• Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, otvaram 7. śednicu jesenjeg zasijedanja u 2014. godini - može i sjednicu, a ne može sednicu - sa željom da uz Premijerski sat kao posebna śednica ovo bude i ukupan naš rad i zaključni rad u 2014. godini. Treba da konstatujemo neke ostavke. Kolega Radulović je podnio ostavku na funkciju člana Senata Prijestonice, pa objavljujem da kolega Radulović više nije senator Prijestonice. Prije toga da usvojimo i zapisnik sa šeste, posebne sjednice drugog redovnog zasijedanja. Ima li primjedbi? Hvala. Usvojili smo zapisnik sa šeste posebne śednice. Imamo dnevni red. Izvolite, kolega Bojoviću. Proceduralno.
  • Zatražio sam proceduralno reagovanje. Možda ću izaći izvan okvira onoga što Poslovnik predviđa, predsjednik Skupštine će to procijeniti, već sam mu najavio ovu proceduralnu reakciju. Naime, želim da pozovem da se Skupština Crne Gore odredi prema činjenici dramatičnog pogoršanja i onako teške ekološke situacije u Pljevljima. U Pljevljima već danima, već nedeljama, zagađeni su i nijesu za upotrebu ni voda, zagađen je i vazduh. Pozivam da se od strane Skupštine, polazeći od njenih ustavnih nadležnosti razmotri i uvođenje vanrednog stanja u opštini Pljevlja, dok se ne sanira ovako dramatično pogoršanje ekološke situacije i dok se ne predvide mjere za ostvarivanje osnovnih prava i osnovnih potreba građana Pljevalja. Smatram da bi bilo dobro da ova Skupština stane u zaštitu člana 23 Ustava Crne Gore koji kaže da svaki građanin ima pravo na zdravu životnu sredinu. Nadam se da se to pravo odnosi na građane Pljevalja. Pozivam da eventualno odbor koji je nadležan za zaštitu životne sredine razmotri po hitnom postupku ovo pitanje, da predloži Skupštini zaključke, između ostalog i da predloži da Skupština, shodno svojim ustavnim nadležnostima, uvede vanredno stanje u opštini Pljevlja. Kratko obrazloženje. Jutros u 9.00 h je, po zvaničnim podacima, izmjereno da je koncentracija PM čestica koji izazivaju kancerogena oboljenja i kardiovaskularna oboljenja jedanaest puta veća od dozvoljene granice. Dakle, da je ta koncentracija otrovnih čestica u vazduhu jedanaest puta veća od dozvoljene. Takođe, po izjavama sanitarnog inspektora i izjavama dermatologa u Domu zdravlja u Pljevljima, voda u gradskom vodovodu nije za upotrebu. Ovako kaže dermatolog u opštini Pljevlja. Ova voda se ne preporučuje ni za umivanje, pranje zuba i kupanje, a posebno za kupanje beba. Možda je ovo sada ulaženje u detalje, ali je stanje krajnje zabrinjavajuće. Dalje, izjava sanitarnog inspektora voda gradskih vodovoda na izvorištu Pliješ, Jugošnica, Breznica i dalje je higijenski neispravna i nije za upotrebu osim za tehničke potrebe. Ukazujem da od 3. decembra, dakle skoro petnaest dana voda u Pljevljima nije za piće. Već nedeljama i mjesecima traje prekoračenje dozvoljene granice kada je u pitanju zagađenost vazduha. Očekujem da ova Skupština zauzme stav i da se utvrdi ko je nadležan da preventivno reaguje i da predvidi određene mjere zaštite stanovništva. Na primjer, da li djeca u Pljevljima treba da idu u škole ili ne treba, jer različite institucije prebacuju odgovornost jedne na drugu, da se to utvrdi, pa onda da se predvide i jasne mjere reakcije na ovakvo jedno stanje. Ukazujem na činjenicu da bez obzira što je već 15 dana voda zagađena, niti jedne cisterne nema u gradu koju bi građani mogli da koriste. Pozivam da se razmotre sve mjere. Ovdje ne politizujem, ovdje ukazujem na činjenicu da mi ovdje raspravljamo o autoputu, o slanju vojske u misije u Avganistan, a građani u Crnoj Gori nemaju mogućnost da ostvare svoja osnovna prava i osnovne potrebe. Hvala.
  • Hvala vam. Danas imamo i uvrštavanje u dnevni red Rezoluciju o zaštiti životne sredine, imamo matični odbor. Pozivam matični odbor da se što prije sastane i na osnovu relevantnih podataka nadležnih insituticija razmotri stanje u Pljevljima i da dobijemo u što kraćem roku predlog zaključaka koje će ova Skupština razmotriti i povodom Rezolucije o zaštiti životne sredine. To je način na koji ova Skupština može da radi. Mogli smo i prije ako tako dugo traje, nije se trebalo čekati plenarno zasijedanje, Odbor je to mogao da uradi prije i mogli su poslanici prije da traže sjednicu Odbora gdje bi se to razmatralo. Tako da se procedure znaju, ako želimo biti efikasni i primjer kako radimo sistemski. Kolega Bojoviću, morate da pokrenete inicijativu preko vaših poslanika za sjednicu Odbora, ako ne ja ću je sazvati. Hvala vam onda. Dobijte predlog zaključaka, čujte relevantne informacije i dajte što treba da tražimo od državnih organa kao Skupština. Kada to bude spremno, stavićemo tu tačku prioritetno na dnevni red. Mislim da je to način na koji ova Skupština može da radi. Prioritetno, samo vi završite vaš dio posla. Idemo na utvrđivanje dnevnog reda. Desilo se ono što se obično desi krajem godine, da smo pored predloženog dnevnog reda dogovorili još 14 tačaka. Nisam siguran da ćemo završiti, ali negdje smo se dotle dogovorili da proširimo dnevni red. To je dogovor sa Kolegijuma, ne mali obim, ali da pokušamo. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodne misije ... Predlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola 2 Sporazuma o izmjeni i dopuni i pristupanju Centralno evropskom sporazumu o slobodi trgovine, Dodatnog protokola 3 Sporazuma o izmjeni pristupanja Centralno evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, ovako kao i obično vrlo prosti naslovi, Predlog zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima, Predlog odluke o izdavanju i finansiranju javnih glasila nedeljnika na albanskom jeziku Koha Javore, zatim Predlog zakona o dopuni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, radi se o Petnjici da bi mogla da uzima iz egalizacionog fonda i Gusinje, izvinjavam se, Predlog rezolucije o životnoj sredini, kao što sam najavio, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju u dvije verzije i Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju opozicioni i DPS. Razmatraćemo ih objedinjeno. Imamo i treću verziju Predloga zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Očigledno smo zemlja koja ima rast tog problema. Meni je tako predstavljeno ovdje kao Vladin. Deseti je Vladin, a ovo je poslanika DPS-a. Tačka 13 Izvještaj o toku evropskih integracija za period januar - jun 2014. godine, zakonska obaveza koja nije bila ispunjena, a ističe godina. I 14. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica koji su podnijeli poslanici Vuletić, Adrović i još nekoliko poslanika, izvinite, iz DPS-a koji se tiče penzionog statusa i pokušaja kako sam obaviješten, vidjećemo je li to tako, da penzije ne bi padale ako bar ne mogu rasti. Uz ono što ste dobili, možemo dalje predlagati da se proširi dnevni red, ali mislim da nećemo stići. Mi moramo završiti ovu godinu. Imamo predloge kolege Gošovića i kolege Damjanovića. Imamo dva predloga za proširenje dnevnog reda ili dva, nemamo treći. Kolega Gošović, izvolite. Da vidimo hoćemo li ići na 15. ili 16. tačku, plus.
  • Prije mog predloga, gospodine predsjedniče imao bih jedno proceduralno reagovanje. Vidim da je u predlog dnevnog reda uvršćen Vladin predlog za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, kojim se propisuje između ostalog, da ako bi procenat koji predstavlja zbir 75% procenata rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i do 25% rasta, odnosno pada zarada, doveo do negativnog usklađivanja vrijednosti penzija za jedan lični bod, da se te penzije ne usklađuju. Dakle, štite se interesi penzionera, ukoliko bi došlo do ovakvog, da tako kažem, zbira, odnosno pada zarada i cijena. Međutim, Vlada nije podnijela, a potpuno je ista pravna situacija predlog za izmjenu i dopunu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojim zakonom je između ostalog propisano, kad je u pitanju usklađivanje visine materijalnih davanja i socijalne i dječije zaštite, da se i ta davanja usklađuju polugodišnje, od 1. januara i 1. jula tekuće godine sa kretanjem troškova života i prosječne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore na osnovu statističkih podataka za prethodno polugodište u procentu koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i plovine procenta rasta, odnosno pada zarada. Ovakvo zakonsko određenje Ministarstvo rada i socijalnog staranja primijenilo je 1. jula ove 2014. godine i umanjilo naknade socijalne i dječije zaštite po ovom osnovu. I pored zaključaka ove Skupštine da se te naknade povećaju ako raste procenat prihoda budžeta u odnosu na planirana sredstva. Vlada ne podnosi Predlog zakona da se i korisnici socijalne i dječije zaštite zaštite po ovom osnovu kao penzioneri. Na Odboru za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu prije neki dan kada smo razmatrali predlog budžeta, ja sam predstavniku Vlade iznio tu potrebu da Vlada predloži ovakav Predlog zakona. Shvatio sam da će to biti urađeno, na žalost nije urađeno. I jednostavno i sam bih podnio takav Prijedlog zakona da nijesam očekivao da će Vlada to da uradi shodno onome što je bio i razgovor na Odboru za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu. To nije urađeno i sada će korisnici socijalne i dječije zaštite da dođu u položaj da im se po ovom osnovu umanjuju te naknade onolike kolike su i da im se ne obezbijedi ta zaštita ukoliko se ne iznađe način da se i predlog ovog zakona, znam da nije spreman i da danas se ne može uvrstiti u dnevni red ovog zasijedanja, ali zaista bi bilo neophodno da iznađemo neki način, makar i kršili odredbe našeg Poslovnika da se i takav Predlog zakona iz istih razloga i osnova kao što se radi za korisnike penzija, uradi i za korisnike socijalne i dječije zaštite. Zahvaljujem predsjedniče.
  • Naći ćemo način, samo Vi dogovorite zakon, konsenzusom. Naći ćemo način da to završimo. Izvolite, da ne kršimo Poslovnik.
  • Predložili smo kolega Aleksandar Damjanović, Obrad Gojković i ja Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Evo kratko obrazloženje: Jedna od mjera agrarne politike utvrđen u Zakonu o poljoprivredi i ruralnom razavoju predstavljaju socijalni transveri porodične poljoprivrednim domaćinstvima. S tim u vezi odredbama člana 24 Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju propisano je da Vlada može na predlog nadležnog Ministarstva da utvrdi plaćanje staračke naknade nosiocu porodičnog poljoprivrednog domaćinstva za muškarce preko 65 a žene preko 60 godina života, kao i olakšice za obavezno socijalno osiguranje poljoprivrednicima, te da su bliži uslovi za isplatu staračkih naknada propisuje agro budžetom. Saglasno navedenim ovlašćenjima, Vlada je odredila staračku naknadu od 40 eura na mjesečnom nivou. Ta staračka naknada u tom iznosu obezbjeđuje se za jednog supružnika ukoliko živi na selu i bavi se poljoprivredom, a nema nikakvih drugih primanja. To pravo sada prema podacima Ministarstva poljoprivrede u mjesecu novembru 2014. godine koristilo je 4.961 lice, u odnosu na 2013. godinu broj korisnika ovog prava umanjen je za 178 korisnika. Iznos staračke naknade nije mijenjan od 2009. godine. Riječ je o kategoriji stanovništva koji su radni vijek proveli na selu baveći se poljoprivredom, a nijesu ostvarili nikakva prava na novčana primanja, niti penziju, niti neko drugo primanje. Podnošenje Predloga zakona ima za cilj da koliko toliko poboljša materijalni položaj staračkih domaćinstava koji danas održavaju u životu brojna udaljena sela kojima prijeti depopulacija i napuštanje. Ovo posebno ako se ima u vidu da su korisnici staračke naknade u obavezi plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 12 eura na mjesečnom nivou. Donošenje predloženog zakona iznad staračke naknade na mjesečnom nivou iznosio bi 50 eura i 20 centi, dakle, 50% najniže penzije u Crnoj Gori. Znači, predstavljao bi neko povećanje od svega 10 eura na mjesečnom nivou. Da bi predložena primjena zakona mogla teći od 1. januara 2015. godine paralelno sa razmatranjem Predloga zakona o budžetu za 2015. godinu u dnevni red predstojeće sjednice Skupštine neophodno bi bilo uvrstiti i Predlog ovog zakona. S tim u vezi očekujem vaše, kolege i koleginice, razumijevanje u odnosu na Predlog ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Gošoviću. Za ovo prvo pomoć, da ne napravimo propust oko socijalne i dječije zaštite. Znači, dogovorite se, ja ću naći načina da u skladu s Poslovnikom to završimo. Izvolite, čuli ste predlog kolege Gošovića, dopuna dnevnog reda, za, protiv, uzdržani. Otvaram glasanje. Dopuna Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Hvala vam, glasalo je 68 poslanika, 35 za, nije bilo protiv, 33 uzdržana. Predlog je uvršten u dnevni red. Kolega Damjanoviću, izvolite.
  • Poštovani građani, Ja i kolega Danko Šarančić smo podnijeli Predlog izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima. Radi se o čisto tehničkim izmjenama. Odbor ga ima na sjednici sjutra. Smatram da nema nikakvog razloga da se tih nekoliko članova zakona ne razmotri ovdje i o njima ne odluči Parlament. Radi se dakle, o normama koje usklađuju rad na tržištu kapitala i otklanjaju neke prepreke koje su se pokazale tokom primjene važećeg zakona. Evo, negdje ukoliko to kolegama nešto znači, da bi dobio prohodnost ovdje da se obavi kraća rasprava, ukoliko ne bude konsezusa oko tih zaista tehničkih izmjena, nema potrebe ja ću povući taj Predlog zakona prije glasanja, ali neka bude u plenumu samo da možemo da se o njemu faktički ovdje obavi rasprava. Toliko i hvala.
  • Hvala Vam. Čuli ste skraćeno obrazloženje. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam, glasalo je 70 poslanika, 36 za, jedan protiv, 33 uzdržana. Konstatujem da je predlog dobio potrebnu većinu, i on je sastavni dio kao tačka 16, dopuna 16. Stekli su se uslovi da se izjasnimo o cjelini dnevnog reda, osnovni dnevni red plus 16 tačaka koje sam pročitao, dobićete odmah kao i obično prečišćen dnevni red. Izvolite, za, protiv, uzdržani. Hvala vam, glasalo je 66 poslanika, 65 za, nije bilo protiv, jedan uzdržani. Konstatujem da smo usvojili predloženi dnevni red sedme ṥednice jesenjeg zasijedanja u 2014.godini. Dogovor je da ovdje zastanemo sa sedmom śednicom i da se vratimo na obaveze ranije. 17.12.2014.
  • Dobar dan svima, pozdravljam naše goste, građane i otvaram SEDMU SJEDNICU. Prva tačka dnevnog reda PREDLOG ZAKONA O ZAVRŠNOM RAČUNU BUDŽETA CRNE GORE ZA 2013. GODINU, sa Izvještajem o reviziji Završnog računa budžeta Crne Gore za 2013. godinu i Godišnjim izvještajem o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2013oktobar 2014. godine. Ovlašćeni predstavnici Vlade su: dr Radoje Žugić, ministar finansija i Miodrag Radonjić, generalni direktor Direktorata za državni trezor u Ministarstvu finansija. Ovlašćeni predstavnici Državne revizorske institucije su: dr Milan Dabović, predsjednik Senata i Dragiša Pešić, član Senata.Pozdravljam ih. Izvjestioci odbora su: Zorica Kovačević, Zakonodavnog odbora i mr Aleksandar Damjanović, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Shodno Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednsoti i odbrane Odbor za bezbjednost i Odbranu je razmotrio Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2013.godinu sa Izvještajem o reviziji Završnog računa budžeta Crne Gore za 2013. godinu u dijelu koji se odnosi na potrošačke jedinice: Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Izvjestilac Odbora je Mevlduin Nuhodžić. Otvaram pretres. Prvo da vas, uvažena gospodo, informišem o sljedećem: u direktnom televizijskom prenosu smo do 15,15, zatim ćemo napraviti pauzu do 16 sati, pa onda smo opet do 18 sati u direktnom televizijskom prenosu, a zavisno od toga ćemo se dogovoriti, ukoliko ne završimo ovu tačku, da li ćemo nastaviti poslije 20 sati ili nećemo. Molim vas da, pošto oko budžeta će biti tri dana rasprave, se usredsredimo samo na ovu tačku dnevnog reda a u ponedeljak i utorak biće budžet za iduću godinu, tako da ta dva dana iskoristimo prema našoj budućnosti. Ovo je samo prošlost, ovakva ili onakva vi ćete to najbolje reći. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade, a sigurno želi ministar Žugić, da nas uvede u priču.Izvolite ministre.
  • Dame i gospodo, poštovani poslanici, uvaženi profesore, Danas je na dnevnom redu, u ovom visokom domu, važna tačka dnevnog reda Završni račun Budžeta Crne Gore za 2013. godinu. Ekonomska politika u prethodnoj godini i u okviru nje, njen najvažniji segment fiskalna politika bile su usmjerene, prije svega, na nastavak fiskalne konsolidacije, na smanjivanje uz prethodno identifikovanje fiskalnih rizika i svakako na unapređenje regulatornog okvira polazeći od dobre prakse i standarda EU. Dodatno, u prethodnoj godini, što je i finansijski iskazano u ovom aktu u Završnom računu smo radili na redukciji diskrecionih rashoda, ličnih primanja, jačanje kapaciteta u funkciji integracija, fiskalnoj konsolidaciji lokalnih samouprava, aktivnostima na smanjivanju poreskog duga, ali i na onim mjerama koje možemo tretirati kao nepopularne, povećali smo stopu PDV višu stopu sa 17 na 19%, povećali određene akcize u funkciji harmonizacije i održivosti javnih funkcija, ali i minimalnu zaradu sa prosjeka sa 30 na 40 od prosječne zarade u Republici. Sve ovo za posljedicu imalo je, čini mi se, veoma pozitivan iskorak kada je u pitanju prihodna strana budžeta pa smo uspjeli u prethodnoj godini da naplatimo 10,4% više nego u istom periodu prethodne godine, što je posljedica, prije svega, ne samo ekonomskog rasta koji je najvažniji makroekonomski parametar i iznosio je 3,3% već i procesa fiskalne konsolidacije i u okviru nje sužavanje zone sive ekonomije. Dakle, sve je to proizvelo visoke javne prihode, odnosno uspješno završenu konsolidaciju na prihodnoj strani budžeta. U ukupnim prihodima, dominantno učešće imaju poreski prihodi, ili u iznosu 755 miliona eura, na drugom mjestu su prihodi po osnovu doprinosa ili ukupno 398, takse sa svega 27 miliona eura, naknade sa 13 na 23 i ostali prihodi sa 34 miliona eura.Svi su prihodi imali svoj rast, dobar trend osim prihodi po osnovu taksi i taj elemenat je zabilježio negativnu stopu rasta u prethodnoj godini u odnosu na baznu 2012. godinu. Kada je u pitanju budžetska potrošnja i ovdje bilježimo rast, ovdje je rast poztiivan, sa pozitivnim predznakom, ali negativan, uslovno rečeno, jer su rashodi porasli za 114,98%. Zašto se ovo desilo? Po mom mišljenju ovo nije riječ o lošem planiranju rashoda već su došle na naplatu određene garancije i sudska izvršenja u prethodnom periodu 107 miliona eura garancija i 23 miliona eura sudskih rješenja koje su prouzrokovale rast potrošnje iznad plana koji je Vlada utvrdila u Predlogu zakona o budžetu. Najveći dio ovog segmenta su socijalna davanja i ona su neznatno veća u odnosu na prethodni period i iznosila su 483 miliona eura. Drugi značajan rashod su bruto zarade i one su iznosile 371 milion eura i težina ukupne rashodne strane jesu plaćene garancije i sudska izvršenja u iznosu koji sam saopštio 107 i 23 miliona eura. Komparirajući prihodnu i rashodnu stranu budžeta trebalo bi doći do deficita budžeta i on je u prošloj godini iznosio 215 miliona eura, ili u relativnom izrazu 6,48%. Da nije bilo vanrednih rashoda koje sam već apostrofirao ovaj deficit koji smo planirali iznosio bi svega 2,1%. To je dobra strana ovog završnog računa, dakle da smo imali i uštede i povećane prihode, ali i neplanirane rashode koje nijesmo mogli ukalkulisati. Međutim, i taj elemenat ima svoju pozitivnu stranu. Riješili smo neke ranjivosti kojima smo oslobodili perspektive rasta i razvoja u narednoj godini. U Završnom računu, takođe postoje elemnti na osnovu kojih se može utvrditi nivo državnog duga i on je u kriterijuma mastrikta iznosi 58,1%. ali takodje smo prezentovali i konsolidovane neizmirene obaveze prethodnog perioda koje dominatno čine neisplaćene obaveze po osnovu penzijskih davanja u iznosu od 32 miliona eura, po osnovu socijalnih plaćanja, u iznosu od 5,22 miliona eura, prava iz oblasti zdravstvene zaštite u izosu od 1,3 miliona eura i transveri institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, u iznosu od 3,03 miliona eura, tako da generalno smatram da smo kroz ovaj Završni račun budžeta prethodne godine ostvarili određene pozitivne elemente koji se tiču dodatne konsolidacije, snaženje javnih finansija ali i liječenja ranjivosti prethodnog perioda iako postoje dileme u javnosti svakako, ali i kod stručne i laičke javnosti da li smo trebali i morali platiti garancije koje su dospjele na teret budžeta. To je potpuno nesporna kategorija jer treba odvojiti pitanje, odnosno momenat izdvajanja garancija i procjenu rizika pada na teret budžeta i momenat plaćanja garancija. Ako ste ih već izdali i ako su one dospjele na plaćanje, onda je bolje platiti a ne ugroziti održivost javnih finansija i nedovesti državu do potencijalnog bankrota što bi se moglo desiti da nijesmo uradili obavezu koja je, shodno regulatornom okviru, apsolutno dozvoljena u dijelu javnih finansija. Smatram da smo ostvarili preduslove ali i realne politike, politike realne ekonomije vodi konzitetnu politiku sa ciljem, prije svega da se dinimizira ekonomski rast i razvoj, da se poboljša konkuretnost naše ekonomije i da u tom kontekstu dođe do nivoa standarda stanovništva za koji se svi zalažemo.Dakle, do višeg nivoa životnog standarda. Zahvaljujem se.
  • Takođe i vama, uvaženi ministre. Kao što sam rekao, ponedeljak i utorak ćemo pričati o našoj ekonomskoj budućnosti. Da li neko od uvaženih gostiju iz Državne revizorske institucije želi riječ? Izvolite, doktore Daboviću.
  • Zahvaljujem. Poštovani predsjedavajući, poštovani poslanici, Godišnjim izvještajem Državne revizorske institucije prikazane su aktivnosti, kako na polju revizije, tako i na polju ostalih aktivnosti u cilju unapređenja i doprinosa institucije u sveukupnom sistemu javnih finansija. Državna revizorska institucija, u izvještajnom periodu oktobar 2013-oktobar 2014. godine,izvršila je 16 revizija, u kojima je dato 15 pozitivnih, 20 uslovnih i 4 negativna mišljenja. Želim da dodam da je u periodu od podonošenja Godišnjeg izvještaja pa do održavanja ove rasprave, institucija izvršila još dvije revizije i da će do kraja tekuće godine izvršiti još pet revizija. Okosnicu Godišnjeg izvještaja Državne revizorske institucije čini Izvještaj o reviziji Završnog računa Budžeta Crne Gore za 2013. godinu koja je u skladu sa međunarodnim standardima izvršena kao finansijska revizija i revizija usklađenosti. Nadležni kolegijum dao je poztivno mišljenje sa skretanjem pažnje kada je u pitanju finansijska revizija a uslovno kada je u pitanju revizija uskalđenosti. Takođe, provjerom realizacije preporuka izvršenih u skladu sa Zaključcima Skupštine konstatovano je da je od ukupno date 21 preporuke šest realizovano, šest djelimično realizovano, šest nije realizovano, dok je u toku realizacija tri preporuke. Državna revizorska institucija svjesna odgovornsoti i uloge koju ima u sistemu je i u ovom izvještajnom periodu nastavila da kroz realizaciju strateških ciljeva radi na svom razvoju i unapređenju. To se prvenstveno odnosi na unapređenje zakonodavnog okvira koji se ogleda u izmjenama i dopunama Zakona o DRI koji je u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu, od strane Evropske unije, prepoznat kao pozitivan napredak institucije, posebno u dijelu jačanja finansijske nezavisnosti. Poboljšanje sopstvene organizacione strukture, kontinuiran razvoj medjunarodne i regionalne saradnje , te uvođenje informacionog sistema za upravljanje dokumentima, samo su neki od koraka preduzetih u cilju daljeg unapređenja rada institucije. Posebno želim da aprostrofiram na izradi smjernica za izradu završnog računa i kontroli kvaliteta, kao i novog etičkog kodeksa te nastavak aktivnosti na planu realizacije obuka , kao aktivnosti koje će dodatno unaprijediti kvalitet revizija. Koristim priliku da istaknem saradnju koju je Državna revizorska institucija i u ovoj godini, kao i u prethodnim godinama, ostvarila kako sa Skupštinom, prvenstveno sa Odborom za ekonomiju, finansije i budžet, kao matičnim odborom, tako i sa Vladom kroz niz aktivnosti koje su obilježile protekli period. Institucija je sačinila Izvještaj u skladu sa svojom zakonskom obavezom i medjunarodnim standardima i vjerujem da je time stvorena adekvatna osnova za raspravu o sistemu javne potrošnje povodom Predloga zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2013. godinu. Ovdje smo ja i kolega Pešić da odgovorimo na vaša eventualna pitanja i pomognemo daljem toku rasprave. Zahvaljujem na pažnji.
  • Takođe i vama, to i očekujemo od vas i zato obavljate veoma važnu funkciju. Da li izvjestioci odbora žele riječ? Poslanik Damjanović u ime Odbora. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Žugiću sa saradnicom, gospodine Daboviću i gospodine Pešiću, Dakle, veoma ću kratko proći kroz izvještaj koji je sačinio Odbor nakon rasprave o Završnom računu budžeta i Izvještaju DRI i toplo ga preporučujem svim kolegama na pet je strana i dosta toga se može iz samog izvještaja vidjeti, ko ne želi da se bavi sa ovom debelom knjigom ispred nas. Dakle, u odnosu na ovo što je već gospodin Dabović rekao finansijski dio je dobio posebno mišljenje sa skretanjem paženje. Uskladjenost je uslovno mišljenje, što vidim da je veliki broj medija zaboravio kada je slavodobitno najavio da je Predlog završnog računa dobio posebno mišljenje. Govoreno je o nekim dobrim stranama, ali i o lošim stranama Završnog računa, upozoreno je na prekoračenje budžetske potrošnje za 22,5 miliona eura. Rečeno je da je rast bruto domaćeg proizvoda bio 3,5 % projektovan, a da je budžetski deficit iznosio 215 miliona evra, ili 6,46%, takodje bitno potcrtati. Takodje je definisano nešto što se ticalo ispunjavanja preporuka koje smo dali prošle godine uz Završni račun i koje je Odbor za ekonomiju kontinuirano pratio u nekoliko razmaka , kvartalnih prije svega, i gdje smo na sjednici ustanovili ovo što je gospodin Dabović sada potencirao, a to je da je napravljen pomak u ispunjavanju preporuka, iako ostaje još jedan dio koji nije bio zaokružen do početka ove rasprave . Naravno, mi smo ovdje u deficitu što danas faktički uoči Nove godine razgovaramo o Završnom računu za prošlu godinu. Nemamo podatke. I to me je kolega Andrija Popović pitao da li dobijamo kvartalne izvještaje o izvršenju budžeta za tekuću godinu - ne dobijamo. I nama je nepoznanica izvršenja budžeta za tekuću godinu i imamo kontekst rasprave o narednom budžetu već u ponedeljak, tako da defakto govorimo o tri budžetske godine u jednoj godini. Takodje bih želio da potcrtam da se u odnosu na preporuke koje mi nazivamo - mimi preporukama, od strane DRI, a one se odnose na pojedinačne revizije, o kojima je takodje govorio predsjednik Senata, da tih 15 revizija je obuhvaćeno sa 231 preporukom, i dato je 39 mišljenja, 15 pozitivne, četiri negativne, 20 uslovnih mišljenja i 19 zaključaka. Potenciram da je posebno bitno pratiti i realizaciju mini preporuka jer imamo iz godine u godinu ponavljanje istih primjedbi, istih nezakonitosti od strane DRI a čini mi se da pojedini subjekti revizije propuštaju da ono što im nalaže DRI svakako završe na način na koji to treba da urade. Toliko za ovaj dio, tri minuta je dovoljno da se ne opterećuju kolege u plenumu a svakako izvještaj može služiti kao dobar imput za rad. Hvala vam, potredsjedniče.
  • Hvala i vama, kolega Damjanoviću. Prelazimo na raspravu, na prvi krug po 10 minuta. Uvažena gospodo saslušaćete stavove klubova i onda možete uzeti riječ i da reagujete. Prelazimo na Klub DPS-a, kolega Zarubica, a neka se pripremi kolega Đukanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Raduloviću. Poštovane kolege, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani članovi Senata, Daboviću i Pešiću, poštovani građani, Finansijskom revizijom Predloga zakona o Završnom računu budžeta za 2013. godinu, Državna revizorska institucija je dala pozitivno mišljenje, uz odredjene preporuke. Predlogom zakona o budžetu za 2015. godinu, Ministarstvo finansija je realizovalo preporuku u dijelu koja se odnosi na transparetno iskazivanje sredstava namijenjenih finansiranju Radio-televizije crne Gore, kao i preciznijeg definisanja granice zaduženja države. Prema pleniminarnim podacima Monstata procijeni bruto domaći proizvod u 2013. godini iznosio je 3 milijardi 335 miliona eura, nominalni rast je ostvaren sa stopom od 5,9% a projektovani realni rast od 3,5%. Uporedo radi u 2012. godini BDP je iznosio 3.149 milionaeura, nominalni rast iznosi -2,6%, a realni rast -2,5%. Ovo pokazuje da crnogorska ekonomija doživljava postepeni oporavak. Prihodi budžetu u 2013.godini ostvareni su u iznosu od milijardu 579 miliona eura, odnosno 15,52% iznad plana, dok su u odnosu na 2012.godinu veći za 9,53%. Povećanje prihoda, kao što je ministar naglasio u uvodnom izlaganju, ostvareno je kod poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na dodatu vrijednost, prihoda po osnovi akciza i ostalih republičkih poreza. Planirani izdaci iz budžeta za 2013. godinu povećani su za 16,54% sa 1 375 miliona eura na 1 603,38 miliona. Na povećanje budžetske potrošnje, kao i na povećanje deficita, kako se navodi u Predlogu zakona, u završnom računu budžeta najviše je uticalo aktiviranje garancija za Aluminiski kominat, kao i izdaci za višak zapošljenih, visoki troškovi proizvodnje i zastarjela oprema. Budžetski deficit u 2013.godni iznosio je 201,26 miliona eura, odnosno 6,03% BDP-a, korektivni deficit sa obavezama iz prethodnih godina koji nemaju karakter pozajmica iznosi 215,70 miliona eura, odnosno 6,46% BDP-a. Da nije bilo aktiviranja garancija u iznosu od 107,23 miliona eura, kao i otplate sudskih rješenja u iznosu od 23,17 miliona eura garantovani deficit bi iznosio 2,12% BDP-a. Mora se konstatovani da se državni dug iz godine u godinu povećava, da bi u 2013.godini dostigao iznos od milijardu 933 miliona eura ili 57,95% BDP-a. Spoljni dug se povećao za 138 miliona eura, kao posledica potpisivanja kreditnog arnažmana sa Erste bankom za finansiranje budžetskog deficita. Unutrašnji dug je povećan za oko 95,5 miliona eura u odnosu na 2012.godinu, a uzrokovan je najvećim dijelom povećanjem duga lokanih samouprava. Ukupan dug lokalnih samouprava na kraju 2013.godine iznosio je 170,5 miliona eura, dug opština po ugovorima koje je potpisala Vlada iznosi 34,6 miliona eura, dok dug samih opština prema kreditnim institucijama iznosi 135,9 miliona eura. Dug je porastao u odnosu na 2012.godinu za oko 33%. Pitanje za ministra finansija: Da li se preduzimaju konkretne aktivnosti u saradnji sa rukovodstvom lokalnih samouprava u smislu sanacije navedenih dugova koji značajno utiču na stabilnost javnih finansija? Revizijom usklađenosti Predloga zakona o Završnom računu budžeta za 2013.godinu utvrđeno je da potrošačke jedinice korisnici budžetskih sredstava nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladili poslovne aktivnosi sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu poslovanje u Crnoj Gori, što je razlog za davanje uslovnog mišljenja od strane Državne revizorske institucije. Revizijom završnog računa budžeta Crna Gore za 2013.godinu obuhvaćena je provjera računske tačnosti, provjera primitaka i izdataka, kapitalnog budžeta i transakcija finansiranja polazeći od pojedinačnih provjera kod 22 subjekata. Dato je 16 preporuka koje imaju za cilj unapređenje poslovanja budžetskih korisnika i dalje jačanje fiskalne discipline. Ono što je karakteristika, mislim da je kolega Damjanović to i najavio, kod gotovo svih revizija, kako prethodnih godina tako i kod Završnog računa budžeta za 2013.godinu je da se primjedbe odnose na sistem unutrašnjih finansijskih kontrola, javnih nabavki, evidenciju imovine, kao i preporuka kojom se precizira da su potrošačke jedinice dužne da sredstva koriste u granicama utvrđenim Zakonom o budžetu Crne Gore, što je naravno sve u funkciji daljeg jačanja finansijske discipline. Da li se radi o nepoznavanju propisa ili je u pitanju nedostatak efikasne kontrole? Ponavljam, iz godinu u godinu kod nalaza Državne revizorske institucije pojavljuju se gotovo iste primjedbe. U konačnom, s obzirom na to da Predlog zakonao Završnom računu budžeta za 2013.godinu predstavlja objektivnu sliku svih transakcija u navedenom periodu, glasaću za njega, sa očekivanjem da će Ministarstvo finansija ispoštovati sve preporuke Državne revizorske institucije. Zahvaljujem i bio sam u granicama deset minuta.
  • Hvala i Vama, uvaženi kolega. Riječ ima kolega Đukanović, neka se pripremi kolega Damjanović. Izvolite.
  • Gospodine predsjedavajući, poštovana gospodo iz Ministarstva finansija, uvaženi predstavnici Državne revizorske institucije, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Završni račun budžeta za 2013.godinu je u suštini jedan dokument koji će da nam objasni da li ova Vlada ima viziju i da li ova Vlada može nešto kvalitetno da planira i da li se na te planove građani mogu osloniti. Da pogledamo malo kako je Vlada planirala prihode, a kako su se ti prihodi ostvarivali. Vlada je planirala da će imati milijardu i 376 miliona prihoda, plus da joj je potrebno, da bi izmirila razne obaveze, još da se zaduži 206 miliona evra. Znači, planirala je prihode na ukupnom iznosu od milijardu 376 miliona evra. Šta je ostvareno? Ostvareno je milijardu i 603 miliona evra. Znači, prihodi su značajno povećani, ali kako su povećani. Po osnovu bolje naplate poreza za 71 milion, po osnovu smanjenja depozita u bankama, a Državna revizorska institucija smatra da to nije dobro, da se smanjio depozit u Centralnoj banci za 10 miliona evra, ostvaren je prihod od 14 miliona evra. Takođe, imamo pad depozita, povećanje prihoda po osnovu poreza i doprinosa i onda vrlo interesantan podatak, zadužujemo se još 333 miliona. Znači, zadužujemo se 128 miliona više nego što smo planirali, odnosno za 61%. Objašnjenje da je to zbog plaćenih garancija donekle je tačno, ali samo donekle. Mi smo imali povećanje prihoda od 85 miliona evra, maltene, to povećanje prihoda od 85 miliona evra bilo je dovoljno da se plate garancije. Kako se Vlada zadužuje? To mislim da interesuje građane Crne Gore. Kao primjer sam uzeo dva zaduženja. Jedno kod Dojče banke od 60 miliona evra, a drugo kod Erste banke u iznosu od 30 miliona evra. Mi nemamo ovdje saopštene pod kojim uslovima, ali imao veoma indikativne podatke. Za kredit od 60 miliona evra troškovi kredita su bili 643 000 evra. Znači, troškovi su iznosili preko 1%. Danas se običnim fizičkim licima i pravnim licima rijetko kad naplaćuju troškovi davanja kredita veći od 1%, ali zato je Vlada Crne Gore to spremna da plati. Za ovaj kredit do Erste banke, 30 miliona kredit, 301 000 troškovi. Ovo je što se tiče prihoda i bez obzira na povećanje prihoda Vlada je morala da se značajno zaduži 60% iznad plana. Da vidimo kako je Vlada sagledavala kakve troškove ima. Znači, na kraju kad se sve saberepotpuno nedostajuća sredstva u 2013.godini iznosila su 374 miliona evra. Gdje je to najveći promašaj napravila Vlada? Vlada je planirala da za otplatu dugova plati 119 miliona evra, a isplatila je 326 miliona evra. Neka mi neko objasni kako se od ovoga može lošije nešto planirati? Kad je opozicija upozoravala da Vlada nema jasnu viziju i plan, optuživani smo da širomo defetizam. Vrlo je interesantno pogledati kavu to politiku Vlada vodi. U 2013.godini zaduženo 333 miliona evra, u 2014. godini još nemamo podatak, Vlada je planirala da se u 2014.godini zaduži 230 miliona evra, ali koliko je ta njena procjena tačna dovoljno govori podatak, na 01.jun 2014.godine Vlada se već zadužila 240 miliona evra. I ako pretpostavima u budžetu u 2015.godini predviđeno je da se zaduži još 638 miliona evra, dolazimo do nevjerovatnog podatka da se za tri godine ova Vlada zdužila milijardu i 200 miliona evra, a znamo da će kad bude urađen završni račun za 2014. to biti mnogo veći od 240 miliona i znamo da će mnogo veće zaduženje u 2015.godini biti od 638 miliona. Radi korektnosti želim da saopštim da jedan dio ovog duga zaduženja je otišao na isplatu obaveza iz prethodnog perioda. Kako Vlada radi, što se tiče obaveza iz prethodnog perioda, ona je u 2013.godini planira za otplatu iz prethodnog perioda da plati 30 miliona evra, a Vlada je platila preko 60 miliona evra. Radi građana Crne Gore, da saopštimo, ovdje se često spominje da li je javni dug dostigao 60% bruto domaćeg proizvoda? Na dan 01.jun 2014.godine javni dug Crne Gore iznosio je dvije milijarde i 240 miliona evra, što predstavlja preko 667% bruto domaćeg proizovda. Crna Gora očigledno ima ogromni problem sa javnim finansijama. Ako pogledamo koliko je Vlada obavezna po osnovu kamata da isplaćuje, u 2013. po osnovu kamata je morala da isplati preko 67 miliona evra, znači nastavljamo i dalje da se zadužujemo, kamate se povećavaju, očekujemo dan da dođe to i preko 80 miliona evra na godišnjem nivou, da se plaća po osnovu kamata. Sad nas neko ubjeđuje da su to kvalitetna zaduženja. Očigledno da je jedini posao ove Vlade da se bavi bankarskim kombinacijama kako da se zaduži da bi nešto razdužila, kako da se zaduži da bi neke troškove podmirila. Nema suštinskih projekata, nema realne ekonomije. I tu imamo dokaz, u 2014.godini dana 01.septembra ukupni spoljno trgovinski deficit Crne gore iznosio je milijardu i 100 miliona evra. Imali smo pad izvoza za 14%. Iz kojih resursa, iz kojih sredstava Vlada misli da vraća ovolike obaveze? Radi građana, javni dug Crne Gore 2006.godine iznosio je oko 650 miliona evra. Ako posmatramo da će Vlada da se zaduži po njenoj projekciji 650 miliona evra, a uvjek se pokazalo da ta projekcija omane najmanje za 20%, mi ćemo već u sredini 2015.godine javni dug će preći iznos od tri millijarde evra. Ne bih ovdje sad komentarisao neke stavove Državne revizorske institucije u kojima se ukazuje na nedozvoljeno prekoračenje trošenja sredstava i na nezakonito korišćenje budžetske rezerve, jer mi smo često tražili da nam se da tačno na osnovu kojih odluka se koristi budžetska rezerva, jer su postojale osnovane sumnje da se ta budžetska rezerva koristi za servisiranje potreba Demokratske partije socijalista u narednom periodu. Nema tog ekonomiste i nema tog finansijskog stručnjaka koji može da nas ubijedi da ova Vlada vodi ispravnu ekonomsku politiku ako imamo konstantno rast duga, a pad proizvodnje. Sve nam se obećava nešto nevidljivo, te biće ova investicija, te ima toliko investicija. Kako se to reflektuje? Da ode državni dug na tri milijarde. Još jedan podatak, Crna Gora je ostala bez najznačajnijih svojih resursa, nema više "Jugopetrola", nije u državnom vlasništvu, nije "Telekom" u državnom vlasništvu i nad "Elektroprivredom" smo izgubili upravljanje. Šta radi Vlada? Pokušava da se zadužuje kao kockar, izgubio je novac i nije problem što ga je izgubio, no je otišao da se povrati, a kad je krenuo da se povrati počeo je da prodaje svoju imovinu. Znači, da kažem figurativno, politika Vlade je politika kocke i kockanja. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Đukanoviću. Riječ ima kolega Damjanović, neka se pripremi kolega Šehović. Izvolite.
  • Zahvaljujem , potpredsjedniče Skupštine. Kolega Đukanoviću, može da bude i manji javni dug samo ako Monstat malko našteluje bruto domaći proizvod, odnosno malko ga poveća. Pozivam stručnu javnost, pozivam nadležne institucije da utvrde koliko stvarno iznosi bruto domaći proizvod da ne bi špekulisali o učešću javnog duga u bruto domaćem proizvodu i deficita i svih ostalih parametara i tako dalje. Ovo je još jedna godina gdje evo Parlament nije u mogućnosti da poput naših kolega u zapadnim demokratijama, da ih tako nazovem, raspravljaju Završni račun budžeta u odnosu na analizu efektivnosti, efikasnosti trošenja javnih sredstava, u odnosu na programski indikator koji mi i dalje nemamo u takozvanom programskom budžetu, u odnosu na ono što DRI i dalje nije u mogućnosti da radi, jer tu treba sinergija, dakle nema revizije učinka ako nemamo indikatore, nemamo programski budžet, već govorimo o kršenjima zakona, nezakonitostima i tako dalje. Naravno, smatram da smo ove godine, kada smo donijeli sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, propustili šansu da sa jasnim sankcijama prema političkim i svim drugim korisnicima budžeta jasno uvedemo princip odgovornosti. I ove godine ćemo, danas u decembru analizirati proteklu godinu.Ova se završava tek narednu imamo u ponedeljak, ali neće biti sankcija za sve nezakonitosti i ono mišljenje koje je dala DRI, koje je, kako vi kažete, uslovno u dijelu usklađenosti sa zakonom. To je nama za razmišljanje.Zahvaljujem Institutu Alternativa koji mi je dao pregled, jer su oni pratili ovaj dio kako subjekti revizije koji su bili obavezni da dostavljaju Izvještaj o ispunjavanju preporuka to rade i da li to rade na vrijeme. U odnosu na subjekte revizije iz prošle godine imamo da nisu na vrijeme dostavili Izvještaj u odnosu na obavezu pola godine poslije revizije, Opština Bijelo Polje, Ministarstvo finansija, Uprava za imovinu, Agencija za zaštitu ličnih podataka, Ministarstvo ljudskih prava i Socijlani savjet. Jesam li bio u pravu, gospodine Daboviću? Hvala Vam. I to je neka priča koja ostaje nezaokruženja na žalost, i ovog Završnog računa. Takođe, kolega Šarančić me je podsjetio, ukazujući da ponovo imamo nesklad između planiranog i izvršenog vezano za budžet za 2013.godinu, čemu tolika razlika. Milijardu i 375 miliona planirano, a milijardu i 600 ostvareno. Kolegu Šarančića sam podsjetio da se tu radi o dvije stavke koje se uporno ponavljaju Ministarstvu finansija, odnosno Vladi, a to su stavke otplate duga i garancija. Sjećam s,e prošle godine u ovo vrijeme sam molio i kumio da se u planiranim sredstvima za garancije izdvoje sredstva, jer sam znao da će doći do pada garancija, svi smo to znali, i da onda ne bi imali ovu neusklađenost u smislu da nam se 200 miliona evra pojavljuju u nekim nepredviđenim izdacima, oni se odnosne na otplate dugova koji se, gle čuda, loše planiraju ili na otplate garancije koje, gle čuda, padaju, ali ih ne planiramao. No i to ostaje kao statistika u ovom Predlogu zakon. Kao što možda nekome može da zvuči kao statistika informacija, da smo za kamate za prošlu godinu planirali 40-ak miliona evra, a dali 67 miliona evra. Pitam, zašto se makar kamate ne kalkulišu kako treba, ako nije ovo što ste Vi, gospodine Đukanoviću, komercijalni krediti, pa plaćanje kamata itd, nepredviđeni troškovi. Opet je taj iznos kamata koje smo platili kao država 2013. godine 67,9 miliona evra, veći nego ono što je država ulagala u razvoj, dakle, veći od kapitalnog budžeta. I rekao sam to čini mi se dva puta javno, sad treći put ponavljam. Paradigma naših finansija da nam je iznos koji dajemo samo za kamate veći nego kapitalni budžet u državi, koji je izvršen. Mimo toga ne bih u ovom takozvanom dijelu efektivnost, efikasnost korišćenja sredstava govorio još. Naravno, nešto što smo danas imali kada raspravljamo o narednom budžetu na Odboru i našto je ukazala DRI. Na kraju godine 2013. država je imala svega 6,8 miliona sredstava, svojih sredstava, 6,8 miliona ili vrijednost jedne bolje hacijende na primorju, to su bili depoziti države. I naravno, upozoren sam od strane pomoćnika ministra tada, i 38.400 unci zlata, ali založenog zlata. Dakle, 38,4 hiljade unci zlata založenog koje vrijedi 33 miliona evra. No, i to je nešto od performansi. Naravno, mogu da govorim o nekim unapređenjima, ali to smo konstatovali i u Izvještaju Državne revizorske institucije i kod ispunjavanja preporuka bilo je pod pažnjom i medija, pa ne bih dakle, dalje trošio u tom dijelu. Ponavljaju se stvari koje se tiču sudskih rješenja i pravosnažnih rješenja. Dakle, desetine miliona evra u 2013. biće i u 2014. a biće i u 2015. godini dadržava da plati po osnovu pravosnažnih sudskih odluka za greške funkcionera,i činovnika i službenika u javnoj upravi koje ćemo tolerisati na način da ćemo mi sve to da platimo solidarno, jer neko tamo nije radio ili je radio pogrešno u sistemu javne uparave. I da zaokružim neveselu sliku stanja. Nastavljamo kažem, o budžetu već u ponedjeljak sa dugom opština koji je negdje na 135 miliona evra satom 2013. godinom. Ja sam ministra zamolio da razmišljamo da podvučemo crtu. I negdje cijenim da su ovi vaši napori objedinjavanja lokalnih samouprava, koordinacija sa zajednicom opština u tom smislu da se ovaj dug opština preuzme od strane države, da znamo, jer ga opština nkada neće platiti. One mogu godinama da vuku dug, da ne plaćaju poreze i doprinose, da isplaćuju plate sa fiktivnih ili ko zna kojih računa, ali imaju problem kad treba da ostvare neki projekat, kad treba da apliciraju za sredstva IPA fondova, kad treba da idu kod banaka, njima visi onaj dug koji imaju, koji je nerješiv. Nešto se mora raditi. Nijesam srećan što imamo takvu decentralizaciju, da su opštine priča za sebe, da su pozapošljavale po partijskoj liniji hiljade i hiljade činovnika i službenika, nategli dug, ostavili sav taj dug nama ponovo da ga mi pokrivamo ovdje solidarno, ali nešto mora da se radi, jer ovako ne vidim rješenje. Imaćemo povećanje duga i u ovoj godini i ko zna kakvo opterećenje javne potrošnje sa nivoa lokalnih samouprava o čemu takođe govori Državna revizorska institucija. U odnosu na nešto što smo takođe ovdje govorili, a tiče se ovih mini revizija koje radi Državna revizorska institucija, gospodin Dabović predsjednik Senata nam je rekao da će do kraja godine, dakle, u ovih 15 dana biti završeno još pet, je li tako? E evo, moja molba, gospodine Daboviću, nemate cinizma, nema ljutnje, ali nemojte da nas dovodite u situaciju da nam Godišnji izvještaj dajete sa nekih 15 revizija, a onda u onom periodu od 15. oktobra, odnosno 1. novembra do kraja godine još pet, šest, sedam. Nego da imamo jednu objedinjenu sliku da ne bismo iduće godine u novembru govorili o ovom dijelu ovih pet revizija koje ćete dati sada u ovih 15 dana decembra. Evo, molba jedna, napravite taj napor, obezbjeđujemo uslove, tražite finansije, tražite sve ostalo, imate podršku ove Skupštine, imate podršku i matičnog Odbora, , dobićete nadam se i petog člana Senata, i broj činovnika koji vam treba i revizora, da neđe zaokružimo i da imamo kompletan pregled. Malo je deplasirano govoriti o nekoj reviziji sada koja će biti gotova, dakle u decembru mjesecu iduće godine, dakle za prethodni period. Ne bih se bavio oko zaključka koje smo dali, čini mi se da su oni negdje i odnos konsezusa i onoga što je DRI, kao i svake godine, dala kroz svoj predlog i Ministarstvo finansija uvažilo. Dali smo nekih 15, čini mi se, preporuka, gdje ćemo i dalje kontinuirano pratiti izvršavanje i realizaciju preporuka DRI od strane Vlade i dobijaćemo, nadam se, te kvartalne izvještaje, uvažavajući, naravno, objektivne razloge u Ministarstvu finansija tokom ove godine, mnogo detaljnije i blagovremeno. Od ovih mini revizija samo ću podsjetiti na jednu, i uklopiću se vjerovali ili ne u ovih 10 minuta, potpredsjedniče. Dakle, bilo ih je veći broj tokom protekle godine, završiće se sa još nekoliko. Dakle, od agencije do Generalnog sekretarijata Vlade, Centralne banke, Državne komisije za kontrolu javnih nabavki, Opštine Plužine i Prijestonice Cetinje. Ova revizija Prijestonice Cetinje je dobila negativno mišljenje. I to sa nikad većim brojem preporuka, 38, čini mi se, što se nije desilo do sada kada se govorilo o mini revizijama. Neću detaljno oko te revizije, sve fino i javno piše, i objavljeno je na sajtu i Državne revizorske institucije itd. Ova revizija i ovo negativno mišljenje mene politički uvjerava da Predlog zakona o Prijestonici, koje su podnijeli moje uvažene kolege Vuković, Filipović, Tanasijević i Sekulić, ne može ovdje dobiti podršku, nema kredibilnost. Ako se dobije negativna revizija sa ovakvim ocjenama koje su rijetko gdje se čule, čak i ovdje u Parlamentu, ne može da se traži da se finansira Prijestonica ili bilo koja druga prijestonica ili opština u Crnoj Gori ili Glavni grad sa 10% kapitalnog budžeta. Kako da vjerujemo da će tih 10% sedam ili osam miliona evra biti zakonito potrošeno kad imamo ovakvu reviziju? Hvala Vam, potpredsjedniče.
  • Hvala i Vama na sadržajnosti. Evo, i ja malo možda da doprinesem toj sadržajnosti. Možda se može riješiti dug po opština i promjenom poreskog sistema iznosom o koncesiji. Nije korektno da se ono što se brzo može naplatiti u poreskom sistemu ide na vrh države, a ono što je veoma teško i naročito je sirotinja, da ide opštinama. A iznos koncesija takođe, jedan veliki rezrvoar. Gospodin Šehović, kolega Šehović, pa onda kolega Perić. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče Raduloviću. Uvaženi ministre Žugiću, poštovana gospodo iz Državne revizorske institucije, poštovane kolege, Dozvolite mi da i ja nastavim ovamo gdje su moji predhodnici stali i da pokušam da u ovih 10 minuta obuhvatim sve ono što je važno reći kada razgovaramo o jednoj izuzetno važnoj tački dnevnog reda kakva uvijek jeste tačka posvećena Završnom računu budžeta za predhodnu godinu. Ona je važna iz prostog razloga što predstavlja mehanizam, osnovni instrument zapravo kontrole trošenja budžetskih sredstava od strane Parlamenta i najefikasniji način da Parlament iskontroliše način trošenja sredstava od strane izvršne vlasti je uvijek rasprava o Završnom računu budžeta za predhodnu godinu. Da bismo stekli uvid u kvalitet dokumenta koji je pripremljen, poslanici u principu treba povodom rasprave o ovoj tački dnevnog reda da odgovore na nekoliko pitanja. Prvo i osnovno je, kakvi su to ekonomski parametri zabilježeni u izvještajnoj 2013. godini? Drugo pitanje, da li su sredstva poreskih obveznika u toj 2013. godini trošena na zakonit i transparentan način? I ako bismo htjeli da odgovorimo, upravo je to suština ove današnje rasprave. Kada govorimo o finansijskim pokazateljima, odnosno makro-ekonomskim pokateljima koji su bili karakteristični za 2013. godinu, onda možemo reći i okarakterisati tu 2013. godinu kao godinu otrežnjenja. To sam danas rekao na Odboru za ekonomiju posvećeno raspravi o budžetu za 2015. godinu, godinu otrežnjenja, zato što su upravo u 2013. godini došle na naplatu sve greške koje smo u predhodnom periodu pravili pogotovo kod izbora strateških investitora, naravno, pogađamo o kojem se investitoru radi o kojoj kompaniji se radi. I upravo nam ona služi kao povod da izvučemo pouke kako ne bismo te iste greške pravili u nekom narednom periodu. Godina 2013. je bila godina konsolidacije i prihodne i rashodne strane budžeta, što je jako dobro, jer je to bio jedini moguć način da se izborimo sa vanrednim rashodom u vidu državnih garancija od 103 miliona eura, i u tom smislu mislim da su napori Ministarstva finansija bili korektni. Kad kažem korektni, mislim da smo uspjeli ne samo da konsolidujemo javne finansije na rashodnoj strani izuzev ovog vanrednog izdatka koji smo morali platiti, budući da smo uspjeli da koliko toliko smanjimo tu neproduktivnu potrošnju i da uvedemo red, ne samo u javne finansije, već da počnemo sa uvođenjem reda i u javnim preduzećima koji su takođe visoki potrošači, kada govorimo o toj tekućoj neproduktivnoj potrošnji. Ali, ono što je još važnije od toga, godina 2013. je bila godina konsolidacije i prihodne strane budžeta, zato što smo poštovane kolege uspjeli da naplatimo 10% više od onoga što smo planirali, odnosno 9% više od u odnosu na 2013. godinu, što će reći da smo uspjeli da naplatimo 80 miliona više od plana, odnosno 68 miliona više u odnosu na predhodnu godinu što jeste za pohvalu. Jeste za pohvalu, zato što je najveći dio te povećane naplate upravo rezultat aktivnosti koje su sprovođene na planu smanjivanja sive ekonomije, i na planu povećane naplate poreskog duga. Poreski dug u 2013. godini je smanjen za 25 miliona eura i to jeste za pohvalu. Ali, neće biti za pohvalu ukoliko ne nastavimo da tom dinamikom povećavamo naplatu tog poreskog duga. A 2013. godinu upravo treba da izdvojimo kao godinu koja nam pruža putokaz na koji način treba da se borimo sa ovim problemom sa kojim se država Crna Gora suočava. Očigledno da se pokazalo da je formiranje radne grupe za suzbijanje sive ekonomije u kojoj participiraju i kolege poslanici iz ovog Parlamenta, a među njima i oni iz opozicije, multisektorske radne grupe koja se periodično bavi problemom sive ekonomije, očigledno da je ono od 2013. godine počelo da daje rezultate i to je put kojim treba da se nastavlja i u narednom periodu. Kada govorimo o makro-ekonomskim pokazateljima onda treba da se podsjetimo onoga što smo već imali priliku, od strane uvaženog ministra finansija da čujemo, a to je, da je u 2013. godini zabilježen privredni rasto od oko 3,5% koji u poređenju sa drugima jeste visok, zato što je prosječna stopa privrednog rasta u zemljama euro zone u 2013. godini bila 0,7% ali sa druge strane ne smijemo da se zadovoljimo zato što znamo da moramo monogo brže da se razvijamo od strane naših kolega, od strane država iz Evropske unije ukoliko mislimo da stignemo njih na određenom nivou razvijenosti. A 2013. godina je bila godina u kojoj je zabilježena prihvatljiva inflacija na godišnjem nivou od 0,3% a na prosječnom nivou 2,2% što nije uznemirujuć. Budžetski deficit je zabilježen nešto iznad 6% što uzimajući u obzir činjenicu da smo imali vanredan izdatak u vidu plaćene državne garancije kao da smo imali ovih 20 miliona eura, koje smo na sudske troškove isplatili, nije strašno zbog toga što kad odbijete te izdatke onda vam se budžetski deficit svede na oko 2%. Ako se poredite sa nekim zemljama opet u našem okruženju shvatićete da, recimo, budžetski deficit u 2013. godini u Sloveniji je bio duplo veći nego što smo mi imali. U nekim drugim državama Evropske unije na istom nivou, ali to nikako ne smije da bude izgovor da sa takvom politikom nastavimo i u narednom periodu, ukoliko nemamo za to debelo opravdanje. Jedino opravdanje za budžetski deficit u narednom periodu mogu biti izdaci kapitalni izdaci za infrastrukturne projekte i zbog toga nije sporan budžetski deficit koji je planiran za 2015. godinu zato što znamo zbog čega smo ga napravili. 2013. godine smo napravili budžetski deficit zbog pogrešne politike koju smo vodili u vezi Kombinata aluminijuma o čemu je stav SDP-a crnogorskoj javnosti svakako poznat. I državni dug u 2013. je bio na oko 57%, važno je istaći da je spoljni dug na nivou 42% što nas svrstava u srednje zadužene zemlje mjereno metodologijom Svjetske banke. Međutim, treba da imamo u vidu činjenicu da živimo u maloj ekonomiji u kojoj je teret javnog duga povećan, pa u tom smislu javni dug u narednom periodu smijemo povećavati jedino za projekte koji će obezbijediti privredni rast i razvoj u narednim godinama, jer je to najbolji način da u relativnom smislu u narednim godinama smanjujete javni dug, što smo opet u 2015. godini i uradili. S druge strane rasprava o Završnom računu budžeta je uvijek i povod da vidimo da li su sredstva na zakonit i objektivan način trošena, i radi crnogorske javnosti treba da kažemo, da je Državna revizorska institucija dala pozitivno mišljenje na Finansijski izvjštaj na Završni račun za 2013. godinu što znači da su sredstva trošena na zakonit i transparentan način uz neke prepreke koje su ovdje s pravom pomenute. Od tih preporuka ja bih pmenuo jednu koja je najkrupnija, koja je vezana za kapital Centralne banke koji nije u sklađen sa propisanim osnovnim kapitalom u iznosu od 50 miliona eura. Dakle, osnovni kapital Centralne banke na dan 31.12. je 40 miliona eura, a zakonom je propisano da on ne može biti ispod 50 miliona eura, i očekujem da se ovo pitanje urgentno riješi, zato što je riječ o vrhovnoj monetarnoj instituciji koja je odgovorna za finansijsku stabilnost u Crnoj Gori, te u tom smislu kršenja zakona na ovaj, ovakav način ne smijemo više tolerisati. I ono što je posebno izazvalo pažnju moju, a rekao bih i crnogroske javnosti jeste, revizija koja je posvećena reviziji Prijestonice Cetinje. Alarmantno je da je ne samo negativno mišljenje dodijeljeno od strane Državane revizorske institucije, nego je alarmantno da smo imali priliku da se suočimo sa čak 38 preporuka od strane Državne revizorske institucije, što nije za pohvalu ni za jednu opštinu, a posebno ne za Prijestonicu Cetinje. Samo da podsjetim o kakvim se kvalifikacijama radi. Dakle, Izvještaj Državne revizorske institucije čitam.Na jednom mjestu se konstatuje da Završni račun budžeta Prijstonice Cetinje za 2013. godinu ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi, to je jedna konstatacija. Druga konstatacija je, Prijestonica Cetinje na pojedinim budžetskim pozicijama ostvarila je značajna prekoračenja u odnosu na sredstva koja su planirana odlukom u budžetu za 2013. godinu. Pojedine stavke nijesu planirane, a na kraju su završili godinu sa 840 hiljada na tim neplaniranim stavkama. Sredstva egalizacionog fonda uopšte nijesu u Glavnoj knjizi trezora prikazane kao sredstva. Imamo izražene nedostatke u planiranju budžeta sistemu evidentiranja neizmirenih obaveza itd. preusmjeravanje sredstava, izvinjavam se za pola minuta završavam, preusmjeravanje sredstava sa jedne na drugu poziciju nijesu rađene na zakonit način. Imate čak, podatak da su tokom godine zapošljavana lica u broju značajno većem od onog određenog aktima o sistematizaciji pojedinih javnih preduzeća, a imali ste čak tri organa lokalne uprave u kojoj nijesu ni postojali pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. I ono što je posebno alarmantno ministre, a mislim da to nije karakteristika samo Prijestonice Cetinje. U toku 2013. godine je isplaćeno osam zarada, a na njih kako sam shvatio, a Vi me ispravite, nije plaćen ni cent poreza. E sad, to je nešto što treba sve nas ovdje da zabrine, to nije praksa koju koristi samo Prijestonica Cetinje, to je praksa koja se, da ne pretjeram, ali veoma često koristi od strane drugih jedinica lokalnih samouprava i zbog toga je zakon koji se priprema, a koji propisuje neisplatu poreza i doprinosa na zarade kao krivično djelo, više nego dobro došao. I završavam, i izvinjavam se zbog prekoračenja. Jako mi je drago da smo jednoglasno na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet se složili da je potrebno da od strne Državne revizorske institucije zatražimo da gogodišnji plan revizije za narednu godinu, bude uvršten plan revizije poslovanja Glavnog grada, ne zbog toga što imamo potrebu da unapirjed nekog osuđujemo nego zbog toga što treba da na čistim osnovama pravimo uvjerenje za naredni period, postoji interesovanje javnosti za tako nešto uz puno uvažavanje ustavne i svake druge autonomije Državne revizorske institucije, ali ste vi do sad pokazali korektan odnos prema zahtjevima ovog Parlamenta. Mislim da je ovo opravdan zahtjev Parlamenta i računam da ćemo imati prilike da naredne godine kada budemo govorili o reviziji budžeta za 2014. godinu budemo u prilici da se upoznamo i sa Izvještajem Glavnog grada u predhodnom periodu. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Šehoviću. Slažem se sa nečim ministre, kada ne budete više ministrar a zdravo bili, ono što će biti pozitivno i što ću ja stalno isticati, da ste Vi krenuli u borbu protiv sive ekonomije i poreskog duga. Ali, sigurno da tu ima dosta još rezervi, posebno kada je u pitanju turistička sezona, ali to je isto i limit. Realna ekonomija je osnov svega. Ima riječ, kolega Perić, a zatim kolega Popović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Uvaženi ministre sa saradnicima, uvaženi građani, Dakle, Završni račun koji imamo pred sobom jeste određena slika crnogorske ekonomije i pravili paralelu sa krvnom slikom, stanje je prilično anemično. Upadamo u jednu situaciju da imamo korektno posložene cifre, kolege su govorile sa vrlo hiruški preciznim podacima koji su indikatori, koji su parametri. Međutim, ono sa čim se ne bih saglasio ni sa jednim od predhodnika, da ovo nije bila godina otrežnjenja, mislim na 2013. već godina dubokog mamurluka u kom se Vlada i dalje opijala različitom vrstom obećanja i iluzija. I Vlada je pokazala ne samo da nema viziju, nego da nema ni plan. Naime, u decembru 2012. znači, samo mjesec dana prije nego što je počela da teče ova budžetska godina, mandatara a kasnije i premijer je ovdje pred svima nama izjavio u svom exspozeu, da kriza nam je prije svega izoštrila sliku o sebi i o našoj ekonomiji. Da nedovoljno stvaramo i da se zato sve više zadužujemo. To on konstatuje kao problem i potom kaže, Vlada će u takvim uslovima morati što zbog krize, što zbog temeljnog deficita preduzetnog znanja i incijativnosti aktivnije voditi ekonomsku i razvojnu politiku koja treba da otvori proces strukturnih promjena u Crnogorskoj privredi. Mjesec dana nakon toga, privi ministar je radio sve suprotno od onog što je rekao ovdje, možda ne čak ni iz svoje želje, nego jednostavno nije imao plan za tri mjeseca. Ono što je ovdje prije nego pređem na konkretne stvari, ono što je ovdje za nas posebno važno, da se ne vidi jednostavno nigdje neka razvojna komponenta budžeta, koliko god mi to sve prebacivali na krizu, i da generalno ono što je jedino rješenje za duboke ekonomske probleme u kojima se nalazimo, nova radna mjesta. Ne može se pročitati iz budžeta da je Vlada orejntisana da se posluži bilo kakvom vrstom pozitivnog intervencionizma kako bi proizvela bolji politički ambijent, i ambijent generalno za stvaralački element ekonomije. Ovdje moram reći, da kada se pročita da je zabilježen rast budžeta od 3,5% to prosto mora da raduje, međutim čisto sumnjam da građani to jesu osjetili kao neki boljitak i poboljšanje njihovog standarda. Takođe, ovdje je navedeno da je za bruto platu otišlo oko 381 milion eura, ali u isto vrijeme Državna revizorska institucija je konstatovala da je revizijom predloga Zakona o završnom računu budžeta za 2013. godinu kod potrošačkih jedinca koje su bile predmet revizije, utvrđeno da navedene nepravilnosti se ponavljaju i u 2013. godiu i da budžetski korisnici ne dostavljaju obrazac IOPPD jedan mjesečni izvjštaj o isplaćenim ličnim primanjima obračunatim i obustavljenim porezima i doprinosima. To je za najveću stavku u budžetu, za jednu od najvećih stavki. Potom, za prava iz oblasti Penzijskog i invalidskog osiguranja 383 miliona, ministar je govorio o tome. Za Fond za zdravstveno osiguranje je pošlo 187 miliona, za otplatu dugova 326 miliona, za otplatu garancija 107 miliona, i kad sve to saberete i oduzmete vidite da se vrlo malo ulagalo i da se u suštini od onog obećanja ministra iz decembra, godinu ranije nije dogodilo, pa gotovo ništa. Međutim, kad se pogleda plan i ono što je realizovano dolazi se do vrlo interesantnih podataka. Tako je za Ministarstvo unutrašnjih poslova planirano 68 miliona eura, a utrošeno 77,5 miliona. E sad takođe, ima i nelogičnosti. Fond je za energetske efikasnosti je planirao 81 hiljadu eura, a urošeno je 1.600.000 ali, Ministarstvo prosvjete je ostalo na približno istom nivou 127 miliona eura kao jedna značajna stavka, ali je vrlo interesantno šta je padalo u odnosu na plan. Crnogorsko narodno pozorište je planirano sa 1.800.000 eura na 1.600.000 eura. Crnogorska kinoteka sa 130 hiljada na 119 hiljada, Narodni muzej sa 1.800.000 na 1.400.000 eure, Centar savremene umjetnosti umanjen je za 11%, Zaštitnik ljudskih prava 13%, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava 14%, Revizorsko tijelo 27% je primilo manje novca od plana, Socijalni Savjet 38%, čak i DRI je dobio manje novca nego što je bilo planom predviđeno. Ali, sve sam ovo izlistao iz prostog razloga da se vidi strukturom, gdje je umanjivano. I apsolutni šampion u umanjenju prihoda je vjerovali ili ne, Crnogorska akademija nauka, koja je primila, dva put sam čitao podatak, prosto nijesam mogao da vjerujem kada sam vidio uporedne cifre, gdje je planirano bilo 1.159.000 eura a isplaćeno tek trećina 386 hiljada eura. E sad, ako znamo da smo, recimo, dosta stvari ne samo u oblasti obrazovanja nego i u drugim oblastima kopirali od finaca koji su se kao sistem oporavili time što su ulagali u nauku i obrazovanje, ako napravite i uporedite šta je to praksa u Crnoj Gori, vi vidite da je to prosto negdje deveta rupa na svirali. Nešto u što se moralo ulagati. Imam naznake zašto je došlo do ovog pada, ali bih volio i da čujem od Vas. Ono što je takođe, vrlo interesantno, Vlada ni u jednom trenutku nije nastojala da bude proaktivna. I zaista se ponašala poput onogboksera koji prima udarce i hvata se konce i niti pokušava da uzvrati udarac samo diže gard. Dizanja garda je bilo euro po euro, smanjivanje za zamrzavanje penzija, smanjivanje doprinosa za trudnice, plata za trudnice, za invalidna lica, bila je maksimalno defanzivna u onom dijelu koji se odnosio na najranjenije grupe u 2013. godini. I na žalost to se vidi i iz budžeta, a to je pokazala i praksa. Sa druge strane, ono što je negdje pored svih ovih izdataka koji su bili za penzioni i generalno za socijalna izdavanja planirani, negdje bi se očekivalo da je riješeno dosta toga. Ali, u suštini tek je otvorena Pandorina kutija. Tako smo juče govorili o oštećenim radnicima celuloze, šumskog gazdinstva sa pilanam Berana, Andrijevice, Kozara-Berane, kao i rudnik Berane-Gumin-Berane. Ljudi koji su zbog različitih vrsta privatizacija gdje su firme pošle u stečaj dobili minimalno obeštećenje ili ga nijesu ni dobili, i to opet ni ovaj budžet u 2013. godini nije riješio. Znači, ostali su repovi i pored velikih socijalnih davanja. Znači, nijesmo ništa kapitalno u toj oblasti riješili, čak smo i danas raspravljali u tom dijelu. Ono na što sam posebno želio da obratim pažnju jeste, koliko neka mala sredstva mogu da znače jako puno. Imali smo ovih dana raspravu o genralnom stanju u zdravstvu. U zdravstvu je sekretar, recimo, Ministarstva zdravlja je potpisao dok je ministar u ostavci potpisao jedan akt koji vjerujem da je zaista tačan, jedan dopis Odboru za rad zdravstvo i socijalno staranje u kom jasno piše da suštinski zdravstveni sistem maltene ne funkcioniše. Da postoji jako loša komunikacija sa direktorima bolnica, da cio sistem jako funkcioniše i da u tom administrativnom operativnom planu stvari stoje jako loše. A onda kad uporedite da je za Ministarstvo bilo planirano 920 hiljada, a utrošeno 790 hiljada. Da je rcimo, za oblast ostalih izdataka gdje se mogao značajno unaprijediti menadžment u zdravstvu sa 104 hiljade da je palo na 51 hiljadu. Znači, nekada tih 50 hiljada eura može jako puno da pomogne. Mi smo pokazali da Vlada jednostavno nije nikad išla po dubini. Da je uvijek ostala na krupnim ciframa. Te krupne cifre su pokazale da moramo da vraćemo ogromne garancije. To je znači, evo toliko smo puta ponovili, ali evo da još jednom ponovim, treba da se ponavlja 107 miliona eura je otišlo za garancije, a s druge strane se suštinski za menadžment u zdravstvu štedjelo 50 hiljda eura. I na kraju imamo jako loše posledice. Ono što brine iz cijelog ovog izještaja jeste, iz cijelog ovog Završnog računa jeste, naravno da ovdje ima puno uporednih podataka koji vjerujem da su korisni, nijesam tu do kraja u tu materiju, to prosto moram da priznam, i uvodničar sam iz razloga što kolega Tuponja nije ovdje prisutan. Ali, ono što stvarno kada se dođe sa tog površinskog čitanja budžeta, kad se zađe malo po dubini, vi nigdje ne vidite bilo kakav plan kako da se rješava nagomilani problemi koji postoje. I mi nećemo znati da li će 2014. da li ćemo ustvari pred nama imati još gori budžet s ove strane, znači mi u kom smo, pozajmili 326 miliona u 2013. godini mi smo, sasvim sigurno da parametri neće biti bolji, da će se možda konstatovati neki rast, ali na kraju se sve svede na ono, statistika naša dika što poželiš to naslika. Znači, da bi ovaj budžet, da ovaj Završni račun iz godine u godinu ne bi ličio na to, prije svega odgovorna Vlada da vodi proaktivnu ulogu, Vi kao, uslovno rečeno prvi knjigovođa ove države, zaista vjerujem da to korektno posložite. Ali, je stanje takvo kakvo jeste, ne obećava mnogo i ste strane mi zaista ne možemo podržati ovakav Izvještaj uz zaista želju da se nešto promijeni u vođenju kako fiskalne tako i ukupne ekonomske politike. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Periću. Ministre, moramo da se pridružimo ovome. Ovo je zabrinjavajuće, da toliko se malo ulaže u nauku. Sad sam bio u Bundestagu sa Odborom za istraživanje i nauku i obrazovanje, 3,2% je prosjek u Evropskoj uniji. Oni Njemci sad idu prema 5% i oni su, dok nijesu bili razvijeni, većinom su te pare išle iz budžeta. A sada ima, potpuno postoji interacija privrede između privatnog sektora i nauke. Ta struktura je negdje oko 35% država, i 65% privreda. I to je genijalnost, i to je konkurencija. I zato moramo da dajemo u obrazovanje i nauku. U što ćemo davat ako nećemo tamo, u istraživanje. To ponavljam kao papagaj, koliko ministre, dok sam bio u onom odboru, ništa se ne povećava. Ne znam koliko je to 00,4%. Izvinjavam se, kolega Popoviću, ali morao sam to kao profesor da ponovim. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani, poštovani predstavnici Ministarstva finansija i DRI. Govoriću o nekim opštim problemima samog završnog računa koji kasno dolazi u skupštinsku proceduru iako smo 2013. godine relativno dobro prošli, a taj trend će se vjerovatno nastaviti i u ovoj godini. Od trenutka kad se budžet za narednu godinu usvoji u decembru tekuće godine, Skupština i matični Odbor uglavnom nemaju informacija o njegovom izvršenju u toku fiskalne godine na koju se odnosi sve do razmatranja završnog računa budžeta koji se dostavlja tek u oktobru naredne godine, čak i kasnije. Organskim zakonom o budžetu nijesu definisane obaveze Ministarstva finansija da priprema i Skupštini dostavlja bilo kakvu vrstu izvještaja o izvršenju budžeta u toku trajanja fiskalne godine za koju je budžet usvojen. Sama Skupština nije tražila da preko izvještaja bude upoznata sa izvršenjem budžeta u toku fiskalne godine. Kao jednu od dobrih praksi za povećanje transparetnsoti budžeta preporučuje se Ministarstvo finansija, osim završnog računa budžeta, da pripremi razne izvještaje u periodu izvršenja budžeta mjesečne i polugodišnje. Uporedna praksa govori da u drugim zemljama parlamenti posvjećuju značajnu pažnju nadzoru nad izvršenjem budžeta u toku trajanja fiskalne godine, na koju se isti odnosi. Crna Gora je u ovom pogledu izuzetak u regionu jer susjedne države imaju regulisane mehanizme polugodišnjeg izvještavanja parlamenta o izvršenju budžeta. Najčešći mehanizam je razmatranje polugodišnjih izvještaja o izvršenju budžeta dok nije rijetkost da parlament u toku godine od izvršne vlasti zatraži informaciju o izvršenju budžeta van ustaljenih rasporeda izvjetšavanja. Veoma bitno tražiom od Ministarstva finansija da pokrene proceduru o dostavljanju polugodišnjih, možda i kvartalnih, izvještaja o izvršenju državnog budžeta. Završni račun budžeta predstavlja konačnu sliku izvršenja budžeta i pregled ostvarenja svih planiranih prihoda i rashoda. Istovremeno završni račun je osnovni instrument preko koga Skupština i javnost ostvaruju uvid u finansijske tokove države u prethodnoj fiskalnoj godini. Završni račun se razmatra suviše kasno, preklapa se sa razmatranjem budžeta za narednu godinu, radna tijela, osim matičnog Odbora, mahom su pasivna u pogledu ovog važnog dokumenta, saradnja ekspertnom revizojom je nedjelotvorna s obzirom na stepen pažnje koji se poklanja izvejštajima o reviziji, dok su potencijali sistema unutrašnjih kontrola u javnom sektoru u potpunosti neiskorišćeni. Vlada bi trebala do kraja juna da utvrdi Predlog zakona o završnom računa budžeta države i da ga dostavi Skupštini krajem septembra. Skoro 10 mjeseci, nakon isteka fiskalne godine na koji se odnosi. Uporedna praksa pokazuje tedenciju ka što skorijem dostavljanju završnog budžeta u nekim zemljama čak i do 4 mjeseca do završetka fiskalne godine. DRI je ustanovila praksu da svoj izvještaj o reviziji završnog računa budžeta takodje dostavlja do kraja septembra ili početkom oktobra. Medjutim, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, o njemu ne raspravlja sve dok DRI krajem oktobra ne dostavi svoj godišnji izvještaj o radu. Ovaj izvjetšaj se čeka jer se u njemu predstavljeni ključni nalazi iz svih pojedinačnih revizija pa na taj način Odbor može da objedini raspravu. Ovo znači da Skupština o završnom računu budžeta raspravlja tek, evo vidimo u decembru, na kraju godine. Za razliku od Predloga budžeta o završnom računu budžeta raspravljaju samo matični Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, i Zakonodavni odbor. Druga radna tijela Skupštine uglavnom nijesu zainteresovana za razamtranje ovog akta. Takodje, za razliku od rasprave o budžetu predstavnici organizacija civilnog društva uglavnom ne učestvuju u skupštinskoj proceduri razmatranja završnog računa . Dok se o Predlogu budžeta na plenumu raspravlja u prosjeku po tri dana, na završni račun poslanici na plenumu potroše svega nekoliko sati. Ovaj podatak je značajniji ako se ima u vidu praksa da kada raspravljaju o završnom računu budžeta poslanici raspravljaju o tri različita dokumenta, jer se u jednoj tački dnevnog reda objedinjuje rasprava o Predlogu zakona o završnom računu budžeta Crne Gore, Izvještaju DRI o reviziji završnog računa , kao i Godišnjem izvještaju o izvršenim revizijama i aktivnostima DRI. Na plenumu i matičnom Odboru objedinjuje se rasprava o svim ovim dokumentima. U dosadašnjem periodu DRI je uradila 10 izvještaja o reviziji Završnog računa nacionalnog budžeta , Izvjetšaj o reviziji Završnog računa budžeta Crne Gore za 2010. godinu po prvi put je nosio uslovno pozitivno mišljenje. U svim dotadašnjim revizijama završnih računa DRI je davala pozitivno mišljenje. Prilikom usvajanja završnog računa Skupština usvaja preporuke iz izvještaja DRI o reviziji završnog računa budžeta, kao svoje zaključke. U dosadašnjom praksi rijetko se desilo da isti budu dopunjeni od strane nas poslanika nekim novim stavkama ili preporukama. Na plenumu se o zaključcima ne vodi posebna rasprava jer se vode kao dio jedinstvene rasprave o završnom računu pa se poslanici o njima samo izjašnjavaju glasanjem. Htio bih preostalo vrijeme da iskoristim da ukažem na neke stvari iz Predloga o završnom računu budžeta za 2013. godinu , o nekim nelogičnostima. Recimo, Plan Ministarstva pravde za proteklu godinu je bio 8 miliona 994.000, izvršenje 12 miliona 404.000. Znači više 3,5 miliona. MUP 68.359.000, izvršenje 77.579.000, 9 miliona više; Ministarstvo finansija 84.702.000, izvršenje je 106.823.000 , 22 milioan više; Ministarstvo ekonomije 7.415.000, izvršenje 8.537.000, 1 milion i 100.000 više; Ministarstvo poljoprivrede 21.418.000, izvršenje 23.650.000, 2,2 miliona eura više. Uglavnom ostala ministarstva i budžetski korisnici su se uklapali u planirana budžetska sredstva. Mene interesuje, nadam se da ću dobiti odgovor, ko je dozvolio ovolika probijanja budžeta i na koji način je ovo realizovano. Po ovome nama i ne treba budžet. Dakle, oni ministri izgleda koji su najmoćniji u Vladi mogu da uzmu koliko ih je god volja. Ovo je stvarno veoma , veoma interesatno , naravno prošo voz, teško je raspravljati o nečemu što je već završeno, ali nadam se da u Završnom budžetu za 2014.godinu neće se takve stvari dešavati. Naravno ja sam na samom početku rekao da ima puno toga pozitivnog u onome kako je 2013.godina tekla, mogu da kažem da će i pored ovih ukazanih nedostataka o kojima sam govorio Poslanički klub albanskih partija FORCE Albanske alternative, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije podržati prijedlog Završnog računa budžeta Crne Gore za 2013.godinu. Zahvaljujem.
