrazloženju zakona, nemamo otvorenu dilemu ili priznanje ili analizu o tome kakvo je stanje u visokom obrazovanju u Crnoj Gori. Primjenjuje li se i kako Bolonjska deklaracija u Crnoj Gori, kakav nivo znanja se stiče na nekim fakultetima u Crnoj Gori i šta će neki sa diplomama sa nekih fakulteta znati ili umjeti da rade u Crnoj Gori ili negdje drugo. Da li nepostojanje jedinstvenih pravila studiranja gura studente sa državnog fakulteta na privatne fakultete i je li to mnogo jači metod finansiranja privatnih fakulteta od ovog koji je direktno bio propisan u Predlogu zakona. Ja ne mislim da se više pomaže kroz ovo finansiranje, mada ga je, čini mi se, kolega Šehović otklonio nekim svojim amandmanom, koliko se pomaže time što načinom na koji se pravila studiranja primjenjuju od univerziteta do univerziteta, od fakulteta do fakulteta, od profesora do profesora, imamo situaciju da mi lagano studente guramo prema privatnim fakultetima gdje se neki ispiti, neke godine mogu završiti, mogu upisati na neke druge načine, gdje se može steći određeno zvanje sa minimumom znanja i gdje se minorizuje sve ono što pokušavamo da izgradimo kao kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori. Iz tih razloga, vi to znate, prije 15 dana ponovili smo amandmane koje smo prošle godine predali na ovakav predlog zakona, brinući se o onome što smo nekako zaboravili u svoj ovoj priči o privatnim fakultetima, a to je o studentima. Predložili smo da se definiše pravo da studenti osnovnih studija mogu upisati specijalističke studije sa dva nepoložena ispita sa osnovnih studija. Kažu da ne može da se upiše nova faza studiranja ako se ne završi prva, ali je moglo. Odlukama Senata Univerziteta je jedne godine moglo da se prenese jedan, jedne godine dva ispita, isto je Bolonjska deklaracija važila, pa smo se odlučili jedne godine da to promijenimo, pa smo imali situaciju da studenti počnu godinu sa formalnom informacijom ili odlukom da će moći da prenesu dva ispita, pa na kraju godine se to promijeni, pa bude jedan ispit itd. Iz tih razloga i imamo te selidbe sa fakulteta na fakultet, imamo te selidbe na privatne fakultete gdje sve može, za razliku od onoga što se na državnom fakultetu sve nešto mijenja, na način ne da im se doprinese da imaju veći nivo znanja nego da se gurnu kući, na ulicu, da napuste fakultet. Pitam vas da li roditelji u Crnoj Gori u ovom momentu imaju dovoljnu jaku ekonomsku moć da plaćaju godinu više školarine za svoje dijete zbog dva nepoložena ispita, da li diploma sa osnovnih studija znači nešto u Crnoj Gori izuzev papira za upis na specijalističke studije, koji je smisao priče o tome da je to zbog toga što su ovo osnovne, a ovo specijalitičke studije, a nisu, za mene je to prelaz sa treće na četvrtu godinu dok mi ne pokažete koji to kapacitet student koji je završio osnovne studije i ima u Crnoj Gori koja to mjesta u ovom momentu u Crnoj Gori zauzimaju ljudi koji su završili samo osnovne studije. Hajde da se prilagodimo onome što je stvarno stanje i što su stvarni efekti onoga što imamo. Druga stvar, predložili smo jasno definisanje ispitnih rokova. Osim onih koji postoje, januarskog i junskog, predložili smo taj dodatni avgustovski koji se jedne godine daje, druge ne daje, jedne godine se kaže može ovaj ispit, druge godine se kaže ne može ovaj ispit, jedne godine može jedan ispit, druge godine može tri ispita. Hajde konačno da propišemo zakonom što može, što ne može. Koliko se i kojih ispita može prijaviti u avgustovskom roku, koliko se ispita može prenijeti. Propišimo to zakonom kako onaj na privatnom fakultetu ne bi mogao da obezbjeđujući više od onoga na državnom fakultetu vuče studenta sa državnog fakulteta da se seli i da uplaćuje tamo određena sredstva umjesto da uči. Jer, smatram da ostavljanjem ove priče da studenta godinu dana izmještamo s fakulteta zbog jednog ili dva nepoložena ispita, izmještamo djecu na ulice, izmještamo djecu u gubljenje radnih navika, u odlazak i uplatu na privatne fakultete umjesto da ih uvaljujemo u veće obaveze, u veći nivo obaveza za polaganje ispita i da ih guramo da idu naprijed u sticanju znanja. Nisam mogla i ne mogu da razumijem norme koje su bile brutalno vezane za primjenu Bolonje samo u tom dijelu da gurnemo studente s državnog na privatne fakultete jer će im tamo biti lakše, da ih gurnemo kući da odustanu od studiranja, da im roditeljima uzmemo više para, a da nigdje drugo u Crnoj Gori ni u čemu ne obezbijedimo primjenu bolonje bez u tome što može biti šteta po našu djecu. I do kraja priče predložili smo, takođe, kako je u normi u ovom zakonu definisano da onaj ko ne dobije 40 kredita gubi pravo na finansiranje iz budžeta napravimo zamjenu za one koji izgube pravo zato što nisu obezbijedili 40 kredita, da oni koji pređu tu granicu dobiju pravo studiranja u okviru budžeta, odnosno finansiranje iz budžeta, a ne da ih samo skidamo sa budžeta, a da one koji ostvare to pravo zbog kojih smo ove druge skinuli ne vraćamo na budžet, da jednostavno budemo konačno jednaki prema svima, da obezbijedimo jednaka pravila. I, vraćam na početak priče, da jednaka prava studiranja na svim fakultetima u Crnoj Gori, kod svih profesora u Crnoj Gori obezbijede da naša djeca budu spremna da na fakultetu na kojem su se odlučili, a nadam se da je to državni fakultet prije svih ostalih, urade sve da steknu određeni nivo znanja, a da se mi pobrinemo koji nivo znanja oni stiču na svim drugim fakultetima i što se sve danas zove diplomom u Crnoj Gori.
  • Hvala, koleginica Jonica. Mnogo ste pitanja dotakli koja su veoma delikantna, gdje se na najvišem nivou diskutuje. Veliki znak pitanja efekti Bolonjske deklaracije. Zato stalno kažem spoljašnja akreditacija, gdje će i profesori biti ocijenjeni. Završiću time, možete li vjerovati da neko postaje apsolvent a nije položio ispit iz prve godine? Idemo dalje. Kolega Popović je zamolio pošto je u 15:00 h na Zakonodavnom odboru. Kolege, u 15:00h sjednica Zakonodavnog odbora, razmatraju se amandmani zakona kojeg razmatramo, u Plavom salonu. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Zahvaljujem na razumijevanju, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani Crne Gore, crnogorske dijaspore, poštovane predstavnice Vlade, U cilju poboljšanja Predloga zakona o visokom obrazovanju Liberalna partija je podnijela šest amandmana. Neki su modifikovani prihvaćeni, a ja ću se više osvrnuti na nešto drugo, na uglavnom član 9 ovog predloga zakona, značenje izraza. Kako obrazovanje ne bi postalo isključivo politički konsenzus bez uliva razuma i humanosti, svedeno na birokratske kalkulacije i autoritarno sprovođenje, moramo dobro da razmislimo nijesmo li neđe prenaglili, požurili u zaključcima i političkim odlukama. Novi Prijedlog zakona o visokom obrazovanju, u članu 9 po tačkama 2 i 3, daje posebnu vrijednost pojmu evropskog transfera kredita. S druge strane, pitanje je da li je crnogorsko obrazovanje suštinski unaprijeđeno uvođenjem principa iz bolonjske deklaracije. Više ću se osvrnuti na nedostatak jasne strategije u oblasti obrazovanja nego na sam Prijedlog zakona. Po načelima istaknutim u kratkom dokumentu bolonjska deklaracija bi trebalo da je najbolji politički akt ikad donijet u oblasti obrazovanja. Tipično studenti, studentkinje koji upisuju fakultete, računajući od 2007. godine do danas, da bi stekli diplomu i imali bolji posao po svršetku studiranja zadužuju se, a krediti su uglavnom roditeljski teret. Po uspješnom okončanju studija dospijevaju na Biro rada i ostaju tamo godinama. Trenutno ih je nezaposlenih visokoobrazovanih oko 20.000, nekoliko puta više nego prije bolonjske deklaracije. Čemu diploma služi luksuzna štampa i broširani povezi fascikli i zlatni pečati i vrpce ako je visoko obrazovanje srozano tako da su kompetencije današnjih svršenih studenata toliko niske da diplomcima ne omogućavaju snažaleženje u zadacima koje su svršeni studenti tri decenije ranije radili sa lakoćom, pogotovo ne donosi posao. Štaviše, najveći strukturni pomak uvođenjem bolonjske deklaracije koji se desio na trenutak, pa je onda abortiran bio je rad u malim grupama tzv. studentocentrični model nije uspio jer podrazumijeva porast nastavnog kadra i ulaganje većih sredstava. Kakva su to uopšte danas fakultetska znanja koja se dobijaju u procesu primjene bolonjske deklaracije? Zar je osam godina dovoljno dugačak period za zakonsku rekogniciju jednog političkog akta koji je od početka pokazao svoje manjkavosti. Reforma je učinila u kratkom roku, od nepunu deceniju, da studenti postanu maksimalno opterećeni i aktivni, ali da ipak na kraju završe školovanje sa manjim znanjem i oskudnijim navikama u razmišljanju i radu u odnosu na svoje kolege i koleginice nekoliko decenija ranije. Nije u svemu tome važna količina prikupljenih informacija već nesposobnost da se široko zahvata u kritičnom razmišljanju. Tu su profesori najmanje krivi, jer od silnih proračuna, spiskova, procenata, evidencija, dodatnih obaveza, a najviše smanjenog obima časova i velikih grupa, kao i nedostatka kadra, nastava je značajno redukovana. Studenti ne postižu sve, profesori postavljaju sve manje zahtjeve, desetine ispitnih rokova, nastava se srozava. A sve je počelo od jednog dobronamjernog političkog sporazuma, kojega mi očigledno ne sprovodimo na način koji je u interesu naše države. Očito je riječ o procesu koji je svima nama izmakao kontroli, a sad dobija sopstvenu legitimizaciju, posebno naglašenu uvođenjem pojmovnika preuzetog iz Bolonjske deklaracije. Preporuka Liberalne partije je da se uoče problemi, da se dobro preispitaju posljedice ovog političkog čina po visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Potrebno je takođe ispitati zakone o visokom obrazovanju evropskih zemalja i uočiti u kojoj je mjeri u tim dokumentima prepoznat značaj Bolonjske deklaracije kao opšteobavezujući. Ako je naš cilj da učinimo najbolje za našu omladinu i sve one koji žele da se fakultetski obrazuju, onda je naša dužnost da preispitamo djelotvornost ovog procesa, istražujući paralelno i iskustvo evropskih zemalja, pogotovo onih čije je iskustvo obavezujuće, poput Finske. Zaboravio sam na početku da kažem da sam govorio ispred kluba albanskih partija FORCA, Albanska alternativa, Hrvatska građanska inicijativa, Liberalna partija, ali u ime Liberalne partije. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Popoviću. Kolega Perić takođe mora da ide na Zakonodavni odbor, svi idete. Dobro, tačno imate vremena po pet minuta, da bi to ispoštovali. Izvolite, kolega Šehoviću, pet minuta.
