• Poštovani poslanici i poslanice 25. saziva Skupštine Crne Gore, otvaram 10. śednicu proljećnog zasijedanja u 2014. godini. Śednica je sazvana shodno dogovoru Kolegijuma. Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda da usvojimo zapisnike sa 2, 7. posebne i 9. posebne śednice prvog redovnog zasijedanja. Ima li primjedbi? Hvala. Usvojili smo zapisnike sa 2, 7. posebne i 9. posebne śednice proljećnog zasijedanja. Dnevni red. Najavio sam da imamo limitirano vrijeme, pet radnih dana i jedan za glasanje i raspravu u pojedinostima. Dogovorom na Kolegijumu konsenzusom smo izostavili Zakon o maslinarstvu zbog potrebe da se ta važna oblast detaljnije razmotri u stručnim krugovima. Takođe, konsenzusom smo dogovorili da imamo proširenje tri tačke dnevnog reda - Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, rok koji je potrebno uskladiti; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima i Zakon o potvrđivanju Sporazuma o trgovini oružjem. Misli se na Ujedinjene nacije i zabranu trgovine oružjem. Jedan dokument Ujedinjenih nacija koji čeka našu ratifikaciju bi stupio na snagu, što nam može dati bolju profilaciju u toj organizaciji. To će ići direktno u dnevni red. Dakle, ova tri zakona, bez Zakona o maslinarstvu. Imamo predlog za ukupno 10 zakona za proširenje dnevnog reda. Takođe, u dnevni red je ušao i jedan predlog zakona opozicije o obligacionim odnosima, a ostalo ćemo morati ići na glasanje. Ponavljam, zakoni koji budu eventualno dobili većinu da uđu u dnevni red biće poslije svega ovoga što je u korpusu dnevnog reda ako ih stignemo. Teško će biti, jer smo podijelili vrijeme za raspravljanje o svim zakonima u dosta restriktivnoj formi. Kolege, pošto smo pri kraju proljećnog zasijedanja, neće biti ni sekunde prekoračenja onoga vremena koje imate za raspravu. Gasi se automatski i prelazi se na sljedećeg govornika da ne bismo trošili vrijeme mimo onoga što smo planirali. Nemojte zamjeriti ni meni, niti potpredsjednicima. Ovaj put će elektronika odlučivati kao svuđe u Evropskoj uniji. Ne mogu ni oni, niti ja da vam produžim vrijeme. A ako nešto uđe od ovoga, redom kako bude ulazilo i ako ostane vremena. Prvi predlog ima poslanik Sekulić, koji je predložio da se u dnevni red uvrsti Predlog odluke o donošenju prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen. Bio je u dnevnom redu, ali je zbog granica izmješten. Izvolite, kolega Sekuliću.
  • Hvala Vam, predsjedniče. Kolege, samo da podsjetim da smo već raspravljali oko ovog predloga odluke o prostornom planu posebne namjene Nacionalnog parka Lovćen i ne bismo trebali trošiti vrijeme. To je motiv više. Zajedno sa kolegama iz Socijaldemokratske partije koji su imali dileme vezano za .... i zajedno sa obrađivačem i predlagačem plana pokušaćemo da sve što je sporno do kraja raščistimo narednih dana. Ne bismo morali posebno da raspravljamo i ovo bismo mogli bez dodatno utrošenog vremena da završimo tokom ovog zasijedanja. Hvala.
  • Hvala, kolega, na uštedi vremena. Glasamo predlog da se u dnevni red Desete śednice uvrsti Predlog odluke o donošenju prostornog plana posebne namjene Nacinalnog parka Lovćen. Ko je za? Imali smo na prošloj śednici. Hvala. Glasalo je 57 poslanika - 51 za, jedan protiv i pet uzdržanih. Konstatujem da je u dnevni red uvršten uz ove limite koje imamo. Kolega Rešid Adrović je predložio da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stranim investicijama. Izvolite, kolega.