  • I vama hvala, kolega Popoviću. Riječ ima kolega Kalač u ime Bošnjačke stranke.
  • Hvala, potpredsjedniče Skupštine. Uvaženi ministre sa saradnicima, uvaženi predstavnici Državne revizorske institucije, uvažena Skupštino, Predlog zakona o Završnom računu budžeta za 2013.godinu, kao dokument sadrži sve oblasti i podatke koje propisuje Zakon o Budžetu. Državna revizorska institucija dala je pozitivno mišljenje na Predlog zakona o Završnom računu za 2013.godinu za razliku od Završnog računa za 2012.godinu kada je dala uslovno mišljenje. Na samom početku izvještaja na strani 6-toj da određeni broj preporuka utvrđeni revizijom Zakona o Završnom računu budžeta Crne Gore za 2013.godnu nijesu realizovane. Tačnije od 21 preporuke Državne revizije po piranju Završnog računa budžeta za 2012.godinu realizovano je šest. Za 2013.godinu revizijom je utvrđeno da je finansijski rezultat iskazan ispravno i da su finansijski izvještaji objektivni i u skladu sa prihvaćenih računovodstvenim standardima. Međutim, Državna revizorska institucija je u svom izvještaju skrenula pažnju na finansijsku reviziju i uslovno mišljenje na reviziju usklađenosti Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2013.godinu. Državna revizorksa institucija je konstatovala da je fiskalna disciplina unaprijeđena, ali da ima prostora za dodatno jačanje, posebno u dijelu usklađenosti poslovnih aktivnosti potrošačkih jedinica sa propisima, koji regulišu Budžet kao poslovanje. Taj stav dijeli ministarstvo, pa treba posvetiti punu pažnju unapređenju unutrašnje finansijske kontrole. Znamo da ekonomska situacija u Crnoj Gori u 2013.godini bila po snažnim uticajem dugoročne krize. U ovoj godini bilo je i neplaniranih izdataka u vidu garancija vrijednih 107 miliona, i 23 miliona izvršenih sudskih rješenja. Tako smo došli do deficita koji iznosi 6%. Što se tiče rashodne strane ona je iznosila milijardu i četiristo četrdceset miliona eura. Sa druge strane imamo povećanje prihoda u 2013.godini, kao rezultat uvođenja seta mjera fiskalne konsolidacije, mera na suzbijanju sive ekonomije kao i oporavka ekonomske aktivnosti. Ove mjere dale su pozitivne rezultate po našu ekonomiju. Stopa PDV-a je povećana sa 17 na 19%. Međutim, na istom nivou je zadržana niža stopa zbog socijalno najranjivije populacije. Najveći rast na prihodnoj strani imamo od PDV-a koji je u nominalnom izrazu porastao na 56,15 miliona ili 15,05%. U 2013.godini ueden je krizni porez na zarade iznad prosjeka, ostvaren je rast prihoda od akciza u iznosu od 2,54%. Sve mjere pomogle su ostvarivanju većeg prihoda za budžet, pa su tako izvorni prihodi iznosili milijardi i dvjesta četrdeset tri miliona erua, što je za 7,03% više nego što je bilo planirano. Ako uporedimo prihode sa 2012.godinom vidjećemo da su uvećani za 10,43% u odnosu na uporedni period. Procentualno gledano u strukturi prihoda čake 61,52% čine porezi. Saglasan sam sa izjavom ministra Žugića da je naša Vlada vodila jako opreznu fiskalnu politiku i pored svih teškoća uspjela da ključni makroekonomski parametar održi, jer je stopa rasta BDV-a iznosila 3,5%. Ako analizoramo oblast monetarne sfere treba reći da aktivnost banaka u dijelu odobravanja kredita i visoko učešće kredita koji se neuredno servisiraju su dvije ključne ranjivosti. Sve to je uslovilo smanjenu naplatu javnih prihoda, utičući na konstanstan godišnji rast poreskog duga iz godine u godinu. Zabrinjava dug pojedinih opština, jer kada saberemo dolazimo do cifre od skoro 136 miliona eura. Dug se nagomilava, a nemamo konkretnih rješenja za izlaz iz ove situacije. Neki od opština su dobile negativno mišljenje na Završni račun budžeta za 2013.godinu. Ukupan državni dug na kraju 2013.godine bio je 58% BDV-a od čega je spoljni dug činio 43%, dok je unutrašnji bio 15% bruto društvenog proizvoda. Ovim putem iskazao bih podršku sprovedenim i planiranim aktivnostima vašeg ministarstva i Vlade na povećanju transparentnosti, objektivnosti i koordinacije u radu državnih organa, koje imaju za cilj smanjenje sive ekonomije. Na sjednici Matičnog odbora ste kazali da pripremate još osam zakona, koji bi trebali poboljšati ekonomsku situaciju koja je pretprljela velike štete posljednjih godina, upravo zbog sive ekonomije i rada na crno. Svakako nam je potrebna i nova fiskalna politika koja će obezbijediti veće prihode, ali i veći stepen održivosti i javnih finansija. Takođe, Odbor za ekonomiju, budžet i finansije donio je 11 zaključaka, koje ustvari korenspondiraju sa nalazima i preporukama Državne revizorske institucije. Želim ovu diskusiju zaključiti pohvalom za naporan rad Državne revizorske institucije, ona je ispunila svoj zakonski cilj i dala objektivno stanje u svoje mišljenje i uz pregled utvrđenih nepravilnosti i datih preporuka. Smatram, da poštovanje preporuka Državne revizorske institucije nije samo zakonska obaveza, već ujedno odraz osposobljenosti institucija da državni novac troše na zakonit i transparentan način. Poslanici Bošnjačke stranke, podržaće predloženi zakon. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Kalač. Uvažena gospodo sada možete da komentarišete uvodno izlaganje, prvo ministar. Prvo će kolega Dabović. Izvolite doktore.
  • Državna revizorska institucija je pomenuta nekoliko puta. Shvatio sam da ima određenih pitanja na koja treba odgovoriti, a onda ću iskoristiti priliku da dam određena tehnička pojašnjenja koja će pomoći daljoj raspravi. U tom smislu rekao bih sljedeće. Depoziti nijesu prihodi budžeta, već je to imovina iz koje se finansira deficit. Ako bi depoziti bili prihodi za taj iznos bi bio manji deficit. Znači, to je samo finansijska imovina koja se koristi za finansiranje deficita u tekućoj godini, i tačno je da je za taj iznos smanjen nivo gotovine za 14 miliona eura. Isto tako, da je postojao suficit povećala bi se gotovina za odgovarajući iznos. To je samo tehničko pojašnjenje, bez želje da ulazimo u raspravu Završnog računa. Takođe smo konstatovali vezano za tekuću budžetsku rezervu da postoje određene neusklađenosti sa zakonskim rješenjima, ali možda je mnogo čvršća konstatacija koja je vezana za preusmjeravanje, a vezano je za organizacionu kodifikaciju tekuće budžetske rezerve gdje je vjerovatno Ministarstvo finansija htjelo da tekuću budžesku rezervu označi kao mjesto potrošnje koje je direktno vezano za nadležnu komisiju Vlade i u tom dijelu je došlo do preusmjeravanja koje je veće od, zakonski dozvoljenog. Postavljeno je pitanje za mini revizije. Dobro, ja nebih rekao da su to mini revizije, jer svaka revizija zahtijeva istu proceduru, bez obzira na obuhvat sredstava koji se želi revidirati, odnosno od subjekta revizije kojeg posmatramo. Odmah da kažem da Državna revizorks institucija, saglasno svojim kapacitetima ulaže velike napore, da svake godine obezbijedi izvještaje o reviziji Završnog računa za prethodnu godinu, što moram reći da je rijetkost, jer često se puta radi za godinu unazad da bi se dobio kvalitetan vremenski period da se da što objektivniji izvještaj. Mi uložimo napore i to uradimo tekuće godine za prethodnu godinu, moram reći da je to vrlo objektivno i provesionalno zahvaljujući kadru kojim raspolažemo u instituciji i mislim da smo uhodali jedan dobar proces. Nažalost, svake godine će ostati vjerovatno jedan broj revizija koj nećemo moći vremenski uskladiti tako da ih završimo do podnošenja izvještaje. Imaćemo mi i iduće godine određeni broj revizija koje ćemo uraditi do januara, pa moćda produćiti i nakon januara. Imamo određene i specifične zahtjeve koji su vezani za revizorski izvjetaj pa tako imamo i zahtjev Svjetske banke da radimo reviziju jednog projekta ovdje, pa smo jedno vrijeme imali zahjev za reviziju. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama gospodine Daboviću. Ministre, da li želite riječ? Izvolite.
  • Na početku da se zahvalim svim učesnicima u raspravi. Čuli smo i dosta podrške za ono što se nalazi u Završnom računu za 2013.godinu, dovoljno kritika, sugestija, primjedbi, prihvatićemo sve to, uredno smo evidentirali sve ono što su bile sugestije, isključivo u cilju da ako uspijemo da napravimo dobru platformu za naredni zaršni račun koji bi trebao, odnosno morao imati kvalitet više. Ima i primjedbi koje nijesu baš dobronamjerne, uslovno rečeno, ali možda je to produkt određenih nedovoljnih saznanja u samom Završnom računu budžeta. Mislim da je kvalitet ovog važnog akta koji dobija pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje i uslovnim mišljenjem koji se odnosi na usklađenost koja govori o samom kvalitetu o istinitosti, objektivnosti sastavljenih finansijskih iskaza koji su urađeni saglasno računovodstvenim standardima. Konstatuje se, takođe u državnoj reviziji odnosno njihovom izvještaju da je unaprijeđena fiskalna disciplina, ali dodaje, sa tim smo mi potpuno saglasni da postoji prostor za dodatno unapređenje fiskalne discipline i time da utičemo na veći stepen održivosti javnih finansija. Mi ćemo nastojati u budućem vremenu da javnu potrošnju učinimo racionalnijom, efikasnijom i da smanjima materijalne, proceduralne i procesne greške i ostupanja. Takođe, ćemo se zalagati za kvalitetan odnos sa Državnom revizijom i preporuke Državne revizije smatramo našom zakonskom obvezom. Na sreću,u ovoj godini dobili smo pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, ali i taj dio ćemo uvažiti na način kako sam kazao i kod samih preporuka u nivou zakonskih obaveza prema stavu Državne revizije. Dakle, želimo da afirmišemo sasradnju i to nam je cilj i nadamo da ćemo i u narednom periodu dobijati pozitivna mišljenja, polazeći od adekvatnog zakonitog i transparentnog trošenja novca i kako je gospodin Perić kazao knjiženja javnih sredstava, odnosno javnog knjigovodstva. Veliki broj poslanika je komentarisao određena odstupanja po Ministarstvu pravde, MUP-a, finansija i tako dalje. Nije riječ o nezakonitom trošenju, riječ je o neplaniranim rashodima koje smo izvršavali shodno sudskim izvršenjima. Ako imate sudsko izvršenje onda imate i obavezu da to uradite. Takođe, imali smo vanredne rashode koji se tiču izvršpenja garancija. Ako postavite dilemu izvršiti ili ne, apsolutno je mnogo manja šteta da se to izvrši sada i da dobijemo čini mi se zdraviji ekonomski put za ono što slijedi u narednom periodu, ako smo kazali da je godina 2013.godina otrežnjenja, da bi ovu godinu imali za godinu potpunije konsolidacije i stvaranje pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, koji očekujem da ostvarujemo u narednom periodu, počev od naredne godine pa naprijed. Gospodin Zarubica je pitao, ne samo on nego i uvaženi poslanik Damjanović, dominantno oko važnog segmenta ukupne javne potrošnje, a to je potrošnja u lokalnim samoupravama. Ono što ne možemo uraditi ne možemo otpisati dug, jer ti javni prihodi, pored ostalih dugovanja lokalnih samouprava su i lični prihodi zaposlednih u lokalnim samoupravama. Možemo i uradićemo i imali smo koordinaciju sa predsjednicima lokalnih samouprava i sekretarima za finansije, da sve dugove koje smo naslijedili reprogramiramo na održiv način, da sve opštine u komunikaciji sa Ministarstvom na bazi čega ćemo sačinit informaciju, predložiti je Vladi, napraviti održiv reprogram, ali se dosledno držati onoga što ćemo napraviti. Poreska uprava je dobila nalog da od 1.januara naredne godine ne toleriše neisplaćivanje posebno javnih prihoda na zarade. Na tom kursu je i novi predlog koji se odnosi na sužavanje zone sive ekonomije, na predlog da se krivično tretira neisplaćivanje javnih prihoda kod ispate neto zarade. Nadam se da ćemo po tom osnovu uspjeti da uvedemo veći stepen discipline, da spriječimo širenje zaraze kontaminaciju nelikvidnosti od onih koji nemaju potencijala za oporavak prema onima koji imaju solventnost imovinu, kapital, a nemaju likvidnost. Takođe, naći ćemo načina da se subjektivizam Ministarstva finansija u ovom slučaju ili bilo koga drugog ograniči kod reprograma poreskih obaveza, na način što ćemo uvesti praksu, da se reprogram vrši isključivo na bankarskom principu, odnosno da se refinansiranje obaveza vrši uz prethodno dat kolateral. Time ćemo, nadam se uvesti mnogo više reda, suzbiti zonu sive ekonomije o kojoj je govorio profesor Radulović i nastaviti da ostvarujemo veće prihode, saglasno našoj novoj fiskalnoj politici i ostalim aspektima te politike na bazi čega ćemo imati, siguran sam održivije javne finansije u narednom periodu. Gospodin Đukanović je osporavao Vladinu viziju u javnim finansijama, ja mislim da Vlada ima viziju, da ta vizija nije sporna, da mi pratimo ključne fiskalne parametre i čini mi se da je Vlada uradila u prošloj godini sve ono što je obećala. Ne možemo komentarisati, izvinjavam se ne želim da budem nekorektan, ali ne možemo adekvatno planirati sve vanredne rashode. Sudska izvršenja, pad garancija, da bi spriječili ranjivosti budućeg perioda, mi smo predložili, takođe da sve garancije koje su u predlogu budžeta za narednu godinu mogu da se izdaju jedino uz uslov da se obezbijedi kolateral, drugačije ne. Nemamo pravo da kreiramo potencijalne rizike budućim generacijama i u budućem periodu i da na taj način da slabimo održivost javnih finansija. Saglasan u cjelini da je javni dug i njegova dinamika ključno fiskalno pitanje, nastojaćemo da radimo upravo na sanaciji ove ranjivosti i mislim da postoje dobre predispozicije da se prvo usvoji dinamika i da se dođe do većih nivoa društveno bruto proizvoda u početku do relativnog smanjivanja ove negativne komponente, odnosno fiskalnog indikatora da bi u kasnijim fazama razvoja i rasta naše ekonomije ostvarili i smanjivanje i apsulutnog nivoa javnog duga, a time i oslobađali prostor za ono što znači snažniju razvojnu komponentu u našoj ekonomiji. Nijesmo povećali prihode kroz smanjivanje depozita, već smo povećali, gospodine Đukanoviću, prihode, prethodne godine za 118 miliona ili u procentima 10,4% u odnosu na 2012.godinu i mislim da su to, prije svega snažne aktivnosti Vlade kroz sužavanje zone sive ekonomije, ostvareni ekonomski rast koji je iznosio 3,3% i ne bih se složio, takođe, sa uvaženim poslanicima koji su komentarisali određena podešavanja tog parametra od strane MONSTAT-a, jer nijesmo imali preliminarni podatak koji je iznosio 3,5%, a konačni 3,3%. Dakle, MONSTAT je napravio po meni objektivno mjerenje rasta GDP-a, ali preliminarno iskazan podatak je smanjen i time se pogoršali i izvedeni fiskalni parametri i nivo javnog duga i ostali važni elementi. Nivo javnog duga, odnosno državnog duga iznosio je prošle godine 58,1% i mi moramo našim novim elementima,novom strukturom fiskalne politike o kojoj sam govorio, biće prilike i kroz Zakon o budžetu da se ponovo javim, mi moramo raditi na snaženju svih elemenata u funciji i jačanja konkurentnosti ekonomije i u funkciji dinamiziranja ekonomskog rasta kako bismo na bazi tih elemenata ostvarili veći nivo životnog standarda svih građana naše države. Oko zaduženja, ništa nijesmo uradili mimo zakona. Zadužili smo se na nesreću, imali bi deficit od 2,1% GDP-a da nijesmo imali vanredne rashode i ono što smo vanredno naplatili utrošili za liječenje ranjivosti prethodnog perioda i, nadam se, trasirali zdraviji ekonomski put za buduće vrijeme i za ono što slijedi u našoj ekonomiji. Oko toga da Vlada nema suštinskih projekata, upravo mislim suprotno. Mislim da su projekti infrastrukture, turizma, energetike, poljoprivrede i ostalih sektora elemenat koji će generisati značajno veće stope ekonomskog rasta, značajno veće nivoe nove vrijednosti u GDP-u i time liječenje ranjivosti, u realnoj ekonomiji saglasan da je to konkurentnost naše ekonomije i moramo da radimo upravo na tom polju, na polju konkurentnosti. Jer, visok negativan saldo u razmjeni roba sa inostranstvom, uz pozitivan saldo razvojnih usluga i visok priliv stranih investicija može usloviti redukciju novčane mase. To moramo spriječiti mjerama fiskalne i ekonomske politike kako ne bi ta redukcija novčane mase proizvela recesione efekte u našoj ekonomiji. Naša ekonomija nema recesione efekte. Imali smo prošle godine rast 3,3%, ove godine procjenjujemo da će on biti oko 2%, a u narednih nekoliko godina naš rast u prognozama se kreće prosječno oko 3,8%. Smatramo da je to bolje nego što je u okruženju, ali i dalje smatramo da to nije dovoljno, mi moramo imati veće stope rasta upravo zbog liječenja svih ranjivosti sa kojima se slažemo i koje mi ističemo javno jer želimo da se suočimo sa realnošću i da krenemo u pravcu rješavanja svega ovoga što znači ranjivosti u monetarnoj sferi bilo da je riječ o aktivnostima banaka, visini NPL-a, nivou kamatnih stopa u realnoj ekonomiji, da je riječ o konkurentnosti, potencijalnoj redukciji novčane mase ili u fiskalnoj sferi kada je riječ o nivou i dinamici javnog duga. Gospodin Damjanović je komentarisao ažurnost subjekata revizije. Potpuno se slažem da svi subjekti revizije moraju prihvatiti preporuke državne revizije na nivou zakonske obaveze. Mi imamo Akcioni plan i tim koji je formiran pokušavajući da budemo potpuno ažurni u izvršenju preporuka. Saglasan sam sa time da smo u organskom Zakona o budžetu i fiskalnim pravilima možda trebali ugraditi kaznene mjere za sve subjekte revizije koji ne rade ažurno na onome što znače preporuke same državne revizije. Prilika je da u narednom periodu poradimo na tom zakonu i osnažimo regulaciju upravo u funkciji dodatne discipline kada je u pitanju javna potrošnja. Malo ulaganje u kapitalni budžet u prošloj godini. Slažem se sa time i nadam se da će povećano ulaganje u ovoj godini od preko 8% GDP-a biti adekvatan odgovor na ono što znači stvaranje preduslova rasta i otklanjanje uskih grla i dinamiziranje ekonomskog rasta generalno. Oko mini revizija, slažem se sa gospodinom Dabovićem da nema mini revizija, svaka revizija za sebe je jednako važna. Mislim da sve lokalne samouprave moraju raditi na zakonu utemeljenoj osnovi. Nadam se da ćemo doprinijeti kroz reprogram njihovih obaveza na materijalno održivoj osnovi nego ne kroz otpis nego daćemo im dovoljno dug period u mjeri mogućeg da bi konačno se svi prilagodili objektivnim materijalnim mogućnostima, odnosno poreskom kapacitetu i privrede i stanovništva i na toj osnovi stvarali, odnosno kreirali našu javnu potrošnju. Jer, potrošnja lokalnih samouprava je važan segment javne potrošnje i taj efekat ne discipline može da ugrozi sve nas. Dužni smo, prije svega, Ministarstvo finansija, pa onda svi mi da ukažemo da u budućem periodu nećemo biti tolerantni prema onome što znači ugrožavanje fiskalne održivosti ukupne javne potrošnje. Oko ulaganja u nauku, prof. Radulović je to komentarisao i gospodin Perić i pomenuta je CANU. Slažem se sa vama da je to, takođe, elemenat potreban za sve ono što slijedi kroz elemente naše ekonomske, posebno njenog važnog dijela fiskalne politike. Mi smo imali zaključak Vlade, kada je u pitanju Crnogorska akademija, i presudu Osnovnog suda. Bili smo zastali sa izvršenjem obaveza prema akademiji u dijelu akademijskih nagrada i uplata za naučni rad. Međutim, stavom Vrhovnog suda, pravnim stavom, dobili smo odriješene ruke da to riješimo. Mi smo krenuli u rješavanje tog problema koji se tiče najviše naučne institucije u Crnoj Gori, odnosno njenih prava shodno Zakonu o budžetu, ali i Zakonu o akademiji. Mislim da smo te elemente nedovoljnog ulaganja počeli da rješavamo. Da li ćemo dosegnuti visoke procente, kako je govorio prof. Radulović, vjerovatno fazno, postupno i bez poremećaja da ćemo doći do onoga što znači veći nivo ulaganja. Samo da vam kažem da smo prvo dobili presudu Osnovnog suda i dok je ona egzistirala do pravnog stava Vrhovnog suda bio je zastoj u izvršenju. Sada toga nema. Mi izvršavamo sve naše obaveze shodno Zakonu o budžetu i prema akademiji i posebno. Oko predloga gospodina Popovića. Saglasan sam da se prati realizacija budžeta u nekoj dinamici tokom godine, apsolutno saglasan. Zašto bismo mi držali samo za sebe kao neku poslovnu tajnu dinamiku realiazcije i prihodne i rashodne strane. Mada i danas, koliko mi kažu saradnici, mi imamo na našem sajtu mjesečne izvještaje o izvršavanju rashoda i ostvarenju prihoda. Tako da vas upućujem na sajt, a isto tako možemo kvartalno, polugodišnje dozvoliti javnosti vaše i naše komentare u praćenju dinamike izvršenja. Dakle, nije sporno i na tome ćemo raditi u budućem periodu. Nadam se da ćemo time povećati i transparentnost. Čini mi se da smo zakonitost postigli i dostigli u velikom nivou, odnosno u velikoj mjeri, jer je samim činom pozitivnog mišljenja na Zakon o budžetu, smatram da je kvalitet zakonitosti, objektivnosti, tačnosti, istinitosti postignut. Oko prekoračenja sam vam kazao. Sva koja ste pomenuli se odnose na izvršenje sudskih rješenja. To je ono što je dozvoljeno i što moramo da uradimo, a što je produkt nekih slabosti prethodnog perioda. Takođe, oko garancija, nijedan član regulatornog okvira niti zakona niti vladinih akata nije povrijeđen u izvršavanju ovih obaveza. To smo čuli od državne revizije. Želim da ponovim zbog javnosti jer nećemo raditi ništa, nijedan akt, niti jedan čin koji se kosi sa bilo kojim zakonskim propisom. To nećemo raditi. Ako postoji nešto iz nehata, uslovno rečeno, dajte nam sugestije da sve uvedemo u regulaciju i da sve uvedemo u zakonodavni okvir. Nadam se da ne trošim previše vremena, neću se kasnije mnogo javljati, pokušaću da dam sugestije. Zahvaljujem, prof. Raduloviću. Cilj mi je da u jednoj interakciji postignemo najveći stepen razjašnjenja, ako ne pune saglasnosti, a ono da razjasnimo sve dileme koje imamo i da čujemo te kritike koje će biti korisne za kvalitet ovakvih radova u budućem periodu. Ono što je gospodin Damir Šehović govorio, u punoj mjeri se slažem sa njim da je to godina konsolidacije, da smo imali ne lagane napore nego ogromne napore smo uložili da bi ostvarili sve ovo što je danas dato u ovom materijalu. Nadam se da ćemo kroz Predlog zakona o budžetu o kojem ćemo vrlo skoro razgovarati ovdje u parlamentu i aktivnostima s tim u vezi uspjeti da dodatno unaprijedimo važne segmente naše ekonomije i, ono što je najvažnije, fiskalnu ekonomiju, a time i ukupnu ekonomsku politiku. Oko sive ekonomije i nastavku radne grupe, saglasan u cjelini, ne samo radne grupe već i svih mjera koje ćemo preduzimati da bi omogućili regularne i adekvatne i lojalne uslove funkcionisanja, posebno za onaj dio ekonomije koji je zdraviji kako ne bismo nelojalnom konkurencijom ugrozili dobar dio naše krhke ekonomije. Tako da ćemo raditi i na operativnom dijelu, podstaći inspekcijske organe, ali raditi na regulaciji i na snaženju. Zato smo otvoreni za sve vaše predloge u smislu sužavanja zone sive ekonomije. Juče smo imali jednu važnu koordinaciju ovim povodom gdje smo kao Ministarstvo finansija zajedno sa akademskom međunarodnom zajednicom, Britanskom ambasadom imali godišnji skup vezano za projekat "Budi odgovoran". Mislim da smo oko 4.000 građana imali na projektu suzbijanja sive ekonomije, naplatili direktno ogromne prihode, a indirektno svakako generalisali sve ono što znači značajnije povećanje naplate javnih prihoda u odnosu na ranije periode. Tako da ćemo tu aktivnost nastaviti, a nadam se da ćemo biti u sinergiji svi mi u procesu suzbijanja sive ekonomije. Ovo je poziv i našoj javnosti da zajedno radimo na onome što znači regularnost i lojalna konkurencija u ukupnoj i realnoj ekonomiji. Ovdje je bilo još sugestija i primjedbi. Mi smo uredno evidentirali sve vaše sugestije, sve vaše kritike. Odnosićemo se jako ozbiljno prema svakom segmentu koji ste saopštili i nastojati da u budućem periodu jedan ovakav dokument ima, iako mi se čini da i danas imamo visok stepen podrške, čak i u kritikama niko ne osporava ono što je pozitivno i dobro urađeno. To je dobar osnov da sa održivom kritikom unaprijedimo javne finansije, a time i zbog međuzavisnosti održivost ukupne ekonomije u Crnoj Gori. Izvinjavam se zbog prekoračanje i zahvaljujem.
  • Primljeno k znanju. Hvala, ministre. Izvolite redom. Komentar na komentar, kolega Damjanović.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. I ja se, ministre, takođe, nadam da odnos prema Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i očekivanje presuda Vrhovnog suda da bi se završile neke redovne obaveze,kako neki zli jezici kažu, nijesu određene sankcije prema toj akademiji zato što nije htjela u svoje članstvo da usisa neke članove nevladine organizacije. Evo da tu stanem, i da to bude dovoljno. Kao što se nadam, gospodine Daboviću, da moj izraz tzv. mini revizije niste shvatili pogrešno, bez samo lakšom terminologijom u odnosu na pojedinačne revizije. Vama obećavam da ću ubuduće da koristim izraz pojedinačne revizije da ne bi neko shvatio da umanjujem njihovu vrijednost. Naprotiv, citirao sam jednu pojedinačnu reviziju, a to je revizija Prijestonice Cetinje gdje sam izrazio negodovanje zbog nezakonitog ili lošeg finansijskog poslovanja i negativne revizije za tu prijestonicu, odnosno tu pojedinačnu reviziju. Upravo zbog toga smo potencirali na Odboru, i čini mi se da je to bila jedna vrsta zaključka, da bi bilo dobro da se sagledaju mogućnosti u skladu sa onim što možete, umijete i znate da se izvrši revizija po prvi put Glavnog grada Podgorice. Biće interesantna. Da zli jezici ne bi rekli da sada tražim reviziju tamo gdje vlada DPS, neka se izvrši revizija Opštine Herceg Novi. Da dobijemo te dvije revizije, da kompariramo, da vidimo. Sve što ne valja i sve marifetluke i nezakonitosti koje nađemo da ih jednako sankcionišemo, je li može? Otprilike ovako da to bude ponuda. Vratiću se na jedan mali segment ove priče koji je meni bio interesantan, a pomenuo ga je predsjednik Senata i gospodin Pešić na sjednici. To su javne ustanove, javna preduzeća i nekih 40-ak miliona evra javnih sredstava koji idu ka tim parainstitucijama. I dalje nismo uskladili sva javna preduzeća i javne ustanove sa Zakonom o privrednim društvima. Imamo hibridne institucije. Kao što kod nezakonitih sudskih presuda i kao kod javašluka državnih službenika, činovnika i zaposlenih u javnoj administraciji, svi ovdje kolektivno kroz zaduženja plaćamo pojedinačne cehove za koje niko nije odgovoran, tako i u ovom dijelu plaćamo neracionalnosti u poslovanju javnih preduzeća, visoke plate menadžera, rukovodioce javnih ustanova iako su, recimo, te ustanove i ta preduzeća na ivici rentabilnog poslovanja, čak su u minusu. Evo, navodim jedan mali primjer, možda ovako nije najplastičniji, ali mi je negdje ovako, sada kada sam gledao tu problematiku, zapao za oko. Crnogorsko narodno pozorište, potpredsjedniče, 1.680.000 iz budžeta za CNP, a sopstvena sredstva, odnosno sopstveni prihodi CNP-a su deset puta manji i oni su 166.000, pa se iz ovih sopstvenih prihoda finansiraju konsultantske usluge od 120.000, a ovamo iz ovih 1.600.000 što država daje CNP-u, dakle 90% sredstava država obezbijedi, 10% su prihodi, što je, po meni, nezamislivo malo od takve institucije. Takođe se koristi za usluge oko 350.000, pa je to pola miliona. Onda se kaže, to je ono kada nemamo programski budžet, indikator itd, pa ćemo to za 15, 20 godina vjerovatno da imamo, kada porastemo, onda se kaže 158 predstava u CNP godišnje. Onda to množimo sa brojem sjedišta, tamo nekih 200 i evo neka bude prosječna popunjenost tih sala na 30, 40%, a prihodi, zamislite, od ulaznica svega 50.000 evra, koja je u prosjeku od pet do deset evra. Ne može. Dakle, neracionalnost i nezakonitost i čašćavanje pojedinaca, funkcionera, ovih i onih, u institucijama. Što se mene tiče, kupujem te karte vazda kada idem i tamo i na druga mjesta. Opet to svi plaćamo ovdje kroz ovaj završni račun, kroz kolektivizaciju gubitaka koje prave pojedinci i za koje nikad niko nije kažnjen u sistemu, niti ima sankcija, neće ih biti ni nakon ovog Završnog računa, neće ih biti ni nakon Završnog računa 2014. Godine, jer ni novi zakonski okvir o budžetu sistemski nije omogućio sankcije. Neđe se ovdje svodi sve na dobru volju, a dobre volje, budite sigurni, ima samo što niko nikoga neće natjerati u sistemu da napravi iskorak ukoliko to ne urade odgovorni ljudi u sistemu, počev od predsjednika Vlade, ministra finansija i ostalih državnih funkcionera. Hvala vam.
  • Hvala, kolega Damjanoviću. Riječ ima kolega Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Jasno je da je ministar finansija, bez obzira što trenutno nije u sali, ali da on jeste reprezent Vlade i da on nije odgovoran za trošenje apsolutno svake stavke, niti je on na taj način neko ko treba da položi račun za način samog trošenja. Ono što iritira jeste da uvijek slušamo tu mantru dinimačni ekonomski razvoj. To slušamo iz godine u godinu, dobijamo sve lošije i lošije završne izvještaje i to da će se boriti protiv zaraze kontaminacija nelikvidnosti. Mi smo dali najviše novca onima koji su bili najnelikvidniji, tako da nije uopšte jasno kako će se to premostiti. Drago mi je što se ministar bavio onim dijelom koji se odnosi na CANU. Samo jedna paralela, kada je sud nešto osporio naplate koje se odnose na nagrade i na ulaganja u nauku, Vlada je odmah stopirala te isplate. S druge strane, imamo neke garancije koje su u osnovi nezakonite, tu nije bilo nikakvih problema da se 107 miliona eura isplati. Govorimo o iznosu od nekoliko stotina hiljada eura. Međutim, ono što je za nas mnogo značajnije, kada bi pored ove finansijske revizije postojala i neka suštinska revizija, šta se radi sa našim učinjenim novcem. Upravo ono čega želim da se dotaknem Crnogorske akademije nauka da ne bi neko shvatio da nekoga treba beskrajno hvaliti. Oni novac koji im je opredijeljen trebaju da dobiju i oni taj novac moraju da opravdaju. Tako ću reći da je za publikaciju koja je objavljena 2010. godine Crna Gora u eri kompetitivnosti država dala 920.000 eura, da, vjerovali ili ne, u toj publikaciji koja ima nekih 380 strana u dijelu internet i obrazovanje koja je krovni dokument u oblasti nauke u Crnoj Gori, stoji da je u dugoročnom periodu potrebno pripremiti uvođenje profesija voditelja i koordinatora on line učenja. To košta 920.000, preporuke manje više ovog tipa, namjerno sam čitao. Zašto se vraćamo na taj konkretan slučaj. Jasno je da imamo jednu suštinsku reviziju tu bi tek bio porazan element. Opet se vraćam na ovaj dio kapitalnog budžeta, kada bismo došli do suštinskih kako se troše i to sredstava što se opredijeli za razvoj, tu bi možda bili isti podaci, ne možda nego sasvim izvjesno su podaci poput ovog kojeg sam sad iznio. Ono čime ću završiti, definitivno Vlada nema viziju. Ovo je konkretan primjer. Vlada je riješila da u cijeloj godini ne uplaćuje dodatna sredstva za istraživanje u oblasti nauke Crnogorskoj akademiji nauka zbog određenog sporenja iako se mogao naći način da se to prevaziđe. To je gledala prilično pasivno. Na kraju, opet ćemo dobiti neke cifre, neko suvo objašnjenje, ali suština promiče. Vlada nema viziju, nema nikakvu proaktivnost i problem se ne rješava. Zahvaljujem.
  • I vama, kolega Periću. Komentar, kolega Đukanović. Izvolite.
  • Gospodine predsjedavajući, žao mi je što je gospodin Žugić izašao, ali vjerovatno će čuti ovo što ću saopštiti. Raspravljali smo da li Vlada ima viziju ili nema. Evo, sve vas ovdje pitam - ako je javni dug na 31.12.2013. godine iznosio dvije milijarde, odnosno 58% bruto domaćeg proizvoda, a već 1. juna 2014. godine taj javni dug je iznosio dvije milijarde i dvjesta četrdeset miliona, odnosno 67% bruto domaćeg proizvoda, da li ta Vlada ima viziju, koja je za pet mjeseci uspjeli da javni dug sa 58% bruto domaćeg proizvoda podigne na 67%, sa tendencijom da do kraja 2014. godine završi na 70%? Svi znamo da u budžetu za 2015. godinu ukupna nedostajuća sredstva planirana su, to znači minimalna, 650 miliona evra. Zahvaljujući ovoj Vladi, Crna Gora će imati čast, odnosno njeni građani da na kraju 2015. godine dohvatimo magičnu granicu od tri milijarde javnog duga. Pričati da to pospješuje ekonomski razvoj, a pokazatelji nezaposlenost raste, spoljnotrgovinski deficit u 2014. godini će doći do milijardu i pedsto miliona. Šta je u čitavoj priči najčudnije? Kako porezi rastu, kako prihodi od poreza rastu. Glavni ekonomski pokazatelji pokazuju ono što se kaže pad, a ovdje nas ubjeđuju da će to u stvari značiti rast Crne Gore. Ko to može da bude zadovoljan da javni dug raste ovom brzinom? Nikakav plan nijesmo čuli. Nijesmo čuli da će se povećati poljoprivredna proizvodnja. Nijesmo čuli da je u naznakama izgradnja nekog energetskog objekta. Kako to misli Vlada da uradi? Jedino ako proda nešto može da uradi. Šta je suština, gdje demantuje sve vas iz DPS-a i SDP-a da imate neku viziju. Dug raste, a prodali smo svu imovinu. Novac koji ste dobili od imovine koji nije zaduženje i to ste potrošili. Nevjerovatno. Kada se izvrše pažljive analize svakome je jasno da je ovo politika od danas do sjutra, hoće li se naći neki investitor da uloži 30, 40, 50 miliona evra i tako spasi ovu vlast. Ekonomski pokazatelji su neumoljivi i ova Skupština mora da nađe neko rješenje jer se pokazalo da sadašnja Vlada to ne da ne može nego ne zna ili neće. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Đukanoviću. Kolega Popović. Izvolite.
  • Relativno sam zadovoljan komentarisanjem ministra, iako bih par stvari ponovio. Nisam siguran da sva ona sredstva koja sam nabrojao probijanja budžeta kod pet ministarstava, to je neka cifra od oko 40 miliona eura, da je to sve pad garancija i sudska izvršenja. Ono što je neprihvatljivo, to je kasno dostavljanje Završnog računa budžeta ne samo za 2013. godinu, tako je nama svake godine, nemoguće je da mi u dva dana raspravljamo o Završnom računu budžeta i o budžetu za narednu godinu. Rekao sam da je to u nekim zemljama to došlo da četiri mjeseca poslije završetka fiskalne godine se usvaja završni račun budžeta. Još bih rekao o odnosu, sada gledam, a znam to sve napamet, ali ulaganje u sport. Ovo su katastrofalni podaci za Crnu Goru. Uprava za mlade i sport četiri miliona eura realizovano 2013. godine. Crnogorski olimpijski komitet 380.000 eura od države. Dakle, 4.380.000 eura najveći crnogorski brend. Bez sumnje ova sredstva o kojima govorim uglavnom idu u vrhunski sport. Đe su mladi, đe nam je kvalitetni sport, đe nam je masovni sport, đe nam je školski sport, đe nam je univerzitetski sport, đe nam je sport osoba sa invaliditetom. Mi smo jednu veoma važnu oblast svuda potpuno marginalizovali. Kako je u 2013. tako je i u 2014, a tako će biti i po Predlogu budžeta za 2015. godinu, nažalost, i to nam nikome od nas ne služi na čast. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Popoviću. Ovim smo, kolege, završili prvi krug. Prelazimo na drugi krug razmatranja Završnog računa. Sada po pet minuta. Uvažena gospodo, možete uvijek da komentarišete kada hoćete izlaganje kolega. U ime Kluba DPS-a, kolega Sekulić. Neka se pripremi kolega Labudović. Izvolite, kolega.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Uvažene kolege iz Senata Državne revizorske institucije, iz Ministarstva finansija, Čini se da je već tradicija da kraj godine pripadne ekonomskim temama, odnosno Završnom računu za prošlu i budžeta za narednu godinu. Odmah na startu neću se složiti sa kolegama koje smatraju da je možda Završni račun trebalo razmatrati ranije. Smatram da je dobro da imamo kontinuitet, jer ovo je najbolji način da zajedno realno sagledamo makroekonomske pokazatelje. Kada govorimo o prošloj godini čini se da su oni bili dobri. Većina od nas, pretpostavljam i Ministarstvo finansija bili bi zadovoljni kada bi ovakvi makroekonomski trendovi bili nastavljeni narednih nekoliko godina, bez obzira što ćemo se lako složiti da rast od 3,3%, odnosno 3,5% brutodruštvenog proizvoda nije posebno visok, ali kada ga uporedimo sa zemljama Evropske unije, što je uradio uvaženi kolega Šehović, onda ipak vidimo da s tim rastom treba da budemo zadovoljni. Naravno, mnogo je lakše govoriti o tome da nam treba privredni rast i rast brutodruštvenog proizvoda i da na taj način rješavamo sve ekonomske probleme. Dozvolićete da smo se u ovom sadašnjem problemu, znači dosta visok nivo zaduženosti naše države, našli upravo zbog činjenice da smo imali globalnu ekonomsku krizu i da smo nekoliko godina unazad imali i veoma visoku recesiju kada je Crna Gora u pitanju. Ako pogledamo korelaciju tih makroekonomskih pokazatelja, ko hoće da ih sagleda na pravi ekonomski način i da bude realan u tome, onda će biti da naša zaduženja otprilike nekih skoro 25 do 30% idu upravo tih godina kada imamo recesiju u Crnoj Gori i kada je trebalo pokriti ono što je društvena potrošnja u tom periodu, a nije imala pokriće u ekonomskom rastu. Ono što je loš pokazatelj u ovom završnom računu za 2013. godinu jeste da imamo smanjenje direktnih stranih investicija. Treba podsjetiti da smo u jednom trenutku, u stvari nekoliko godina unazad bili lideri kada je u pitanju Evropa, kada su u pitanju strane direktne investicija, najviše tih investicija bilo je u sektoru turizma, ali ne smijemo dozvoliti da taj trend ne bude nastavljen u narednom periodu. Kada bismo sada sabrali sve ono što je uradila Vlada Crne Gore unazad ne više nego sedam ili osam proteklih godina, samo u dijelu kapitalnog budžeta, vidjeli bismo da su ta izdvajanja skoro jednaka onome što je državni dug Crne Gore. Zato, sa pravom mogu da kažem da pravi domaćin se zadužuje tako što će ulagati u svoju infrastrukturu, tako što će ulagati u svoj razvoj. Ako hoćemo da budemo realni, ako hoćemo da budemo čak i politički korektni, rekli bismo da nemamo pravo da kritikujemo ovaj dio zaduživanja države Crne Gore kada je u pitanju ulaganje u razvoj infrastrukture. Dozvolite da kažem da mi nismo birali vrijeme u kojem ćemo raditi veoma krupne infrastrukturne objekte. Dozvolite da kažem da je odgovorna Vlada koja u vrijeme ekonomske krize rešava pitanje otpadnih voda na crnogorskom primorju, znajući da je to ipak neka komparativna prednost i nešto što drži ili što će držati crnogorski turizam negdje u vrhu kada je u pitanju razvoj turističkih destinacija makar u okruženju. Takođe, dozvolićete mi da kažem da se razlikujemo sa kolegama iz opozicije kada je u pitanju zaduživanje za autoput, ali smatram da građani Crne Gore možda bolje nego mi ovdje u parlamentu razumiju da dobar domaćin radi na infrastrukturi kako bi mogli da mu dođu gosti s jedne strane ili kako bi mogao da ubrza razvoj sa druge. Zato sam optimista kada je u pitanju rast brutodruštvenog proizvoda, a znate i sami da je u korelaciji taj odnos sa dijelom procentualnog zaduživanja i da će automatski rast brutodruštvenog proizvoda dovesti do procentualnog pada zaduženja Crne Gore. Veoma sam optimističan kada je u pitanju budući društveni razvoj, iz prostog razloga što Crna Gora, odnosno Vlada Crne Gore ima tu viziju kada je razvoj energetskih potencijala u pitanju, kada je u pitanju ulaganje u energetske potencijale s jedne strane, a dozvolićete da su to veoma krupni investicioni objekti i da nam za to treba pomoć i sa strane, a i sa onim što je u pitanju razvoj turizma i poljoprivrede. Ukoliko hoćemo, takođe, da budemo korektni, molim vas da makar malo pogledate kakva je situacija u našem okruženju. Ne kažem da će sada nama biti bolje ako su ti makroekonomski pokazatelji lošiji u okruženju, ali dozvolićete da mi moramo da dijelimo sudbinu našeg okruženja, posebno onog ekonomskog jer smo veoma povezani i veoma zavisni na ovom prostoru od onoga što nas okružuje. Dozvolite samo još jednu rečenicu, uvaženi gospodine profesore. To je da smo, takođe, veoma zavisni od onoga što se dešava u Evropskoj uniji. Ako imamo stopu rasta koja je četiri puta veća od stope rasta u Evropskoj uniji, onda možemo da budemo zadovoljni. Hvala.
  • Sve je relativnou Evropskoj uniji, ako je on pet, šest puta veći, onda ste vi dostigli maksimum potencijala. Ako se penjete prema onih 25.000 GDP-a, onda treba da vam avion bude mnogo veći. Ali, o tome ću u ponedjeljak nego me provocirate, a ne mogu da izdržim i da se samokontrolišem. Drugari, da koristite, ako ko hoće da komentariše, tehničku infrastrukturu. Znači, pritisnite, dobićete riječ. Izvolite, kolega Labudoviću, a neka se pripremi kolega Adrović.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Koleginice i kolege, meni je žao što gospodin ministar ode, jer sam dio izlaganja imao namjeru da uputim lično njemu. Znam da on negdje ovo sluša i da će iskoristiti priliku da u toku dana odgovori na ovo što imam namjeru da ga pitam. Prije toga, hoću da izjavim da je on jedan od rijetkih, ako ne i jedini, u j aktuelnoj Vladi koga izuzetno lično cijenim i koji mi je lično drag, ali ima i ona Platonova - drag mi je Sokrat, ali mi je draža istina- pa u ime te istine hoću da ga pitam sljedeće: Gospodin ministar se ovdje hvalio uspješnom naplatom poreza koja je uslovila porast i ukupnih budžetskih prihoda, itd. U izvještajnom periodu usvojene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost, među kojima senalazi i norma koja predviđa oporezivanje priređivača igara na sreću. Htio sam da pitam gospodina ministra koliko je po tom osnovu ubrano prihoda. Pošto znam odgovor da nije ni jedan jedini cent, hoću da pitam ministra ko je njega i Upravu za poreze ovlastio da ne primjenjuju zakon koji je donijela ova Skupština ili da ga primjenjuju djelimično i po svom sopstvenom izboru. Ako je norma bila neprimjenjiva, zašto Ministarstvo finansija ćuti, zašto nije izašlo pred ovaj dom sa predlogom izmjena i dopuna nego preko Male Krsne, kroz pojedince iz vrha vlasti, pokušava da to ispravi? Gospodine ministre, čuli vi mene ili ne čuli, ovo mene upućuje na jedan jedini zaključak. To je da u ovoj državi, u zoni poslovanja, postoji siva zona koju ni ministar ni držav,a ni niko živi ne smije da dotakne, kao u osinjak. Ako je ovo samo jedan od elemenata koji govori o postojanju ove zone, bez obzira koliko to u kvantitativnom iznosu bilo, pitam se tek šta bi bilo kada bi se poreska politika u ovoj državi sprovodila ni po babu ni po stričevima, kakvi bi tek bili prihodi. Kada smo već kod prihoda, hoću da pitam gospodina ministra koji je, takođe, doktor ekonomskih nauka, da mi objasni sljedeću činjenic: Njegov i vaš premijer je koliko juče izjavio da je u zadnje vrijeme u Crnu Goru ušlo pet milijardi evra direktnih stranih investicija. Gospodo, pet milijardi je čak i za jednu Kinu velika para, a kamoli za Crnu Goru. Pitam se i pitam vas gdje su te pare? Znate li koliko je to novih radnih mjesta, a mi imamo nezaposlenost koja je prešla 20%? Koliko je to novih škola, koliko je to novih bolnica, koliko je to novih porodilišta, a nama djeca umiru u ovim sadašnjim? Znate li da su to dva i po autoputa u ukupnoj dužini? Šta od toga Crna Gora trenutno ima? Nema ništa. Takođe, javna je tajna, zapravo javni je podatak koji nije iz opozicionih redova, saopštila ga je renomirana američka kuća koja prati ta međunarodna kretanja, da je u zadnje vrijeme iz Crne Goreizneseno više od šest milijardi evra. Koju mi to ekonomsku politiku vodimo? Za koga i u čije ime? Kada god gospodina ministra, evo sada je počela rasprava o budžetu za narednu godinu, a potpuno je slična kao jaje jajetu raspravi o prethodnom budžetu, gdje ga god pipnete on se sleže ramenima i kao, kako se ono kaže, efendija na sve strane kaže - jeste, vi ste u pravu, ali nema para. Kako nema para? Pet milijardi ušlo, šest milijardi izašlo, valjda je tu ta razlika u toj milijardi o kojoj razbijamo glavu evo tri, četiri godine. Gospodine ministre, gdje god da ste dobro da ste, ali dokle ovo ne izravnamo i dokle god se ne stane na put ovom vrtoglavom zaduživanju, jer nam je javni dug zadužio i čukun, čukun unučad, dok se ne zaustavi ovaj galopirajući i stravično vrišteći disbalans između uvoza i izvoza, dok se dugovi, unutrašnji prije svega, a onda i spoljni ne svedu na razumnu i podnošljivu mjeru, pričamo praznu priču. Trideset hiljada radnika koji su izgubili svaku šansu da budu zaposleni čekaju da ova država oduži dug prema njima jer su u momentu kada su otišli u stečaj bili radnici državnih preduzeća. Smije li ova država da digne ruke od njih i da kaže - mi smo svoje uradili, ovo je neoliberalni koncept ekonomije, mi sa time nemamo veze. Pa, nije nego. Ako smo, gospodine ministre, nadam se da me ovo sada ozbiljno čujete, ako smo mogli da se zadužimo i za Kurtu i za Murtu i za sve i za svašta, ima da se zadužimo kao država i za njih i da njihov problem definitivno skinemo sa dnevnog reda. Predlog takvog zakona je trenutno u opticaju. Gospodin ministar je dužan da zajedno sa ovim parlamentom koji ima ustavno ovlašćenje da zadužuje ovu državu više nego gospodin ministar, a on je zadužuje i kapom i šakom, nađemo rješenje i jednom podvučemo crtu ispod procesa tranzicije i te nesrećnike koji su, ni krivi ni dužni, bili žrtve tog procesa, konačno obezbijedimo sa stanovišta onoga što im je država dužna. Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče, na razumijevanju.
  • Hvala i vama. Ima riječ kolega Adrović, neka se pripremi kolega Šarančić. Izvolite, kolega.
  • Uvaženi potpredsjedniče Skupštine, uvaženi poslanici, poštovani građani, Danas kada raspravljamo o Završnom računom budžeta za 2013.godinu možemo kazati da je Budžet dobro planiran i da osnovu revizije koju je sprovela Državna revizorska institucija u vezi završnog računa za 2013.godinu, on ne sadrži značejnije materijalne greške kod iskazivanja rezultata i da je u skladu sa tim ovaj završni račun dobio je pozitivno mišljenje Državne revizorske institucije. Ono što je karakteristično, a mislim da je pozitivno jesu mjere koje Vlada i njeno Ministarstvo finansija preduzelo u cilju povećanja prihoda u 2013.godini, zbog čega je Ministarstvo finansija dobilo podršku šire zajednice i ove Skupštine, a to su mjere koje su kao rezultat imale rast prihoda, do rasta prihoda došlo je realizacijom paketa mjera fiskalnog prilagođavanja rast ekonomske aktivnosti, poboljšanje naplate poreskih prihoda i suzbijevanje sive ekonomije itd. Sve te mjere su pomogle da se naplati značajno više srestava od plana ili više u odnosu na 2012.godinu. Naplata prihoda po osnovu poreza i doprinosa u 2013.godinu iznosila je milijardu 243,5 miliona ili 37,3 procenta bruto društvenog proizvoda, najznačajniji udio u rastu ima rast prihoda poreza na dodatnu vrijednost i on je veći u odnosu na plan za 15% a iznosi 428,2 milijona eura. Razlog rasta prihoda od PDV-a i poreza sive ekonomije jeste iz razloga povećanja stope PDV-a od jula 2013.godine. Veoma značajna naplata prihoda od doprinosa one su takođe veći u odnosu na plan za 3,7% ili za 14,3 miliona, rast naplate doprinosa je posljedica uključenje neformalne ekonomije u okvire realnog poslovanja, a od gospodina ministra smo čuli i da su svi ostali prihodi obelježili tedenciju povećanja rasta izuzet prihoda od taksi. Rashodi u 2013.godinu su veći od planiranih u značajnoj mjeri, a ključni razlog jesu plaćene garancije za KAP, ali i pokrivanje troškova za dospjele obaveze iz prethodnih perioda u iznosu od 60,5 miliona od čega su naplćeni sudska rješenja odnosi 23,2 miliona. Rashodi u 2013.godini su iznosili milijardu 603, 4 miliona i oni su veći od planiranih za 16,5 procenata ili za 228 miliona, do iznosa povećanja rashoda u odnosu na plan došlo je i u dijelu rashoda za kamate gdje je plaćeno 67,9 miliona ili 44 procenta više u odnosu na plan, a u apsolutnom iznosu za 20,7 miliona. Ostvarene su određene uštede kod diskricione potrošnje kod rashoda za lične dohotke ostala lična primanja ostali izdaci i troškovi za socijalnu zaštitu. U 2013.godini zabilježen je realnost društvenog proizvoda u iznosu oko tri ipo procenta bruto društvenog proizvoda što prestavlja veći rast društvengo proizvoda od rasta u Evropskoj uniji i od rasta društvog proizvoda veliki broj zemalja je u okruženju, o tome smo već imali priliku da slušamo našu uvažene poslanike. Stopa nezaposlenosti prema podacima Zavoda za zapošljavanje kreće se oko 15% stopa inflacije bila je oko 2,2 procenta, deficit u 2013.godinu modifikovani iznosi 215,7 miliona eura ili 6,5 procenata bruto društvenog proizvoda, ovaj iznos deficita nije podatak kojim se trebamo hvaliti, ali ja koji imam u vidu činjenicu da je u nekim zemljama u okruženju skoro tri puta veći u Sloveniji 15 procenata primera rada mislim da je on u nekim normalnim granicama. Ako gotovinski deficit umanjimo u iznos plaćenih garancija od 107,23 miliona eura i otplate sudskog rješenja u iznosu od 23,17 miliona eura što ukupno iznosi 130,4 miliona eura varedni izdataka, imali bi gotovinski u iznosu se 70,76 miliona eura ili 2,12 procenata bruto društvenog proizvoda što bi bilo skoro tri puta manje u odnosu na plan. Sa ovim budžetskim deficitom državni dug je dostigao u iznosu milijardu i 933, 7 miliona eura ili 58 procenata brudo društvenog proizvoda, problem nije u iznosu duga nego u tome što se dug povećava iz godine u godinu. Međutim, ovaj iznos duga zahtijeva oprez zbog ovog iznosa nam ne prijeti po mom mišljenju dužničko ropstvo jer Crna Gora, po metodologiji koja sprovodi svecka banka spada u red srednje zaduženih zemalja, jer je njen spoljni dug oko 43 procenata bruto društvenog proizvoda, jer je zaduženo zemalja u Evropskoj uniji značajno veća primera radi u Grčkoj je 174 procenta bruto društvenog proizvoda. Zbog toga što su drugi lošiji od nas mislim ne smijemo radovati nego vrlo oprezno ulaziti u nove kreditne aražmane, kapitalni budžet u 2013.godini ostvarenje 11,6 procenata više u odnosu na plan, a kapitalni budžet u 2013.godini u kapitalni budžet u 2013.godini je uloženo više 8,9 miliona eura. Kada je riječ o izvšenim revizijama o strane državne revizorske institucije, institucije koja svoj posao radi dobro,profesionalno što mislim da je mišljenje cjelokupne javnosti i nas ovdje u Parlamentu, a i danas smo mogli čuti sa jedne i druge strane, tako jedno mišljenje. Ja bih se osvrnuo na reviziju Centralne banke Crne Gore na neke njene preporuke, preporuci jedan uvažini poslanik Šehović, je govorio pa Vam nebi uzimao vrijeme inače sam prekoračio, ja bih se osvrnuo samo na preporuku broj šest gdje se kaže, da Centralna banka nije u skladu sa članom 22 zakona o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavanju lica sa invaliditetom prilikom mjesečne isplate zarada i nadoknada zarada zaposlenih uplaćivala poseban dobrinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Ovo ne govorim i ne ističem zbog iznosa ne radi se ovdje o nekom velikom iznosu srestava, međutim ako znamo da ovu stavku plaćaju preduzeća koja mnogo teško ostvaruju prihode, a Centralna banka u odnosu na broj zapošljenih pročitao sam imala je obavezu da plati za 17 lica mislim da je ovo nedopustivo pogotovo nedopustivo, ako već u sledećoj preporuci vidimo da su preko sindikalne organizacije podijelili na ime pomoći, bez uplate poreza i doprinosa određeni iznos srestava. Mislim da je trebalo umjest te stavke znamo da u Crnoj Gori kod njih lični dohoci nijesu na takvom malom nivou umjesto te stavke po mom ličnom mišljenju trebali su taj iznos srestava uplatiti za ovu svrhu. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Adroviću. Riječ ima kolega Šarančić, neka se pripremi kolega Murić. Presjek ćemo napraviti posle pauze, pa onda ćemo se dogovoriti da li ćemo malo više da poštujemo vrijeme ili ne. Izvolite kolega Šarančiću.
  • Hvala potpredsjedniče Parlamenta, uvažene koleginice i kolege, poštovani prestavnici ministarstva i državne revizorske institucije, poštovani građani. Dakle, imamo na dnevnom redu danas Predlog zakona o završnom raučunu budžeta Crne Gore za 2013.godinu koju uglavnom oslikava ono što se već desilo i našta se više ne može uticati, ali u njemu su prezetovani neki veoma važni parametri ekonomske i fiskalne politike koji su obilježili 2013.godinu. I sve lijepo upakovano i složeno ukoričeno ovih 680 strana govori ili bi bar trebalo da govori, da je crnogorska ekonomija izašla iz recesije u 2013.godini, sa procjenjenim realnim rastom bruto domaćeg proizvoda od 3,5 procenata, i kaže se u obrazloženju završnog računa, da je bio na snazi restrektivni budžetski okvir smanjen na javna potrošnja štednja, zbog čega se nije moglo u dovoljnoj mjeri posticati zapošljavanje itd.itd. A onda vidimo da je ostvarenje budžeta za 2013.godinu milijardu i 603 miliona evra, a planirano je bilo milijardu i 375 miliona eura. Nije dakle očigledno u pitanju ni restrektivni budžetski okvir, ni smanjena javna potrošnja, a ni štednja, već imamo prekoračenje u iznosu od 261 milion eura u nalazu državne revizorske institucije, a od toga 22,5 milijona eura je nedozvoljeno prekoračenje. I šta su rezultati takve ekonomske i svake druge politike ove Vlade, ne treba biti ekonomski analitičar, niti poseban stručnjak da bi se vidjelo iz svega ovoga što je napisano ovdje da je ta politika pa malo je reći pogrešna već katostrofalna. I njene će posledice uveliko osjećati generacije koje te trebaju da se rode. Po tome u kakvoj državi živimo i u kakvu ekonomiju imamo govori podatak da su najveći dio budžetkse potrošnje socijalna davanja, dakle bilizu pola milijarde eura, odnosno tačnije 482,97 miliona eura i stalno se uvećavaju. Sa druge strane razvojne projekte što su kolege već pominjale uloženo je 69, 86 miliona eura, što je manje od pet procenata ukupnog budžeta. Jasno je da se na ovaj način ne pokreće razvoj, jasno je zbog čega je poraslo nezaposlenost na gotovo 15 procenata u 2013.godini, zbog čega je budžetski deficit 215 miliona, a ukupno nedostajuća srestva čak 374 miliona eura. Državni dug Crne Gore posebno zabrinjavajuća stavka odavno je prešao dvije milijarde, a robni deficit još zabrinjavajuće milijardu i 397 miliona eura i nema kraja ovim negativnim statističkim parametrima. Poseban problem što smo vidjeli kroz nedavno stategiju regionalnom razvoju jeste neravnomjeran regionalni razvoj i dalje produbljivanje tih regionalnih razlika. Nezaposlenost na sjeveru čak 22 procenta u odnosu na prosjeku Crnoj Gori od nekih 15 procenata, demogratsko pražnjenje sjevera se nastavlja ne samo ruralnih područja već gradske sredine su manjim brojem stanovnika, ovih dana je bila priča o ćivotnoj sredini u Pljevljima, ona je gotovo uništena i sa punim pravom se ovdje od kolega tražilo uvođenje vandrednog stanja jer su ugroženi životi ljudi i djece koja gore žive. Ova Vlada je za zaštitu životne sredine u 2013.godini prema funkcionalnoj klasifikaciji budžeta izdvojila pet miliona evra ili 0,333 procenta tumačneo na ukupan iznos budžeta. Situacija u Pljeviljima je relevatna ne trpi oklevanja ni odlaganja, hitno se moraju preduzeti mjere, 2013.godini 21 hiljada ljudi stanovnika Pljevalja je imalo probleme od ukupno 30 hiljada sa proble respriratornim organima, sada ni voda nije za piće niti za bilo kakvu potrebu, stanje je mislim samo po sebi vanredno i u koliko ne bude adekvate reakcije nadležnih organa mogu će su radikalnije scenarije u smislu građanskih protesta i otpora po ćemu će biti obaviješteni naravno i međunarodne relevatne distance, ne zbog politizacije kako reće predsjednik Parlamenta juče, već zbog života, zbog zdravlja djece i spašavanje Pljevalja, ili bar spašavanje onoga što je od Pljevalja ostalo. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Šarančiću. Za kometar se javio kolega Vuković. Izvolite, kolega.
  • Poštovani predsjedniče. S obzirom da ću ja kasnije govoriti na istu temu, samo sam htio da pitam kolegu Šarančića kakva je razlika između ove godine i prošle godine kad su u pitanju Pljevlja i stanje vazduha. Znači, to je isto bilo i kad nije bila Termoelektrana danima kad je magla, dimljaci pet hiljada dimnjaka i iks kotlarnica probiju gustu maglu i onda Pljevlja žive u jednoj izuzetno lošoj sredini kada je u pitanju vazduh. Ovo što se tiče vode, to će najbolje objasniti upravo kolege koje pripadaju opozicionim strankama jer znaju stanje vodovoda da to nije nešto što se dešava danas, nego da je to mnogo prije. Znači, sve te priče i politizovanje jednog trenutka u životu grada iz kog dolazimo nas četiri poslanika, mislim u najmanju ruku nije korektno. Zašto. Sve to što se dešava tamo naravno da je proizvod i da može da se popravi, ali zašto to nije bolje u mnogome su doprinijeli i vraćanje šest ipo miliona eura para i berdija, vrlo povoljni da ne kažem skoro đabe koja su bila namijenjene za izgradnju infrastrukture koja je trebala da se uradi u gradu razvod toplovoda pod stanice i sve ostalo. Naravno znači kolega Bojoviću, šest ipo milijona je potpisan ugovor bio siber diong gdje je trebala da se napravi to je jedino rješenje ekološkog stanja kad je u pitanju zagađenost vazduha kao posledica sagorijevanja uglja to jeste jedne vrste fosilnih goriva. Hvala.
  • Hvala, kolega Vukoviću. Izvolite, kolega Šarančiću.
  • Gospodine Vukoviću, nažalost u pravu ste Vi nema nikakve razlike o stanju životne sredine, ona je takve već 25 i kusur godina nema nažalost razlike ni od vlasti ovdje na državnom nivou Vi ste i tada bili prije 25 godina na vlasti i sada ste na vlasti i bili ste gradonačelnik odnosno predsjednik opštine da budem precizniji u Pljevljima i šta ste preduzimali za to vrijeme od pet godina na rješavanju. Okrivili ste opoziciju za kvalitet vode u Pljevljima, nije zato kriva ni opozicija ni vlast gospodine Vukoviću, Vi znate kakva infrastruktura tamo ni tamo nijeste radili ništa za pet godina od kada ste bili predsjednik opštine, na popravljanju te infrastrukture znate kakva je vodovodna i kanalizaciona mreža u Pljevljima, tamo se još nalaze.. cijevi koje su kancogene itd.itd. tamo su gubici 75-80 procenata, znate da preduzeće koje tamo gazduje vodovodnim sistemom ona samo održava tako zatečeno stanje, no nema mogućnosti za investicije, nemojte prebacivati, nemjte relitivizovati problem. Hvala.
  • Hvala, kolega Šarančiću. Kolega Vuković je malo iskoristio bočnu, pa ću dati pošto je u pitanju, daću vam po jedan minut da doprinesemo možda nekom stanju u Pljevljima, ali ja sam sisguran nešto, pošto sam se bavio sa tim, da smo izgradili drugi blok i izvršili toplifikaciju da bi bilo manje onoga koncetratora, da smo ekološki čak smo mogli smanjiti da smo primili nove tehnologije. Ali to je priča duga i duga. Izvolite kolega Bojoviću.
  • Gospodine Vukoviću, ja sam se nasmijao ne ironično, nego sam se nasmijao od muke. Meni bi gospodine Vukoviću bilo sramota da sam građanin Pljevalja, pa da u ovoj sistuaciji relitivizujem problem stanja životne sredine kako ste vi to upravo učinili. Vi ste još jednom pokazali, za mene je to zapanjajuće, da ste Vi i kada je u pitanju najdramatičnija sistuacija u Pljevljima u pogledu stanja životne sredine partijski vojnik i samo partijski vojnik, a ni malo građanin Pljevalja, kad govorimo ovdje o ovim temama. Što se tiče te vaše teme koja vam često manipulišete kako ste vi željeli da realizujete projekat toplefikacije korišćenjem bio mase u projektu "Vektre Jakić" znamo dobro kako je investicija Dragana Brkovića kuma Mila Đukanovića završila u "Vektri Jakić", znamo da je ta firma u stečaju i Vi ste željeli čitav projekat toplefikacije da vežete za takvu jednu investiciju, to je bilo nabacivanje posla Draganu Brkoviću, a ne rješavanje problema životne sredine i nedostatka toplefikacije u ovom gradu. Dakle, ponavljam bilo bi me sramota da sam građanim Pljevalja, a da tako relativizujem problem zagađenosti životne sredine kako ste vi to uradili nastupajući isključivo kao partijski vojnik. Hvala.
  • Znači, ako sam ja partijski vojnik Vi ste kolega pionir partijski. To je zamjena teza. Znači toplifikacija za koju smo mi dobili pare, infrastruktura gracka, toplovod i velovod i razvod i ono što je neminovno da li je izvor Termoelektrana, da li je izvor kotlarnice Vektre Jakić ili neki treći iizvor, ali morate imati razvod. Znači, ovo što kaže profesor Radulović, i da se napravi drugi blok i da se skine aktivna energija sa turbine opet to mora nećim negdje dovesti i to je bio dio novca koji je neophodan u svim varijantama nemoguće uraditi trofikaciju iz doprinosa građana,mora biti u pitanju neka ili donacija ili neke jeftine pare koje može da donese da pomogne Vlada kao što je u ovom slučaju i bila. Vlada je povukla novac jer je tadašnji predsjednik koji je bio iz vaše partije rekao da su virtuelne pare, da on ne vjeruje u to i odugovlačio odnosno sa prestavnikom zaboravio sam kako se zove,u jednom nestručno napisanom aktu gdje je bilo isključivo rečeno da su to pare za bio masu i tada ste iskoristili priliku i nanjeli veliku štetu Pljevljima. Kolega Šarančić, složilo smo se znači stanje je bilo i ranije takvo. Što se tiče vodovoda, direktor vodovoda Nova srpska demokratija 14 godina bez prestanka ima upravljanje vodovoda, 14 godina odnosno pet godina izvršne vlasti na čijem čelu sam bio ja, a i dalje sedam odbornika iz opozicije ne abolira Vas da nijeste krivi, što nijeste preduzeli uložili nešto više srestava za sanaciju vodovoda, umjesto za partijsko zapošljavanje i bezbroj radnika koji očitavaju vodu. Tako da voda je veliki problem, ali vazduh i to nije razlog ajmo sad da pozivamo na ... mi ćemo sad to da uvedemo vanredno stanje nećemo ga riješiti tako. Zna se kako se rješavaju komunalni problemi jednog rada pa i našeg.
  • Hvala, kolega Vukoviću, Vi bi sada mogli da prozivate svaku partiju, bočno,bočno pa idete stožer cijele priče i mi tako do ponoći i ništa. Znači, vraćamo se na direktnu priču oko budžeta i komentare koji ne izazivaju bočne, zato što imamo dvadeset prijavljenih pa ćemo do ponoći, meni nema problema nikakvih nemam đe da idem, a vi viđite. Izvolite, kolega Muriću, ako stignemo koleginica Kalezić, a teško do prekida. Izvolte.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Raduloviću. Dame i gospodo poslanici,uvaženi građani, gospodo iz Državne revizorske institucije, gospodo iz Ministarstva finansija, Danas smo čuli dosta teza i dosta komentara na završni račun Buđeta za 2013.godinu. Ja ću probati da ukažem na one najbitnije koje ja smatram da su bitne, ali neke od njih su se čule u komentarima mojih kolega. Konsulidacija javnih finansija je nešto što je bilo u prethodnoj godini i nešto što očekujemo i što će biti izazov Vlade i cijelog društva za narednu godinu. U prošloj godini imali smo veći priliv u budžetu po osnovu sive ekonomije i želim da ukažem da i u ovoj godini želimo taj trend da nastavimo u narednoj godini i da je siva ekonomija izazov koji se nikada ne manifestuje isto i koja je u različitim pojavnim oblicima se manifestuje u društvu. Zašto ona u opasnost, zato što kažem nije nikada ista nego se različito manifestuje. Sledeće što želim da ukažem i ono što se čulo ovdje čuli smo to i od revizora da iskazan pozitivan stav prema završnom računu Budžeta i nadam se da ću u narednom periodu, a one stavke koje su negativno ucijenjene ili date uslovno pozitivno mišljenje biti pozitivnije i tako ćemo imati više povjerenja u ono što smo zašto smo svi zaduženi. Takođe, pozitivne znake imamo i od Evropskih zvaničnika ono što se juče desilo to je otvaranje četiri pregovaračka poglavlja jedna od njih je i finansijske i budžetske odredbe. Što se tiče ovog uvodnog dijela toliko. Ja bih se sad vratio na ono što je zapisano u završnom računu budžeta i pokušaću da nekoliko programa odnosno projekata prekomentarišemo. Prvi program koji želim komentarisati je program 8.21 koji se odnosi naizgradnju i rekonstrukciju objekata obrazovanja. Naime, jedan objekat koji je duže vremena se povlaćio predlogu budžeta u i u završnom računu je ovih dana se završava to je adaptacija Osnovne škole u Baću i izgradnja fiskulturne sale taj objekat sve završava i postoje mali problemi oko njega, mala srestva su u pitanju da se konačno završi nekih 20-30 hiljada eura i molio bih nadležne da obezbjede srestva da se taj objekat završi. Program odnosno program 819 je izgradnja i rekonstrukcija objekata socijalnog osiguranja ovdje je u pitanju Dnevni centrar za djecu sa posebnim potrebama i taj infrastrukturni objekat se povlači duže vremena, ovdje u ovoj fazi imamo odobranog izvođača radova, ali nemamo završenu građevinsku dozvolu. Molim nadležne da ubrzaju proces i da se ovaj konačno značajan objekat završi u našoj opštini jer imamo takve potrebe da imamo dosta korisnika koji će biti njima dostupani. I pošto još imam minut, reći ću nešto u jednom projektu koji je jako važan, a odnosi se na kanalizacionu mrežu i prostrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, to je projekat koji ćese finansirati iz Evropske investicione banke i po fondova, a on je sad u fazi izrade idealnog rješenja, idealnog projekta i njegove revizije to je faza kada treba da se radi glavni projekat i danam se da će u narednoj godini on biti završen i kandidovan kod ipofondova kako bi i ovaj veoma značajan infra strukturni projekat bio završen u narednom periodu. Pošto je ostalo još 16 sekundi, ukazaću na nešto što su i revizori ukazali, a to je stavka da se poboljša, odnosno da se unaprijedi informacioni sistem za upravljanje dokumentima i to smatram jako važnim i to smatram jako bitnim za cijelo društvo, jer na nedavnoj konferenciji gdje sam učestvovao u Rimu najviše je bilo govora o digitelizaciji Evropskoj uniji, to je nešto i nas čeka i što brže uđemo u ovaj sistem lakše ćemo upravljati svim procesima. Završni račun budžeta prestavlja realan iskaz onoga što se dešavalo u finansijskom planu 2013.godine, zato ću ja podržati završni račun budžeta. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Muriću. Sada ćemo napraviti pauzu do 16 časova. Kolege, molim Vas da budete tačni prisutni tu da pokušamo da završimo do 18 sati, u koliko ne odna ćemo morati ići da gledamo utakmicu, pa onda posle toga negdje oko 20 sati da nastavimo. Znači u 16 časova svi da ste tu, pošto nijesmo u televizijskom prenosu da se nactate sa koleginicom Kalezić prvom, a onda kolega Vuletić. Pauza.
  • Uvažena gospodo, nastavljamo sa radom. Kao što sam već najavio, prvi diskutant je koleginica Kalezić. Izvolite koleginice.