  • Hvala, potpredsjedniče Raduloviću. Poštovane kolege poslanici, uvažena koleginice Kurpejović, Zakon o visokom obrazovanju svakako spada u kategoriju temeljnih zakona koje ovaj visoki dom usvaja. Siguran sam da su univerziteti svuda pa bi i u Crnoj Gori trebali biti institucije od državnog značaja. Zbog toga se nadam da ćemo, vodeći računa o tome, ovu raspravu o jednom izuzetno važnom zakonu, kako reče uvažena profesorica koje je govorila prije mene, lišiti nepotrebnog politikantstva, da ćemo se baviti suštinom, odnosno da ćemo se baviti time kako unaprijediti kvalitet visokog obrazovanja, jer nam je to u zajedničkom interesu. Klub poslanika Socijaldemokratske partije će podržati ovaj zakon zbog činjenice da smo apsolutno ubijeđeni da je on značajan iskorak u odnosu na postojeće zakonsko rješenje koje se trenutno primjenjuje. Pri tom moram biti iskren pa reći da u visokom obrazovanju postoji čitav niz problema koji su ozbiljni i koje nikako ne trebamo ignorisati. Isto tako moram biti iskren pa reći da ne očekujem da ćemo usvajanjem ovog zakona riješiti sve probleme, ali sam svakako siguran da ćemo usvajanjem ovog zakona makar neke probleme kojih se ovaj zakon tiče riješiti i da će kvalitet visokog obrazovanja biti na najvišem nivou. Zašto smatram da će usvajanje ovog zakona unaprijediti kvalitet visokog obrazovanja? Zbog nekoliko razloga. Prvi, osnovni razlog je taj što se ovim zakonom uvodi praksa takozvane samoevaluacije, odnosno precizira se praksa samoevaluacije, što znači da se dva puta godišnje studenti anketiraju o kvalitetu studijskih programa, o nastavi i uslovima rada na kraju svake studijske godine. Dva puta godišnje ćemo pitati one koji su konzumenti proizvoda koji se u ustanovi visokog obrazovanja produkuju, na koji način su oni zadovoljni sa uslovima rada na samim visokoškolskim ustanovama i rezulatati do kojih se dođe tim anketiranjem će biti dostupni javnosti i dostavljeni Ministarstvu prosvjete i Savjetu za visoko obrazovanje. Drugi način pomoću kojeg će se unaprijediti kvalitet visokog obrazovanja je postupak reakreditacije. Poštovane kolege, jako je važno naglasiti da ovim zakonom se propisuje postupak reakreditacije od strane inostrane međunarodne nezavisne agencije koja će vršiti tu reakreditaciju i to je svakako jedan od značajnijih iskoraka u pozitivnom pravcu. Treći razlog zbog kojeg ćemo unaprijediti kvalitet visokog obrazovanja ovim zakonom jeste rangiranje ustanova visokog obrazovanja. Prvi put Savjet za visoko obrazovanje kao krovna institucija dobija ingerenciju da ranigra ustanove visokog obrazovanja u skladu sa evropskom legislativom i na taj način ćemo jasno moći da odgovorimo na pitanje gdje su ustanove visokog obrazovanja u odnosu na ostale. Osim toga, zakon preciznije definiše uslove za osnivanje ustanova visokog obrazovanja, gdje u slučaju javnih ustanova je neophodan preduslov, osim ostalih, da se dostavi odluka Ministarstvu finansija da su obezbijeđena sredstva za izvođenje nastave na ovoj ustanovi a od strane privatnih univerziteta je neophodno predložiti bankarsku garanciju. Korak naprijed kojim se izlazi sa ovim zakonom je uspostavljanje prakse odnosno obavezivanje visokoškolskih institucija da najmanje jednom u pet godina vrše istraživanje tržišta rada kako bismo uskladili ono što je rezultat tih visokoobrazovnih institucija i potrebe tržišta rada. Ovaj zakon usklađuje materiju sa poglavljima 26 i 23 posebno u dijelu pristupa visokog obrazovanja strancima. Zakon prvi put definiše zaštitu od plagijata, što mislim da je jako važno za unapređenje kvaliteta nastave na institucijama visokog obrazovanja, i ono što je posebno koleginica Jonica s pravom akcentirala, zakon u centar stavlja studenta zato što se unapređuju prava studenta po nekoliko osnova. Ne samo da se obezbjeđuje besplatan pristup visokom obrazovanju određenoj kategoriji studenata već se izdiže značaj studenata zbog toga što su oni centralna figura koja vrši samoevaluaciju, a sa druge strane se na nivou zakona definiše njihova minimalna zastupljenost od 20% u upravljačkim strukturama univerziteta. Ono što je iskorak kada je riječ o pravima studenta jeste činjenica da se Zakonom definiše dodatni rok koji studenti svake godine traže. Zakon je unapređenje i kada je riječ o saradničkom kadru, zato što su prvi put saradnici kategorija koju zakon definiše i u tom smislu će njihova prava biti zaštićenija. Zakon svakako propisuje jednu afirmativnu stvar, a to je takozvano cjeloživotno učenje, gdje time pratimo standarde najsavremenijih zemalja. Ono što je bilo predmet posebne pažnje Socijaldemokratske partije jeste činjenica da smo u dogovoru sa predlagačem shvatili da normu koja definiše javno-privatno partnerstvo jednostavno u ovom momentu treba izbrisati iz zakona i ona nije predmet ovog zakona, a ključna stvar koja je bila predmet mog amandmanskog djelovanja, a koju sam odradio zajedno sa uvaženim kolegom Popovićem i sa koleginicom Draginjom Vuskanović, jeste pitanje finansiranje privatnih ustanova. To je pitanje zaslužilo najviše pažnje od strane medija i ja ovim putem želim da kažem odgovorno da ovaj zakon ne uvodi niti jedno novo pravo privatnim univerzitetima u odnosu na ona prava koja su do sada imali, čak naprotiv, nakon usvajanja ovog amandmana koji je postao sastavni dio zakona, privatnim univerzitetima je postrožena procedura dobijanja sredstava od strane države i jasno smo precizirali, a predlagač prihvatio, da se privatni univerziteti mogu finansirati jedino za studijske programe od javnog interesa i ako se ti studijski programi ne izvode na državnom univerzitetu. Dakle, to je mnogo jača zaštita nego što je do sad postojala u samom zakonu. Kumulativno dva uslova moraju da se ispune, da postoji javni interes i da se studijski program ne izvodi na državnom univerzitetu. Time smo riješili ovaj problem. Još jedna rečenica koja je jako važna u kontekstu ovog najvažnijeg pitanja koje zakon definiše. Ova norma na koju se svi pozivaju kada je riječ o finansiranju privatnih fakulteta je norma koja je sastavni dio zakona od 2003.godine. Od 2003. do 2014.godine, koristeći se tom normom, privatni fakulteti su dobili svega 190.000, i to dva privatna univerziteta i jedan privatni fakultet su ukupno podijelili 190.000 između sebe. Nakon usvajanja ovog amandmana koji, kao što rekoh, postaje sastavni dio Zakona se dodatno podiže ljestvica privatnim fakultetima i jasno se štiti državni interes. Amandman koji je takođe usvojen i koji je jako važan jeste činjenica da štitimo nivo visokog obrazovanja na način što jasno propisujemo da akademska zvanja koja su stečena van teritorije Crne Gore moraju da budu obnovljena po zakonskim propisima Crne Gore, čime se štitimo od inflacije akademskih zvanja sa pojedinih fakulteta iz regiona koji ne zaslužuju status visokoobrazovne institucije. I u konačnom, propisali smo amandmanom i to je sastavni dio zakona obavezu svim ustanovama i privatnog i javnog karaktera, da počev od 2018.godine moraju studentima da obezbijede sticanje znanja iz jednog stranog jezika najmanje, na višem naprednom nivou, kako bi svršeni studenti bili konkurentni i na međunarodnom tržištu, a svakako ćemo imati priliku kroz pristupanje Evoropskoj uniji da od 2018. pa na dalje budemo bliže tom tržištu i samim tim da otvorimo više prostora za zapošljenje naših kadrova koji se školuju na našim univerzitetima. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Šehoviću. U ime Pozitivne Crne Gore kolega Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Koleginice i kolege poslanici, uvažena gospođo Kurpejović, Nisam dugo u ovom domu, ali u ove dvije godine zaista nije bilo zakona koji je po ubrzanijoj proceduri dolazio u plenum, da su odbori morali da se sazivaju po bržoj proceduri i da je sve moralo, što se kaže, da ide navrat - nanos. U obrazloženju svega toga mi danas slušamo da je to da bi studenti mogli da ispunjavaju ankete i da bi akreditaciona inostrana agencija mogla što prije da uđe u sistem, koji jeste bitan, provjere kvaliteta znanja. U obrazloženju ovog zakona stoji, između ostalog, da imajući u vidu izmjene legislative i nove preporuke na nivou Evropske unije, mi bismo donijeli ovaj zakon, iako je poglavlje koje se odnosi na obrazovanje privremno zatvoreno, iako je ovo oblast mekog prava, takozvanog, da nije potrebna tolika ažurnost, ali kad preskočimo cio ovaj uvod, mi dolazimo u srž onoga što jeste namjera ovog zakona. Tačno je da se ovim zakonom privatnim univerzitetima ne daju dodatna prava, ali se operacionalizuju sve mogućnosti koje su do sada imali u vezi sa dodjelom sredstava. Moramo poći samo u jedan politički predtekst cijele ove priče, grupa neoliberalnih ekonomista koja je u srži osnivanja jednog privatnog univerziteta suštinski sada želi da pređe na držvne jasle i mi sada operacionalizujemo tu namjeru. To je cijela srž, suština ovog zakona. Da pojednostavim, radi se o tome da ako je ranijim predlogom zakona bilo predviđeno da privatne ustanove mogu dobijati sredstva iz budžeta, sada ne mogu dobijati iz budžeta, nego mogu dobijati preko studenata, a studenti će dobiti novac iz budžeta, otprilike dođemo kroz tu neku matricu. Neće dobiti novac na prvom, nego na drugom koraku, a suštinski u praksi vi možete da osmislite takvu šemu studijskih programa kojima ćete izaći u susret oba ova modela. Da je to studijski odsjek iz oblasti koja je od javnog interesa, recimo iz oblasti evropskog prava, i da je nemate na državnom univerzitetu, da student ne može da se upiše na neki drugi fakultet i da mu je besplatno da se upiše na jedan privatni univerzitet i eto odmah novca privatnom univerzitetu. Pazite, ne bi to tu ništa bilo toliko sporno da mi imamo mnogo novca za obrazovanje, ali mi smo za državni univerzitet smanjili budžet sa 17 na 13 miliona eura unazad nekoliko godina. Sada u toj zoni mi govorimo o kvalitetu obrazovanja. Kada nastavnici i naučni saradnici imaju problema sa zasnivanjem radnog odnosa, kad imaju problem sa isplatom honorara, kad imaju problem i sa isplatom zarada‚ mi govorimo da ćemo unaprijediti kvalitet znanja kod naših svršenih studenata time što ćemo omogućiti studentima da studiraju na privatnom univerzitetu, suštinski novcem iz budžeta. Ovdje jednostavno imamo ishodište neoliberalnog pristupa ove vlade koja misli da će se sve rješavati ad hoc, da je dovoljno da se sve uputi ka privatnom sektoru i da se razriješi. Mada ova Vlada zna da taj pristup ima limite, ona i dalje istrajava na tom kursu iz vrlo jednostavnog razloga, u krajnjoj crti jedan od suvlasnika jednog privatnog univerziteta je i sam premijer. Sad pazite, predloženim članom 68 - uslovi za korišćenje sredstava, kaže se da Vlada može za sredstva koja se dodjeljuju privatnoj ustanovi propisati određene uslove za njihovo korišćenje i tako redom. U aktuelnoj Vladi sjede tri profesora jednoj privatnog univerziteta, to je ovaj univerzitet čiji je vlasnik premijer, i ti ministri će biti objektivni prilikom određivanja koji studijski program ima javni interes? Zaista mislim da ovdje niko ne vjeruje u tu vrstu objektivnosti. Sve i da hoće, čovjek je subjektivan u tim okolnostima. Nemam dovoljno vremena, ovdje bih se samo kratko u pola minuta osvrnuo na jednu nepravdu koja se nanosi samostalnim fakultetima, odnosno univerzitetima, u odnosu na diplome i sticanje akademskih zvanja. Tu smo podnijeli amandmane, na žalost predlagač ih nije prihvatio, vidjećemo hoćemo li biti bolje sreće na plenumu. Javnosti radi, odredbe koje se odnose na osnivanje finansijske garancije će biti vrlo teško ostvarive i opet se uklapaju u jedan sistem koji će u toj utakmici privatnih univerziteta i fakulteta opet osnažiti one već postojeće. Kada je riječ o rang listama, već imamo neke relevantne rang liste koje su svrstale jako nisko upravo taj privatni univerzitet, zadnji u Crnoj Gori po rangiranju, a u svijetu je, koliko imam informaciju, između petnaestohiljaditog i dvadesethiljaditog mjesta i biće zanimljivo da možda taj univerzitet ne bude proglašen za najbolji u Crnoj Gori. To će biti interesantno, sačekati i vidjeti da li će se uštelovati taj model koji će i to ispeglati. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Periću. Samo mi nije jasno, ali mi nije jasno zašto kad se osniva fakultet akriditaciju ne radi inostrana agencija kao kod reakreditacije. Što ako se ona ne ispuni, šta će tri godine i oni studenti tamo koji su bili? Da bih bio rodnosenzitivan, direktorice Kurpejović, da li želite da prokomentarišete uvodno izlaganje?