  • Hvala, predsjedniče Skupštine. Uvažene kolege poslanici i poslanice, poštovani građani, Zakon o stranim investicijama usvojen je 2011. godine i objavljen u Službenom listu 18 od 1.04.2011. godine. U njemu su uređeni oblici stranih investicija, prava stranih investitora, zaštita strane investitora i druga pitanja o značaja za strane investicije u Crnoj Gori. Izmjenama i dopunama Zakona o stranim investicijama želi se dodatno pojasniti termin stranog investitora, unaprijediti investicioni ambijent o ukidanju organizacija za ulaganje u privredno društvo koje se bavi proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme. Unapređuje se sa Zakonom o privrednim društvima u dijelu vođenja evidenci je stranih investicija i daje prednost u rješavanju spora od strane suda u Crnoj Gori, ako ugovorom o investiranju nije drugačije predviđeno. Iako smo i do sada imali propis kojim se definiše oblast stranih investicija, ipak se ovim predlogom zakona stavlja naglasak na neke segmente u kojima se želi podstaknuti snažniji investicioni zamah, te vrijednosti praga ulaganja za koju investitor može koristiti neke od propisanih povlastica. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stranim investicijama predviđaju se izmjene u članu 2, članu 7, članovima 8, 24, 27 i 30 koje imaju za cilje smanjenje barijera za potencijalne stane investicije, te u cilju obezbjeđenja sažetosti, preciznosti i razumljivosti norme. Zbog toga smatram da predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stranim investicijama treba uvrstiti u dnevni red Desete sjednice Skupštine. Hvala.
  • Hvala, kolega Adroviću. Čuli ste obrazloženje. Izvolite. Otvaram glasanje. Hvala vam, koleginice i kolege. Glasalo je 49 poslanika - 40 za, pet protiv, četiri uzdržana i ovaj zakon je postao sastavni dio dnevnog reda. Kolega Jeliću, izvolite. Vaš predlog Zakona o dopuni Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Suština predloga zakona koji su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista jesu dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kako bi se osiguranicima koji su radili u oblasti crne metarulgije, to je Željezara i njeni pogoni, a kojima je radni odnos prestao zbog uvođenja stečaja propisali povoljniji uslovi za ostvarivanja prava na penziju od uslova utvrđenih za ostale osiguranike. Suština je da svi radnici koji imaju 30 godina radnog staža a radni odnos je prestao zbog stečaja mogu ostvariti pravo odlaska u penziju po povoljnijim uslovima. Za implementaciju ovog zakona potrebno je u budžetu 990.000 eura na godišnjem nivou i ovo pravo bi ostvarilo nešto oko 250, 260 osiguranika. To je suština ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Jeliću. Glasamo. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika - 51 za, sedam protiv, tri uzdržana. Dobio je potrebnu većinu. Moje skromne parlamentarno iskustvo mi čini da ćemo sve ovo potrošiti vrijeme da će sve ući u dnevni red, tako da možemo li ovako da konstatujemo da je to sve postalo sastavi dio dnevnog reda? Da glasamo, nema problema, ali kako stignemo ovako po redu kako je poređano. Hoću šta je predlog, pa da glasamo u cjelini. Marta Šćepanović je predložila da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim i drugim praznicima. Ako hoćete da čujemo koleginicu. Kolega Duković je predložio da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o štrajku. Imaju političke elemente koji su dosta osetljivi. Dajte da glasamo. Da čujemo koleginicu Šćepanović pa ćemo redom ipak. Izvolite, koleginice, pola sata duže.
  • Zahvaljujem. Zakon je podnešen u skupštinsku proceduru 24.10.2013. godine, prošao je odbore. Zašto predlažem da se stavi na dnevni red? Zbog toga da bi državne institucije koje organizuju programe, a koje se tiču Njegoševog dana, već mogle da pripreme sredstva i da planiraju.
  • Dan kulture. Hvala, koleginice. Čuli ste o čemu se radi. Za, protiv, uzdržani? Crna Gora bi dobila dan kulture koji se zove Njegošev dan, a koji je radni dan. Hvala vam. Glasalo je 50 poslanika - 43 za, tri protiv i četiri uzdržana. Usvojili smo i da se ovaj predlog uvrsti u dnevni red. Hvala, koleginice Šćepanović. Kolega Dukoviću, izvolite. Predlog zakona o štrajku.
  • Kratko ću o zakonu koji je od aprila prošle godine u skupštinskoj procedure. U junu prošle godine Odbor za ljudska prava je razmatrao ovaj zakon i uputio Skupštini. Radi se o zakonu iz oblasti prava radnika. Ono što je bitno reći jeste da postoji usaglašenost svih socijalnih partnera za donošenje ovog zakona. Zakon prevashodno štiti interese radnika, a ti interesi radnika su u ovom zakonu dodatno ojačani amandmanima i pozicije i opozicije. Mislim da postoji jedan pravi konsenzus za usvajanje ovog zakona.