  • Poštovani potpredsjedniče Skupštine, poštovana Skupštino, poštovani ministre Žugiću sa saradnicom, poštovani predstavnici Državne revizorske institucije i, prije svega, poštovani građani Crne Gore, Nadam se da će mi predsjedavajući uvažiti proceduralno da ipak kažem ono što treba reći. Nije ovo prvi put da usvajamo u ovom mandatu Završni račun budžeta, ali je zaista začuđujuće da niko iz Vlade, od ministara i predstavnika potrošačkih jedinica ne nalazi za shodno da dođe, možda nešto upitamo. Ja želim da ukažem izuzetno poštovanje i zahvalnost ministru Žugiću što stoički izdržava to sve, ali to nije funkcionalno, jer nije neophodno da mi vi danas objašnjavate nešto što bih pitala ministra Gvozdenovića, ili ministra Brajovića, ili ministra Boškovića, to zaista nije potrebno. Vi ste svoj posao završili. I još nešto, u okviru ovoga što ja smatram da mi je dato kao proceduralno, ovdje je bilo pitanja od nas poslanika, zašto mi tek sada razmatramo Završni račun za 2013. godinu. To zavisi od nas i sama se čudim zašto smo to dozvolili. Ne smatram da je to bolje da spojimo i budžet za 2014. i završni račun iz 2013. godine. Naprotiv, ovdje imam ono što smo svi dobili, 23. septembra 2014. je Vlada dostavila nama ovaj materijal. Dakle, mogli smo to i prije dva mjeseca da uradimo i molim vas, kolege, da se dogovorimo, mandat će trajati koliko traje, ali dok smo tu da ovo radimo na takav način, jer zaista počinjemo malo da ubrzavamo nešto što ne treba ubrzavati. Nema mogućnosti, mislim ni mlađi nemaju takve fizičke mogućnosti da toliko savladaju, ovo ne kažem zbog sebe, kažem zbog svih poslanika. A sada mi dajte mojih pet minuta, molim vas. Ne, nisam ni počela.
  • Niste ni počeli. Dobro. Vi, koleginice, koristite moju privilegiju prema vama.
  • Ne, ne, ja sam vas zamolila proceduralno.
  • Jeste, vi ste samoj sebi dali proceduralno tri minuta. Samo da vam kažem koleginice. Znači, ovako, drugari, imamo televizijski prenos do 18 sati, molim vas da ubuduće koristite što efikasnije svoje vrijeme 5+1, prelazimo na taj režim rada. Mogu samo gosti da repliciraju, da komentarišu izlaganje, da bi pokušali do 18 sati, ako ne onda ćemo nastaviti sjutra u 11, a to znači da one preostale tačke ćemo teško završiti, znači biće radno ne samo petak već i subota. Izvolite, koleginice.
  • Dakle, za pet minuta koje mi sleduje, pokušaću da nešto predložim. To nije novo, predlagala sam i ranije na koji način vidim da se mogu u budžetu Crne Gore napraviti znatne uštede,pri čemu postići bolji kvalitet i što je još važnije, bolja transparentnost tih poslova. Radi se o stavci - konsultantske usluge, projekti i studije, koja se pojavljuje kod više potrošačkih jedinica. Ne odnose se sve doslovce na projekte iz oblasti‚građevinarstva, arhitekture i urbanističke planove, ali se najveći dio ipak odnosi na to. Ja sam napravila samo jedan kratak prolaz, za pet minuta nijesam mogla više, ali sam veoma raspoložena ukoliko gospodin ministar zaklkjuči da to ima smisla, da sjednemo i da napravimo suštinski koncept kako to može da se radi. Dakle, ponovo ukazujem i insistiram, po ne znam koji put, da je Crnoj Gori potrebno da se naprave institucije za planiranje i projektovanje koje bi radile za budžet. A sada, evo kako te stavke stoje. Na osnovu ovoga što sam iščitala, bez kapitalnog budžeta, i za kapitalni budžet potrebni su, naravno planovi i projekti, i nadzor i revizija i sve to, ispada da ide ovako: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u prošloj godini je imalo 142 hiljade, realizovalo 141 hiljadu; Direkcija saobraćaja - tekuće održavanje javne infrastrukture, imala je devet miliona 740 hiljada realizovano sve, svaki cent. Dobar dio ovoga odnosi se na projektovanje i nadzor tokom izvođenja radova. Ako se to ne radi onda se stvarno pare bacaju, onda je to za veću zabrinutost i za to je bio potreban i ministar Gvozdenović i ministar Brajović; Putevi i drumski saobraćaj su iskazani kao posebna stavka, predviđeno 527 hiljada, realizovano 317, što je isto jako čudno. Zatim Ministarstvo održivog razvoja i turizma, to je priča za sebe. Dakle, turistička djelatnost. Sve se odnosi, ponavljam, na stavku konsultanske usluge, projekti i studije planirano 187 hiljada i 500 realizovano 198 hiljada. Životna sredina i komunalni razvoj - planirano 234 hiljade i 800 realizovano milion 999 hiljada 722,30, dakle dva miliona, što će reći nekih milion i skoro 800 hiljada više nego što je planirano. Direkcija javnih radova je nešto minimalno tako da je to očigledno stavka koja pretpostavlja nešto sasvim deseto čim je planirala četiri hiljade za konsultantske usluge, projekte i studije. Uređenje prostora planirano milion 630 hiljada a realizovano dva miliona 380 hiljada. Agencija za životnu sredinu planirano 404 hiljade i 500 realizovano 394 hiljade 825. Dakle, ako saberemo samo ovo što pripada Ministarstvu održivog razvoja i turizma, to je oko pet miliona evra za stavku konsultantske usluge, projekti i studije. Molim vas, bez kapitalnog budžeta, kapitalni budžet postoji kod svih potrošačkih jedinica, ali obratimo pažnju samo na Direkciju javnih radova i Direkciju saobraćaja, gdje je ukupno bilo za Direkciju javnih radova je sa prethodnih 35 miliona dodato još 6,6 i izvršeno je od tih 42,25, 98%, odnosno 41,5 milion. Direkcija za saobraćaj planirala je 30 miliona, 20 je izvršila. Ali, ja ponovo ukazujem i molim ministra da se o tome razgovara. Ne mali dio se odnosi na izradu planske, izradu projektne dokumentacije, izradu revizije, nadzor. Sve to može da se radi bez javnih nabavki, da se formira institucija od vrsnih stručnjaka i brojem i slovom, ove stvari za Vladu može da radi 30 ljudi, ako date plate tri hiljade evra, to će biti sve završeno u roku sa varijantnim rješenjima. I samo još nešto, upozoravam gospodina ministra Žugića, koji je laka srca potpisao kredit sa Kinezima, nas neke niko nije ubijedio da je povoljno bilo uzimati, makar i po 2% kamate, sa grejs periodom od šest godina, kredit u ovom trenutku, ali to treće doba tako razmišlja. Vama mladima ostaje da vraćate. Ne, ne, dozvolite, ne mogu ja to tako. Ono što hoću da ukažem, molim vas, Direkcija za saobraćaj je bila predvidjela 100 hiljada evra, govorićemo i kad bude budžet, za eksproprijaciju za dionicu Bioče-Uvač. Pazite, tu nije ušla eksproprijacija vrlo problematične lokacije jako drage gospodinu ministru Brajoviću, za ukrsnicu dva auto puta koja će koštati oko 30 miliona, za razliku moguća dva varijantna rješenja koja bi koštala 10 puta manje. To prosto ne može da prođe. Upozoravam i ministra finansija da na to obrati pažnju. Razlika od 25-6 miliona u Crnoj Gori je velika stavka. Hvala. Izvinite.
  • Znači, kolege, u ponedjeljak i utorak svi ćete imati po 10 minuta kada je u pitanju Predlog budžeta za iduću godinu i molim vas da se, to sam na početku rekao, da se skoncentrišete na temu današnje priče. A ima i subota, ima i neđelja, pa viđite. Rudari kao što sam ja radimo i subotom i neđeljom. Izvolite, kolega Vuletiću.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo, uvaženi predstavnici predlagača, gospodine ministre i gospodine predsjedniče Državne revizorske institucije. Pred nama je Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2013. godinu, što je još jedna budžetska godina koju su snažno obilježili efekti globalne ekonomske krize, ozbiljan pristup strukturnim politikama i reformama u svim oblastima ekonomskog sistema, zatim značajno unapređenje stanja javnih finansija koje je ostvareno setom urgentnih mjera fiskalnog prilagođavanja, kojim su smanjeni troškovi u preduzećima u kojima Vlada ima većinski udio i smanjeni troškovi u lokalnim samoupravama, što je započeto donošenjem planova o konsolidovanju lokalnih javnih finansija, koji predviđaju racionalizaciju broja zaposlenih, snižavanje nivoa zarada, izmirivanje poreskih obaveza i smanjenje zaduženosti opština. Pozitivni trendovi u 2013. godini donijeli su poboljšanje naplate poreskih obaveza, pa se nakon dugogodišnjeg trenda rasta u 2013. godini došlo do smanjenja poreskog duga za 25 miliona eura. U cilju unapređenja stabilnosti fiskalnog finansijskog i makro ekonmskog sistema, Vlada je, kao mjeru privremenog karaktera donijela Odluku o povećanju PDV-a sa 17 na 19%, čija primjena je počela sredinom 2013. godine. Crna Gora je i pored uvođenja ove privremene mjere ostala zemlja sa najnižom stopom PDV-a i tako zadržala konkurentnost ekonomije i konkurentnost poreskih stopa u odnosu na zemlje okruženja, pa i na zemlje Evropske unije. Posebno je važno da ova mjera, tj. viša stopa PDV-a nije značajnije uticala na životni standard građana Crne Gore. Uglavnom iz razloga što proizvodi i usluge koji se oporezuju nižom stopom čine više od 50% potrošačke korpe. Isti razlozi odnose se i na sektor turizma, koji je takođe održao svoju konkurentnost. Fiskalnu godinu je obilježilo i nekoliko novih zakona, koji su doprinijeli povećanju naplate javnih prizhoda i uvođenja poreskog reda. Sa aspekta budžetske potrođnje 2013. godina najviše je obilježilo aktiviranje garancija za KAP u iznosu od 103 miliiona eura. O tome je u ovom domu već sve rečeno, tako da o tome dalje ne bih govorio. Najvažnije obilježje u 2013. godini prema makro ekonomskim pokazateljima je izlazak iz recesije i procijenjeni realni rast od 3,5%. Tu su i još neki pokazatelji koje treba spomenuti, a to je, prije svega: rekordno niska stopa inflacijer od 03%, niža od zemalja evro zone, a naročito niža nego u zemljama okruženja gdje je u 2013. godini prosječna stopa inflacije iznosila 2,2%. Ipak, iako ekonomski pokazatelji govore o pozivitnim trendovima, u većini privrednih subjekata treba apostrofirati, rekao bih zatišje u bankarskom sektoru koji se može okarakterisati kao stabilan, ali je prilično uzdržan, bez ideja i konzervativan. Kada je u pitanju kreditna aktivnost politika kamatnih stopa i upravljanje rizicima, posebno sa stanovišta da već danas mogu reći da se ista konstatacija može izreći i za 2014. godinu. Ovo podvlačim posebno zbog građana Crne Gore i njihovih dilema, kako započeti ili proširiti biznis, ostvariti novo zapošljavanje uz ovakvu ponudu kredita i ovakvu ponudu kamatnih stopa. Siguran sam, a i vjerujem da će mi predsjednik dati još jedan minut da završim priču, hvala, da ova tema zaslužuje mnogo više pažnje. No, vraćam se završnom računu budžeta i nekim po meni bitnim stavkama.U 2013. godini je u razvojne projekte uloženo 69,8 miliona eura koji su uglavnom realizovani preko Direkcije za saobraćaj i odnosi se na već izgrađene puteve i zaobilaznice. U 2013. godini izvršena je i otplata duga u iznosu od 158 miliona eura, što sa korigovanim gotovinskim deficitom uslovljava nedostajuća sredstva u iznosu od 374 miiiona eura. Revizijom je obuhvaćena,da skratim, provjera računske tačnosti i transakcija finansija, kao i struktura javne potrošnje kroz njeno izvršenje. Konstatuje se da je Prijedlog završnog računa pripremljen u svim materijalno značajnim aspektima. Budžetski deficit iskazan je u skladu sa Zakonom, to je članom 14 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Revizija nije utvrdila greške koje bi zahtijevale promjenu iskazanog rezultata. Moje impresije lične, naravno kad su u pitanju finansijske revizije, odnose se na konstataciju iz Izvještaja, da jedino Centralna banka i još par institucija nemaju problema sa iskazivanjem svojih finansijskim izvještaja. Uz neke sitnije nepravilnosti, konstatovano u Izvještaju o reviziji Završnog računa Budžeta za 2013. godinu, od strane DRI sa preporukama za njihovo otklanjanje, može se zaključiti da su budžetske stavke korektne i istinito predstavljene, te da čine realan prikaz raspodjela budžetskih sredstava na sve korisnike potrošačkih jedinica, zbog čega predlažem da Skupština usvoji Zakon završnog računa za 2013. godinu. Hvala i izvinjavam se na prekoračenju.
  • Hvala, kolega Vuletiću. Riječ ima koleginica Jasavić, neka se pripremi kolega Vuković.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani predstavnici Vlade, poštovani senatori, Na sjeveru Crne Gore kažu da nije bogat onaj koji ima nego onaj koji čuva. Da je Vlada Crne Gore bila češće na sjeveru i da je slušala filozofiju i misao sjevera, čuvala bi ono što ima. To znači da bi danas Crna Gora imala i Telekom, imala bi i Jugopetrol i upravljala bi Elektroprivredom. Danas mi toga nemamo za to što Vlada se htjela rasipati i ponašati kao neodgovorni domaćin. Htjela se ponašati, što bi to na sjeveru rekli, kao onaj domaćin koji je od pet svojih krava prodao tri najbolje i kupio ženi bundu, kupio joj skupocjeni sat, sve je to prošla moda i do čega smo došli, da će tog domaćina upravo ta gospođa sa tom skupocjenom bundom kojoj je prošao rok trajanja, koja više nije moderna da istjera iz kuće zajedno sa ukućanima. Dozvolili smo da onaj novac koji je kružio ranije Crnom Gorom, jer je bio naš novac, se sada odliva i preko Telekoma, i preko Jugopetrola, i preko Elektroprivrede i mi nemamo apsolutno adekvatne inspekcijske službe da kontrolišu ove ustanove i ova pravna lica i ogroman odliv novca se vrši koji je mogao biti u našoj kući da je bilo domaćina. A pošto u ovoj kući nema domaćina, mi se rasipamo i mi se pokrivamo više nego što nam jorgan proteže i to nije dobro. Ono što se da zaključiti iz ovog zakona jeste da Vlada i sudovi nisu radili dobro svoj posao. Zašto? Zato što je zahvaljujući garancijama koje je Vlada davala svojim strateškim partnerima koji su odgovarajući, da ne kažem kompatibilni zbog naroda, koji odgovaraju licu Vlade, strateški partneri Vlade su lica i naličja ove Vlade i potpuno joj odgovaraju, oni su ti koji su dobili priliku da ova Vlada garantuje za njih i na osnovu toga smo mi platili u 2013. godini 107 miliona i na taj način, zajedno sa sudovima koji nisu radili svoj posao, jer da su radili svoj posao, oni bi oduzimali imovinu stečenu kriminalom, a ne bi zahvaljujući njihovom neefikasnom radu platili 23 miliona po pravosnažnim izvršnim sudskim odlukama. Ovo znači da Vlada i sudovi ne rade svoj posao, pa smo mi u prilici da imamo budžetski deficit, umjesto planiranog od 2,12% na 6,48%. I mi treba da se zapitamo u Parlamentu da li je ovo prihvatljivo i da li ovo smijemo da dozvolimo. Ja smatram da je ovo nedopustivo i da neko mora snositi konačno političku odgovornost za ovakve stvari. Ono što je za mene nerazumljivo? Nerazumljivo je da je na kraju 2013. godine, na računu države bilo 6,8 miliona. Zar 20 multimilionera koji dolaze iz ove zemlje imaju pravo da od našeg novca na njihovim računima po Švajcarskoj ili bilo gdje imaju pojedinačno više nego naša država. Od čega im je taj novac. Žao mi je što gospodin Žugić nije tu da njega pitam i njemu bliske drugove, zar može 20 multimilionera iz Crne Gore pojedinačno na računima da ima više nego što naša država ima na računima. To je sramno, sramno za jednu vladu, sramno za jedan pravni sistem i politički sistem i ekonomski da smo došli u tu poziciju. Kako su stekli te milione treba da odgovore. Nemoguće je da imamo i takav plan da 40 miliona planiramo za kamate, a na kraju platimo 67 miliona. Kako to nismo mogli da isplaniramo. Pa jesu li te kamate nešto što se ne može predvidjeti. Kako je otišlo 27 miliona. Zanima me šta se dešavalo sa egalizacionim fondovima? Završavam sa ovim, nelogično je, ja sam pratila ono što je MANS imao kao svoja zapažanja i pratila sam što je Ministarstvo finansija odgovaralo, pa se Ministarstvo finansija branilo od napada MANS-a da nije povećavalo naknade kroz egalizacioni fond opštinama u kojima su se održavali izbori. Pa ja hoću da pitam ovdje gospodina Žugića da mi odgovori - Ja sam tragom i MANS-a i Ministarstva finansija i Zakona o finansiranju lokalne samouprave, ispitala, proučila i došla do podataka koji su mi indikativni. Tražim odgovore - ako je povećano u 2013. godini za Cetinje oko 860 hiljada iz egalizaciionog fonda, za Nikšić oko 890, to nije bilo zaista tad, tad nisu bili lokalni, za Berane oko 450 hiljada, samo da mi objasnite o čemu se radi. U Pljevljima je bila opozicija na vlasti, planairano je oko dva miliona 98 hiljada iz ovih fondova. Uplaćeno je samo milion i po. O čemu je riječ, voljela bih da nam tu dilemu razriješi gospodin ministar. Preko medija je bilo priče sa MANS-om oko ovoga, a evo konkretni podaci i tražimo odgovore na ova pitanja da nam se odgovori zašto je došlo do plana koji je na jedan način postavljen, a realizacija na drugi način sa stanovišta prekoračenja za ove opštine u kojima su bili izbori. Hvala.
  • Hvala i vama, koleginice. Riječ ima kolega Vuković, neka se pripremi kolega Bulajić.
  • Ja ću mojih pet minuta iskoristiti na dio koji se odnosi na planirane prihode, koji su, naravno... dolaze u budžet po osnovu poreza, doprinosa, taksi, akciza, donacija i td. Međutim, jedna stavka je ovako interesantna i aktuelna, to je ova stavka koja je vezana za naknade. Pod naknadama imamo naknade za korišćenje dobara od opšteg intersa, naknade za korišćenje prirodnih dobara, ekološke naknade, naknade za privređivanje igara na sreću, naknade za puteve i ostale naknade. I uglavnom su sve naknade ostvarene s jednim visokim procentom, osim ove koja je aktuelna i danas i već dugo ekološke naknade koja je na žalost ostvarena sa svega 34,19%. Ne kažem da je to odgovorna problmatika kojom se Crna Gora bavi, odnosno grad iz kojeg ja dolazim, ali u svakom slučaju u svim procesima privrednim, pa čak i u ovoj oblasti koja je ovdje vrlo popularna građevinarstvo, ta procjena uticaja na život na bazi koje se daju odgovori u svim tehnologijama, naravno da se to ne može uozbiljiti ukoliko ne bute te ekološke naknade, koju možemo da smatramo i nešto kao kaznu za sve one koji svojom djelatnošću ugrožavaju vodu, vazduh, zemlju i naravno život ljudi. Planirano je bilo da se ostvari 13 miliona i 860 hiljada, i to je predstavljalo od prilike 1,2% tekućih prihoda u naknadama, odnosno 1,01 ukupnih primitaka. Planom 2013. godine je bilo predviđeno da se ostvari 906.158 eura, u prethodnoj godini ostvareno je 654 hiljade. Međutim, u protekloj godini ostvareno je svega 309.851 euro, što predstavlja 34%. Sve to o čemu pričamo, zašto je stanje vazduha ugrođeno, zašto je ugrožena voda, zemlja naravno, može da se riješi da se ova stavka naknade, ima dvostruka korist. Prvo da budžet bude održiviji znači da ima veće prihode, a drugo onaj princip u koji se svi kunemo i koji je jedan od važnih principa u Evropi, naravno i cijelom svijetu zagađivač plaća i naknada ostaje tamo gdje nastaje taj ekološki incident. Na žalost, ovdje je urađeno, ajde da kažemo, bar prema opštinama dosta, kada su u pitanju koncesione naknade i one su u ovim naknadama ostvarene sa 154%, s tim što od naknadama koncesionim 30% pripada državnom budžetu, 70% opštinama, ali u ovoj sferi naknada je sve izuzetno malo. Takođe kod stavke - posebne naknade, imamo da naknada za upravljanje otpadom Agencija za zaštitu životne sredine svega 150 hiljada eura za cijelu državu. Složićete se da ovaj podatak,i ako već analiziramo šta se desilo prethodne godine, odnosno kako je taj naš budžet i šta ga je činilo, da je ova stavka i u planu izuzetno mala, a u ostvarenju je nedopustivo mala. Ko je tu zatajio, vjerovatno kad bi sad analizirali došli bi do načina da u mnogome popravimo i taj naš, možda i gorući problem poslije nezaposlenosti, odnosno ekonomskih problema i neuravnoteženog bilansa, da vodeći računa o ekologiji kroz ekološku naknadu ili popularne takse, u mnogome doprinesemo i za stabilniji budžet države. Ja ću dati svoj doprinos i neću vas moliti za minut. Hvala.
  • Hvala, kolega Vukoviću. Riječ ima kolega Bulajić, neka se pripremi kolega Šabović.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Kolege iz kluba su u svojim izlaganjima predočili stav iz kluba Demokratskog fronta, po ovom predlogu zakona. Jaću pokušati da ukažem na još neke nejasnoće, po mom mišljenju. Naime, ministar je u uvodnom izlaganju saopštio podatak da je naplaćeno 10,4% više nego u 2012. godini i to je u redu, to je za pohvalu, te da su porezi bili 755 miliona evra, doprinosi 398 miliona evra, što znači da je samo po te dvije osnove, po ta dva osnova naplaćeno 1.154 miliona evra. To je, kažem,jako dobro, ali mi je ipak malo nejasno otkud kad imamo, ako imamo u vidu stanje u privredi, broj zaposlenih, broj penzionera, pad uvoza, izvoza, opštu kupovnu moć, odnosno nemoć stanovništva itd. itd. Jer, ako je narod i ovakva privreda u stanju da plate 1.154 miliona evra poreza i doprinosa, onda meni nešto tu nije baš u redu, nešto mi nije baš tu mnogo logično. Drugo, e da, da ne zaboravim, nema tu gospodina Vukićevića, jutros sam na mataičnom Odboru za ekonomiju, budžet i finansije pitao gospodina Vukićevića - zašto se ne izvršavaju finansijske obaveze, da li su se izvršavale, zašto nijesu, gdje su pare vezane za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Na Odboru, gospodin Vukićević je rekao da je ispunjena svaka, da su ispunjene sve, tako je rekao, sve obaveze prema Crnogorskoj akademiji nauka. Međutim, odgovor n ije kompletan jer nijesu sve obaveze izvršene kako je rekao. Nije da ne vjerujem gospodinu Vukićeviću, ali sam zadao sebi, čisto radi sebe, pravo i provjerio sam tu informaciju. Dakle, prije 20-tak dana je izvršena obaveza za 2014. godinu prema Akademiji nauka, ali ne i za pola 2012. i za čitavu 2013. godinu, tako da Vlada direktno ruši Zakon prema toj instituciji. Dakle, nijesu ispunjene sve obaveze prema Akademiji i zbog toga CANU ne može da nastavi rad, recimo na enciklopediji, što joj je obaveza. Dalje, na strani 625 ustvrdili ste da nijesu uključene konsolidovane neizmirene obaveze koje na dan 31.12.2013. godine iznose 88 miliona. Zašto nijesu u stanju državnog duga uključene te obaveze, to je pitanje i nejasnoća. Je li to razlog što bi sa tih 88 miliona otišli preko 60% mastrikta, ili je to neki drugi razlog, mada ja mislim da smo već otišli i na 70%, a to ću nego nemam vremena pokušati i da dokažem. Na strani 627 takođe kažete da u iznos spoljnjeg duga nijesu uključene obaveze po osnovu neriješenih dužničkih pitanja prema Libiji, Kuvajtu, Češkoj, Slovačkoj. Opet pitanje zašto, jer je dug dug, i niko ga drugi neće plaćati nego mi. Ja znam da je ta obaveza Crne Gore u ono 38% državne zajednice Srbija i Crna Gora koje otpada na Crnu Goru 5,88%. Znači bez obzira na sve pregovore, procedure,sve to što treba, to je naš dug, niko ga drugi neće platiti nego mi i nije mi jasno zašto nije uključen u ukupni spoljni dug koji po definiciji je spoljni du. Kretanje državnih garancija u toku 2013. godine. Stanje duga po osnovu ugovorenih garancija koje je Vlada izdala na kraju 2013. godine iznose 483 miliona eura. Garancije na kraju juna iznose preko 297 miliona, na kraju juna 2014. godine, odnosno 8 4,4% procijenjenih BDP-a, a koliko će to tek da bude vidjećemo, odnosno to već iznosi nekih 15% državnog duga. Dakle, u 2014. godini na kraju juna državni dug sa garancijama iznosi 66% bruto društvenog proizvoda. A sve to bez duga opština. Mislim da je kolega Zarubica govorio o dugu opština, tih 170 miliona. Mene interesuje koliko iznosi dug opština na kraju ove godine. Ja mislim da ide preko 200 miliona, a to nije uključeno u ovo. Znači idemo definitivno na 70% duga u odnosu na BDP. Evo sad više namam vremena da nastavim. Izvinjavam se, i samo evo još, skratiću gospodine potpredsjedniče, čim prije. Oko otplate duga. Ukupna otplata duga, znači i glavnica i kamata i garancije, prije četiri pet mjeseci iznosilo je 180 miliona evra, odnosno 5,1% bruto društvenog proizvoda. Znači, garancije su otplaćivane isključivo zaduživanjem države, drugačije nijesu da ja znam, države i naroda. Deficit raste i naravno i dalje će da raste, vi ste to uostalom i konstatovali. Na strani 636 kaže se - Uprkos navedenom, eksterni škovi u vidu aktiviranja garancija, visokih troškova za sudska izvršenja, itd. napravili su pritisak na rashode javnih finansija i uticali da deficit bude iznad očekivanog. Dakle, to piše u ovome. I naravno državni dug će i dalje da raste za to što će se budžetski deficit i dalje pokrivati isključivo zaduživanjem, tako da se ušlo u vrtlog sa nesagledivim posljedicama, taj dug će se uvećavati mnogo brže i projekcija, ja sam uvjeren kad uzmemo u obzir član 11 Predloga zakona o budžetu za 2015. godinu, znači ono 650 miliona, odosmo mi krajem iduće godine na 100% bruto društvenog proizvoda, daj bože da ne bude tako. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Bulajiću. Može, za to što je i kolega Bulajić posljednji diskutant u ime Demokratskog fronta, to je naš doprinos radu, tako i očekujem od svih drugih poslaničkih klubova, kako bi mogli završiti danas do 18, jer nemamo poslije toga televizijski prenos, a sjutra imamo mnogo obaveza i mnogo drugih tačaka i prekosjutra. Izvolite, ministre.
  • Zahvaljujem. Ja ću pokušati da i ja budem racionalan u vremenu, da uštedimo vrijeme da bismo,iako je veoma važan posao, uspjeli završiti danas u planiranom terminu. Gospodine Bulajiću, Znači, obaveze prema Crnogorskoj akademiji, kazali ste da vam je rečeno da su sve obaveze izmirene. Ne. Mi smo počeli da rješavamo pitanja na osnovu pravnog stava Vrhovnog suda i ispoštovaćemo ono što znači zakonitost i naše obaveze shodno Zakonu o budžetu, ali i obaveze shodno Zakonu o Akademiji nauka i umjetnosti. Tako da taj dio mislim da smo riješili. Gdje su pare koje su ostale nepotrošene? Znate, sa okončanjem budžetske godine okončavaju se i sve obaveze. Ali preostali dug se mora rješavati u narednom periodu na način koji je održiv i za nauku, ali i za budžet. Kada uključimo neizmirene obaveze u stanje duga, onda dolazimo na granicu od 60%. To je tačno. Ali je drugo pitaje dospijeća tih obaveza. Nijesu sve obaveze dospjele, već će dio obaveza dospjeti u narednoj godini, a time imaćemo i prostor za stopu rasta realne ekonomije odnosno GDP-a, tako da se taj elemenat relativizuje. Nesporno je da je dug koji će slijediti u Predlogu zakona o budžetu visok, ali ponoviću to zbog javnosti, 398 miliona eura ili dvije trećine tog duga je refinansiranje po osnovu ranije uzetih zajmova. I ono što je pozitivno jeste da mi na bazi indikativnih procjena i ispitivanja tržišta sa komercijalnim bankama i investitorima očekujemo obaranje kamatne stope za oko 50%. Očekujemo i nadam se po tom osnovu da ćemo riješiti probleme tereta firansiranja javnog duga u ovoj fazi, usporiti njegovu dinamiku,a u narednom periodu doći i do apsolutnog smanjivanja nivoa javnog duga. Očekujem to u to vjerujem i ja se nadam da ćemo biti svjedoci da ćemo imati u narednom periodu održivost javnog duga, na bazi, prije svega dinamiziranja ekonomskog rasta, stvaranja novih vrijednosti, jačanja konkurentnosti ekonomije, pa i onaj parametar makroekonomski koji pominjemo gotovo svi, a to je negativan saldo u razmjeni roba kroz preferencijale i neke nove aspekte fiskalne politike uspjeti da učinimo održivim i naći načina da naša konkurentnost bude, ne ugrozi prije svega, redukciju novčane mase, a time ne proizvdede i određene recesione efekte. Takođe, uvažena poslanica Kalezić je dala, po meni, dobre predloge za racionalizaciju i o njima treba ozbiljno razmisliti, zaista ozbiljno i vidjeti da li je to efikasniji način, način racionalnije javne potrošnje, a da dobijemo funkciju koja treba državi i njenom razvoju. Oko onog što je uvaženi poslanik gospodin Labudović govorio, vezano za naplatu od priređivača igara na sreću i Zakon koji je ovaj parlament donio, ja sam i tada rekao, ponoviću i sada. Dakle, oporezovati priređivače igara na sreću sa PDV-om je suprotno prirodi samog Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Dakle, ne možete istovremeno i naplatiti porez ako ste prireživač i isplatiti dobitak, odnosno za vas je to gubitak. Dakle, nema dodate nego smanjene vrijednosti i ja ne znam sistem u kojem to egzistira. Za to sam, ne jednom se po tom osnovu javio, i ne jednom predložio - dajte da pređemo na ono što su uporedna iskustva da oporezujemo dobitke od igara na sreću, i to je sad dobitke od igara na sreću. Oporezujmo ono što stvarno svugdje u svim uporednim sistemima je oporezivo i tada ćemo namaći javne prihode koji trebaju ovoj državi, a vjerujte mi da, kad je u pitanju naplaćivanje javnih prihoda, onog trenutka kad se budem plašio da bilo kome uzmem, odnosno ne ja nego sistem, inspekcijski organi naplate javne prihode koji državi pripadaju, tog trenutka neću raditi ovaj posao. Nezavisno o kome se radi. Dajte samo da nađemo one metode, one modele i one stope koje su uporedive, koje su održive, koje su u prirodi naplate javnih finansija i da me slobodno prozovete za sve ono što nemamo hrabrosti i bilo kako drugo, nećemo da naplatimo. Naprotiv, mi nemamo selektivnost sa nultom stopom tolerancije, bez selektivnosti naplaćujemo svima javne prihode. I iz tog razloga ja mislim da su naši iskoraci u tom pravcu značajni. Da imamo u 2013. u odnosu na godinu ranije ogromnu naplatu javanih prihoda, ogroman iskorak. Ove godine, u odnosu na 2012. ja očekujem da mi naplatimo javnih prihoda za oko 20%. Da smo selektivni i da se plašimo svoje obaveze da to vršimo, odnosno naplaćujemo, izvjesno ne bi imali toliki stepen naplate. Ja mislim da smo na prihodnoj strani budžeta postiglli značajne pozitivne efekte. Na nama je da na rashodnoj strani radimo na isti način i dajte taj, dajmo svi tome doprinos. Nemojmo da, kad je u pitanju naš interes drugačije da gledamo na stvari, pa ovdje ćemo malo više potrošiti. Ne, prema svakoj poziciji, prema svakom elementu na rashodnoj strani budžeta budimo na neki način isti u pristupu. Štedimo koliko je god to moguće i siguran sam da ćemo, makar tekući deficit, kapitalni odvajam od tekućeg, on je u funkciji razvoja ove države, u funkciji dinamiziranja ekonomije, u funkciji stvaranja novih vrijednosti, da ćemo tekući deficit svesti na ono što znači ozdravljenje javnih finansija, na ravnotežu prihoda i rashoda i u skorom vremenu ja se nadam na suficit i prostor za poboljšanje standarda naših građana. Zahvaljujem se.
  • Hvala i vama, ministre. Izvolite, redom sad, pa dokle stignemo. Prvo kolega Bulajić, pa kolega Labudović. Očekujem i od kolega Izvolite, kolega Bulajiću.
  • Zahvaljujem. Poštovani gospodine ministre, Meni je jako drago što se konačno malo ta priča oko Crnogorske akademije nauka, evo da kažem, precizirala vašom sadašnjom izjavom, ali vjerujte mi, jutros na Odboru, evo nijesmo bili sami, bio je čitav Odbor na okupu, gospodin Vukićević je doslovno rekao da su sve obaveze prema Akademiji riješene, iako ja znam da nijesu. Ja sam morao to da provjerim i zbog toga sam i reagovao. Dobro, to smo apsolvirali. Kažete nijesu dospjele sve obaveze oko duga. To znam, to svako zna. Obaveze oko duga, ali to ne piše, a obaveze oko duga će tek da prispijevaju, to će tek da bude te obaveze da se uvećavaju, da budu sve veće i veće, jer prešli smo crtu i ulazimo polako u dužničko ropstvo, šta god to značilo. Ja ne volim tu riječ, odvratna mi je i to je tako. I buduća zaduživanja, gospodine ministre vi to bolje znate nego ja, vi ste ekonomista, i buduća zaduživanja će se dešavati uglavnom zbog otplata postojećih dugova. Jer, kad se jednom uđe u vrzino kolo iz njega se teško izlazi, a mi smo tu. Mi smo ušli u tu spiralu i biće, bogomi muke. Druga stvar, treća u stvari koju ste potencirali, ja kažem nijesam siguran da će javni dug biti održiv, mislim da će da bude održiv u rastu da, održiv u rastu da jer on neće biti manji, u to vjerujem i zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega. Izvolite, kolega Labudoviću.
  • Ja znam da ste Vi u pravu, ali mene čudi što godinu i po dana ne smijete da budete u pravu. Vi ste godinu i po dana svjesni da ta norma nije primjenljiva, ili jeste primjenljiva ali ne odgovara interesu određenog kruga, nije sporno, šta god da je, gospodine ministre, zašto ne izađete sa predlogom koji ispravlja to? Gdje je taj predlog zakona? Nemojte preko Male Krsne, preko određenih kolega koji to pokušavaju da provuku na mala vrata. Izađite kao ministar, kao ministarstvo, s predlogom zakona i prebacite to sa priređivača igara na sreću na građanina, oni će vjerovatno biti zadovoljni tim vašim rješenjem. Ali ostaje i dalje neoboriva tvrdnja da postoji zona i u njoj pojedinci koji su nedodirljivi. Ne za vas,ja u vašu ličnu hrabrost ne sumnjam, ali za sistem jer je stvoren takav sistem vrijednosti gdje su neki nešto malo ravnopravniji nego svi ostali. Gospodine ministre, iz te zone se desio presedan koji ne pamti pravosuđe Evrope. Ovaj je Parlament osuđen i sad ja treba da se čudim što Vi godinu i po dana oklijevate da se izađe sa zakonskim rješenjem. Meni je sve jasno ali samo nemojte prebacivati odgovornost na nas. Napravite zakon, ako nemate konzistentno rješenje za cijeli problem, poništite makar tu odredbu. Jer, i najgori zakon se mora poštovati, gospodine ministre, dok je zakon.
  • Hvala. Izvolite, kolega Šaboviću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Kolege poslanici, poštovani ministre sa saradnicom,poštovani predstavnici Državne revizorske institucije. Teško je sada u ovom vremenu reći nešto novo nakon puno diskutanata koji su pričali o ovoj temi. Osim toga, što ću ja reći da je fiskalna politika Vlade Crne Gore u 2013. godini bila usmjerena na konsolidovanje javnih finansija, smanjenje fiskalnih rizika i nastavak usklađivanja javnih finansija sa regulativom i praksom Evropske unije. Završnim računom budžeta za 2013. godinu se na jasan i pregledan način prikazuje kretanje makro ekonomskih indikatora. Nesporno se da ocijeniti da je u ovoj fiskalnoj godini evidentno povećanje prihoda i da je to rezultat uvođenja seta mjera fiskalne konsolidacije, mjera na suzbijanju sive ekonomije, kao i pojačane ekonomske aktivnosti. Takođe je nesporno da se u izvještaju o završnom računu budžeta za 2013. godinu može konstatovati povećanje rashoda kao posledica nastanka vanrednih izdataka, aktiviranje garancija i izmirenja sudskih rješenja. Fiskalna politika u 2013. godini bila je usmjerena na konsolidovanje javnih finansija, smanjenje rizika i nastavak sprovođenja mjera štednje na rashodnoj strani budžeta, ukinute su naknade za rad komisija i radnih grupa, smanjeni su troškovi u preduzećima u kojima Vlada Crne Gore ima većinski udio, a smanjeni su i troškovi u lokalnim samoupravama. Nisam siguran, gospodine ministre, da je započeti proces konsolidovanja finansija u lokalnim samoupravama, a posebno u segmentu racionalizacije broja zaposlenih, sniženja nivoua zarada, plaćanja poreskih obaveza i smanjenje zaduženosti opština dao odgovor na vaša očekivanja. Naprotiv, neću nabrajati koje su to opštine i mislim da zaslužuju malo veću kontrolu zloupotrebe svih ovih pokazatelja koje sam nabrojao. Siguran sam da se konsolidacija finansija u preduzećima u kojima Vlada ima većinski udio, kroz proces reformi i racionalizacija, kao potrebom harmonizacije naših standarda sa standardima Evropske unije odvija uspješno i pozitivno sa određenim rizikom da li određeni državni subjekti mogu normalno da i funkcionišu pod ovakvim uslovima. Takođe, poštovani kolege poslanici, ministre, izražavam moju zabrinutost da li se ove neophodne reforme i racionalizacije moraju sprovoditi na isti način i istim mjerama kako u jednoj nerazvijenoj opštini Andrijevici, Plavu i novoformiranim opštinama Gusinju i Petnjici, kao u mnogo razvijenijim opštinama Podgorici, Budvi, Tivtu, itd. Moja zabrinutost je u pravcu da ove racionalizacije mogu produbiti jaz između manje razvijenog sjevera i nešto razvijenijih opština u Crnoj Gori. Pozitivno i dobro je da je Državna revizorska institucija u svom izvještaju konstatovala da završni račun budžeta Crne Gore za 2013. godinu, ne sadrži materijalno značajne greške kod iskazivanja rezultata i u skladu sa tim dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na određene oblasti. Cijenim pozitivnim i odgovornim vaš odnos da bi konsolidacija javnih finansija mogla biti još i bolja i da u tom pravcu ide Vlada Crne Gore i vaše ministarstvo, kao i to da odgovor danas ministra da ste pokrenuli aktivnosti u cilju sprovođenja preporuka Državne revizorske institucije. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Hoćemo li da se dogovorimo kolege, da do 10 do šest ko stigne stigne, a od 10 do šest do šest pet minuta, po pet minuta naši gosti. Što ne stignu u ponedjeljak biće prvi. A vi ako niste dobili priliku mislite da će rejting da otide nešto više. Definitivno, dobro.
  • Hvala. U racionalizaciji je i da bi sve kolege iz opozicije mogle da kažu što imaju o budžetu, koleginica Šćepanović i ja odustajemo od prijavljene diskusije.
  • Mnogo vam hvala, očekujem to i od koleginice Filipović.
  • Ja sam i sinoc odustala od svoje diskusije kad je bila Komisija za konflikt interesa evo i danas ću.
  • Vi ćete ići sigurno. Znači, to očekujem i od drugih kolega, ili barem da dademo priliku onima koji su u tom odboru rade, možda je to najbolje tako. Idemo dalje. Sad ima riječ kolega Nišavić, pa koleginica Filipović. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Gospodo iz Ministarstva finansija, gospodo iz Državne revozorske institucije. Na Predlog zakona o završnom računu budžeta za 2013.godinu pokušaću da dam neko svoje viđenje ovog finansijskog dokumenta na način kako bi bio razumljiv i meni i građanima Crne Gore. Završni račun budžeta za 2013.godinu je pitanje i odgovor da li je Vlada dobro planirala, i da li je planirala dobro 2013.godine. Ono što je očigledno da Vlada nije dobro isplanirala da će se u 2013.godini potrošiti milijardnu 375 miliona 793,669 eura, a potrošeno je milijardu i 579 miliona,dakle oko 214 miliona više od planiranog, a da Vlada ne uči na greškama i ako je 2013.godina, po nekim diskutantima bila godina , vidi se iz stalnog iz podatka, stalnog rasta državnog duga. Kada se donosio budžet za 2013.godinu ukazivano je da se pojedine oblasti kao što su zdrastvo i školstvo trebaju izdvojiti više srestava, ali odgovor je da to je maksimum u datoj situaciji. Sa druge strane došlo je probijanja budžetskih srestava i druge potrošačke jedinice kao što su Ministarstvo pravde, Ministarstvo Unutrašnjih Poslova, Ministarstvo finansija. Ali kada su u pitanju trasferi za socijalnu zaštitu, zdrastvenu zaštitu, školstvo, ekologiju tu ste bili precizni pa se te potrošačke jedinice bile u nivou ili nešto ispod planiranog. Kada se tiče Fonda za zdrastveno osguranje planirana srestva za 2013.godinu u iznosu od 167 miliona 622 eura, a potrošeno je nešto manje znači 167 miliona i 491 hiljada, da su se ispoštovali zahtjevi i planovi Fonda zdrastvenog osiguranja koji su tražili za oko 10 miliona više budžet ili opozicionih poslanika imali bi manje alermatnu situaciju u zdrastvenom sistemu, a što se svakako odrazilo na kvalitet zdrastvene zaštite i građana Crne Gore, i da se ovdje prekršio budžet da se ovdje prekrši budžetsko planiranje u korist nabavke modernije opreme redovnije snadbijevanja svim potrebnim medicinskim i drugim srestvima podizanje nivo higene, gradnja nove gracke bolnice u Podgorici, gradnje novih klinika i drugih objekata za pružanje zdrastvene zaštite, onda nam se nebi dešavala Bjelopoljska bolnica, a nije isključeno da se ona desi i u drugim gradovima Crne Gore. S obzirom da ovakvo planiranje i ovakvo davanje za zdrastvenu zaštitu. I ako je za ljekove i medicinska srestva izvodjeno oko 50 miliona eura,evidetno je da je tokom cijele 2013.godine bila permanetna nestašica ljekova posebno onih za liječenje hroničnih bolesti. A što se tiče standarda zaposlenih u zdrastvu nije bilo prostora za povećanje plata ili rješavanja standarnih problema. I da bise stanje u ovoj oblasti popravilo neophodno je da se sa mnogo više pažnje i odgovornosti planira Budžet za 2015.godinu. Što se tiče stanja u prosveti na svim nivoima je znači isto kao i u zdrstvenoj zaštiti, planirano 127 milijona, potrošeno 127 miliona ni centa više od planiranog taman onoliko koliko da se jedva preživi, nema prostora da se poboljša kvalitet nastave pa tim ni veći nivo znanja učenika. Žao mi je prestvnike sindikata školske zaštite zašto troše toliko energiju nebi li se izborili za bolji standar zaposlenih u ovim oblastima, ali im svakako bez uspjeha, kažete da nije bilo novca, pa onih 107 miliona garancija posebno garancija za KAP bila su bačena srestva. Takođe, proizvod lošeg planiranja i ugovaranja bez ičije odgovornosti, a ta bi srestva i te kako pomogla da se za rješavanje problema u mnogim oblastima. Postavio bi jedno pitanje ministru. Što se tiče unutrašnjeg duga za 2013.godinu, podatak da je unutrašnji dug opštine bio 135 milijona, a dug 2014.godinu iznosi 350 milijona znači dva ipo puta više, šta se tu u stvari desilo i šta se dešava. Hvala.
  • Hvala vam na ovakvoj preciznosti kolega Nišaviću, molim Vas da gledate u tablu zato što neću intervenisati. Izvolite, koleginice Filipović.
  • Zahvaljujem, potredsjedniče. Uvažena Skupštino, uvaženi građani Crne Gore, prestavnici ministarstva i Državne komisije. Rukovodeći se dugogodišnjem angažmanu u oblasti kulture moj stav vezano za Završni račun budžeta za 2013.godinu odnosi ćese naravno na tu oblast. Do sada smo čuli vrlo stručne diskusije mojih uvaženih kolega, koji se bave finansijama i ekonomijom i svi ćemo se složiti da je 2013.godina bila teška i naporna kada je riječ o konsolidaciji javnih finansija. Ali u tako teškim vrmenima moram reći da je Vlada Crne Gore bila posvećena učvršćivanju svijesti o našem državnom i kulturnom identitetu kroz promišljenu kulturnu politiku, to ću pokrijepiti i činjenicama. Ministarstvo kulture u 2013.godini bilo usmjereno na aktivnosti kojima su podržavali realizaciju osnovnih programa finansiranja i sufinasiranja, realizaciju programa i projekata kulturno umjetničkog stvaralaštva zaštitu očuvanju i valorizaciji kulturne i prirodne baštine. U protekloj godini vršeno je proiozvodnja i realizacija medijskih programa, saradnja Crne Gore u okviru saradnje UNSCO. Ministarstvo kulture u protekloj godini realizovalo i sufinasiralo programe kojima se objezbjeđuje ravnomjeran razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, sa 38 projekata u 11 opština na sjeveru. U okviru javnog konkursa za sufinansiranje programa i projekata za oblasti kulturno umjetničko stvaralaštva obezbjeđena je podrška i posticaj nove produkcije iz svih oblasti kulture. Ukupno je uključujući program razvoja kulture na sjeveru podržan 151 projekat čiji su realizatori opštinske ustanove kulture u Crnoj Gori i druge institucije kulture, te u odgovarajućoj oblasti i privredna društva i pojedinci kao realizatori autorskih djela, 26 projekata je podržano iz oblasti likovne umjetnosti, 12 iz muzičke, 44 projekata iz oblasti književnosti i njiževnog prevođenja, 18 naslova projekata od pet izdavača i 26 samostalnih autorskih projekata, dva časopisa iz oblasti kulture i umjetnosti, četiri pozorišne produkcije, 15 manifestacija i festivala, sedam filmskih projekata, tri projekta crnogorskog učešća na međunarodnim manifestacijama i festivalima i 38 projekata za razvoj kulture na sjeveru. U okviru programa međunarodne prezentacije crnogorske kulture obezbijeđeno je crnogorsko učešće na 55-tom Venecijanskom bjenalu, u okviru programa zaštite i očuvanje kulturnih dobara ministarstvo je finansiralo i bio nosilac realizacije 59 projekata, od planiranih 59 projekata, 33 je u potpunosti realizovano, 17 projekata je u završnoj fazi, devet samo nijesu realizovani. U 2013.godini vršeno je inplementacija druge faze istraživanja u okviru petogodišnjeg projekata putevi kontinuiteta, što je podrazumijevalo 80 radnih dana na dva značajna lokaliteta Opštini Nikšić, u okviru kojeg su realizovana jedan u Riječanima u istraživanja, a koja su donijela i neke nove rezultate veoma značajne iz oblasti antike i henalizma, kao i 40 dana na lokalitetu Duklja gdje je okrivljen veći broj rano hrišćanskih grobnica sa momentalno kamenim konstrukcijama. Realizovan je i poseban program povodom obilježavanja državnog jubileja 200 godina Njegoševog rođenja u koji su bili uključene sve ustanove iz nadležnosti ovog ministarstva, a u njihovoj organizaciji i produkciji i realizovano je 29 programa. Posticaj informisanja na lokalnom nivou i razvoj medijsko naučno stručne oblasti finansirano je 39 projekata na lokalne štampane medije i naučne časopise za kulturu i teoriju medija. Realizovane su i manifestacije i festivali od posebnog značaja za crnogorsku kulturu, kao što je Kotor Art, Ratkovićeve večeri poezije, Montenegro Film Festival Herceg Novi i internacionalni TV Festival u Baru. Dodieljena je i Njegoševa nagrada, realzovani konkurs za najbolji istraživački prilog u medijima na temu socijalne integracije Roma u Crnoj Gori. Nacionalna komisija za saradnju sa UNECKO u 2013.godini uradila pripremu Nominacionog dosijeaza upis Cetinja na UNECKO-vu listu Svjetske baštine, zatim je ralizovana UNECKO-ICOMOS ekspertska misija u Kotoru. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem vam se i grijeh bi bio da sam rekao da ne govorite, jer vidim da ste se spremili. Kolega Tuponja do pet minuta, pa kolega Gegaj, do pet minuta. Izvolite.
  • Zahvaljujem uvaženi potpredsjendiče, uvažene dame i gospodo, gospodo iz Državne revizorske institucije, dame i gospodo iz Ministarstva finansija, Ovu Vladu karakteriše da više troši nego što prihoduje. Ono što ne može da prihoduje, a smatra da im je potrebno, jednostavno digne kredit u ime svih nas i onda opet to potroši. Nije to čak ni krivica Ministarstva finansija.I ne samo da više troši nego što prihoduje, nego potroši i više što planira da probije i da napravi budžetski deficir, jer je u 2013.godini budžetski deficit iznosio 201 milion eura, što je nekih 58% više od planiranog. Znači već je planiran budžetski deficit, ali i on se probije za nekih 60-tak procenata ništa strašno. Nivo ostvarenog duga u 2o13.godini po treći put uzastopno je bio veći nego što je to budžetom predviđeno, negdje ukupan državni dug od 2008.godine kada se kretao oko 900 miliona eura, preko 2012. godine 1,63, 2013.godine 1,93 milijarde eura u 2014.godini mi imamo oko 2,2 milijarde eura državnog duga. Vjerovatno ste upoznati sa Izvještajem Evropske komisije, bar trebali biti, ali radi građana,moram da pročitam jedan dio njihovog izvještaja koji kaže:"Da trgovinski deficit ostaje jedan od glavnih strukturnih problema koji odražava usku, proizvodnu bazu lokalne ekonomije, nedostatak konkurentnosti i visoku zavisnost od uvoza. U 2013.godini dobri izvozni rezultat u oblastiu električne energije proistekao je iz izuetno povoljnih vremenskih prilika, otprilike nijeste ni krivi ni dužni zbog toga, pa je shodno tome u izvozu u 2014.godini umjereniji. U prvoj polovini 2014.godin trgovinski deficit povećao se za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu, jer je izvoz znatno brže umanjen u upoređenju sa uvozom, pa se bazični učinak pretdnog uvoza električne energije izgubio. U zadnjoj rečenici koje oni kažu da je za javne finansije karakteriše visok stepen nediskrecione potrošnje i nekih stalni rizici probijanja, odnosno naplate izdatih državnih garancija. U cjelini posmatrano, s obzirom da je fiskalna pozicija nije uspjela da se poboljša, uprkos naporima u pogledu konsolidacije ostaje izazov da se osigura fiskalna održivost i da se sniz javni dug. Ovo je svježi izvještaj, on je iz ove godine odnosno iz 2013 na '14-stu godinu. Naravno, vi ste ponosni na to da je Državna revizorsk ainsitucija dala pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, mada ovo skretanje pažnje se najčešće zaboravlja, ali se ne prsite time da je ista ta Državna revizorska institucija revizijom usklađenosti Predloga zakona o Završnom računu budžeta za 2013.godinu utvrdila da potrošačke jedinice. Korisnici budžetskih sredstava nijesu u svim materijalnim značajnim aspektima uskladili poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori i u skladu sa tim dali uslovno mišljenje. Ja ću prevesti ovaj diplomatski rečnik na rječnik običnog građanina i reći ću kršio se zakon. Kršio se zakon bez ikakvih posljedica i bez ikakve odgovornosti. Kaže se da su revizijom kapitalnog budžeta direkcije na uzorku, od 82,96% radili stvari koje nijesu u skladu sa članom 11. Zakona o budžetu, takođe i u direkcijama javnih radova, takođe je ustanovljeno da nijesu radili u skladu sa članom 11. Zakona o budžetu. Kršio se zakon bez ikakvih posljedica". Ja znam što ćete mi vi odgovoriti, jer vi ćete reći da se slažete sa mnom i da takve stvari treba sanckionisati, ali vi nijeste od juče tu niti ova vlast od juče tu,nego su takvi uslovi nastali, upravo zbog ovakvog djelovanja vlasti i vaša opravdanja koja baziraju na tome da vi nijeste dugo ministar i da ne možete vi riješiti sve probleme odjednom.
  • Ja u ime vaše i u ime sebe čestitam našim rukometašicama na pobjedi. Aplauz. Dobro je rekao naš kolega Popović:"Kad bi u svemu bili kao naši sportisti đe bi bila Crna Gora". Riječ ima kolega Gegaj, neka se pripremi koleginica Jonica do četiri minuta. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Uvaženi gospodine Pešiću, gospodine Daboviću, ministr Žugiću, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, Prethodna godina je bila veoma izazovna za kreatore fiskalno ekonomske politike. Naša država je bila izložena posledicama u fiskalnom, monetarnom i realnom sektoru ekonomije. U fiskalnom sektoru je bio visok nivo deficita budžeta koji je proizveo dinamiku javnog duga, međutim Vlada Crne Gore je vodila opreznu i urgentnu fiskalnu politiku, donošenjem brojnih mjera fiskalne konsolidacije, koji su se odnosili kako na prihodnu tako na rashodnu stranu budžeta. Došlo je do rasta ekonomije, stopa rasta bruto društvenog proizvoda je iznosila 3,5% za prošlu godinu u odnosu na recesivni nivo od 2,6%. Sve je ovo uticalo da se zadrže osnovni parametri fiskalne politike. Treba, takođe naglasiti da je Državna revizorska institucija dala pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o Završnom računu za prošlu godinu. Revizojom je utvrđeno da je finansijski rezultat iskazan ispravno i da su finansijski izvještaji istiniti, objektivni i u skladu sa prihvaćenim računovodstvenim standrdima. Da se vidjeti da je fiskalna disciplina unaprijeđena, ali naravno da ima prostora za dodatno jačanje u dijelu usklađenosti poslovnih aktivnosti potrošačkih jedinica, sa propisima koje regulišu budžetsko poslovanje. Ministarstvo finansija i ministar Žugić, posvećuju punu pažnju unapređenju unutašnje finansijske kontrole,kako u pogledu kontinuiranog širenja obuhvaćanja unutrašnjom revizijom, tako i u dijelu jačanja svih elemenata finansijskog upravljanja. Pošto je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija veoma izložena globalnim ekonomskim kretanjima, ohrabruju ostvaren rezulati u prošloj godini i u dijelu implementacije mjera fiskalnog prilagođavanja, kao nastavak mjera u borbi protiv sive ekonomije. Mada u posljednjih nekoliko godina zabilježeno je poboljšanje osnovnih indikatora fiskalne stabilnost, a to su budžetski deficiti nivo javnog duga. Zbog dostignutog limita ovih indikatora i dospješa obaveza u segmentu otplate dugova u predstojećem periodu postoji prisusvo određenih rizika, koje jasno upućuju na neophodnost opreza u vođenju politike zaduživanja i ukupne fiskalne politike. S tim u vezi imamo i uvođenja paketa u urgentnih mjera fiskalnog prilagođavanja. Ona je po mom mišljenju dala odlične rezultate, pogotovo ako znamo da u prošloj godini naplata prihoda je bila 100 miliona eura više nego u 2012.godini. Time je potvrđeno da je fiskalna konsolidacija preduslov za trajni oporavak javnih finansija i obezbjeđenje finansijske i makroekonomske stabilnosti. I ako je došlo do povećanja stope PDV-a sa 17 na 19% zadržana je niža stopa koja u najvećoj mjeri tangira socijalno najosjetljiviji sloj stanovništva i takođe uveden je i krizni porez na zarade iznad prosjeka, što je, opet po meni bila dobra stvar. Uspjelo se što je bilo i planirano, da se povećava dio legalne ekonomije i time je došlo do olakšanja poslovanja onih subjekata koji se bave privrednim aktivnostima u zoni realne ekonomije. Evo skratiću, uvaženi potpredsjedniče u prošloj godini je plaćeno 107 miliona garancija, 23 miliona eura izvršnih sudskih rješenja što je ukupno 130,4 miliona eura bez ovih troškova koji su bili teret iz prethodnog perioda bio bi deficit u nivou od 2,1%. Takođe u budžetu imamo i značajni zahtjev koji se odnose na ravan je subvencija Ministarstvo ekonomije, saobraćaja, pomorstva, poljoprivrede, održivog razvoja i penzionera. Kratko ću da se osvrnem na oblast energetike industrije u toku prošle godine realizovano je niz aktivnosti u okviru značajnih projekata kao što su projekat izgradnje Hidroelektrane na Morači, projekat izgadnje Hidroelektrane Komarnica, projekat izgradnje maliih Hidroelektrana, projekat izgradnje podmorskog interkonektivnog kabla jednosmjerne struje između elektroenergetskih sistema Crne Gore i zatim sprovođenje javnog ploziva za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju uglja u vodoniku, podmorju Crne Gore. Projekat jonskog gasa itd. i tome slično i skratiću možemo reći da u prethodnoj godini smo imali relativno uspješnu fiskalnu politiku.
  • Hvala vam. Ima riječ koleginica Jonica, kako će to ona da uspije u pet minuta, baš me interesuje, gledajte semafor. Izvolite, koleginice.
  • Pošto sam od straha da će potpredsjednik pokušati da uštedi na mom vremenu, ja ću u dvije rečenice reći prvo što mislimo o računu budžeta, a poslije šta mi ostane. Dakle, pogled na završni račun Budžeta za 2013.godinu, a to je da su sve greške Vlade Crne Gore, platili građani Crne Gore i to na način, gdje god je Vladi hvalilo ono uzeta je od građana i to od narednih ovih kategorija što će narvno poslije toga definisati kroz određene podatke. Takođe, sve propuste Vlade Crne Gore odnosno sva prepoznata nepoštovanja zakona. Vlada nije sankcionisala niti popravljala kroz pokušaj da ispoštuje preporuke Državne revizorske institucije, da poboljša svoje djelovanje u tim oblastima, nego se nekako stvorila praksa da se mijenjaju zakoni, kako bi se ono, kako su oni naučili da rade, uskladili sa onim kako je Vlada naučila da radi, a ne Vlada uskladila sa onim kako zakoni propisuju. I ono što mi prvo pada na pamet, a naravno žalosno je što uvijek ovaj Izvještaj revizorske institucije koja je posebno insperativna kojom bi se moglo pričati mnogo duže od ove jedne diskusije koja je vezana za završni račun Budžeta govori kad pogledate određene oblasti gdje upečatljivo imate nerealizovane preporuke onda negdje vidite slabe tačke ili bolne tačke onih kojima upućujete preporuke, ali kako se to nekako dobro uveže, prilika je da vidimo kod recimo preporuke koje se tiču javnih nabavki. Imate četiri preporuke Državne revizorske institucije imate samo jednu realizovanu, koja je manje bitna u odnosu na one tri koje nijesu realizovane, ali imate juče u ovoj Skupštini raspravu i donošenje Zakona o javnim nabavkama neprihvatanje amandmana koje su pokušavali upravo da još više onemoguće ono što se dešava i na šta ste vi ukazali kroz cjepkanje javnih nabavki da bi se realizovalo mnogo više javnih nabavki kroz neposredne sporazume, kroz probijanje limita dozvoljene zakonom za neposredne sporazume, kroz korišćenje manje transparentnih metoda, ali takođe i kroz činjenicu da je Vlada jednim amandmanom za kojeg je nažalost dok ja pričam odsutni ministar Žugić, negdje imao vjerovatno odgovornost pokušavala da pokrije, da u svakom trenutku kad zatreba jednostavno i taj takav zakon koji nijesmo uspjeli do kraja da poprvimo ne mora da primijeni. Ali toliko o tome. Meni su zaista ovdje ostavljena otvorena ogromna pitanja i počeću od toga kako se za neke programe, za neka ministarstva našlo novca iako nije planirano i zašto to i nije objašnjeno na kvalitetan način u obrazloženju do toga, kako se za neke ranjive kategorije, ako smo na to ukazivali nije našlo novca, odnosno, kako je neki novac ispario. Ministarstvo pravde u programu izvršenja krivičnih sankcija planirano je 657.916 eura. Ostvareno, odnosno realizovano 2.218.968 piše, da je taj iznos 1.659,927 koji je dva ipo puta veći od planiranog pošao na otplatu obaveza iz prethodnih godina iako to nije bilo planirano. Meni jednostavno nije jasno, ako se pojavljuje upravo stavka od milion i 600 hiljada eura za nešto što nije bilo planirano, to je optlata duga. Pa valjda je dug iz prethodnih godina jedino što je moglo biti planirano, jer je na početku te godine mogao da se zna da smo za to nešto dužni. To je objašnjenje koje mora stajati u obrazloženju, kojeg apsolutno nema ni u jednom slovu ni u obrazloženju te stavke u budžetu. Ministarstvo unutrašnjih poslova i još intersantnija sfera plroghram administracije koja ima vrlo upečatljiv obuhvat poslova davanja mišljenja donošenja, nekakvih rješenja itd. planirano 4.211.450 realizovano 10.977.364, a razlika opet dug ili otplata obaveza iz prethodnih godina u iznosu od 6.768,645. Odakle dug, nije bio planiran u planiranom je bilo 0 odnosno jedan euro, to je vjerovatno neka metodologija, a realizovano 6.700.000 eura na koje to dugove iz prethodnih godina i kakvi to poslovi administracijom Ministarstvo unutrašnjih poslova mogu biti da su proizveli dugove od 6,7 miliona erua, a o kojima nemamo riječi da nas upoznaju unutar ovog Budžeta. Upečatljivo takođe, za jednu drugu stavku, to su konsultantske usluge kod Uprave za nekretnine, sa 468.000 na milion i 994 hiljade, a znajući kako funkcioniše Uprava za nekretnine, koliko dobra ili sreće su građani viđeli od te institucije i koliko je ona sinonim za korupciju u Crnoj Gori. Ja jednostavno imam dilemu kako iz kojih razloga je u ovoliko višestruko povećan ovaj iznos. I na kraju odnosno na ove tri ranjive kategorije. Fonda rada planiran je 1,3 milion eura u momentu kada je bilo 2.800 pravosnažnih rješenja.
  • Hvala, koleginice. Izvinjavam se to ćemo produžiti u ponedjeljak, znam da ste vi vrlo analitični, kvalitetni, ali što ćemo život je takav. Kolega Stanić, pa kolega Bojanić. Izvolte.
  • Dvije knjige šarovite, jedna je za 2013.godinu, a ovo je Budžet za 2015.godinu. Kad su u pitanju Pljevlja, odakle ja dolazim, ove knjige su mogli slobodno da donesu Pljevlja vrani i gavarni ko u srednjem vijeku uz one stihove "a radi bi smo dobre, kazat glase, ne možemo, nego već kako jeste". Ja sam rođen i odrastao na selu i tvrdim da vam da pametnijih i mudrijih ljudi od seljana nema i pamtim kao dijete kad bi se sreli seljaci, pa se pitaju za zdravlje, kažu kako ste? Kaže dobro je samo zdravlja i mira. Dakle oni su znali, da su to dvije najpreče stvari, zdravlje i mir. A tek u nekom drugom razgovoru došli bi do reda i zakona. Ako bi htjeli, da definišemo situaciju u Pljevljima danas i juče i prekjuče i sjutra. Evo da citiram, predsjednika ekološkog društva Brezice iz Pljevalja Milorada Mitrovića koji neki dan reče: bolnice prepune, apoteke prazne, vazduh zatrovan, voda zagađena, jedna mala ispravka gospodine Mitroviću. Vjerovatno je mislio na državnu apoteku koja je prazna, privatne su pune, ali građani Pljevalja nemaju para. Gospodine ministre, samo nekoliko podataka. Za nepune tri godine, dakle 2012, 2013. do decembra, odnosno do polovine decembra, 591 dan u Pljevljima, pazite 591 dan u Pljevljima je zatrovan vazduh. I pri tome za svaku godinu hvale za dva mjeseca podaci. Zašto ja to ne umijem objasniti. Evo kako stoji recimo 2014.godine, oktobar mjesec PM čestice 23 dana prekoračenja PM 2,5 mikrograma, 29 dana u oktobru kancerogena supstanca 2,5 puta veća od dozvoljenih vrijednosti. Novembar, još gore, sinoć je u Pljevljima bila koncentracija 12 puta veća od dozvoljene. I koga to zanima, nikoga, a ovo je poštovani građani plan kvaliteta vazduha Opštine Pljevlja. Dok 2020.godine zagađenost vazduha u Pljevljima će se povećati 300%. Ako se ne sprovedu određene preventivne mjere, a na prvom mjestu je toplifikacija, a ta toplifikacija može da se uradi gospodine ministre za godišnju proizvodnju Termoelektrane Pljevlja. Podsjećam Termoelektrana Pljevlja je puštena u pogon 1982.godine, 32 godine rada.Pa valjda jednu godinu je mogla da radi za zdravlje Pljevljaka. Već šest godina je prošlo kako je usvojen Zakon o životnoj sredini, eko naknada, zagađivač plaća. Da li se ubira ili ne ubira ja ne znam. Ali, eto prostora gdje su se mogle naći pare za toplifikaciju Pljevalja. Naplata građevinske dozvole za branu Maljevac, nikad nije izdata, umjesto građevinske dozvole data je saglasnost Ministarstva koja je bila zamjena za građevinsku dozvolu.Juče smo imali ovdje primjer, da su kod javnih nabavki, zakon kad je trebalo da se usvaja, da za sve važi osim za Vladu Crne Gore.Na sreću zahvaljujući Saši Damjanoviću i gospodinu tuponji, to je ispravljeno.Šta raditi, ovdje je Bojović juče tražio vanrednu sjednicu Skupštine Crne Gore podržavam. Ali, je logično da prije toga zasijeda hitno Skupština opštine Pljevlja i da podsjetim 4.decembra, a sve je ovo krenulo od 3.decembra kad je i voda zagađena nije ni za kupanje ni za pranje zuba, za kupanje djece. Dakle predsjednik Odborničkog kluba SNP-a u Skupštini opštine Pljevlja tražio da se uvrsti kao prva tačka dnevnoga reda Ekološka katastrofa Pljevalja. Odbijeno, nema informacija, gospodo, gospodine predsjedniče Opštine imate sve informacije.
  • Hvala, kolega. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče. Poštovani predstavnici Ministarstva, Državne revizorske institucije, Dakle, završni račun Budžeta uvijek je prilika da preispitamo rad Vlade, da napravimo neke bilanse, kao što se u kompanijama radi, tako i na državnom nivou da vidimo šta i kako je Vlada radila i da uporedimo to sa onim što je vlada najavila da će da radi. Doboro, oko završnog računa, što nema obećanja. Ovdje nema obećanja, ovdje nema isčekivanja, ovo su cifre neumoljive i one jasno pokazuju šta i kako je Vlada funkcionisala ne samo 2013.godine, jer naravno dobar dio se odnosi na one godine malo prije 2013. a došla je loša politika, loše odluke su došle na naplatu u 2013.godini. Ja cijenim vaše napore ministre i poreske uprave takođe u pokušajima da koliko god možete povećate naplatu poreskog duga koje ste vi zatekli i to je dobro i dobro je što ste uspjeli da kažem nekihi 70-tak miliona da sve u svemu namaknete novih prihoda, ali ono što nijie dobro, što su vam ostavili odnosno premijer tadašnji evo i sadašnji. Samo jednom odlukom Vlade 2010.godine, ja mislim onim famoznim izdanjem od 40 miliona napravi veliku štetu za Budžet Crne Gore, odnosno za sve građane Crne Gore. Za takve stvari kad se izdaju garancije, a nema takozvanog kolaterala ili nema kontragarancija pokreću se krivične prijave. Svjedoci smo da to imamo isključivo kod banaka. Meni je drago da ste to juče najavili bankarsku praksu kod naplate poreskog duga, uzimanje kolaterala kad se nekome odloži plaćanje poreza. Ali mi nije drago za ovo što je urađeno, da niko ne snosi odgovornost, pa makar političku. Ali, evo doćemo do tih garancija da krenem redom. Dakle, imali smo, Vlada je proklamovala smanjenje budžetskog deficita, odnosno konsolidovanje javnih finansija. Ona već treću godinu za redom povećava dug i došlo je do 6%. 2009.godine, tadašnji mandatar je najavio da će visina javnog duga, odnosno državnog duga u 2013.godini, baš u ovoj, u kojoj govorimo o završnom računu, biti 37%. E pa eto vidite koliko su dobro planirali, koliko je dobro ova Vlada funkcionisala ova prethodna da je to gotovo dvostruko sada veće. Deficit 201 milion rekli smo da je najviše zbog toga što su garancije aktivirane i to su ovdje pokazani kao vanredni izdaci.Ja ne mogu da se složim da su garancije vanredni izdaci. To je nešto što se znalo, to je nešto što i Državna revizorska institucija jasno znala do znanja da i komercijalne vizije koje su radile sve te kompanije, da one nijesu u mogućnosti da vrate te iznose koje je Vlada garantovala i opet nikome ništa, mi se pravimo da su to neki vanredni rashodi, elementarne nepogode. Na kraju, krajeva i od elementarnih nepogoda se ozbiljna država osigura, a mi od garancija koje su očigledno bile štetne za Crnu Goru, došli su na naplatu i opet nikome ništa. Preskočiću jedan dio jer ne mogu stići, svakako, past će mi zastavice. Takođe smanjenje trgovinskog deficita je proklamovana politika državne, došli smo na svega 17% pokrivenost uvoza, izvoza. Povećanje zaposlenosti sjetimo se 40 hiljada novozaposlenih, ništa od toga, rast nam je nezaposlenosti. Regionalne razlike, da ne pričam koliko se i to napravilo sve veće.Smanjenje socijalnih razlika, tu se najviše vidi kod prihoda Budžeta kamo ide, umjesto da ih smanjujemo mi ih povećavamo. Indirektni troškovi, odnosno porez na PDV je porastao. PDV je u suštini je regresivan porez. Jer, plaćaju svi građani, nezavisno od prihoda, a naravno u odnosu kolikko plate PDV u odnosu na svoje prihode njima raste taj procenat. Dakle, najviše su opterećeni najsiromašniji građani i to je iz godine u godinu raste, a za razliku od porez direktnih poreza, poreza na dobit i poreza nepokretnosti koje su u blagom padu. Dakle, umjesto da smanjimo socijalne razlike, nama jasno ove cifre pokazuju, da se one sve više povećavaju, nažalost. I ništa se po tom pitanju ne radi. Takođe, ne znam otvoriću eto samo koliko pitanje Cetinja nevjerovatno je da jedna opština, dobije negativno mišljenje po hiljadu razloga i ništa nikome, apsolutno nikakve odgovornosti.
  • Hvala, kolega Bojaniću. Zahvaljujem se koleginicama Drobnjak i Šćepanović, koje su odustale od svojih diskusija i zato evo kad opominjem da pojedini prekoračuju. Znači, uzeli smo pravo, a neko se sigurno spremao nekoliko dana da bi i možda još i više da bi mogao da ima iskaže svoj stav prema ovoj važnoj temi. Tako da, svako ko prekorači uzme pravo drugom kolegi. Nadam se da će ovo biti iskustvo za ubuduće i da ćete me slušat bolje. Izvolite vi kolega Daboviću, pravo na završnu riječ do pet minuta.
  • Zahvaljujem se predsjedavajućem. Ovu priliku bih iskoristio da se zahvalim svim poslanicima koji su iskazali bezrezervnu podršku kada je u pitanju rad Državne revizorske institucije. Ozbiljan i profesionalan odnos Ministarstva finansija i Vlade kada su u pitanju naše preporuke, kao i odnos ovog Parlamenta prema nama, predstavlja dodatni motiv, da nastavimo ispunjavati svoje zadatke u skladu sa zakonom profesionalnim standardima i očekivanjima ovog Parlamenta. Državna revizorska institucija, će u narednom periodu nastaviti da razvija vrste i tipove revizija. Značajno će obogatiti svoju ponudu kada su u pitanju revizroske aktivnosti, značajno će nastaviti sa aktivnostima u dijelu obuke kadrova i okrenuti pravac revizija prema revizijama uspjeha, što predstavlja jedan novi momenat u razvoju Državne revizorske institucije, a mislim da je to i trend u međunarodnim aktivnostima kada su u pitanju aktivnosti revizorskih institucija. Svakako fiskalna disciplina se popravlja, jer postoje razni oblici kontrola koji jednostavno fiskalno diciplinu podrazumijevaju, podrazumijevaju objektivnost i tačnost iskazanih izvještaja i vjerovatno ovaj dio revizija koji se odnosi na finansijsku tačnost i usklađenost minimiziraće svoju ulogu u radu Parlamenta u korist onog drugog dijela koji će biti vezan za revizije uspjeha. Svakako to neće samo zavisiti od aktivnosti Državne revizorske institucije, to će zavisiti od aktivnosti koje se razvijaju u samom sistemu javnih finansija. Državna revizorska institucija će i dalje nastaviti sa radom u vezi praćenja zaključaka koje donese ovaj Parlament i o tome redovno izvještavati poslanike u ovoj Skupštini. Takođe trebamo imati u vidu da realizacija svih zaključaka koji se donesu u Parlamentu ili mjera koje predloži Državna revizorska institucija ne zavise samo od volje jedne institucije ili više institucija da se one realizuju. Zato je često puta potrebno vrijeme, potrebna je dodatna obuka i potrebni su dodatni resursi.Svakako da mi kao Državna revizorska institucija imamo sve to u vidu i pravimo izvjesna ograničenja, kada pokušavamo objektivizirati stanje vezano za sistem javnih finansija u Crnoj Gori. Naša je budućnost, stabilan, fiskalni sistem i Državna revizorska institucija će zajedno sa svima vama i ostalim institucijama nastaviti da realizuje zadatke koji su joj povjereni u cilju boljih i javnih finansija i efikasnija lokacija javnih resursa. Hvala svima još jednom.
  • Hvala i vama, gospodine Daboviću. Izvolite ministre.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Prilika je da se zahvalim svim poslanicima, na podršci na kritikama, nadam se da će ovo biti nauk, odnosno naravoučenije i svim poslanicima, podršci na kritikama, nadam se da će ovo biti nauk, odnosno naravoučenije iz toga ćemo izvući elemente da u narednom periodu, napravimo dokumenat koji će biti više na kursu svega onoga što znači zdravije i javne finansije zakonito iskazivanje svih finansijskih iskaza. Takođe hvala i Državnoj reviziji, za koju sam tokom današnje rasprave rekao da su njihove preporuke nama zakonska obaveza. Takođe ćemo sugerisati svim subjektima revizije da ažurno ispunjavaju sve preporuke do nivoa realno i objektivno mogućeg. U narednom periodu ćemo nastaviti dalji proces poreske konsolidacije, ne samo na rashodnoj strain, gdje ćemo nastojati da racionalizacijom i štednjom ostvarimo elemente održivosti javnih finansija, već i da na prihodnoj strani budžeta utičemo maksimalno na dalje povećanje stepena naplate, generišući time održivije javne finansije, a samim tim stvarajući pretpostavke i za ukupan rast realne ekonomije. Još jednom zahvalnost i nadam se daćemo u narednom periodu, od pozitivnog mišljenja i uslovnog mišljenja za usklađenost regulative doći do potpuno pozitivnog mišljenja, polazeći od svega onoga što smo danas ovdje i čuli a i obećali. Hvala vam.
  • Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno o njemu. Obavještavam vas da sjutra počinjemo u 11 sati sa razmatranjem izvještaja i finansijskih planova agencija. Svako dobro i do viđenja. ‚ 18. 12. 2014.