  • Samo ću kratko, s tim što mi je žao što koleginica Jonica nije tu, jer direktno je postavila pitanje u vezi sa svojim amandmanima. Što se tiče dijela finansiranja, ne bih imala ništa da dodam na ono što je rekao kolega Šehović, osim što bih podsjetila da 2003. Godine, kada je prvi put napisana norma da privatne ustanove mogu sticati sredstva, nije bilo privatnih ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori i to je nešto što se nalazi i u drugim rješenjima koja regulišu oblast obrazovanja mimo Crne Gore. Kada je u pitanju amandman i pitanje koleginice Jonice u dijelu ispitnih rokova, ne bih da oduzimam vrijeme i možda ne bi bilo lijepo da ja pročitam član koji se nalazi u Prijedlogu zakona koji upravo reguliše ono što je i amandman kolega iz SNP-a, da postoje dva ispitna roka, da postoje dodatni rokovi, da postoji popravni i onaj prvi ispit, tako da u tom dijelu zaista ne bih imala šta da dodam osim da je amandman za lica sa invaliditetom već prihvaćen. Neke su kolege već rekle i zahvaljujem se svima koji su uzeli učešće u raspravi, da ciljna grupa jesu bili studenti i da se to zaista vidi iz velikog broja odredbi ovog zakona koje uređuju i prava i status studenata i opet ponavljam, govore o jedinstvenom sistemu pravila kada su u pitanju prava studenata. Upravo da bi svi studenti imali ista pravila prilikom studiranja, bilo da se radi i o privatnoj ili javnoj ustanovi visokog obrazovanja. Koleginica Kalezić je pomenula i autonomiju ustanova visokog obrazovanja u dijelu tih posebnih organizacija na samoj ustanovi. To sam na matičnom odboru kazala i sada bih ponovila zbog kolega koji nijesu prisustvovali tom odboru, da manje organizacije na univerzitetu su materija statuta i da tu apsolutno predlagač nema ništa protiv ukoliko sama ustanova odluči da osim fakulteta i instituta ima i neke druge organizacije, kao što su katedre. Takođe, ono što je kao amandman predloženo i o čemu je bilo priče, da studenti koji nemaju završene osnovne sudije upisuju sljedeći ciklus ili ciklus postdiplomskih studija, predlagač je bio protiv. Nadam se da će posebno ljudi koji rade na univerzitetu imati razumijevanja za to, zato što ne postoji nijedan primjer i ne postoji uporedna praksa koja dozvoljava da studenti koji nijesu završili jedan ciklus studija idu na sljedeći. Opravdanje da oni čekaju godinu dana, njima je to samo, da se izrazim laički, medveđa usluga da neko ide na sledeći ciklus a da nije završio prethodni. I vi ste, predsjedavajući, već pomenuli da nije lijepo, da se tako izrazim, da neko bude apsolvent a da nije položio ispit sa prve godine. Takođe bih iskoristila priliku iz poštovanja prema Skupštini i želje da i ostali znaju, da kažem da kada je bila priprema zakona i u predhodnom periodu rađene su neke analize, analiza potreba tržišta rada, odnosno analiza percepcije poslodavaca o visokom obrazovanju, da je već u pripremi završni izvještaj o sistemu visokog obrazovanja od strane renomirane EUA agencije za obezbjeđenje kvaliteta, da su pojedinačni izvještaji o svakoj ustanovi visokog obrazovanja gotovi i da su dostupni javnosti, a i vi ste prije predložili, možemo organizovati i poseban sastanak kada bismo prezentirali i taj izvještaj. Ukoliko bude još prilike, ne bih da oduzimam vrijeme, vidim da me podsjećate. Zahvaljujem.
  • Ne, ja Vas ne podsjećam, nego Vas pažljivo slušam. Da pišem amandmane kao što sam nekad pisao, napisao bih prvi amandman da svaki fakultet ugradi ometač elektronskog prepisivanja, jer je to veoma produktivan posao postao, nažalost, na fakultetima. Kolega Perić hoće da komentariše komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Ovaj zakon, to je suština priče, potreba da se on usaglašava sa evropskim zakonodoavstvom nije od primarnog značaja. Ovaj zakon je priznanje da nemamo suštinsku strategiju u oblasti visokog obrazovanja. Ne govorim o onoj na papiru, nego govorimo o onoj u praksi. Znači, mi ćemo proglašavati šta je od javnog interesa i to ćemo usmjeravati, te studente koji treba da studiraju te odsjeke na ovaj ili onaj način ćemo usmjeravati ka privatnim univerzitetima. Državni univerzitet, ako postoji strategija i ako ima potrebe za nekim studijskim odsjekom, treba u malom sistemu da se osposobi i da realizuje taj studijski program. Tu se pokazuje da imate viziju. Na odborima sam pitao da li je ijedan fakultet, univerzitet, tražio do sada, interesovao se za neki odsjek da potpadne pod ovu kategoriju, da bude od javnog interesa. Odgovor je bio - niko. Znači, mi čekamo sada da neko osnuje odsjek, da ga Vlada u kojoj sjede tri ministra koji predaju na privatnom univerzitetu proglasi za javni interes i da na taj način mi radimo na kvalitetu i sveobuhvatnom konceptu znanja. Na koji način? Time, opet kažem, što će novac iz budžeta ići ka privatnim univerzitetima. Na kraju će se svesti na to. Znači, odsustvo želje da se uhvatimo ukoštac sa problemom će rađati nove i nove zakone koji će bježati od rješenja. Nama je rješenje da snažimo državni univerzitet i da ako nam nešto fali to nadograđujemo na državnom univerzitetu, a da privatnim univerzitetima omogućimo tržišnu fer utakmicu, ne da ih pomažemo. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Periću. Za komentar se javio kolega Šehović. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Ovim se potvrđuje da je ključna stvar ovog zakona da građanima objasnimo da niti jedno novo pravo privatni fakulteti ne dobijaju usvajanjem ovog zakona, naprotiv, ovaj zakon do kraja štiti interes državnog univerziteta. Ja bih kao neko ko je zaposlen na tom univerzitetu već 10 godina bio zadnji koji bi digao ruku za rješenje koje povećava pravo privatnim fakultetima, a uzima pravo državnom univerzitetu. Ne. Dakle, u postojećem zakonu od 2003. Godine, prije nego što je osnovan bilo koji privatni fakultet u Crnoj Gori, postoji norma da određeni studijski programi od javnog interesa mogu da se finansiraju iz budžeta. Mojim amandmanom koji je postao sastavni dio Predloga zakona smo jasno spriječili pogrešnu interpretaciju člana 67 ovog zakona, na način što postrožujemo kriterijume, činimo strožim uslove da bi privatni fakultet dobio jedan jedini cent iz budžeta, jer je naša zajednička obaveza, poštovane kolege, da štitimo budžet ove države. Ovakvim amandmanom smo ga zaštitili zato što propisujemo kumulativan uslov, da bi se neki studijski program koji se izvodi na privatnom fakultetu finansirao od strane države potrebno je da se proglasi javni interes i potrebno je da se ne izvodi na javnoj ustanovi, odnosno na državnom univerzitetu, niti jedan studijski program koji se izvodi na državnom univerzitetu ne može biti finansiran od strane Vlade a odnosi se na privatne fakultete. Naprotiv, onaj ko utvrđuje javni interes a koji se odnosi na studijske programe koji se ne izvode na državnom univerzitetu je Savjet za visoko obrazovanje koji predlaže Vladi koji su to studijski programi od javnog interesa. Kad se proglasi javni interes, utvrđuju se kriterijumi, kad se utvrde kriterijumi, utvrđuje se broj studenata koji će se finansirati na tim studijskim programima, tek onda se donosi odluka. Sve se to radi pred očima javnosti, a ja vas još jednom uvjeravam da je ovaj amandman u potpunosti zaštitio interes državnog univerziteta i pojasnio ono što je bio duh norme i ono što je predlagač htio da pojasni i to je ključni razlog zašto SDP glasa za ovaj zakon. Inače, sam bio jedan od onih koji je tri godine zaredom tom istom državnom univerzitetu dodjeljivao preko milion eura zato što sam smatrao da je to potrebno za njegovo normalno funkcionisanje, te bi samim tim ja bio zadnji ko bi digao ruku za smanjivanje prava tom univerzitetu na kojem radim i za koji smatram da je temelj ove države, a nauštrb toga dodjeljivanje više prava privatnim fakultetima protiv kojih nemam ništa, ali ne mislim da im se kroz zakon treba davati pravo, već oni na tržištu treba da se dokazuju i to je ovim zakonom apsolutno definisano i želim da to jasno potenciram. Hvala.
  • Hvala, kolega Šehoviću. Ne znam što onda, pošto sam ja isto tamo profesor redovni, nekakvi, što se bune oni profesori tamo? Prelazimo na drugi krug. Čovjek iz branše, profesor Popović kao član Kluba DPS-a. Izvolite, kolega.
  • Hvala na tim riječima, uvaženi profesore Raduloviću, i meni bi drago bilo kad bi Vaše kreativno tumačenje Poslovnika se jednako odnosilo na sve klubove u ovoj sali, a mislim da nije baš tako. Ali, znam da ćete Vi dobronamjerno shvatiti ovu kritiku.
  • Ja svakoga puštim, i Vas kao profesora koliko god budete željeli. Izvolite.
  • Ne, ja sam principijelan čovjek, ne kršim propise, ali se isto tako divim pojedinim kolegama koji se usude da iznose, komentarišući jedan zakon, toliko paušalnih ocjena koje, čini mi se, ne stoje. Prema tome, osvrnuću se na ovaj zakon, a isto tako ću pokušati da govorim argumentima i činjenicama. Mislim da samo nas argumenti i činjenice mogu dovesti do pravog rješenja. Danas raspravljamo jedan od najvažnijih zakona u našem radu, a svakako od vitalnog značaja, o visokom obrazovanju u Crnoj Gori. Da li se mi plašimo da imamo previše fakultetski obrazovanih ljudi? Za strah nema mjesta. Trenutno imamo oko 16% fakultetski obrazovanih ljudi, a težnja evropske zajednice i nas na putu ka Evropi je da to bude negdje oko 30 do 40%. Svakako nećemo stići vodeću Kanadu koja trenutno ima negdje oko 56% fakultetski obrazovanih ljudi. Zakonom o visokom obrazovanju usvojenim oktobra 2003. godine započela je reforma visokog obrazovanja u skladu sa principima Bolonjske deklaracije. Prihvatam da se može voditi rasprava o stanju prije i poslije “bolonje”, a i stanje je takvo kakvo jeste. Prije “bolonje” imali smo jedan univerzitet, Univerzitet Crne Gore. Danas na sreću imamo još dva privatna univerziteta, devet samostalnih privatnih fakulteta i jedan samostalni državni fakultet. Trenutno imamo oko 20 hiljada studenata na državnom fakultetu i oko četiri hiljade na privatnom. Ovaj zakon ima za cilj da preciznije uredi postupak obezbjeđivanja kvaliteta koji podrazumijeva akreditaciju, samoevaluaciju i rekreaditaciju, uslove za osnivanje i ukidanje ustanova i studijskih programa, organizaciju na ustanovama visokog obrazovanja kao i postupak upisa i pravila studiranja i finansiranja. Znači, ovaj zakon stavlja u prvi plan kvalitet, a ne univerzitet. Skloni smo politikantstvu, sve politizujemo pa i ovaj zakon. Ubijeđen sam, da nema Univerziteta Donja Gorica, ovaj zakon bi prošao bez velike pompe, jer je zakon dobar. Zašto je zakon dobar? Zato što se novine odnose na obezbjeđivanje kvaliteta i unapređenje standarda i kontinuiranog praćenja kvaliteta rada u ustanovama. Savjet za visoko obrazovanje prati kvalitet rada univerziteta i fakulteta, ali to isto rade inostrane akreditacione agencije na osnovu svojih standarda. Meni kao predavaču na nekim privatnim fakultetima imponuje kad dobijemo neko... Tako ću se poslužiti, ne da bih reklamirao Fakultet za mediteranske poslovne studije iz Tivta, ali nešto što smo dobili. Evaluacija asocijacije univerziteta dostavila je finalni izvještaj institucionalne evaluacije za Fakultet mediteranskih poslovnih studija Tivat. Evaluacija fakulteta je sprovedena u okviru projekta Visoko obrazovanje, istraživanje inovacija i konkurentnosti. Institucija evaluacije je nezavisni servis evropske asocijacije univerziteta, IEP punopravni član Evropske asocijacije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju i nalazi se u evropskom registru za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Na osnovu finalnog izvještaja programa IEP je pod time konstantovao prepoznatljive kvalitete i regionalnu ulogu Fakulteta za mediteranske poslovne studije Tivat kao jednog naprednog i preduzentičkog provajdera usluga visokog obrazovanja u oblasti nautičkog turizma i menadžmenta. Fakultetu je omogućeno da bude na zvaničnoj web prezentaciji Evropske asocijacije univerziteta i da koristi njihov logo, čime je diploma Fakulteta za mediteranske poslovne studije Tivat dobila međunarodnu valorizaciju. Ovo samo govorim zbog onih kolega koji su iznosili dosta paušalnih informacija vezano za privatne fakultete. Ako imaju neko saznanje za bilo koji fakultet da se ogriješio o zakon, da razmisle da li je to korektno u ovom uvaženom domu da se saopšti, a meni je drago što slušaju naši građani, slušaju naši studneti zbog kojih smo mi ovdje. Nema puno vremena, koleginica Tanasijević i kolega Šehović su to sasvim kvalitetno obrazložili, ali ne stoji isto tako činjenica da se ne vodi računa o studentima, jer studenti su u upravljačkoj strukturi zastupljeni sa 20% i mogu da iznesu svoja mišljenja. U Odboru za prosvjetu, nauku i sport imali smo 48 amandmana, ovaj zakon sa amandmanima koje smo prihvatili biće još bolji i ja ću sa zadovoljstvom prihvatiti ovaj zakon. Mislim da se njim dobija veći kvalitet obrazovanja, da ćemo imati sigurno bolje obrazovanje i da će kroz godinu koju, kad se bude pravilo rangiranje, naše obrazovne ustanove, bilo državne i privatne, zauzeti mnogo bolje mjesto nego što je to danas. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega. Riječ ima kolega Knežević, neka se pripremi koleginica Vuksanović.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvažena Skupštino, uvaženi građani, uvažena gospođice Kurpejović, Sama činjenica da mi danas donosimo ovaj zakon po hitnom i kratkom postupku neodoljivo podsjeća na one diktatorske režime gdje su se po kratkom postupku strijeljali svi oni koji misle drugačije. Ukoliko danas, a očigledno hoćete, izglasate ovaj i ovakav zakon, po hitnom i kratkom postupku vi ste strijeljali visoko obrazovanje. Jer, ovaj zakon koji je prošli put povučen i to nakon amandmana Demokratskog fronta, suštinski nije izmijenjen u odnosu na prethodni i potpuno je sad jasno otkud ova harmonizacija između Demokratske partije socijalista i SDP-a, tj. smatram da je ono uvrtanje ruke gospodina Đukanovića kad je došlo do sklapanja koalicije u Podgorici poruka da više ovako neće moći. Glasanje u Skupštini jedno, a u Vladi drugo dalo je rezultate, ja čestitam gospodinu Đukanoviću na uspješnom uvrtanju ruke Socijaldemokratskoj partiji. Ja ću svoju diskusiju početi izjavom jednog od glavnih finansijera Demokratske partije socijalista i jednim od dobrih prijatelja dojučerašnjeg ministra prosvjete: Da sam znao kako je lako završiti fakultet, završio bih i osnovnu školu. Ovo je osnovna poruka i osnovni moto trenutnog stanja u visokom obrazovanju i obrazovanju u Crnoj Gori uopšte. U čemu je suština ovog zakona koji ja nazivam niske pobude Zakona o visokom obrazovanju i definitivno izjednačavanje državnog i privatnog kroz i zakon i podzakonska akta koja ćete zajedno vi ovdje da izglasate. Pošto je gospodin Đukanović stvorio privatnu državu 2006.godine, odlučio je i da se bavi privatnim poslovima, pa je osim privatne banke odlučio da ima i privatni univerzitet, misleći da će pohrliti armije brucoša da se tamo napajaju znanjem i da postanu premijeri u 27. i 29.godini života, kao što je i on postao. Ali, onako kako ga je bog dao, kao u narodnoj pjesmi "Ženidba Milića bjraktara" za šta god se dohvatio to se osušilo, tako je i njegov fakultet počeo da se suši u finansijskom smislu i sada je potrebno da kroz savjet koji će da predloži Vlada, u kojoj predaju ministri kao što su Lukšić, Kavarić i Ivanović, odredi koja su to deficitarna zanimanja. Znači, tu je sve transparentno i tu nije ništa na štetu državnog univerziteta, kao što nije na štetu, recimo, što Novak Kilibarda i Tiho Vujović predaju na poljoprivredi na UDG. Ne znam što Novak Kilibarda predaje tamo, osim ako nije “Oranje Marka Kraljevića“, sa aspekta poljoprivrednih dostignuća. Tako ste, gospodo, ovakvim nakaradnim sporazumima doprinijeli da se formira i nekakav Fakultet za montenegristiku bez prethodno dobijene akreditacije, iako postoji Fakultet za crnogorski jezik i književnost. A kada sam vam ja prije dvije ili tri godine, kada se donosio Zakon o opštem obrazovanju, govorio da će oni bizini što skaču na tauline đavolisati vaš projekat, vi ste mi se smijali i optuživali ste me za neke antidržavne namjere, a sada se pokazalo i vidjelo se da oba ova fakulteta, ova nekakva montegristika i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, imaju više slova nego što imaju kadrova i nego što imaju studenata i nije ni čudo što ih tamo policija razdvaja svaki dan i za to ima novca, ali nema novca za profesore kojima kasne uplate, za honorare, zato nema novca za akademsko osoblje. Odmah sada da vam poručim, gospođo Kurpejović. Jedan jedini cent ja ni moja porodica izdvojiti neće za ovaj Fakultet za montegristiku, jer pripadam jezičkoj većini koju diskriminišete sve ovo vrijeme, govori srpskim jezikom, koju ste gurnuli na marginu intelektualnih i svakih drugih dešavanja i ovdje nas zamlaćujete stvarajući privatne zakone za privatne potrebe premijera, njegove družine i kvazinaučnu raspravu. Strijeljali ste, gospođo Kurpejović, i 8.000 studenata koje ste toboš obučili za program, zadužili ste preko 40 miliona evra, dali ste im da su završili pripravnički staž, a samo je 15% od njih upošljeno Strijeljali ste visoko obrazovanje i izborom rektora, rektora koji je, gle čuda, supruga bivšeg ministra kulture koji je sada ambasador u Republici Srbiji. Pa imamo li mi ovdje ikoga da nije u nekakvoj nepotističkoj, kumovskoj, bračnoj, vanbračnoj, svakoj drugoj zajednici da se postavlja na najbolje i na najjače pozicije? Toj porodici ili nekim drugim porodicama ostalo je samo da zaposle mačke da love miševe po Rektoratu ili da zaposle pse da laju ispred Rektorata ili ispred nekih drugih institucija i da za to dobijaju honorare, dok preko 10.000 studenata, odnosno svršenih studenata i akademskih građana ne zna šta će sa poslom i ćerate ih po Budvi, po Sutomoru da konobarišu, kelnerišu, peru tepihe i izdaju suncobrane. E, ovo je privatna država koju ste napravili 2006.godine i sada i oni koji su glasali za nju vide da su napravili grešku, jer ste zaokružili jedan sistem nepotističkih privilegija, lavirint u kome se izgubila čitava Crna Gora.
  • Hvala, Kneževiću. Riječ ima koleginica Vuksanović, neka se pripremi kolega Abazović.