  • Uvažena gospodo, počinjemo sa današnjim radom. Pozdravljamo naše goste, pozdravljam i vas veoma aktivne i revnosne poslanike, i mene, normalno sa vama. Prelazimo na dnevni red. Prva tačka današnjeg rada su predlozi finansijskih izvještaja sa izvještajima o radu nezavisnih regulatornih tijela za 2013. godinu, i to: Agencija za energetiku, Agencija za elektronske medije, Agencija za elektronsku komunikaciju, poštanske djelatnosti, Agencija za nadzor osiguranja za 2013. godinu, Agencija za ljekove i medicinska sredstva i Komisija za hartije od vrijednosti. Prvo idemo sa Agencijom za energetiku. Uvodna priča sat vremena maksimum o ovoj agenciji, želio bih manje da bi danas završili i sa predlozima planova za iduću godinu. Do pet minuta, izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, poštovani članovi Parlamenta, Pred vama je finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku za 2013. godinu. Izvještaj se, kako se iz samog naslova može prepoznati, sastoji iz dva dijela - finansijskog poslovanja i poslovnih aktivnosti Agencije za 2013. godinu. Finansiijski izvještaj daje prikaz trošenja novčanih sredstava obezbijeđenih u skladu sa Zakonom o energetici, uglavnom obezbijeđenih od naknada za licence, dakle, dat je pregled prihoda i rashoda i to kroz uporedni pregled planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda Agencije. Agencija je u 2013. godini ostvarila prihod u iznosu od milion i 199 hiljada 268 eura, i troškove u iznosu od 995 hiljada 731 euro. Razliku od 203 hiljade 537 eura čine sredstva koja su uplaćena u budžet Crne Gore, 126 hiljada obavezne rezerve u iznosu od 60 hiljada eura i naknadno uplaćenih 17 hiljada i 403 eura, plaćenih nakon što je Agencija uplatila ovaj dio 126 hiljada u budžet. U drugom dijelu dat je prikaz rada Agencije za prethodnu godinu. U 2013. godini Agencija je, u skladu sa svojim ovlašćenjima donijela odluke o korekcijama regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za operatora prenosnog i distributivnog sistema, javnog snabdjevača kao i odluku o naknadama za operatora tržišta električne energije. Takođe, donešena je i odluka o utvrđivanju naknade i cijena koje potrošači, koje plaćaju korisnici elektroenergetskog sistema, elektroprenosnog sistema, dakle ne samo potrošači, već i proizvođači čime smo potrošače doveli u primjereniji i rekao bih fer položaj u odnosu na Elektroprivredu Crne Gore. Agencija je vršila nadzor nad radom energetskih subjekata u ... sektoru. Izvršene su 144 kontrole nad licenciranim kompanijama, i to je najveći broj kontrola koje je Agencija uradila, izvršila u toku jedne godine. Izdali smo 64 nove licence ili obnovili postojeće. Takođe smo oduzeli 10 licenci i izvršili 21 izmjenu postojećih licenci. Što se tiče elektroenergetskog sektora u toku 2013. godine, dobili smo zahtjev za prijem na tržište električne energije u Crnoj Gori, zahtjev od 22 kompanije. Od toga 18 trgovaca, dva snabdjevača, jedan proizvođač, jedan operator prenosnog sistema i svi zahtjevi su povoljno riješeni. Tokom 2013. godine Agencija je počela sa radom na predlozima za izmjenu postojećeg Zakona o energetici koji bi što prije trebalo da uđe u skupštinsku proceduru, s obzirom da je rok za usvajanje ovog zakona 1. januar 2015. godine, odnosno takva nam je obaveza usklađivanja sa trećim energetskim paketom. Agencija je u 2013. godini zaokružila proces donošenja opštih akata, na koje je Zakon obavezao, i u izvještaju imate navedene sve akte koji su odobreni ili usvojeni od strane Agencije, da ih sad ne čitam. Takođe, hoću da naglasim da imamo zadovoljstvo da se energetska zajednica u svom izvještaju za 2013. godinu izjasnila jako pozitivno o radu regulatora u Crnoj Gori, pa nam na neki način to postaje i tradicija, i vjerujem da i vama prija ako se evropske institucije nadležne za praćenje rada naših organa, izjašnjavaju u svojim izvještajima na ovakav način. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori je Agenciji obezbijedila tehničku pomoć kroz projekat koji je realizovan u 2013. i dijelom u 2014. godini. Projekat se odnosi na sljedeće aktivnosti: primjenu trećeg paketa EU propisa, Evropske unije, izradu regulatornog računovodstva, izradu standarda kvaliteta snabdijevanja električnom energijom i pomoć u izradi projekta za nabavku informacionog sistema Agencije. Projekat je završen ili se nalazi u fazi implementacije, osim projekta za informacioni sistem za čiju realizaciju su potrebna značajna finansijska sredstva. Toliko za sad. Hvala.
  • Zahvaljujem se gospodinu Preleviću, predsjedniku Odbora Agencije, koji je tu zajedno sa gospodinom Medenicom, direktorom Agencije. Prelazimo na prvi krug. Ja vas molim kolege, znači, moraću da budem restriktivan pošto danas imamo 12 tačaka, znači 12 tačaka imamo, da se pridržavate vremena. Ja bih molio da ko hoće u ime klubova iznese svoje mišljenje i eventualno ukoliko hoće još neki poslanik, tako da budemo ekspeditivni oko toga. U ime DPS-a kolega Pešić do pet minuta. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvažena gospodo iz Agencije Prelević i Medenica, uvaženi građani, drage kolege, Tačkom 2 dnevnog reda ove sjednice predviđena je rasprava o predlozima finansijskih izvještaja sa izvještajima o radu nezavisnih regulatornih tijela u 2013. godini. Dakle, govorimo o pet agencija i o Komisiji za hartije od vrijednosti. Regulatorna agencija za energetiku je jedna od njih i njeno postojanje i rad zaposlenih doprinijelo je značajno boljem funkcionisanju u oblasti za koje je nadležna. Kao elektro inžinjeru i meni prijaju ove ocjene energetske evropske zajednice upućene na rad naše Regulatorne agencije za energetiku. Osnovna definicija Regulatorne agencije za energetiku je da je ona samostalna, neprofitna organizacija, funkcionalno nezavisna od državnih organa i energetskih subjekata i ona vrši javno ovlašćenje u oblasti energetike utvrđena Zakonom o energetici. Primjećujem da je izvještaj koncepcijski jako sličan onom prethodnom, ali isto tako stoji činjenica da su prihodi i rashodi dati na jednostavan način. Tako, dakle, kako je i gospodin Prelević u uvodnom izlaganju kazao, Agencija je u 2013. godini ostvarila prihod od milion i 200 hiljada eura, rashodi su iznosili nešto manje ispod miliona, što govori da je ona izvještajnu godinu završila sa pozitivnim finansijskim rezultatom. U skladu sa izmijenjenim finansijskim planom Agencije za 2013. godinu koji je usvojio ovaj dom kao izmjenom Zakona o energetici iz juna 2013. godine, Agencija je bila dužna da prenese u budžet države višak sredstava u iznosu od 126 hiljada eura, što je ona uradila krajem decembra prošle godine. Ako konstatujemo da je pri tom većinu svojih obaveza predviđenih planom za 2013. godinu, realizovala jasan je zaključak da će vjerovatno uz određene sugestije i primjedbe koje se danas mogu čuti finansijski izvještaj sa Izvještajem o radu za 2013. godinu dobiti većinsku podršku u Parlamentu. Stavka koja već drugu godinu uzastopno, rekao bih, kad je planiranje u pitanju, iznenađuje kolege iz Agencije jeste prihodi od naknada za obradu zahtjeva za licence. Naime, u 2013. godini planirani prihod je bio 1.500, ali je ostvareno mnogo više 23.400 iz razloga što je broj podnijetih zahtjeva za izdavanje licenci bio mnogo veći od očekivanog. U 2012. godini smo imali potpuno drugačiji slučaj. Od planiranih 15.000 ostvaren je prihod od 4.200 eura, odnosno 72% manje od plana jer je, kako je tada kazano, broj podnijetih zahtjeva bio manji od očekivanog. Ne sumnjam da su odgovorna lica u Agenciji jako vodila računa o troškovima kada je nabavka roba, usluga i radova u pitanju. Ipak mišljenja sam da se dodatno mogu smanjiti troškovi makar za koju hiljadu eura, ukoliko bi se, umjesto neposrednim sporazumom za što je utrošeno nešto više od 22.000 eura i primjenom šoping metode ugovorena vrijednost javnih nabavki na ovaj način iznosila nešto više od 60.000, dakle jedno i drugo je dozvoljeno Zakonom o javnim nabavkama, nabavka nekih roba i usluga sprovela javnim pozivom u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Tu prvenstveno mislim na troškove konsultantskih usluga, troškove održavanja sredstava i troškove kancelarijskog i ostalog materijala za što je u 2013. godini izdvojeno ukupno nešto više od 50 hiljada eura. U tabelarnom prikazu izdataka Agencije u 2013. godini iznos od 22.800 eura izdvojen je za godišnji zakup nedostajućeg poslovnog prostora. Interesuje me koliko je udio ovog prostora u procentima u odnosu na ukupni poslovni prostor koji je potreban Agenciji. Ovo iz razloga što eventualno treba razmišljati o kupovini nedostajuće površine radnog prostora, posebno ako se iz godine u godinu izdvajaju ne male sume za zakup. Iz Izvještaja o radu Agencije za 2013. godinu uočavaju se brojne aktivnosti njenih 28 zaposlenih, dakle jedan više nego što su imali u 2012. godini. Pošto mi vrijeme ističe za ...(Prekid).. svoje pozitivno mišljenje o finansijskom izvještaju o radu ove agencije, ja nemam dilemu i oba izvještaj ću podržati.
  • Hvala kolega Pešiću. Prije nego što dam riječ kolegi Kneževiću, da pojasnim. Pošto neki poslanici nisu informisani koji su zaključci bili na kolegijumu. Znači, danas se završava i druga i četvrta tačka. Ukoliko imadnemo vremena i peta i šesta. Što znači to? Znači maksimum po pojedinoj tački će biti sat vremena. Ko uđe u taj krug uđe. Ko ne uđe žao mi je. Prvo idemo sa izvještajima, kao kod budžeta za prošlu godinu, kad to završimo idemo o planovima za iduću godinu. To je odluka kolegijuma i tako. Sjutra radimo i eventualno prekosjutra, tako da nemojte da planirate ništa prekosjutra. Želim vam aktivan rad. Izvolite kolega Kneževiću do pet minuta.
  • Ja se izvinjavam potpredsjedniče, a što mislite da mi završimo i budžet danas.
  • Nećemo danas da završimo budžet, nego ćemo u ponedjeljak i utorak završiti budžet. Meni je žao što ova godina ima samo 12 mjeseci, a decembar koliko ima dana, meni je to žao.
  • Ja mislim da ima prostora pošto 2013. i 2015. za sat vremena završavamo, tako da ima prostora da završimo i budžet, ali evo. Moj konstruktivan predlog.
  • Niste me čuli. Sat plus sat, dva sata.
  • Poštovana Skupštino, uvaženi građani, uvažena gospodo iz regulatornih agencija. Ja ću iznijeti jednu jeres ovdje danas, a to je da smatram da u Crnoj Gori ukoliko se ne može obezbijediti nezavisan rad agencija da ih sve treba ukinuti, rasformirati, a da ove kadrove u agencijama treba zaposliti u nekim drugim institucijama, jer je očigledno da neke agencije samo daju mišljenje, stavove, konstatuju stanje, a njihove nadležnosti su prilično ograničene. Agencija za energetiku je u 2013. godini ostvarila prihod u iznosu od milion 199.268 eura, troškove u iznosu od 995.000 evra. Vi ste nam ovdje dali tabelarno vaše troškove, tako imamo rashode, troškove materijala 22.227 eura, troškovi zarada 751.000, znači zaposlenih je 29, troškovi službenih putovanja 34.793, mogu da primijetim da ste prilično putovali, troškovi proizvodnih usluga gdje je i komunikacija, održavanje sredstava oglašavanjem 25.000, troškovi neproizvodnih usluga iznose oko 60.000. Troškovi angažovanja nezavisnog procjenitelja radi utvrđivanja procjene imovine energetskih subjekata ostvaren u iznosu od 4.500, što je 77,50 manje od planiranih 20.000. Sad meni nije jasno, gospodo iz Agencije, ako imate 29 zaposlenih šta ti ljudi rade tamo ako morate da angažujete nezavisne procjenitelje ako oni moraju da se usavršavaju stručno. Znači, ja samo izvlačim zaključak da je tih 29 ljudi tamo došlo po nekom političkom ključu, čisto za to što ova agencija očigledno ima sredstava. Ono što je takođe meni interesantno jesu troškovi bifea 3.921 euro i troškovi reprezentacije 4.474 evra, i izgleda da je u ovoj agenciji, osim predsjednika Upravnog odbora i direktora najprofitabilnije mjesto da neko bude direktor bifea ili direktorica bifea. Ja bih volio tu gospđu da upoznam i da joj čestitam kad je uspjela da izvuče 4.000 evra troškova u 2013. godini. Nabavka osnovnih sredstava 38.703. Za nabavku osnovnih sredstava planirali ste bili 15.000, potrošeno je 38.000 i dali ste objašnjenje da ste kupili novo vozilo, kako rekoste iz razloga sigurnosti u iznosu od 25.000 eura. O kakvim sigurnostima, da li vama neko prijeti ubistvom, atentatom ili nečim sličnim, ako ste obrazloženje dali radi sigurnosti auta od 25.000 evra. To je potpuno neobjašnjivo i nelogično. Sredstva za rješavanje stambenih potreba 40.393 evra. Čije vi to stambene potrebe rješavate. Prošlo je vrijeme samoupravljanja pa da firma daje stan. Znači, ako neko želi da dobije stambeni kredit ili stan, ili nešto slično, treba da dođe u neku od agencija jer vi rješavate stambena pitanja, a nemate vaše poslovne prostorije ovdje i taj trošak nam ovdje iznosite. Ono što takođe meni ostaje nejasno i vi ste napisali korektno u izvještaju da funkcionalno razdvajanje koji je dio obaveza postoji još od donošenja Zakona o energetici iz 2003. godine, a u Elektroprivredi Crne Gore nije nikad u potpunosti i dosljedno sprovedeno. Dakle, mi iz ovog izvještaja možemo da zaključimo da Elektroprivreda Crne Gore funkcioniše po svojim pravilima, da ne poštuje zakone i to bez problema prolazi da građani plaćaju sve skuplju struju i da vi kao regulatorno tijelo nemate nikakvi uticaj na Elektroprivredu Crne Gore. Jer, da imate uticaj ovo ne biste konstatovali u vašem izvještaju, kao i što nam se ne bi dešavala stalna isključenja struje, radovi na mreži, a ta infrastruktura u kojoj učestvuju svi građani Crne Gore je iz dana u dan sve gora i bukvalno da nema dana u Crnoj Gori da negdje ne dolazi do radova na mreži, do prekida visokonaponske mreže i do problema u snabdijevanju krajnjih potrošača, da ne govorimo o građanima na sjeveru Crne Gore, koji kao da žive u srednjem vijeku. Dakle, završavam, podržavam vas samo ako hoćete da budete nezavisni, ali očigledno da vi iz ovog izvještaja to ne možete da ostvarite i onda mislim da je najbolje da se ova agencija, kao i većina ostalih, ukine. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama gospodine Kneževiću. Izvinjavam se zbog toga, ne vi ste mnogo manje, pet minuta, zato što sam ja potrošio vaše vrijeme. I posljednji prijavljeni u krugu je u ime novoformiranog novog kluba KNP, ne znam što znači to, ali nema P, a da ima posebni klub, izvinjavam se. Kolega Stanić. Izvolite kolega.
  • Gospodine potpredsjedniče, klub se zove Klub samostalnih poslanika, dakle nema ništa nejasno.
  • Objasnite mi onda đe je to N, klub samostalnih poslanika, N nije mjesto S, e neko je pogriješio, pa za to.
  • Gospodo iz Agencije za regulatorne za energetiku, pravo da vam kažem nisam mislio ni da se javljam po ovoj tački dnevnog reda, jer nisam ni stručnjak za te stvari, ali bio sam na početku ove sjednice Odbora za ekologiju gdje se raspravljalo i raspravlja i dalje o ekološkoj katastrofi u Pljevljima i čuo sam uvodno izlaganje gospođe državne sekretarke za ekologiju,mislim da se zove,nije bitno, Daliborka Pejović, izvinjavam se što nijesam znao. I čuo sam rečenicu ovakvu, pa vjerujem da vi to treba da znate, kaže: "..da će u naredne dvije do tri godine deponija pepela i šljake Maljevac biti sanirana". A ja joj pred cijelim Odborom i pred crnogorskom javnošću,jer je masa novinara tamo, ponudim opkladu - da će u narednih pet godina tamo biti deponovan toksični materijal. Mislite li da je komentarisala to ili da je bilo šta odgovorila. Nije, jednostavno ignoriše. Po njoj bi se reklo ili Pljevlja nisu u Crnoj Gori, ili ona ne dolazi u Pljevlja da obiđe te objekte i da vide šta se to dešava u Pljevljima. E pa, zbog toga, a i vidio sam u ovom vašem izvještaju da kaže - ima jedna polu rečenica da vi nadgledate i poštovanje propisa o zaštiti životne sredine. Ja ću da vas samo podsjetim na dva sela, jedno se zove Kalušići i smješteno je između Rudnika uglja i Termoelektrane, a drugo je Zbjevo, smješteno na obodu Termoelektrane i deponije pepela i šljake Maljevac. Ja vam tvrdim odgovorno da ti seljani tamo žive u getu. Evo vam dokaza: Ovo je Službeni list Crne Gore 14. februar 2006. godine. Odluka Vlade da se i selo Kalušići da pod koncesiju Rudnika uglja na vađenje uglja. Ovo vam je list nepokretnosti jednog seljanina koji živi tamo u Kalušićima i tamo je od 90-tih godina do 2026. godine zabranjena gradnja i zabranjeno otuđivanje i opterećenje imovine i objekata. Ovo je zahtjev jednog seljanina tamo gdje traži da napravi kačaru. Odgovor iz lokalne samouprave, resorni sekretar, kaže da je tamo postojao svojevremeno prostorni plan posebne namjene za Rudnik uglja, to više nije na snazi, ali su date koncesije, treba da se uradi novi plan, ali graditi se ne može. Dakle, ljudi ne mogu da se bave niti poljoprivredom, niti bilo kakvom drugom aktivnošću. Još 80-ih godina u sred sela Rudnik je uglja napravio deponiju gdje su milioni tona jalovine deponovani. Ta deponija je napravila klizišta u selu, izlivanje podzemnih i nadzemnih voda, pucanje cjevovoda iz brane Otilovići, do duše prije godinu dana taj cjevovod je promijenjen, ali 20-30 godina oni su zbog toga trpjeli, izmješanje i onesposobljavanje električnih vodova, česti kvarovi na vodovodnoj mreži za snabdijevanje mještana, djelimično izmještanje lokalne saobraćajnice, prašina izazvana transportom jalovine i uglja, kao i kretanje teške rudarske mehanizacije, plavljenje imanja, pucanje stambenih i pomoćnih objekata, pojava vlage, formiranje močvara tamo gdje je bilo nekad plodno zemljište. I vjerovali ili ne, u sred sela se nalazi magacin eksploziva i fabrika eksploziva Rudnika uglja. To je podatak za Riplija. Drugo selo Zbjevo, na obodu deponije, još gori problemi. Kako bi se Rudnik i Termoelektrana mogli revanširati ovim seljanima, pa da zaposle nekoga. Iz Zbjeva u Termoelektrani ne radi niko, u Rudniku rade dvojica, e to vam je sudbina tih seljana koji žive oko Rudnika i Termoelektrane.
  • Hvala vam. Izvolite kolega Tuponja.
  • Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče, Uvažene dame i gospodo, uvaženi građani Crne Gore, Danas nam Regulatorna agencija za energetiku dostavlja njen finansijski izvještaj i izvještaj o radu za proteklu godinu. Sama struktura i sadržaj ovoga izvještaja jesu korektno urađeni. Ono što je moja zamjerka je možda da bi ta sadržina ovoga izvještaja mogla biti nešto detaljnija, kako bi se i neke nedoumice možda otklonile, ali ono što ovaj izvještaj ne sadrži je upravo ta aktuelna situacija u Pljevljima. Regulatorna agencija i Termoelektrana u Pljevljima su usko povezani stručno. Termoelektrana u Pljevljima je ogroman zagađivač, danas, ovih dana imamo eskalaciju toga zagađenja i ugrožavanja zdravlja građana Pljevalja. Možda je ovo prilika da vi u vašem odgovoru, u vašem izlaganju kažete građanima Crne Gore, pogotovo građanima Pljevalja, što ste u toku 2013. godine ili 2014. godine uradili da tako, da ste smanjili zagađenje koje prouzrokuje Termoelektrana Pljevlja, ili pošto pretpostavljam da niste mnogo, šta namjeravate da uradite. U Izvještaju o radu nema nikakvih informacija o tome. Uvijek aktuelna tema je da su agencije, ja ne smatram, agencije za bilo koju nadležnost, trebaju da imaju tretman bijelih medvjeda, a to se tako nekako i doživljava u javnosti da su, raditi u nekoj od agencija koje zapravo imaju potpuni monopol nad dijelom njihovih nadležnosti, uživaju određene privilegije koje ne mogu da uživaju ostali građani Crne Gore, pogotovo ne zaposleni u državnom aparatu. Iz nekoga razloga smatra se ili smatraju rukovodstva agencija, da ljudi koji rade u agencijama trebaju da imaju dvostruko ili trostruko veću platu u odnosu na isto obrazovane ili isto pozicionirane u nekoj drugoj državnoj instituciji, u nekom ministarstvu ili u nekoj gradskoj upravi. Ja znam da su vama puna usta stručnosti vaših ljudi i da se vi plašite da bi sa manjim zaradama ti ljudi otišli od vas. Međutim, rade ljudi,jako stručni ljudi i u ministarstvima, i u drugim organima državne uprave. To će biti vjerovatno tema koja će u narednom periodu biti još intenzivirana. Ali, ja bih vas molio da u vašem izlaganju pojasnite možda jednu nejasnoću koja se nalazi u vašem izvještaju a tiče se tačke 5. Rezerva, u kojoj se kaže da je u 2014. godini Agencija prenijela sredstva u iznosu od 135.133,18 eura, prenijela sredstva u iznosu, ne piše gdje, pretpostavljam u budžet države, da bi pod rednim brojem 9 Prenos sredstava u budžet Crne Gore imali navod u skladu sa izmijenjenim finansijskim planom Agencije za 2013. godinu, koji je usvojila Skupština Crne Gore, te izmjenom Zakona o energetici, Agencija je bila dužna da prenese u budžet Crne Gore višak sredstava u iznosu od 126.106,55 eura, što je realizovano 27. decembra 2013. godine. Sad ovdje, između ovih 126.000 i ovih prethodnih 135.000 meni je nejasno koja je suma prenešena na budžet, što je bilo sa ovih 135.000, pa bih vas pozvao ako možete da nam pojasnite to kad budete vi izlagali. Hvala vam lijepo.
  • Hvala i vama na ovakvom pridržavanju vremena. Sad imate, gospodo, pravo da odgovorite na uvodna izlaganja. Gospodin Prelević, izvolite.
  • Hvala svima koji su učestvovali u ovoj raspravi do sad, doživljavam da su sva pitanja bila i diskusije konstruktivne i zaslužuju odgovor. Počeću nekako od onoga što je najaktuelnije, odnosno od zadnjeg, gospodina Tuponje.Bilo je dosta pitanja za koja sam i očekivao da će biti pitana, čak sam ih i pripremio, ali zbog vremena od pet minuta koje sam imao na samom uvodu nijesam mogao odgovoriti. Znači, što se tiče naših plata i fonda za plate, pročitaću vam nešto što je napisao Sekretarijat energetske zajednice u izvještaju o radu Regulatorne agencije. Između ostalog, kaže se: "Međutim, potreba da Skupština odobrava godišnji izvještaj Regulatorne agencije, je postala alatka za političku intervenciju na budžet regulatora. Nedavne diskusije o usklađivanju zarada zaposlenih u Regulatornoj agenciji sa zaradama zaposlenih u javnoj administraciji povećava zabrinutost u pogledu sposobnosti Agencije da osigurava nezavisnost privlačenjem kvalifikovanih radnika. U tom pogledu potrebno je kritički razmotriti smanjivanje zarada uključujući zarade rukovodstva koja je ranije sprovedena. Sekretarijat je mišljenja da zarade zaposlenih treba da budu kompatibilne sa nivoom zarada regulisanih preduzeća", znači onih preduzeća koje mi regulišemo, "i o njima u potpunosti treba da odlučuje samo rukovodstvo".Dalje se kaže da treba naše zarade da se usklađuju sa radom Centralne banke. Što se tiče vašeg pitanja vezano za nejasnoće o oko 135, 133 i 126 hiljada. Za lakše čitanje našeg finansijskog izvještaja potrebno je jedno kraće objašnjenje. Naime, na kraju 2013. godine Agencija je, shodno planu i izmjeni Zakona, prenijela u budžet Crne Gore 126.106 eura. Tada je na račun Agencije ostalo 135.133 eura. Tih 135.000, znači uplatili smo 126.000 u budžet, a ostalo je 135.000. Zašto je ostalo 135.000. Ostalo je planiranih 60 000, ne planiranih nego obaveznih rezerve. Rezerva je obavezna kategorija za budžetske institucije našeg tipa, jer jednostavno omogućava rad agencije u slučaju da neko od licenciranih kompanija ne uplati u prvom mjesecu ili negdje tokom godine iznos da bi se jedan mjesečni ciklus premostio, to je neka minimalna cifra, u stvari 60.000 je manje od toga, ali to je neka vrsta kompromisa. Dalje, pored tih 60 hiljada, tu je 57.702 eura, kao prihod Agencije iz 2012. godine, a pošto Zakon kaže da se u budžet stavljaju sredstva iz tekuće godine, tekuća je bila 2013., a 57.000 je ostalo iz 2012. godine, ostalo je nejasno da li tih 57.000 treba da uplatimo u budžet ili da za to smanjimo naknade za kompanije da ih ..(Prekid).. Mi smo se odlučili da smanjimo naknade. Međutim, na kraju ćemo, kako ćete vidjeti za budžet za ovu godinu, uplatiti u budžet i ovih 57 hiljada. I dalje u ovaj iznos od 135 hiljada i 133 eura ulazi 17 hiljada i 430 novac koji je uplaćen Agenciji nakon što je Agencija uplatila u budžet 126 hiljada. Znači tih 57 hiljada i 60 i 135 biće vraćeni u budžet ali kad ih budemo vraćali ove godine, odnosno početkom januara naredne godine.
  • Gospodine Preleviću, kondezovano odgovorite na sva pitanja jer ste tri minuta potrošili samo na jedno pitanje. Oko toga, očito da je to izazvalo pažnju. Ajte sad i na druga pitanja odgovorite, samo ekspeditivno, ništa drugo.
  • Hvala. Što se tiče pitanja gospodina Pešića, vratiću se na početak, pitanje je vezano za predlog vezan da se umjesto što plaćamo 22 hiljade, čini mi se zakup prostora, zakup je za prostor od 220 kvadrata, 22 hiljade eura godišnje. Vjerujem da bi bilo pametnije da se odvaja novac u fond i da se kupi prostor nego što se daje, mislim da bi to bilo racionalnije, ali za to bi trebala vaša podrška. U nekom od narednih predloga vjerujem da bi to trebalo da bude. Što se tiče gospodina Kneževića. Razlika između 199 i 995 mislim da je dijelom objašnjeno kroz odgovor gospodinu Tuponji, a razlika je 203 hiljade eura i rekao sam na početku šta ona podrazumijeva. Znači podrazumijeva 126 hiljada koje su plaćene u budžet, rezerva od 60 hiljada i 17 hiljada 403. Za bife, da li je reprezentacija od sedam hiljada, treba da provjerimo da li slične institucije imaju sličan budžet za reprezentaciju. Od te reprezentacije koliko se ja mogu sjetiti imamo jedan odlazak u restoran u toku te godine za plaćeni ručak gostima koji su bili, znači jednom godišnje. Što se tiče deponije šljake, gospodine Staniću, ja dijelim sa vama zabrinutost oko situacije u Pljevljima. Međutim znate i ne zamjeravam vam što ste iskoristili ovu priliku da potegnete to pitanje, ali vjerujem da i sami znate da Regulatorna agencija ne odlučuje o tome šta će se desiti sa deponijom šljake u Pljevljima. Ne vjerujem da sad imam više pitanja na koje bi bilo... Odvajanje od .... je pitanje koje, odnosno bilo je pitanje opet gospodina Kneževića, vezano za nezavisnost regulatora, odnosno za poslove za koje smo zaduženi. Jedan od poslova je i da obavijestimo Skupštinu o stanju u energetskom sektoru. Znate da vas već godinu ili dvije dana ili više, obavještavamo o tome da se operator distributivnog sistema ne odvaja od Elektroprivrede Crne Gore, to smatramo mi velikim problemom, smatra i energetska zajednica koja to u svakom od svojih izvještaja posebno napominje. I Parlament i Ministarstvo smo više puta o tome obavještavali, i tu se završava naša nadležnost, a počinje vaša. Hvala.
  • Hvala i vama. Komentar na komentar. Prvo gospodin Knežević. Izvolite kolega.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Skupštine, Gospodine Preleviću, samo da ne bude nekih zabuna, nisam ja opterećen troškovima bifea i troškovima reprezentacije koji iznose preko sedam hiljada evra. Suština je u sljedećem da vi tamo imate 29 zaposlenih, a da plaćate skoro 30 hiljada evra za konsultanske usluge i 4,5 hiljade za procjenu imovine energetskih subjekata. Pa šta vam rade tih 29 zaposlenih tamo. Idu u bife da piju kad nema posla. A očigledno da nema posla čim se napravi četiri hiljade evra računa za 2013. godinu, a o troškovima reprezentacije da ne govorim. Dalje, vi ovdje spominjete problem nedostatka stambenog prostora koji iznajmljujete. A da li vam je palo na pamet da ova sredstva za rješavanje stambenih potreba od 40 hiljada 393 preusmjerite za kupoviinu poslovnog prostora.... Tražite od nas podršku da vam damo saglasnost da kupite poslovni prostor a od nas niste tražili podršku da rješavate stambena pitanja. Ovdje ima kolega poslanika koji nemaju riješeno stambeno pitanje i onda potpuno djeluje groteskno da mi sad raspravljamo o tome da vi nemate poslovni prostor a svake godine izdvajate 40 hiljada evra za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih kojih je 29 i pominjete da nemate nadležnosti, samo konstatujete stanje da Elektroprivreda Crne Gore djeluje kao potpuno izdvojen sistem. I sad će na kraju ispasti kriva Skupština Crne Gore i poslanici zato što Elektroprivreda Crne Gore ima monopol i uništava elektroenergetski sektor sa ljudima koji su kreirali ovakvu Elektroprivredu Crne Gore. Skupština Crne Gore, makar ovaj dio parlamentarne opozicije, nikakvu odgovornost nema za ono što se dešava u elektroenergetskom sektoru i na to smo ukazivali više puta. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama na ekspeditivnosti. Kolega Tuponja izvolite.
  • Evo ja ću se potruditi da budem ekspeditivan. Zahvaljujem gospodinu Preleviću na objašnjenju vezano za novčana sredstva koja su prebačena u budžet, to je sasvim jasno. Niste mi ništa odgovorili u vezi Termoelektrane u Pljevljima. Termoelektrana u Pljevljima zagađuje životnu sredinu, zagađuje vazduh, zagađuje vodu. Molio bih vas, ako budete smatrali za potrebnim, u vašoj završnoj riječi jer sad po proceduri nemate pravo na odgovor, da pojasnite vaše nadležnosti u toj oblasti. Koliko vi možete da utičete kao Agencija da termoelektrana u Pljevljima ne zagađuje okolinu, da se taj problem jednostavno riješi. Druga stvar, pitanje plata u vašoj agenciji i u agencijama načelno. Ja postavljam pitanje vama, a postaviću ga i predstavnicima iz drugih agencija - Zbog čega vi mislite da jedan ekonomista koji radi kod vas treba da bude tri puta više plaćen nego ekonomista koji radi sličan posao u Ministarstvu ekonomije, nije važno u kojem ministarstvu. Zbog čega mislite da vozač u vašoj agenciji treba da ima dva ili tri puta veću platu nego vozač u nekoj državnoj instituciji. Vi niste slobodni na tržištu, u smislu da ste vi privredni subjekt koji je izložen konkurenciji, vi ste u sklopu državnog aparata. Hvala lijepo.
  • Hvala i vama. Kolega Stanić, izvolite.
  • Pravo da vam kažem, nisam ni očekivao odgovor. Ja sam ovo od muke postavio i ispričao jer su me zamolili ljudi tamo da to iznesem, ako ko ima u Crnoj Gori da to čuje. Evo iznio sam podatak kako državna sekretarka za ekologiju pojma nema šta će biti sa deponijom pepela i šljake, obećava sanaciju za dvije tri godine, a ona će biti korišćena ne pet nego 10 godina. Evo ga, lista nepokretnosti, zabrana otuđenja, zabrana građenja, zabrana opterećenja. Evo ga zahtjev da pravi čovjek kačaru. Ne može. Evo ga zahtjev da se oslobode poreza na nepokretnosti i poljoprivredno zemljište. Ne može. Zagađena voda, vazduh, zemlja. Buka, fabrika eksploziva, magacin eksploziva tamo. Šta ti ljudi da rade? I evo, pošto na to pitanje niste mogli da odgovorite, postavljam vam lakše pitanje. Iz Zbjeva, ti seljani koji žive na obodu Termoelektrane i deponije, pepela i šljake, tamo se deponuju milioni toksičnog otpada, ne radi niko u Termoelektrani. A iz sela Kalušića koje se nalazi između Rudnika uglja i Termoelektrane, dakle između čekića i nakovnja, radi dvoje ili jedno u Rudniku. E, evo vam lakše pitanje - Gospodo, pogodite zašto ne rade ni u Termoelektrani ni u Rudniku ulja? I ptice na grani to znaju. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Prelazimo na drugi krug. Ovih četvoro prijavljenih, nadam se da će imati vremena i vaša završna riječ. Ali, već ćemo da budemo na granici nečega što znači izdrživost današnje sjednice i završetak obaveza. Tako da reducirano se prijavljujemo i koristimo efikasnije vrijeme. Prvo kolega Adrović, pa koleginica Kalezić. Kolega Adrović nije tu, izvolite koleginice Kalezić.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani predstavnici regulatornih agencija, jer su već stigli i za elektronske medije, Htjela sam da, u vezi sa ovim finansijskim izvještajem Regulatorne agencije za energetiku za 2013. godinu, kažem nešto što nema direktne veze sa Izvještajem, kolege su ukazivale na brojeve, načine prezentacije. Međutim, ono što ja zastupam to je: 1. da sve regulatorne agencije, a mislim da je od svih najvažnija Regulatorna agencija za energetiku, upravo zbog važnosti energetskog sektora i za budućnost i za prostor. Dakle, nezavisnost regulatorne agencije nam dugoročno obezbjeđuje kvalitet koji sada čak i ne možemo da sagledamo do kraja. Napraviću kratku digresiju.Negdje sam pročitala podatak da je od svih država na planeti, organizovanih država, jedna iz Latinske amerike na čelu sa naplatom poreza, znate li koja je? To je Brazil. Znate li zašto? Zato što su tako profesionalno organizovali i dobro platili poresku upravu da im ne promiče ništa. Dakle, apro po, smatram da bi potpuno nezavisna i stručno potpuno ekipirana Regulatorna agencija za energetiku mogla suštinski da utiče da se cijena električne energije formira na pravi način, a to je da Elektroprivreda i Elektroprenos ne mogu po ustaljenim decenijskim navikama da pokažu prstom, kažu to je javni interes, to je naše, da praktično koriste privatno zemljište, privatni prostor, opštinsko zemljište, gradsko zemljište, sa minimalnim, u svakom slučaju, neadekvatnim naknadama, a nekada bez ikakvih naknada i to dugoročno, pri čemu stvarajući profit u ranijem sistemu, to je prosto bio dio konteksta tog sistema i moglo je da se pravda upravo suštinom tog sistema iako nije bilo dosledno. Međutim, sada kada se ide na privatizaciju, donekle i pojedinih djelova ovog sistema, kada se nastoji da se otvore i drugi načini proizvodnje i distribucije energije, u tom sektoru će se sigurno mnogo brže razvijati i kod nas i u svijetu nego do sada, neophodna je vrlo precizna regulacija uticaja, uticaja na prostor, uticaja na imovinu, uticaja na zdravlje i suštinski to bi moglo da se, pod pretpostavkom takvog koncepta, a mislim da ga Regulatorna agencija ima kao koncept, moglo bi se regulisati da se niti štete, ovo što je kolega Stanić pomenuo, niti neki dugoročni uticaji koji mogu biti nepovoljni, a u startu se još uvijek ne prepoznaju kao šteta, ne prebacuju na drugoga u budućnost ili, popularno rečeno, u tuđe dvorište. U to ime, ja podržavam da Regulatorna agencija dobije sve ove nadležnosti da bi mogla prvo da štiti interes građana, interes lokalne samouprave, a to što će struja vjerovatno biti skuplja, ako se uračunaju sve štete, ili pak profit Elektroprivrede biti manji ako pravedno plati ono što .(Prekid)... to je druga stvar. Zahvaljujem, evo i završila sam.
  • Hvala i vama. Kolega Perić, nije tu i kolega Đukanović. Možete li vjerovati kolege da jedan minut u Evropskom parlamentu možeš da pričaš. A za 60 sekundi, sad sam baš i pitao, ne samo što se može optrčati 400 metara fudbalski teren nego još i više. Mnogo se može reći. Ja to znam da vi to umijete kolega Đukanoviću. Izvolite.
  • Gospodin potpredsjedniče, gospodo iz Regulatorne agencije za energetiku, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Evo svake godine ponavljamo od prilike istu priču, sa strane Agencije slušamo da su pohvaljeni od određenih evropskih institucija, ali od toga građani nemaju ništa. Šta je suština Agencije? Suština Agencije je da štiti javni interes u energetskom sektoru. Agencija već postoji duži vremenski period i postavlja se pitanje šta je to Agencija poboljšala u energetskom sektoru u odnosu na vrijeme kad Agencija nije postojala. Suštinski, ranije je saglasnost na cijene električne energije davala Vlada, na predlog Elektroprivrede davala Vlada, u Elektroprivredi su postojali inžinjeri i stručnjaci koji su znali da iskalkulištu tu cijenu, dostave Vladi, Vladino tijelo i Ministarstvo kaže može, ne može, mora da se koriguje, i tako. Funkcija Agencije je ista danas kao dijela tog ministarstva, odnosno Vlade, samo ne može nas niko ubijediti da je ova agencija nezavisna, ona je jednostavno produžena ruka vladajuće strukture, jer da nije tako, ne bi se dešavali nevjerovatni incidenti u elektroenergetskom sektoru. Ja ću da napomenem samo dva incidenta koja su se desila. Svi se dobro sjećamo da je došlo do konflikta između Elektroprivrede i Aluminijskog kombinata, Elektroprivreda više nije mogla da toleriše dugove Kombinata aluminijuma i onda se neko dosjetio, veoma vješto, da treba država da formira još jednog snabdjevača u 100% vlasništvu države, i da sad Elektroprivreda preko tog novog snabdjevača koji se zove Montenegrobonus sa Cetinja snabdijeva Kombinat aluminijuma. I šta mi danas imamo kao posljedicu? Kao posljedicu imamo da Kombinat aluminijuma duguje Montenegrobonusu, a Montenegrobonus Elektroprivredi. I šta se našlo rješenje u Predlogu budžeta za 2015. godinu država mora da izvrši subvenciju prema Montenegrobonusu, u suštini država mora da podmiri te obaveze. Da ste vi bili nezavisni vi nikad to ne bi dozvolili. Pa postavili bi elementarno pitanje - u kojoj to državi postoje dva državna snabdjevača električnom energijom? Drugi incident je famozna krađa električne energije iz Interevropske konekcije. To je skandal bez presedana. Na evropskim prostorima mi smo imali pismo predsjedavajućeg evropske interkonekcije, zaista u najmanju ruku, poslije tog pisma, morao je neko iz Vlade, iz Agencije, iz Elektroprivrede da snosi odgovornost zbog toga što se desilo. U prilog čitavoj priči, bili ste spremni da izdajete licence u roku od tri dana da obradite materijal koji broji 700 stranica. Dalje, 1.septembra je otvoreno tržište električne energije. Da li živi to tržište? Ne živi. Što će nam onda regulator? Ne treba nam. Ništa se u Crnoj Gori ne bi poznalo, vjerujte mi, da se saopšti ovoga momenta - ukida se Regulatorna agencija za energetiku, samo bi imali 28 plata manje, a da spomenem prosječna bruto plata u Regulatornoj agenciji za energetiku na mjesečnom nivou iznosi 2.200 evra. Znači Regulatorna agencija za energetiku nije ostvarila svoju osnovnu funikciju, nemamo tržište električne energije, nemamo ga ni u najavama. Prema tome funkcija postojanja je upitna. Zar ne može to neki sektor, neko odjeljenje u Elektroprivredi da radi, a u Vladi je svejedno ogroman višak zaposlenih, i sigurni smo da bi mogli na ne manje kvalitetan način sa manjim troškovima obavljati to što obavlja Regulatorna agencija za energetiku. Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.
  • I ja vama u punoj mjeri gospodine Đukanoviću na vašoj ekspeditivnosti i sadržajnosti. Izvolite gospodine Preleviću, pravo do pet minuta na završnu riječ.
  • Pokušaću za pet minuta da odgovorim na većinu pitanja. Pitanje gospodina Kneževića je bilo vezano za konsultantske usluge i nekih 40 hiljada koji je u fondu za rješavanje stambenih pitanja. Fond je zakonska kategorija, fond za rješavanje stambenih problema zaposlenih je pitanje koje je riješeno zakonom, propisana je i stopa, mislim od nekih 5% koliko se izdvaja iz bruto plata i ne znam šta u tome ima, to je apsolutno stvar koja je riješena zakonom. Da li se to nekome sviđa ili ne to je druga stvar. Što se tiče konsultantskih usluga koje su plaćene na nivou od 27 hiljada, ja ću vam reći samo jednu stvar. Razlika između bruto plata od 750 hiljada i milion eura, koliko su ukupni troškovi je nekih 250 hiljada eura. Toliko Agencija potroši na sve ostale troškove, osim na bruto plate. U poređenju sa drugim agencijama, ne evropskim agencijama, nego agencijama u regionu ovaj iznos je manji od dva do 10 puta. Znači ostale agencije koriste usluge specijalizovanih kuća, i nije normalno da agencija vrši procjenu imovine nego za to je neophodno da angažuje specijalizovanu kuću. Što se tiče Termoelektrana, Agencija je do prije neku godinu regulisala prozivodnju, a samim tim je regulisala i prihod energetskih proizvođača. Kako više ne reguliše proizvodnju nema uticaja ni na trošenje sredstava Termoelektrane kao proizvođača, tako da se troškovi vezani za eventualno, koji se odvajaju za opremu za zaštitu životne sredine, Agencija nema nikakve konkretne nadležnosti nad tim, nad tim ima Agencija za zaštitu životne sredine. Kasnije smo imali dva potpuno suprotna gledišta gospođe Kalezić i gospodina Đukanovića vezano za ulogu regulatora. Gospođa Kalezić podržava nezavisnost regulatora, naglašava potrebu za njegovim postojanjem, dok gospodin Đukanović misli da je ovakav regulator, ne ovakav, nego bilo kakav... Ovakav regulator je gospodine Đukanoviću uređen zakonom, a mi, uređen je zakonom, znači država i ovaj Parlament su u jednom trenutku došli do saznanja da im je regulator nezavisni potreban. Zakonom, posebnim zakonom uredili njegovo poslovanje, a kažite nam gdje to po zakonu ne poslujemo, pa ćemo onda da vidimo da li je potrebno ili nije potrebno postojanje regulatora. Ističete potrebu, odnosno da ne postoji potreba za postojanjem drugog snabdjevača električnom energijom, državnom. Da li postoji ili ne postoji to je posebna stvar, ili vaše ili naše viđenje, ali zakonom nije zabranjeno da postoji ili ako se, gospodine Đukanoviću, ako se obrati Montenegrobonus sa zahtjevom za licencu za snabdijevanje, mi nemamo osnova nikakvoga da im ne damo takvu licencu.Prematome, ne znam zašto je pitanje upućeno nama. Mislim da sam odgovorio gospodinu Tuponji na pitanje zbog čega su potrebne posebne kvalifikacije zaposlenih u agenciji samim tim što sam pročitao Zaključak Sekretarijata energetske zajednice. Toliko i hvala.
  • Gospodine Preleviću, shvatam da možda niste bili dovoljno upućeni oko završne riječi pa da damo po jedan minut vama i gospodinu Đukanoviću da ne bih uskratio nešto što je osnovna komponenta Skupštine, a to je zdrava i normalna polemika, u cilju boljih rješenja za Crnu Goru. Izvolite gospodine Đukanoviću.
  • Gospodine Preleviću, suština je da čitavo vrijeme dokazujem da vi nijeste nezavisni. Sada nas ubjeđujete da je prirodno da može država da ima dva snabdjevača električnom energijom. To je toliki dokaz da nijeste nezavisni, da od toga nešto jače ne može da postoji. Trebaju li da postoje dvije državne avio kompanije u Crnoj Gori? Treba li da postoje dvije kompanije aerodromi u Crnoj Gori? Treba li da postoje u nekom gradu dva državna vodovoda? Kada kažem državna, država je u većinskom vlasništvu. Ne, ne, gospodine Preleviću, branite neodbranjivo, tu se radilo o špekulativnim radnjama koje su dokazane i čiju cijenu sada moraju da plate građani Crne Gore kroz budžet, odnosno građani Crne Gore će da plate subvencije Montenegrobonusu u iznosu od nekoliko miliona evra. To je suština.
  • Izvolite, gospodine Preleviću, do minut.
  • Nisam rekao da je prirodno ili neprirodno nego sam rekao je li zakonito ili nezakonito. Vjerujem da javnost malo gurate u jednu stranu koja nije korektna do kraja. Mada vam sada opet dajem priliku da odgovorite. Radi se o javnom snabdjevaču koji je Elektroprivreda Crne Gore i ne postoji drugi javni snabdjevač. Montenegrobonus je snabdjevač i vjerujem, ne znam kakva je statistika i kakvo je stanje u drugim evropskim zemljama, ali vjerujem da država ima vlasništva i u drugim snabdjevačima koji nijesu većinski državni. Prema tome, oko tog pitanja stvarno ne vidim potrebu za nekom velikom diskusijom. Rekao sam da nije bilo prirodno ili neprirodno nego zakonski ili nezakonski. Hvala.
  • Hvala gospodine Preleviću. Odgovoriće vam kroz tri ili četiri sata ukoliko želite i gospodin Đukanović i vi kada budu planovi za iduću godinu. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se kasnije i naknadno, a mi se vidimo za jedno tri sata. Uvažene kolege, prelazimo na Predlog Finansijskog izvještaja sa Izvještajem o radu Agencije za elektronske medije za 2013. godinu. Ovlašćeni predstavnici Agencije za elektronske medije su Ranko Vujović, predsjednik Savjeta agencije i Abaz Beli Džafić, direktor Agencije. Oni su tu, pozdravljam ih. Izvjestilac Odbora za ekonomiju, finansije i budžet je Nik Gjeloshaj, nije tu. Otvaram pretres. Da li želite uvodnu riječ do pet minuta? Izvolite.
  • Hvala vam potpredsjedniče. Poštovani potpredsjedniče, poštovani poslanici, Izvještaj o finansijskom poslovanju Agencije za elektronske medije za 2013. godinu urađen je u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima. Agencija za elektronske medije je uspjela da u toj poslovnoj godini obezbijedi efikasno funkcionisanje i ostvarivanje planiranih ciljeva. Ovakav rezultat ostvaren je zahvaljujući stalnoj internoj kontroli, mjesečnoj analizi prihoda i rashoda i praćenja likvidnosti poslovanja. Savjet Agencije za elektronske medije na sjednici održanoj 22.03.2013. usvojio je revidirani Finansijski plan Agencije za elektronske medije za 2013. godinu. Plan je urađen na osnovu detaljne i sveobuhvatne analize i zaključaka Skupštine Crne Gore povodom razmatranja finansijskih planova regulatornih tijela za 2013. godinu. Ovaj izvještaj prati izvještaj ovlašćenog revizora koji je povodom finansijskih iskaza agencije iznio pozitivno mišljenje, a pozitivan je i stav nadležnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koji je agencija prošla još 30. juna 2014. godine. Svi ovi dokumenti su već dostupni širokom krugu zainteresovanih subjekata preko internet sajta agencije, čime se na pozitivan način afirmiše njena javnost rada. Polaznu osnovu za izradu revidiranog plana predstavljao je plan agencije za 2013. godinu koji je Skupština Crne Gore, takođe, usvojila u decembru 2012. godine. Prilikom utvrđivanja revidiranog plana prihoda pošlo se od troškova koje je Agencija za elektronske medije imala u toku 2012. godine, uz dodatne izmjene troškova vezane za sprovođenje smanjenja zarada i naknada, kao i redukovanja ostalih planskih aktivnosti. Projekcije sadržane u planu oslanjale su se i na očekivanja da će agencija uprkos problemima sa kojima se suočavala uspjeti da naplati značajan dio sredstava fakturisanih u 2012. i 2013. godini. Revidirani plan predstavljao je i pozitivan odgovor na zahtjeve emitera da se smanje visina naknada za emitovanje. Planom je bilo predviđeno da se naknade za emitovanje za drugi, treći i četvrti kvartal 2013. godine obračunavaju sa 15% umanjenja u odnosu na parametre iz osnovnog plana. Revidirani plan predviđao je da prihodima Agencije za elektronske medije visina godišnjih naknada za emitovanje čini manji dio ukupnih prihoda, 48% dok su godišnje naknade za produžavanje AVM usluga na zahtjev 52% i prepoznate su kao većinski izvor njenih preostalih prihoda. U toku 2013. godine agencija je ostvarila ukupan prihod u iznosu od 921.580 eura, a rashodi su iznosili 867.271 euro, što znači da je ostvarena pozitivna razlika u iznosu od 54.308 eura koja je uplaćena u budžet Crne Gore. Upoređujući elemente ostvarivanja prihoda u odnosu na planirane u 2013. godini, možemo da konstatujemo da je agencija ostvarila veće prihode i rashode u odnosu na revidirani finansijski plan. Planirani prihodi od naknada za emitovanje ostvareni za 1,8% više od planiranog, dok je prihod od naknada za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga na zahtjev za 13,6% veći od planiranih. Uz izvještaj o finansijskom poslovanju dostavljen je i opsežan Izvještaj o radu Agencije za 2013. godinu koji omogućava sagledavanje uslova i ambijenta poslovanja, realizovanih poslovnih aktivnosti, kao i njihovih efekata. Na kraju, smatramo da smo dostavljenim Izvještajem o finansijskom poslovanju, kao i Izvještajem o radu agencije Skupštini Crne Gore dostavili sve relevantne podatke koji ukazuju na kontinuitet u radu, uz uvažavanje potrebe za racionalnim raspolaganjem sredstvima s jedne strane i sagledavanjem aktuelnih izazova sa kojima se suočavaju elektronski mediji u Crnoj Gori. Pokušao sam da budem kratak i efikasan. Hvala vam.
  • Hvala i vama gospodine Džafiću. U ime DF-a kolega Knežević. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Raduloviću. Uvažena Skupštino, gospodo Džafiću i Vujoviću, uvaženi građani, Kao i što ste i vi u uvodnoj riječi saopštili, Agencija je u 2013. godini imala i uvećanje prihoda i rashoda za 18% u odnosu na revidirani finansijski plan. Konstatovano je da je ostvarena pozitivna razlika između prihoda i rashoda u iznosu od 54.308 evra. Nisam siguran da li je to dobro ili je loše da vam rastu i prihodi i rashodi. Pokušaću da obrazložim na šta sam konkretno mislio. Pod stavkom rashodi ovdje navodite zarade zaposlenih sa doprinosima, naknade članovima Savjeta i tome sl, troškove prevoza zaposlenih 3.395 evra, pomoć za smrtne slučajeve, pomoć za liječenje i nabavku lijekova, ostale naknade zaposlenih. Volio bih da mi pojasnite o čemu se radi pod tom stavkom ostale naknade zaposlenih koje iznose 6.110 evra, jubilarne nagrade 3.770 evra. Ne znam da li ste vi kao agencija već prerasli u neki oblik koji može već sada da daje jubilarne nagrade, to mi je malo nelogično. Troškovi zimnice 6.902 evra. Troškovi održavanja osnovnih sredstava su veći za 47% više od planiranog iznosa i iznose, gospodine Džafiću, 16.320 evra. 12,28 - 18.12.2014 - Sandra Rashodi za materijal i usluge, ovdje vi navodite reprezentacija, kancelarijski materijal, osiguranje zaposlenih, provizija platnog prometa, telefonske i poštanske usluge, autorski honorari, oglašavanje, troškovi i tome sl. 40.000 evra. Trošak amortizacije vam je 27.000 evra. Na ime subvencije kamate za stambene kredite Agencija je u toku 2013. godine izdvojila 18.352 evra. Ponavlja se isti slučaj kao i sa agencijom prije vas. Ne znam na osnovu kojeg pravilnika, ne znam na osnovu kojeg propisa vi imate pravo da izdvajate sredstva za stambene kredite. Ponovio sam da je vrijeme samoupravljanja odavno za nama i da nas je to vrijeme samoupravljanja možda i dovelo da u ovom tranzicionom periodu ono što nam odgovara i samoupravljanja koristimo u ovakvim situacijama, a ono što nam ne odgovara normiramo i predstavljamo kao jeres. Nemate vaše prostorije i to ovdje konstatujete iako je bilo predviđeno Zakonom o elektronskim medijima da će se riješiti pitanje trajnog smještaja agencije. Do realizacije tih aktivnosti nije došlo, a nije izvjesno da li će Vlada Crne Gore u skladu sa obavezama propisanim zakonom realizovati svoje obaveze po osnovu obezbjeđenja prostornih uslova za rad agencije. Znači, ovamo izdvajate sredstva za stambene kredite zaposlenima, a niste riješili poslovni prostor u kome bi trebalo da funkcionišete i da radite. Sada mene interesuje ko je sve participirao u tim stambenim kreditima koje obezbjeđujete već iz godine u godinu i ta se stavka ponavlja i o njoj sam govorio i na prethodnim zasijedanjima kada se raspravljalo o vašim izvještajima. Sada u ovom dijelu opštih informacija agencija u cilju ostvarivanja opšteg interesa vrši nadzor nad izvršavanjem obaveza pružalaca AVM usluga vezanih za poštovanje privatnosti i dostojanstva građana. Pitam vas da li ste uradili sve što se tiče vaših nadležnosti da poštovanje privatnosti i dostojanstva građana bude zaštićeno i u 2013. i u 2014. godini, kao i što želim da vas pitam smatrate li da je uređivačka politika Televizije Crne Gore u dijelu agresivnog forsiranja NATO integracija, bez mogućnosti da druga strana koja je većinska u Crnoj Gori koja se protivi ulasku Crne Gore u NATO ne dobije prostor na državnom mediju koji svi zajednički finansiramo da obrazloži svoje stavove i svoje argumente zašto Crna Gora treba da ostane vojno neutralna. Samo pogledajte nekoliko poslednjih emisija i dnevnika Televizije Crne Gore. Stvara se jedna euforična histerija, da je tako nazovem, da će u Crnoj Gori sve procvetati i biti završeno prije nego onaj njihov simulirani autoput kada postanemo članice NATO saveza od promovisanja odlaska vojske u Avganistan do ostalih borbenih misija i stvaranja jedne ikonografije koja liči na diktatorske sisteme koji su karakteristični bili u Istočnoj Evropi, a bogomi ... Zahvaljujem.
  • Hvala i vama gospodine Kneževiću. Sada riječ ima koleginica Jasavić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani gospodine Džafiću, gospodine Vujoviću, poštovani građani, Vi ste govorili koji su bili prihodi, koji su bili rashodi, od ovih 921.000 do 867.000, o tome je govorio kolega Knežević. Razlika od 54.000 je evidentna. Ono što za mene jeste zabrinjavajuće jeste da pored činjenice da su vam se povećali prihodi, povećani su vam i rashodi. To je ono što nije dobro. Bilo bi dobro da su vam se povećali prihodi, da su rashodi bili na ranijem nivou i onda bi u budžetu bilo malo više novca. Pažljivo sam pročitala ovaj odjeljak koji se odnosi na rashode, posebno str. 10, 11 i 12. Tu imam nekih interesantnih pitanja na koje bih voljela da mi odgovorite. Vidim da je oko 24% otišlo na neto zarade zaposlenih oko 10-12.000, ..., pa me zanima koliko je zaposlenih, je li kompletna agencija popunjena po sistematizaciji. Vidim da je na članove Savjeta otišlo oko 44.000. Vas je pet, koliko vidim, po zakonu nije to neka ogromna naknada, po onome što sada ne mogu da proračunam, ali su bitni rezultati. Ako nešto platite pa to vrijedi, onda ništa nije skupo. Ako nešto platite, pa i ako ga manje platite i ako to ne daje rezultate, onda je sve skupo. Dalje, vidimo da je jako malo naplaćeno godišnje naknade za emitovanje. U izvještajnom periodu to je iznos od 32,4%. Moje pitanje za vas je šta se može učiniti da je procenat naplativosti godišnje naknade da se može povećati i poboljšati u odnosu na 32,4%. Znam da je izuzetno težak materijalni i finansijski položaj velikog broja emitera, ali me zanima da li u zoni profesionalnosti, kreativnosti i vašeg profesionalnog angažmana, s obzirom da vas plaćaju poreski obveznici, imate neki koncept, neku ideju kako bi se moglo učiniti nešto da se poboljša ova naplativost, zanima me vaše mišljenje. Zanima me da li je Crna Gora spremna za digitalizaciju, vaš stav. Takođe, vrlo interesantno je da je, koliko vidim, probijen limit za javne nabavke, pa me zanima zašto se to desilo. Jer, član 30 Zakona o javnim nabavkama propisuje da ukupna godišnja vrijednost javnih nabavki primjenom neposrednog sporazuma ne može da prelazi 10% izvršenog budžeta za javne nabavke u prethodnoj godini, pa bih malo oko toga da razgovaramo. Vidim u ovoj rashodnoj strani da je za sponzorstvo potrošeno oko 7.550 eura. Bilo bi interesantno samo onako, ako se možete sjetiti, ko je to sponzorisan. Vidim da ste imali humanitarne pomoći i donacije od 9.163. Ne sumnjajući da ste vi taj novac na pravi način usmjerili, valjalo bi, javnosti radi, da znamo otprilike kome je išla ta humanitarna pomoć i donacije zato što se radi o narodnom novcu, pa iz tog razloga valja da o tome malo detaljnije porazgovaramo. Hvala.
  • Hvala i vama koleginice Jasavić. Prije nego što dam riječ koleginici Šćepanović, kolega i gospodine Džafiću, vi uredno bilježite, pa onda poslije uvodnih izlaganja vi ćete ih iskomentarisati. Izvolite koleginice Šćepanović.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovani predstavnici Agencije, kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Postojanje raznih vrsta medija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou je od suštinske važnosti za osnaživanje demokratije i medijskoj plularizma. U tom smislu, regulatorna audio-vizuelna politika mora da zaštiti određene javne interese kao što su kulturna raznolikost, pravo na informisanje, medijski pluralizam, zaštita maloljetnika, zaštita potrošača, te da konstantno radi na povećanju nivoa javne svijesti i medijske pismenosti. U tom smislu, u okviru nadležnosti agencije, za izdavanje odobrenja za pružanje ovih usluga osim već postojećih programa u ovoj godini je bilo interesovanja za pokretanje novih programa. U tom smislu je agencija izdala tri odobrenja za emitovanje programa namijenjenih određenom broju korisnika. U izvještaju je konstatovano da su skoro svi emiteri, takođe, uskladili organizaciju i način rada sa Zakonom o elektronskim medijima koji su imali obavezu da to učine do ove godine. Iz izvještaja se vidi, to želim posebno da pomenem, da je jedan od najvećih problema upravo bio u radu lokalnih javnih emitera u Crnoj Gori u 2013. godini, odnosno problem finansiranja lokalnih javnih emitera. Jer, budžetima lokalnih samouprava u najvećem dijelu sredstava koja su opredijeljena, ta sredstva nijesu dovoljna za redovno poslovanje ovih subjekata jer se budžetom obezbjeđuje jedan dio sredstava, kao za finansiranje prava građana na informisanje bez diskriminacije po osnovu programskih sadržaja koji su značajni za tu lokalnu zajednicu. Ovdje moram da pomenem da smo kolege i ja iz više političkih partija pokušali na neki način da riješimo ovaj problem amandmandskim djelovanjem na Zakon o bezbjednosti sabraćaja na putevima gdje smo predvidjeli plaćanje određene takse prilikom registracije vozila od dva eura, na koji način bi se finansirale određene lokalne radiostanice koje su javni emiteri u određenoj opštini. Smatram da smo na ovaj način pokušali da se ovaj problem makar malih radio stanica riješi. Bilo je primjedbi i oprečnih shvatanja tokom diskusije o ovom zakonu i amandmanu, ali mislim da je najlošije rješenje ono koje vodi gašenju ovih lokalnih radiostanica, pogotovo zbog svih ovih malih sredina kojima je to možda jedini servis. U ovom trenutku smo pokušali da nađemo to rješenje, a vidjećemo kako će se ono pokazati u praksi, nadamo se dobro. Što se tiče poštovanja standarda u ovim komercijalnim komunikacijama jednog broja komercijalnih stanica, analiza koju je radila agencija je pokazala da je implementacija ovih standarda neujednačena, ali da je ipak u ovoj oblasti vlada znatno veći red nego što se može čuti u svakodnevnoj komunikaciji i sa gledaocima, pa i samim emiterima koji govore tako jedni o drugima. Što se tiče upravnih sporova koji su postojali u ovom izvještaju, koji su konstatovani prilikom izdavanja odobrenja vidimo da su sve tužbe odbijene, što ukazuje na zakonit rad agencije prilikom vođenja upravnih postupaka u ovoj oblasti. Što se tiče finansiranja, moram da pomenem da je u ovoj godini, kao i u prošloj konstatovano da je procenat naplativosti u ovom izvještajnom periodu, takođe, bio mali i iznosio je 32,4%. Postavlja se pitanje da li je ovako dat okvir za finansiranje agencije dobar ili se može naći neki drugi okvir za finansiranje agencije. Ono što bih, takođe, pomenula, što je značajno iz izvještaja jeste da je agencija tokom ove godine podržala kampanje od javnog interesa tokom 2013. godine. Među podržanim kampanjama i događajima su kampanje "Svijet kakav želimo, obilježavanje osam vjekova postojanja manastira Đurđevi stupovi, kampanja osnivanja drugog međunarodnog festivala lutkarstva u Podgorici, nedjelja štednje i razne druge kampanje koje je finansirala ova agencija tokom ove godine. Ovaj izvještaj je iscrpan i tehnički je dobro pripremljen i iz njega možemo u potpunosti da vidimo čime se agencija bavila u toku 2013. godine, kao i sve probleme koje ima zbog nedostatka finansiranja. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama koleginice Šćepanović. Kolega Stanić.
  • Gospodine Džafiću, imam obavezu da vam postavim jedno pitanje u ime građana Pljevalja, nadam se da ću dobiti odgovor. Pitanje kojim mi se obraćaju je ko to radi i zašto to radi, kada se prenosi određeni sportski događaj ne prenosi nijedna TV stanica ili kanal iz Crne Gore, ali recimo prenosi neko iz Srbije, ekran se zamrači. Naveli su mi primjer kada je igrao Novak Đoković, kada su to tražili na crnogorskim kanalima, na ovim sportskim su našli konjičke trke i igre, ne znam šta je bilo, ali Novaka Đokovića nisu mogli da gledaju. Ne znam koja je svrha toga, kome to treba i zašto se to radi. Čak bih dozvolio neka prenose pet televizija, pet kanala, pa neka ljudi biraju. Ako smo slobodno i demokratsko društvo, valjda je stvar izbora nešto što je napredno, a ne nazadno. Ovako niko od crnogorskih stanica ili kanala ne prenosi, prenosi neka televizija iz Srbije, na ekranu se pojavi zamračenje. Zašto se to radi, ko to radi i dokle će to da se radi? Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Staniću. Kolega Bralić. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Skupštine. Uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, uvaženi predstavnici Agencije, Pred nama je danas Finansijski izvještaj Agencije za elektronske medije. Pored toga što je dosta davno formirana agencija, ona je pretrpjela niz transformacija i što zbog usaglašavanja sa domaćim zakonodavstvom, što zbog prilagođavanja i zahtjevima iz Evropske unije. Smatram da je u prethodnom periodu odgovorila zadacima i pokazala jednu plastičnost i prilagodivost svim tim izmjenama koje su se stavile pred njom. Konkretno što se tiče izvještaja, vidimo da na prihodnoj strani imamo povećani prihod na 921.000 eura. Rashodi su, takođe, povećani na 867.000, što ukupno čini razliku od 54.000, što govori dovoljno o uspješnom poslovanju i domaćinskom odnosu u toj agenciji. Pored toga, u samom uvodu sam rekao da je odgovorila svim zadacima pokazuje uspjeh i u poslovanju i preporučiću svom klubu da podrži ovakav izvještaj. Ono što moguće stoji dilema, tamo kod stavki, ne samo kod vaše agencije nego kod svih agencija, ima jedna stavka koja se podvlači kao donacija. Svi uporno u agencijama zaobilaze kako sportska udruženja, tako i nevladin sektor koji pokriva sjever Crne Gore. Koristim priliku da vam ukažem na te propuste, ne samo vama, ovo ću govoriti o izvještaju svih agencija. Jednostavno uzeli ste model kao što radi i Vlada. Znači, državna pomoć je uglavnom privilegija preduzeća iz centralnog dijela, iz južnog, tako se i vi u agencijama odnosite prema tom problemu. Prosto bih vas zamolio da ubuduće promijenite taj model i makar stavite u ravnopravan položaj sve stanovnike Crne Gore, sva sportska udruženja i sve one kojima je potrebna pomoć u funkcionisanju. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Braliću. Prije nego što dam riječ gospodinu Džafiću, da obavijestim poslanike da danas moramo da radimo efikasno i da iskoristimo cijeli televizijski prenos, tako da se može desiti da i ove tačke koje su pet, šest, sedam, a koje su prošle odbor se danas razmatraju. Molim vas da imate to k znanju. Izvolite, gospodine Džafiću, odgovorite i iskomentarišete uvodna izlaganja.
  • Hvala vam. Pitanja je bilo stvarno puno i pokušaću u ovih pet minuta da dam odgovore na sva ta pitanja, a prvo gospodinu Kneževiću. Stambena problematika agencije u kontinuitetu je neko pitanje koje mi dobijamo sa vaše strane. Mi tu ništa nijesmo napravili što je nesaglasno zakonu. Taj iznos koji je predviđen planom i izvještajem je iznos koji odvaja agencija za riješeno stambeno pitanje svih zaposlenih u agenciji i odvaja se samo za taj kamatni dio njihovih kredita koji su oni uredno uzeli kod poslovnih banaka. Poslovni prostor i smještaj agencije. To nije pitanje za mene. Mi pokušavamo da riješimo pitanje za poslovni prostor, ali prije ravno deset ili dvanaest godina je u zakonu postojala obaveza za Vladu Crne Gore. Vlada Crne Gore je privremeno riješila pitanje smještaja agencije, a trajno poslovni prostor nismo dobili. Zašto, ne znam kako bi vam dao odgovor. Mi imamo potpisan Kolektivni ugovor sa zaposlenim. Te stavke koje ste vi pomenuli oko jubilarnih nagrada, ako je neko proveo deset godina rada u agenciji, on ima pravo po tom kolektivnom ugovoru na neku jubilarnu nagradu ako je svojim radom, doprinosom, znanjem unaprijedio rad te institucije. Uređivačka politika Radio Televizije Crne Gore nije u nadležnosti agencije. Jeste ako krše zakon. Ta pitanja koja su vezana za segmente uređivačke politike ipak morate da vežete za Savjet Radio Televizije Crne Gore koji vi ovdje imenujete. Ukoliko dođe do bilo kakvog kršenja zakona od strane javnog servisa, agencija će sigurno reagovati kao i po pitanju bilo kojeg drugog elektronskog medija. Poslanica Jasavić je postavila pitanje koje je za nas interesantno, prihodi i rashodi agencije i zašto se desilo povećanje, i prihodnog dijela, ali i rashodnog dijela. Upravo zbog zahtjeva Odbora za finansije i budžet. Oni su tražili da jednu investiciju od 100.000 u naš monitoring sistem agencija sama sprovede. Mi smo to uradili. Inače, taj rashod je bio na nivou planiranog. Što se tiče pitanja oko primanja.U agenciji je bilo zaposleno 15 ljudi plus direktor agencije. To je jedan od najracionalnijih po broju zaposlenih organa da ja znam, i u okruženju, i šire. Mi sada imamo 20 zaposlenih. Po zahtjevu Evropske komisije traženo je kadrovsko jačanje sektora za monitoring i mi smo to sproveli. Doveli smo četiri mlada čovjeka koji se obučavaju i koji će uskoro dobiti zaposlenje u agenciji. Prosječna plata u toj godini u agenciji je bila, a bilo je nekih informacija u štampi koje smo razjasnili i na Odboru za finansije i budžet, 760 eura. Prosječna plata za onih 900 i nešto što je bilo u štampi, netačno. Ne dobija se prosječna plata tako što se uzmu bruto dohoci, pa se sve to samo podijeli sa brojem zaposlenih. Prosječna plata je bila 817 eura u tom periodu i to smo, nadam se, na Odboru za finansije razjasnili. Digitalizacija je nešto za šta smo mi tvrdili da je proces koji ne treba dovesti u taj vremenski cajtnot u koji je doveden. Hoće li se blagovremeno sprovesti ili ne, na mnogo organa je podijeljen taj proces, iskreno se nadam da hoće. Mi kao institucija ćemo davati puni doprinos da se sa tim procesom u Crnoj Gori uspije. Pitali ste me oko sponzorstava, 2% ukupnog budžeta agencija odvaja za društveno odgovoran rad. Ako se desila neka tragedija, poplava, bilo šta agencija se uvijek pojavila. Ne dajemo principijelno saopštenje tim povodom već obezbijedimo dio sredstava za pomoć. Nikad se niko nije obratio agenciji da je bila u pitanju bolest, studiranje ili bilo šta drugo, da je zatražio pomoć, a da mu ta pomoć u mogućnostima agencije nije obezbijeđena. Moguće je da se nekada desila i neka zloupotreba, da nam je neko poslao nešto, ali mi uredno imamo sve te podatke u agenciji i uvijek smo spremni da ih učinimo javnim. Gospodin Bralić je pitao oko donacija i ja se slažem sa tim. Mislim da ove institucije mogu da obezbijede jedan dio sponzorstava tim organizacija, posebno sportskim i ostalim, ali da to moraju imati predviđeno samim budžetom i da taj dio u potpunosti bude u skladu sa zakonom. Gospodin Stanić je pitao jedno jako konkretno pitanje ko to radi, zašto radi. Mi radimo. Mi zamračujemo programe onima koji nemaju autorska prava za teritoriju države Crne Gore. Jer, to su plaćena prava i takva prava moraju da imaju. Ali, desili su se i propusti koje je primijetila i sama agencija. Nezamislivo za nas je bilo da neko prenosi neku drugu utakmicu, a ne utakmicu fudbalsku reprezentacije Srbije kada na primorju imate pola turista iz te države. ... na teritoriji Crne Gore nekad nije vodio računa o nekim sportskim događajima i mi smo takve upozorili na tu činjenicu i ne bi voljeli više da se dese takve stvari. Slažem se sa vama da su se dešavali propusti. Ako ima još nekih pitanja koja su vezana za taj izvještaj, mi smo taj izvještaj i gledamo uvijek da Skupštini dostavimo iscrpne izvještaje, dostavili još u junu mjesecu. On je bio na skupštinskom odboru u junu i dočekali smo da se raspravlja i na plenarnoj sjednici. Hvala vam.
  • Hvala i vama. Komentar, kolega Knežević. Izvolite.
  • Sudeći po ovim vašim obrazloženjima, dozvolite da se malo našalim. Znači, svako ko nema stan, ko ima zdravstvenih problema, kome neko umre ili ko ima potrebu za organizovanjem vjenčanja treba samo da se javi vašoj agenciji i vi izlazite u susret. Sada pozivam građane Crne Gore, nakon ovoga što ste vi meni odgovorili, da vam se obrate i da makar riješe jednokratno neke probleme. Što se tiče stambenih kredita, to će teško ići pošto sam shvatio da je tu već sve kaparisano. Što se tiče poslovnog prostora, gospodine Džafiću, ne pada mi na pamet da se obraćam Vladi zato što vi nemate poslovni prostor, jer je očigledno da ste to kompenzovali stanovima. Ne mislim konkretno na vas nego mislim na zaposlene čim dobijaju, odnosno imaju subvencije na stambene kredite. Pomenuli ste jubilarnu nagradu. Jubilarna nagrada predstavlja simboličan iznos 100-150 evra. Vama su jubilarne nagrade u 2013. godini bile 3.771 evro. Imali ste, kažete, u 2013. godini 15 zaposlenih. Mogu da zaključim da ste svi dobili jubilarnu nagradu u ovoj 2013. godini, da ste zajedno počeli, ispunili taj desetogodišnji mandat ili kako je već to pravilnik utvrdio i podijelili ste jubilarne nagrade, a očigledno i ove troškove zimnice 6.902. Ne ostaje mi ništa drugo bez da vam kažem dobro vam učinjelo. Nije više problem sama priča oko nezavisnosti agencija. Suština je da ta nezavisnost ovdje ne postoji. Ponovo ću se pozvati na riječi premijera Đukanovića koji je vas, gospodu iz svih agencija, jednom kada vas je vidio nazvao drvoredom. Znači, nepregledni drvored agencija koji zamagljuje suštinu i koji očigledno služi nekim drugim svrhama. To je rekao gospodin Đukanović, a nisam vidio da se iko pobunio niti uzbudio zbog toga. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Drago mi je što ste naveli navod te konstatacije. Izvolite koleginice Jasavić.
  • Gospodine Džafiću, zahvaljujem vam na odgovorima, samo je bilo interesantno da nam odgovorite i na pitanje šta se može učiniti, da li imate nekakav plan ili ideje da se procenat naplativosti godišnje naknade za emitovanje poboljša. Bilo bi interesantno da li agencija ima bilo kakav plan po tom pitanju, da ima bilo kakve ideje. Jer, vidimo da je situacija vrlo nezavidna, ta naplativost u ovoj godini je bila 32%, težak položaj jeste emitera, ali negdje je vaša obaveza da razmišljate u pravcu na koji način učiniti sve što se može učiniti da se poboljša naplativost. Takođe mi niste odgovorili zašto je probijen limit za javne nabavke, jer je to evidentirano. Vi ste Upravi za javne nabavke za 2013. godinu dostavili podatke gdje se vidi da se primjenom neposrednog sporazuma koji ste vi predali Upravi za javne nabavke konstatovalo probijanje navedenog limita. Nijeste nam odgovorili o čemu se ovdje radi, pa bi bilo jako dobro da crnogorska javnost dobije informaciju zašto je ovo pitanje koje je vrlo delikatno za crnogorske građane, pitanje javnih nabavki se negdje uvijek vezuje i neposredna pogodba i sporazum kod građana u njihovoj percepciji za korupciju. Ne želim da imputiram, daleko od toga, nije to neki ogroman iznos, to je 10% od ovog izvršenog budžeta za javne nabavke u prethodnoj godini. Da bi se otklonile bilo kakve dileme i da ne bi došli u zonu špekulacija, što ne želim apsolutno, bilo bi dobro da o tome možda nakon svega ovoga, kada završe i kolege, komentarišete da bismo imali otklonjeno to pitanje. Zahvaljujem.
  • Hvala koleginice Jasavić. Kolega Stanić koji se uredno prijavio.
  • Gospodine Džafiću, djelimično sam zadovoljan vašim odgovorom. Priznali ste da je bilo propusta, nisam rekao vaših, ali da vi možete da se potrudite da utičete na te ljude da se to više ne dešava. Nije mi se dopala jedna rečenica kada ste rekli da, ako se prenosi, da treba prenositi utakmicu reprezentacije Srbije zbog pola turista na primorju iz Srbije. Ne slažem se sa time. Mislim da prvenstveno treba prenositi zbog 30% građana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi. Da ne ispadne da sam ja samo za to, isto tako se slažem kada igra reprezentacija Bosne i Hercegovine zbog Bošnjaka i Muslimana to treba prenositi, ako igra reprezentacija Albanije vjerujem da Albanci u Crnoj Gori vole to da gledaju, Hrvati isto tako. Prema tome, samo jednako prema svima i ravnopravno. Sloboda izbora je demokratsko načelo. Hvala.