  • Zahvaljujem. Uvaženi predsjedavajući, predstavnice Vlade, kolege poslanici, poštovani građani Crne Gore, Kao što smo već upoznati na osnovu izlaganja mojih prethodnih kolega, pred nama je zaista jedan značajan zakon za oblast visokog obrazovanja. Moj uvaženi kolega Damir Šehović i koleginica Branka Tanasijević su ukazali koje su to najvažnije novine vezano za ovaj Zakon o visokom obrazovanju i otklonili, po mom mišljenju, dileme koje se tiču odnosa u pogledu finansiranja između javnog i privatnog univerziteta. Ono na što ja želim posebno da ukažem jeste veliki značaj ovog zakona po pitanju rješavanja statusa saradnika u nastavi i samih saradnika, upravo zato što su oni sada kategorija zaštićena zakonom u dijelu normi koje predviđa ovaj zakon, tako da se, ukoliko oni ispune one obaveze koje su predviđene ugovorom, njihov status reguliše dalje po odredbama ovog zakona i u odnosu na njih ne može se primjenjivati u tom dijelu Statut Univerziteta Crne Gore, reći ću poslije i zašto. Takođe, posebno želim da obratim pažnju na član 71, na stav 3 i 4, koji takođe predstavljaju zakonsku novinu koja je veoma važna za status docenata i vanrednih profesora na Univerzitetu Crne Gore. Citiram stav 3 člana 71: "Izbor u više zvanje vrši se nakon isteka vremena o izboru u niže zvanje.“ Stav 4: „Postupak izbora u akademska zvanja stava 1 ovog člana mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana raspisivanja konkursa". U čemu se ogleda novina ovog novog člana zakona? To je da se ovom zakonskom novinom,odnosno normom staje na put zloupotrebama u odnosu na one mlade i kvalitetne kadrove na Univerzitetu Crne Gore koji su ispunili kriterijume za izbore u viša zvanja, ali odlaze, do sada se dešavalo da odlaze sa Univerziteta Crne Gore, jer se navodno nije imalo norme za njih. Ako je državni univerzitet finansirao mlade ljude i određivao ugovorima njihove obaveze u kom roku i šta treba da urade da bi magistrirali, u kom roku treba da doktoriraju, postavlja se pitanje, ako je neko radio na državnom univerzitetu 10 godina, jer je tu došao po raspisanom konkursu i znači da je Univerzitet imao potrebu za tim mladim kadrom, kako sada to da nakon isteka roka od 10 ili 12 godina neko ispuni kriterijume za izbor u zvanje, a da nema normu za to. Ja sam, eto, imala sreću, jer se uvaženi dekan Pravnog fakulteta profesor Radonjić uz saglasnost mojeg profesora Zorana Rašovića potrudio da mi nađe tu normu, ali desila se situacija da imamo mladih saradnika, doktora nauka, docenata koji nemaju norme i šta ćemo sada sa njima, a kvalitetni su kadrovi? Ovom novinom štite se ti ljudi koji su ispunili kriterijume za izbor u zvanje i, naravno, konkurs se mora raspisati. Ove neke stvari koje su dovele do toga da nažalost mladi a kvalitetni kadrovi odlaze sa Univerziteta Crne Gore nastale su kao posljedica tumačenja nekih normi od strane kvazipravnika koji rade u rektoratu Univerziteta Crne Gore. Ja želim da uputim poruku uvaženoj rektorki Univerziteta gospođi Vojvodić, kao i gospodinu Bjelici, koji nijesu pravnici, da strogo vode računa ko im tumači norme. Sada želim da im poručim sljedeće. Statut Univerziteta nije lex spcialis, kao što to pojedini tumače. Statut je pravni akt koje je niže pravne snage od zakona. Lex, uvaženi kvazipravnici, u prevodu sa latinskog jezika znači zakon, tako da ne može Statut Univerziteta Crne Gore biti lex specialis. Statut je statut, a ako na primjer posmatramo radno-pravni status zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore, pa posmatramo u nekom dijelu norme Ugovora o radu i Zakon o radu, Zakon o visokom obrazovanju, onda u tom dijelu možemo govoriti da je Zakon o visokom obrazovanju u pogodu nekih stvari lex specialis u odnosu na Zakon o radu, a statut, uvažena gospodo, nije lex, statut je akt niže pravne snage od zakona. Zato poručujem uvaženoj rektorki i uvaženom gospodinu Bjelici, koji nijesu pravnici, da strogo vode računa ko u rektoratu tumači zakon i norme, jer je kao posljedica takvih tumačenja došlo do toga da mi gubimo mlade i kvalitetne kadrove na Univerzitetu Crne Gore. Mislim da se sa ovom normom tome staje na put. Zahvaljujem.
  • Hvala, koleginice Vuksanović, što ste jedan od najvećih problema i bolesti na Univerzitetu potakli. U potpunosti se slažem sa vama. Neko doktorira, članke objavi u vodećim časopisima svijeta, a 10 godina je asistent zbog takve politike na Univerzitetu. Nažalost i pojedini moji doktorandi i neki ugledni doktori nauka nijesu mogli naći uhlebljenje na tom univerzitetu nego su pošli u svijet. Kolega Abazović, a neka se pripremi kolega Perić. Mi idemo u etar. U drugom smo programu tako da nema prekida. Idemo dalje. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče Raduloviću. Poštovane koleginice i kolege, poštovana direktorice Kurpejović, poštovani građani Crne Gore, Napomene radi, vjerovatno su kolege pominjale, Zakon o visokom obrazovanju je prije nekog vremena pao u ovom parlamentu, odnosno bio je povučen i sada je, priznajem, zbrda-zdola ponovo došao u skupštinsku proceduru. Ovakav način odnosa prema obrazovanju generalno, a pogotovo prema visokom obrazovanju, stvarno je za svaku osudu. Danas treba u dva sada rasprave da raspravljamo o zakonu, raspravljamo o pojedinostimo i glasamo zakon. Stvarno je neprimjereno, ovdje sjedi 81 poslanik, svi ne mogu da uzmu učešća, vjerovatno ima mnogo stvari koje treba reći. Postavljam javno pitanje zašto to radite na ovaj način. Nijesam iz akademske zajednice, tvrdim da Zakon o visokom obrazovanju nije prošao proceduru koju je trebalo da prođe jedan ozbiljan zakon. Nije u dovoljnoj mjeri konsultovana akademska zajednica, nije u dovoljnoj mjeri uključena, nije u dovoljnoj mjeri konsultovana privredna zajednica, nije ni ona uključena, suprotno svoj komparativnoj praksi zemalja u regionu koje su donosili slične zakone. I ovaj zakon ima brojne manjkavosti od kojih se na sve ne možemo ni osvrnuti, vjerovatno će fokus biti na ono što je i razlog njegovog donošenja, a to je da se pronađe način da država finansira privatne univerzitete. Samo da budem pošten prema svim mladim ljudima koji studiraju. Ja smatram, gdje god ljudi studirali u Crnoj Gori, da su to naši ljudi, da su to naša djeca i da država treba da brine i o njima. Da li oni studirali na Univerzitetu Crne Gore ili na drugim univerzitetima i fakultetima, manje je važno, to su naša djeca, ali mora da se zna red, mora da se zna šta je prioritet države,mora da se zna kako se utvrđuje prioritet, kako se utvrđuje tržište rada. To su stvari koje moraju da se znaju i vi ne dovodite na ovaj način, ja vam to tvrdim ovdje javno pred svima, u istu ravan sve univerzitetske i fakultetske jedinice. Vi omogućavare da samo univerziteti koji imaju banku budu finansirani. Zna se da samo dva imaju taj, a šta je sa drugima? Ako ste htjeli da budete pošteni, ako ste htjeli da imate ravnopravnost, kao ministarstvo, prema svakom studentu da se odnosite na isti način, znači nije tačno, nego pravite zakon koji će direktno da favorizuje određene privatne uniterzitete. Želim da kažem sljedeće. Ovaj zakon nema nikakvih reformskih rješenja. Sve što su pokazale studije nije usvojeno, odnosno nije prihvaćeno u zakonu. Najviše se to tiče samog finansiranja. Vrste visokoškolskih ustanova u ovom predlogu zakona je pokušano da se dovedu u neku jednakost, ali kada je u pitanju finansiranje ili izbor akademskog osoblja, tu ste odredbama derogirali visokoškolsku ustanovu. O ovim finansijama o kojima bih najviše potrošio vremena, nemam ni prostora da govorim, pa ću reći nešto drugo - izbor u akademsko zvanje. Ovaj predlog zakona, mimo komparativnog iskustva, daje pravo izbora samo univerzitima, a ustanovama koje nemaju status univerziteta to pravo osporava, odnosno za dalje, postavlja se pitanje da li je to u opštem interesu ili se forsira neki posebni parcijalni interes, što je protiv svake zakonske etike i pozitivne prakse? Pričamo o pozitivnoj praksi u regionu. Pogledajte kako je zakon o visokom obrazovanju uređen u Hrvatskoj, a kako je uređen u Srbiji. Finansiranje visokog obrazovanja, to je tačka u kojoj najviše ima spornosti. Univerzitetske jedinice...da obezbijede garanciju za početak izvođenja studijskog programa, a mogućnost da ukoliko on ne može do kraja, da pod istim uslovima – to je ključ - nastavi negdje drugo. Znači, ako zaključite ugovor sa nekim fakultetom i on nije u mogućnosti da izvodi nastavu do kraja, vi pod istim, ne pod različitim uslovima, morate da pređete na drugi, a ne pod uslovima koji su propisani o nečemu drugom. Vrlo je važno naglasiti da treba obezbijediti sredstva za početak, jer je logično da fakulteti odnosno univerziteti koji su privatni imaju svoj biznis plan. Ne mogu da obezbijede sva sredstva unaprijed za čitavo školovanje, oni započinju svoj rad i računaju da će i od školarina i od drugog, od školarina u najvećoj mjeri, zaista ispuniti svoje finansiranje. Želim da završim na sljedeći način. Uveli ste ovaj zakon zbrda-zdola. Vjerovatno u dilu, koalicionom dilu da će vam, kao što je prošli put pao, sada proći. U to nema sumnje, jer vrlo je nelogično očekivati da ste ga vratili a da prethodno nijeste sa svojim koalicionim satelitima uspjeli da dogovorite njegov prolazak. Apelujem, ozbiljan posao u visokom obrazovanju, a mi generalno imamo problem u obrazovanju na svim nivoima i u visokom obrazovanju, na ovaj način se ne smije tretirati. Vi ćete možda provući danas zakon, na žalost, ali ćete stvoriti probleme koji će realno morati da se koriguju u narednom periodu i o tome vjerovatno ste mogli da čujete i od kolega. Predlažem, iako ovo niko neće ni uzeti na razmatranje, da vi još jedanput džentlmenski ovog puta provučete taj predlog i još jedanput vratite ga u akademsku zajednicu, vratite ga na jednu širu javnu debatu i dovedete ga ovđe. Nemojte misliti da ove krucijalne zakone koje treba sprovoditi, nemojte misliti da samo prostom većinom od 41 ruke koja će glasti za nećete napraviti štetu i onima čije interese vi mislite da branite, ali i onima drugima. Djeca, studenti nijesu krivi, želja je svih nas da imaju što kvalitetnije obrazovanje, da to odgovara potrebama tržištu rada, da mogu da se zapošljavaju i da možemo da stvaramo bolji i kvalitetniji život. Nemojte zbog vaših trulih političkih dilova da dovodite u pitanje budućnost generacija koje od ovoga treba da imaju korist. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Riječ ima kolega Pešić, a neka se pripremi kolega Bojović. Izvolite, kolega.
  • Poštovani potpredsjedniče Skupštine, uvažene koleginice i kolege, gospođice Kurpejović, Danas je na dnevnom redu Zakon o visokom obrazovanju, posljedji u nizu iz oblasti obrazovanja i vaspitanja, čijim će usvajanjem ova oblast biti normativno zaokružena. Ovim zakonom uređuju se između ostalog osnove visokog obrazovanja, uslovi obavljanja djelatnosti, vrste studijskih programa, načela organizacije ustanova visokog obrazovanja, obezbjeđivanje kvaliteta, finansiranje visokog obrazovanja i tako dalje. Predlog zakona o visokom obrazovanju takođe definiše organe upravljanja i rukovođenja državnog i privatnog univerziteta, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Kao što je pomenuto, u vrijeme usvajanja Zakona o visokom obrazovanju oktobra 2003. godine, kada je i započela reforma visokog obrazovanja u skladu sa principima Bolonjske deklaracije, postojao je samo Univerzitet Crne Gore. Sada, pored tog državnog univerziteta, u Crnoj Gori postoje i dva privatna univerziteta. Potreba za donošenjem novog zakona leži u činjenici novih preporuka na nivou Evropske unije, usvojene deklaracije ministarskih konferencija o visokom obrazovanju, ali i neophodnosti konstantnog rada na unapređivanju kvaliteta visokog obrazovanja u našoj zemlji. Tako, dakle, ključne novine koje donosi predloženi zakon su u pravcu obezbjeđivanja, čini mi se najvažnije norme, kvaliteta i unapređivanja standarda i metodologija koje obezbjeđuju kontinuirano praćenje kvaliteta rada visokoobrazovnih ustanova. Poslove unapređivanja i razvoja visokog obrazovanja obavlja Savjet za visoko obrazovanje. Nadležnosti Savjeta su precizirane članom 10 Predloga zakona, kao tijelo koje imenuje i razrješava Vlada i u čiji trinaestočlani sastav se imenuju istaknuti stručnjaci iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, umjetnosti, reda studenata, iz oblasti privrede i drugih odgovarajućih oblasti i ima dominantnu ulogu u poslovima unapređenja razvoja visokog obrazovanja. Ono što se meni čini jako bitnim, što sam takođe pominjao u svojoj diskusiji na istu temu u julu prošle godine a tretira se i ovim predlog zakona, jeste obezbjeđivanje kvaliteta - poglavlje IV - kroz evaluaciju i samoevaluaciju, o čemu su govorile koleginice i kolege prije mene. Zatim, obezbjeđivanje kvaliteta kroz reakreditaciju ustanova, član 41. Navešću da u postupku reakreditacije evaluaciju ustanove vrši inostrana akreditaciona agencija za obezbjeđivanje kvaliteta. Inostrana akreditaciona agencija vrši evaluaciju ustanove na osnovu sopstvenih standarda za evaluaciju. Predlogom zakona je predviđeno rangiranje ustanova visokog obrazovanja po metodologiji rangiranja ustanova u evropskom prostoru visokog obrazovanja. Meni posebno su bila interesantna poglavlja 9 i 10, dakle pravila studiranja i studenti. Članom 83. predviđena je mogućnost organizovanje nastave kao i učenje na daljinu, a polaganje ispita održava se u prostorijama ustanove. Članom 86. predviđeno je da student koji se finansira iz državnog budžeta i ima najmanje 40 ICTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini ima pravo da se i u narednoj godini finansira iz budžeta. U poglavlju X Predloga zakona definisana su pored ostalog i prava i obaveze studenata zbog kojih uostalom i postoje ustanove visokog obrazovanja. Između ostalog, studenti imaju pravo na učešće od najmanje 20% u odnosu na ukupan broj članova u organima upravljanja i stručnim organima. Mirovanje prava i obaveza za vrijeme trudnoće, roditeljskog odsustva, duže bolesti i u drugim opravdanim slučajevima. Veliki broj predloženih amandmana, čuli smo da ih je 48, koi su bili ili će danas biti predmet razmatranja na matičnom odboru za prosvjetu, dokaz su velikog interesovanja za Predlog zakona. Rekao bih s pravom i uvjeren sam da ćemo u konačnom imati kvalitetnu zakonsku normu, koja će dodatno urediti oblast visokog obrazovanja. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Pešiću. Pošto je kolega Bojović sada došao sa odbora, možete li vi, kolega Braliću? Izvolite. Poslije kolege Bralića, pripremite se, kolega Bojoviću.
  • Uvaženi predsjedavajući, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, uvažena gospođice Kurpejović, Pred nama je jedan od temeljnih zakona koje danas treba da donesemo u Skupštini Crne Gore i mislim da nema važnijeg posla u ovom sazivu, u ovom zasijedanju od Zakona o visokom obrazovanju. Kao što su i moji prethodnici iz Kluba Socijaldemokratske partije nagovijestili, mi ćemo podržati ovaj zakon jer smatramo da to jeste iskorak u odnosu na postojeće rješenje, ali želim da sa vama i sa građanima podijelim nekoliko dilema. Prije svega mislim da postoji jedna praznina i drugo, mislim da su kolege iz Socijalističke narodne partije predložili jedan amandman koji zavređuje pažnju i o čemu ćemo se mi iz Socijaldemokratske partije izjasniti na način kako mislim da će unaprijediti predloženi zakon. U članu 86. stav 3 predloženog zakona stoji da oni studenti koji ostvare 40 kredita, a bili su na budžetu, imaju pravo da nastave studiranje o trošku države. Međutim, oni studenti koji su bili na samofinansiranju moraju da ostvare 60 kredita da bi stekli pravo budžetskog finansiranja i mislim da tu nije dobro zakonsko rješenje i tu postoji prostor da bi studenti bili ravnopravni i jednaki pred zakonom i imali iste šanse da koriste budžetska sredstva ove države. Stoga će Socijaldemokratska partija podržati amandman koji govori o ovim pravima. Takođe, jedno od dobrih zakonskih rješenja u predloženom zakonu jeste da se uvede monitoring odnosa, analiza na pet godina, da nam se ne bi desilo ono što se dešava već. Evo, navešću primjer Stomatološkog fakulteta. Imamo primjer da je 2011. godine upisano sa budžeta 17 studenata, 2012. takođe sa budžeta 17, a onda na osnovu analize tržišta rada odlučeno je da se ne upiše nijedan sa budžeta, već 17 samofinansiranja. Odmah naredne godine, to jest ove godine, na osnovu nove analize tržišta rada odlučeno je da se upišu svi studenti u ovoj godini na budžet. Tako da je ova generacija koja je upisana 2013. u šest generacija jedina koja je na samofinansiranju na osnovu nekakve nerealne analize tržišta rada. Zbog toga je dobro zakonsko rješenje koje je predviđeno da se u pet godina radi analiza tržišta rada i na osnovu toga donese odluka. Još jednom, Socijaldemokratska partija će zbog toga što smatra da ovo jeste iskorak podržati ukupno zakon, uz podršku amandmana Socijalističke narodne partije koji smatramo da unapređuje ovo zakonsko rješenje. Zahvaljujem se.
  • Hvala, kolega Braliću. Imamo trojicu prijavljenih, prvo kolega Bojović, zatim, dvije koleginice Filipović i Drobnjak.
  • S obzirom da je moj predhodnik bio kolega iz Socijaldemokratske partije, prije svega bih postavio pitanje toj partiji, odnosno pozvao ih da se izjasne. Da li oni imaju namjeru da nakon postignutog dogovora sprovedenog nakon političke trgovine sa DPS-om sada u Parlamentu podrže sve ono što u predhodnom periodu nisu podržavali zaoštravajući navodno odnose sa DPS-om i planirajući političku trgovinu koju su sproveli? Pošto vidimo da sada planiraju da podrže praktično nešto što je prošli put trebalo da bude odbijeno od strane SDP-a, a sada navodno nekim kozmetičkim izmjenama se opravdava ta podrška. Dakle, ako već govorimo o stanju u visokom obrazovanju prije svega treba reći da država Crna Gora nema zvaničnu državnu i objavljenu strategiju visokog obrazovanja. Međutim, u Crnoj Gori vladajuća partija, dakle Demokratska partija socijalista koja je sebe zapravo poistovjetila sa državom, i te kako brižljivo i sistematično sprovodi stvoju partijsku strategiju kada je u pitanju kontrola sistema visokog obrazovanja, odnosno kontrola univerziteta. Ova vlast na čelu sa DPS-om je do kraja ukinula autonomiju univerziteta, ona je uspostavila snažnu kontrolu nad svim fakultetima na Univerzitetu Crne Gore, tako da kada se u ovom trenutku otvori pitanje pozicije državnog univerziteta, odnosno Univerziteta Crne Gore i pozicije privatnih fakulteta, ja bih da razjasnim jednu stvar. U Crnoj Gori ne postoji državni univerzitet s jedne strane i privatni univerziteti i fakulteti s druge strane. I oni fakulteti koji pripadaju državnom univerzitetu su pretvoreni u privatne fakultete. Centralizacija koju je DPS sprovodio i koja je, mogu reći, u ovom trenutku dobila je svoje oblike i svoj izraz u predlogu ovog zakona je jasna i vdiljiva i u odredbama koje se tiču Savjeta kao, hajde rekao bih, glavnog organa u visokom obrazovanju koji treba da utvrđuje politiku razvoja visokog obrazovanja. Ako je ovim zakonom predviđeno da takav savjet bira Vlada, to je potpuno jasan pokazatelj da aktuelna vlast želi da uspostavi centralizaciju upravljanja u obrazovnom sistemu Crne Gore i na Univerzitetu Crne Gore. Vidljiva je degradacija na svakom koraku, degradacija visokog obrazovanja. To se vidi i po tome koji su ljudi imenovani za rektora i za predsjednika Upravnog odbora univerziteta. Dakle, partijski kadrovi. To se vidi i po objavljenim informacijama o tome da su profesori i asistenti na Univerzitetu Crne Gore i privatnim fakultetima plagirali svoje radove, među njima je kao što znamo i ministarka nauke. Sve to govori o jednom ponižavajućem položaju ili statusu u kojem se nalazi visoko obrazovanje u Crnoj Gori, univerzitet. Potpuno je jasno da su u predhodnom periodu državni univerzitet i svi drugi fakulteti svoju upisnu politiku prilagođavali logici profita, a ne potrebama tržišta rada. I ne može se ništa posebno postići ni ovim novim odredbama. Tako će da bude i u narednom periodu. Kad govorimo o finansiranju privatnih fakulteta, ja tvrdim da se na ovaj način samo pokušava pomoći vlasnicima privatnih fakulteta koji su došli u finansijske probleme. Kako? Tako što će se ponovo uzeti od države da bi se oni finansirali. Ponovo imamo favorizovanje privatnih ustanova u odnosu na državne, kao i u zdravstvenom sistemu. Ako mogu još tridesetak sekundi i završavam.
  • Dakle, ovdje se govori o potrebi da se navodno na privatnim fakultetima finansiraju studijski programi koji bi trebalo da budu od javnog interesa. Da vas ja pitam. Koji su to postojeći studijski programi na privatnim fakultetima koji već ne postoje na Univerzitetu Crne Gore? Nema ih. Dakle, ne postoji nijedan studijski program na privatnim fakultetima koji može da ostvari javni interes a da on već ne postoji na Univerzitetu Crne Gore. Postavlja se još jedno pitanje. Zašto bi država finansirala osnivanje takvih studijskih programa na privatnom fakultetu umjesto da pomogne osnivanje takvih programa na državnom univerzitetu? Samo zbog logike profita i zbog toga što je ovo privatna i partijska država.