  • U boga se nadam da će javni servis imati jedno pet, šest kanala i da će imati poseban kanal za Skupštinu Crne Gore, tako da ne bi zavisili od programske šeme na prvom i drugom kanalu, a da će Crna Gora biti bogata država koja će moći da servisira profesionalni javni servis. Gospodine Džafiću, vi ćete imati priliku, ne možete sada nego ćete kasnije. U drugom krugu samo kolega Perić, pa će gospodin Džafić imati priliku završne riječi, ali ne da izazovete novu polemiku. Izvolite kolega Periću.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Zamolio bih da gospodin Džafić iskoristi pravo da direktno reaguje prije završne riječi na neka pitanja koja ću postaviti, da bih imao mogućnosti da iskomentarišem. Proceduralno moj apel ka vama, ne morate da ga uvažite. Kada je riječ o Finansijskom izvještaju i generalnom Planu rada Agencije i onom što je negdje suma sumarum onog što je obavila ova agencija, ne može se biti do kraja zadovoljan. U nekom tehničkom smislu osvrnuću se na njega, ima određenih pomaka, ali u suštinskom, bojim se da iz godine u godinu mi tapkama u istom mjestu. Ponoviću neka pitanja koja sam vam postavio i prije godinu dana. Ono što je iz finansijskog dijela mene zanimalo jeste pitanje zimnica i kredita, odnosno otpisa ovih kamata koje preuzima agencija. Jasno je, odgovorili ste kolegama s tim u vezi, ali samo da vas podsjetim da je prosječna plata, pošto ste je predstavili kao prilično malu, za 50 ili 60% veća nego srednjoškolskom profesoru ili ona iznosi kao doktoru specijalizantu, otprilike start plate. Oni nemaju pravo ni na zimnicu ni na otpis kamata iz stambenog kredita. Prosto da imate to u vidu, ipak živimo svi u ovom društvu. To je iz Finansijskog plana ono što sam htio da iskomentarišem. Ono što je mene posebno zanimalo jeste da vi imate mogućnost, zakon vam daje da zbog kršenja standarda vezanih za emitovanje programskih sadržaja reagujete. Prvo, da li ste vi i jednom prilikom reagovali zbog koncepta koji imate u određenim elektronskim medijima, gdje metodom beskonačne repeticije vi maltene dolazite do ispiranja mozga slušalaca, odnosno do unošenja podsvjesnih sadržaja, kako god uzmete. Od ujutro do uveče isti sadržaj se vrti, ne postoji mogućnost reakcije, nebitno je da li je utemeljeno u činjenicama, vi to možete da radite bjesomučno i nikakve sankcije ne postoje s tim u vezi. Vi imate zakonski mehanizam, to ipak nije nešto što je striktno uređivačka politika i ne može se na taj način ispumpati statistika domaće proizvodnje time što će neko pet minuta koje najčešće politički usmjeri ka nekome ispuniti to da je on imao 60 ili 120 minuta tokom dana informativnog sadržaja domaće produkcije. To prosto nije tako. Takođe, šta ste učinili da se ti sadržaji potpišu imenom i prezimenom urednika? Ko stoji iza njih? Na jednoj televiziji imate na svakih sat vremena informativnu emisiju i ne znamo ko je urednik. Šta ćete učiniti da saznamo ko je urednik? Toliko možete. Naredna stvar koja je mene jako zanimala, vi ste ovdje uputili opomenu SAN televiziji iz Bijelog Polja u vezi sa sadržajem koji se odnosio na proricanje sudbine. To je jedan vrlo interesantan primjer. Kod malih to se primjenjuje. Neki sadržaj je morao koji se odnosio na proricanje sudbine pomjeri u periodu između ponoći i šest sati, to nije sporno, ali šta je sa velikima. Ovdje stoji, takođe, na nekim kablovskim emiterima imate u sred dana emitovanja turnira poker svjetskih šampionata, neprimjerenih sadržaja sa više aspekata i nema vaše reakcije. Pratite otprilike 50 kanala, ako je tačan izvještaj koji smo dobili. Međutim, ono što je mene zanimalo kao odgovor u dijelu izvještaja postoji segment koji se zove međunarodna saradnja. U tom segmentu vi ste nas informisali da ste bili prisutni na prvoj plenarnoj sjednici koja se bavila zaštitom maloljetnika u povezanom okruženju koja je održana u Krakovu, i dobro je da ste bili. Jedan od zaključaka te plenarne sesije je bio da je naglašeno da je bez obzira na različite nadležnosti nacionalnih regulatornih organa kakav je vaš, jedna od njihovih najvažnijih misija je upravo zaštita maloljetnika. Ovo sam vas pitao i prije godinu dana. Prvo, ne djelujete proaktivno. Zašto imate nedopustivo mali procenat obrazovnih sadržaja. To je prva stvar. Da li ste ikada ikome uputili preporuku u tom smislu? Da li vas je prilikom opredjeljivanja sredstava ikada taj kriterijum vodio da nekome uvećate sredstva? Imali ste mogućnosti za tako nešto. Naredna stvar koja je meni značajna negdje da saznamo u tom dijelu šta ste učinili da maloljetnici budu sada zaštićeni od neprimjerenih sadržaja, govorimo o sadržajima koji se naglašavaju kao sadržaji namijenjeni nekom od 18 i više godina, o sadržajima koji su uvredljive sadržine, o sadržajima koji forsiraju kocku. Tome svemu su izloženi maloljetnici, opet kažem ne u terminu između ponoći i šest sati i selektivno upozoravate male emitere, za velike kablovske emitere ili ne možete da iskontrolišete ili ne važe ista pravila. Imate seriju propusta u tom dijelu. Ono što sam htio da apelujem, ovdje ste stavili da su kapaciteti snimanja 27 terabajta ili do 90 dana unazad, što nije toliko loše, a onda ste naveli da je kapacitet arhive obrađenog materijala sedam terabajta. Jako malo. Kada ćete to podići? Apelujem na vas da mi odgovorite sada prije završne riječi jer bih želio da iskomentarišete. Vi moj apel možete da odbijete, ali vas pitam.
  • Da li je apel uspio, hoćete li dva, tri minuta da mu odgovorite? Može. Izvolite.
  • Pokušaću u kratkom roku da dam odgovor koji neki zahtijevaju neku široku elaboraciju i široku priču. Prvo, poslanici Jasavić. Mi imamo plan. Naš plan je bio da nikom ne oprostimo dugove.
  • Nemojte da odgovarate gospođi Jasavić nego odgovarajte gospodinu Periću, jer ću onda morati dati priliku i koleginici, pa onda ćemo da idemo u nedogled. U završnoj riječi ćete govoriti. Samo gospodinu Periću. Izvolite.
  • Gospodine Periću, mi nikom nismo otpisali kamate. Ovo što je rađeno oko stambenih kredita je samo participacija u nečemu što se zovu kamate koje su oni u tom periodu dobili od poslovnih banaka i predviđeno je stambenim pravilnikom agencije. Agencija u tom dijelu ima svoja normativna akta i pridržava se toga što je njena obaveza da svi zaposleni u agenciji imaju riješeno stambeno pitanje, na šta sam jako ponosan i ne znam koliko puta to treba da ponovim ovdje, na primjer gospodinu Kneževiću. Mi nemamo selektivan odnos, mali, veliki. Jako je teško ispratiti 785 programa, a sad smo se osposobili za taj dio. Jako je teško pratiti na cijeloj teritoriji države program, a sada imamo osposobljen monitoring za tako nešto. Koliko je to težak dio posla da ispratite svaki programski segment i da ga pregledate, to vi odlično znate, vjerovatno. Povećali smo naše informatičke kapacitete. Agencija ima svoju digitalnu arhivu i osposobila je taj monitoring segment, ali nismo imali novac da ga kupimo. Najjeftinija ponuda po tom pitanju je bila nešto oko 600.000 eura. Mi smo sa tih 100.000 eura u priči sa Odborom za finansije i budžet sami, sopstvenim snagama riješili osavremenjavanje toga monitoringa. Moram da odgovorim na taj dio pitanja oko javnih nabavki koji se pojavljuje u tom izvještaju. Mi smo to raspravili na Odboru za finansije i budžet. Prvo, obavijestili smo nadležnu instituciju i kompletni spisak tog probijanja koje je agencija napravila zbog ovih programskih aktivnosti je dostavljen predsjedniku Odbora, on je poslanik ovdje, pa može to da vam potvrdi.
  • Hvala gospodine Džafiću. Izvolite kolega Periću.
  • Dođemo na ono nije šija nego vrat, ne otpisuju se kamate nego participirate u tim kamatama. Eto, terminološki ako hoćete da budete precizni te kamate nijedna škola nije opredijelila svom nastavniku, čisto da znate. Nije mi poznato, a prilično pratim tu materiju. Da znate, pa možda i tamo postoje neki pravilnici, pa niko se nije dosjetio toga. Ono što želim da pohvalim, ovo što ste se odazvali sada i odgovorili i pružili meni šansu da iskomentarišem vaš odgovor. Ključ je taj da ne koriste mehanizme koje možete. Vi ste na ovim međunarodnim konferencijama na koje idete, meni je taj segment bio jako značajan, tu sve vrvi od toga da možete biti proaktivniji. Vi pođete negdje, saslušate i to se uzme kao neka dobra praksa, ali ne primjenjujete. Svrha međunarodne saradnje je da se vidi ono što je dobro i da se primijeni u Crnoj Gori. Mi nemamo tu praksu. Ono što isto nije dobro, ne stižu od vas apeli da se poveća nivo obrazovnih sadržaja kod emitera, prije svega mislim na televizije. Ne dolaze. Vi cijenite da je to možda zalaženje u programski sadržaj. Mi cijenimo da je to nešto više od toga i cijenimo da bi vaš apel čak i ako nije obavezujući možda otvorio tu temu. Vi to ne radite iako vam to preporučuju na ovim skupovima gdje prisustvujete, suštinski vam preporučuju. Suštinski maloljetnici nijesu zaštićeni od sadržaja neprimjerene sadržine. Mi vas u tom smislu pozivamo da tu budete proaktivniji, da radite sve ono što vam na ovim međunarodnim seminarima ljudi uče. To je ono što mi tražimo od vas. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Periću. Prije nego što vam dam, gospodine Džafiću, priliku u završnoj riječi, molim vas odgovorite mi na nešto. Ukoliko portali spadaju u vašu nadležnost, ko ih kontroliše i ko dozvoljava onakve komentare, kvalifikacije i gnusne neistine pojedinih javnih ličnosti, bolesnih ljudi ili dirigovanih ljudi, gnusne neistine gdje se iznose gnusne kvalifikacije, neistine o porodici, o članovima porodice pod nik name? Toga nema niđe na svijetu. Neka se ti bolesnici jave imenom i prezimenom. Molim vas, neću vam odgovarati nego vas pitam kako da moralno spasimo Crnu Goru od portala i kvalifikacija i komentara na portalima. Javne ličnosti su javne ličnosti, rade u javno dobro, ali nijesu oni da može svako po njima i na svaki način da udara. Hvala vam. Izvolite, završna riječ.
  • Potpredsjedniče, prvo da odgovorim na vaše pitanje da ne bih zaboravio u nastavku priče. Prvo, portali nijesu baš u direktnoj nadležnosti u programskom segmentu same agencije, jesu u smislu prijave i registracije. Drugo, prepoznali smo mi taj segment i nikako nijesmo mogli da prihvatimo to da odložno neko uređuje te komentare na objavljene informacije. Zbog toga smo imali jednu konferenciju u Podgorici na kojoj su bili svi predstavnici preduzeća koji imaju osnovane portale. Mislim da se stanje od tada znatno popravilo. S druge strane, donijećemo jedan podzakonski akt kojim ćemo urediti to pitanje kako i na koji način. Agencija će tražiti potpunu uredničku odgovornost onih kojih su osnovali portale ne samo za objavljenu informaciju nego za postavljene komentare. Jer, bilo je tu svega. Mi u agenciji imamo zabilježen taj segment ne samo vrijeđanja ličnosti, bilo je tu širenja mržnje. Upozoravali smo te ljude, prepoznali smo problem, donijećemo podzakonski akt kojim će oni biti obavezni kao elektronski mediji da vode računa o svakoj informaciji koju objave tamo. Drugo, ne možemo riješiti u ovoj ekspanziji elektronskih medija svaki problem, ali ovaj problem je prepoznat sa naše strane. Zaštita maloljetnika, ponoviću, to sam ovdje nekoliko puta rekao, naš poseban senzibilitet ove institucije vezan je za maloljetnike. Zahvalan sam elektronskim medijima koliko su oni vodili računa o tom segmentu populacije, ali dese se nekad i propusti. Definitivno agencija se odaziva svim tim međunarodnim konferencijama, a ovaj dio koji je vezan za maloljetnike drži kao prioritet. Igre na sreću. Mi nismo izdali slobodne frekvencije organizaciji koja se bavi igrama na sreću. Izazvali smo tada i ljutnju i bijes. Nijesu dobili frekvencije zbog toga što smo mi smatrali da igre na sreću trebaju da budu u kablovskim sistemima kao segmentu plaćenih programa. Znači, preplatili ste se na to, gledajte ako hoćete, ali ne na slobodnim frekvencijama jer onda nema zaštite maloljetnika. Meni je jako važno da se otvorio svaki od ovih segmenata koji su vezani u našem veoma iscrpnom izvještaju. On je dostavljen ovoj Skupštini još u junu mjesecu i tada je prošao Odbor za finansije i budžet. Od tada smo neke probleme i riješili. Vi ste pomenuli procenat naplate, gospođo Jasavić, od ukupnog duga koji se duguje agenciji. Agencija je u toj poslovnoj godini pozitivno poslovala po pitanju plaćanja nadoknada, čak je i prebacila taj plan. Ali, od ukupnog duga je tačan onoliki iznos koliko ste vi pomenuli. Mi smo u prošloj i u ovoj godini taj iznos jako povećali, 47% emitera u Crnoj Gori je platio svoje obaveze, ali to je uticalo na kvalitet njihovog programa. Vi morate da shvatite da mi imamo ekspanziju programa i jako siromašne emitere. Tražiti posebne produkcione segmente od tih emitera je jako teško za regulatora. Postavili smo te standarde da moraju da imaju 10% produkcije jer nas na to obavezuju evropske konvencije. Pristajem na to, neki od emitera nemaju zadovoljen taj segment produkcije i nije ih agencija ugasila zbog toga. Tražimo da se taj segment postepeno, i to su pristali i u Briselu, da se u ovoj državi taj segment postepeno poveća kod tih emitera. Bilo je tu još pitanja. Za pojedine izjave, ne komentarišem izjave, nijesam ni primijetio tu izjavu o drvoredu tako da nemam namjeru ni da je komentarišem. Ostalo smo spremni uvijek da odgovorimo, a trudimo se da naši izvještaji koje dostavljamo vama ovdje u parlament budu uvijek do kraja iscrpni. Što se tiče međunarodne saradnje, agencija ima odličnu međunarodnu saradnju. Mi smo imali konferenciju u Budvi gdje je bilo 47 država i 50 i nešto regulatora u okviru evropske platforme svih nezavisnih tijela. Gdje ste to vidjeli na elektronskim medijima? Koga je to zainteresovalo? Ko je bilo tamo da nauči i da dobije neko novo iskustvo? Nije sve do regulatora, ali onaj dio koji je direktno naša odgovornost ćemo uvijek prihvatiti i uvijek pokušati da te probleme riješimo. Hvala vam.
  • Hvala vama gospodine Džafiću. Pošto je završna bila van forme, onda ću dati po minut vama i koleginici Jasavić da izuzetno važnu temu kao što su mediji koja će biti budno praćena i od Evropske unije, kada budemo pristupali ka ispunjenju svih kriterijuma. Podrška svemu tome, posebno ovom poslednjem što sam vam rekao. Znači, oko portala živo sam zainteresovan, da imamo što manje bolesnika. Izvolite, koleginice Jasavić.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Mislila sam proceduralno vama da se obratim, ali kada ste mi već dali priliku. želim, gospodine Džafiću, samo da vam dam jednu sugestiju, normalno ukoliko prihvatite, bilo bi vrlo korisno. Bez slodode izražavanja znamo da nema demokratije i znamo da javne ličnosti moraju prema praksi Evropskog suda za ljudska prava imati mnogo veći prag tolerancije u odnosu na obične građane i to je standard koji moramo poštovati. Ono što naše domaće zakonodavstvo reguliše, reguliše kao i član 10 Evropske konvencije, kao i član 47 Ustava Crne Gore, da sloboda izražavanja podrazumijeva i eventualna ograničenja sa stanovišta zaštite i ugleda pojedinca i Zakona o obligacionim odnosima .....predviđa, kao i Zakon o medijima, naknadu štete zbog neiznošenja neistinitih i netačnih navoda. Kako ste pomenuli da će vaša agencija raditi podzakonski akt, odnosiće se i na ono što portali u smislu komentara objavljuju, ja samo sugeriram da se negdje kada budete radili taj akt, ukoliko iznađete mogućnost, nađe mogućnost da se može utvrditi ko je plasirao ne vrednosni sud za bilo koju javnu ličnost može bilo ko šta da komentariše, ali neistine, neistine ne može niko za nikoga da iznosi, a da pritom nema konsekvence u građansko pravnom smislu. Iz tog razloga treba razmisliti da se nađe i stvori mogućnost da se utvrdi identitet, ukoliko se pokrene sudski spor protiv onog ko sa nik nejmova iznosi neistine. Iz tog razloga vam sugeriram da razmislite o toj opciji, da se vidi uporedna pravna praksa, jer portali veoma često imaju te nik nejmove i ljude koji iznose neistinite podatke, ne vrednosne sudove nego neistinite podatke, potpuno kojim degradiraju kod javnosti sa neistinama ljudi, koji se bave vrlo odgovornim pozicijama, pa čak i one koji se ne bave, tako da u tom dijelu treba razmisliti da se pojača ta kontrola. Raduje me, ja jesam primijetila, a nijesam znala da ste vi imali tu konferenciju da se poboljšalo stanje sa stanovišta nik nejmova i samo želim da se u pravnom smislu to pojača. Hvala.
  • Hvala i vama. Gospodin Vujović je želio takođe da saopšti nešto.Izvolite gospodine Vujoviću.
  • Da vam kažem vezano za portale i sadržaje na portalima. Pošto je to problem koji je dominantan u Evropi i pošto Evropski sud za ljudska prava treba u januaru da donese odluku ko je odgovoran za komentare koji se postavljaju ispod tekstova? Ta odluka će biti vrlo značajna, jer se radi o čudnom slučaju Delfi protiv Estonje, radi se o uvredama koje su iznesene na račun jednom preduzetnika. Portal koji je u Estoniji osuđen zbog tih komentara žalio se Evropskom sudu za ljudska prava. Prva instanca Evropskog suda je odlučila da je portal kriv.Međutim, trenutno je slučaj na velikoj komori Evropskog suda za ljudska prava i oni će u januaru odlučiti ko je odgovoran, da li je redakcija odgovorna za komentare koji se postavljaju ispod tekstova i ta će odluka usmjeriti dalje odluke u Evropi ko će biti nadležan i odgovoran za sadržaje i problematične komentare.
  • Hvala gospodine Vujoviću. Samo da ide ka nečemu što je moralni nivo. Istina, nema nikakvih problema, ali gnusne neistine i kvalifikacije za porodicu, to je strašno, a to je već postalo veoma zabrinjavajuće i za svih 81 poslanika ovdje.Tako da je veliki problem. Ja znam i mislim i ubijeđen sam da se mora riješiti. Konstatujem kolege da je pretres završen i izjasnićemo se naknadno. Ja se zahvaljujem na prisustvu gospodo i predpostavljam i mislim da ćemo se danas ponovo vidjeti. Uvažene kolege, Prelazimo na Predlog finansijskog izvještaja sa Izvještajem o radu agencije za elektronske kominikacije i poštansku djelatnost za 2013.godinu. Ovlašćeni predstavnici su gospodin Đurović i gospodin Sekulić, ja ih pozdravljam i želim da jedan od vas dvojice nas uvede u priču. Izvolite gospodine Đuroviću.
  • Radi se o odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o poštanskim uslugama. Finansijski plan sa programom rada Agencije za 2013.godinu usvojen je na sjednici Skupštine dana 28.12.2012.godine, a revidirani finansijski plan za 2013.godinu na sjednici Skupštine 28.05.2013.godine. Predlog finansijskog izvještaja Agencije za 2013.godinu je u potpunosti metodološki usaglašen sa Finansijskim planom agencije. Agencija je u 2013.godini vodila računovodstvene evidencije, sastavljala finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji ,međunarodnim računovodstvenim standardima i Pravilnikom o načinu pripreme sastavljanja i podnošenja finansijskih izvještaja nezavisnih reguratornih tijela. Imajući u vidu da se pristup finanskom planu razlikuje od računovodstvenog iskazivanja prihoda i rashoda u poslovnim knjigama,nije obezbijeđena njihova međusobna uporedivost i iz tih razloga je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet donio zaključak kojim je predvidio da se zajedno u saradnji sa Minisarstvom finansija pripremi uputstvo o načinu podnošenja finansijskih izvještaja, izvještaj o radu vodećih računa o zakonskim odredbama koje definišu obaveze nacionalnih regulatornih tijela, a u cilju postizanja pune preglednosti, uporedivosti i dostavljenih podataka. Reviziju finansijskog poslovanja agencije izvršio je ovlašćeni revizor NVO KONSTAT DOO iz Podgorice. Prihodi agencije su zakonski definisani i to Zakon o elektronskim komunikacijama i Zakon o poštanskim uslugama, to su jednokratne naknade za registraciju, naknade za vršenje poslova regulacije nadzor tržišta, naknada za poslovno ovlašćenje za korišenja radio frekvencija, naknada za numeraciju i naknada o propisanim zakonima. Ukupni planirani prihodi za 2013.godinu su četiri miliona petsto sedamdeset pet hiljada pesto osamdeset devet eura i manji su za 5,23% u odnosu na realizaciju prihoda iz prethodne godine. Planirani rashodi agencije iznose četiri miliona dvjesta četrdeset dvije hiljade nula dvadeset šest eura i oni su za 3,03% manji od planiranih rashoda. Što se tiče pojedinačnih rashoda svi ovi rashodi su, da tako kažem, ostvareni u manjem iznosu od planiranih rashoda, čime su ostvarene i veće uštede i više će se prenijeti u Budžet Crne Gore. Ono što je bitno možemo konstatovati da je agencija poslovala u 2013.godinu, završila sa ukupnom dobiti od 592.296 eura u odnosu na poslovne prihode i ostale poslovne prihode, prihode po drugom osnovu i finansijske prihode. U odnosu na planirane poslovne prihode ostvarena je dobit od 236.229 eura u odnosu na ukupne poslovne prihode 368.306 eura. Agencija je na dan 31.12.2013.godine iznos od 352.563 eura, na ime revidiranog finansijskog plana prenijela u Budžet Crne Gore. Imajući u vidu da je ukupna dobit agencije 592.296 eura, a polazeći od člana 27. Zakona o elektronskim komunikacijama kojim je definisano da, ako se finansijskim izvještajem utvrdi da ukupno ostvareni prihod veći od ukupno ostvarenih rashoda agencije višak prihoda uplaćuje u Budžet Crne Gore, agencija će razliku od ukupne dobiti i prenesenih sredstava Ministarsvu finansija u iznosu od 299.000 prenijeti u Budžet Crne Gore, odmah nakon usvajanja finansijskog izvještaja agencije od strane Skupštine Crne Gore. Što se tiče Izvještaja o radu za 2013.godinu isti je pravni osnov za izradu izvještaja Zakona o elektronskim komunikacijama, Zakon o poštanskoj djelatnosti i Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Osnovni principi načela, kojima se rukovodila agencija u svom radu bila je obezbjeđenje sigurnog i predvidivog ambijenta, obezbjeđenje uslova za implementaciju razvoja novih tehnologija, podsticanje konkurencije i neprekidno unapređenje zaštite interesa potrošača. Upravljački organ agencije Savjet koji je u 2013.godini imao 12 redovnih i 86 vanrednih sjednica. Sve svoje aktivnosti agencija je sprovodila u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, Zakon o poštanskim uslugama i podzakonskim aktima. Najvažnije aktivnosti agencija je sprovodila nadzor nad implementacijom regulatornih obaveza operatora sa značajnom tržišnom snagom koji su rezultat sprovedenih analiza pet relevantnih tržišta. Početkom 2013.godine pokrenut je i drugi krug analize sedam tržišta, zatim dva dodatna tržišta a nastavljene su i aktivnosti na projektu računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva. Agencija je u kontinuitetu smanjivala cijene kako veleprodajnih tako i maloprodajnih usluga, o tome ćemo vjerovatno detaljnije i kasnije. Tokom 2013.godine nastavljeno je pružanje univerzalnog servisa od starne operatora Teleimpo vezano za pružanje usluga univerzalnog imenika i univerzalne službe informacije i Telenora za pružanje usluga, ispunjenje svakog razumnog zahtjeva korisnika za priključak na javnu telefonsku mrežu. Agencija racionalno upravlja na ograničenim resursima radio frekfencijama, brojevima i adresama, izdala je 569 a oduzela 30 rješenja, odnosno odobrenja.....radio frekfencija u istom periodu izdale 49 oduzela osam rješenja u odobrenju prava korišćenja brojeva. Uslugu prenosivosti brojeva u 2013.godini iskoristilo je 5.340 pretplatnika. Napomnijem, da usluga je besplatna, prenosa broja i ako je podzakonskim aktom definisana cijena, nastavljene su sve aktivnosti koje su bile predviđene programom rada agencije. Operativnim planom za realizaciju programa rada i planom rada Savjeta su u potpunosti realizovane. Kroz pitanja ću moći malo detaljnije da obrazložim. Hvala.
  • Trudili ste se da date što više informacija. Izvolite kolega Zarubica.
  • Potpredsjedniče Raduloviću, poštovane koleginice i kolege, poštovani predstavnici agencije, poštovani građani, Izvještaj o radu agencije urađen je u skladu sa novim Zakonom o elektronskim komunikacijama i moram reći da je veoma iscrpan. Shodno odredbama novog zakona, značajne aktivnosti su bile usmjerene za izradi podzakonskih akata koje su u nadležnosti agencije. U drugoj polovini 2013.godine iz oblasti podzakonske regulative koju donosi agencija, odnosno stručnih osnova za propise koje donosi Vlada Crne Gore i Ministarstvo za informaciono društvo urađena su 22 akta. Ako je suditi po broju korišćenja usluga, građani su zadovoljni sa radom agencije i samih operatora. Naime, broj korisnika mobilne telefonije na kraju 2013.godine iznosi 993.902, što je povećanje u odnosu na 2012.godinu za 0,31%. Takođe, nastavljen rast broja korisnika ADSL-a usluga, tako da se taj broj povećao za 2,7% u odnosu na 2012.godinu. Broj priključaka ADSL-a, na kraju 2013.godine iznosi 68.349. Ono što bih istakao u Izvještju o radu agencije jesu regulacija koje imaju direktne efekte na građane. Naime, usluga prenosa telefonskog broja koja je definisana zakonom je u potpunosti implementirana,koristi je sve veći broj korisnika, te kao takve kroz pospješiranje konkurencije krajnjim korisnicima obezbjeđuje povoljnije korišćenje elektronskih telekomunikacionih usluga,kao i njihov bolji kvalitet. Agencija je u februaru 2014.godine donijela rješenje kojim je propisala cnogorskom Telekomu u obavezu usklađivanja važećih maloprodajnih cijena sa rezultatima troškovnog modela sadržanim u revidiranom finansijskom izvještaju za 2012.godinu, odnosno obavezu smanjenja cijena, usluga lokalnih, međumjesnih i međunarodnih poziva i poziva ka mobilnim mrežama u dva koraka uz istovremeno zadržavanje cijene mjesečne pretplate za pristup mreže i na postojećem nivou. Po informaciji predstavnika agencije crnogorski Telekom je u potpunosti uskladio usklađivanje maloprodajnih cijena, što znači da je došlo do smanjenja cijena i usluga. Na pitanje predstavnicima agencije, da li crnogorski Telekom ima monopol u dijelu korišćenja elektronske komunikacione strukture, odgovor je bio odrečen i potkrijepljen je konkretnim podacima. Primjera radi, kako se navodi u izvještaju zajedničko korišćenje kablovske komunikacije na kraju 2013.godine zastupljeno u devet crnogorskih opština u ukupnoj dužini od 220 km, što je skoro duplo više u odnosu na prethodnu godinu, naravno u skladu sa Zakon o elektronskim komunikacijama i drugim pozitivnim zakonskim propisama. Dakle, agencija je nastavila sa aktivnostima vezanim za podsticanje konkurencije, u sprečavanju narušavanja tržišnog takmičenja među operatere. U dijelu finansijskoh izvještaja ukupni ostvareni prihodi agencije manji su za 5,63% u odnosu na realizaciju prihoda iz prethodnih godina. Jedan od razloga otkazivanja i oduzimanja određenog broja dozvola poslije usvajanja finansijskog plana agencije za 2013.godinu. Procenat naplativosti iznosi 94%, što ukazuje na to da su izvori finansiranja agencije stabilni. Shodno zaključcima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet agencija je pripremila Izvještaj o racionalizaciji i poslovanju za 2013.godinu u odnosu na revidirani finansijski plan. Shodno njemu uštede ostvarene po tom osnovu iznose 332.563 evra, dok se najveći procenat ušteda odnosi na bruto plate zaposlenih. Ukupna dobit agencije iznosi 592.296 eura po izvještaju nezavisnog revizora, agencija je poslovnu godinu završila sa dobiti od 720.000 eura. Razlika prikazanog neto rezultata agenciji nezavisnog revizora je nastala zbog različite metodologije obračuna. Nezavisni revizor je dao pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje agencije, ali je skretanje pažnje da je Pošta Crne Gore iskazala potraživanje prema agenciji u iznosu od preko šest miliona eura, dok je prema agenciji potraživanje po tom osnovu oko 175.000 eura. Nezavisni revizor dalje navodi da je Pošta Crne Gore pokrenula upravni spor po tom osnovu, kao i da nije moguće utvrditi eventualne efekte na bilans stanja do okončanja spora. U svakom slučaju, iz svega navedenog glasaću za finansijski izvještaj sa Izvještajem o radu agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Zarubica. Riječ ima koleginica Kalezić. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, poštovani predstavnici Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, a vidim da su pristigli i sljedeći, pa i njih pozdravljam. Naravno, ja sam pogledala ovaj izvještaj, međutim to me je manje interesovalo. Interesovale su me druge stvari i sada ću vam reći šta. Kada se desi, a može da se desi da neka druga firma kupi T-com, šta se događa sa onim što je neopravdano i nezakonito prodato T-comu, kada je privatizovan a to je gradska infrastruktura u svim gradovima Crne Gore. Znate, kad se završi ovaj mandat ako ne dobijem poziv da se bavim nebeskim urbanizmom možda ću se baviti time, da se iz perioda privatizacija identifikuje šta je to neopravdano prodato, a nije smjelo i nije moglo i da se građani Crne Gore izbore za povraćaj onoga zašta su oni dali novac, pa je Agencija za privatizaciju ili već neko ko se u ime države time bavio, prodao nešto što je tuđe,odnosno građana. Dakle, ovo je konstatacija, ali ovo je i pitanje. Ja znam da agencija nije u vrijeme te prodaje bila ekipirana da se bavi takvim pitanjima, tim pitanjima se bavio neko drugi. Međutim, agencija je sada jedini isključivi regulator i njena jeste odgovornost da se sa iskustvom koje se sada ima ovo razmotri, a posebno u situaciji kada ovo bolje znate od mene, ali i ja po nešto čujem kao obaviještena građanka da može doći do prodaje te firme. I to postaje jedno veoma veliko pitanje, ako se, recimo udruži dvadesetak gradova Crne Gore, lokalne uprave i tuže agenciju i tuže državu zbog oduzimanja imovine. To je jedan problem koji nije riješen,na koji treba misliti i koji treba rješavati i zato predlažem da se prije nego što se problem još više aktivira to razmotri. Drugo, kolega Zarubica je rekao da pitanje zaštite potrošača i jeste odgovornost agencije. Sada ću napraviti jednu digresiju. Za razliku od velikog broja građana Crne Gore, koji smatraju da su agencije prosto namet na vilajet kako se to popularno kaže, ja izdvajam mišljenje i kažem agencije su nam jako potrebne i to objašnjavam situacijom jedne raskrsnice. Ako prođe četvoro kola tokom dana ne mora niko ništa da reguliše, a ako prolazi 5.000 vozila ili recimodvije stotine u toku sata, bez regulacije ne može da se opstane. Dakle, razvijanjem djelatnosti regulator je neophodan i radi zaštite potrošača i radi zaštite privatne i državne imovine i radi zaštite kvaliteta i naravno, razvijanja određene djelatnosti. To je mislim jasno i ja podržavam svaki napor da se svaka regulatorna agencija što bolje osposobi, da joj se omogući da školuje kadrove, da se prate inovacije, jer to je veliko ubrzanje i inovacija, da bi odgovorila zadatku. E, sad se vraćam tamo gdje sam napravila digresiju. Radi se o cijenama. Ja sam doskočila T-comu tako što pošaljem poruku, dvoje djece miživi u Beogradu i kažem nazovite me, a imam dogovor sa njima da im refundiram troškove razgovora u fiksnoj telefoniji, dođe dvostruko jeftinije nego da ja zovem njih. To je nešto što se građanima Crne Gore ne može objasniti, odnosno ne postoji prihvatljivo objašnjenje za to. Mi smo znači sa privatizacijom prodati tom operateru. Molim vas pobrinite se da mi ne budemo vlasništvo bilo kog operatera. I još nešto. Mislim da agencija treba da zakonski ili podzakonskim aktom reguliše da, ako građanin Crne Gore ima potrebu da traži listing za fiksni telefon za određeni period da ga dobije besplatno, sada se to naplaćuje. Hvala.
  • .... primamo iz ove oblasti. Koleginica Jasavić.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani gospodine Đuroviću, gospodine Sekuliću i posebno poštovani gospodine Vujoviću sa saradnicom iz razloga što vi imate po meni daleko najbolji izvještaj i onaj cent koji je građanin dao za vas nije ga uzalud potrošio, jer sam pažljivo pričitala taj izvještaj i rado ću o njemu govoriti, jer je nevjerovatno da imamo ovakav Izvještaj Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i ovako lošu poziciju crnogorskih građana, a što jeste posledica sumnjive privatizacije Telekoma. Ovaj izvještaj nećemo prihvatiti, gospodine Sekuliću, a sa zadovoljstvom ćemo razgovarati o vašem izvještaju, gospodine Vujoviću. U izvještaju na strani 41 naveli ste:"Da nijeste u mogućnosti da napravite uporednu analizu cijena široko pojasnog pristupa interneta u upoređenju sa regionom". Nema potrebe da čitam, jer ćemo izgubiti vrijeme. I ako vi nijeste bili u mogućnosti da izvršite uporednu analizu cijena interneta u regionu, ja ću sada zbog naših građana predočiti poređenje cijena interneta, što dokazuje da je internet u Crnoj Gori daleko skuplji nego u zemljama regiona, što građani dobro znaju i osjećaju po sopstvenom džepu, jer plaćaju najskuplji internet. Znači iz regiona i upoređenje će nam pokazati o čemu se radi, cijene su iz aprila tekuće godine,upoređenje cijena interneta. Da su cijene interneta u Crnoj Gori daleko skuplje nego u zemljama regiona, svjedoči poređenje najpopularnijih paketa. U Crnoj Gori najjeftiniji ADSL paket koji nudi Telekom je bezik sa brzinom od jednog megabajta u sekundi i ograničenim protokom od jednog gigabajta. Cijena tog paketa je 14,23 centa, zatim slijedi flag dva sa brzinom do dva megabajta u sekundi i negoraničenim prokom, a mjesečno za korišćenje tog paketa korisnik mora da izdvoji 20,33 centa. Nešto jači fleg pet mjesečno košta 25,42 centa, a korisnicima je na raspolaganju do pet megabajta i neograničeni protok. Najskuplji je internet paket flag sedam za koji mjesečno treba izvojiti 45,76 eura, a za uzvrat se dobija brzina od sedam megabajta po sekundi i neograničen protok. Kablovski internet je najpovoljniji, M-KABL nudi paket od dva megabajta po sekundi po cijeni od 10,12 centi, do četiri megabajta 13,95, do osam megabajta 17,24 i do šesnaest megabajta 30,46.Međutin u odnosu na Telekom, M-KABL nije zastupljen u svim crnogorskim gradovima. Izvinite građani što ovoliko brojno pričam, ali su pare u pitanju koje dajemo svakodnevno za naše nepoštene privatizacije. S druge strane hrvatski Telekom u odnosu na crnogorski nudi duplo niže cijene za iste brzine interneta. U Hrvatskoj cijena internet paketa sa brzinom od 2, do 4 megabajta po sekundi i neograničenim protokom iznosi 80,94 kune to je 10,5 centi, dvostruko jači paket sa brzinom od pet do 10 megabajta košta 14,5 eura, a najjači paket brzine od 14 do 20 megabajta Hrvati plaćanu 24 eura. Pored Telekoma u Hrvatskoj postoji veliki broj drugih kompanija koje nude usluge korišćenja interneta, ali su cijene uglavnom iste. U Srbiji je situacija slična, Kompanija Open Telekom iz Srbije za korišćenje interneta do pet megabajta po sekundi nudi cijenu od 13 eura, do 10 megabajta 16 eura, do 20 megabajta 24 eura, do 30 megabajta 31 eura i 50 megabajta 69 eura mjesečno. Pored pomenutih paketa korisnicima interneta u Srbiji ponuđen je niz drugih cijena, dosta nižih od pomenutih. Pitanje za vas. Da li je monopolska pozicija koju Crnogorski Telekom ima na tržištu uzrok što su cijene njegovog interneta previsoke u odnosu na troškove? Drugo pitanje, gospodine Sekuliću jeste, da ste vi kao izvršni direktor ove agencije u aprilu ove godine najavili da će do oktobra biti znatno niže cijene interneta, a u oktobru od decembra ste takođe rekli, da će biti niže cijene, pa vas molim da nam kažete da li je došlo do smanjenja cijena interneta, bilo bi korisno da znamo, ako je došlo da obradujemo crnogorske građane, jer valja ih ponekad i obradovati, jer nijesu bar često u prilici da budu obradovani. Postavila bih vam još jedno pitanje koje se odnosi na žalbe korisnika. Tokom 2013.godine, podnijeto je 257 žalbi, korisnika javnih elektronskih komnikacionih usluga na odluke operatera po prigovorima korisnika, broj istih je povećan u odnosu na prethodnu godinu sa 217. Moje pitanje glasi: Da li su kvalitet usluga i loša pokrivenost signalom pogotovu na sjeveru Crne Gore, glavni razlozi povećanog broja žalbi korisnika i kako agencija posluje po tim žalbama i šta čini u interesu korisnika? U ove žalbe su sigurno i moje žalbe, jer interesantno kod mene u Tuzima kad padne kiša, ili kad počne da grmi odmah ovaj paket Telekoma ADSL prestane da funkcioniše i dok dođu serviseri treba da se načekamo mi seljani iz Tuzi baš trpimo od toga što neažurno radi i Telekom i agencija svoj posao, pa se seljani žale i traže pomoć. Hvala.
  • Hvala koleginice Jasavić. Gopodo Đurović, Sekulić, sada odgovorite poslanicima, tako da poslije toga možete da koristite završnu riječ da ne bi izazvali naknadne diskusije. Izvolite gospodine Sekuliću.
  • Poštovana Skupštino, poštovani gospodine potpredsjedniče, gospodo poslanici, Meni je čast i zadovoljstvo da se obratim ovoj Skupštini povodom razmatranja ovog našeg izvještaja i mi ćemo sa zadovoljstvom odgovoriti na postavljena pitanja,uz zahvalnost što je gospođa Jelisava Kalezić izrazila jedno drugačije mišljenje od uobičajenog mišljenja da regulatorna tijela nijesu potrebna. Pitanje koje se odnosi na prodaju Crnogorskog Telekoma i eventualnu mogućnost da Crnogorski Telekom pređe iz ruke sadašnjeg vlasnika u vlasništvo nekog drugog subjekta. Dakle, pravna situacija stoji ovako. Mi, kao regulatorno tijelo ne regulišemo vlasniška ovlašćenja, upravo iz tog razloga osnovana je regulatorna agencija da bi regulatorna funkcija bila razdvojena od vlasničke funkcije, ali dobro pazimo takođe i na ova pitanja vlasničkih ovlašćenja. Ja bih preporučio svima u Crnoj Gori da, ako imaju ovakvih prigovora, te prigovore procesuiraju na odgovarajući način, što znači da.ako pretenduju na određena vlasnička prava kada je u pitanju Crnogorski Telekom, to procesuiraju preko nadležnih distanci. Naime, prema ugovorima o privatizaciji Crnogorski Telekom je tada u potpunosti u vlasništvu telekomunikacionih mreža i on kao vlasnik ima pravo da takve telekomunikacione mreže i druga vlasnička prava prodaje, međutim mi smo u saznanju da on to nema namjeru i da će poslovati na ovom prostoru tokom dugog niza godine. Naravno, kada je bila u pitanju privatizacija Crnogorskog Telekoma, ja takođe, kao što je i ona izdvojila mišljenje u odnosu na dotadašnje diskutante, tako izdvajam i ja mišljenje,ja smatram da je privatizacija Crnogorskog Telekoma dobra, evo iz kojeg razloga. Prvo, to je jedna mogućnost da se stvori pluralizam u oblasti elektronskih komunikacija i kada je izvršena privatizacija Crnogorskog Telekoma, tada su na području telekomunikacija u Crnoj Gori postojalo samo tri operatera, danas postoji više od 60. Stvorena je mogućnost da tržište diktira cijene i mi smo svih ovih godina od privatizacije Crnogorskog Telekoma imali smanjenje cijena. Takođe, vlasnik koji je kupio Crnogorski Telekom je isplatio otpremnine onim tehnološkim viškovima koji su bili balast za razvoj telekomunikacija u Crnoj Gori, a svi ti koji su bili otpušteni kao tehnološki višak zbog uvođenja novih operatera na područje telekomunikacije u Crnoj Gori imali su mogućnost da se zaposle kod tih drugih operatera. Što se tiče zaštite potrošača, ja ću odgovoriti i na pitanje gospođe Jasavić i na pitanje gospođe Jelke Kalezić. Ta zaštita potrošača ide uzlaznom linijom. Mi smo zaključili Sporazum sa određenim nevladinim organizacijama za zaštitu potrošača sa kojima imamo izvrsnu saradnju i ovo što se povećava broj prigovora je upravo iz razloga što je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost prepoznata kao subjekat koji dobro štiti potrošače u Crnoj Gori.Mi dakle, rješavamo ta pitanja, uvijek na pozitivan način imamo takođe saradnju sa operaterima u Crnoj Gori i kada je u pitanju podnošenje prigovora operaterima, prije svega pa poslije agenciji,ovo što rješava agencija samo je jedan dio ukupnih prigovora na pružanje servisa elektronske komunikacije.Takođe i potrošači su mnogo edukovaniji i agencije i u tom pravcu pravi vrlo značajne pomake. Ovo što se tiče interneta. Takođe je postavila gospođa Jasavić. Tačno je da je u Crnoj Gori internet skuplji nego u drugim državama, a najviše iz razloga što mi taj internet kupujemo po mnogo skupljim cijenama i u tom pravcu mi smo napravili plan aktivnosti i imaćemo takođe pozitivnih pomaka. Samo da vam kažem da smo ovo što ste rekli da je najavljeno početkom ove godine, upravo 1.decembra stupila je na snagu odluka ove agencije kojom su cijene interneta snižene za 35%, to je vrlo značajno, jer smo uveli mjeru odvojenog i troškovnog računovodstva gdje operater kojega smo prepoznali kao operatera sa značajnom pozicijom mora da dokaže da su te cijene troškovno orjentisane. Hvala vam.
  • Prije nego što iskomentarišu komentare koleginica Kalezić i Jasević, proceduralno da mi pomogne kolega Pavlović. Izvolite.
  • Gosodine prvi potpredsjedniče Parlamenta vama se obraćam proceduralno. Tražeći od vas da ubuduće kada se desi slična situacija vi reagujete sa predsjedavajućeg stola, kada gospodin Sekulić ovako apologetski govori o privatizaciji Telekoma, kao o super poslu, a svi znamo da je to jedan kriminalni posao, u kome su Sjedinjene Američke Države naplatile 100 miliona kazne za korupciju koja se desila u Crnoj Gori. Gospodine Raduloviću ja tražim da ubuduće prekinete u tom trenutku bilo koga, ko tako govori o jednom kriminalnom poslu, a njegova kriminalnost treba da se dokaže pred ovim sudovima ovdje, samo što vi ne dozvoljavate da se otvori ta istraga. Pogotovo od onoga ko takođe ima jednu krivičnu prijavu oko rada sa Telekomom i koja se nalazi u fijoci tužioca. Kada dokažete gospodine Sekuliću vašu nevinost u tom poslu i kada se dokaže na sudovima da ovo nije krađa, a u Americi je dokazano da je krađa onda ćete tako govoriti u ovom Parlamentu.Nemojte da blatite ovaj Parlament.
  • Gospodine Pavloviću, Ja ću vama dati pet minuta, ali ovo nije korektno i ubuduće nemojte tako da radite. Koleginice Jasavić, proceduralno. Izvolite.
  • Gospodine Raduloviću, vama se obraćam. Vi nijeste prekršili Poslovnik, vi ste potpuno uradili sve što je u skladu sa Poslovnikom, vi nemate obavezu da prekinete ni jednog gosta koji dođe ovdje ili bilo šta kaže.Da li je bilo korupcije u Telekomu, a mi iz opozicije tvrdimo da ima osnovane sumnje da je bilo korupcije u Telekomu, to treba da utvrdi tužilaštvo i nadležni sudovi, a ne ovaj Parlament. Ko god ovdje dođeima pravo da slobodno govori. Mi iz opozicije tvrdimo da je bilo osnovane sumnje za korupciju i tražimo od nadležnog tužilaštva i sudova da utvrde o čemu je riječ i da se konačno stavi tačka kako je prodat Telekom i kako je sedam i nešto miliona kome dato u ovoj zemlji? To su vrlo važne stvari.
  • Hvala vam koleginice Jasavić. Znate nešto, da sam ja ovdje juče predsjedavao pet - šest sat, a danas moram sedam - osam sati zbog određenih okolnosti kolega i ja vas molim da poštujemo ovu kuću i prema kodeksu kojeg smo usvojili. Svako može argumentovgano da iznese svoje stavove i ja ću njemu dozvoliti, ali nemojte i ovo malo snage što imam da crpimo na ovaj način. Izvolite kolega Sekulić.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Ja bih vas molio, naše uvažene kolege iz opozicije da podsjetite kao predsjedavajući da je na dnevnom redu Izvještaj Agencije za telekomunikacije za rad u prošloj godini. Takođe, da vas podsjetim da smo mi zakonodavno tijelo, znači mi odlučujemo o donošenju zakona, mi ovdje nijesmo niti tužioci niti suci, a nijesmo ni dželati. Zato bih vas molio da ubuduće proceduralno reagujete sa onim što je vaša pozicija potpredsjednika Skupštine. Imali smo prilike ovdje da ugostimo i vrhovnog državnog tužioca i predsjednicu Vrhovnog suda. Na ove teme nijesam čuo poslanike da raspravljaju tada kada je trebalo, a na svaku od ovih tema mogu uvijek da dobiju odgovor Demokratske partije socijalista. Takođe, ukoliko smatraju kolege iz opozicije mogu da traže od Predsjedništva Skupštine, da napravimo posebnu sjednicu i da ispitamo sve njihove navode. I ja bih vas molio zaista da vodite Skupštinu u skladu sa procedurom. Kažem još jedanput spremni smo za razgovorena bilo koju temu, što se tiče Demokratske partije socijalista nikakav problem nemam oko toga, neka kolege izdvoje, neka pokrenu proceduru kako treba, a ne podmetanje na ovakav način bez procedure i bez osnovnog ljudskog dostojanstva u ovom Parlamentu.
  • Dobro. Ja da vas pitam nešto. Hoće li vi mene da slušate ili nećete? Ako nećete onda radite po svome. Ja neću vama davat žute kartone, niti crvene, niti policiju ovdje dovoditi daleko bilo. Svi zajedno gradimo ovu instituciju i ja se zovam drugi spiker, u Evropskom parlamentu tako me zovu. Znači, usmjeravam, malo dignem atmosferu ako nije stučna, pokušavam da budem po malo šarmantan, ne uspijeva mi neki put, neki put uspijeva. Ja hoću samo dapodržim argumentovanu priču. Molim vas da se vratite na predmet ove priče.Ko kog hoće da priča u ovih sat vremena može da priča. Evo prvo koleginica Kalezić, ona će proceduralno, koće sve proceduralno neka digne ruku? Kolega Pavlović hoće da kaže da je drugačije mislio, nego što je shvaćen. Izvolite.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče, poštovane koleginice i kolege, Zaista zadnji čovjek u politici koga bih doveo u neugodnu poziciju je moj partijski kolega, zamjenik predsjednika moje partije, lider Demokratskog fronta i potpredsjednik Parlamenta profesor Radulović. Osim toga je i moj prijatelj, prema tome nije bila moja ideja niti intencija da dovedem u takvu poziciju,mada jesam doveo, ali sam bio potpuno iziritiran činjenicom, da se u okviru ove teme dnevnog reda jedna trominutna apologija pravi u slučaju Telekom, to jest privatizacije Telekoma koji je, kao što znamo pred američkim sudovima prepoznat kao kriminal i priznat od strane optuženih kao kriminal, pa su potpisali ugovor o priznanju krivice na osnovu koga su platili 100 miliona. Ja se zaista izvinjavam svima vama i potpredsjedniku Parlamenta i koleginice Jasavić, zaista nijesam imao namjeru da ovdje utvrđujemo bilo šta. Ja samo kažem da mislim da to treba da utvrde nadležni organi ove države, ali istovremeno i da se pozabave krivičnom prijavom iz toga perioda koja postoji protiv gospodina Sekulića, koja je osnovana za to, pa onda poslije toga kada utvrde nadležni organi ove države da je sve čisto onda neka gospodin dolazi da nam drži ovdje predavanje, inače, njegom istup sam doživio kao blaćenje ovoga doma.
  • Hvala kolega. Znači, daću vam pet minuta proceduralno, ako ne smirite tenzije međusobne, ja ću prekinuti Skupštinu dok se oladite i dok pođete na druga mjesta, a onda ću ja nastaviti sa radom Skupštine. Ko će još proceduralno? Prvo kolega Jelić.Hoćete li doprinijeti ovome da se vratimo temi ili da prekinem rad, kako god hoćete. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjendiče, Nadam se da ću sa svojom proceduralnom diskusijom doprinijeti da se vratimo temi na koju vi insistirate. U ovom domu je bio pokrenut Anketni odbor oko takozvane afete Telekom. Bio sam jedan od potpredsjednika tog Anketnog odbora. Američka komisija od hartije od vrijednosti na akontaciji tih hartija na američkom tržištu uvidjela je nepravilnosti kod kontacije Dojče Telekoma i na osnovu toga je izrekla kaznu Dojče Telekomu koja je plaćena oko 98 miliona dolara. A, pošto sam imao uvid i dokumenta u onoj gluvoj sobi više puta sam sopštio da ni jedan građanin Crne Gore, govorim o građaninu Crne Gore i privrednom društvu u Crnoj Gori ne pominje se ni u jednom tajnom dokumentu, pominju se neki ljudi i neki ... - prekid Ja apelujem da se vratimo temi, upravo podržavam vas u potpunosti.
  • Hvala. Izvolite kolega Sekuliću.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Kada sam vas pozvao da vodite sjednicu u skladu sa Poslovnikom, smatrao sam da treba da zaštitimo i naše goste. Direktora agencije, gospodin Sekulić, nije od mojih Sekulića a volio bih da jeste, ali u svakom slučaju mislim da mu mi kao Parlament dugujemo izvinjenje, iz prostog razloga što je on zaista vrlo korektno odgovarao na pitanja koja smo mu postavili u ovom Parlamentu, a smatram da je nekorektno napadati ga na ovaj način na koji su uradile naše kolege iz opozicije. Kažem još jedan put, mislim da bi bilo korektnije umjesto da vrijeđamo one koji nijesu tu, da vrlo korektno u skladu sa Poslovnikom otvorimo raspravu po bilo kojoj temi. Kažem još jedan put, mislim da nije dobro da poslanici preuzimaju ulogu i tužioca i sudija i dželata u ovom Parlamentu. Hvala.
  • Hvala. Iz svog stava ja znam sigurno da sa ovakvim stavovima da mora vrhovni državni tužioc, osim moga KAP-a, koji ako preispitaju mnoge druge privatizacije i valjda ćemo doći do istine neko do jednog ili drugog ubjeđenja. Ja se izvinjavam mojima dvjema koleginicama što su malo čekale. Izvolite koleginice Kalezić komentar na komentar gospodina Sekulića. Ne znam iz kojega bratstva, ali nije loše ni ovo bandićko.
  • Čekanje je uredu, jer ovo je Parlament i treba da se radi kako se radi u Parlamentu. Zahvaljujem se Sekuliću, razjasnio mi je jednu nedoumicu i ako ona zapravo nije do kraja razjašnjena, jasno mi je, ali mislim da sam to i saopštila da predpostavljam da agencija nije učestvovala tokom privatizacije,nego je samo regulator, ali drugi dio mi nije ni bi neophodan.Svi građani znaju, da što je više konkurencije kod bilo kojih usluga da je povoljnija situacija za građane. Međutim, ono što ponovo hoću da istaknem u okviru ovo malo vremena to je da nije to baš tako čista situacija. Vi regulišete, operater ima neku imovinu,međutim, operater koristi tuđu imovinu za prihod, a vi je računate, odnosno tretira se kao njegova. E, sada ako se mi građani izborimo za to da povratimo od Telekoma korišćenje naše imovine bogami oni će malo da se preznoje i ja pozivam građane Crne Gore i pozivam institucije da ozbiljno na to obrate pažnju, jer to nije jedini primjer. Privatizacija je imala neke svoje početne korake. Ja čak ne insinuiram da se radilo o zloj namjeri ili uopšte ili pretežno, jer nemam uvid u to i ne bi bilo uredu, ali očigledno je da nijesu procjenjivane stvari kako u suštini stoje, a to je da su građani i lokalne zajednice, i država učestvovali u stvaranju određene infrastrukture i tako dalje, a onda je to privatizovano kao da ti građani nikada nijesu ni postojali. O tome je riječ i ja očekujem podršku agencije da dođe do rasprave ovih pitanja a doće će.
  • Hvala koleginice Kalezić na nešto što je možda i krucijalno i što neće sad Telekom da nam dade, da nam vrati infrastrukturu, to je najvažnija rabota u cijeloj toj priči. Izvolite koleginice Jasavić, do dva minuta.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče, Gospodine Sekuliću, koliko je dobra privatizacija Telekoma najbolje potvrđuje činjenica kakve su nam cijene interneta i očigledno je da se radi o monopolskoj poziciji. Vi ste upravo veoma često na taj način razmišljali i medijima se obraćali tvrdeći da se radi o monopolskom položaju, to su vaše riječi, a monopolski položaj ne može dobiti baš svako. Mogu dobiti oni koji su našli put i našli način kako da obezbijede taj monopol, a kako su oni našli taj put i koji je to način treba da utvrdi tužilac i nadležni sud, odnosno tužilac da prikupi dokaze da mi tvrdimo da ima osnovane sumnje da u skladu sa zakonom dođe do svih dokaza i sud na kraju da utvrdi činjenice. Koliko je dobra privatizacija Telekoma najbolje pokazuje činjenica da svi oni radnici koji su tužili Telekom crnogorskim sudovima nijesu uspijevali u sudskim sporovima pred našim sudovima i to dodatno baca sumnju, jer znamo, ja govorim na osnovu svog iskustva i iznosim svoj stav da crnogorski sudovi nijesu nezavisni, već su zavisni i zavisni su od izvršne vlasti i sve to baca sumnju to što naši građani pred našim sudovima ne mogu da dobiju sudske sporove protiv Telekoma u najvećem broju tužbenih zahtjeva ukazuje da i to može biti dio kompletne priče i o tome takođe treba da sudi tužilaštvo i nadležni sudovi. Na kraju, želim da pohvalim ovo sniženje cijena, jer nebih da iz ovog Parlamenta izađete, a da ...(Prekid)... jer 30% niže cijene od decembra su znatno smanjenje i to će rasteretiti budžete svih korisnika internet servisa i to je vrlo važno. Hvala.
  • Hvala koleginice Jasević. Prelazimo na drugi krug. Jedan, jedini prijavljeni je kolega Perić. Izvolite kolega.
  • Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče, uvaženi gosti, Kada se govori o izvještaju Telekoma ne može čovjek da se ne osvrne na krucijalne pogrešne strateške odluke koje je donijela ova Vlada prodajom, o čemu su govorili prethodnici, ne samo samog Telekoma već i kompletnom infrastrukturom. Uvijek se u privatizaciji kaže da će ta kuća koja dođe, taj strateški partner otvoriti nova radna mjesta, u konkretnom slučaju njih je skoro pa višestruko manje i uvijek se govori o tom novom hau da nas poduči kako šta dalje u najpozitivnijem smislu te riječi, međutim u ovom slučaju javnosti radi Telekom je u trenutku prodaje imao vrlo solidnu infrastrukturu i nije uopšte bilo to nikakvo hajde tako da se izrazim zastiđe, već vrlo savremena Eriksonova oprema, ako baratam dobro informacijom.I zašto sve to kažem? Kada govorimo o infrastrukturi koliko je ona bitna.Mi u ovom trenutku imamo nekoga ko je čvorište za kompletne internet usluge i sad recimo kada se mjeri brzina pristupa internetu.Nijesu svi operateri na tržište ravnopravni, jer pazite na strani 41 izvještaja stoji kako Crnogorski Telekom ima najviše korisnika interneta na fiksnoj lokaciji i vi onda to konstatujete kao privremeno rješenje, testni server instaliran je u mreži Crnogorskog Telekoma i preko nje povezan je internet i iz tog razloga mjerenja su najmjeredostavnija i za korisnike Crnogorskog Telekoma. Ako ovo nije favorizovanje jednog operatera, ja ne znam šta je. I da ne bismo sada kada govorimo o ovim temama i ulazimo prosto u cifre koje jesu velike na godišnjem nivou za dividende se podigli oprilike oko 20 miliona eura nekad i više. Prosto kada govorimo o cijenama komentrišemo unazad 2013. recimo FLAT paket 10 koji jeste dobar paket, evo da ga ja dodatno reklamiram ako je to potrebno, ali cijena je 81,37 eura, u zemlji gdje je prosječna plata oko 480 eura. Znači malte ne 20% primanja ide za jači internet paket. To ne da nije dobra cijena, to je za svaki alarm i negdje koliko god vi da pokušavate agencija ima nevjerovatne limite zbog činjenice da je infrastruktura u rukama multinacionalne korporacije. Međutim, ono što su životna pitanja i što mene posebno zanima jeste šta ste učinili u vezi sa roming cijenama i šta ćete činiti jeste napravljen neki početni korak.Informisani smo oko toga ako imamo tendenciju zemlje Evropske unije malte ne da se on ukida.Gdje smo mi u tom kolopletu, usporedbe radi, bez obzira na te najave gledao sam račune koji su vrlo sporni gdje je cijena rominga vrlo visoka. I još jedna stvar. Zašto kao agencija nijeste preduzeli ništa da, recimo kada se korisnik mobilne telefonije informiše o stanju na svom računu 27. do 30. u mjesecu on ne može da sazna taj podatak. I obavezno se desi neko veliko povećanje u zadnjih četiri ili pet dana. To je jedno ogromno polje koje nije dovoljno iskontrolisano, vi to nijeste prepoznali kao problem, a jeste zaista veliki problem i tu bukvalno na godišnjem nivou može da se dobije po nekoliko miliona eura. I zašto to govorim?Vi kao agencija treba da poslužite tome da jedan od ciljeva da novac ne ide iz Crne Gore u ogromnim iznosima kao kroz protočni bojler kroz ove agencije, nego da budete barem neka vrsta filtera. Trenutno taj filter kao da negdje nije ugrađen da se slikovito izrazim. Prosto vas pozivam da to radite, možete, imate mehanizme, možete da uštedite značajan novac građana Crne Gore i onaj dio koji je isto posebno meni interesantan i moram reći da je meni negdje čitava misterija kako to kada pođete da platite račun u poštu ili ako idete u banku platite ne malo, nego dramatično različite cijene. Nijesam nigdje vidio u izvještaju da ste se bavili time. Opet imamo posla sa monopolistom, usluga je korektna na šalteru, mislim platite račun nije sporno, ali dolazite do toga, da ako neko plaća sve račune preko pošte, da malte ne pola jedne dnevnice da.Zašto?Zato opet, vraćam se kao i prethodne godine da se prebroje pare, uknjiže i to je to. Tu postoji jedno vrlo široko polje neprimjereno velike te marže za tu vrstu usluga i negdje bih volio da to prepoznate kao rizik. U svemu drugom, ja se bojim gdje god da krenemo opet se vraćamo na istu priču o tome da smo Telekom prodali prejeftino, da se iznose ogromni novci i na kraju da smo prodali ono što se zaista ne prodaje - nacionalni resurs i telekomunikacionu infrastrukturu. To se jednostavno ne predaje, vi to imate kao stanje i sad šta, vi sliježete ramenima, ja sliježem ramenima i to je to. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Periću. Prvo da neko odgovori gospodinu Periću do dva minuta ili samo završna riječ. U završnoj riječi nemojte da izazovete neku novu polemiku i buru, tako da je u redu. Izvolite kolega Đurović, iskoristite pravo na završnu riječ.
  • Vezano za naše praćenje imovine operatera. Znači, mi pratimo imovinu operatera, ali ne sa vlasničkog aspekta, nego sa aspekta zajednog korišćenja infrastrukture svih operatera. Mi smo u ovom našem izvještaju, evo na strani 59 dali zajedničko korišćenje elektronske i komunikacione infrastrukture, a to je znači kablovska kanalizacija, to je korišćenje antenskih stubova i to je korišćenje objekata ili zgrada. Evo da vam ne oduzimam mnogo vremena, ali recimo samo što se tiče kablovske kanalizacije u 2013.godini se koristi u ukupnoj dužini od 220 km., što je skoro duplo više nego u odnosu na prethodnu godinu, što znači da je to rezultat rada naše agencije da jednostavno ukomponujemo sve operatere da zajednički koriste infrastrukturu da bi se to odrazilo na cijenu, odnosno na sniženje cijena telekomunikacionih usluga. Što se tiče cijena ADSL-a široko pojasnog pristupa tu smo imali više, da tako kažemo rasprava, apsolutno se slažem sa time, u tom dijelu treba još dosta da se uradi. Vidjeli ste iz samog izvještaja. Što se tiče fiksne telefonije i mobilne telefonije da ne idem sada po cijenama, ali uglavnom naše cijene su niže i od regiona i od zemalja Evropske unije. Skoro sve cijene. Što se tiče cijena široko pojasnog pristupa, odnosno ADSL-a tu smo skuplji od regiona i tu smo mi preduzeli niz aktivnosti. Evo najnovija aktivnost je analiza cijena usluga fiksnog široko pojasnog pristupa interneta u Crnoj Gori koju smo pripremili, koju smo već dostavili resornom ministarstvu i Vladi sa čitavim nizom mjera za sniženje, a kao što je rekao i moj kolega Sekulić 1.decemba ove godine mi smo spustili cijene ADSL-a za 35%. Znači ovdje smo predvidjeli niz aktivnosti u narednom periodu, da te cijene budu još niže. I sa ovim, da tako kažemo popustom od 35% one su veće od cijena u regionu.Međutim niže su cijene korišćenja optičkih kablova nego u regionu po svim parametrima. Što se tiče cijena rominga, vi kao što znate, imali smo Sporazum o sniženju cijena usluge rominga u javnim, mobilnim, komunikacionim mrežama, između ministarstva nadležnih iz oblasti elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije, potpisan je. Evo tačno, ja mislim krajem septembra, jeste 29.septembra 2014.godine, tu suaktivnosti na nivou ministarstava, na nivou regulatora i predvidjeno je da se formira jedno koordinaciono tijelo koje će da sve to prati i implementira. Dogovoreno je da ministarstva, do kraja godine, donesu odnosno predlože Skupštini predloge zakona o dopunama zakona o elektronskim komunikacijama kojim bi se predvidjela ova mogućnsot a da mi, kao regulatori, idemo u implementaciju toga zakona zajedno sa drugim regulatorima iz okruženja. U cilju toga na zadnjem sastanku regulatora koji je bio u Beogradu 10. 12. ove godine i donijeto je niz zaključaka , da vam sada ne oduzimam previše vremena oko toga. Uglavnom , dogovorene su aktivnosti, sve aktivnosti u narednom periodu. Što se tiče ovih cijena, eventualno cijena PTT usluga i cijena nekih usluga koje pružaju banke, što se tiče PTT imamo cijene univerzalne poštanske usluge i te cijene odredjuje poštanski operater donošenjem cjenovnika na koji mi dajemo saglasnost. Medjutim, što se tiče komercijalnih usluga to je u okviru poštanskog operatera. On sam odredjuje te cijene, tako da mi tu nemamo previše uticaja na komercijalne cijene. To su komercijalne cijene pošte, komercijalne cijene banaka. To je tržište koje to treba da reguliše , tako da mi nemamo upliva u tom dijelu. Što se tiče univerzalne poštanske usluge tu smo mi oni koji možemo da utičemo. Ako ima još nešto, spreman sam da odgovorim. Hvala.
  • Hvala kolega Đuroviću. Zahvaljujem se i vama i kolegi Sekuliću na prisustvu. Izvinjavam se ukoliko je bilo nekih konstatacija van nečega što ne priliči ovome domu. Konstatujem da je pretres završen i izjasnićemo se naknadno. Molim vas da imate u vidu da ćete navjerovatnije opet danas govoriti za sljedeću godinu. Uvažene kolege, prelazimo na sledeću tačku - Predlog finansijskog izvještaja sa Izvještajem o radu Agencije za nadzor osiguranja za 2013. godinu. Ovlašćeni predstavnici Agencije za nadzor i osiguranja su Branko Vujović, predsjednik Savjeta Agencije i Biljana Pantović, direktorka Agencije. Oni su tu i pozdravljam ih. Dajem im odmah riječ.Gospodine Vujoviću da do pet minuta iznesete svoje mišljenje vezano za današnju priču. Izvolite.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovani poslanici, Uz nadležnosti i ovlašćenjima utvrdjenih Zakonom o osiguranju Agencija je u prošloj godini sprovodila aktivnosti koje su se odnosile na izmjenu postojećih i donošenje novih zakonskih, podzakonskih akata u cilju unapredjenja regulatornog okvira za oblast osiguranja i uskladjivanja sa zahtjevima relevantnih evropskih direktiva. Zatim, rješenja posrednih i neposrednog nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje i društva za stupanje i posredovanje u osiguranju, rješavanju po pritužbama osiguranika i drugih korisnika osiguranja, izdavanjem dozvola i ovlašćenja i saglasnosti, izvještavanje o stanju na tržištu osiguranja, saradnju sa institucijama u zemlji i inostranstvu, kao i učešće u procesu pripreme pregovora i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Agencija je u 2013. godini je donijela osam podzakonskih akata kojima je bliže propisala uslove za izdavanje dozvole za obavljanje poslova osiguranja i načina ispunjavanja i dokazivanja ispunjenosti tih uslova, postupak odlučivanja po prigovorima osiguranika i trećih oštećenih lica, sadržaj knjige šteta, načina obračuna margine solventnosti, oblika imovine u kojoj društva za osiguranje ulažu i deponuju sredstva tehničkih rezervi, 1/3 kapitala što je zakonska obaveza, sadržinu mišljenja i ovlašćenja aktuara, uslove za polaganje i način polaganja program stručnog ispita za obavljanje poslova ovlašćenih aktuara. Pored navedenog agencija je u 2013. godini izradila je i Nacrt Zakona o stečaju koji je već sada upućen Skupštini. Neposredne kontrole poslovanja vrše se u cilju utvrđivanja usklađenosti poslovanja društava sa zakonom, podzakonskim aktima i drugim propisima, ali i postupanje u skladu sa strukom, načelima i standardima osiguranja navedenim kontrolama utvrđene su i nezakonitosti i nepravilnosti koje se u najvećem dijelu odnose na tačnost i pouzdanost dostavljanih podataka, primjenu internih akata kojima je uređeno poslovanje društava, ali i postupanje koje nije usklađeno sa donošenim pravilima i procedurama, kao i međunarodnim računovodstvenim standardima. Kao rezultat aktivnosti posrednih i neposrednih kontrola poslovanja, agencija je izrekla i određeni broj mjera nadzora kontrole koje se odnose na izrečene mjere za otklanjanje zakonitosti i nepravilnosti u poslovanju, kao i napisana upozorenja za manje nepravilnosti koje ne utiču neposredno na poslovanje, ali koje bi u budućem periodu mogle bitno uticati na finansijsko poslovanje društava i na prava osiguranika. Agencija u 2013. godini po prvi put je izrekla mjeru zabrane obavljanja djelatnosti aktuara jednog društva za životno osiguranje na period od godinu dana. U cilju zaštite, odnosno sprječavanja ugrožavnja interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja, agencija u 2013. godini primila i obradila 19 prigovora na rad društava za osiguranje. U postupku po primljenim prigovorima agencija je utvrdila da je sedam prigovora osnovano, da su isti završeni isplatom nespornog dijela, odnosno dodatnog iznosa do okončanog drugostepenog postupka pred društvom.Kod dva prigovora stranka je upućena na vještačenje, odnosno druge radnje u skladu sa ugovorom, dok je šest stranaka upućeno na sud radi ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Kod ostalih prigovora, agencija je utvrdila neosnovanost, odnosno nenadležnost. U prošloj godini ostvarena je intenzivna saradnja kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu. Tokom prethodne godine predstavnici agencije su aktivno učestvovali na svim godišnjim sastancima regulatora za grupe koje posluju na crnogorskom tržištu, van su Crne Gore, njih je ipak najviše. Agencija je prošle godine bila domaćin i organizator šeste regionalne konferencije supervizora Centra Jugoistočne Evrope na kojoj su razmijenjena iskustva u dijelu sprečavanja pranja novca, diskutovalo se u vezi spoljnih revizora u oblasti osiguranja i zahtjevima, testiranjima za menadžment osiguravajućih društava. Agencija je u skladu sa zakonskim obavezama i o finansijskom poslovanju pripremila finasijski iskaz za 2014. godinu koju uključuje bilans tanja, bilans uspjeha i bilans novčanih tokova. Svi izvještaji su pripremljeni u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji i međunarodnim računovodstvenim standardima finansijskog izvještavanja. Nezavisnom revizorskom, finansijskom analizom potvrđena je istinitost i aktivnost finansijskog stanja prikazanog u izvještaju. U 2013. godini ostvaren je ukupan prihod od 697.167 eura, niži je za 4,3% od planiranog nivoa, dok su rashodi oko 650 hiljada i niži su za 1% od ostvarenih u 2012. godini. Napravljene su uštede oko troškova konsultantskih usluga, kod troškova seminara. Troškovi zarada su nešto veći, jer smo imali 16 zaposlenih na kraju prethodne godine, a sada ih je 21 i to je konačno taj broj zaposlenih koji je potreban agenciji u skladu sa sistematizacijom. Iskazan je pozitivan rezultat od 46.509 eura u 2013. godini.Ta sredstva su prenijeta na budžet. Hvala.
  • Hvala i Vama gospodine Vujoviću. Prelazimo na raspravu. U ime Kluba DPS-a kolega Gegaj. Izvolite kolega.
  • Hvala potpredsjedniče. Poštovani gospodine Vujoviću, poštovana gospođo Pantović, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, Na početku ću reći da je Izvještaj Agencije za nadzor osiguranja za prošlu godinu metodološki dobar, sveobuhvatan i korektno urađen. Kao što smo čuli i od direktora agencije ukupan prihod u prošloj godini je iznosio 697 hiljada eura i bio je niži 2% od izvještaja iz 2012. godine. Rashodi su bili na nivou 650 hiljada eura, što je 3,8% niže nego 2012. godine. Dakle, izvještaj je pokazao manje ostvarene prihode, ali su rashodi smanjeni za više od 20 hiljada eura. Agencija je u prošloj godini donijela određeni broj mjera nadzora kontrole koji se odnose na izrečene mjere za otklanjanje nezakonitosti. U prošloj godini u izvještaju se može vidjeti da je bilo 19 prigovora na rad društva za osiguranje. Agencija je utvrdila da je sedam prigovora osnovano, dva prigovora upućena na vještaćenje, šest stranaka upućeno na sud radi ponovnog utvrđivanja činjeničnog stanja, a kod ostalih prigovora je utvrđena neosnovanost, odnosno nenadležnost. Troškovi konsultanskih usluga znatno su smanjeni, a povećani su troškovi neto zarada, jer su popunjena sva radna mjesta predviđena sistematizacijom što je po meni urađena dobra stvar. Isto tako je za pohvalu činjenica da je Agencija za nadzor osiguranja ispoštovala sve preporuke u smislu organizacije i racionalizacije, dakle u svakom aspektu. Dobro je isto tako, što su pojedina društva kažnjena i novčano zbog nepoštovanja zakona. Očigledno se vidi da je regulatorni okvir u Crnoj Gori usklađen sa evropskom praksom i da je tržište Crne Gore u regulatornom smislu na približno i približno istom nivou u odnosu na zemlje u okruženju. Međutim, iako osiguranje u Crnoj Gori ima dugu tradiciju, ako uporedimo učešće životnog osiguranja u Crnoj Gori sa zemljama Evropske unije, onda možemo konstatovati da smo u velikom zaostatku. Globalna ekonomska i finansijska kriza je u određenoj mjeri uticala na rezultate u sektoru osiguranja. U Crnoj Gori kao i u zemljama regije još nije razvijena i prepoznata potreba za korišćenjem SI benefita tržišta osiguranja. U tom smislu kontinuirana edukacija i promocija proizvoda od društva za osiguranje predstavlja jedan od osnovnih preduslova za korišćenje usluga osiguranja u većoj mjeri. Jedan od značajnih faktora svakako je i smanjena kupovna moć privrednih subjekata i građana koji djeluje limitirajuće na korišćenje mogućnosti koje pružaju usluge osiguranja. Takođe, po meni neophodnost, a možemo reći, neminovnost za razvoj ovog tržišta u Crnoj Gori je da društva za osiguranje obezbijede konstantnu stabilnost ili likvidnost poslovanja kao i ažurnost u izvšavanju obaveza da zadrže dobru kmunikaciju sa klijentima i stalno unapređuju kvalitet proizvoda uz naravno adekvatno informisanje korisnika osiguranja. Mislim da bi bilo dobro da kompanije koje se bave životnim osiguranjem izdavaju edukativne brošure, to jest informatore koji bi se besplatno distribuirali i na taj način bi došlo do promovisanja, dakle mislim boljeg promovisanja usluge životnog osiguranja. Pripremajući se za ovu diskusiju došao sam do nekih podataka koji su globalni, a koji su po meni interesantni zbog javnosti da se saopšte, a tiču se osiguranja, recimo osiguranja motornih vozila. Naime svi mi dobro znamo da ogromna snaga je koncentrisana u motornim vozilima koja se stalno povećava i posvojoj prirodi predstavlja jednu od najvećih opasnosti koja prijeti savremenom čovječanstvu, jer čak 1,2 miliona ljudi u svijetu svake godine izgubi život, 50 miliona ljudi svake godine zadobije tjelesne povrede, samo u razvijenim zemljama štete iznose 65 milijardi dolara. Dalji razvoj ovog segmenta finansijskog sistema kod nas svakako je limitiran opštim ekonomskim uslovima, a potrebna je sistemska podrška.Za dalji razvoj ovog tržišta bitni su poreski i drugi podsticaji za životno osiguranje. Kod privrednih subjekata treba razvijati spoznaju da osiguranje nije samo trošak već investicija koja poslovanje štiti od različitih rizika i obezbjeđuje mu kontinuitet. I na kraju moram naglasiti da već nekoliko godina izvještaje koje dobijamo od strane Agencije za nadzor osiguranja su za svaku pohvalu stručno i profesionalno pripremljeni. Naravno da ću podržati Izvještaj, a isto tako pozivam i druge poslanike da to isto čine. Toliko i hvala vam.
  • Hvala kolega Gegaj. Riječ ima koleginica Jasavić. Izvolite.
  • Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani građani, poštovani gospodine Vujoviću, gospođo Pantović, Imala sam priliku da pročitam ovaj Izvještaj i negdje zaključujem da agencije imaju ključnu ulogu u nadzoru i kontroli tržišta zbog koje su osnovane. Ključna stvar je u takvim poslovima da se prati primjena zakona i da se negdje izriču i mjere nadzora, a važnije od mjera nadzora jeste da se prati postupanje po mjerama nadzora. Vidim da je ranije bilo problema sa troškovima konsultantskih usluga, vidim da je to smanjeno, to je dobro, vidim da su imali 16 zaposlenih a sad imate 21. Sve je to objedinjeno i suština priče je da treba pozdraviti aktivnosti koje se odnose na mjere nadzora i kontrole tržišta osiguranja i treba pozdraviti to što ste u izvještajnoj godini vršili kontrolu i Grawe osiguranja i Atlas Life osiguranja i Merkur osiguranja i Wiener osiguranja i Sava Montenegro i Unica osiguranja, vršili ste i kontrolu društava za zastupanje i posredovanje u osiguranju d.o.o 2 i APO Plus d.o.o i iz izvještaja imamo sve mjere nadzora tačno sa rješenjem o izricanju mjere sa postupanjem po mjerama nadzora i tačno se moglo da vidim šta ste radili, koji su efekti vašeg rada. I kada negdje kao poslanik imam ovakav izvještaj koji je za mene detaljan, koji mogu da lako čitam da dođem do rezultata koji negdje govore, spremna sam da podržim ovakav izvještaj stim što bih imala pitanje za Vas gospodine Vujoviću. Veoma često se pominje pitanje objedinjavanja regulatornih tijela zbog racionalizacije trošenja sredstava pa me zanima kakvo je Vaše viđenje te ideje? Šta mislite o tom predlogu? S tim što bi to bilo podijeljeno u sektore na način da svaki sektor vrši nadzor nad tržištem koji je u djelokrugu nadležnosti pojedinih postojećih regulatora. Zanimalo bi me da čujem šta mislite? Sledeće pitanje koje bih da postavim, a voljela bih da čujem odgovor, šta mislite o opravdanosti osnivanja nacionalnog društva za reosiguranje i osiguranje? To su dva pitanja na koja bih željela da dobijem odgovor i čisto da dobijem Vaš stav, pa bi onda mogli dalje da razgovaramo na ovu temu. Hvala.