  • Hvala, kolega Bojoviću. Riječ ima koleginica Filipović, zatim koleginica Drobnjak. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Uvažena gospođo Kurpejović, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani i građanke Crne Gore, Razvijeni svijet godinama vodi debate tražeći najbolje načine za podizanje funkcionalne pismenosti, upotrebljivosti stečenih znanja i primjenu novih tehnologija u sticanju i transferu znanja. Svi se slažemo da su univerziteti od vitalnog značaja za promovisanje društvenog, kulturnog i ekonomskog razvoja svake nacije. Univerziteti su zaduženi za čuvanje, prenošenje i unapređenje znanja putem nastave, istraživanja i pružanja usluga zajednici. Najveće reformske strategije kada je u pitanju visoko obrazovanje u Crnoj Gori pokrenute su u poslednjoj deceniji, ali ne samo u Crnoj Gori nego širom regiona i bile su vođene bolonjskim procesom. Promjene u zakonima su takođe otvorile debate i omogućile usvajanje zakona i u drugim oblastima politike visokog obrazovanja koje nijesu u direktnoj vezi sa bolonjskim procesom. Postojeći Zakon o visokom obrazovanju usvojen je u ovoj skupštini 2003. godine i njegov opšti cilj bio je obezbjeđenje veće autonomije visokoobrazovnim institucijama u njihovim aktivnostima, posebno u aktivnostima u vezi sa akademskim radom uz minimalno učešće i miješanje države, osim ukoliko je trebalo zaštiti javne interese. Zakon iz 2003. godine reguliše osnivanje privatnih visokoobrazovnih institucija, što je dovelo do otvaranja privatnih institucija i u našoj zemlji. Neću govoriti o predlozima i članovima ovog zakona koji je pred nama danas. Neću govoriti o samoevaluaciji, o akreditaciji, o reakreditaciji, o postupku osnivanja ustanova visokog obrazovanja, o uslovima, o sticanju akademskih znanja jer su o tome već govorile kolege u prethodnom periodu. Slažem se s kolegama da je jako bitno da se studenti dva puta godišnje pitaju da li su zadovoljni uslovima rada na Univerzitetu i da li su zadovoljni radom akademskog osoblja. Isto tako, smatram da nas život često demantuje, zakoni su jedno, a život je drugo, pa poslije ankete studenata vidjećemo da li će možda neki profesori kojima studenti nijesu bili zadovoljni imati neke posljedice poslije dobijenih ocjena u ovim anketama. Ono čime ću se pozabaviti je pitanje finansiranja visokog obrazovanja koje je jedno od najintenzivnije razmatranih pitanja u sferi politike visokog obrazovanja. Prenošenje dijela troškova studija na studente može se uočiti kao trend u zemljama u regionu. Osnovni uzrok ovoga jeste ograničeni državni budžet i nemogućnost da se izbore sa rastućim upisom na visoškolske institucije. Školarine, kao što su rekle moje koleginice i kolege, do sada predstavljaju značajan izvor prihoda za univerzitete. U strategiji razvoja i finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Gori koje je uradilo Ministarstvo prosvjete postoji podatak da 60% studenata u Crnoj Gori koji su upisani na državne univerzitete plaćaju školarinu. Budžetska mjesta, na primjer u Hrvatskoj i Srbiji, raspodjeljuju se na osnovu ocjena i rezultata sa prijemnog ispita, a izuzetak je Slovenija u kojoj je Zakonom o visokom obrazovanju zabranjeno naplaćivanje školarine redovnim studentima u prvom i u drugom ciklusu studija. U državnim institucijama ove školarine ne pokrivaju sve troškove studija. To se obično odnosi na nastavu i na ispite, a u nekim slučajevima školarina na privatnim fakultetima obuhvata i udžbenike, ali su one uglavnom više od školarina na državnim institucijama. U Crnoj Gori prosječna školarina na privatnim školama i univerzitetima iznosi do 1500 eura i tri puta je veća nego na Univerzitetu Crne Gore. Školarina se obračunava na različite načine. Čini mi se da ne postoje jasne smjernice kako bi iznos školarine trebalo utvrditi. Kod nas univerzitetski upravni odbor odlučuje o predlozima fakultetskih senata, a na kraju mora da se dobije odobrenje Ministarstva prosvjete. Školarine se uglavnom slivaju direktno u budžete fakulteta. U mnogim slučajevima prihod od ovih školarina čini značajan udio u ukupnom budžetu visokoobrazovnih institucija. Fakulteti imaju visok nivo autonomije kada je u pitanju odlučivanje šta će uraditi sa tim sopstvenim prihodima. Pokazalo se, takođe, da su i visokoobrazovne institucije vrlo snalažljive kada je u pitanju naplaćivanje različitih usluga studentima. Studenti plaćaju i upis i izdavanje diploma i ponovno prijavljivanje ispita i različita uvjerenja itd. tako da smatram da treba ovu inflaciju različitih naplata ograničimo, što je u Crnoj Gori i urađeno. Crna Gora i Slovenija zakonom ograničavaju te administrativne takse koje mogu uvesti visokoobrazovne institucije. U svakom slučaju, slažem se da je zakon jedan značajan iskorak naprijed zbog svih ovih diskusija koje su ranije kolege imale, ali ja sam se bavila najviše finansiranjem. Hvala.
  • Hvala, koleginice. Kolega Abazoviću, zamolio bih vas da odustanete od komentara zato što smo probili vrijeme. Može jedan minut, a dao sam vam dva minuta prošli put. Može, izvolite, jedan minut.
  • Hvala, potpredsjedniče Raduloviću, biću kratak. Prvo, moram da se izvinim jer sam napravio jednu materijalnu grešku na koju me podsjetio profesor Popović, ja pripadam akademskoj zajednici po zvanju i po nekom angažmanu, ali to je bila jedina materijalna greška. Htio sam gospođu, dragu koleginicu Filipović da pitam i predstavnike Vlade, samo ako može, mislim da je ovo krucijalno pitanje, da Vlada kaže da li će Vlada da bude arbitar, kome od privatnih fakulteta ili univerziteta pomaže, pruža finansijsku pomoć. Da li mislite da je to nešto što je saglasno sa dobrom praksom, da Vlada arbitrira i kaže - ovom univerzitetu ćemo da pružimo finansijsku pomoć, a ovom nećemo? Ako mislite da će oni prioritete da rješavaju i određuju na pravilan način, svaka čast, tu ne bih dalje. Mogao bih da komentarišem, ali ne želim. Postavljavam pitanje da li se Vlada postavlja kao arbitar.
  • Hvala, kolega Abazoviću. Hoćete li u ime Vlade?
  • Ovdje imamo Savjet koji se bavi programom jedne visokoškolske obrazovne institucije, oni će konkurisati programom, na osnovu programu će dobiti sredstva.
  • Hvala, koleginice. Izvolite, koleginice Drobnjak.
  • Hvala, potpredsjedniče. Uvažena pomoćnice ministra gospođo Kurpejović, koleginice i kolege, Krenuću svoju diskusiju pokušavajući da odgovorim kolegi Abazoviću na pitanje. Odgovor je vezan za amandman koji su podnijeli kolega Šehović i kolega Andrija Popović, gdje je u članu 67 jasno definisano da mora da postoji javni interes i da taj program ne postoji na državnom univerzitetu. Znači, jasno definisana dva uslova kada će privatni univerzitet dobiti nadoknadu. To je amandman koji je predlagač zakona prihvatio i postao je sastavni dio zakona. Znači, jasno definisano i promijenjeno u svakom stavu člana 67, ali prihvaćen je i postao je sastavni dio zakona. Da samo podsjetim da je Zakon o visokom obrazovanju usvojen 2003. godine, one iste godine kada je Crna Gora pristupila bolonjskoj deklaraciji i da je u jedanaest godina on šest puta pretrpio izmjene. U tih jedanaest godina upisalo se deset generacija studenata i studentkinja prema novim pravilima bolonjskog studiranja, ali i povećan je broj ustanova za visoko obrazovanje i broj studenata i studentkinja. Tako da je sasvim logično bilo da se donese i novi zakon o visokom obrazovanju koji će da bude primjeren vremenu u kome jesmo. Ono što sam prepoznala kao jako važnim jeste da se u ovom novom zakonu prepoznaju dva nova cilja visokog obrazovanja pored onih koji su već postojali. To su razvoj istraživački orijentisanog visokog obrazovanja i obezbjeđivanje uslova za nesmetan pristup visokom obrazovanju. Smatram da su to jako važni ciljevi i da će oni biti postignuti primjenom ovog zakona. Takođe, smatram važnim da je u zakonu prepoznato važnim, pa je onda normirano i kao posebno poglavlje obezbjeđivanje kvaliteta koje se prepoznaje kroz samoevaluaciju i ocjenu kvaliteta, reakreditaciju ustanova i istraživanje tržišta rada. Moje kolege i koleginice su govorili o tome šta je samoevaluacija, reakreditacija. Jako je važno da oni koji koriste usluge ustanova visokog obrazovanja imaju dva puta godišnje mogućnost da ocijene kvalitet te usluge, a da reakreditaciju ustanova izdaje inostrana nezavisna međunarodna agencija. Važan segment je i da je prvi put normirano cjeloživotno učenje, jer u globalizacijskim procesima više znanja i stručnosti, bolje vještine, sposobnosti i kvalifikacije su jedan od faktora koji određuju i poziciju na tržištu rada i bolji pronalazak posla, a cjeloživotno učenje i obrazovanje je put ka bržem i kvalitetnijem zapošljavanju. Važno je napomenuti, mada se o tome danas govorilo, da je u Zakonu prepoznat i princip afirmativne akcije za studente sa invaliditetom, i da se ta afirmativna akcija prepoznaje u tri člana, na način da su studenti sa invaliditetom oslobođeni plaćanja školarine, da se upisuju na osnovne studije i na specijalističke studije prema principima afirmativne akcije, a da je jako po meni važno, i vjerujem da će Ministarstvo propisati bliže uslove i kriterijume, način i postupke upisa u prvu godinu studija, jer je Zakonom samo definisano da će se primjenjivati princip afirmativne akcije. Takođe, po meni jako važno je da je u ovom zakonu u poglavlju akademsko osoblje prvi put normirano položaj saradnika u nastavi gostujućih profesora, ali i pitanje zaštite od plagijata. I vjerujem da će se na univerzitetima, i državnom i privatnim, donijeti i utvrditi etički kodeks akademskog osoblja, kojim bi se, između ostalog i tretiralo pitanje plagijata da ne ostane samo na ovome što je Zakno definisano. I naravno, moram pomenuti učenje na daljinu kao opet prvi put normirano u Zakonu, po meni jako važno. I završiću s tim da je Zakon usklađen sa pravnom tekovinom Evrpske unije i da se to najbolje ogleda u onom članu koji definiše da strani državljani mogu pod jednakim uslovima kao i crnogorski upisati fakultete u Crnoj Gori.
  • Hvala i Vama, koleginice. Kolege, pravimo pauzu do 16.30h u kojem periodu do tada će matični odbor razmatrati amandmane. Prijatno. -Pauza-
  • Poštovani poslanici, po dogovoru idemo na početak glasanja o Predlogu zakona o visokom obrazovanju. Prvo glasanje je u načelu većinom glasova svih poslanika 41 u ovom parlamentu. Izvolite, za, protiv uzdržani. Hvala vam.Glasalo je 59 poslanika, 49 za, tri protiv, sedam uzdržanih.Konstatujem da je Zakon dobio većinu u načelu. Bilo je 57 amandmana. Očigledno podstiču na domaćinski rad zakon i obrazovanju. Zakonodavni odbor osam amandmana koji su sastavni dio Predloga zakona.Poslanica Nada Drobnjak jedan amandman o kojem treba glasati. Izvolite, koleginice Drobnjak. Koleginica Drobnjak je odustala od amandmana. Poslanici Šehović i Vuksanović šest amandmana koji su sastavni dio Predloga zakona, s tim što je amandman 4 u izmijenjenoj formulaciji. Je li to u redu, koleginice Vuksanović? Hvala vam. Poslanik Kalač jedan amandman o kojem treba glasati. Izvolite, kolega Kalač.
  • Hvala vam, predsjedniče. Odustajem od predloženog amandmana.
  • Hvala, kolega Kalač. Andrija Popović šest amandmana. Amandman 6 je u izmijenjenoj formulaciji sastavni dio Predloga zakona, a od amandmana 3, 4 i 5 je odustao. Amandman 1 i 2 su na Zakonodavnom odboru spojeni u amandman 1, jer se odnosi na isti član i o njemu treba glasati. Znači tehnički amandman 1 i 2 je postao amandman 1. Amandmani 3,4 i 5 su vam prihvaćeni. Odustali ste. Amandman 6 vam je prihvaćen u izmijenjenoj formulaciji. Znači, glasa vam se o amandmanu 1. Izvolite.
  • Kad se budem javio i obrazložio o amandmanima reći ću, dakle 3,4 i 5 su amandmani koji su sadržani u amandmanima poslanika Šehovića i poslanice Vuksanović.
  • Ovo je samo da provjerimo je li tačno ovo što treba da radimo.Daću vam riječ svakako. Hvala na pomoći. Poslanici Branka Bošnjak, Jelisaveta Kalezić, Milan Knežević i Ljiljana Đurašković 21 amandman, od kojih je amandman 1 sastavni dio Predloga zakona, a o ostalima treba glasati. Dva su, 1 i 18.Hvala koleginice Kalezić, za vas hvala a za službu kritika. Hvala. Ostalo je 19 amandmana u proceduri pa ćete se izjašnjavati o njima kada dođe na dnevni red. Ostalo je 19 amandmana u proceduri pa ćete o njima govoriti u pojedinostima. Samo trenutak. Izvolite, generalna direktorice Kurpejović.
  • Zahvaljujem. Amandman koji se tiče etičkog kodeksa je prihvaćen, ostali nijesu.
  • Znači, samo je jedan prihvaćen, 18 nije. Provjerite to dok dođemo do pojedinosti, a imamo spornost, pa ćemo je rješavati u posetupku. Poslanica Jonica šest amandmana, izvinjavam se. Može, bolje sad nego poslije.
  • Gospodine predsjedniče, Ovdje je izvještaj Odbora, radu Odbora je prisustvovala gospođa Kurpejović, gdje kaže Odbor je odlučio da predloži Skupštini da prihvati amandmane 1 i 18. Ako predlagač nije, a rečeno je da je, ja sam tako shvatila, evo tu je i predsjednica Odbora.
  • Odbor je prihvatio, ali nije predlagač.
  • Predlagač je uvažio, rekao je da je kodeks, moguće da sam ja bila suviše pristrasna jer sam zastupala amandmane. Izvinjavam se svima. Izvinjavam se svima ali i dalje mislim ono što sam rekla.
  • Nije teško povjerovati u tu činjenicu. Hvala vam, provjerićemo. Poslanica Jonica šest amandmana o kojima treba glasati.Hvala vam. Poslanik Perić dva amandmana o kojim treba glasati. Nije tu. Poslanici Perić i Tuponja jedan amandman o kojem treba glasati, očigledno su na glavnom odboru. Poslanici Perić i Jasavić dva amandmana o kojim treba glasati. Poslanik Abazović tri amandmana o kojima treba glasati. I to je to. Kolege iz Pozitivne su očigledno na partijskim organima. Molim vas, uobičajeno je u najvažnijem dijelu, a to je glasanje, mi imamo najmanje interesovanja.Više volimo svoje riječi nego rezultate svojih riječi, a to je zakon ono zbog čega i postojimo. Koleginica Drobnjak i Kalač su odustali od svojih amandmana. Poslanik Popović jedan amandman, to je onaj objedinjeni 1 i 2.Izvolite.
  • Amandman 1 i 2 na Zakonodavnom odboru tiču se člana 50 đe nema trajanja mandata kod privatnih fakulteta. U članu 50 stav 2 riječi "trajanje mandata" brišu se. Obrazloženje: Bez obzira što se radi o privatnom univerzitetu, Zakonom se mora propisati trajanje mandata rektora. Nije logično da mandat rektora privatnog univerziteta može biti doživotan, naročito zbog činjenice da se za finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama mogu obezbijediti sredstva u budžetu Crne Gore. Dodaje se stav koji glasi: "Rektor privatnog univerziteta se bira na period od pet godina i isto lice može biti birano dva puta uzastopno". Kao što sam rekao, amandmani 3,4 i 5 su prihvaćeni kao modifikovani kroz amandmane sa poslanikom Šehovićem i poslanicom Vuksanović, tako da se može reći da su i zajednički formalno nijesu suštinski jesu. Tiče se finansiranja studenatana privatnim ustanovama. Za finansiranje studenata na studijskim programima koji su od javnog interesana privatnim ustanovama predviđena su sredstva u budžetu Crne Gore, koja moraju biti maksimalno zaštićena od bilo kakve zloupotrebe, naročito imajući u vidu činjenicu da su pojedini državni funkcioneri vlasnici ili suvlasnici privatnih ustanova. Zbog naročitog interesovanja javnosti finansiranje studenata na privatnim ustanovama i uslovi za korišćenje eventualnih sredstava iz budžeta Crne Gore moraju biti maksimalno transparentni,.... okolnostima kad državni univerzitet nema dovoljno kapaciteta za neophodnim stručnim kadrovima. I amandman 6 posljednji, on je kao modifikovan prihvaćen od predlagača a tiče se člana 68. Zahvaljujem.
  • Logično je vaše objašnjenje, kad neko obavlja javnu djelatnost privatnim sredstvima ima i javnu odgovornost. Prema tome, mandat postoji koliko ja znam na svim univerzitetima u svijetu koji su privatni, bez izuzetka, u Americi, i nelogično je da nema mandata za rektora kao istog za sve. Ali, očigledno da mi ne shvatamo privatno kao odgovorno, nego privatno kao iznad zakona, a ne kao najpodložnije kontroli zakona, jer je interes dominantan. Izvolite.
  • Hvala, predsjedavajući. Predlagač je odbio amandman koji je dostavio kolega Popović iz razloga što Zakonom nije propisano da će se studenti na privatnim ustanovama obavezno finansirati. I samim tim država ne može propisivati da će neko biti rektor na privatnom, da će mu mandat biti pet godina i koliko puta će se birati. I nema uporedne prakse da na privatnim ustanovama da se propisuje koliko puta rektor može imati mandat i koliko godina mu traje mandat.
  • Ne želim da lobiram za amandman. Obrazovanje je javni interes, bez obzira ko ga finansirao. Obrazovanje podliježe normama, licenciranju i svemu ostalom.Mora postojati odgovornost jer postoji revizija poslovanja i svega ostalog. Ali, izvolite, za to postoji glasanje u Parlamentu. Stavljam na glasanje amandman kolege Popovića, amandman 1. Izvolite, za, protiv, uzdržan.
  • Hvala vam. Glasalo je 63 poslanika, 30 za, nije bilo protiv, 33 uzdržana, amandman nije dobio potrebnu većinu. Idemo na amandman dvadeset poslanice Bošnjak, Kalezić, Kneževića i Đurašković. Izvolite, koleginice Đurašković.
  • Hvala lijepa. Amandman broj 1 o etničkom kondeksu na univerzitetu je ušao u sastav zakona. Obrazlažem amandman 2. Nadležnost savjeta za visoko obrazovanje u članu 10 tačka 5 mijenja se i glasi:“Savjet daje mišljenje o broju studenata i iznos o finansijskih sredstava kojaste izdvajaju za finansiranje studenata koji ne studiraju na državnom univerzitetu. Obrazloženje: Obzirom da predlažemo da ovaj zakon ne treba da omogući finansiranje privatnih visokoškolskih institucija u Crnoj Gori, razvijanje nečjeg privatnog biznisa na račun građana Crne Gore, već treba da propiše stipendiranje, finansiranje studenata koji pohađaju studijski program za sticanje kvalifikacija za neko u Crnoj Gori deficitarno zanimanje, a koji ne postoji na državnom univerzitetu, u nadležnosti savjeta za visoko obrazovanje bi trebalo da stoji obaveza da savjet daje mišljenje o broju studenata i iznosu sredstava koja se izdvajaju za finansiranje studenata koji ne studiraju na državnom univerzitetu. To je amandam broj 2. Hoćemo li mi da podijelimo pošto ih ima mnogo ili kako ili jedan za drugim, kako ćemo glasati?
  • Ajde da glasamo broj 2. Izvolite. Za, protiv, uzdržani? Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 59 poslanika,23 za, 21, protiv, pet uzdranih, amandman nije dobio potrebnu većinu. Izvolite.
  • Vjerujem da ću imati više sreće, a vidim da je pažnja kolega dostigla tačku usijanja i vjerujem da će to biti ispraćeno i glasanjem za. Znači, član 11 se mijenja i glasi: Savjet imenuje i rješava Skupština Crne Gore na predlog ovlašćenog subjekta.Savjet ima 13 članova koji se imenuju na periodod četiri godine. Sedam članova se bira iz reda redovnih profesora, vrhunskih naučnika u zvanju naučnog savjetnika, odnosno umjetnika sa međunarodno priznatim referencama iliosvjedočenim doprinosom o nacionalnoj kulturi, od toga četiri člana predlog senatu Univerziteta Crne Gore, a tri člana na predlog senata ili vijeća privatnih više školskih ustanova, dva člana na predlog Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, jedan član na predlog privredne komore, jedan član na predlog NVO-a, jedan član iz reda saradnika na Univerzitetima na predlog asocijacije saradnika i studenata, posle diplomskih i doktorskih studija, jedan član iz reda studenata na predlog studenksog parlamenta. Izuzetnood stava 2 ovog člana prestavnici iz reda saradnika i studenata imenuju se na period od dvije godine. Član savjeta ne može biti lice izabrano ili postavljeno na funkciju udržavnom organu, organu lokalne samouprave, član organa političke stranke ili lica na dužnosti u organu upravljanja ili rukovođenja u visoko obrazovanje. Obrazloženje: Smatramo da Savjet za visoko obrazovanje treba da bira Skupština Crne Gore, kao što je slučaj u zemljama u regionu, a ne Vlada čime mu se daje na značaj. Tačnije definisane strukture savjeta i oblašćenih predlagača smanjiće se moguća samovolja Vlade. Takođe smo vodili računa da se izbjegne politički uticaj pri izboru članova i favorizovanje privatnih institucija koje je na žalost postalo u trend u Crnoj Gori. Podsjetiću Vas da pojedini članovi Vlade će određivati savjet, a angažovani su na privatnim univerzitetima odnosno pojedini ministri, u svojoj diskusiji sam i spomenuo koji su to ministri oni će odlučivati koji su to predmeti od izuzetnog značaja na privatnim univeriztetima gdje oni usput i predaju.
  • Hvala. Ima i poslanika koji predaju, ne samo ministara. Izvolite, za, protivim, uzdržan. Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika, 26 za, 22 protiv, 12 uzdržanih, konstatujem amandman nije prihvaćen, to je amandman 3. Izvolite, kolega Kneževiću, hoćete li dalje.
  • Žalim zbog neuspjeha, ali je ipak jedan civilizacijski iskorak i nastojaću da ubuduće i dalje podnosim amandmane. Amandman broj 4 u članu 14 stav 1 - nakon riječi fakultet dodaje se riječ insitut. Smatramo da naučni instituti treba da budu uvršteni u listu ustanova visokog obrazovanja, a na većinu od njih se odvija i nastava primjer Instituta za strane jezike na kome se realizuje studijski program prevodilaštvo. Amandman broj 5 u članu 32 nakon stava 4 dodaje se novi stav koji glasi: Ustanova ne može vršiti statusnu promjenu u smislu vlasničke strukture kroz privatno javno partnerstvo. Obraloženje: Smatramo da statusne promjene kroz vlasničku strukturu putem privatno javnog partnerstva u oblasti visokog obrazovanja ne smiju dozvoliti jer bez jasno propisane zabrane bi ostavili mogućnost za manipulacije te smatramo da čisto vlasništvo ili javno ili privatno najbolje je rješenje za zdravu konkurenciju. Smatramo da ne trebamo omogućiti da država ulazi u vlasništvo privatnih i visoko školskih institucija, niti obrnuto, a nejasno definisana norma bi mogla dovesti do slobodnog tumačenja i privatizacije pojedinih državnih fakulteta, a takođe bi država mogla da finansijski uskoči ukoliko zaškripi u poslovanju privatnih visokoobrazovnih institucija, a nije rijetkost da građani finansiraju nećiji propali privatni biznis, zbog toga smatramo da treba dodati i stav 4. Ija zahvaljujem na izuzetnoj pažnjigospođice Kurpejović, koja je trebala da se izjasni o ovim mojim anamdmanima. Zahvaljujem.
  • Čuli ste obrazloženje. Otvaramo glasanje za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasalo je 57 poslanika, 22 za, 19 protiv, 16 uzdržanih, konstatujem da amandman 4 nije prihvaćen. Amandman 5. Želite li obrazložiti koleginice Đurašković? Izvolite.