  • Hvala koleginice Jasavić. Gospođo Pantović. Možete sad da komentarišete, pa onda ćemo to napraviti kao i komentar i završnu riječ pošto se nažalost niko drugi od poslanika nije javio, a mene to živo interesuje zato što mi jedan član porodice radi magistarski rad na ovome. To je veliki resurs u velikim državama, nažalost kod nas potencijal koji nije još dovoljno iskorišten. Izvolite, uz komentar. Znači, možemo i kasnije završnu riječ. Izvolite gospodine Vujoviću.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Zahvaljujem se poslanicima na učešću u diskusiji i na njihovoj podršci ovakvom načinu izvještavanja rada agencije. Zaista se slažem da ovi resursi nijesu još uvijek ni izbliza iskorišćeni. Ono na čemu zaista svake godine posebnu pažnju poklanjamo jeste to pitanje edukacije. Da vas samo podsjetim da smo mi prije dvije godine već tada organizovali konferenciju kojom su se bavili životnim osiguranjem i uključenjem banaka u životno osiguranje. To je već dalo značajne rezultate i već za tri kvartala ove godine imamo preko 20% povećanje životnog osiguranja. Mi smo takođe organizovali međunarodnu konferenciju koja se ove godine bavila pospješivanjem osiguranja u poljoprivredi. Planiramo za iduću godinu da organizujemo konferenciju koja će se baviti životnim osiguranjem, sve u namjeri da kroz te vidove edukacije pospješimo interes korisnika osiguranja i da iskoristimo zaista što jesu kao što ste Vi gospodine Gegaj rekli, pogodnosti koje može osiguranje ako se koristi na pravilan način da pruži. Jeste to obaveza društva za osiguranje da promovišu svoje proizvode, jesu tu napravljeni neki koraci vezano za neke štampane publikacije, nije to dovoljno, moja je namjera to sam već predložio Udruženju osigurača da mi ipak angažujemo uz naše finansijsko učešće profesionalnu PR agenciju koja bi osmislila način komunikacije s javnošću u smislu edukacije kad je u pitanju osiguranje. Nadam se da ću imati podršku Društva za osiguranje da to već u narednoj godini realizujemo. Kada je u pitanju status agencija tu imamo podijeljena iskustva i u neposrednom okruženju. Dakle, negdje su agencije organizovane upravo ovako kao što je naša agencija. Vjerujem da to ima svojih prednosti. Imamo iskustva doduše u okruženju da je dio poslova prenijet zapravo na ovlašćenje udruženju, a dio poslat centralnim bankama kao što je recimo u Srbiji, u Makedoniji je isto kao kod nas. Čini mi se ako bi se moglo govoriti o nekoj racionalizaciji i objedinjavanju onda bi to po mom mišljenju trebalo ići više vezano za finansijski sektor, za Centralnu banku, Komisiju za hartije od vrijednosto, Agenciju za nadzor osiguranja čini mi se da bi to imalo neku svoju cjelishodnost. Naravno, opet uvažavajući i one prednosti koje imamo kao regulator u načinu funkcionisanja koji sad postoji. Mi smo i na našem matičnom Odboru i u više navrata i u prethodnim godinama govorili o tome da li je sada isplatlivo da mi osnujemo svoju državnu zapravo Društvo za osiguranje i reosiguranje. Tada smo rekli da mi ćemo pružiti sve informacije i podršku izradi nekog elaborata koji bi pokazao tu opravdanost. Vi znate da na ovom tržištu našem, malom, moramo reći malom, sa finansijskog aspekta imamo 11 društava. To je već dovoljno veliki broj društava i dosta jaka konkurencija imajući u vidu da imao i društva čije su matične kompanije iz razvijenih tržišta osiguranja kao što je Austrija, već imamo pet društava, Slovenija dva društva, Italija, Delta Generali. Dakle, čini mi se da ne možemo više računati na onaj period kada smo imali državnu osiguravajuću kuću u kojoj smo mi mogli bez nekih procedura, javnih nabavki dodjeljivati poslove osiguranja, moralo bi to biti opet ... tržišta po svim uslovima i kriterijuma, čini mi se da u ovakvoj konkurenciji, sada ponovo sa jednim, rekao bih, ograničenim kadrovskim potencijalom u Crnoj Gori kada je osiguranje u pitanju ili postavljanje aktuara u Crnoj Gori kad mi još uvijek nemamo crnogorskog građanina koji je školovan i aktuara. To već radimo, jer smo tri kandidata već pripremili za to, mislim da su završili sve ispite. Dakle, čini mi se da još ne bih mogao prepoznati taj interes s obzirom na ovo sadašnje stanje i na konkurentnost koju imamo na tržištu osiguranja. I ono što mogu da vas obavijestim jeste da imamo jednu zaista intenzivnu saradnju sa regulatorima i zaista sam zahvalan i regulatorima iz Austrije i Slovenije sa kojima zajedno sprovodimo kontrolu osiguranja i u našim društvima da bi primijenili ista pravila i kriterijume kao što se to radi u njihovim matičnim kućama. I s druge strane naši predstavnici prisustvuju svakom godišnjem kolež mitingu na kojim se analizira poslovanje na nivou grupe. Tako smo i mi u poziciji da imamo informacija što se to dešava na nivou grupe bez obzira je li to Unika, Winer ili Grave ili neko drugo osiguranje. Tako čini mi se da imamo jednu dobru praksu da pratimo i slijedimo te standarde međunarodne i sugerisao bih i mlađim kolegama koji se, ovim mlađim kolegama koji se kandiduju da se bave ovim poslovima da prosto iskoriste iskustvo ili naše informacije ili podatke ili materijale stručne koji mogu biti od koristi svim onima koji se žele baviti ovim poslom.
  • Hvala, gospodine Vujoviću. Čitao sam taj nacrt magistarskoga i uputio sam ga i kod Vas. Mislim čak i da je dolazio da je koristio te materijale. Te komparacije između naše države i drugih država to je ogromno. To je jedan ogromni resurs i potencijal ne samo da te pare dođu u agenciju, nego da te pare se oplode na tržištu, na konkurenciji onda će one da dostignu pravu vrijednost, 15, 20% finansijske podrške na tržištu je u pojedinim državama. To je strašno, a to su ogromni novci. Izvolite.
  • Da iskoristim priliku da kažem da će od 1. februara najmanje 5% biti manje cijene za osiguranje vozila. Dakle, počećemo u idućoj godini, počećemo sa primjenom bonus maus. Trebaće nam par mjeseci u Udruženju da se informacioni sistem obezbijedi koji daje pune informacije a onda će biti iz godine u godinu po onim skalama kao što je to u zemljama u okruženju.
  • Hvala gospodine Vujoviću na ovoj informaciji. Konkurencija, zdrava konkurencija čini čudo. Međutim, dvije, tri firme mogu da drže monopole, zato ste vi zaduženi da i od toliko firmi 10,11 stvorite zdravu konkurenciju i da te pare oni ne čuvaju u kase nego da ih oplode na tržištu . Zahvaljujem se na prisustvu, pretres je završen izjasnićemo se kolege naknadno o njemu. Uvažene kolege prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda.To je Predlog finansijskog izvještaja sa Izvještajem o radu Agencije za ljekove i medicinska sredstva za 2013. godinu. Ovlašćeni predstavnik Agencije za ljekove i medicinska sredstva je doktor Milorad Drljević, direktor Agencije. On je tu. Pozdravljam ga. On će nas uvesti u priču o ovoj tački. Izvolite gospodine Drljeviću.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, Kao što znate Agencija za ljekove i medicinska sredstva je nezavisna stručna i naučno regulatorna institucija koja vrši javna ovlašćenja u skladu sa dva zakona sa Zakonom o ljekovima i Zakonom o medicinskim sredstvima. Finansijski izvještaj Agencije za 2013.godinu koji je pred vama urađen je u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, a finansijski izvještaj podliježe godišnjoj reviziji od strane nezavisnog ovlašćenog revizora koji je angažovao nadzorni Odbor agencije. Na taj način je obezbijeđen uvid u zasnovanost načina finansiranja agencije na opšte prihvaćenim principima, legalnosti i objektivnosti i transparentnosti. Finansijski iskaz za 2013. Godinu, analitički prikaz strukture prihoda i rashoda kao Izvještaj nezavisnog revizora su sastavni dio materijala koji je podijeljen svim poslanicima. Agencija je tokom 2013. godine svoje poslovanje usklađivala sa usvojenim Finansijskim planom, zakonskim rješenjima kojima je regulisan status agencije i opredijeljeno njeno poslovanje. Poslovne aktivnosti koje je agencija sprovodila u toku 2013. godine dali su negativan finansijski rezultat u iznosu od 3.893 eura a ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 1.034.937 eura, odnosno ukupni rashodi u iznosu od 1.038.831 euro. Smatramo da je ovo dobar rezultat imajući u vidu činjenicu da se agencija u toku maja 2013. godine uselila u novu savremenu poslovnu zgradu koju smo dijelom opremili iz donacija, a dijelom iz sopstvenih sredstava, a sa useljenjem su, naravno, porasli troškovi održavanja objekta i zbog prekoračenja rokova gradnje smo još pet mjeseci plaćali zakup. U poređenju sa planiranim ostvareni prihod tekućeg perioda bilježi lošiju dinamiku priliva za 5,7 indeksnih poena. Kada su u pitanju rashodi, racionalno korišćenje sredstava opredijeljenih za rashode može se zaključiti da u cjelini gledano nije bilo prekoračenja planiranih izdataka te da je trošenje raspoloživih sredstava bilo u skladu sa dinamikom priliva. Ukupno ostvareni rashodi agencije su niži za 0,4 % od planiranih. Ovaj izvještaj prati Izvještaj revizora sa pozitivnim mišljenjem i stavom da finansijski iskazi prikazuju realno i objektivno finansijsko stanje sa stanjem na dan 31.12.2013. godine. Kada je u pitanju Izvještaj o radu agencije bitno je naglasiti da sve poslove iz svoje nadležnosti agencija obavlja u skladu sa usvojenom politikom kvaliteta i sigurnosti informacija koja je dio integrisanog sistema menadžmenta kvalitetom i sigurnosti informacija za koji smo sertifikovani prema standardu ISO 9001 2008 I ISO 271 2005 i kao jedina institucija u državnom sistemu Crne Gore koja je uspjela da objedini te standarde. U toku 2013. godine radili smo sa 35 zaposlenih od kojih su 90% visokobrazovani ljudi, 26 njih je medicinske struke. Aktivnosti koje smo sprovodili u oblasti zakonodavstva su nastavljene u pripremi draftova odgovarajuće podzakonske regulative. U 2013. godini otpočet je IPA projekat razvoja infrastrukture kvaliteta i metodologije koja je posvećena harmonizaciji nacionalne legislative u oblasti protoka roba vezano za poglavlje 1 u kojem je aki vezan za ljekove i medicinska sredstva. Pored ovog poglavlja zaposleni u agenciji učestvuju i u poslovima pregovaranja u poglavlju 7 koje je vezano za intelektualnu svojinu, u poglavlju 12 vezano za bezbjednost hrane veterinarstva i FITO sanitarni nadzor kao i za poglavlje 20 preduzetništvo i industrijska politika. Vezano za posao u okviru svoje nadležnosti uočen je značajan napredak u poboljšanju i povećanju obima rada stim što ako samo uporedimo podatak da je primjeljeno 254 nova zahtjeva za registraciju lijeka, a da je istovremeno izdato 435 rješenja o stavljanju lijeka u promet, onda to dovoljno govori koliki napor su uradili zaposleni iz agencije. Treba napomenuti i da smo posebne aktivnosti radili i u oblasti informacionih sistema i Web sajta, jer je to praktično posao koji je neophodan da bi uspješno agencija mogla obavljati svoje aktivnosti i 2013. godina je godina kontinuiranog razvoja i nadgradnje informacionog sistema i podizanja informatičkih kapaciteta na viši nivo u novom poslovnom objektu. U Izvještaju su navedene precizno sve aktivnosti koje su rađene u ovoj oblasti i posebno bih izdvojio uvođenje dokument menadžment sistema, alata za elektronski strukturiranu dokumentaciju i portal agencije. U svim ostalim oblastima koje su u nadležnosti agencije su napravljeni vidljivi pomaci i napomenuo bih još da u oblasti farmako alijanse Crna Gora je ušla u top 20 zemalja po kvalitetu prijava vezano za prijavu neželjenih reakcija na ljekove iako još uvijek nemamo dovoljan broj prijava koje bi nas i u tom smislu svrstale u najbolje organizovane zemlje. U izvještaju je navedeno i posebno kroz upoređivanje sa prethodnim izvještajima o radu vidjeti napredak u naučnom potencijalu agencije i kroz analizu izvještaja je vidljivo koliko smo napredovali vezano za izradu izvještaja koji se odnose na kvalitet lijeka bezbjednosti efikasnost i da su naši stručnjaci postali prepoznatljivi i u regionu, tako da izvještaj koji oni rade su prihvatljivi za sve zemlje regiona. Te pohvale su stigle sa više strana, ali u svakom slučaju je važno da su stigle od evropskih zemalja i od evropske agencije za lijekove. Evo toliko za uvod i hvala.
  • Hvala, gospodine Drljeviću. Izvinjavam se jer se usaglašavamo oko dnevnog reda, jer moramo završiti mnogo tačaka i dolazimo u cajtnoc, tako da smo Vas možda omeli, pa se zbog toga izvinjavam. Imamo dosta prijavljenih u ime klubova. Sa opravdanošću važnosti teme prva koleginica Kovačević. Izvolite, koleginice.
  • Hvala potpredsjedniče. Kolege poslanici, poštovani građani, uvaženi gospodine Drljeviću, Pred nama je veoma kvalitetan i stručan Izvještaj o radu Agencije za ljekove. Sigurna sam da dijelim mišljenje svih poslanika. Potvrda moje konstatacije zasnovana je na sledećem: Crnogoraska Agencija za ljekove i medicinska sredstva je visoko-stručna, naučna i regulatorna institucija. Regulatorni dio nadležnosti ove agencije se odnosi na praćenje životnog ciklusa lijeka, a to se odnosi na porijeklo sirovina od kojih se pravi lijek, na samu proizvodnju lijeka, načina distribucije lijeka, primjenu lijeka u terapiji, praćenju eventualnih neželjenih reakcija prilikom primjene lijeka. Svi ovi poslovi zahtijevaju jako visok nivo multidisciplinarnih znanja i onda je potpuno jasno zašto su kroz ovu instituciju na najtransparentniji način znanje i nauka stavljeni u funkciju krajnjeg korisnika, to jest pacijenta ili građanina. Praćenje Izvještaja o radu agencije je lako uočiti kontinuirani napredak i rad stručno načunog potencijala te institucije. O tome svjedoči i dobijanje sertifikata od strane Ministarstva za nauku, naučnoistraživačku djelatnost kao i protokol o saradnji sa farmaceutskim i medicinskim Kliničkim centrom Crne Gore i Institutu za javno zdravlje, Vojno medicinsku akademiju kao i drugim obrazovnim i naučnim institucijama iz zemlje i regiona. Ovakava koncept razvoja višestruko, ali zahtijeva izuzetno odgovoran rad posvećenost poslu i spremnost na kontinuirano unapređenje znanja. Zbog ovakve odgovornosti agencije kontinuiranog rada ova agencija zato i postiže visok rast internih ali eksternih stučnih potencijala, obezbjeđuje razvoj institucije koji ne bi bio moguć sopstvenim sredstvima niti uz pomoć Budžeta Crne Gore. Stvaraju se stručni i naučni potencijali za poslove u oblasti ljekova i medicinskih sredstava i zdravlja koje će Crna Gora morati da preuzme sa raznim komitentima Evropske unije. Kroz Izvještaj o radu agencije za 2013. godinu vidljiv je značajan napredak u jačanju internih kapaciteta agencije kao i eksternih kapaciteta iz Crne Gore čime se postiži i ekonomski efekat u smislu smanjenja odliva sredstava iz Crne Gore. Veoma značajna djelatnost agencije prikupljanje i obrada podataka i priprema Izvještaja o potrošnji ljekova u Crnoj Gori. To se radi u skladu sa članom 93 ; 107 Zakona o ljekovima i Pravilnikom u obliku sadržaja o periodu i načinu dostavljanja izvještaja o prodaji ljekova. Sa obezbjeđenjem ovih izvještaja od 2009. godine po prvi put u Crnoj Gori je dostupan sveobuhvatan pregled potrošnje i u privatnom i u javnom sektoru, odnosno podaci za ukupno tržište ljekova u Crnoj Gori. Podaci se dobijaju od veledrogerija koje imaju dozvolu za promet, za prikupljanje i izradu izvještaja o potrošnji agencija, koristi metodologiju Svjetske zdravstvene organizacije. Na taj način Crna Gora je ušla u međunarodni sistem praćenja potrošnje ljekova. To je svakako doprinijelo identifikovanju problema, sprovođenju kontrole, pokretanju edukativnih aktivnosti potrebnih intervencija kao i praćenje ishoda. Na osnovu dobijenih podataka agencija je analizirala potrošnju ljekova iz grupe ljekova u svijetu globalne borbe protiv rezistencije, naravno uz poznatu praksu neracionalnog propisivanja i izdavanja ljekova bez recepata. Tako je za 2011. godinu utvrđena potrošnja ljekova u Crnoj Gori, to jest antibiotika. Koliko je tad bila visoka potrošnja najbolje govori podatak da u najvećem broju zemalja Evropske unije u 2010. godini bila ispod 22,38. Na osnovu tih podataka i preporuka Ministarstvo zdravlja je preduzelo mjere koje su dovele do smanjenja potrošnje, ali se na njihovoj primjeni i kontroli mora i dalje raditi. Veliku pažnju agencija je posvetila implementaciji nove direktive iz farmaceutskog paketa propisa Evropske unije koja se odnosi na transparentnost. Nacionalni autoritet u oblasti ljekova i medicinskih sredstava transparentnost i otvorenost su važni faktori za sticanje i održavanje i jačanje povjerenja svih zainteresovanih strana. To su u prvom redu građani, ali i stručna javnost farmaceutska industrija. Kako bi ispunila ova očekivanja agencija je kroz realizaciju druge faze svog informacionog sistema realizovala projekat portala agencije koji omogućuje unapređenje i kvalitet informacija. Realizacija ovog projekta je omogućila pristup velikom broju informacija. Na javnom dijelu portala mogu se naći elektronski registri ljekova medicinskih sredstava koji se mogu prepoznati po više kriterijuma. Mogu se naći i baze podataka o registrovanim veledrogerijama, proizvođačima, kliničkim ispitivanjima ljekova, potrošnji i drugim podacima iz nadležnosti agencije. Na kraju poslanički Klub Demokratske partije socijalista daće pozitivno mišljenje o radu ove agencije. Hvala.
  • Hvala koleginice Kovačević. U ime Demokratskog fronta koleginica Đurašković. Izvolite koleginice.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Uvaženi doktore Drljeviću, poštovane koleginice i kolege, poštovani građani, Agencija za ljekove i medicinska sredstva je formirana kao nacionalno-regulatorno tijelo, odnosno stručno-naučna institucija sa nadležnostima u oblasti zaštite javnog zdravlja. Misija agencije da odgovornim i stručnim radom obezbijedi da na farmaceutskom tržištu Crne Gore budu prisutni kvalitetni, bezbjedni, efikasni i racionalno upotrebljeni ljekovi i medicinska sredstva. Da li je to tako u svakodnevnom životu građana, vidjećemo. Agencija za ljekove i medicinska sredstva se u 2013. godini preselila u novo izgrađeni projekata sa savremenom informaciono komunikacionom opremom gdje su stvoreni uslovi za realizaciju projekta osnivanja laboratorije za detekciju falsifikovanih ljekova kao i kontrolu standardnih ljekova. Pitanje glasi: Svjesni realne činjenice da je tržište ljekova bilo preplavljeno i falsifikovanim ljekovima, koliko ste falsifikovanih ljekova do sada registrovali i otkrili ? Mala digresija. Novinski oglasi su puni raznih oglasa za ponudu ljekova od vijagre do čudotvornih melema. Dalje, jedna od nadležnosti Agencije za ljekove i medicinska sredstva je i praćenje bezbjednosti ljekova kao i neželjena dejstva ljekova koji su u prometu. U izvještaju navodite da je bilo dostavljenih prijava o neželjenom dejstvu ljekova od strane zdravstvenih radnika direktno ili preko nosilaca dozvole za lijek. Prijavu ste proslijedili Kolaborativnom centru Svjetske zdravstvene organizacije u Upsali Švedska, to pohvaljujem. Kao agencija na prijave ste poslali i individualni stručni odgovor zdravstvenom radniku koji je prijavu poslao kao i odgovornoj osobi proizvođača lijeka. Takođe, svaka čast za to. Međutim, red bi bilo da se i pacijenti, odnosno građani odmah obavijeste i opomenu o neželjenom dejstvu datog lijeka putem sredstava javnog informisanja i putem medija. Skrećem pažnju da se prema istraživanjima evropskih zdravstvenih institucija Crna Gora nalazi na prvom mjestu u Evropi po potrošnji antibiotika i sedativa po glavi stanovnika. Zabrinjavajuće je da u Crnoj Gori imamo ogromnu potrošnju ljekova što iziskuje detaljne analize i monitoring kojima bi se identifikovao uzrok ove pojave. Vjerovatno neka muka velika na naš narod čim se toliko ljekova koristi. Tokom 2013. godine agencija nije otpočela sa sprovođenjem postojeće uredbe o kriterijumima za određivanje maksimalnih cijena ljekova. Evidentno je da su ljekovi u Crnoj Gori skuplji od ljekova u zemljama okruženja. Nadam se da ste to uspjeli da uradite u 2014. godini. Što se tiče Finansijskog izvještaja - poslovne aktivnosti koje je agencija sprovodila u toku 2013. godine dali su negativan finansijski rezultat u iznosu od 3.893 eura. Malo je falilo pa da budete idealan domaćin obzirom da se sami finansirate od svojih sredstava. Zaista ste uspjeli na sve vaše okolnosti koje ste imali u protekloj godini da dobro poslujete. Hvala lijepa.
  • Hvala i Vama koleginice Đurašković. Riječ ima takođe doktor, ljekar, kolega Nišavić. Izvolite, kolega.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Uvaženi gospodine Drljeviću danas imamo Finansijski izvještaj i Izvještaj o radu Agencije za ljekove i medicinska sredstva u 2013. godini. Agencija za ljekove i medicinska sredstva koja je formirana kao nacionalno regulatorno tijelo sa nadležnostima u blasti zaštite javnog zdravlja putem dostupnosti efikasnih prihvatljivo bezbjednih ljekova odgovarajućeg kvaliteta. I odmah da kažem, a što se ne odnosi na vaše obaveze iz ove definicije dostupnosti pojedini ljekovi tokom 2013. godine permanentno nijesu bili dostupni građanima Crne Gore. Mislim bukvalno na dostupnost jer je evidentna nestašica ljekova posebno onih za liječenje hroničnih bolesti. Znam da to nije u vezi sa ovom agencijom, ali želim i ovom prilikom da potenciram ovaj problem. Znam da je vaše da stvorite pretpostavke da ljekovi budu u apotekama Crne Gore, a iz izvještaja vidim da ste to u 2013. godini radili na kvalitetan način. Ali, vaš zadatak je da na visoko stručan i odgovoran način povećate stepen funkcionisanja sistema zdravstvene zaštite, posebno segmenta potrošnje i registracije ljekova. Pitam vas, da li je i u kolikom obimu bilo u 2013. godini u upotrebi nelegalno proizvedenih i uvezenih ljekova, a koji svakako nijesu prošli vašu agenciju? Pitam vas takođe, koliko ste izvršili upisa i ispisa u registar tradicionalnih biljnih ljekova, odnosno u registar hemiopatskih ljekova? Koji je to obim u odnosu na ostale ljekove? Takođe, uspostavljanje sistema farmakovigilance, to jest praćenje bezbjednosti ljekova u pravcu detekcije svake promjene u pravcu koristi i rizika njihove primjene interesuje me da li je i ako je, koliko je bilo slučajeva povlačenja lijeka iz upotrebe po tom pitanju? Pitam vas i u koliko je slučajeva registrovana prijava falsifikovanja lijeka i ljekova koji nijesu ispunjavali standarde nivoa zemalja Evropske unije. Iz izvještaja se vidi da se agencija sredinom 2013. godine preselila u novo izgrađeni objekat koji obezbjeđuje i konforniji i sveobuhvatniji rad i rad na otkrivanju falsifikovanih ljekova. Što se tiče Finansijskog izvještaja prihodi koje ostvaruje agencija u iznosu od 1.034. 000 uglavnom se uklapaju u rashod od 1.038.000 Ali ono što pada u oči je i visina ličnih dohodaka koji su iznad prosjeka istih kvalifikacionih indeksa u javnom sektoru. Bez obzira što se u vašoj agenciji, odnosno da je u vašoj agenciji zaposleno oko 90% visokostručnih kadrova. Iz izvještaja se vidi da ste smanjili plate u odnosu na 2012. godinu, jer ste imali 31 zaposlenog a neto plate 14 hiljada, a u 2013. godini 35 zaposlenih a neto plate 362 hiljade. Znači, više zaposlenih a plate manje za 52 hiljade eura ukupno. Ali me više zaintrigirala činjenica da je za službena putovanja u 2013. godini izdvojeno 15.500 eura u odnosu na 2012. godinu gdje je potrošeno 45 hiljada eura. S obzirom da su članovi agencije bili prisutni na svim značajnijim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu a koji su se bavili tematikom iz nadležnosti agencije učinilo mi se da je ta cifra od 15 hiljada zanemarljiva. Bez obzira što ste vi dali u izvještaju razlog tako niske cifre za izdvajanje za službena putovanja. Ali me više interesuje šta se onda dešavalo u istoj godini kada je za isti obim posla potrošeno tri puta više sredstava. Pod kojim uslovima su putovali, bila službena putovanja u 2012. godini. I još jedna stavka me interesuje, u tabeli naknade članovima Upravnog odbora koje imenuje Vlada i članova nadzornog organa koje takođe imenuje Vlada da se u stavci troškova naknada čanova Upravnog odbora dajete i troškove za članstvo odboru i plus troškove za obaveze penzijsko invalidskog osiguranja. Znači, na ime članova Upravnog odbora 5073. Interesuje me jesu li ti članovi upravnih odbora negdje profesionalno zaposleni ili su profesionalno članovi Upravnog odbora pa se po tom osnovu odbija i naknada za penzijsko invalidsko osiguranje.
  • Hvala kolega Nišavić. Želim da obavijestim poslanike koji su ovdje da ćemo negdje za pola sata možda maksimum 40 minuta završiti sa Izvještajem i da ćemo preći na planove. Tako da molim kako bi znao da isplaniram današnji rad, da klubovi prijave svoje diskutante. U ime Pozitivne, izvolite kolega Perić.
  • Zahvaljuem se potpredsjedniče. Gospodine Drljeviću, Dakle, mi danas ovdje razmatramo ili diskutujemo o Izvještaju o radu Agencije za ljekove i medicinska sredstva i ono što se prosto mora konstatovati da ova agencija treba da postoji i da to apsolutno nije sporno da ovo nije jedna iz reda agencija koje su bespotrebne, vrlo je potrebna i u tom dijelu kontrole kvaliteta samih ljekova. Prema informacijama koje mi imamo tu se prosto radi solidno posao u nekoj mjeri koji je moguć iako tu ima jako puno prostora za unapređenje, ali da stvari relativno funkcionišu prema onome što je došlo do nas. Naravno, postoje, kolege su pričale o tome, to ću se osvrnuti u drugom dijelu da ono nije proaktivno u nekim djelovima prije svega reklama, čudotvornih ljekova koje imala bi agencija tu prostora da reaguje, ali ne reaguje. Neću ponavljati diskusije prethodnika koji su prosto iz te branše i nema šta tu dodati. Međutim, ono što mene mnogo više zanima jeste da agencija se nije suočila sa onim što je jedan od dva najveća problema u crnogorskom zdravstvu. Pored redova to su ljekovi. Dakle, trenutno stanje je takvo da lijek nije dostupan svakome, odnosno da vrlo često hronični bolesnik ne može da kupi lijek u državnoj apoteci nego ga kupuje u privatnoj po višestruko višoj cijeni. To je potvrdio i ministar koji je sada, ministar Radunović koji je sada u ostavci. Takođe, ono što je isto vrlo interesantno da to takozvano uvođenje refundacije, sistema refundacije za hronične bolesnike koji imaju niska primanja ne znači skoro pa ništa, jer posebno kod hroničnih bolesnika cijena tog lijeka može da bude vrlo značajna, podsjetiću da je prosječna penzija nešto preko 250 eura, u Crnoj Gori oko 270 eura, i često bude problem tim bolesnicima da to kupe. I vi u tom dijelu nijeste učinili mnogo, a mogli ste. Iz prostog razloga zato što vi među svojim nadležnostima imate i stavku da vi formirate maksimalne cijene ljekova. Sad neko će reći da nije toliko bitno, ali jeste i te kako važno za onog penzionera koji ne može da kupi lijek koji mu nije dostupan zapravo ne recept, u državnoj apoteci on mora da kupi taj lijek u privatnoj apoteci i onda se suočavamo sa ovim problemom da ovo ne limitiranje te cijene ljekova nije dobro. Prepustili ste tržištu pacijente. Pazite, vi ste ovdje konstatovali da je tokom 2013. godine Kalins nije otpočela sa sprovođenjem postojeće Uredbe o kriterijumima za određivanje maksimalne cijene ljekova. Dalje, konstatujete Uredba Vlade će biti usvojena tokom 2014. godine nakon čega će se otpočeti sa određivanjem maksimalnih cijena ljekova. I onda u planu, što je naravno druga tačka dnevnog reda, ali u planu kad govorite za 2015. godinu vi konstatujete da tokom 2014. se očekuje usvajanje nove Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova i mi mislimo da je u 2015. mrka kapa u tom dijelu. Takođe, ono što je vrlo, moram reći da vrlo brinem zašto u izvještaju nemamo akcentiranu problematiku javne nabavke. Građana radi, kada smo ovdje dobijali referentne izvještaje puno tendera iz oblasti nabavke ljekova i medicinske opreme su obarani u partijama ili u cjelosti. Naravno, jasno je da agencija ne poručuje te ljekove da to ide preko drugih institucija, ali negdje je mogao da postoji osvrt na to. Zašto? Zato što u sistemu javne nabavke ako ugradite grešku ili u pogrešno vrijeme raspišete tender vi možete suštinski da oborite tender i da onda po različitim sistemima ili šoping metodama u manjim količinama ili u nekim drugim modelima prosto dođemo do značajno skupljih ljekova koji u suštini završavaju, tačno je. S obzirom da privatnik te ljekove nabavlja po tržišnoj cijeni on nema maksimalnu cijenu, on funkcioniše kao da je to roba kao svaka druga, a nije, lijek je. I onda vi ovdje u dijelu koji se odnosi na javne nabavke konstatujete vrlo šturo, to je bukvalno šest stubaca da je tokom 2013. objavljeno i realizovano osam tendera šoping metodom. Zašto baš šoping metodom? I šta je, imate li informaciju šta je sa ostalim tenderima? To je vrlo značajan segment koji je potpuno ostao neobrađen. Nije nam jasno da li je u tom dijelu moglo da se nešto učini sistemom interventne nabavke. Da li je u tom dijelu moglo da se djeluje proaktivnije, da se daju neke preporuke. Mogli ste ovdje, opet vaše nadležnosti nijesu baš toliko sužene da ne biste mogli djelovati u tom pravcu, a ono što posebno interesuje da u svojim nadležnostima imate i stavku da vršite prikupljanje i obradu podataka o prometu i potrošnji ljekova. Tu je stanje vrlo zabrinjavajuće. Sa puno ljekova i to se opet ne vidi iz ovog izvještaja, nigdje nije konstatovano da su za jako velik broj frekventnih ljekova da su nedostupni u državnim apotekama i taj problem visi nad cijelom ovom pričom, a nigdje nije konstatovano konkretno niti je konstatovano šta vi planirate da učinite u tom dijelu. Volio bih da čujemo od vas odgovor šta planirate da prevaziđete taj problem koji je zaista velik. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Periću. Gospodine Drljević, izvolite, mogućnost iskoristite za komentare i za odgovore uvaženih poslanika. Izvolite.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče. Pa evo, toliko je pitanja postavljeno da je veoma teško odgovoriti na sve, ali potpuno razumijem zato što je to veoma interesantna tema i na jedan dio pitanja se može odgovroti, znači, ako saznamo i ako otprilike navedemo precizno šta su nadležnosti ove institucije. Znači, u prvom redu agencija je stručno naučna institucija koja ima regulatornih aktivnosti. Regulatornie aktivnosti Agencije za ljekove se odnose na praćenje životnog ciklusa lijeka. Dakle, od sirovine od koje se lijek proizvodi se lijek prati, tokom njegove proizvodnje pa do primjene kod pacijenta i sve dok je on u upotrebi i registrovan u Crnoj Gori. To je naša nadležnost. Sa druge strane, kada pričamo o dostupnosti ljekova, a ta dostupnost se odnosi na to da su u Crnoj Gori dostupni ljekovi koji su neophodni za liječenje svih bolesti za koje procjenjuju ljekari u Crnoj Gori da treba da se liječe sa tom terapijom i mi smo to uspjeli. Dakle, u Crnoj Gori su prisutni svi oni ljekovi koji su prisutni i u regionu i u Evropskoj uniji prema zahtjevima zdravstvene struke. Nabavka ljekova i ono što se nalazi u prometu u apotekama ili u bolničkim apotekama pripada nekom drugome. Dakle, to je nadležnost Fonda zdravstva, to je nadležnost Montefarma kao institucije koja nabavlja ljekove za zdravstveni sistem Crne Gore i tu treba napraviti tu razliku. Dakle, crogorska agencija je upotpunosti ispunila tu svoju ulogu da su svi ti ljekovi dostupni. Dostupni su na dva načina ili kroz proces registracije što je mnogo bolje ili kroz proces interventnog uvoza koji takođe nameće potrebu kontrole ljekova koji se nalaze u prometu u Crnoj Gori i možemo reći da ljekovi koji se nalaze u legalnom zdravstvenom sistemu su svi provjereni. Dakle, može da bude nekog problema koji se odnosi na kvalitet ili bezbjednost lijeka, ali u svakom trenutku agencija je osposobljena da reaguje preko inspekcijskih službi. Dakle, agencija direktno ne radi kontrolu na tržištu nego to radi zdravstveno sanitarna inspekcija koja se nalazi u okviru Uprave za inspekcijske poslove kojoj mi sva saznanja koja imamo šaljemo i tražimo od njih da naprave odeđene kontrole za koje mi imamo alerte da se moraju, da mogu biti problematični. Što se tiče povlačenja ljekova, dakle, mi smo veliki broj ljekova povukli iz prometa. To se odnosi na pojedine serije tih ljekova. Dakle, tako stoji i u zakonu i to je evropska praksa direktno implementirana evropska direktiva u tom smislu, lijek se može povući iz prometa samo ako njegov odnos između koristi i rizika ne zadovoljava standard i to smo imali prilike da u toku prethodne godine, u toku 2013. godine imamo povlačenje jednog lijeka zajedno sa aler koji smo dobili od Evropske agencije za ljekove, ali je povučen veliki broj serija ljekova koje u određenom trenutku nijesu zadovoljavale neki standard. Mislim da je sad ustvari jasnije u tom smislu. Na našem tržištu zvanično nema falsifikovanih ljekova. Zašto ih nema? Zato što su falsifikovani ljekovi otkriveni u laboratorijama u regionu sporadično u par slučajeva. Dakle, mi nemamo mogućnost da iskontrolišemo ono što se nalazi van legalnog tržišta. To pripada znači, nekom drugom, ali ono što je ušlo uz dozvole Agencije za ljekove i medicinska sredstva i nalazi se na tržištu, ti ljekovi su iskontrolisani. Upravo zbog toga naša laboratorija koju planiramo da uradimo u našem novom objektu je koncipirana kao laboratorija za brzo otkrivanje falsifikovanih ljekova i za kontrolu ljekova u prometu kao skrining metode. U ovom trenutku mi se oslanjamo na kontrolu laboratorija Nacionalne labaratorije Srbije i Nacionalne laboratorije Hrvatske koje za nas rade kontrole i sa druge strane prihvatamo sertifikate od OMSL mreže.To je evropska mreža laboratorija koja takođe kontroliše ljekove koji su nalaze u prometu kod nas. E, kad to sve znamo onda treba vidjeti korake koje je Agencija za ljekove učinila u tom pravcu da učini crnogorsko tržište bezbjednim. Jedan od tih koraka je da smo napravili Protokol o saradnji sa svim mogućim faktorima koji mogu uticati na prisustvo nestandardnih ljekova u Crnoj Gori. To se odnosi u prvom redu i na policiju i na carinu i na Zavod za zaštitu intelektualne svojine, na inspekcijske službe, odnosno Upravu za inspekcijske poslove i pripremili smo otprilike formiranje radnog tima koje će biti u funkciji nacionalnog tima za borbu protiv falsifikovanih ljekova. Sve te aktivnosti je pokrenula agencija. Upravo u tom smislu sa formiranjem laboratorije će se formirati čitav taj krug koji jednostavno treba da brine o svemu tome. Ono što je važno ovaj naš koncep je prihvaćen i jedinstven je u regionu i upravo je naša laboratorija i ovaj koncept su praktično dobili status regionalnog centra. Dakle, u okviru Agencije za ljekove i medicinska sredstva će se formirati regionalni centar za brzo otkrivanje falsifikovanih ljekova i naše kolege iz regiona će sve što se nalazi u tranzitu i pod sumnjom je, regulisati te ljekove u crnogorskoj laboratoriji. Mi očekujemo da bi negdje do sredine godine mogli da obezbijedimo sredstva za nabavku te neophodne opreme, a učinili smo znači sve da se kadrovski osposobimo i imamo kadar i imamo i prostor i sve pripemljeno samo čekamo opremu da se krene sa formiranjem tog centra. Dakle, napominjem još jednom da je to jedinstven centar u regionu i da upravo ćemo na takav način i zauzeti jedno ogovarajuće mjesto. To mjesto Crnoj Gori, izvinjavam se, možda sam odužio i nijesam odgovorio na sva pitanja zato što.....
  • Izovlite. Samo kondezovano, Izvolite, ovo je mnogo važno, ali samo brže, ništa više.
  • Dakle, samim tim što formiramo ovaj centar, ali i bez toga u ovom trenutku crnogorska Agencija ima čini mi se centralno mjesto u regionu. Zbog čega? Zato što je, institucionalizovana ......saradnja nacionalnih tijela koja se bave kontrolom kvaliteta bezbjednosti efikasnosti ljekova, i sekreterijat te instituciolizovane saradnje u regionu je upravo u našoj angenciji.To je zbog toga što su tako procijenili naše kolege iz regiona, i ono što mogu da vam kažem je da upravo na jednom skupu koji se nedavno završio u Šibeniku je upućena i zvanična poruka prema kolegama iz regiona iz našeg okruženja, da treba da prate put crnogorske agencije i taj kroz taj put mogu mnogo da nauče kako bi napredovali brže. A napomenuću samo da smo mi najmlađa agencija u regionu. Ima još par stvari. Što se tiče javnih nabavki .Javne nabavke koje se odnose na agenciju su javne nabavke koje su male vrijednosti to je nešto što je navedeno u rad i to se ne odnosi u Izvještaju o radu i ne odnosi se na javne nabavke sa kojima se nabavljaju ljekovi za potrebe Crne Gore. Znači se tiče plata mislim da su to je pitanje bilo, da je to potupuno u skladu sa onim što su preporuke i ovog parlamenta i da nijesmo u startu prije nego što su donesene mjere potpuno usaglasili svoja lična primanja, niko od eksperata i agencija. Ako znamo da su to ljudi koji u principu, najveći broj ljudi su oni koji su potpuno posvetili život nauci i medicini i zdrastvu, ne prelazi bilo kakav limit, nema duplo većih plata nego u zdravstvenom sistemu ili dalje.Možda se to odnosi na nekih 15-20% u odnosu na naš zdravstveni sistem, ali uz jednu napomenu da oni ne mogu da se bave nikakvim drugim poslom. Zaposlenje u agenciji podrazumijeva prije svega potpisivanje izjave o odsustvu u konfliktu interesa, oni ne smiju da se bave nikakvim drugim poslom za bilo koga, a veoma je izazovna farmaceutska industrija i druge. Dakle, oni to ne mogu.Pod takvim su monitoringom da jednostavno se to veoma lako otkriva. Pored toga svi zaposleni u agenciji imaju takve izjave i u evropskoj agenciji za ljekove i na njihovim sajtovima se mogu naći izjave svih tih ljudi koji rade u agenciji. Sa druge strane , zaposleni u agenciji moraju da se edukuju i to konstantno da se edukuju.Zbog toga je ova stavka službenih putovanja, zato što kroz od prilike dvije do dvije i po godine svi oni prođu edukaciju u vrijednosti jednog master studija i to je neprekidni proces i ne može da se završi.Znači dok se radi u agenciji tako mora da se funkcioniše. Takva institucija mislim da može da služi na ponos Crnoj Gori, da smo mi učinili sve da to tako i bude, a evo uz zahvalnost svima koji ste davali čitavo vrijeme podršku našoj agenciji ja očekujem da ćemo mi na takav način i da nastavimo u buduće.
  • Hvala gospodine Drljeviću. Za komentar se javio znači komentar na komentar kolega Perić, pa kolega Nišavić.
  • Gospodine Drljeviću, znači nema potrebe da tu bilo šta konstatujete.Ljekova nema u državnim apotekama i to jeste problem, i jasno je da Vi nijeste adresa koja to treba da obezbijediti. Međutim, ono što smo vidjeli povodom zadnjih dešavanja u bjelopoljskoj bolnici da je hronični problem crnogorskog zdravstvenog sistema ne uvezanost institucija, to sve kao da su države u državi. Dom zdravlja ne komunicira sa minsitarstvom, ministarstvo ne komunicira sa Fondom za zdravstvo, Fond za zdravstvo nema dobru kopču sa Montefarmom.Jeli moguće da tri krovne institucije kada je riječ o nabavci ljekova na ovaj ili onaj način, vaša agencija Montefarm, Fond za zdravstvo ne mogu da imaju sedmični kolegijum. Čisto da razmijenim informacije jer vam to nadležnosti daju.U tački 23 vaših nadležnosti to možete da uradite, ali to se ne dešava i jasno je da je struktura vaših zaposlenih 35 u 2013.godini bilo da su to tridesetdvoje više školaca, da je to maltene kao što ste i rekli. Naučne institucije i opet kažem u dijelu koji se obavi u samoj agenciji do nas nijesu došle primjedbe da taj kvalitet utvrđivanja tih konkretno ljekova koji se analiziraju da je sporan, da to jesu stručni ljudi, i nije sporno ,naveli ste 27 seminara različitih vrsta i obuka je bilo u 2013.godini ni on nije sporan za nas, ali je vrlo sporan da kad vidite međunarodnu saradnju i saradnju među institucijama mnogo intenzivnija ova prva.Nevjerovatno je da nemamo tu kopču, tu vrstu preporuke da se premosti ovaj ogroman problem i uz to da agencija ne koristi svoj mehanizam utvrđivanje maksimalne cijene lijeka, kako bi spriječila to.U krajnjem kako je moguće utvrditi maksimalnu većinu tendera, ako ne znamo koja je maksimalna cijena lijeka, i to može da se uveže u neku vezu. Time završavam. Problem jeste uvezivanje institucija, sigurni smo da kada bi makar Vi to inicirali u ovom trouglu, kad bi se uspostavila komunikacija, makar utvrdili ko je odgovoran za to što ljekovi kasne u sistemu javnih nabavki i najveći tenderi, jasno, idu preko Montefarma i Fonda za zdrastvo pa da vidimo gdje škripi u tom trouglu.Do tad samo ćemo ovako nagađati gdje je greška. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Periću. Izvolite .......
  • Gospodine Drljeviću, htio sam samo da ukažem na jednu stvar, da nije isto princip prisutnosti i princip dostupnosti. Znači, svakako da Vi radite dobro svoj posao i agencija radi dobro svoj posao i trudi se da u dijelu pristupnosti ljekova crnogorskom tržištu da sa crnogorskim apotekama budete, a što se tiče dostupnosti to se svakako složićete se i samnom da dostupnost uvijek nije prisutna kod građana Crne Gore.Da ne ponavljam šta je rekao gospodin Perić. Znači, nema u svakom momentu iz raznih razloga ispada tendera možda što se tenderi namještaju tako da se raspisuju u nevrijeme.Moguće zbog korupcije u tom dijelu da se namjerno daje monopol pojedinim farmaceutskim kućama, privatnim, naravno, da i za to padaju tenderi.Uglavnom zbog toga i zbog cijene koja nije ista, koja je petostruko ili desetostruko veća u privatnim apotekama, nego cijena lijeka koja se može refundirati na recept, ta dostupnost. Znači, složićete se da nije uvijek prisutna u crnogorskom zdravstvu, odnosno u crnogorskim apotekama. Što se tiče, nijeste mi odgovorili za službena putovanja.Svakako pozdravljam i želim da bude i više službenih putovanja jer Vi to što organizujete, organizujete svakako u cilju pospješenja u cilju podizanja kvaliteta i Vi ste prisutni na svim značajnim skupovima ove vrste u svijetu i okruženju, ali pitao sam drugu stvar. Zbog čega …(Prekid)… godini ako su putovanja službena bila pod istim uslovima potrošeno tri puta više sredstava nego u 2013.godini. Znači, 45 hiljada, a ako su uslovi bili isti ne vjerujem da ste imali vremena da putujete tri puta više po tim seminarima. Hvala vam.
  • Hvala vama kolega Nišaviću. Prelazimo na drugi krug, kolega Labudović. Izvolite. I ukoliko još neko želi, ne želi niko. Znači, kolega Labudoviću Vi ste poslednji diskutant u ovoj tački dnevnog reda.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Ja ću to shvatiti kao završnu riječ. Gospodine Drljeviću, Vi znate da vaši izvještaji ovdje nijesu nikad nailazili na nekakav otpor zato što su koncizni, jasni i precizni i zato što vaša djelatnost ipak nešto što je veoma precizno i jasno definisano, a vi se zaista trudite da to sve bude obavljeno u skladu sa onim što vam je propisano. Međutim, nemojte da zamjerite što mi često izađemo iz okvira nadležnosti vaše agencije iz razloga što je ovo veoma važna i životna tema za građane, a nemamo prilike da svaki dan na tako visokom nivou razgovaramo o stanju na tržištu ljekova u Crnoj Gori. Vi ćete se složiti da je stanje tržišta ljekova istovremeno i jak indikator stanja ukupnog zdravlja nacije. I ako je suditi po tome vrlo je lako izvesti zaključak da smo veoma bolesna nacija, što nije daleko od istine.Mi smo sve starija i sve bolesnija nacija i ono što brine gospodine Drljeviću i nas a trebalo bi i vas, prije svega, kao ljekara i onda i nekoga ko se bavi ljekovima što ne postoji ona korelacija koja je normalna, a to je lijek jednako zdravlje.Ako imamo povećanu potrošnju ljekova i to vrlo ozbiljnih ljekova zašto to ne daje rezultat na stanje poboljšanja zdravlja. Znate zašto gospodine Drljeviću? Vi ste nam to rekli.Ja još uvijek pamtim ono vaše maltene predavanje na Odboru za zdrastvo rad i socijalno staranje gdje ste decidno utvrdili da mi građani Crne Gore. Crnogorci, Srbi, Muslimani, Hrvati sve jedno ne umijemo da pijemo ljekove gospodine Drljeviću, ne umijemo da pijemo ljekove gospodine Drljeviću, ne umijemo 2014. je godina, a mi ne umijemo da ih pijemo i njihov efekat ne samo što proizvodi medicinske posledice u vidu rezistencije na određene ljekove zato što se ne piju u naznačenim dozama, u naznačeno vrijeme, u naznačenom trajanju što je najgore, nego proizvode i posledice na tržištu. Imamo milion bačenih ljekova, a nemamo onih bez kojih se zaista ne može. Ono što mene takođe interesuje sad Vas pitam kao ljekara i nekoga ko kontroliše ipak makar jednim okom stanje na tržištu ljekova jeste činjenica da toliki broj prepisanih antibiotika, govori o jednom krajnjem konzervativnom ili alibi pristupu medicini i da naši ljekari znate ono po sistemu dajmu antibiotike neće mu biti gore od toga. Mi imamo podatak koji takođe zabrinjava gospodine Drljeviću, 60% naših novorođenčadi prije nego što izađe iz bolnice već je tretirano antibiotikom, a od reda su ocijenjena devetkama i desetkama.Tu nešto nije u redu. Gospodine Drljeviću, takođe hoću da iskoristim priliku da Vas pitam, s obzriom da ću uskoro Ministarstvo zdravlja da izda dozvole i određenim zdravstvenim institucijama koje se bave takozvanom alternativnom medicinom, prije svega istočnjačkom pa da sad ne nabrajam.Mene jako interesuje da li ćete i njihove ljekove uzeti što se kaže pod svoj nadzor, da li ćete i za njih garantovati da su neškodljivi po zdravlje prije svega šo je najvažnije pa tek onda da li su u funkciji poboljšanje zdravlja i sad hoću da iskoristim vaše prisustvo, prije svega kao ljekara, a onda kao i direktora Agencije za ljekove, da Vas pitam sledeće i to krajnje ozbiljno. Nedavno sam bio u prilici da na televiziji gledam jednu ozbiljnu emisiju iz oblasti medicine čiji je sagovornik bio relativno mlad doktor medicinskih nauka koji nije doktorirao ovdje negdje na ovoj relaciji odavde do Momišića, nego je doktorirao u Londonu i koji je i doktorsku disertaciju i čitav svoj rad do sada, a namjerava da se bavi time i od sada posvetio uticaju ljekova koji su dobijeni na bazi ulja od marihuane na prije svega poboljšanje zdravstveno stanje ljudi koji su oboljeli od kancera. Ja znam da ovdje i sami pomen marihuane izaziva podsmjeh, i da je prva asocijacija na drogu, pušenje, jurnjavu, policiju itd.itd. On tvrdi, a zato ima diplomu rekoh Vam renomiranog univerziteta iz Londona da poslije 14 vrsta marihuane čiji su efekti na saniranje posledica kancera veoma,veoma značajni pri čemu je naglasio da jedino našta ne djeluju ili ne djeluju u ozbiljnoj da kažem srazmjeri, je kancer mozga, a mi smo nacija koja ozbiljno oblijeva i od tih bolesti i gdje broj kancera raste rapidno iz godine u godinu, pa me živo interesuje da li ćete i kao čovjek i kao direktor agencije ukoliko se pojavi negdje ozbiljno tretiran lijek na bazi ovih ulja uvesti ga u spisak ljekova čija je upotreba dozvoljena na teritoriji Crne Gore jer za to zaista postoji veoma veliko interesovanje i mnogi pacijenti što je najgore gospodine Drljeviću tim ljekovima pribjegavaju na svoju ruku rizikujući raznorazne fasifikate i rizikuju zdravlje jer znate kad što kaže naš narod kad je zdravlje u pitanju ne pita se ništa drugo. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega. Gospodine Drljeviću samo odgovorite gospodinu Labudoviću pa ćete posle koristi završnu riječ.
  • Pa evo uglavnom na ovih nekoliko pitanja veoma kratko. Dakle, i kad smo pričali o upotrebi anatibiotika i o tome da smo lideri u regionu to je otkrila Agencija za ljekove. Dakle, kroz analize koje smo mi radili, kroz analize potrošnje smo došli do toga.Dali smo predlog preporuka ministarstvu koje je primijenilo to i nakon toga je došlo do pada primjene antibitika u Crnoj Gori, znači nekotrolisane upotrebe.Svakako na tome se mora mnogo raditi i imaćemo negdje u prvom kvartalu , do kraja prvog kvartala naredne godine izvještaj i komparaciju sa stanjem u svijetu i znaćemo jesmo li tu nešto uspjeli da uradimo sa tim zajedničkim mjerama. Kada je u pitanju alternativna medicina i ljekovi o kojima se priča i vezano za ulje od kanabisa, postoje zemlje koje su registrovale takve proizvode, ali to je podrazumijevalo da su ti proizvodi prošli kompletno ispitivanje na pacijentima i da su kao takve registrovane jedna od tih zemalja je Češka. Dakle, kao zemlje Evropske unije.Niko ne isključuje takvu mogućnost da se takav lijek registruje u Crnoj Gori, upravo i Agencija za ljekove, ali on mora da zadovolji sve one standarde koji lijek ima, a to podrazumijeva i da lijek mora imati i eksperiment znači i na životinjima, i na ljudima znači i praćenje određenog koje se dešava nakog registracija lijeka. Dakle, mi smo imali skoro situaciju da je povučen lijek sa tržišta u Evropi poslije 30 godina primjene lijeka u praksi. Zašto? Zato što je opet taj komitet evropski nakon ponovne analize utvrdio da je poremećen odnos između koristi i rizika i ustanovio da na takav lijek sa posledicama koje je izazivao kroz dugi period nebi trebalo da se nalazi u promet i takav lijek povučen je i sa tržišta u Crnoj Gori. Dakle, to je nešto što je od prilike u skladu sa evropskom praksom i sa onim što ćese dešavati ovdje. Samo da napomenem da je ovo vezano za 2012. godinu i 2013.godinu i za službena putovanja.Mi smo u 2013.godini bili u projektu sa evropskom agencijom za ljekove koja nam je finansirala troškove putovanja tako da su zato ti troškovi bili manji.Inače ti troškovi,jer i sada se nalazimo u nekim projektima, smanjuju troškove za putovanja i za edukaciju obuke itd. Ali jednog trenutka kad će ti troškovi značajno da porastu znači da postoji u obaveza, naši ljudi će morati kao što su i do sada da učestvuju u radu komisija i komiteta Evropske unije sa ulaskom u Evropsku uniju.Sada to radimo kroz projekte, šaljemo naše ljude koji učestvuju na komitetima u Londonu gdje imaju sva prava i da diskutuju i da se uključuju u raspravu, ali nemaju pravo glasanja. Znači, očekujem da će upravo jedna takva institucija sa vremenom imati veće troškova.Mi se trudimo da ih ispustimo koliko je god to moguće upravo angažujući i razne naučne projekte u kojima učestvujemo i neke fondove koje pomažu edukaciju i obluku ljudi. Eto toliko i hvala.
  • Hvala gospodine Drljeviću. Izvolite kolega ako želite. Gospodine Drljeviću želite li još nešto da kažete u ime završne riječi ili je dovoljno. Ja se i vama zahvaljujem.Molim Vas da ostanete tu zato što ćemo najvjerovatnije kada budemo razmatrali sledeću tačku o planovima agencije to učiniti i objedinjeno. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Uvažene kolege prelazimo na Predlog finansijskog izvještaja sa Izvještajem o radu komisije za hartije od vrijednosti za 2013.godinu.Ovlašćeni predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti su doktor Zoran Đikanović, predsjednik komisije i Nikola Pejović sekretar komisije. Ja ih pozdravljam i dajem riječ gospodinu Đikanoviću da kaže što misli. Izvolite.
  • Dakle, kada govorimo o finansijskom izvještaju za 2013. godinu, koji je Komisija za hartije od vrijednosti završila sa minusom, odnosno većim troškovima od ........ u najvećoj mjeri troškovi su bili u skladu sa planom, odnosno sa racionalizacijom ponašanja i korišćenja sredstava ali u planiranju prihoda očigledno nijesmo ostvarili zacrtano i to najvećim dijelom zbog korporativnih aktivnosti učesnika na tržištu na koje komisija naplaćuje naknadu, a koje nijesu realizovane u 2013.godini već većinom u 2014.godini. Isto tako dio potraživanja nijesmo bili u mogućnosti da naplatimo u 2013.godini pa su pokrenuti sudski sporovi.Većina toga je realizovana u 2014.godini.Iz nekih ranijih sporova dva investiciona fonda koji se nijesu transformisali, računali smo da će u našu korist, odnosno u korist Komisije za hartije od vrijednosti bitiriješeni neki sporovi.Neki jesu, neki nijesu.To pitanje još nije definisano i mislim i da sam to negdje prije pominjao koliko sam bio siguran da ćemo ta dva fonda imati u obliku fondova.Sad već stvari idu drugačije, odnosno postoje neke presude koje upućuju na drugačije. Što se tiče rashoda u najvećem dijelu su bili u skladu sa planom, ono što je veće bili su veći troškovi kancelarijskog materijala, a mislim da smo po svim drugim stavkama imali manje troškova od planiranoga.Troškovi organizacije međunarodnih konferencija su povećani i to najvećim dijelom od 2013.godine sad se to nastavlja u 2014.godini.Mislim da će u budućim godinama službena putovanja, vezana za pripremu pregovora za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, troškove puta, predstavnika komisije koji učestvuju u raznim radnim tijelima snositi komisija, a ne budžet. U vezi sa ostvarenim stanjem na tržištu kapitala promet na berzi bio je značajno manji nego što smo naučili i godinama prije toga.Bio je nešto više od 30 miliona eura.Nijesu vršene emisije obaveznica na tržištu kapitala, a ako bi apstrahovali da kažem nedostatak primarnih emisija koji je prije toga činio veliki promet, trgovanje, sekundarno trgovanje u 2013.godini veće je nego u 2012.godini, odnosno na uporedni period prije toga takođe trgovina akcijama saliste je bila veća za jedan i po put.Što je još pozitivno, odnosno što se pozitivno dešavalo na tržištu očigledno je da efekat krize, konsolidacije i straha u 2013.godini na neki način konsolidovan, i u ovoj godini već značajno bolji su parametri sa tržišta kapitala.Ono što je negativno i što se u ovoj godini nastavlja je nedostatak emisije državnih hartija, a pogotovo odluka da se njima ne trguje na tržištu kapitala nego da se njima trguje van berzanski, odnosno putem ugovora. To je nešto što smo ukazivali, pokušavamo da se izborimo sa tim, ali očigledno je strategija da se državne hartije emituju van berze i trguju van berze. Evo da kažem onaj kraći obzirom da je ovo 2013.godina, ako imate pitanja mi smo tu da pojasnimo sve. Hvala.
  • Hvala kolega Đikanoviću. Kolega Obradović u prvi krug. Izvolite kolega Obradoviću.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Raduloviću, poštovani predstavnici Komsije za hatrije od vrijednosti, uvaženi poslanice i poslanici, poštovane građanke i građani Crne Gore, Komisija za hartije od vrijednosti je radila po planu koji je ova Skupština donijela 2012.godine, krajem te godine, ali nažalost prihodi nijesu onako se ostvarivali kao što je to planirano, niti dinamikom ai iz razloga stanja na tržištu kapitala hartija od vrijednosti. Iz tog razloga bilo je znatno manje prihoda od planiranih i to prije svega manjak prihoda na osnovu korporativne aktivnosti je manji oko 350 hiljada, odnosno 38 posto planiranih na osnovu kontrole godišnjih izvještaja takođe su bili manji prihodi za oko 40 hiljada eura, a po osnovu nadzora i kontrole samih fondova, investicionih fondova HLT –a, Moneta, fonda Trenda,Euro fonda, manji su prihodi oko 73%, odnosno oko 60 hiljada eura. To je naravno nešto što zabrinjava i mora se ubuduće vjerovatno naći načina da se prihodi bolje ostvaruju .Raduje me plan koji će biti ja vjerujem danas na dnevnom redu gdje on zaista optimistički gdje sam vido da ste našli te minuse..... na kvalitetni način. Što se tiče ostalih podataka koji su dati u ovom izvještaju koji je zaista kvalitetan i sveobuhvatan vidimo državni kapital komisije na dan 31.decembar 2013.godine, iznosi milion i 490 hiljada i 80 eura, da su rezerve ostale u iznosu od 400 hiljada eura, da je u poslovnoj 2013.godini ipak i komisija ostvarila gubitak od 571.830 eura, a ne pokriveni gubitak iznosi milion i 32 hiljade 998 što je nešto što je zabrinjavajuće, ali kažem obzirom na kvalitetan sačinjeni plan na to što ste uvidjeli na koji način ćese ostvarivati bolji prihodi onda je to nešto što je optimisitički i što možemo pozitivno da gledamo. Inače protiv Komisije za hartije od vrijednosti se ne vode sudski sporovi, što je takođe ovako optimistički i što je zadovoljavajuće. Dati su podaci vezano za same nekretnine, postojenje i opremu Komisije za hartiju od vrijednosti i to da je stanje takođe na koje se i daju ovi podaci 31.decembar 2013.godine, ukupna vrijednost je milion 657 hiljada 274 eura, a takođe su i dati podaci o potraživanjima koje komisija ima i on iznosi ukupne cifre od 62 hiljade 579 eura, odnosi se na nadzor, na kontrolu i poslovanje zatvorenih investicionih fondova.To je iznos od 129 hiljada 661 euro od potraživanja društava za upravljanje investicionih fondova 334 hiljade 86 eura, potraživanje po osnovu naknade za emisije za hartije od vrijednosti 65 hiljada 561 euro, potraživanja po osnovu naknade za nadzor i kontrolu poslovanja otvorenih investicionih fondova 14 hiljada 468, dakle ukupno 362 hiljade i 579 eura. Takođe komisija naplaćuje i naknade od centralne depozitarne agencije četiri hiljade eura ... dvije hiljade eura, ovlašćenih učesnika na tržištu hartije od vrijednosti 1.200 eura, društva za upravljanje investicinim fondovima 4.800 eura, društvo za upravljanje dobrovoljnih penzijskih fodnovima takođe isti iznos i Kastodi banka i depozitne banke drugih pravnih lica sa dozvolom za obavljanje kastodi i depozitnih poslova ukupno tri hiljade eura. Kada su u pitanju rashodi dati jedan kvalitetni pregled troškova rashoda, odnosno troškove materijala, to su troškovi kancelarijskog materijala, higijene, zamjena auto guma, postrojenja, udružavanja, troškovi goriva, energije itd, ti troškovi su iznosili 42 hiljade 634 eura, a pored toga imamo troškove samih zaposlenih vezano za doprinose, za zdrastveno osiguranje, penzijsko invalidsko osiguranje, za službeno putovanje, za zimnice, za određeno usavršavanje zaposlenih, pomoći, zaposlenih itd.To je iznos od 522 hiljade 423 eura. U ovom izvještaju imamo i ukupne troškove, troškove amortizacije za 2013.godinu, i one iznose 76 hiljada 673 eura, a amortizacija se odnosi na nekretnine, postrojenja i na opremu. Vezano za ostale poslovne rashode dati su podaci vezano za rashode PTT rashodi održavanja opreme, stručnog usavršavanja, reklama, revizija, štampanja, registracija vozila,reprezentacija osiguranja, platnog prometa, urađenih članarina, posebno udruženjima,porez na imovinu, izrade projekata itd i taj iznos je 370 hiljada i 110 eura. … oprema priznaju se kao sredstva čiji očekivani korisni vijek upotrebe je duži od jedne godine, to je jedna pravna definicija, i stopa amortizacije takođe navedena koja je primjenjivana za nematerijalna ulaganja je za pet godina 20%, za građanski objekat 50 godina 2%, transportna sredstva 6,67 godina 15%, a za namještaj, inventar takođe za isti vremenski period 15%,telekomunikacona i ostala oprema na pet godina 20%, računarska oprema četiri godine 20%. Inače dakle brine ovaj dug, ali je komisija radila one poslove shodno planu, radne zadatke ne .... unapređenje, organizacije tehnologije rada komisije na kadrovsko jačanje, na edukaciju, na uspostavljanje i dalji razvoj ite sistema, navođenje … registar koji vodi komisija, medijsko predstavljanje itd. Tako da je zaista jedan izvještaj koji je kvalitetan, sadržajan sa dosta podataka uz plan koji ohrabruje I iznalaženje sredstava koje moraju da pokriju gubitke. Ja ću podržati izvještaj. Zahvaljujem za pažnju.
  • Kolega Obradoviću, riječima kolega Tuponja. Izvolite.
  • Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, poštovani gospodine Đikanoviću sa saradnikom, Vi imate tu privilegiju da radite u agenciji kojoj je država omogućila da ima monopol u nekoj oblasti. Vi imate kao agencija posao kontrole tržišta hartije od vrijednosti i tu je sve i vaša agencija je i potrebna i to je potrebno da postoji takvo tržište, samo se tu pojavljuje jedan mali problem - nema tržišta. Tržište u 2013.godini, ukupan proment 30 miliona eura, 30 miliona eura u cijeloj državi, urušeno je potpuno tržište hartija od vrijednosti, na 30 miliona ukupnog prometa imamo 31-nog zaposlenog u agenciji. Ne znam da li Vi imate dovoljno posla, da li ima smisla u tom kapacitetu držati toliku agenciju za tako mali promet.Osvrnuću se na vaš finansijski izvještaj jer vi koštate ovu državu dosta, a na vaš finansijski izvještaj u ovom kratkom vremenu ću proći kroz nekoliko tačaka.Meni nije dovoljno raščlanjen jer ima nekih stavki koje su dosta zabrinjavajuće i koje traže pojašnjenje. Vi imate, ovo je vrlo interesatno jer to nam nije dala još ni jedna agencija mislim kao troškovi, troškovi auto guma 3.396 eura, 3.400 eura ste potrošili na auto gume, ako ste ih plaćali po 100 eura mogli ste kupiti 34 gume.Zanimalo bi me odakle toliki trošak za auto gume. Vi imate troškove materijala za higijenu na vas 31 2.846 eura, 2.846 to je približno 100 eura.Mjesečno Vi dajete na higijenu za vaš rad, svaka čast. Troškovi ostalog matarijala koji nijesu dalje precizirani 5.200, troškovi ostalog materijala, apsolutno niko ne može biti jasno što to znači, ali može sasvim jasno biti da su troškovi službenog putovanja 22 hiljade, a mimo toga pozavidjeće mnogi zaposleni u Crnoj Gori vašim saradnicima. Vi imate troškove rekreacije zaposlenih 2.291, mada ste to drastično smanjili moram priznati, 7.640 je bilo u 2012.godini, troškovi rekreacije zaposlenih.Mimo onih troškova službenih putovanja imate i troškove stručnog usavršavanja u visini od 21 hiljadu, tako da vjerovatno u dokolici pošto nemate dovoljno posla, možete da se posvetite daljem stručnom usavršavanju vaših zaposlenih.Mimo svega toga ide nekih 4.500 troškova reprezetacije to onako ide na usput, a ovo je inače stavka u kojoj Vi kažete ostali poslovni rashodi i nabrajate sve tačku po tačku da bi završili opet sa tačkom ostalih troškova poslovanja, i one opet iznose nekih 5.400 eura, opet nejasno što je to, a trebali ste kao u toj tački da pojasnite što se tu zapravo desilo. Vaši zaposleni, svaka čast vama, imaju tu i troškovi zimnice, ne nailazimo više tako često na takvu galantnost poslodavca, ali opet ne objašnjeno troškovi privremenih i povremenih poslova.Pored vas 31 zaposlenog na 30 miliona obrta Vi ste imali još trošak privremenih i povremenih poslova od 25.144 eura, troškovi pomoći zaposlenima svaka čast vama opet kao poslodavcu 3.000 eura.Nema svaki zaposleni takvu pomoć, kao ni stavku ostali lični rashodi 2.000 eura.Meni je zaista vaš finansijski izvještaj izazvao puno nedoumica znajući da je zemlja u principu u jednoj teškoj ekonomskoj situaciji, a čini mi se da u vašem finansijskom izvještaju primjećujem jedno dosta komotno ponašanje u odnosu na novac koji dobijate Vi kao agencija za vaše usluge, ali ne zaboravite da ste vi privilegovan i da Vi nijeste na tržištu nego imate monopol da ubirate ta sredstva. Hvala.
  • Hvala i vama. U ime novoga kluba kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem poštovani potredsjedniče, predstavnici Komisije za hartije od vrijednosti. Evo nešto generalno mogu reći s obzirom da je ovo danas zadnja rasprava o regulatorima na crnogorskom tržištu, svih tržišta da kažem da je ovo još jedan dokaz da su ove rasprave na žalost bespredmetne. Ja koliko se sjećam u ovom Parlamentu još nikad nije odbijen nečiji izvještaj od tih regulatornih agencija bez obzira na stanje tržišta koje oni kontrolišu, tako da još ako iko ima sumnje da svi ti regulatori nijesu nezavisni vrlo jasan dokaz da šta god se dešavalo na tržištu, kako god funkcionisale komisije, kakvi god im bili finansijski izvještaji poslanici vladajuće kolicije će glasati za te izvještaje. I evo samo ovdje prisustvo i ovako da kažem jedne bojažljive diskusije, da se ne uvrijedi gospodin Obradović u ime DPS-a, i najavio je da će da glasaju za ovaj izvještaj Komsije za hartije od vrijednosti, uz naravno odsustvo kolega iz Socijaldemokratske partije mi je jasan signal da ćese desiti isto ono što se desilo prošle godine, na račun svojih političkih kolega, odnosno partijskih kolega koji su našli uhljebljenje u Komisiji za hartije od vrijednosti i poslanici SDP-a će dići ruku za ovaj izvještaj bez obzira što je katastrofalno loš. Izvještaj govorim o Komisiji za hartije od vrijednosti koja je već drugu godinu ostvarila gubitke preko za prošlu 400 i nešto hiljada a ove 570 hiljada eura. Dakle, ona je za dvije godine napravila gubitka od milion eura. Komisija za hartije od vrijednosti koja ima 30-tak zaposlenih, koja kontroliše berzu, centralnu depozitarnu agenciju tri,četiri aktivne brokerske kuće i dva-tri fonda koja još funkcionišu, odnosno društvo za upravljanje.Sve u svemu ima manje zaposlenih lica u ovim kompanijama koje oni kontrolišu, manje od 30 aktivnih koliko ima ukupno u komisiji zaposlenih što članova komisije, što ljudi koji rade tamo. Tako da je jedna potpuno suludna situacije gdje imate jednog kontrolora na jedno kontrolisano lice.I pored svega toga naravno rezultat je ovakav kakav je. Evo se vraća priča ona stara kao eto ta godina je bila loša, a biće naredna dobra, pa neće biti, svi znamo da neće biti, i svi znamo da je, ja ne znam što možemo sad, naredna tačka je usvajanje Izvještaja finansijskoga za 2015.godinu, u kojoj se ponovo vraće 800 i kusur hiljada eura, da će se zaraditi, a u prethodnoj godini usvojili smo plan za ovu koju gledamo.U njoj stoji šta je svrha, šta je svrha ja pitam kolege ne znam, nema ni to smisla ali eto neka javnost vidi šta opredjeljuje kolege iz vladajućih partija da uopšte čitaju izvještaj i glasaju, valjda je ostvarenje plana koji su oni isti donijeli, i mi imamo ostvarenje plana 37%, naknada o poslu korporativne aktivnosti, ostvarenja plana 61% po osnovu kontrole berze i brokera i ostalih i 73% naknada za nadzor fondova. Dakle, a ono što se trošilo to je po planu, ali prihodovanje je manje bilo i 580 hiljada gubitka.I šta sad?Reći ćemo dobro, bilo i prošlo, milion manje više , imamo gubitaka, do duše imamo stotinu miliona, pa opet i dalje se dižu ruke za takve izvještaje, i mi ovdje treba nešto da glumimo, neku nadzornu funkciju na regulatornom agencijom. Vrlo se neprijatno osjećam, vrlo se neprijatno osjećam u opšte razgovarajući o ovome, kad su prazne klupe poslanika iz vladajućih partija....... ..........mrtvi ladni da dignu ruku za Izvještaj komisije koja pravi gubitke po pola miliona eura godišnje. I zadovoljićemo se time da kažemo da je pregledan izvještaj, pregledni su gubici.Glasamo li mi za formu izještaja ima li sve stranice, jesu li lijepo obrađene stranice ili za suštinu izvještaja? Svi znamo što bi trebalo, ali što kažu kao ono dijete što hoćete da probudite, a ono se pravi da spava, e tako svi poslanici DPS-a i SDP-a, bar po pitanju Komisije za hartije od vrijednosti se prave da spavaju, odlično vide što se radi.Mi bi da ih probudimo, ali njima odgovara da glume da ne vide što se radi ovdje. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Bojaniću. Izvolite kolega Đikanoviću, prvo iskometarišite uvodno, pa ćete iskoristiti pravo na završnu riječ ukoliko želite. Izvolite.
  • Potpuno u pravu, da je promet u odnosu na broj zapošljenih u 2013.godini veoma loš pokazatelj, i tim tragom broj zapošljenih je smanjen od tada do danas u komisiji.Neki ljudi su sami procijenili da je bolje da se negdje drugo potraže u budućoj karijeri, tako da broj zapošljenih je manji, a zaslugom komisije, ili zaslugom samog tržišta u svakom slučaju parametri su u 2014.godini neuporedivo bolji, a kako će biti dalje ja vam to ne umijem, u smislu finansija komisije 2014.godina je potpuno izbalansirana, čak i sve ovo što smo morali da otpišemo po sugestiji revizora i zbog čega je gubitak bio toliki koliki je otpis ne, kako bi rekao, varedni otpis, ne naplaćenih potraživanja u roku koji revizor smatra da je potreban, dio toga se desio u 2014.godine zaostatak siguran sam da će biti u 2015.godini naplaćen. Što se tiče stavki troškova ja ipak ne mislim da su one tako katastrofalno loše. Vi ste poentirali auto gumama.Ne znam jeli to baš stavka za toliku priču.Imamo šet automobila kupljenih prilično davno.Svaki je star sedam ili više godina ili osam, sad već i u toj godini su kupljene ljetnje i zimske gume. Znači, to je cifra do koje ste došli.Higijena nije trošak po zapošljenom, higijena je održavanje prostorija.Komisija u vlasništvo ima 800 kvadrata prostora i angažovanu neznam kako da nazovem radnicu koja nam održava higijenu. Privremeni i povremeni poslovi su uzrokovani velikim brojem sporova na koje smo bili upućeni da angažujemo advokate, mimo komisije.To je problem koji vjerujem da ođe ne možemo riješiti ali je vro izvjesno da određeni sudovi u određenim vijećima vrlo lako donose odluke da se postupci ponavljaju, jer obrazloženja nijesu dobra ili nešto slično.Ono što nas bodri je da smo na svakoj reviziji koja je došla do Vrhovnog suda svako rješenje išlo u korist komisije, nijedno nije oboreno, ali na nižim sudovima i u toj proceduri naš zaključak je bio da kad god idu stručne službe iz komisije da to brane, vijeća to prilično lako pretvore u ponavljanje postupka.Kad pođu advokati koji se malo drugačije bore za ishode i ishodi su bili drugačiji. Pa evo to je ne znam što bi.Završna riječ je obuhvaćena sa svim ovim ako se vi složite. Hvala.
  • Viđite sami sad se javio kolega Bojanić i kolega Tuponja da iskometarišu, pa onda ćete Vi završnu riječ. Kolega Tuponja već sam umoran. Izvolite. Danas predsjedavam pet sati, juče pet sati, deset sati, posle deset sati čovjek se umori. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Nijesam zadovoljan vašim objašnjenjem i pojašnjenjem, jer je ovdje vrlo jasno i glasno recimo piše troškovi materijala za higijenu, ako Vi imate osobu koja radi kod vas onda se podrazumijeva da je ona u sledećem spisku gdje su troškovi zaposlenih, a ne kako ste naveli troškovi materijala za higijenu, pod tim se ne može podrazumijevati osoba koja čisti nikako. Vi ste prosto rečeno naučili da se komotno ponašate i to nastavljate, Vi nijeste uvidjeli da vi produkujete minus ovoj državi, nego tamo vučete te navike iz onih dobrih godina kad je tržište hartija od vrijednosti bilo značajno jače i gdje ste vi imali značajno više prihoda i tada ste naučili da se ponašate vrlo komotno i to nastavljate bez obzira da li Vi i dalje prihodujete kao što ste prihodovali Vas to u principu i ne interesuje, vama će ovaj izvještaj proći zbog toga što će kolege iz parlamentarne većine njega podržati. Ali, moram da kažem zbog javnosti da je ovakav odnos prema novcu koji na kraju krajeva ide od građana koji nas gledaju i slušaju i plaćaju i vas, i nas i Vi se sa njihovim novcem tako odnosite. Hvala lijepo.
  • Hvala vama kolega Tuponja. Izvolite kolega Bojaniću.
  • Kratko s obzirom da se nije ni komentarisalo moje izlaganje, ali nije potrebno samo oko otpisa 200 hiljada koji je urađen i naravno da je to bilo nekad potraživanje koje je prikazivano kao dio prihoda u ranijim godinama, nenaplativo je, otpisalo se i ne bi bio gubitak da 580 bio bi 380 hiljada. I opet bi imali gubitak, sad se opet najavljuju neka sporna potraživanja 200 hiljada, da ćese naplatiti naredne godine i to ćemo da vidimo kako i vjerujem da to neće biti ništa, ali zašto sam se u stvari javio. Pokušavam da dobijem odgovor od kolega iz DPS-a, ako uopšte slušaju, a trude se da ne slušaju kad dođu ovi regulatori i ovakvi izvještaji, koja je to donja granica, koliko je to miliona minusa pa da biste vi glasali protiv izvještaja ili bar uzdržani, jeli to dva, tri ili pet miliona.Već smo do milion došli akomulirano za dvije godine.Postoji li neki dogovor da kada dođe do tri miliona gubitka e sad više stvarno nema smisla, ili ćete ovako u nedogled da sve propadne, ali vi imate partijski zadatak, vi imate partijiski drugove tamo, sve neka izgori ali vi ćete i dalje da ih glasate i da glumimo da su oni nezavisna tijela.Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Bojaniću. Gospodine Đikanoviću, da li želite da iskoristite pravno na završnu riječ. Izvolite.
  • Hvala. Ja nebih baš rekao u stvari nezadovoljstvo je lični stav, da li je neko zadovoljan odgovorom ili nije, implikacija da trošimo pare obveznika kao što ste i vi plaćeni nije takva, Vas plaćaju obveznici a komisiju samo oni koji učestvuju na tržištu. Ali mnogo više od nezadovoljnih, što mogu da razumijem, ili nije neko učestvovao ili je učestvovao pa je izgubio, je iskreno manje važna nama u komisiji za formiranje vizije i planova razvoja tržišta od stavova koje su zauzele međunarodne organizacije. Više puta smo ih isticali, ako želite još jednom među prvih 50 zemalja koje su potpisale međunarodni, odnosno memorandum o saradnji, odnosno prihvaćeni smo da igramo prvu ligu sa veoma razvijenim zemljama, na takav način je ocijenjena naša regulativa i naš pristup regulisanja tržištu kapitala.Isto tako pozvani smo kao 28.Država.To je znači prva mimo Evropske unije.I potpisali smo Međunarodni sporazum o saradnji sa svim regulatorima tržišta kapitala u Evropi, po pitanju prekograničenog trgovanja razmjeni informacija i regulisanja alternativnih investicionih fondova. Ono što nije bio predmet usmene diskusije kroz ovaj izvještaj, a to je da imovina na tržištu nije izgubljena i dalje je preko ili je blizu četiri milijarde eura.To što se nije trgovalo znači da su vlasnici vjerovatno bili uzdržani od trgovine, ali ne da nijesu upravljali svojom imovinom, tako da svođenje cifara na ovih 30 vidljivih miliona ja bih ga možda nije trenutak da otvaramo tu vrstu priče, ali može biti lako prouzrokovan izjavama, tendencijama i slično kad se poručivalo provjerićemo mi kako vlasnici upravljaju našim firmama, ako su vlasnici onda firme nijesu naše. Znači, poruka svakom investitoru pazi se kako angažovati ili kako učinjeti vidljivim naše tržište.Upravo kažem odgovor je kroz ovo kad budemo, ako bude priče o 2015.godini ili kroz neki naredni izvještaj. Vjerovatno ćete konstatovati da je treća najveća berza na svijetu Istanbulska berza po trgovanju već postala partner i vlasnik četvrtine naše berze sa ambicijom da to dalje širi.Ja bih u tome našao mnogo pozitivnih implikacija za dalji razvoj tržišta kapitala.Bit vidljiv partner sa jednim od najvećih i jedini iz regije bit to, to su vrlo pozitivni parametric.Očekujem da će tržište ne da se ponovi u onoj formi u kojoj smo bili naučili kad su svi trgovali poslije vaučerske privatizacije, tržište nije mrtvo i dalje je tu, hoće li regulator biti u ovoj formi drugoj to je potpuno otvoreno pitanje.Otvorili smo ga mi evo dvije godine i o smanjenju broja zapošljenih i o statusu regulatora i o načinu finansiranja, ali još jednom podvlačim, Komisija ne troši budžetske pare iz budžeta ne dobija ništa, to jest nula eura od početka, to jest od kada je formirana i Komisija će nastaviti da izvršava ono što je zakonom dato i za čem odgovara, a vi ste tu da to procijenite. Hvala.
  • Hvala i Vama gospodine Đikanoviću. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Kao što sam rekao uvažena gospodo prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda u pitanju su predlozi finansijskih planova sa planovima rada za 2015. godinu nezavisnih regulatornih tijela i to: Regulatorna agencija za energetiku, Agencija za elektronske medije, Agencija za elektronsku komunikaciju, poštansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Komisija za hartije od vrijednosti. Ovlašćeni predstavnici regulatornih tijela su Regulatorna agencija za energetiku Branislav Prelević i gospodin Novak Medenica, Agencija za elektronske medije gospoda Vujović i Džafić, Agencija za elektronsku komunikaciju, poštansku djelatnost gospoda Sekulić i Đurović, Agencija za nadzor osiguranja gospoda Vujović i gospođica Pantović, Agencija za ljekove i medicinska sredstva gospodin Drljević, Komisija za hartije od vrijednosti gospoda Đikanović i Pejović. Kao što sam rekao biće objedinjena rasprava. Gospodo izvolite, do pet minuta. Proceduralno hoćete. Izvolite.
  • Izvinjavam se što oduzimam vrijeme, ali baš u cilju racionalizacije vremena svih, pitam se što je svrha, šta je suština. Zašto mi uopšte raspravljamo ove finansijske izvještaje koje evo upravo smo vidjeli da se već drugu godinu za redom ne ostvaruju, da se ostvaruju enormno veliki gubici, i šta sad? Ne znam čemu, zašto se uopšte ovo usvaja? Šta se dešava, šta kome treba da mi glasamo za ove izvještaje koji se neće sjutra ostvariti i idemo dalje. Zahvaljujem.
  • Kolega to možete da kažete u svojoj diskusiji. Već ste rekli. Ja moram da poštujem proceduru u Skupštini i Poslovnik i zakone i Ustav i sve ostalo. Razmatraće se a imaju različitih metoda političkog djelovanja i u instituciji i van institucija, na svaki način da dođete do nečega što mislite da je cilj vašeg političkog djelovanja. Tako da nijesam pogriješio. A Vas molim da ostanete, pa da učestvujete u raspravi da kažete, ili možda da kažete da nema svrhe ni učestvovati više u Parlamentu, u radu Parlamenta ili da napuštamo Parlament. Možete sve da kažete. Hvala lijepo. Izvolite gospodo. Prvo pojedinačno, gospodin Prelević do pet minuta.
  • Predstaviću vam u najkraćem finansijski plan i plan rada Agencije za energetiku za 2015. godinu. Kao što se može vidjeti iz samog uvoda u ovaj dokument u 2015. godini nam predstoji posebno intenzivna aktivnost usled niza novih procesa čije se implementacije očekuju u narednom periodu, tačnije u narednoj godini. Osvrnuću se samo na one aktivnosti koje imaju poseban značaj za rad i kojima ćemo se posvetiti a pretežno i kojima ćemo se pretežno baviti u 2015. godini. Prilikom sačinjavanja ovog plana uzeta je posebno u obzir činjenica da je u toku izrada novog Zakona o energetici čiji je osnovni cilj usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, to jest regulativom to jest trećim energetskim paketom. Kako je agencija prema zakonu glavni nosilac podzakonskog regulisanja energetskog sektora nakon što zakon bude donesen agenciji predstoji značajan rad na podzakonskim aktima i još obimniji posao na njenoj primjeni. Takođe, novim zakonom je jasno postavljen zahtjev da regulator u energetskom sektoru mora imati široka, to jest šira ovlašćenja, finansijsku samostalnost i mogućnost donošenja odluka o svim relevantnim pitanjima regulacije sektora nezavisno od svih drugih javnih i privatnih interesa. Opšti rok za donošenje podzakonskih akata je šest mjeseci, tako da šest mjeseci nakon donošenja zakona treba očekivati najveći posao. Agencija u 2015. godini treba da utvrdi i uskladi, vezano s ovim, 20-tak novih podzakonskih akata i da odobri ili da saglasnost na 15-tak akata koje rade energetske kompanije. Tokom 2015. godine očekuje nas izuzetno važan i kompleksan zadatak oko izrade novih metodologija za obračun prihoda kompanija, to jest za utvrđivanje tarifa, ustvari biće da se više radi o izmjeni postojećih metodologija nego o donošenju novih, ali u svakom slučaju radi se o kompleksnom i velikom poslu. Novi Zakon o energetici se odnosi i na prirodni gas. Crna Gora kao što znate nema gasnu infrastrukturu ali i pored toga moramo pripremiti u narednoj godini većinu podzakonskih akata koji se tiču regulacije snabdijevanja prirodnim gasom, jer se investitor iz ove oblasti neće pojaviti dok ne budu imali na uvid detaljna rješenja o regulaciji. Dalje, zaživljavanje maloprodajnog tržišta električne energije je vezano za donošenje novog Zakona o energetici. Formalno to bi trebalo da se desi 1. januara 2015. godine ali kako zbog čini mi se zbog već izvjesnog kašnjenja usvajanja ovog zakona, tako i zbog kašnjenja u razdvajanju distribucije od Elektroprivrede Crne Gore, nije realno da će se to formalno zaživaljavanje tržišta, maloprodajnog tržišta desiti početkom naredne godine. Mi se spremamo za ove promjene tako što pripremamo materijal u kojem će biti informisani kako učesnici na tržištu tako i sami potrošači u smislu pravljenja nekih prospekata za snabdijevače i učesnike na tržištu ili flajera ili informacija razne vrste za same potrošače. Za ispunjavanje zakonskih obaveza agencija, koje će izvjesno biti veće u 2015. godini potrebno je ojačati kadrovske kapacitete i nastaviti sa profesionalnim osposobljavanjem zaposlenih. Jačanje kadrovskih kapaciteta ćemo ostvariti kroz nova zapošljavanja, tačnije tri, i obukom postojećih kadrova. Stalna obuka kadrova se vrši kroz treninge i edukaciju zaposlenih u inostranim stručnim institucijama i kroz angažovanje eksperata iz predmetne oblasti. U tom smislu agencija je do sada imala veliku pomoć energetske zajednice, odnosno Sekretarijata energetske zajednice i Kancelarije Evropske unije u Podgorici, a iduće godine očekujemo i pomoć u bilateralnoj saradnji sa članicama Evropske unije i Norveškom kao i stalnu stručnu pomoć eksperata energetske zajednice. Učešće u svim međunarodnim organizacijama u prošloj godini je bilo donirano od tih organizacija, nigdje nijesmo platili punu članarinu stim što je s obzirom da je ovo bio izuzetak za iduću godinu se moramo osloniti na svoj budžet. Pored ovih poslova koji će biti karakteristični za 2015. godinu postoji čitav set standardnih poslova koje ne bih sad nabrajao, jedan bih ipak. To je posao oko razdvajanja distribucije. Već ko zna koliko puta ponavljamo da je to jedan od najvećih problema u sistemu, jer dok se ne razdvoje Elektroprivreda i distribucija ne možemo očekivati zaživljavanje maloprodajnog tržišta u pravom smislu. Bez regulatornog računovodstva takođe koje nam je problem nije moguće ..(Prekid)... kompanija. Takođe, imamo problema i sa praćenjem kvaliteta snabdijvenja.Sve su to problemi koji su vezani za odnose sa regulisanim kompanijama, ali su i poslovi koji nas očekuju u 2015. godini i zbog toga kao i zbog ovih poslova vezanih za zakon očekuje se značajno veće angažovanje agencije. Hvala.
  • Hvala i Vama gospodine Prelević. U ime Agencije za elektronske medije, gospodin Džafić. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče. Finansijski plan Agencije za elekrtonske medije u 2015. godini bazira se na zakonom propisanim izvorima finansiranja Agencije za elektronske medije i to prvenstveno na godišnjim naknadama po osnovu izdatih odobrenja za pružanje audio-vizuelenih usluga. Zajedno sa planom za 2015. godinu ...ova dva dokumenta čine solidnu osnovu za praćenje rada Agencije. To je okvir koji, po našem mišljenju, ostavlja utisak objektivno analiziranih okolnosti u kojima će raditi Agencija ali i elektronski mediji i kablovski operateri čije nadoknade predstavljaju osnovni izvor našeg finansiranja. Pokušaću da budem i kraći od ovih pet minuta i da predstavim u čemu je specifičan ovaj plan. U 2015. godini smo morali da uzmemo u obzir i Zakon o digitalizaciji za vrijeme.... dvostrukog emitovanja programa u Crnoj Gori i ako nam Zakon daje pravo na to, Agencija će naplaćivati samo jednu nadoknadu. Ustanovila je popust za emitere od 28%, u ovom periodu od šest mjeseci oni koji emituju analogni program plaćaće 20% manju nadoknadu. Što se tiče kablovskih operatora od 5% mogućih procenata u Zakonu od njihvih ukupnih prihoda Agencija će naplaćivati samo 2,9% jer računa da bi se taj dio prelio na građane. Vodili smo računa i o regionalnoj razvijenosti Crne Gore pa smo 20% napravili popusta za emitovanje programa u više opština na sjeveru Crne Gore i to za analognu televiziju i EFM radio , kao i za buduće regionalne emitere na tom području. Naši ukupni prihodi su projektovani u visini od 803.945 eura u odnosu na plan za 2014. godinu a projektovani prihod je viši za 11%. Ukupni rashodi Agencije su projektovani na visini od 775.562 eura u odnosu na plan za 2014. godinu, projektovani rashod je veći za 7%. U strukturi planiranih prihoda za 2015. godinu najznačajniju stavku predstavljaju prihodi od naknada za pružanje audio vizuelnih medijskih usluga na zahtjev. To su ovi kablovski operateri i to je 67% ukupno naših prihoda, a zatim slijede prihodi od naknada za emitovanje programa. U svemu poštujemo i ovim planom onošto su bili zahtjevi Skupštine. Naš plan je dobio pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i prošao je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, ovdje u Skupštini. Imaćemo povećani broj zaposlenih. Agencija će u sljedećoj godini imati 20 zaposlenih zbog toga što smo kadrovski, saglasno zaključcima Evropske komisije, morali da ojačamo sektor monitoringa. Što se tiče rashoda, 52% rashoda su bruto zarade zaposlenih, zatim slijede ostala poslovna terećenja sa 16%, bruto naknade Savjetu su 9%, rashodi za materijal i usluge su 5%, rezerve za nepredviđene troškove 5%, troškove za ostala primanja i naknade 3%, amortizacija 3% i ovo ostalo imate u dokumentu koji smo dostavili ovdje. Mi obično u Agenciji napravimo iscrpna dokumenta koja šaljemo Skupštini i ovaj dokument je detaljno razspravljan na Odboru i ne bih više da vam oduzimam vremena. Hvala vam.
  • Hvala. U ime Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost gospodin Đurović. Izvolite.
  • Poštovani poslanici, Finansijski plan Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je pripremljen u skladu sa odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakonom o poštanskim uslugama. Finansijski plan Agencije predviđa da Agencija za 2015. godinu prikuplja sredstva predviđena članom 24 Zakono o elektronskim komunikacijama i to: iz naknada za vršenje poslova regulacije i nadzora, naknada za korišćenje radio-frekvencija brojeva i adresa, ostalih naknada i drugih izvora u skladu sa Zakonom i naknada shodno Zakonom o poštanskim uslugama. Saglasno odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama i odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Savjet Agencije je dužan da do 30 .septembra utvrdi Predlog finansijskog plana sa Planom rada i dostavi ga Ministarstvu finansija. Polaznu osnovu za izradu finansijskog plana Agencije za 2015. godinu predstavlja plan rada Agencije za 2015. godinu. Finansijski plan je sačinjen na osnovu nadležnosti i obaveza Agencije propisanih zakonskim okvirom za njen rad. Osim toga prilikom utvrđivanja plana prihoda polaznu osnovu predstavljaju troškovi koje je Agencija imala tokom 2014. godine. Projekcije saržane u Planu oslanjaju se i na očekivanju da će Agencija uspješno obavljati poslove iz svoje nadležnosti. Plan predviđa da u prihodima Agencije visina godišnje naknade za regulaciju i nadzor čini najznačajniji dio ukupnih prihoda 55,47%, naknada za radiofrekfencije 30,81%, za numeraciju i adrese 10,43%, naknade propisane Zakonom o pošstanskim uslugama 2,84% i ostale naknade i drugi izvori u skladu sa Zakonom 0,45%. Planirani ukupni prihodi u 2015. godini su 4.488.584,00 eura i manji su za 81.416,00 ili 1,8% u odnosu na plan prihoda za 2014. godinu. Razlgo za umanjeni plan prihoda Agencije je smanjeni ukupan prijavljeni prihod operatora za 2013. godinu, koji se koristi kao zakonska osnova za utvrđivanje prihoda Agencije. Što se tiče prihoda Agencije on je planiran u ukupnom iznosu od 4.488.584 od čega naknada za vršenje poslova regulacije nadzora tržišta u iznosu od 2.490.000 i to je za 2,2% manje u donsou na plan prihoda za regulaciju i nadzor tržišta za 2014.godinu. Sljedeće je godišnja naknada za korišćenje radio-frekvencija 1.382.963,00 eura i to je manje za 1,6% u odnosu na plan prihoda za 2014. godinu. Godišnja naknada za korišćenje brojeva i adresa 468 hiljada i to je za 0,8% manje od plana prihoda za 2014.godinu. Ostale naknade i drugi izvori, to su jednokratna naknada za obratu zahtjeva za izdavanje odobrenja za korišćenje radio-frekfencija 18.154.00 eura, jednokratna naknada za obradu zahtjeva za izdavanje odobrenja za korišćenje radio-frekfencija 18.154,00 , jednokratna naknada za obratu zahtjeva za izdavanje odobrenja za korišćenje adresa 2.000 eura i naknada po osnovu zahtjeva za poštanskim uslugama u ukupnom iznosu od 113.705 što je za 0,70% veća nego u 2014. godini. Dakle, ukupno planirani prihodi za 2015. godinu su za 1,8% manji u odnosu na ukupno planirane prihode u 2014. godini. Što se tiče plana rashoda, planirani rashodi agencije za 2015. godinu sadrže rashode za tekuće poslovanje u iznosu od 4.177,493 i manji su za 0,30% u odnosu na planirane rashode u 2014. godini. Što se tiče bruto zarada, direktora i članova Savjeta, bruto zarada zaposlenih, ostalih primanja, rashoda i tako dalje svi su na nivou iz prethodne godine. Na kraju, u finansijskom planu za 2015.godinu planira se višak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 311.091,00 eura, koji bi se uplatio u budžet Crne Gore shodno odredbi člana 27 Zakona o elektronskim komunikacijama kojim je propisano da ako se finansijskim izvještajem utvrdi da su ukupno ostvareni prihodi agencije veći od ukupno ostvarenih rashoda višak prihoda se uplaćuje u Budžet Crne Gore. Pomenuti višak prihoda u odnosu na rashode planira se u skladu sa mišljenjem Vlade Republike Crne Gore, mišljenjem Ministarstva finansija i aktom Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kojim je definisano da se predlog finansijskog plana Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2014. godinu priprema u skladu sa izmijenjenim, odnosno umanjenim rashodima (zarade zaposlenih i materijalni troškovi za 10%, odnosno zarade članova Savjeta za 7%). Imajući u vidu da se u 2015. godini predviđa sličan socio-ekonomski ambijent kao i u 2014. godini, Agencija je pripremila finansijski plan za 2015.godinu kojim se predviđa iznos ušteda kao i u 2014. godini, kako je naloženo pomenutim mšljenjem Vlade, mišljenjem Ministarstva finansija i aktom odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Hvala.
  • Hvala i vama gospodine Đuroviću. Izvolite Vujoviću za iduću godinu osim onog smanjenja osiguranja za vozila, hoće li biti još što lijepo.
  • Hvala potpredsjedniče. Gospodo poslanici, vrlo ću kratko da napomenem najbitnije stvari koje nas čekaju u idućoj godini. Počećemo sa priprema za izradu novog Zakona o osiguranju kojim crnogorsko zakonodavstvo uvodi solvetnost 2, ta solvetnost 2 sada počinje da se uvodi u zemljama Evropske unije.To će biti naš najveći izazov i obavezni smo da do 2018. donesemo set zakona i primjena će biti danom pristupanja Evropskoj uniji. Posebna pažnja za iduću godinu će biti posvećena analizi rizika kod društava za osiguranje, transakcijama sa povezanim licima, adekvatnost obračuna tehničkih rezervi, adekvatnost kapitala, deponovanje ulaganja sredstava tehničkih rezervi kapitala i to su još obaveze iz solventnsoti 1 kojih se moramo pridržavati i dalje, naravno, procesi rješavanja oštetnih zahtjeva, pitanje reosiguranja, sprječavanje pranja novca, kao jednu kategoriju kojoj se pridaje poseban značaj. Vezano za aktivnosti zaštite osiguranika, odnosno korisnika osiguranja, Agencija će ostvariti saradnju sa ekspertima Evropske komisije na način što će kroz taj projekat obezbijediti obuku za svoje zaposlene u dijelu zaštite potrošača, postupanja po prigovorima osiguranika i trećih lica u cilju razmjene najboljih međunarodnih iskustava. Takođe, ono što je sada novina u idućoj godini, planiramo da formiramo stručnu ekspertsku komisiju koji će vršiti obuku i licenciranje aktuara u Crnoj Gori. Planirali smo da nastavimo aktivnosti koje smo započeli u ovoj godini vezano za promociju osiguranja u poljoprivredi u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i nacionalnim biroom osiguranja i ono što sam ranije rekao pokušaćemo da kroz angažovanje profesionalne piar agencije više pažnje posvetimo, zajedno sa društvima osiguranja, promociji i edukaciji građana Crne Gore. Kada je u pitanju plan prihoda on je na nivou 780.000, veći je za 8% u odnosu na plan za 2014. godinu, ukupno planirani rashodi su 765.000 u odnosu na ovu godinu su za 9% veći. Planirani višak, odnosno višak prihoda nad rashodima je na nivou oko 15.000 i ono što smo saopštili na matičnom Odboru planiramo da taj višak bude prenijet na račun budžeta. Što se tiče rashoda smanjili smo ih kod materijala i usluga, kod ostalih rashoda, kod kapitalnih izdataka i svakako primanja i neto zarade su pristojne na nivou ove godine. Toliko i hvala.
  • Hvala i vama gospodine Vujoviću. Ništa od smanjenja osiguranja kola još jedno 10% Bogomi uzimaju dobre pare. U ime Agencije za ljekove i medicinska sredstva gospodin Drljević. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, Finansijski plan Agencije za ljekove za 2015. godinu je baziran na pregledu poslovanja u 2014. godini a na osnovu Programa rada za 2015. Godinu i on sadrži pregled planiranih prihoda i rashoda za 2015. godinu. Način finansiranja Agencije propisan je članom 5 Odluke o osnivanju Agencije kojim je predviđeno da se Agencija finansira iz sopstvenih prihoda i poklona, donacija i drugih izvora u skladu sa Zakonom, a uz to sredstva za početak rada i stvaranja tehničkih i prostornih uslova za funkcionisanje kao i sredstva za finansiranje pojedinih aktivnosti iz nadležnosti Agencije, od značaja za javno zdravlje, a za koje nije predviđeno plaćanje naknada u zavisnosti od finansijskih mogućnosti se obezbjeđuje iz Budžeta Crne Gore. Ovim finansijskim planom je predviđeno da će … planirane prihode ostvarivati iz sopstvenih prihoda koje Agencija ubira iz naknada za obavljanje poslova, u skladu sa članom 9 Zakona o ljekovima i članom 9 Zakona o medicinskim sredstvima i to je definisano kroz dva akta: Odlukama o načinu i plaćanju visine naknada za izdavanje dozvola, sertifikata i odobrenja za proizvodnju i promet ljekova i istom takvom odlukom za upis i brisanje i vođenje registra medicinskih sredstava proizvođača i pravnih lica koji vrše promet i uvoz medicinskih sredstava. Rashodi Agencije su ovim planom planirani na osnovu procijenjenih troškova za planiranje aktivnosti a polazišta su troškovi za privih devet mjeseci 2014. godine, proporcionalno uvećani za preostali dio godine. Planirani prihodi su na nivou od 1.172.200 eura, koliko su planirani rashodi uz 22.000 eura neraspoređenih prihoda koje bi trebale da se prenesu u budžet Crne Gore. Planirani rashodi su za 8% veći u odnosu na 2014. godinu, bruto zarade zaposlenih planirane su za 39 zaposlenih, od kojih su 32 na neodredjeno vrijeme, sedam na odredjeno vrijeme, radno vrijeme, troškovi zarada su ukupno 708.642 eura. I pored toga planirani iznos za bruto zarade zaposlenih je na nivou planiranih zarada za 2014. godinu a rashodi za materijal i usluge su oko 20% veći nego u 2014. godini i to iz razloga zbog useljenja u novi objekat i zbog toga su porasli troškovi amortizacije, troškovi održavanja objekta i uvođenje novih standarda koji se planiraju u 2015. godini. Plan rada je ambiciozan i dijelom je zasnovan na ovom finansijskom planu jer očekujemo da ćemo dio tih aktivnosti koje su vezane za nadležnost Agencije ostvariti iz određenih projekata koje ćemo realizovati u toku iduće godine. Nastaviće se aktivnosti na normativnoj djelatnosti. U toku je projekat - Razvoj infrastrukture, kvaliteta i metodologije.Kroz taj projekat je u toku 2014. godine usvojeno ili je pred usvajanjem sedam pravilnika iz oblasti ljekova a očekujemo da će se još 6 pravilniak usvojiti u toku naredne godine. Kada su u pitanju medicinska sredstva utvrđeno je trenutno stanje nivoa uskladjenosti sa Evropskom unijom i urađene su tabele usklađenosti i očekujemo da se četiri podzakonska akta usvoje u toku naredne godine. U programskim aktivnostima očekujemo unapredjenje perfomansi i svih procesa koji su u nadležnosti Agencije. U 2014. godini nastavljen je pozitivan trend u pogledu internih ekspertskih evaluacija, zahtjeva iz nadležnosti CALIMS-a o to će se nastaviti u toku 2015. godine. Evidentan je porast broja eksperata iz Crne Gore koji su uključeni u ekspretske poslove a takodje je porast broja i skraćenje rokova za registraciju za ljekove koji su registrovani centralnom procedurom u 2014.godini i da će se taj trend nastaviti u toku 2015. godine uz uvođenje novih evropskih procedura koje nijesu do sada obrađivane. Svakako da harmonizacija naše regulative sa evropskom dovodi do povećanja kompleksnosti zadataka koji CALIMS obavlja u skladu sa regulatornim, ali prevashodno sa naučno-stručnim zahtjevima i to nameće potrebu kontinuirane edukacije zaposlenih i spoljnih saradnika Agencije, što znači jačanje, posebno naučnih potencijala naše institucije. Agencija je implementirala savremene smjernice za stavljanje lijeka u promet ali i za upravljanje životnim ciklusom lijeka, odnosno u obavezi je da prati kvalitet, bezbjednost i efikasnost lijeka sve dok se on nalazi u upotrebi. To se odnosi na oblast izmjena i dopuna dozvola za lijek tzv. varijacija. Poseban segment rada Agencije predstavlja i transparentnost , to je jedno od osnovnih načela rada Agencije i ono korespondira sa zahtjevima javnosti, industrije i važan je faktor u sticanju i održavanju i jačanju povjerenja. U tom smislu smo realizovali projekat portala koji ima javni i zaštićeni dio i veliki broj informacija se nalzai na našem portalu i ta dokumenta predstavljaju izvor nezavisnih informacija o lijeku koji su dostupni i stručnoj javnosti ali i građanima. Nastaviće se aktivnosti na formiranju nacionalne kontrole laboratorije, razvijanja sistema farmakovegilance i očekujemo da će konačno Vlada usvojiti uredbu o maksimalnim cijenama koja će omogućiti realizaciju tog projekta,odnosno nadležnosti Agencija a ta nadležnost se odnosi upravo na ljekove koji se nalaze na listi Fonda za zdravstveno osiguranje.Toliko i hvala.
  • Hvala i vama. Svima se izvinjavam zbog toga što imamo mnogo obaveza i mnogo važnih odluka da donesemo do Nove godine, od Budžeta pa do slanja vojnika, tako da se usaglašavamo kada i što uz prisustvo i ministara koji su takodje odsutni, pa se izvinjavam zbog određenog žagora.Nije to bilo zbog vas, nego zbog mnogih obaveza. Izvolite kolega Đikanoviću u ime Komisije za hartije od vrijednosti.
  • Finansijski plan Komisije za 2015. godinu predviđa prihode, rashode, promjene veličine i strukture angažovanih kadrova kao i investiciona ulaganja Komisije. Polazne pozicije za planiranje finansijskog plana polaze od programa rada Komisije usmjerenog na regulatorne, nadzorne i edukativne uloge Komisije, kao i njene društvene odgovornosti. Polazne pozicije koje karakterišu funkcije su: kontinuirano unapređenje organizacije i tehnologije rada Komisije, kontinuirano kadrovsko osposboljavanje i usavršavanje; edukacija javnosti i učesnika na tržištu kapitala, dalje razvijanje IT sistema Komisije za ostvarivanje planiranih aktivnosti; uspostavljanje i intenzviiranje komunikacije sa međunarodnim institucijama, stručnim tijelima, asocijacijama i medjunarodnim konsultantima i organizacijama; dalji razvoj i komunikacija sa domaćim nosiocima i učesnicima na finansijskom tržištu; vođenje i razvoj registara koje vodi Komisija, medijsko predstavljanje i komunikacija sa javnošću. Na bazi toga finansijski plan za 2015. godinu predviđen je prihodima na nivou oko 850.000 eura, rashodi su i to je manje nego u 2014. što je ostvareno i manje nego što je biloprethodne godine. U 2015. predviđeni rashodi su na nivou 835 000 tako da neki višak od 12 ili cirka 13 000 eura, nadamo se, da će biti ostvaren i sa zadovoljstvom prenijet u budžet Crne Gore. Hvala.
  • Hvala i Vama, gospodine Đikanoviću. Sada ćemo ovako, ima projavljen određen broj govornika, oni o čemu će govorite Vi ćete to iskomentarisati i u koliko želite kasnije neku zvršnu riječ, a nema potrebe u koliko nemadne interesovanja po određenoj oblasti. Prvo kolega Pešić u ima DPS-a. Izvolite kolega.
  • Hvala Vam gospodine potpredsjedniče, poštovana gospodo iz agencija i Komisije za hartije od vrijednosti, dragi građani, Pažljivom analizom finansijskog plana za 2015.godinu koji je dostavila Regulatorna agencija za energetiku zajedno sa tabelarnim prikazom planiranih prihoda i rashoda agencije u 2015.godini stekao sam uvjerenje da je agencija sačinila kvalitetan i realan plan prihoda i rashoda i da će im finansijska sredstva njime predviđena omogućiti da realizuju sve planirane aktivnosti u narednoj godini. Takođe, planirano je da im nakon svega kao rezultat pozitivnog bilansa ostane 86 000 eura koja će prenijeti, kako to zakon nalaže, u budžet Crne Gore. Ipak ovo je 68% sredstava u odnosu na uporednu 2013.godinu, jer bilans za 2014. još uvijek nije gotov. Inače, utvrđivanje plana zarada rada RAJE proizilazi iz Zakona o energetici kojim je propisano da agencija utvrđuje finansijski plan na osnovu plana rada, ali i na osnovu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Poslovne aktivnosti koje agencija treba da izvrši u 2015.godini nalaze se u Planu rada za 2015.godinu, a rekao bih odlučujuća činjenica u planiranju aktivnosti za narednu godinu, kako je i gospodin Prelević istakao, jeste ta da je u proceduri novi Zakon o energetici. Novim zakonom, čije usvajanje iz objektivnih okolnosti kasni, značajno se proširuju nadležnosti agencije što će dodatno povećati obim poslova ali i obaveza svih zaposlenih u agenciji. Obaveze koje naša zemlja ima kao kandidat za pristup Evropskoj uniji i članstvo u energetskoj zajednici iz čega proizilazi obaveza primjene trećeg energetskog paketa u domaće zakonodavstvo. Planom rada za 2015.godinu predviđene su brojne aktivnosti zaposlenih u agenciji i o njima smo pričali kada je prije nekoliko sati bilo govora u Izvještaju o radu i o Finansijskom izvještaju za 2013.godinu. Isto tako, agencija će u 2015. kontinuirano obavljati ostale tekuće poslove od kojih izdvajam najbitnije, nadzor nad radom i poslovanjem energetskih subjekata, licenciranje subjekata i kontrola poštovanja uslova iz licenci, nadzor i primjenu minimalnih standarda kvaliteta snabdijevanja električnom energijom, pravno razdvajanje Elektroprivrede Crne Gore Nikšić i regulacija sektora gasa. U ovom momentu posebnu pažnju poklanjam obavezi da Crna Gora energetsko zakonodavstvo u potpunosti uskladi sa energetskim propisima Evropske unije, kao i pravno i organizacijski uskladi energetski sektor sa zakonom i međunarodno preuzetim obavezama. Naime, razdvajanje operatora distributivnog sistema ODS od vertikalno integrisane Elektroprivrede Crne Gore je uslov za eliminisanje monopola jednog snabdjevača i razvoj maloprodajnog tržišta električne energije u Crnoj Gori. I pred toga što je ova obaveza pred Elektroprivredu Crne Gore stoji od 2011.godine uvjeren sam da će se pravno razdvajanje operatora distributivnog sistema od Elektroprivrede konačno realizovati u 2015. godini i to nadam se u prvoj polovini godine. Tako, dakle, za realizaciju ovih planiranih aktivnosti potrebna su i finansijska sredstva koja agencija utvrđuje finansijskim planom. On sadrži pregled troškova i prihoda agencije, usvaja ga i njegovu opravdanost, kao što je danas slučaj, ocjenjuje ovaj visoki dom. Sredstva za rad agencije su obezbjeđuju iz poznatih uslova. Kao što znamo, ona je nezavisna u svom radu. Ono što bih na kraju istakao, da je planirani prihod za 2015.godinu u iznosu od milion i 393 hiljade eura 98,5% tog iznosa je prihod od godišnjih naknada za izdate licence. Dakle, na kraju iz svega onoga što sam sada rekao i prije nekoliko sati, ocjenjujem da su finansijski plan rada Regulatorne agencije za energetiku realni i Klub Demokratske partije socijalista će ih usvojiti kad bude glasanje o tome. Hvala vam.
  • Hvala kolega Pešiću. Da li kolega Prelević i Medenica želite još nešto u vezi da iskomentarišete? Nema potrebe. Dobro. Idemo dalje, možda će imati potrebe poslije kolege Đukanovića. Izvolite kolega.
  • Gospodine predsjedavajući, poštovana gospodo iz raznih agencija, izvinjavam se tako, ne mogu pojedinačno pošto vas je puno, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Dobro je radi crnogorske javnosti da imamo i ovu sliku danas koju imamo, da imamo sve regulatore zajedno na jednom mjestu. To je potpuno u suprotnosti sa konceptom koji je u svom programu prezentovao Demokratski front. Moram da saopštim da u ovim agencijama, njih ima šest, evo da ih nabrojim, Regulatorna agencija za energetiku, Agencija za elektronske medije, Agencija za elektronske komunkacije i poštansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Agencija za ljekove i Komisija za hartije od vrijednosti.Znači u ovim agencijama radi preko 220 ljudi i da se zna da prosječna plata u tim agencijama iznosi preko hiljadu evra. Znači, imamo prosječne plate koje su veće od bilo kog ministarstva ili bilo kog preduzeća u većinskom vlasništvu države. Da li su ove agencije uspjele, što im je bila elementarna funkcija, da budu glas javnosti? Kad pogledamo kakvo je stanje u pojedinim oblastima sa sigurnošću možemo da kažemo da agencije nijesu ispoštovale svoju elementarnu funkciju. Ranije sam pričao o Regulatornoj agenciji za energetiku i sada ostajem pri tvrdnji da se tu ništa nije novo desilo, ni danas nije zaživjelo tržište električne energije. Mi samo imamo retoričke stavove, imamo zakon, ali jednostavno zakoni ne žive i ta agencija nije ostvarila svoju elementarnu funkciju. O elektronskim medijima ne bih pričao, jer to će kolege iz Demokratskog fronta koji bolje poznaju elektronske medije. Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i dan danas, na žalost građani plaćaju dosta veliku cijenu tih usluga, a pogotovo imamo problem sa romingom gdje su cijene zaista enormne i tek na osnovu političke volje postoje neki nagovještaji da će se to prevazići u narednom periodu. Znači, postoji politička volja suprotno od toga je da agencije nijesu nezavisne. Da je agencija nezavisna, ne kažem samo u Crnoj Gori nego i agencije u regionu, to bi agencije očigledno mogle da riješe između sebe. Da li su građani Crne Gore zadovoljni snabdjevenošću ljekovima, tržištem u Crnoj Gori? Da li državne apoteke imaju jednaku ponudu kao što imaju privatne? Sigurno da nemaju. Generalno ni ta agencija nije ostvarila svoju funkciju. Agencija za nadzor osiguranja, da li se procenat osiguranih lica u Crnoj Gori primiče se procentu osiguranih lica u Evropskoj uniji? Mi znamo da je to nemoguće, da bude na istom nivou, ali da li postoji taj pozitivni trend? O Komisiji za hartije od vrijednosti, mislio sam iskreno da će ta komisija da se ugasi. Zna li danas neko da postoji tržište hartije od vrijednosti? Tržišta nema, ali uglavnom građani plaćaju troškove svih tih agencija. Ne mogu agencije da se pozivaju da one ostvaruju prihod. One ostvaruju prihode zato što im je zakon omogućio i to su ono što se kaže monopolski prihodi koje niko ne može da im uskrati. To su mogli i određeni djelovi ministarstva da rade pa bi to bili prihodi koji bi išli u budžet Crne Gore. Zaista je nevjerovatno da u Crnoj Gori niko neće da sagleda tu regulatornu oblast, barem da određene službe, raučnovodstvene, pravne, budu zajedničke za određeni dio agencija. Ne kažem da sve moraju da imaju zajedničke službe, ali određene agencije bi to trebale da imaju. Na žalost koncept osnivanja agencija ne doprinosi njihovom elementarnom postojanju, a to je da se štiti javni interes. Biću po malo oštar, ali očigledno da se kroz agencije zapošljavaju partijski kadrovi Demokratske partije socijalista i da su agencije postale mjesta gdje se smještaju ljudi koji su od prilike završili političku karijeru, ali na taj način Demokratska partija socijalista im se odužuje što će i u narednom periodu primati uredne plate. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Đukaonviću. Agencija, možda najviše energetika, ko želi da iskomentariše? Na ovaj način ćemo da radimo da bi završili. Izvolite.
  • Onda ću se vratiti samo na komentar na izlaganje gospodina Pešića sa jednom malom ispravkom, neće iz našeg budžeta otići 86 000 nego imamo izmjenu jednu malu.Predviđeno je bilo da se poveća fond plata za 2,93%, to povećanje smo usmjerili na budžet, tako da tih 25 000 će ići u budžet, tako da 86 000 plus 25 000 je oko 111 000 za budžet. Tako da se od prilike držimo onoga što je bio plan i za prošlu godinu. Što se tiče što je gospodin Đukanović rekao da je funkcija agencija elementarna funkcija glas javnosti, nikad nisam čuo da je bilo koje agencije elementarna agencija glas javnosti.Agencije su stručna tijela koja jednako zastupaju i glas javnosti, i potrošače i proizvođače, odnosno monopoliste na tržištu na kojem funkcionišu. Rekli ste da nemamo tržište i da su to samo floskule, ne radi se o floskulama. Od 2009.godine veleprodajno tržište je otvoreno, kao što ste mogli da čujete danas u Izvještaju za 2013.godinu, imali smo 22 učesnika na tržištu, 18 trgovaca, ostalo su bili snabdjevači i proizvođači i operatori tržišta. Dakle, maloprodajno tržište nije zaživjelo, ne da nije zaživjelo, nije ni moglo da zaživi zato što će biti uvedeno 01.januara 2015.godine, u koliko Parlament usvoji novi zakon do tada. Hvala.
  • Hvala i Vama gospodine Preleviću. Kolega Pešiću, da li želite da iskomentarišete ovu korekciju? Saglasje. Kolega Đukanoviću, vi? Izvolite.
  • Gospodine Preleviću, Regulatorna agencija za energetiku je organizacije koja vrši javna ovlašćenja regulisanja energetskog sektora Crne Gore, pa naravno, Vi očigledno ne shvatate vašu funkciju. Ne može najšira javnost da bude stručna za pitanja energetike, ali čim vas ovaj Parlament postavlja, znači prenosi vam ovlašćenja i računa se da imate određenu dozu stručnosti da bi u ime građana obavljali određene funkcije. Pa ne bi mogao bilo koji građanin da obavlja funkciju što se tiče energetike, telekomunikacija, ljekova, osiguranja. Vi ste predstavnik građana i treba da štitite interese građana u energetskom sektoru. Što se tiče trgovine, koliko je meni poznato, u Crnoj Gori postoje dva snabdjevača električnom energijom, jedan je Elektroprivreda Crne Gore, a drugi je Montenegro bonus, koji snabdijeva samo jednog kupca i to snabdijeva Kombinat aluminijuma. Neću da se vraćam na prijepodnevnu raspravu kad sam jasno saopštio da se tu radilo o klasičnim špekulativnim radnjama u trouglu Vlada, Elektroprivreda, Kombinat aluminijuma. Nemamo tržište električne energije.Očigledno da je tu nešto poremećeno, očigledno da neko procjenjuje da Vlada nije pouzdan partner. Mi imamo probleme sa kompaniom A2A, koja je privatizovala Elektroprivredu i ona saopštava da im Vlada nije ispunila određena obećanja. Nama prijeti tužba A2A da pred sudom u Njujorku da traže arbitražu u Elektroprivredi Crne Gore. Vrijednost tužbe bi mogla da iznosi 600 miliona evra. Ne može Regulatorna agencija sve to mirno da posmatra. Ne može regulatorna agencija da ćuti, da ne saopšti građanima. Vi treba da saopštite građanima. Poštovani građani, kompanija A2A nije ispunila ugovor koji je sklopila prilikom privatizacije sa Elektroprivredom Crne Gore, nijesu ispunjene te, te, te tačke. Obaveza bi bila da se taj ugovor raskine. Ko će to da uradi ako nećete vi? Vaša je obaveza regulisanje energetskog sektora. Izvinjavam se i zahvaljujem.
  • Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi gosti, Teško je diskutovati o planovima za 2015.godinu, jer negdje stvarno ne znamo koji je konačni njihov cilj, jer to što se tu planira ne obavezuje nikoga, ne snosi nikakve posledice ako ti planovi ne budu realizovani i dolazimo do jedne situacije koja je možda neprijatna i za vas, kao ozbiljnih 11 ljudi, javnosti radi, stoji preko puta nas i mi govorim o onoj, ne mogu maltene ništa da reaguju što bi uzrokovalo neku konkretnu radnju. Javnosti radi, uloga regulatora i svih agencija, odnosno komisija preko puta nas jeste da učesnicima na tržište omogući da rade nesmetano i da zaštiti potrošače, da nađe balans između ta dva tega. To je cijela priča u radu ovih agencija, naravno i komisije. Vrlo je kompleksna priča. Međutim, slušajući obrazloženja, slušajući opravdanja zašto nešto ne možete, ja ne mogu a da se ne sjetim četiri stiha koja kažu: "Moje pleme snom mrtvijem spava, suza moja nema roditelja, nada mnom je nebo zatvoreno, ne prima ni plača ni molitve". Što god mi rekli, što god mi uradili, jednostavno samo dobijamo povratnu informaciju zašto nešto nije moguće. Prošao bih konkretno kroz agencije da se vidi ušto idu sredstva. Krenuo bih od nečega što je prosto pa nevjerovatno. Na tržištu hartija od vrijednosti koje suštinski skoro pa ne postoji, koja se raspada, novac se troši na sedam automobila, 30 zaposlenih, javnosti radi, 28 guma, novca kao da se svi zaposleni non stop kupaju na radnom mjestu, vidimo tu su i troškovi rekreacije zaposlenih, ne vidi se ništa da će biti promijenjeno u tom dijelu i na kraju slušamo da ćemo se ponositi kako postajemo partner istanbulske berze. Šta građani imaju od toga? Hoće li akcije biti više prodavane, neće li, niko ništa tu ne zna, to smo dobili kao neki izvještaj početak i kraj priče. Izvještaj Agencije o elektronskim medijima, suštinski ima samo realno razrađen finansijski plan, neki okvirni finansijski plan. Naravno, da budem pravedan do kraja, ima odgovarajuća zakonska ograničenja. Ono na šta smo ukazivali u Izvještaju o radu, ne vidimo da su ti problemi konstatovani, konkretno kada je riječ o zaštiti najmlađih kategorija konzumenata programa i ako su i tu primijenjene obuke na različitim seminarima. Međutim ono što je vrlo interesantno prosječna zarada, to smo čuli, se kreće oko 736 eura u neto iznosu, a ovdje u Izvještaju nadležnog odbora da je za 2015.godinu planirano 904 eura. Je li to u međuvremenu toliko bruto društveni proizvod porastao, tj. jesu li toliko aktivnosti porasle? Jasno je da vi ne primate novac direktno iz budžeta, ali negdje u konačnom ovo košta građane. Moramo javnosti reći da u Izvještaju Evropske komisije o napretku za 2014. jasno se konstatuje da postojizabrinutost u pogledu nezavisnosti ... i Agencije za elektronske medije. Ne vidimo u planu za narednu godinu kako se misli premostiti taj problem. Ono što je, moram ovako taksativno ilustrativan biti koliko agencije negdje, tu izdvajam Agenciju za ljekove i medicinsku opremu, koliko ove sve agencije u suštini negdje samo konstatuju stvari. Nismo nigdje u planu vidjeli da će se posebna pažnja obratiti na stanje u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji. Javnosti radi, predsjednik odbora direktora je govorio o višemilionskim iznosima za konsultanske usluge koje su realizovani mimi njegovog znanja. To košta jako puno. Kalkuliše se ciframa od dva i po miliona pa naviše, u konačnom to plaćaju građani računima za struju. Nismo čuli šta će se u tom dijelu promijeniti. Da li agencija misli da iskoristi svoje kapacitete u tom dijelu? Kad je riječ dalje o Agenciji za ljekove i medicinsku opremu, naravno, zaista sam napravio razliku u izlaganjima da postoji određena razlika među ostalim agencijama i vašom, ali ono što je najpotrebnije građanima, definisane maksimalne cijene ljekova, što vam je u nadležnosti. To ne vidimo da će biti realizovano u 2015.godini. Znači, i ako je lijek roba, on nije lijek, nego je lijek, nije samo roba nego je lijek. Znači, na tom tržištu privatnik može da diže cijenu do neba, a ako nema u državnoj apoteci mrka kapa, građanin ostaje bez tog lijeka ili ulazi u sistem refundiranja koji može da traje dugo i on može suštinski ostati bez terapije koja mu je potrebna. Agencija za nadzor osiguranja, u Izvještaju Evropske komisije za 2014.godinu staje da nema pomaka kada je u pitanju infrastruktura finansijskog tržišta. Nismo u planu vidjeli da li će nešto biti učinjeno u 2015. po tom osnovu. Naravno, potrebni su značajni napori za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije, hajde da kažemo da je to nešto što možda nije ovoliko atraktivna tema kao ove prethodne. Samo još 30 sekundi potpredsjedniče. U Agenciji za elektronsku...
  • Izvolite, zato što je objedinjena rasprava i zato imate i mogućnost i više da govorite, ali sa mjerom.
  • Zahvaljujem. Samo javnosti radi, pošto se čulo da nije bilo zainteresovanih poslanika, da su poslanici opozicije odustajali od diskusije zbog racionalizacije vremena. To je bitno.
  • Neka kamera vidi da su prisutni tu i vlast i opozicija, tako da je interesovanje veliko, ali zbog racionalnosti i zbog mnogih obaveza do Nove godine očito da ćemo raditi i za vikende, čak i za neke vjerske velike praznike koje nijesmo radili moraćemo da radimo, uvažavajući i te datume. Izvolite kolega.
  • Završavam svakako sa Agenciom za elektronske komunkacije i poštansku djelatnost.Samo smo konstatovali probleme velikih provizija na šalterima, nismo tu vidjeli da agencija može proaktivno djelovati, da će makar uputiti preporuku, da će bilo šta uraditi, ne vidimo to u planu. Ima osnovno pitanje, da li će doći do povećanja konkurencije u oblasti širokopojasnog interneta? To nijesmo vidjeli u ovom planu da postoji ili će oni i dalje biti najskuplji za građane Crne Gore u odnosu na region. Takođe, nismo vidjeli šta će se uraditi, ne postoji preporuka šta će se uraditi da onaj monopol na polju internet usluga koji proističe iz činjenice da smo prodali i infrastrukturu, da li ima plan kako on da se premosti? Da li postoji neka inicijativa agencije da pokuša nešto da se tu u tom smislu učini? Ono što je meni bilo ilustrativno i time završavam, da je Agencija za elektronske komunkacije i poštanske djelatnosti u normativnom dijelu, u segmentu 2-1 ima propisi i akta koja treba da donosi agencija 34, a od toga će sigurno biti urađeno od prilike sedam, a ostali svi su stavljeni po potrebi. Tako da ovdje stoji uputstvo u postupku vođenja javnih konsultacija po potrebni, obrazac za zahtjev za davanje odobrenja za korišćenje radio frekfencija po potrebni i tako da ne ponavljam 27 puta. Ovo jeste najslikovitije iz razloga, jer na taj način je odslikan regulatorni okvir kako funkcioniše u Cnoj Gori, agencije i regulatorni okriv u ovom opsegu je, u suštini, negdje prekopiran model razvijenih zemalja gdje se od ovih agencija boje veliki igrači. Kod nas, bojim se, da svako od njih može mirno da spava, imaće finansijski izvještaj, imaće planove za narednu godinu, to ni jednog krupnog igrače neće dotaći, a građane hoće i te kako. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama. Izvolite, bilo je dosta pitanja. Ko god želi, izvolite gospodo. Evo prvo će doktor Drljević. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, Samo kratko pojašnjenje vezano za pitanje gospodina Perića o maksimalnim cijenama, jer to smo ostali uskraćeni u toku prethodnih diskusija. Prvo, jedna od nadležnosti agencija je određivanje maksimalnih cijena ljekova, po zakonu to se odnosi na ljekove koji se nalaze na listi Fonda za zdravstveno osiguranje koje fond nabavlja. Da bi se ta nadležnost implementirala potrebno je da Vlada donese uredbu na osnovu koje se vrši obračun tih maksimalnih cijena. Dakle, ono što ja mogu da vam kažem da je agencija potpuno osposobljena i mi smo značajne resurse utrošili da osposobimo tim koji može da radi određivanje maksimalnih cijena, napravili smo i analize koje se odnose na cijene ljekova koji su prisutni u Crnoj Gori. Ono što pretpostavljamo da usporava Vladu da donese uredbu je trenutni način nabavke ljekova u Crnoj Gori, a to je putem tenderske procedure, koja onda od prilike diktira cijene na osnovu kojih će se naći ti ljekovi u Crnoj Gori u državnom sektoru, govorim i u državnim apotekama, odnosno apotekama koje pripadaju Montefarmu. Dakle, ni u jednoj evropskoj direktivi, ni u jednom pravilu ponašanja institucija ovog tipa u Evropskoj uniji ne postoji ništa što se odnosi na komercijalni efekat nadležnosti agencije, za bilo kakav komercijalni efekat. Znači, to su isključivo stručno naučne institucije koje su savjetodavne institucije Vladama, odnosno isto kao što je Evropska agencija za ljekove stručno naučna institucija koja savjetuje Evropsku komisiju, odnosno evropsku Vladu, po tom modelu je osnovana i crnogorska agencija za ljekove. Znači, samo u tom smislu sam htio da kažem, uvaženom mom sugrađaninu, gospodinu Đukanoviću. Nadam se da se onaj segment, odnosno na plate i na one stvari ne odnosi na Agenciju za ljekove, jer mislim da je to malo drugačije nego što je rečeno. Hvala.
  • Hvala. Očigledno da je kolega Perić izvazvao reakcije na stručnom i drugom planu, manje političkom, pa su se javili gospodin Prelević, Džafić, pa zatim Đurović, izvolite gospodo. Prvo gospodin Prelević.
  • Bila je konstatacija, odnosno tvrdnja gospodina Perića ili više zebnja da je višemilionski iznos vezan za konsultacije ušao u tarife, odnosno da je to trošak svih građana Crne Gore. Tvrdim vam da je agencija prilikom utvrđivanja prihoda energetskih kompanija razmatrala šta su to opravdani troškovi, šta su neopravdani troškovi i ovaj trošak smo ocijenili kao neopravdan.Samim tim nije ušao u regulisani prihod, a samim tim nije uštao ni u tarife građana. Tako da možete biti sigurni da ovaj višemilionski iznos, kako ste rekli, za konsultantske usluge nije ušao u tarife. Hvala.
  • Hvala gospodine Preleviću. Izvolite gospodine Džafiću.
  • Vrlo kratko ću, ovo oko učesnika na tržištu i da li agencija stvara slobodne uslove? Stvara. Deset kablovskih operatera, šest platformi na kojima oni emituju program u Crnoj Gori, preko 70 elektronskih medija. Stvara. Koliko tržište reguliše to je drugo pitanje. Oko plata. Zahvaljujem vam se što detaljno čitate naše izvještaje. Oni su inače transparentni, na našem su sajtu, na Odboru za finansije i budžet smo pričali oko tog prosjeka koje je napisalo Ministarstvo finansija. Mi imamo povećanje sa četiri službenika sa visokom stručnom spremom i to povećava taj prosjek ako radite prostu matematiku. Prosjek, rekao sam ga danas, 817 eura je planiran.........kadrova i regulatora. U Agenciji za elektronske medije ne rade isluženi partijski kadrovi.Nikad niko nije ni zvao da se partijski neko zaposli, a i da jeste isto bi bilo. To je jedna mlada ekipa ljudi, tamo postoje četiri magistra iz ove oblasti. Vi nam stalno pominjete jedan semiran za maloljetnike. Mi smo posebno osjetljivi po pitanju nečega što se zove prava maloljetnika. Neki ljudi su magistrature napravili u agenciji po pitanju i finansiranja regulatora, a i prava maloljetnika u elektronskim medijima. To je jedna mlada ekipa ljudi, nisu oni isluženi partijski kadrovi. Hvala vam.
  • Hvala i Vama kolega Džafiću. Izvolite gospodine Đuroviću.
  • Uvaženi poslanici, pokušaću da odgovorim samo na neka pitanja koja su pokrenuta vezana za našu agenciju. Jedno pitanje je bilo pitanje plata. Odmah da kažem, da prilikom pripreme finansijskog plana za narednu godinu naša zakonska obaveza je, po novom Zakonu o elektronskim komunkacija, i prije nego što je postala zakonska obaveza, da obavezno konsultujemo operatere elektronskih komunikacija i poštanskih koji iz tih naknada se i finansiramo. Dakle, mi njima dostavljamo prvo naš nacrt finansijskog plana, ostavljamo im određeni period da nam pismeno odgovore, posle toga imamo zajednički sastanak i zajedno se dogovaramo oko finansijskog plana. Znači, za ovih šest godina ni jednom do sada, ni jedan od operatera elektronskih komunikacija ili poštanskih operatera nije imao primjedbu na visinu plata u Agenciji za elektronske komunikacije. Odmah da kažem da su naše plate ispod nivoa regulatora u okruženju, ispod nivoa operatera u Crnoj Gori. Toliko o platama. Čuli smo ovdje da su velike cijene usluga. Odmah da kažem, evo imali smo prije nekoliko sati raspravu o finansijskom izvještaju i mogli ste iz našeg Finansijskog izvještaja da vidite sve cijene i fiksne i mobilne telefonije, i širokopojasnog pristupa interneta, odnosno ADSL-a. Što se tiče cijena fiksne telefonije i ADSL-a, samo ću ponoviti, agencija je uradila analizu maleprodajnog širokopojasnog pristupa internetu na osnovu koje je primijenila metodologiju odvojenog i troškovnog računovodstva, a rukovodeći se rezultatima troškovnog modela Telekoma nametnula obavezu sniženja cijena interneta, ADSL paketa za privatne i poslovne korisnike u prosjeku za 35% koji će stupiti na snagu 01.decembra 2014.godine. Takođe, Telekom će 01.decembra 2014. godine sprovesti drugi korak sniženja cijana i to usluga lokalnih poziva za 20,6%, usluga nacionalnih poziva za 33,3%, usluga poziva ka mobilnim mrežama za 15,15%, usluga međunarodnih poziva ka mobilnim mrežama regiona za 3,85%, usluga međunarodnih poziva ka mobilnim mrežama Evrope za 15,15%, usluga međunarodnih poziva ka fiksnim mrežama ostatka svijeta za 9,09% i usluga međunarodnih poziva ka mobilnim mrežama ostatka svijeta za 6,25%. Imajući sve to u vidu mogu da kažem da cijene fiksne telefonije u Crnoj Gori su ili na nivou ili ispod cijena zemalja regiona, prosjeka zemalja regiona, a znatno ispod prosjeka Evropske unije. Što se tiče mobilne telefonije, kao što znate tu je napoznatija ... metodologija za izračunavanje cijena mobilne telefonije i postoje tri paketa. Znači, sa niskim, sa srednjim i visokim nivoom potrošnje. Po svim ovim paketima naše cijene su ili ispod ili na niovu cijene regiona, znatno ispod cijena u zemljama Evropske unije. Što se tiče ADSL-a, kao što smo rekli, naše cijene su iznad cijena prosjeka regiona i mi smo značajno to smanjili za 35%, a uradili smo jednu analizu i dostavili je Vladi, da u narednom periodu primijenimo određene mjere i aktivnosti da još više snizimo te cijene. Što se tiče rominga, kao što znate sporazum o sniženju cijena rominga je potpisan krajem septembra između četiri države, između Crne Gore, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Dogovoreno je sa tim sporazumom do kraja godine da ministarstva idu sa predlozima zakona za dopunu Zakona o elektronskim komunikacijama kojim bi se omogućila primjena, evropske uredbe koja to definiše. Dogovoreno je da regulatori, jedan od tih regulatora smo i mi, da koordiniramo te aktivnosti i da radimo na implementaciji tih zakona. Takođe, dogovoreno je da se osnuje koordinaciono tijelo od regulatora koje će takođe biti uključeno i raditi na tome. Zadnji sastanak povodom toga imali smo u Srbiji i to je bilo 10.12. prije nekoliko dana, možemo tako reći. Dogovorene su aktivnosti na implementaciji rominga. Hvala.
  • Zahvaljujem Vam se. Gospodin Vujović, izvolite.
  • Samo kratko da kažem da se slažem sa svim konstatacijama da nam je tržište osiguranja još uvijek na, na žalost, niskom nivou u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije, posebno u životnom osiguranju koje ima trend rasta iz godine u godinu. U prošloj godini je taj trend, odnosno taj rast bio 15%, za devet mjeseci ove godine 19%, ali to je na žalost još uvijek ispod prosjeka koji je u zemljama Evropske unije. Ono na čemu treba posebno raditi jeste ta edukacija i informisanost građana vezano za to što društva za osiguranja koja su inače nadležna i treba da promovišu svoje proizvode osiguranja, treba da urade to. To smo planirali da uradimo u idućoj godini. Što se tiče prosjeka plata, više radi javnosti, vidjeli ste u mišljenju Ministarstva finansija, prosjek je 815 eura, bez moje plate, 760 neto plata. Dakle, nijesu hiljadu i ne znam koliko prosjeci. Kada je u pitanju Evropska komisija i usklađenost naša obaveza je, kao što ste vidjeli iz plana, da zakonske propise prilagođavamo direktivama Evropske unije i to radimo, to će nam biti svakako najveći izazov. Kad su u pitanju mišljenja ili saradnja sa evropskim institucijama i fondovima, imamo dva fonda koja korisitmo, ... fond koji je za kadrovsko jačanje i Ipa 2 koji ćemo koristiti za tu infrastrukturu u osiguranju i to je već isplanirano kroz saradnju sa evropskim institucijama. Imamo poslednji pozitivan Izvješaj Evropske komisije vezano za sve naše obaveze koje proističu iz poglavlja 9, finansijski iskazi u dijelu osiguranja, tako da pratimo sve ono što su zahtjevi prema evropskim standardima i zahtjevima Evropske komisije koje se tiču osiguranja. Hvala.
  • Hvala i Vama gospodine Vujović. Izvolite kolega Periću, pošto je bilo dosta.Do tri minuta, može li? Daću i vama jedan minut, može li? Može, dobro. Izvolite. Pošto je objedinjena rasprava mogli smo da potrošimo mnogo više vremena, zato ću to da uvažavam i da budem fleksibilan u cilju nečega što je parlamentarna diskusija i razmjena mišljenja. Izvolite.
  • Da krenem od gospodina Vujovića. Usaglasili smo se da nema pomaka kada je u pitanju infrastruktura finansijskog tržišta, što stoji u Izvještaju Evropske komisije i nema tu previše komentara. Generalno kada ima, a kada je riječ o nečemu što se zove osiguranje i nadzor osiguranja, pravim samo malu paralelu, nije direktan odgovor, bili smo svjedoci jedne kampanje "Da ne pita mladost gdje je bila starost", da nam treba treći stub osiguranja, nije direktno naslonjeno na ovu tezu ali su rezultati više nego porazni. Toga smo svjesni i mi i daleko smo ispod evropskog prosjeka. Gospodinu Drljeviću, zaista sam izdvojio rad vaše agencije u odnosu na ostale, cijenim vrlo jasno specifičnost vašeg rada, kada je riječ o maksimalnoj cijeni ljekova, ona jeste bitna i tačno je svjesni smo toga, samo sa one liste koja dolazi iz fonda, ali tim prije njihovo utvrđivanje treba da bude što prije određeno, navjeća cijena. Zašto? Ponavljam, oni ljekovi koji se reklamiraju da liječe sve i svašta koji nijesu provjereni, koji već ne znam šta, u konačno i ne treba toliko to da bude na listi prioriteta. Treba svakako i oni da budu obrađeni, ali oni ljekovi koji su najprioritetniji trebaju što prije da budu limitirani građana radi. Kada je riječ o Agenciji RAE, malo mi je moram reći ova vaša teza, gospodine Preleviću, malo mi ne pije vodu. Nije to bilo ko u kompaniji, prvi čovjek nacionalne kompanije koji upućeje da on za nešto nije znao. To nije ni poslanik nego neko ko je u srcu sistema. Onda on govori o iznosima od dva ili više miliona eura i vi kažete to je neopravdani trošak i to na kraju ne plaćaju građani. Moram vam reći da građani plaćaju svaki račun. To gdje će on biti razvrstan, znam vi ćete reći mi to nismo priznali da ide u cijenu struje koja ide ka potrošaču, ali možda da tog troška nije bilo, možda se moglo uštedjeti na ovaj dio koji se odnosi na račune građana. Nije to mali iznos, da je račun manji 1, 2 ili 3%. Ne doživite ovo kao populističku priču, ali kada govorimo o strukturi troška, možda da se razmisli u tom dijelu, da se i u tom dijelu može nešto prevaljivati na nekoga ko je ogromna kompanija, a ne na konačnog korisnika koji je građanin Crne Gore. Tu mislim da fali taj osjećaj za štićenje interesa potrošača. Kad je riječ o Agenciji za medije, ......plate rastu, znači 736 su bile 817 ove godine, ako sam dobro razumio. Biće neki novi ljudi, iduće godine 904 eura, to raste. Nijesam tvrdio, da tu rate ljudi koji su partijski kadrovi, ne isključujem odmah da kažem to nije bio dio moje diskusije, ali nijesam se bavio tim. Znate šta gospodine Džafiću? Problem u Crnoj Gori jeste neprimjenjivo znanje. Znači, imamo magistra iz oblasti prava djeteta u smislu kao konzumenta proizvoda elektronskog medija, ali primjena je jako slaba. Ja o tome govorim. Gdje su vam dopisi ka kućama da povećaju obrazovni program? Nema. Gdje su dopisi ka medijima da neprimjereni sadržaj, ipak više budu izmješteni i ne samo oni klasični neprimjereni sadržaji, kada je riječ o pornografiji i o kocki i tako dalje, nego oni sadržaji koji su vrlo granični. Tu nemamo nikakvu proaktivnost. Kada je riječ o Agenciji za elektronske komunikacije moram reći da smo prilično iznenađeni, ovaj podatak, operateri nemaju primjedbe na naše plate. Građani su ti koji trebaju da imaju primjedbe na vaše plate, jer operateri vam daju novac, ali ja ću vam reći to je tačno, ali građane treba da brine, jer ako hoćete, ja kao nacionalni operater koji obrćem stotine miliona eura šta mene košta pet, šest ili deset plata da su na vrlo visokom nivou i da ta agencija bude mirna. Možemo i tako da gledamo. Znate. I to i te kako pogađe građane i svi mi polažemo račune pred građane i to mi je dobar šlagvort za kraj. Ljudi koji dolaze iz agencija uobražavaju da nešto prihoduju samostalno, malte ne neki proizvod prodali i to odlično ide. Ne. U konačnom, i vas i nas plaćaju građani, samo što nas plaćaju direktno iz budžeta, ako u vašem slučaju plate telefonski račun to se slije u budžet velike kompanije i ona daje iznos vama. Što više naplate to više vama. Ta logika je jasna, ali sve plaća građanin i sve po glavi stanovnika, znate. Toga treba da smo svjesni. Mi nismo vanzemaljci. Živimo u Crnoj Gori i to je ono našto mi apelujemo da toga budete svjesni, da više štitite njihove interese. Svi smo zavisni od građana. Ne postoji nezavisnog građanina u tom smislu. Samo bih volio da nekako steknete vi, prije svega svijest o tome, naravno i svih ostalih javnih djelatnosti, ali vi posebno.
  • Hvala. ... je najbolja rabota, tu treba uloga agencija da bude izuzetno važna. Pomenuti ste kolega Đukanoviću i vama do jedan minut.
  • Gospodine predsjedavajući, Samo želim da pojasnim neke stvari. Kada sam saopštio da je prosječna plata u ovim agencijama 1.000 evra mislio sam na sve agencije. Nijesam pojedinačno isticao ni jednu, ali samo među vama postoje kontradiktornosti velike. I objašnjenje je bilo da u agencijama postoje ljudi koji imaju specifična znanja i to mora da se plati. Evo za vas jedno pitanje. Da li su potrebna veća znanja u Regulatornoj agenciji za energetiku ili u Agenciji za ljekovove? A u Regulatornoj agenciji za energetiku plate su više od 500 eura veće nego što su u Agenciji za ljekove. Da li sad možete da tvrdite da su vaša specijalistička znanja bolja od ljudi koji rade u Agenciji za ljekove. Očigledno da to ne može tako. I kod vas postoje kontradikcije i dobro bi bilo da konačno se jednom u ovoj državi uvedu i platni razredi, jer ne može vozač u agenciji ili Centralnom banci da ima 700 eura platu, a vozač u nekom vodovodu 250. To ne može. Zbog čega ovaj ima 700 eura. Zbog čega ovaj 250. A i jedni i drugi imaju prihode zahvaljujući monopolu.Neko je očigledno imao bolju vezu, pa je zaposlen u nekoj od agencija, a neko nije bio te sreće nego mora 30 40 godina da radi u nekom komunalnom preduzeću, a iste su škole završili, isto obrazovanje imaju. Evo kod vas.Da li su zadovoljni ljudi u Agenciji za ljekove koji su završili medicinu sa prosječnom ocjenom 10, da imaju 600 - 700 erura, evo moja je struka elektrotehnika od nekog inženjera elektrotehnike u Regulatornoj agenciji za energetiku koji ima 1.500 eura. Jel' to korektno? To mora da se reguliše, ali na žalost ova država nije sposobna elementarne stvari da reguliše. To nije sposobna da reguliše, a ne nešto komplekinije. Zahvlajujem.
  • Hvala. Ovakvim načinom idemo i dalje. Uvažena koleginice Tanasijević. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovana gospodo iz nezavisnih regulatornih tijela, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, Ja ću svoju diskusiju usmjeriti na planove Agencije za ljekove i medicinska sredstva. Analizom rezultata agencije koje ona ostvruje od njenog osnivanja može, da agencija svojim načinom rada i stručnim kapacitetima u kontinuitetu doprinosi sistemu zdravstvene zaštite u Crnoj Gori obezbjeđivanjem kvalitetnih, bezbjednih, efikasnih i racionalno upotrijebljenih ljekova i medicinskih sredstava. Zbog potrebe za multidisciplinarnim znanjima iz različitih oblasti teorije i prakse, naročito na nivou zaposlenih koji obavljaju kompleksne poslove u okviru osnovne djelatnosti, agencija je tokom 2014.godine kao i ranijih godina bila posvećena unapređivanju svojih profesionalnoh kompetencija. Na ovaj način postignuti su pozitivni poslovni efekti koji su opredijelili agenciju da i u 2015.godini planira nastavak rada na unapređivanju stručnih i naučnih potencijala, kao i radna podizanju do nivoa efikasnosti u postupcima koje vodi. Ovakav pristup po određivanju prioriteta agencije, doprinio je da se usluge inostranih stručnjaka koriste mnogo manje nego ranije, ali njihovo angažovanje još uvijek je potrebno. Zato je programom rada za 2015.godinu planiran nastavak prethodno uspostavljene saradnje sa eksternim ekspertima, prvenstveno Farmaceutskim fakultetom u Beogradu i Agencijom za ljekove i medicinska sredstva Srbije. U 2015.godini agencija planira da nastavi da unaprjeđuje svoje vodeće principe od kojih je jedan od najznačajnijih posvećen o zaštiti zdravlja kroz profesionalnu praksu kojom se ostvarunje njena primarna uloga da svi proizvodi koji reguliše zadovoljavaju propisane standarde i budu kvalitetni, efikasni i sigurni. Kao i u prethodnim godinama u 2015.godini agencija će biti posvećena stvaranju uspješnog poslovnog ambijenta što je veoma važno kroz otvorenu i transparentnu komunikaciju sa zdravstvenim radnicima, pacijentima, javnošću, klijentima i partnerima uz poštovanje visokih standarda profesionalnog i ličnog integriteta. U dijelu programa agencije za 2015.godinu koji se odnosi nastavljanje lijeka u promet ističe da se konače odluke u ovoj oblasti zasnivaju na čvrstim, stručnim i naučnim dokazima, kriterijumima i smjernicama za evaluaciju kvaliteta koji se koriste u svim državama članicama Evropske unije. Tokom 2014.godine agencija je unaprijedila procedure izdavanja dozvole za stavljanje u promet ljekova koje su registrovane u Evropskoj uniji, u prvom redu oni koji su dobili dozvolu centralizovanom procedurom u Evropskoj agenciji za ljekove koja je automatski validna u svim državama članicama Evropske unije. Zbog unaprijeđenih procedura broj izdatih rješenja po zahtjevima za stavljanje u promet ljekova je povećan. Nastavak ovakvog trenda očekuje se i u 2015.godini, kao rezultat povećanja internih i eksternih ekspertskih procjena. Kada su u pitanju medicinska sredstva agencija je nadležna da ona sredstva koja se nađu u upotrebi u Crnoj Gori budu bezbjedna i efikasna kako bi se obezbijedila zadovoljavajuća prevencija dijagnostika oboljenja, kao i adekvatna rehabilitacija. Zbog potrebe da se i u ovoj oblasti postave standardi zaštite zdravlja koji odgovaraju najvišim evropskim mjerilima, agencija vodi registar medicinskih sredstava i njihovih proizvođača. Tokom 2015.godine agencija očekuje isti broj zahtjeva za upis u registar medicinskih sredstava, kao i u 2014.godini uz istovremeno povećanje broja zahtjeva koji se odnose na obnovu i izmjenu rješenja. Kao i program rada Finansijski plan Agencije za ljekove i medicinska sredstva za 2015.godinu urađen je u skladu sa zakonskom obavezom i baziran je na pregledu poslovanja u 2014.godini. Način finansiranja agencije propisan je odlukom o osnivanju kojom je predviđeno da se agencija finansira iz sopstvenih prihoda i poklona, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom. Plan prihoda agencije za 2015.godinu utvrđen je na osnovu Odluke o osnivanju agencije, Zakona o ljekovima i Zakona o medicinskim sredstvima....Agencija ima 37 zaposlenih od kojih je 34 sa visokom stručnom spremom. Među njima 18 su specijalisti, subspecijalisti, magristri i doktori nauka iz medicinskih i farmaceutskih nauka. U 2015.godini planiran je prijem još dva farmaceuta na određeno vrijeme. Prosječne neto zarade zaposlenih u agenciji utvrđene su na nivou manjem za 17% u odnosu na početak 2013.godine. Planirani rashodi veći su za 8% u odnosu na 2014.godinu. Oni treba da omoguće normalan i efikasan rad agencije, odnosno ostvarivanje planiranih zadataka i ciljeva. I kao što sam rekla od svog osnivanja Agencija za ljekove i medicinska sredstva je u kontinuitetu svojim načinom rada uspijevala da ostvari ono što je planirala. To je pretpostavka, ali i garant uspjeha za realizaciju planiranih poslovnih ciljeva i za 2015.godinu. Hvala. PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ. Hvala koleginice. Gospodine Drljeviću, želite li da što dodate ili da aminujete? Vidite li da mi poslanici bolje znamo od vas po neki put o vašim agencijama.
  • Izvinjavam se što uzimam riječ, ali nekako mi je koleginica Tanasijević dala šlagovrt za možda jedan podatak koji je značajan za sve nas. Znači nije značajan samo za agenciju, ali upravo govori o tome, o potencijalima koje ima agencija. Dakle, zahvaljujući našim ekspertima došli smo u poziciju da od jedne velike svjetske farmaceutske kompacije, zvanično budemo stavljeni na a listu njihovih partnera, odnosno da njihovi ljekovi koji su prisutni u Crnoj Gori su oni isti ljekovi koji se distribuiraju u zemljama Evropske unije i to zvanično. To je plod toga što su naši eksperti uočili određene slabosti, jer oni imaju više proizvodnih mjesta i namjeravali su da registruju ljekove sa nekih drugih proizvodnih mjesta u Crnoj Gori. Znači to je promaklo brojnim institucijama ovog tipa, brojnim agencijama u regionu,ali evo našim ekspertima nije. Na poziv Borda direktora te velike kompanije su bile na sastanku u Švajcarskoj, dokazali da smo mi u pravu i zvanično su nas stavili na a listu, kao i sve evropske zemlje za distribuciju njihovih ljekova u Crnoj Goril. Mislim da to govori upravo o tom potencijalu koji posjeduje naša agencija.
  • Hvala gospodine Drljeviću. I još ste rekli da koristite ekspertska znanja i Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra i ja to znam. Odakle, nije važno. Koleginice Tanasijević, imate li nešto? Ne. Hvala. Idemo na kolegu Gorana Danilovića. Izvolite kolega.
  • Od svih vas uvažene koleginice i kolege, ja sam htio da se obratim gospodinu Džafiću, kojega trenutno nema, ali naravno ja ću govoriti i u njegovom odsustvu. Prethodno ću samo jedno malo podsjećanje, jer vidim da vam je neprijatno skoro kao i nama svaki dan, zbog toga što se raspitujemo oko vaših plata.Nas stalno pitaju oko naših plata i to oni koji su nas birali i vjerujte ni najuspjeliji od nas se ne mogu odbraniti. Mi vas pitamo s pravom, jer mi vas biramo i vi bi trebali ovdje i suštinski, i formalno da podnosite izvještaj. Parlamentarna većina vam to svakog puta omogući da to bude vrlo lagodno, a opozicija da razumijete da je i pitanje plata u Crnoj Gori adekvatno pitanje. Jedan od vas da ne izazivam repliku, ali sakako možemo komentarisati međusobno je rekao, da su one mnogo manje nego u regionu. Uvažene dame i gospodo i naše plate poslaničke su mnogo manje nego u regionu, pa je to slab izgovor. Kada bismo neki imali plate kakve su u regionu otimali bi se mnogi za mjesto poslanika, ovako i nije tako velika konkurencija. Još jedan razlog da vam ne bude neprijatno. Stvar je vica i to što se tiče vas kada ljudi pitaju ko je u Vladi onda kažu najzaslužniji, prva linija, najbliži prijatelji premijera Đukanovića, prvi kadar DPS-a i SDP-a, a ko je u agencijama kažu šira familija. Vi pogledajte i sami, ne optužujem sve, ali neki od vas zaista ste zadužili familije toliko da ne znam kako će sa vama kada dođe vrijeme da vas pomjeraju. Ako budete tražili da vam vrate usluge to će biti veliko brastveničko okupljanje, čini mi se. Ovo odmah da vam kažem ne mislim da prigovorim gospodinu Džafiču. Imao sam prilike da se ubijedim da rade prilično dobro i lijepo. Nije ovo tema koja mene životno interesuje, ali javio sam se iz više razloga. Valjalo bi da mi pojasnite gospodine Džafiću zbog ovoga što ste ostvarili prihod u 2013.godini gotovo na nivou onoga što ste očekivali, ali ste naznačili da ipak je naplata u izvještajnom periodu prema Agenciji za elektronske medije bila 32,4% u određenom dijelu. Interesuje me ko su dužnici? Agencija za elektronske medije je dala vrlo detaljan izvještaj, rekao bih do zapete. Cijelu svoju aktivnost. Ja ipak smatram da ste popustljivi prema elektronskim medijima koji zloupotrebljavaju mogućnost da u određenom periodu, graničnom kako se to kaže stručno, emituju određene sadržine, na osnovu kojih se zarađuje vrlo pristojan novac. Neće biti nikakvo kršenje pojedinačnih i kolektivnih prava ukoliko u Crnoj Gori odlučite, predložite, a mi podržimo da se taj sadržaj potpuno zabrani, zbog toga što javnog interesa u emitovanju tarot i sličnih sadržaja nema, ni u graničnom periodu poslije ponoći. Kao što postoji sloboda pojedinca da može da konzumira duvan ukoliko je pušač, a evo smo mu zabranili na mnogim mjestima da to može da radi, postoji obaveza onoga prodavca da svakoga obavijesti kad kupuje kutuju cigareta adekvatnom naljepnicom da ugrožava svoj život. One televizijske kuće koje emituju program u tom graničnom periodu i zarađuju novac bile bi dužne da emetuju sličnu naljepnicu da se radi o sadržaju koji je nekvalitetnog i nikakvog ili sumnjivog sadržaja. Mogli bismo zajednički da osmislimo šta je to, ali bi bili dužni da tako nešto učine, jer se radi o gotovo sličnom trovanju. Povedete li računa malo i o tome ko to gleda i ko u teškim vremenima najviše gleda i traži utjehu kod proroka i majstora karata, kockanja i čega sve ne, proricanja sudbine biće vam jasno da je u pitanju javni interes da se takva stvar ne dozvoli. Volio bih ovdje da mi kažete još nešto, gospodine Džafiću. Da li ste, imajući pravo da to uradite, provjeravali posebno u izbornom periodu prihode pojedinih televizijskih kuća u vrijeme izbornih kampanja, naročito u svijetlu kada vi kao i ja dođemo do izvještaja političkih subjekata o tome kako su trošile novac i koliko su na šta potrošile, odnosno koliko su određene kuće morale zaraditi. Ako, recimo kolege iz Demokratske partije socijalista prijave da su na lokalnim izborima održanih ove godine u Podgorici, potrošili svega 60.000 evra zvaničan podatak, ja mislim da biste vi morali reagovati gospodine Džafiću prema elektronskom mediju koji je omogućio po zvaničnom cjenovniku prenos njihove završne konvencije u Podgorici u trajanju dužem od 65 minuta, a što košta mnogo više od ovoga što je prijavljeno kao ukupan trošak Demokratske partije socijalista. Bila bi vaša obaveza da tako nešto javite. Ne zbog toga što je netačno saopštila Demokratska partija socijalista ili neka druga stranka, nego zbog što mediji koji možda duguje Agenciji za elektronske medije, pa samim tim i našim građanima nije prijavio prihod koji je kad pomnožite sekundu i minutu sa cijenom ogroman.....za jedan spektakularan događaj. Imajte ovo u vidu nadam se da ću dobiti odgovor, a onda i mogućnost da komentarišem.
  • Hvala. Komentar u ime Kluba poslanika Demokratske partije takođe, a gospodin Džafić u ime Agencije. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče. Gospodine Daniloviću Vi ste prelistavali naš izvještaj o poslovanju i on je jutros bio predmetom priče ovdje i tačno je to 32,4% je dug. Ali, ukupni dug prema Agenciji, za sve godine poslovanja Agencije. U nastavku tog izvještaja imate prilog sa tačnim dugom do zadnjeg centa svakog emitera u Crnoj Gori. Netačni su novinski članci da je Agencija bilo kome oprostila dug, jer bi bilo i takvih članaka. Znači, u toj godini koja je predmetom izvještaja Agencije, Agencija je naplatila , 107% je bila naplata Agencije, preko plana smo naplatili. U ovoj godini, u ovoj poslovnoj godini 47% njih je platilo svoje obaveze prema Agenciji, govorim o ukupnim potraživanjima našim prema emiterima. Što se tiče graničnog perioda mi smo ga uveli.U taj granični period smo smjestili skoro sve što ide slobodno u etar. Međutim, imamo probleme sa kablovskim operatorima. To su plaćeni programi, oni koji su platili da gledaju određeni program, imaju pravo da ga gledaju. Ali ima prostora i da se tu uradi nešto posebno vezano za te plaćene programe, vezane za proroke, ne znam šta sve počeli su i da liječe posredstvom nekih televizijskih emisija. Ja ne znam, nijesam gledao prihode elektronskih medija, vezano od kompnje taj dio ne spada u domen nekog mog posebnog interesovanja. Ali, vas upućujem na istraživanje, koje je Agencija napravila. Do zadnjeg sekunda na zadnjoj političkoj vašoj utakmici, ovdje u Podgorici do zadnjeg sekunda, koliko je koja partija bila kod kojeg elektronskog medija. To je jako opsežna studija, pođite na sajt Agencije i znaćete tačno vrijeme koliko je koja partija dobila vremena kod kojeg emitera, pa vjerovatno iz toga možete zaključiti koliko je ko platio određenom emiteru za taj segment. Mi ne možemo istraživati to koliko je ko platio, moramo samo da stvorimo ravnopravne uslove.Ravnopravni uslovi su postojali, izmjerili smo to koliko je koja politička stranka bilo kod kojeg emitera, to vas upućujem, kažem, vjerovatno nijeste pogledati tu studiju.Na našem je sajtu i vrlo je indikativna i interesantna, prvenstveno za vas u političkim partijama. Hvala vam.
  • Hvala i vama gospodine Džafiću. Izvolite kolega Daniloviću.
  • Hvala lijepo gospodine Raduloviću. Gospodine Džafiću, sad ću o pitnjima na koja vi možete, a i ne morate da odgovorite, kad ne odgovorite meni je i to odgovor. Složitćete se samnom siguran sam da ne može biti izgovor nekome da emituje nedozvoljen sadržaj, samo zbog toga što prenosi pisanje i od njega pravi sadržaj za elektronski medij. Ovdje sam vrlo precizan. Prvo se pojavi neko ko u Crnoj Gori osnuje medij pisani, dnevne novine nedeljnik, kako god hoćete. Naravno u pitanju je tabloidna štampa, da nebih pravio reklamu da ne pominjem bilo koga, a onda elektronski mediji, koji preuzimaju program iz regiona, koji emituju davno emitovane stvari, koji troše vrlo malo na proizvodnji vlastitog programa, radi se uglavnom o nekoj redistribuciji i distribuciji tuđih sadržaja, pod vrlo sumnjivim okolnostima, zadovoljavaju zakonske okvire, da li su proizveli i da li je to zaista njihovo što rade, emituju udarne informativne emisije u kojima se pozivaju recimo na pisanje određenog tabloida i od toga prave nevjerovatne spektakularne,višednevne, višenedjeljne, javne seanse bez ikakve odgovornosti. Agencija za elektronske medije takve emitere je dužna da opomene na emitovanje sadržaja koji je i onako sam po sebi sumnjiv i za osnovni medij koji ga emituje. Bio on u ovom ili onom obliku. Mogao bih odmah da vam nabrojim, a bilo bi lijepo onda da nam kažete da li ti mediji koji rade takve stvari plaćaju redovno svoje obaveze prema Agenciji pošto se slažem sa kolegom Perićem, u suštini je to redovno plaćanje obaveza prema građanima Crne Gore. Iako vaša Agencija prihoduje i vi to ovdje lijepo pišete. Toliko ste planirali, toliko ste zaradili, toliko ste potrošili, mogao bih tako da se izgovori i kolega Sekulić iznad vas da kaže, mi prihodujemo i to prihodujemo od velikih korporacija, pa zašto da ne da imamo velike plate. Pa vjerujte da i mi nešto prihodujemo pa evo nemamo plate koliko vrijedimo, a da ne pričamo o tome, da je zaista žalosno i pominjati u Crnoj Gori da nekom ljekaru neko obezbjeđuje platu, a da je on nije zaradio, čovjeku koji vam drži život u ruci mogao bih biti i plastičniji. Pa će biti da je to iz Budžeta, od poreskih obaveznika, a ja i vi smo prihodovali, a on nije. Ima li nekoga ko prije zaradi platu od zdravstvenog radnika. Ako bismo gledali, to je ipak prije svega i potrošnja i redistribucija novca poreskih obveznika. S punim pravom ovo pitam, jer uostalom u Crnoj Gori ne znam koga da pitamo. Sve to nije naš posao, ja mislim da jeste i vaš. Da nebismo morali stalno da mijenjamo zakone, da postrožavamo pravila, te zakone o elektronskim medijima, te zakon o ovome i onome. Mislim da bi i vi mogli da doprinesete, pa da onim medijima koji rade ovakve stvari, prenoseći sadržaje koji su sasvim izvjesno sumnjivog karaktera, prave od toga neku medijsku mrežu, koncentrišući se na jednu temu, mislim da treba da uslijedi od Agencije za elektronske medije ukor, ako ništa drugo, a da ne pričamo o tome da bi se moglo razmisliti da takvi mediji koji bez ustezanja kao gotovu stvar i potpunu istinu prenose sadržaj tabloida u Crnoj Gori se izriču i opomene. Ne samo za neplaćanje, nego i za emitovanje uvredljivog i nedozvoljenog sadržaja.
  • Hvala kolega Daniloviću. Nema kolege Sekulića on je iz Podgorice, svi su ostali ovđe. Hoćete li Obradoviću?To je replika. Ne, nego da bi omogućio dijalog, tako i volim.
  • Replika. U svakom slučaju, Državna revizorska institucija poštovani gospodine Raduloviću je vršila kontrolu političkih subjekata u Crnoj Gori itd. i dala je određeno mišljenje vezano zaisto kako su poslovale stranke.Nekima je dala pozitivno mišljenje, nekima uslovno pozitivno mišljenje. Prema tome jasno je kako ko posluje po pitanju političkih subjekata u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Izvolte kolega Daniloviću do dva minuta.
  • Ništa to ne znači baš iz jednog, jedinog razloga. Kad ste me već povukli za jezik, ja ću vam odgovoriti vrlo precizno da znaju svi pa i nadležne revizorske institucije da ja mislim, da je nedopustivo skoro da je sramota, ali uvedena nažalost u legalni okvir za Novu srpsku demokratiju i opozicione partije kontroliše do jučerašnji član Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista. Mislite da smo očekivali nešto drugo. Dakle, uvažena gospodo, ponavljam doslovce dojučerašnji član Izvršnog odbora čak je na lični zahtjev tražio da on vrši kontrolu Nove srpske demokratije. Uopšte se nijesam oko ovoga konsultovao ili Pokreta za promjene, sa kolegom Milutinom Đukanovićem, koji vrlo uspješno radi taj posao i mi smo potpuno zadovoljni time na koji način je dobio i uslovnu i bezuslovnu i kako god hoćete drugu podršku, to je moj lični stav. Da je sreće, to nebi moglo da se dogodi.Ako hoćete vi da imamo nezavisnu i agenciju i da imamo nezavisne agencije pa i revizorsku organizaciju ili bilo šta drugo onda se mora unaprijed imati povjerenje. Meni bi bilo degutantno ako je čovjek čak i profesionalac da ga iz vašeg Izvršnog odbora koji se do juče bavio vašim prihodima i rashodima pošaljete u ime državne organizacije u zvaničnu kontrolu Pokretu za promjene ili Novoj srpskoj demokratiji. Nikakvog smisla tako nešto nema.Suštinski ovo što sam ja rekao ovo je lako provjeriti. 60 i više minuta direktnog televizijskog prenosa po zvaničnom cjenovniku uz sve moguće popuste koje ...i DPS, i Nova, i Demokratski front ko god želi kod ljudi kod kojih troši novac, pa će te vidjeti uvažene dame i gospodo, da u Podgorici, samo za tu aktivnost nijeste mogli potrošiti 60 hiljada. Nego ste morali potrošiti samo za tu aktivnost više od 100 hiljada evra. Ako hoćete da objasnite gospodinu Džafiću njemu objasnite koliko košta to angažovanje reportažnih kola i 6o minuta programa u udarnom terminu na bilo kojoj televiziji sa nacionalnom frekfencijom. Meni to nemojte objašnjavati, mislim da ne trebate ni njemu.
  • Hvala kolega Daniloviću. Ja sam rekao imam jednoga momka koji je izuzetan što vodi te finansijske knjige. Stalno se plaši, ne boj se čovječe, ja sam zadužen za pare u Pokretu. Tako da je sve na čistinu. Izvolite kolega Obradoviću.
  • Gospodine Raduloviću, predstavnici regulatornih tijela, koleginice i kolege, poštovani građanke i građani Crne Gore, Neću zloupotrebljavati ovu govornicu, već ću se držati teme dnevnog reda, bilo je dakle danas na dnevnom redu Izvještaj finansijski o radu Agencija, odnosno Komisije za hartije od vrijednosti, regulatornih tijela itd. ja ću se držati finansijskog plana i plana rada ovih regulatornih tijela. S obzirom da mi je najinteresantnija tema upravo finansijski plan i plan rada za 2015. godinu u Komisiji za hartije od vrijednosti, jer su oni imali gubitak i 2012. i 1213. godine u radu. Pa sam ovako poklonio više pažnje tom izvještaju, a između ostalog vremenski period je kratak da bi govorio i o ostalim izvještajima. Ovaj izvještaj, Predlog finasijskog plana sa planom rada je veoma optimistički i kvalitetan i samo želim da se zaista oni realizuje. Polazne osnove finansijskog plana Komisije za hartije od vrijednosti usmjerene su na ostvarivanje regulatorne, nadzorne edukativne uloge Komisije. Plan rada odnosi se i karakterišu ga kontinuirana unapređenja organizacije, tehnologije rada Komisije, kadrovsko osposobljavanje, usavršavanje, edukaciju javnosti, učesnika u kapitalu, dalje razvijanje IT sistema za ostvarivanje planiranih aktivnosti, uspostavljanja intenziviranje i komunikacije sa međunarodnim institucijama, stručnim tijelima organizacijama, daljeg razvoja i asocijacijama, međunarodnih konsultantima, komunikacija sa domaćim i sa stranim nosiocima, učesnicima na finansijskom tržištu, vođen je razvoj registra koji vodi Komisija i medijsko predstavljanje i komunikacija sa javnošću. Inače, bitno je da su prihodi i rashodi uravnoteženi, da se ostvaruju, kako bi zaista mogli da kažemo da je zaista plan i realan, objektivan i na taj način planiran. Što se tiče plana prihoda, oni se odnose na naknadu koju plaćaju emitenti prilikom podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za javnu ponudu hartije od vrijednosti, naknadu koju plaćaju emitenti prilikom podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za javnu ponudu hartije od vrijednosti, naknadu koju plaćaju emitenti prilikom podnošenja zahtjeva za .... osnivanje, naknadu za evidenciju misija koje se ne vrše putem javne ponude, naknadu za preuzimanje akcionarskih društava, naknadu za kontrolu kotiranih emitenata, naknadu za kontrolu godišnjeg izvještaja o radu, naknadu za nadzor i kontrolu i poslovanja investicionih ... i tu su ostali prihodi. Što se tiče rashoda, oni se odnose na bruto zarade zaposlenih, službena putovanja, članarine, rashodi za materijale i usluge, troškovi za nepredviđeni zakon. Naravno, zbog naših gledalaca, planirani prihodi u 2015.godini po stavkama izgledaju tako da naknada koju plaćaju emitenti prilikom ponošenja zahtjeva za davanje odobrenja za javnu ponudu hartije od vrijednosti iznose 25 hiljada eura, naknada koju plaćaju emitenti prilikom donošenja zahtjeva za simultano snimanje iznose 30 hiljada eura, naknada za evidenciju Komisija koje se ne vrše putem javne ponude iznosi 350 hiljada eura, naknada za preuzimanje akcionarskog društva 35 hiljada eura, naknada za objavljivanje finansijskih izvještaja emitenata, planirano u iznosu 23 hiljade eura, kontrola godišnjih izvještaja o radu u iznosu od 199 hiljada, 192 eura CDA 41.336.000 eura, berza 12.141.000 euro, brokersko- dilerska društva 34.115.000, DZU za investicione odobrene penzione fondove 33.600.000 eura, zajednički investicioni fondovi 24 hiljade koliko i zatvoreni investicioni fondovi, kastodi banke 18 000,depozitari 12000 I naknada za kontrolu poslovanja investicionih fondova 166.000 eura.Ostali prihodi 20 hiljada eura što iznosi ukupno 866.192 eura. Takođe planirani rashodi u 2015.godini su i oni rashodi koji se odnose na zaposlene i Komisija ima 30 zaposlenih, tako da su dati podaci vezano za plan rashoda za iste i za bruto zarade zaposlenih, 256 hiljada eura, službena putovanja, članarine 22 hiljade, rashodi za meterijal 44 hiljade, a troškovi održavanja osnovnih sredstava 134 hiljade eura, ostali poslovni rashodi su 63 hiljade eura planirani to su reprezentacije,premije, osiguranja, porez na imovinu,organizacije konferencija, odnosno kotizacije za stručne stavove, literature, stručno usavršavanje zaposlenih, edukaciju učesnika na tržištu kapitala, revizija, električna energija, privremeni i pravovremeni poslovi i ostali poslovni rashodi te komunalne usluge. Ukupno rashodi poslovanja su predviđeni u iznosu od 817.183 eura, uz naravno i amortizaciju koja je planirana na 90.183 eura i investicije koje su planirane na 8.000 eura što ukupno sa rezervom iznosi 837.173 eura, što je za oko 11.000 više od planiranih rashoda. Prihodi su planirani, tako da tih 11.000 su predviđene da se prenesu u Budžet države Crne Gore i ovakav plan i realizuje. Zahvaljujem na pažnji.
  • Hvala kolega Obradoviću, hvala i vama. Izvolite kolega Labudoviću, kao posljednji diskutant danas.
  • Ovo je malo, malo pa završna riječ. Jeli tako gospodine predsjedniče? Koleginice i kolege, gospodo emiteri, lijepo vas je vidjeti ovako na okupu i zaista odišete nezavisnošću, naročito Ljubo među vama. To je, prosto bi vam ga najradije poklonili, ali da ostavimo šalu, malo da otpustimo atmosferu pri kraju. Ali krajnje ozbiljno želim da se obratim predstavnicima Agencije za elektronske medije ne iz neke lične senzibilnosti prema toj temi, ja sam davno od toga ozdravio već kao građanin. Naime, godina koja je pred nama i koja se tiče ovog izvještaja, jeste godina koja u tehnološkom smislu, u ovoj oblasti, predstavlja pravi revolucionarni zaokret. Elektronski emiteri u Crnoj Gori shodno obavezama koje se preuzete od Savjeta Evrope 17.juna 2015.godine, prelaze na digitalno emitovanje. I ja sam vjerujete očekivao u vašem izvještaju i finansijskom i izvještaju o planu rada, najmanje da polovina tog izvještaja bude posvećena toj temi i toj obavezi. Tim prije što ta obaveza po svim parametrima i fianansijskim i tehnološkim i kako god hoćete, daleko prevazilazi mogućnosti i kapacitete Crne Gore. Oko toga se valjda nećemo sporiti. I šta imamo onda gospodo u vašem planu i izvještaju?Gledajte u rezimeu, gotovo u riječ jednak odnos prema vašem stambenom problemu za koji se slažem da treba da bude riješen i prema tom kažem revolucionarnom iskoraku u tehnološkom smislu. Gotovo u slovo, a osim toga evo šta piše. Polazeći od obaveza koje proizilaze itd. taj proces zahtijevaće intenzivna ulaganja u stručno usavršavanje zaposlenih i angažovanje stručnih konsultanata iz zemalja i inostranstva po ovom osnovu će se koristiti uglavnom sredstva Agencije. Pa, zaključujem, da ovo ili nijesu intenzivna ulaganja, a ja mislim da jesu, ili vi imate sredstva mimo ovih sredstava. Jer, na osnovu ovog finansijskog plana koji se ovdje podastrli ne ostaje baš neka velika rezerva za ove obaveze. I gospodine Džafiću, kad vi tako važnoj i ponavljam revolucionarnoj stvari koja treba da se desi na polju elektronskih medija u svom planu posvetite ovoliko od cijelog ovog papira, onda ili ja pojma nemam o svemu tome ili ste vi to onako od šponde, što bi rekli Podgoričani, ili to baš i nije toliko važno, koliko se čini. A ja vam kažem, Crna Gora će se o čudu smesti da bi ovo ispunili. Jer, šta imamo do sada gospodine Džafiću? Ništa. Imam, dodijelili ste Radio difuznom centru operatera .... i Radio Televiziji Crne Gore kao javnom servisu pravo pristupa tome, i to je sve. Rekli ste 70 i kusur elektronskih emitera od kojih su mnogi lokalnog karaktera i zavise od budžeta, lokalnih zajednica, tamo nema centa ni za njihovu redovnu djelatnost, a kamoli za ovaj prelazak na digitalni format. Dužni su vam svi, gospodine Džafiću i javni servis vam je dužan, a treba da obnove dozvole za emitovanje na ovom novom formatu. Pitam vas šta ćete da uradite.Hoćemo li redom da ih pogasimo, hoćemo li da im pomognemo, hoćemo li da im oprostimo te dugove? Gospodine Džafiću, o tome ovdje nema riječi. Sam javni Radio difuzni centar traži od Vlade Crne Gore garanciju za kredit od 15 miliona da bi se prebacio na novi format. Toga nema u budžetu. Imaju za redovno poslovanje, ali nemaju za ovo. Je li stvarno neko ovu obavezu u ime države Crne Gore preuzeo reda radi, pa će kao i sve druge da to odlaže ili ćemo mi 17. juna 2015. godine 17. juna preći na digitalni format i svi elektronski mediji ili makar većina, imati uslove da to uradimo? Jer, gospodine Džafiću, vaša agencija nije samo agencija koja donosi propise i ubira sredstva. Vaša agencija je agencija koja je dužna da stvori uslove za funkcionisanje radio difuznog spektra u Crnoj Gori. Ako je ovo priprema za to, ako je ovo sve što ste planirali, fino vidim da smo ga ugasili i mi kao građani, a bogami i oni kao emiteri. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Raduloviću. Izvolite.
  • Moram da vam odgovorim. Mi smo bili svjesni u agenciji da digitalizacija nije zamjena predajnika. Nećemo reći da je revolucionarni ..., ali jeste jako velika kulturološka promjena. Tada smo uradili jednu strategiju prije sedam godina i tražili da se sprovede proces. Tada smo, saglasno našoj ustaljenoj praksi, pričali kako za to ima vremena. Ne može sada agencija da preuzme svu odgovornost za taj dio osim onog dijela koji joj daje zakon, a taj dio agencija uspješno završava. Mi nećemo do kraja naših života pričati kako smo za nešto bili u pravu nego ćemo sve učiniti da se ta digitalizacija završi do 17. juna 2015. godine, iako imamo pravo da kritikujemo neke koji nijesu shvatili ozbiljnost ovoga procesa tada kada smo mi predlagali tu strategiju i predlagali da se proces segmentarno završi u Crnoj Gori. Napravili smo i istraživanje. Mi nećemo tako lako završiti taj proces. Nama treba 15.000 resivera samo za socijalno ugrožene, a skoro 45.000 resivera nam treba za one koji nemaju da kupe novu tehnologiju. Pozdravljam to da je nadležno Ministarstvo počelo da koordinira sve one koji u sistemu rade nešto oko digitalizacije. Nismo samo dali operateru RDC da je operater multipleksa. Raspisali smo i tender i samo tri televizije su pokazale interes da uđu u taj multipleks, ostali ne ili će biti u nekom od drugih prenosnih sistema. Imali smo tu sreću da smo razvili ove kablovske sisteme, pa to o čemu vi pričate treba da se digitalizuje samo ovo ovdje, ostali su se digitalizovali o trošku građana. Ne možemo ni bez onog što je besplatno, to je isfinansirala Vlada Crne Gore i Evropska komisija. Očekujem da će svako ko u tom sistemu radi pojedinačno neki dio posla, završiti svoj dio posla i da će se taj proces do 17. juna 2015. godine završiti. Odmah da vam kažem da postoji mnogo problema u korisničkom segmentu i onih koji trebaju da dobiju resivere i mnogo problema za lokalne javne emitere koji moraju da opstanu. Digitalizacija se ne sprovodi da mi ukinemo Radio Televiziju Nikšić ili Radio Televiziju Budva ili bilo koga. I oni moraju da imaju svoje pravo u digitalizaciji. Nismo pravili digitalizaciju da bi ona uništila neke emitere u Crnoj Gori. Mogu da prihvatim jedan dio vaših veoma ozbiljnih kritika na dimaniku ovog procesa, ali bilo je tu raznih činilaca. Da ne pričamo o tome koliko je to efikasno sprovođeno kroz donatorski segment. To smo odgledali. Cijelih par godina se tražio neko ko će da isporuči opremu, a nismo mi mogli presudno tada da utičemo na taj proces. Očekujem da će ovaj proces uspješno da se završi. Nažalost, neki od emitera više neće slobodno kroz multipleks emitovati svoj program, ali dobar dio njih se sada podešava ovim sistemima, pa ćete moći da ih gledate kroz neke od distribucionih sistema koji su vezani za kablovsku distribuciju. Mi imamo stalne kontakte i stalne sastanke sa svim emiterima. Možda najmanje pričamo o svom radu i to uvijek bude ta konstrukciona greška ljudi koji se bave nekom određenom profesijom. Mislim da će se problem riješiti. Mislim da mnogo posla treba da se završi. Jer, poslije 17. juna nema analognog emitovanja programa u Crnoj Gori i to moraju da znaju svi. Ako u tom momentu gašenja analogne televizije u Crnoj Gori budete imali 50.000 domaćinstava koji nemaju nikakav televizijski program, bojim se da ćemo svi biti u velikom problemu. Za sada, 155.000 domaćinstava ima neku od kablovske televizije u Crnoj Gori. Ne želim da uzimam na svoju instituciju dio odgovornosti za ono za šta smo upozoravali. Ista je to stvar, pomenuo je gospodin Danilović oko fondova i produkcije emitera. Vi ste ukinuli fondove. Vi ste radili u medijima. Vi odlično znate da bez novca nema produkcije. Ti emiteri su imali svoje fondove i onda su ukinuti u ovoj Skupštini. Ne polazim od toga ko je glasao i kako, mene taj segment ne zanima. Zanima me da su oni ostali bez izvora koji su im omogućavali samostalnost, nezavisnost. Samo finansijski nezavisni su mogli da proizvode kvalitetne programe. Tada smo upozoravali. Agencija se tada oglašavala, koliko me pamćenje služi. Sada su bez toga novca, sa prilično ruiniranim tržištem i moraju da opstanu. Zbog toga smo mi prema njima bili tolerantni, ali nismo selektivno bili tolerantni. Niko nas ne može optužiti da smo nekome manje ili više popustili. Kažnjavali smo ih. Ako ste detaljno pročitali taj izvještaj, vi imate tu na stotine upozorenja koje su kazne. Sljedeća kazna je gašenje programa i oni to odlično znaju. Druga stvar, tabloidi nijesu u nadležnosti agencije. Želim da pohvalim elektronske medije u Crnoj Gori zbog toga što svoj profesionalni rad nijesu sveli na taj nivo, a ako jesu, đe , kad je neki od emitera. Bilo je propusta, ali ne na taj nivo. Hvala.
  • I ja sam bio žrtva jedne gospođice. Izvolite kolega Labudoviću.
  • Gospodine Džafiću, apsolutno precizno razumijem poziciju vaše agencije, ali znam sljedeće. Ova država je prema Savjetu bezbjednosti preuzela obavezu da 17. juna 2015. godine prekine emitovanje analognog signala, i to je Biblija. Vi ste, u ime države Crne Gore, zato ste i formirani odgovorni unutar ne kažem spolja, nećete vi odgovarati Savjetu Evrope, nego ste odgovorni unutra da stvorite uslove. Očekivao sam, gospodine Džafiću, da vi u ovom izvještaju adresirate odgovornost onih koji su odgovorni. Oni koji nijesu uradili svoj posao, ona ministarstva resorna i ona sporedna koja su bila dužna da stvore preduslove i pretpostavke da 17. juna počne ovo što smo preuzeli. Gospodine Džafiću, danas je 18. decembar. To je za dan manje od šest mjeseci do realizacije ovoga. Mrdnulo nije. Nemojte se vaditi na ove emitere koji će to posredstvom kablovske televizije da riješe. Neće, bar neće za cijelu Crnu Goru. I gospodine Abaze Beli Džafiću, dozvolite da se malo našalim, situacija je ako ne zift crna, a ono mrka, da mrkija bit ne može. Ni tu Beli Džafić ne može da pomogne. To treba priznati.
  • Hvala vama kolega Labudoviću na tako efikasnom završetku. Danas smo se ispričali dosta. Hoćete li?Izvolite. Kolega Vujović, gospodin Vujović.
  • Mislim da gospodin Labudović nije dobro informisan. Digitalizacija znači oslobađanje analognog spektra koji su analogne televizije koristile za mobilne operatere. Taj spektar mora da se oslobodi do 17. juna. Što se tiče televizija, mi smo završili tender za televizije koje žele digitalno da emituju i one mogu od 1. januara normalno da krenu da emituju digitalni signal. I ne vidim u čemu vi vidite da postoji problem. Ne, televizije su dobile dozvole i kreću sa emitovanjem od 1. juanara. Televizije koje nisu htjele da uđu u digitalni multipleks i da emituju digitalni signal biće u kablu i emitovaće preko kabla. Nama ostaje samo da riješimo do 17. juna problem par lokalnih televizija i to je sve. Ne postoji drugi problem gospodine Labudoviću oko digitalizacije. Ako ne vjerujete .... Ne, ne, vi ne shvatate šta je digitalizacija. Digitalizacija je digitalno emitovanje sa digitalnih predajnika da bi se oslobodile analogne frekfencije za mobilne operatere. Prije svega naglasak je na oslobađanju frekfencija za mobilne operatere. To će istovremeno značiti da će televizija emitovati digitalni signal koji je puno kvalitetniji,preko koga mogu razne stvari da se rade i da se upotpuni sadržaj, ali što se tiče javnog servisa to je potpuno druga priča. Vi ste radili u televiziji pa vi znate da mora u samom studiju da se proizvede digitalni signal, ali vi ćete u ovoj fazi, dok oni ne riješe taj problem, imati analogni signal koji će se konvertovati u digitalni signal pa će se emitovati digitalni signal. Možda će biti malo lošija, ali poenta je da se od 17. juna nećete imati emitovanje analognih signala televizijskih u Crnoj Gori i taj će posao biti završen.
  • Hvala kolega . Izvolite kolega Labudoviću da objasnite, možda čuješ a ne vidiš ga.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, Ovo je tipično crnogorski pristup ovome problemu. Učini mu ali posao mu ne završi. 2015. 17. juna ne prestaje samo emitovanje analognog signala i oslobađanje ovih frekfentnih opsega, nego su i oni koji emituju signal dužni da se digitalizuju da bi ga izvorno emitovali kao digitalni, a ne da se konvertuje na predajnicima. To je obaveza, ja ne pričam na pamet, a prstom se mrdnulo nije. Od javnog servisa koji je najobavezaniji da proizvodi ta, ovdje je riječ ne samo o oslobađanju frekventnog opsega, nego o kvalitetu slike. To je obaveza. Ali, mi smo spremni, vjerujte da nam sad neko Bibliju da, 16 izdanja bi napravili od nje, potpuno drugačijih.
  • Sve sam razumio. Znači, sve sam razumio. Poslije sedam sati i 15 minuta ja mislim da smo se dobro ispričali, dosta ispričali. Ja vam se zahvaljujem na prisustvu uvažena gospodo. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Uvažene kolege, sjutra je veliki svetac za mnoge, ali mi moramo da radimo uz Božiju pomoć. Kaže, kad dođe Božić ili nešto drugo, pa ja sam vazda očekivao da neću da učim, a oni kažu to ne važi za učenje. Znači ni za vas, ni za nas ne važi sjutra nego moramo da radimo. Ja očekujem da ćemo raditi barem malo kraće nego danas, do ranih popodnevnih časova. Prije toga najvjerovatnije kolegijum, ako ima lakih tačaka, sjutra će biti te na dnevnom redu. Svako dobro i laku noć. 19.12.2014.
  • Uvažena gospodo, pozdravljam vas i želim vam dobar dan. Onima koji slave današnji svetac čestitam u ime vaše i u ime moje. Prelazimo na prvu tačku dnašnjeg dnevnog reda. To je Predlog zakona opotvrđivanju konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine. Izvjestilac Odbora je Luiđ Škrelja, koji će nas uvesti u ovu priču. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, Koristim priliku da se pridružim čestitkama uvaženog profesora. Svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti koji slave danas Nikoljdan da vazda slave u miru, toleranciji, sreći, porodičnom veselju i onako kako im srce poželi. Na dnevnom redu je predmetna tačka dnevnog reda Potvrđivanje Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, a ispred predlagača je bio gospodin Slobodan Filipović, generalni direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Na sjednici je predstavnik predlagača istakao da su Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine obuhvaćeni gotovo svi aspekati života i rada pomoraca, uključujući najnižu dob za ukrcaj, ugovor o radu, sate rada i odmora, plate, godišnji odmor, registraciju, povratak pomoraca u mjesto prebivališta, medicinsku brigu na brodu, korišćenje ovlašćenih posrednika pri zapošljavanju, smještaj na brodu, hranu i posluživanje, kao i zaštitu na radu, izbjegavanje nesreća i pravo na podnošenje prigovora pomoraca. Konvencijom je predviđeno da države luke osiguravaju da tokom inspekcijskih pregleda države luke, brodovi država koji nijesu ratifikovale konvenciju nemaju povoljniji tretman od država koje su istu ratifikovale. Predstavnik predlagača je takođe istakao da pod crnogorskom zastavom plove četiri broda, a oko 4.500 pomoraca plove na brodovima stranih država. Ratifikacijom ove konvencije omogućava se našim pomorcima i borodovima da uživaju povoljni položaj, jer svaka članica je dužna sprovoditi i primjenjivati zakone ili druge mjere koje je usvojila u skladu sa konvencijom. A brodovi koji plove pod zastavom neke države koja nije ratifikovala Konvenciju ne uživaju povoljnija postupanja od brodova države koja je ratifikovala ovu konvenciju. Sve zemlje koje su ratifikovale Konvenciju nalaze se na takozvanoj bijeloj listi koja je osnov za provjeru, inspekciju broda od strane zemlje čiju zastavu brod vije ili lučki vlasnik gdje brod dolazi. Takođe, kada je u pitanju zapošljavanje pomoraca, ova lista je jedna od najvažnijih u izboru brodara, koje pomorci, tj. zemlje će zaposliti. Sve zemlje koje nijesu ratifikovale Konvenciju rizikuju da njihovi pomorci budu predmet strogih i mnogo jačih kontrola nego što je to uobičajeno, što ni jednom brodaru ne odgovara, do eventualnog gubitka ili nemogućnosti zaposlenja. Takođe, Crna Gora priprema zahtjev za podnošenje prijema u članstvoPariskog memoranduma o nadzoru države luke, a jedan od uslova jeste ratafikacija ove konvencije. Polazeći od svoje nadležnosti, Odbor predlaže Skupštini da Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije za rad pomoraca iz 2006. godine usvoji u predloženom tekstu. Hvala, gospodine predsjedavajući.
  • Hvala i Vama, uvaženi kolega Škrelja. Kolege, prije nego što pređemo na raspravu, da vas informišem da ćemo danas razmatrati, osim ove tačke, tačku 7. To je Predlog zakona o potvrđivanju dodatnog protokola dva sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralno-evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i dodatno Protokolu tri sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralno-evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini; zatim Predlog zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, kao i Predlog odluke o izmjenama i finansiranju javnog glasila, nedjeljnika na albanskom jeziku „Koha javore“. Pošto nijesu svi predlozi prošli matične odbore, to ćemo razmatrati najvjerovatnije u petak i sljedeće subote, zato što u ponedjeljak i utorak imamo budžet, dva dana rasprava o budžetu. Znači, to je tempo rada do kraja godine. Uvažili smo ono što ste željeli, da ove subote ne radimo. Ali, zato ćemo raditi sljedeće subote i najvjerovatnije završiti ovo jesenje zasijedanje ukoliko ne bude nekih problema.Zato molim da se pridržavamo okvirno vremenu kako bi bili što efikasniji. Prvo će govoriti uvažena koleginica Ćatović. Izvolite, koleginice.
  • Poštovani predsjedavajući, kolege poslanici, uvaženi građani, Prije svega, i ja želim da čestitam svim pravoslavnim vjernicima Svetoga Nikolu, a posebno pomorcima, jer je Sveti Nikola zaštitnik pomoraca. Povod za moje javljanje je pohvala Predlogu zakona o potvrđivanju konvencije o radu pomoraca. Ovo naročito iz razloga što dolazim iz grada koji ima najveći broj pomoraca na crnogorskim i stranim brodovima - četiri broda pod crnogorskom zastavom i četiri i po hiljade pomoraca koji plove pod zastavama stranih država. Izuzetno sam zadovoljna što će se Predlogom ovog zakona njihov status osigurati u svakom pogledu. Svjesni činjenice položaja naših pomoraca, u proteklom periodu tiču se nesigurnosti koje se odnose na njihov radno-pravni i socijalni status, neisplaćene zarade, što je u konačnom proizvodilo da su naši pomorci na stranim kompanijama bili bez ikakve zaštite, često mjesecima čekajući da im se isplati zarađen novac, živjeći u vrlo teškim uslovima bez struje, vode i hrane. Usvajanjem ovog predloga zakona omogućava se našim pomorcima i brodovima da uživaju povoljniji položaj, jer je svaka članica dužna sprovoditi i primjenjivati zakone i druge mjere koje su u skladu sa Konvencijom. Sve zemlje koje su ratifikovale Konvenciju nalaze se na bijeloj listi koja je osnov za provjeru kako broda i brodara, tako i pitanja zapošljavanja pomoraca i njihovih prava koji su zagarantovani navedenim dokumentom. Takođe, Crna Gora priprema zahtjev za podnošenje prijema u članstvo Pariskog memoranduma o nadzoru države luke, a jedan od uslova je i ratifikacija ove konvencije. Navešću nekoliko članova koji govore o povoljnostima koje obezbjeđuje ovaj dokument. Članom 4 ove konvencije zaposlenje i socijalna prava govore: "Svaki pomorac ima pravo na sigurno i bezbjedno radno mjesto koje odgovara standardima sigurnosti. Svaki pomorac ima pravo na poštene uslove zaposlenja. Svaki pomorarc ima pravo na dostojne radne i životne uslove na brodu. Svaki pomorac ima pravo na zdravstvenu zaštitu, medicinsku njegu, mjere socijalne brige i druge oblike socijalne zaštite." I smjernica B2, tačka 1 - Ugovor o zapošljavanju pomoraca govori: "Svi pomorci moraju biti plaćeni za svoj rad redovno i u potpunosti u skladu sa svojim ugovorima o zapošljavanju." Smjernicom B2 tačka 3, tačka 1, gdje se govori o mladim pomorcima, predviđeni su posebni uslovi za pomorce mlađe od 18 godina, koliko sati smiju raditi dnevno, to jest sedmično, koliki odmor im se mora obezbijediti i odmor u slučaju prekovremenog rada. Prihvatanjem predloga ovog zakona, poslije duže vremena obezbijediće se sigurnost u ostvarivanju prava pomoraca iz naše zemlje, što će ih svrstati u isti položaj sa ostalim pomorcima koji to odavno imaju iz zemalja koje su već odavno ratifikovale ovu konvenciju. Zbog toga preporučujem svima vama da Predlog ovog zakona podržite, jer ćete na taj način omogućiti našim pomorcima „čiji je hljeb sa sedam kora“, kako kažu naši stari, da ostvare svoja prava dostojna života i rada jednog moreplovca. Hvala.
  • Hvala i Vama, koleginice Ćatović. Na ponu onoga što Balašević kaže - jedan planinski mornar. Panonski pa planinski. Kolega Labudoviću, izvolite.
  • Kako god hoćete, mada ja pripadam onoj grupi koja se drži one narodne "Hvali more, a drž' se kraja". Želim da iskoristim priliku da poželim, pridružujući se ovim opštim čestitkama povodom današnje slave, posebno svim našim pomorcima, bilo da plove na domaćim ili stranim brodovima, na svim meridijanima ovoga svijeta, mirno more i srećan povratak u matičnu luku. Dakle, i ja ću se pridružiti onima koji pozdravljaju usvajanje ove konvencije koja bi, ako bude sreće i njenog dosljednog primjenjivanja, jedan izuzetno težak i odgovoran posao kao što je posao mornara i pomorca uopšte uvela u neke mirnije vode sa stanovišta bezbjednosti, sa stanovišta socijalne sigurnosti i sa stanovišta osnovnih ne samo radnih, već i ljudskih prava koja su često bila i ugrožavana do mjere koja je išla ispod donje crte podnošljivosti. Zaboravili smo ili možda u situaciji kad događaji smjenjuju jedan drugi, gotovo dnevno a kamoli nešto u širim intervalima, brojne slučajeve kad su naši pomorci, naročito zaposleni na stranim brodovima i po godinu dana držali uzapćene brodove u stranim lukama, nastojeći da na taj način iznude od poslodavaca, od kompanija, od svih onih koji su dužili te brodove svoje osnovne zarade i svoj osnovni hljeb. A da ne govorimo o ostalim uslovima, da ne govorimo o situaciji kad su na mnogim brodovima ne bili pomorci, nego robovi u 21. vijeku. To znaju oni koji su prošli kroz to. Te priče su, nažalost, uglavnom lične i porodične priče i teško da su se doticale ikoga van toga kruga, ali su stravične priče. Da ne govorim o prostoru u blizini Somalije gdje su bili napadani kao u srednjem vijeku, itd. Ova konvencija će ih, ako ništa drugo, makar na papiru, a za početak je i to dovoljno, izjednačiti sa najvećim mogućim dostignutim pravima iz oblasti rada, socijalne zaštite, uslova rada, uslova zapošljavanja, uslova plovidbe, itd. I sa te strane ja zaista pozdravljam ovu konvenciju. Ali, ono što mene brine i na šta sam ukazao i kad smo raspravljali na Odboru u prisustvu predlagača nije Konvencija, već sam zakon koji mi danas treba da usvojimo. Dakle, Konvencija nije sporna, ali zato zakon jeste. A znate li zašto je zakon sporan? Zato što u završnoj odredbi piše da za sprovođenje ovog zakona nijesu potrebna novčana sredstva. Ja vas pitam - Na koji način država Crna Gora, kao prije svega pomorska zemlja, bez obzira što to više nije ona slavna mornarica koju smo nekad imali, ali se obnavlja polako i iskreno se nadam da će je biti i da će biti sve više brodova, na koji način ona misli da sprovede inspekcijski nadzor, da obezbijedi primjenu odredaba ove konvencije ako u budžetu za to nije predviđen ni jedan jedini cent? Ja se samo bojim da će ovo biti samo još jedan od zakona i još jedna od međunarodnih obaveza koju preuzimamo na sebe da bismo se svrstali u red zemalja koje su to uradile, da bismo pribavili neki štrik na nekoj međunarodnoj adresi i da će po njoj padati prašina kao i po mnogim zakonima koje smo ovdje usvojili. Zaista mi je neshvatljivo, a to nije mogao da mi objasni ni predlagač zakona, da za sprovođenje ovako obimnog zakona kao što je obaveza primjene ove konvencije ne bude predviđen ni jedan jedini cent. Ja ću, pravo da vam kažem, da glasam za ovaj zakon. Ja ću da podržim to iz odnosa prema pomorcima među kojima imam i moje, ali, iskren da budem, otvoreno sumnjam da će im od toga išta lakše biti, jer ova država je, samom činjenicom da za sprovođenje tog zakona nije predvidjela budžetska sredstva, priznala da neće ni prstom mrdnuti u tom pravcu. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem i ja Vama, kolega Labudoviću. Riječ ima kolega Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Kolege i koleginice poslanici i poslanice, ništa nije slučajno. Pa tako danas na Svetoga Nikolu koji se smatra zaštitnikom moreplovaca usvajamo direktno zakon koji se odnosi na njih. Naravno, čestitam svima onima koji slave danas Svetog Nikolu. U samom Predlogu zakona nema previše spornih stvari. Ustvari, radi se o verifikaciji međunarodne konvencije. Ali, osnovno pitanje nije zašto je donosimo danas, zašto je donosimo sad, nego zašto je nijesmo donijeli unazad recimo tri godine. Zašto ovo govorim? Nemali broj pomoraca se žalilo da zbog ove konvencije imaju problema. Tako se nekoliko pomoraca iz Tivta konkretno žalilo na brodove italijanske firme „Augusta šor“ nije moglo ukrcati zato što Crna Gora nije potpisnica ove konvencije. Oni su dugo apelovali, takođe, kod nadležnog Ministarstva saobraćaja i ova je konvencija suviše dugo, znači od 2006. čekala u fiokama, a imala je realne posljedice. Kako ova vlada, zaista, nema viziju kako da i ono što imamo iskoristi na valjan način, to se posebno dobro vidi u ovoj oblasti. Ta vječita trka da dođe neki stranac sa ogromnim novcem, nemamo ništa protiv investicija ma odakle one dolazile, ali da će onriješiti sve probleme, a da pritom ne vidimo potencijal koji imamo u ovom konkretnom slučaju dolazi do velikih razmjera. Naime, u Crnoj Gori prema različitim projekcijama postoji oko 4-5 hiljada ljudi koji su negdje na brodovima, najčešće, nažalost, pod stranom zastavom, ali nije sporno gdje god da su, rade častan posao. I sad ako se pomnoži recimo prosječno primanje, pošto nemamo preciznu evidenciju koliko je to, opet možemo da pretpostavimo da se zarada pomorca kreće od dvije hiljade do šest hiljada eura, jako je teško utvrditi. Ali, da uzmemo recimo neki prosjek da je četiri hiljade, recimo, vi dolazite do cifre oko 200 miliona eura na godišnjem nivou da naši ljudi zarade koji su na brodovima po okeanima i po različitim lukama i oni suštinski nijesu integrisani u crnogorski ekonomski sistem. Drugim riječima, toliki novac najčešće se ili donese kešom ili nekim sistemom doznaka koji ne znamo koji je iznos, ili često čak izbjegavaju da to rade sistemom doznaka jer se plaše pod koju će mjeru restriktivnu biti sankcionisani, kako će biti tretirani. I taj cijeli novac nam negdje izmiče iz ruku. Naravno, ne treba uzimati taj novac od pomoraca koji su ga zaradili, ali prilično je neshvatljivo da ne možemo naš penzioni fond, naši zdravstveni, socijalni fondovi nemaju u suštini ništa od toga. To je jedna stvar koja je skoro pa nevjerovatna. Da napravimo jednu paralelu - Kombinat aluminijuma u svom zenitu je imao otprilike toliko zaposlenih, a država je samo ulagala u Kombinat aluminijuma. U ovom slučaju nije potrebno nikakvo ulaganje, već elementarno zaštititi te ljude. To do ove konvencije nije bilo ni na najmanjem mogućem minimumu, jer su najčešće naši pomorci bili tretirani u nekim situacijama skoro kao roblje, jer u skladu sa tim ako neka međunarodna kompanija nema dobru reputaciju, oni se nađu u nekoj luci, oni su u nekoliko slučajeva, nažalost, bili i zatočenici. Država je bila nemoćna osim da preko nekih diplomatskih kanala pokuša nešto da radi, ali sve to nije bilo sistemski, sve je to bilo ad hok. Prvi put dobijaju se neki elementarni mehanizmi zaštite pomoraca i to jeste dobro. Ali, mi pozivamo Vladu da krene proakativnije da integriše sve pomorce u naš penzioni, zdravstveni i socijalni sistem. To je ogromna prilika za Crnu Goru, ogromna prilika i da oni budu dodatno zaštićeni, Jednostavno, poziv da ne stanemo na ovome, da negdje razumijemo da pomorci mogu biti, ako bi se proaktivno gledale ove stvari, i dobra kopča sa dijasporom. Naravno, to Ministarstvo vanjskih poslova ne može da sprovede jer ono nema ni popis ko su naši ljudi u dijaspori, ali za početak bi bilo dobro da makar se ova baza vodi ažurno, naših pomoraca,i da im država bude na usluzi. S jedne strane, što to jesu sinovi i kćeri Crne Gore, a, s druge strane, država zaista može da ima koristi od toga. Cijenimo da treba ići u tom pravcu. Nijesmo sigurni da će Vlada išta učiniti više od ovoga što ćemo usvojiti danas ovu konvenciju i što će onda negdje arhivirati, ali poziv da tu šansu koju imamo iskoristimo. Zahvaljujem.
  • Hvala Vama, kolega Periću. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani, Na početku bih htio da čestitam našim rukometašicama na još jednom sjajnom uspjehu, crnogorskoj ženskoj rukometnoj reprezentaciji, Zlatnim lavicama koje su stvarno postigle već sjajan uspjeh i želim im uspjeh u večerašnjoj utakmici protiv Španije. Isto tako, pozdravljam naše navijače. Mnogo ih je krenulo za Budimpeštu, moji prijatelji i prijateljice sinoć. Nadam se da su svi stigli jutros dobro u Budimpeštu. Takođe, čestitam svima koji danas slave Nikoljdan. Sveti Nikola je, kao što je rečeno, i zaštitnik pomoraca i mornara. Što se tiče same Konvencije o radu pomoraca, reći ću par stvari. Shodno ovoj konvenciji, svaki pomorac ima pravo na neškodljivo i sigurno radno mjesto koje udovoljava standardima naše sigurnosti, na poštene uslove zapošljavanja, na dostojne radne i životne uslove na brodu, na zdravstvenu zaštitu, medicinsku pomoć, mjere za poboljšanje životnih i radnih uslova i druge oblike socijalne zaštite. Ova konvencija predstavlja konsolidaciju i modernizaciju standarda u području radnih, životnih i socijalnih uslova pomoraca, utvrđenih u gotovo 60 različitih konvencija i preporuka. Najveća vrijednost ove konvencije vezana je za izjednačavanje standarda koji se odnose na sva područja života i rada pomoraca kroz jedan međunarodni instrument, koji je stoga nazvan „super konvencija“ ili četvrtim stubom globalnog pravnog unapređenja pomorstva. Konvencijom su obuhvaćeni gotovo svi aspekti života i rada pomoraca, uključujući: najnižu dob za ukrcaj, ugovor o radu, sate rada i odmora, plate, godišnje odmore, repatrijaciju, povratak pomoraca u mjesto prebivališta, medicinsku brigu na brodu, korišćenje ovlašćenih posrednika pri zapošljavanju, smještaj na brodu, hranu i posluživanje, kao i zaštitu na radu, izbjegavanje nesreća i pravo na podnošenje prigovora pomoraca. Konvencijom je predviđeno da države luke osiguraju da tokom inspekcijskih pregleda države luke brodovi država koje nijesu ratifikovale konvenciju nemaju povoljniji tretman od država koje su istu ratifikovali. Donošenjem ove konvencije postignuto je i osavremenjivanje čitavog niza odredbi sadržanih u instrumentima usvojenih početkom ili sredinom prošlog vijeka. Pod crnogorskom zastavom plove četiri broda i oko 4,5 hiljade pomoraca koji plove na brodovima stranih zastava, a shodno konvenciji vezano za sistem kontrole, zadovoljavanja radnih uslova pomoraca, Konvencija o radu pomoraca uvodi načelo o takozvanom nepovlašćenom postupanju. Sve zemlje koje su ratifikovale konvenciju se nalaze na takozvanoj bijeloj listi, koja je osnov za provjeru i inspekciju broda od strane zemlje čiju zastavu brod vije ili lučkih vlasti đe brod dolazi. Takođe, kada je u pitanju zapošljavanje pomoraca, ova lista je jedna od najvažnijih u izboru brodara kojeg pomorca, tj. iz koje zemlje će zaposliti. Sve zemlje koje nijesu ratifikovale konvenciju rizikuju da njihovi pomorci budu predmet strogih i mnogo jačih kontrola nego što je to uobičajeno, što nijednom brodaru ne odgovara, ali do eventualnog gubitka ili nemogućnosti zaposlenja. Država je u jednom trenutku uništila naše pomorstvo 90-ih godina prošlog vijeka. Dakle, naši pomorci su među najboljima u svijetu. To je tradicija koja traje vjekovima. Danas je većina naših pomoraca na stranim kompanijama, osim ova evo srećom četiri broda, nekad smo ih imali nekoliko desetina. Prisjećamo se čuvene Jugooceanije, čuvene Prekookeanske plovidbe - Jugooceanija Kotor, Prekookeanska plovidba iz Bara. To je možda i najteži hljeb koji se jede, što kažu „kruh sa sedam kora“. Naročito država mora zbog svega toga što je država uradila pomorcima, država Crna Gora je uništila crnogorske pomorce prije dvadesetak godina. Neko je govorio o tome, ova ratifikacija veoma kasni, ona je morala da bude sprovedena daleko prije. Ne znam koji je uzrok kašnjenja, već smo napravili veliku štetu crnogorskim pomorcima. Ubuduće ovakve stvari ne smiju da se dešavaju. Naročito moramo pomorcima izlaziti u susret. Sve ono što njima treba država Crna Gora mora ranije da ratifikuje, istog momenta kada to urade i sve ostale napredne progresivne zemlje Evrope i Svijeta. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Popoviću. Daću Vam. Pridružujem se i vama na svim ovim sugestijama da moramo biti efikasni. Imamo velike resurse i mogućnosti. Imali smo i u onoj razvijenoj državi. Čini mi se da je negdje oko 25% GDP-a dolazilo od pomorstva. Izvolite, kolega Škrelja. LlUIĐ LJUBO ŠKRELJA: Proceduralno da sebi ispravim jednu grešku. Na početku sam iskoristio priliku da svim vjernicima pravoslavne vjere čestitam Nikoljdan. Ne odustajem od toga, ali isto tako bio sam nepravedan prema ostalim građanima Podgorice. Čestitam im Dan oslobođenja, Dan grada, uz želju da standard bude još bolji i uz novu vlast. /Upadica/ Pa to ćemo na nekoj drugoj sjednici, gospodine Bulatoviću, nego smatram da sam bio nepravedan prema ostalim građanima koji danas slave Dan glavnog grada države Crne Gore. Hvala vam.
  • Hvala i Vama. Ja mislim da su to i katolici i pravoslavci. I katolici slave pa im takođe čestitamo. Izvolite, kolega Sekuliću, mornaru iz komansko-zagaračko-bandićkog bataljona.
  • Hvala Vam, gospodine potpresjedniče. Naravno, i ja se pridružujem čestitkama i povodom osnivanja Podgorice od fašizma i čestitkama vezanim za Svetog Nikolu, kao i sportskim uspjesima i budućim uspjesima naših sportista. Dozvolite mi kao neko ko se u manjem dijelu bavi edukacijom budućih pomoraca samo nekoliko napomena. Veoma rado ću se saglasiti sa kolegama koje su već istakle da kasnimo sa ratifikacijom ove konvencije. Zaista su mi nepoznati razlozi. Mogu samo da nagađam, ali mislim da je ovo trebalo uraditi i prije nekoliko godina. Iz prostog razloga što ratifikacija ove konvencije omogućava našim pomorcima da budu u mnogo, mnogo boljoj poziciji nego što su to bili bez ove konvencije. I naravno, da riješimo još jednu nedoumicu. Kada se kaže da nijesu predviđena, nema potrebe za dodatnim sredstvima u budžetu, znači da Uprava za pomorsku sigurnost već radi svoj dio posla kada se radi o brodovima koji dolaze u crnogorske luke, a sa druge strane ovo se odnosi samo na naše odnose,odnose Crne Gore prema trećim zemljama i omogućavanje našim pomorcima da država makar u jednom manjem dijelu garantuje za njih, gdje god bili i kojim god morima plovili. U svakom slučaju, kažem još jedan put veoma značajna ratifikacija konvencije i za naše pomorce i za naše brodare. Ne treba zaboraviti da više od 70% ukupnog svjetskog tržišta prevoza ide na pomorstvo, sa jedne strane, a, sa druge strane, moramo reći da je pomorstvo kao privredna grana veoma zavisna od ukupnih globalnih kretanja. Ekonomska kriza je nanijela veliku štetu brodarima, veliku štetu pomorstvu. Sada se pomorstvo oporavlja, ali je činjenica da ćemo ovom konvencijom, da ne bismo imali i tu dilemu, teško zaštititi naše pomorce od loših brodarskih kompanija. To je jedan apel da oni sami pokušaju, koliko je to moguće, preko svojih agenata za ukrcaj vode računa o brodovima na kojima se ukrcavaju. Danas je to makar lako provjeriti i preko osiguravajućih društava koji imaju svoje liste brodskih kompanija, ali i boniteta svake kompanije. Dakle, da provjere kada se ukrcavaju na brodove da to ne rade kada su u pitanju loše kompanije. Naravno, čestitke našim pomorcima za sve što je urađeno. Znači, tradicija je izuzetno duga, ali moramo takođe da napomenemo i onaj dio koji se odnosi na buduću edukaciju naših pomoraca. Čini nam se da ne smije, ne treba da nam bude cilj da naši pomorci budu na najnižoj ljestvici kada je u pitanju rad na stranim brodovima, nego da moramo učiniti sve da damo nove generacije pomoraca koje će ne samo vratiti slavu crnogorskog pomorstva iz nekog ranijeg perioda, makar se to odnosilo na onaj period XIV, XV i XVI vijeka kada smo bili poznati kao gusari i pirati, nego da ćemo biti prepoznati po svom stručnom znanju i da će naši pomorci biti veoma uspješni i kao menadžeri dobrih i uspješnih kompanija. Hvala.
  • Hvala, kolega Sekuliću. Za ove što prigovaraju našem bataljonu da kažemo da se vode matice ulivaju u Jadransko more i da mnogo iz naših bataljona i kapetana brodova, tako da nećemo o tome. /Upadica/ Jesmo, čuveni bataljon i graničnici su najveći junaci. Graničnici oni koji su na granici, ja sam mislio da vi to znate. Vi koji ste iz planica odozgo, a naš bataljon je bio granični bataljon. Jeste. Junak do junaka. Sa ovim smo ispunili ovu obavezu koju smo trebali i ranije. Niko se više ne javlja za riječ, tako da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno u subotu. Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda. To je Predlog zakona o potvrđivanjudodatnog Protokola II Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralno-evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i dodatnog Protokola III Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralno-evropskom sporazumu o slobodnoj trgovini. Ovlašćeni predstavnik je gospodin Goran Šćepanović, generalni direktor Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinu i saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom Ministarstva ekonomije. Da je ovo neka skraćenica, bolje bi bilo. Je ne znam kolika je ta Vaša vizit karta. Opravdano je odsutan ministar Kavarić, tako da ćemo uvažiti, a imajući u vidu da je ovaj predlog možemo i ovako razmatrati. Izvjestioc odbora je Zorica Kovačević, Zakonodavnog odbora. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi dati dopunsko objašnjenje? Želi. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi poslanici, Vrlo kratko. Obzirom da je CEFTA sporazumom od 2006, Sporazumom o slobodnoj trgovini je definisano da se sve odluke moraju donijeti konsenzusom, tako i dvije odluke koje su pred vama se odnose na izmjenu Protokola II, koji se odnosi na depozitara. Ulaskom u Evropsku uniju Hrvatska jeizašlaiz CEFTA sporazuma i depozitar koji je ona bila prelazi na drugo lice. To je Albanija. I dodatni Protokol III, o dodatnoj liberalizaciji trgovine koji se ne odnosi na Crnu Goru, ali obzirom da se sve odluke donose konsenzusom u obavezi smo da ratitikujemo i dodatni Protokol III. Predllažem da se usvoji. Toliko. Hvala.
  • Hvala. Izvolite, kolega. Prvi ste se javili.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore, poštovani gospodine Šćepanoviću, Skupština ima obavezu da ratifikuje ovakve dokumente i oni su jednostavno u proceduri. Procedura nalaže da prođe skupštinsku većinu, ali evo u principu ispunjavamo jednu formu, jer se ovim protokolom praktično i ne diraju neki interesi Crne Gore, jer se Protokolom II, kao što ste i Vi rekli, zapravo samo radi o tome da je Hrvatska pristupila Evropskoj uniji, da status depozitara ide na Albaniju, a u Protokolu III imamo još pravno regulisanje carinskih dažbina na uvoz između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije.S obzirom da imamo i mišljenje Ministarstva finansija koje ne vidi nikakve prepreke u ratifikaciji ovog sporazuma, a, takođe, imamo i analizu uticaja ovog propisa koji kaže da ne postoji negativan uticaj sprovođenja ovog zakona, koji kaže da propis ne stvara dodatne troškove, da predlog zakona ne predviđa stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i da promjena propisa ne stvara administrativna opterećenja i biznis barijere u ovom poslovanju, mislim da sporazum, što se tiče naše partije, će biti podržan. Hvala lijepo.
  • Hvala i Vama, kolega Tuponja. Da li još neko želi riječ? Ne. Pošto je ovo jasno, konstatujem da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno. Gospodine Šćepanoviću, hvala. Uvažene kolege, prelazimo na Predlog odluke o izdavanju i finansiranjujavnog glasila nedjeljnka na albanskom jeziku "Koha javore". Podsjećam da su Predlog odluke podnijeli poslanici Genci Nimanbegu, dr Predrag Sekulić i mr Dritan Abazović. Izvjestioci odbora su Luiđ Škrelja, Zakonodavnog odbora i Nik Đeljošaj, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Da li neko od poslanika želi riječ? Da. Izvolite, kolega Nimanbegu.
  • Potpredsjedniče Skupštine, gospodine Raduloviću, poštovane koleginice i kolege poslanici, U vezi predložene tačke dnevnog reda ispred radne grupe koju je formirao Kolegijum Skupštine Crne Gore želim ukratko upoznati vas i javnost sa sljedećim. Nedjeljnik "Koha javore" je osnovan 2002.godine od strane Skupštine Crne Gore.Nedjeljnik je do sada funcionisao u okviru dnevnog lista "Pobjeda" i, kao što vam je poznato, "Pobjeda" je ušla u stečajni postupak zbog privatizacije lista. Takođe, na taj način "Koha javore" dolazi u nezavidan položaj i u nemogućnost da se finansira iz sredstava koji su opredijeljeni dnevnom listu "Pobjeda" od strane Budžeta Crne Gore. Imajući u vidu da se radi o redakciji koja broji svega pet ljudi, na čelu sa glavnim i odgovornim urednikom, ali koja svojim djelovanjem daje ogroman doprinos u čuvanju naučnog, obrazovnog, kulturnog, vjerskog, jezičkog i etničkog stvaralaštva na albanskom jeziku, na Kolegijumu predsjednika Skupštine u septembru 2014.godine donijet je zaključak da se formira radna grupa. Radna grupa je bila u sastavu: ja, Genci Nimanbegu kao koordinator grupe, ispred pozicije kolega Predrag Sekulić, ispred opozicije kolega Dritan Abazović. Radna grupa je održala bezbroj konsultacija i sastanaka. Imali smo sedam sjednica, i to sa Redakcijom "Koha javore", sa stečajnim upravnikom dnevnog lista "Pobjeda", sa Direktoratom za medije Ministarstva kulture, sa pomoćnikom ministra finansija, sa predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Delegacijom Evropske unije i zajednički sastanak na kome smo o svemu diskutovali i tražili rješenja. Znači, Radna grupa je tražila da Istraživački centar Skupštine Crne Gore uradi i dostavi istraživački rad o štampanim glasilima na jezicima nacionalnih manjina, upravni okvir, status i politika. Moram zahvaliti na ažurnosti Istraživačkom centru Skupštine Crne Gore. Takođe, od stečajnog upravnika "Pobjede" tražili smo i dobili obračun uplata i donacija koje su dostavljene na ime nedjeljnika "Koha javore" i nakon svih sagledavanja, razgovora, dogovora pripremljena odluka je pred vama i ona u suštini sadrži sljedeće odrednice: Da se izdavanje "Koha javore" nastavi kroz Albanski savjet u Crnoj Gori, dok finansiranje u iznosu, o tome će se dat poseban amandman, od 100.000 eura godišnje ide kroz Budžet Skupštine Crne Gore, koji će se dodatno pojaćati za ovaj iznos od strane Ministarstva finansija. U svoj ovoj radnji imali smo razumijevanje od svih klubova poslanika. Njihovi šefovi su i dogovorili da se formira radna grupa, a posebnu zahvalnost sekretarki radne grupe gospođi Mirković. Mislim da usvajanjem ove odluke Skupština Crne Gore i država Crna Gora pokazuju da brigu oko poštivanja u ovom slučaju informisanja na albanskom jeziku, kao jedinom jeziku u Crnoj Gori koji ima bitnu različitost ostalih jezika koji su navedeni u Ustavu Crne Gore i na ovaj način mislim da "Koha javore" ima jednu kvalitetniju budućnost nego do sada. Što se tiče finansiranja "Koha javore", u prošlosti su Novinsko-izdavačkom preduzeću "Pobjeda" izdvajani puno veći iznosi godišnje nego 100.000 eura koje smo predvidjeli. To je išlo od 70.000 pa čak i do 250.000 godišnje. Na ovaj način mislimo da ćemo regulisanjem i usvajanjem ove odluke učiniti da nedjeljnik "Koha javore" ima jedan kvalitetan status i značajno da poboljša svoj rad. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Nimanbegu na ovakvim riječima koje pokazuju da je Crna Gora u istinu multietnička i multikonfesionalna država koja uvažava, podržava i brani to na svaki način. Razumio sam da će kolega Perić u ime Pozitivne Crne Gore. Izvolite, kolega Periću.
  • Vrlo je specifična situacija da se, kao što je rekao Genci Nimanbegu,zbog stečaja u Pobjedi u suštini gasi jedan manji medij. To je fenomenološki vrlo interesantan princip u Crnoj Gori, da je sve što ima neku posebnost podređeno nekom „jačem igraču“. Vrlo ću kratko. Radi se o malom broju zaposlenih. A i da se ne radi o malom broju zaposlenih, to nije za nas opredjeljujuće. Mi smatramo da je ovo dobar model da se premosti ova situacija. Mi ćemo podržati ovu odluku, jer cijenimo da ona zaista promoviše sve ove vrijednosti, prije svega, multinacionalnog sklada, a i njegovanje svakako obrazovnog, kulturnog i svakog drugog habitusa Albanaca u Crnoj Gori. Iz tog razloga, još jednom kažem da ćemo podržati. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Periću. Uz puni konsenzus, saglasje, smatram, a i vidim faktički da je ovdje sve jasno, tako da konstatujem da je pretres završen. Izjasnićemo se naknadno. Uvažene kolege, prelazimo na posljednju tačku današnjeg rada. To je Predlog zakona omeđunarodnim restriktivnim mjerama. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija sa svojom saradnicom. Ja ih pozdravljam. Izvjestioci odbora su Željko Aprcović, Zakonodavnog odbora i Milan Knežević, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Otvaram pretres. Da li, gospodine Lukšiću, želite da nas uvodite u priču? Izvolite.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, Dozvolite mi da u uvodnim napomenama saopštim nekoliko karakteristika ovog zakona. U skladu sa Nacionalnim programom za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je bilo zaduženo za pripremu predloga zakona kojim će se urediti primjena i sprovođenje međunarodnih restriktivnih mjera. Ovaj zakon precizira postupke nadležnosti institucija i način uvođenja ovih mjera u pravni sistem Crne Gore, nažalost, pojedinih državnih organa, kao i način vođenja evidencije o fizičkim i pravnim licima protiv kojih su uvedene međunarodne restriktivne mjere. Crna Gora sada, u skladu sa svojim spoljno-političkim prioritetima, mjere sprovodi kroz druge zakone, pravne propise i mehanizme koji se mogu dovesti u vezu sa sprovođenjem eventualno uvedenih mjera. Restriktivne mjere ili sankcije predstavljaju mjere pomoću kojih Međunarodna zajednica pokušava da postigne da određene države, pojedinci ili entiteti koji predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti promijene način svog ponašanja bez upotrebe sile. Pravni osnov za uvođenje međunarodnih restriktivnih mjera predstavljaju najčešće rezolucije Savjeta bezbjednosti i Ujedinjenih nacija, glava VII, član 41 Povelje Ujedinjenih nacija, čija obavezujuća snaga proizilazi iz Povelje Ujedinjenih nacija. Takođe, tu su i restriktivne mjere koje uvodi Evropska unija, u skladu sa različitim ciljevima saopštene vanjske i bezbjednosne politike koju Crna Gora prati, a posebno imajući u vidu i prije nekoliko mjeseci je počeo pregovor o poglavlju 31 koje se tiče vanjske bezbjednosne politike. S tim u vezi je i bila formirana međuresorna radna grupa koja je pripremila predlog navedenog zakonskog propisa. Prilikom izrade korišćena su uporedna pravna rješenja u ovoj oblasti. Ali, i pribavljena mišljenja ekspertskog tima Njemačke agencije za kontrolu spoljne trgovine, kao i odjeljenja za bezbjednosnu politiku u okviru Evropske službe za vanjske poslove. Restriktivne mjere koje uvode Ujedinjene nacije ili Evropska unija mogu biti prema jednoj od klasifikacija mjere koje podrazumijevaju: ekonomske restriktivne mjere, kakva, u najdrastičnijem slučaju, može biti prekid ekonomskih odnosa sa određenom državom; specifične ekonomske restriktivne mjere, kakve su: embargo na naoružanje, zabrana uvoza dijamanata, zabrana prometa naftom ili naftnim derivatima, zabrana trgovine kulturnim dobrima i slično; finansijske sankcije i zamrzavanje sredstava, zabrana ulaska ili tranzita preko teritorije i na kraju prekid saobraćajnih veza. Kada je riječ o konkretnim mjerama i primjerima dosadašnje prakse, imajući u vidu da smo članice Ujedinjenih nacija i da se usaglašavamo sa pozicijom Evropske unije po pitanju uvođenja novih i poštovanja starih sankcija, u obavezi smo da poštujemo sve mjere koje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ili Evropska unija donosi. Do sada nijesmo upoznati da je bilo slučajeva pokušaja kršenja mjera koje bi prethodno bile uvedene kada je Crna Gora u pitanju. Zahvaljujem za vašu pažnju.
  • Hvala i Vama, ministre. Otvaram pretres. U ime Kluba poslanika DPS-a kolega Stanišić. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovani potpredsjedniče Lukšiću, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, Ovim, kao što je i rekao ministar Lukšić, definisaće se uvođenje restriktivnih mjera u nadležnosti pojedinih država, posebno država koje moraju da poštuju odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i država Evropske unije i svih odluka koje donose institucije Evropske unije. A obzirom da je Crna Gora, vjerujem, prva naredna članica Evropske unije, ona je u obavezi pošto slijedi tekovine Evropske unije da poštuje te odluke, tako da će se ovim zakonom otkloniti mnoge nedoumice koje su se do sad pojavljivale, kada se Crna Gora pridruživala odlukama ne samo Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, nego i odlukama Evropske unije kada je u pitanju bilo uvođenje restriktivnih mjera prema pojedinim državama u svijetu. Međunarodne restriktivne mjere se osim prema subjektu ko ih uvodi mogu podijeliti po sadržaju i opsegu, pa se najčešće svrstavaju u sankcije zabrane uvoza i izvoza oružja i druge vojne opreme, robe sa dvostrukom namjenom, zatim finansijske sankcije finansijske sankcije, koje uključuju ograničavanje raspolaganja finansijskim sredstvima i imovinom, zabranu saradnje sa pojedinim bankama i drugim finansijskim institucijama. Takođe, ovim zakonom će biti definisane i međunarodne restriktivne mjere i na precizan način biće određena ograničenja prema pojedinim državama, pojedinim entitetima, fizičkim i pravnim licima u tim državama. Ono što je bitno napomenuti, a rečeno je u obrazloženju, da se pri donošenju izrade ovog Prijedloga zakona koristila međunarodna pravna praksa, a posebno da je u postupku definisanja Prijedloga zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija konsultovalo i ekspertski tim Njemačke agencije za kontrolu naoružanja, BAFA, čije sugestije su u mnogome doprinijele definisanju preciznog i svrsishodnog zakonskog teksta. Ponavljam, ne sumnjam da ćemo usvojiti ovaj zakon, da ćemo donošenjem ovog zakona otkloniti mnoge nedoumice i da ćemo se u skladu sa zakonom pridržavati svih onih restriktivnih mjera koje budu donosile relevantne svjetske i institucije Evropske unije. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Stanišiću. Riječ ima kolega Labudović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Koleginice i kolege, Gospodine Lukšiću,ja sam o aspektima ovog Predloga zakona imao prilike da razgovaram sa Vama na Zakonodavnom odboru i vjerujte ni dan danas nijesam do kraja razlučio one dileme koje su me i tada rukovodile da prigovorim nekim od rješenja ovog zakona. Prije svega, riječ je o pravnom osnovu za uvođenje restriktivnih mjera. Nesumnjiva je činjenica da je Crna Gora članica Ujedinjenih nacija i da sve odluke bilo Skupštine Ujedinjenih nacija, bilo Savjeta bezbjednosti su obavezujuće i za Crnu Goru kao njenu članicu. Takođe, nije sporno da je Crna Gora članica OEBS-a i da bez obzira što odluke OEBS-a i nijesu te zakonske snage kao odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, i te odluke Crna Gora kao članica dužna da poštuje. E sad, riječ je o odlukama čiji pravni osnov leži u odlukama organa Evropske unije. Jeste. Činjenica je da Crna Gora teži Evropskoj uniji i da je dužna da svoj pravni sistem, ekonomski i svaki drugi postepeno i polako prilagođava uslovima koji važe za ulazak u Evropsku uniju, ali ne po svaku cijenu i ne u svim mogućim i nemogućim slučajevima, pogotovo ne u onim slučajevima koji direktno ekonomski i politički štete Crnoj Gori. Ja neću ovdje da pominjem slučaj kada ste jednoj 300 godina prijateljskoj zemlji, koja je štitila i omogućila Crnoj Gori da opstane kroz vrijeme uveli sankcije, a onda preko male krsne pokušali da joj poturite meso iz Holandije. To je međunarodna bruka, gospodine Lukšiću, i ne priliči diplomatskim, političkim, ekonomskim i svakim drugim odnosima između te dvije zemlje. Ali Vi ovdje uporno izbjegavate da ukažete na obim tih mogućih mjera i sankcija. Govorili ste o ekonomskim. Međutim, ovdje piše da su moguće i mjere političkog karaktera, između ostalih, i prekid diplomatskih odnosa. Ja znami htio ne htio moram da prihvatim činjenicu da Vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku Crne Gore. Zato ima mandat. Ali, ni jednim slovom u ovom zakonu nijeste predvidjeli ako ništa drugo, a ono, pa ajde naka ne budem pogrešno shvaćen, moralnu obavezu Vlade da obavijesti ovaj dom sa kime smo u nezboru i sa kime smo prekinuli odnos. Ako dođe do tog nivoa da u nekoj državi zbog toga što se to nekome u Evropi dopada ili ne dopada Crna Gora otkaže diplomatsku saradnju, valjda je normalno da obavijestite ovaj dom i da nas obavijestite o razlozima zbog čega ste to uradili. Takođe, veoma sporan je ovaj član, zapravo dio ovog člana kojim je moguće crnogorskom državljaninu uvesti međunarodno proglašenu restriktivnu mjeru. Ako crnogorski državljanin nije zaštićen od svoje države, nego neka druga država, međunarodna organizacija, savez, ko god bio, može crnogorskom državljaninu da naredi neku restriktivnu mjeru a vi da je sprovedete, onda ja Vas pitam - Od koga smo mi to sigurni? Pritom, jedna od mogućih mjera jeste zabrana raspolaganja ili cjelokupnom ili dijela imovine. Šta je sa ustavnom normom koja to garantuje i smatra nepovredivim pravom osim u slučaju presude domaćeg suda? Gospodine Lukšiću, uvodite nas u pravnu situaciju u kojoj više ni od koga i ni od čega nijesmo sigurni kao građani Crne Gore. Nije ovdje samo riječ samo o politici, o slijepom praćenju međunarodne volje pojedinih činilaca. Pa imate, recimo, da Evropska unija uvede sankcije a onda najznačajnije zemlje te Evropske unije ih ne podržavaju ili sumnjaju u njih, ali zato ih se Crna Gora pridržava kao da je to pitanje opstanka države. Nego je u pitanju elementarna pravna, građanska sigurnost građanina Crne Gore. Ako je i od ovog zakona, ako je od ove Vlade - mnogo je. Ipak je građanin Crne Gore zaštićen Ustavom, prije svega, i od ove države, pa onda, računam, i od nekih međunarodnih istanci. Jer, ako budemo u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti, u svakoj odluci Evropske unije, u svakoj odluci bilo koje međunarodne organizacije kojoj Crna Gora teži, tražili prizvuke svojih prava i svojih privilegija i tražili da budemo kažnjeni, gospodine Lukšiću, pravna sigurnost koja je temelj opstanka svake države, svake vlade i svake vlasti, ovo posljednje me se najmanje ne tiče, i te kako narušena, i te kako dovedena u pitanje. Ovim ste se ozbiljno poigrali sa Ustavom Crne Gore. Zahvaljujem.