  • Hvala Vam. Glasamo o predlogu kolege Dukovića. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 42 poslanika - 37 za, četiri protiv, jedan uzdržani. Konstatujem da je i kolega Duković dobio svoj predlog u dnevnom redu. Koleginice Filipović, izvolite. Vaš predlog Zakona o prijestonici.
  • Hvala Vam, predsjedniče. Osim razloga koji su sadržani u samom tekstu predloga Zakona o Prijestonici kao istorijskom i kulturnom jezgru Crne Gore, koje naravno neću ponavljati, predlažemo da se u dnevni red Desete sjednice Skupštine Crne Gore uvrsti ova tačka dnevnog reda iz sljedećih razloga: Prijestonica Cetinje u saradnji sa Ministarstvom kulture posljednjih godina sprovodi intenzivne aktivnosti za upis Cetinja na Uneskovu listu zaštićene svjetske baštine. U tom kontekstu izrađen je i Nacrt …. dosijea na koji su eksperti Uneskoa dali određene preporuke i sugestije, koje se, prije svega, odnose na potrebu za određenim intervencijama u prostoru i dodatnoj obnovi i očuvanju kulturne baštine. Takođe je, shodno novom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, predviđeno kreiranje nacrta budžeta Crne Gore u prvoj polovini godine za narednu godinu, pa se smatra opravdanim usvajanje ovog zakona kako bi se predvidjela sredstva za realizaciju kapitalnih projekata za crnogorsku Prijestonicu, koja će podstaći privredni i ekonomski razvoj ovoga grada. Hvala.
  • Hvala. Glasala su 43 poslanika - 32 za, sedam protiv, četiri uzdržana. I ovaj zakon je u dnevnom redu, koleginice Filipović. Hvala. Kolega Gegaj, izvolite. Zakon o podjeli dohodaka fizičkih lica.
  • Hvala, predsjedniče. Uvažene koleginice i kolege, ovim zakonom se predlaže da se dobici fizičkih lica od igara na sreću osim nagradnih igara smatraju izvorom dohotka i da se oporezuju po stopi do 15%. Radi se o jednom zakonu uz čiju pomoć se na cjeloviti ili obuhvatan načinu uređuju pitanja oporezivanja od dobiti od igara na sreću. Zbog toga predlažem da ovaj zakon bude sastavni dio dnevnog reda Desete sjednice. Toliko i hvala.
  • Hvala Vam. Nadam se da ćemo napraviti jednu uporednu analizu ukoliko drugi naše veličine ubiraju od toga koliko mi ubiramo, da bi bila dostupna nakon analize. Kolega, izvolite.
  • Ovo malo do kraja sjednice moram da se javim. Reagujem proceduralno i pozivam se na član Poslovnika 92 čini mi se da je stav 6 - na dnevnom redu ne može se podnijeti zakon koji nije podnijet najkasnije 24 sata prije početka sjednice. Dakle, u ovom zavodnom broju 92 su tri predloga zakona - Zakon koji je kolega Gegaj sad obrazložio i još dva zakona, Zakon o igrama na sreću i Zakon o porezu na dodatu vrijednost. Ovi predlozi zakona su uručeni poslanicima danas u 10 sati. Imao sam prilike da u klubu lično primim ove predloge zakona. Dakle, ne 24 sata, već osam sati pred početak ove sjednice. Ako vi meni kažete da je bitno kada su dostavljeni arhivi, a ne poslanicima /Prekid/ gospodine poslaniče, predsjedniče, smatram da nema proceduralnih razloga da ova tri predloga zakona koji su danas dostavljeni poslanicima budu na dnevnom redu. Mi smo, takođe, predložili izmjene i dopune Zakona o državljanstvu u paketu kad su i ovi zakoni i odustali smo da predlažemo u dnevni red jer nema proceduralnih pretpostavki da se to predloži. Hvala vam.
  • Kolega Simoviću, izvolite.
  • Hvala Vam, gospodine predsjedniče. U vezi iste teme, a da ostanemo dosljedni razgovoru koji smo imali na kolegijumu prije tri, četiri sata, jer smo se složili i ja se slažem sada sa kolegom Damjanovićem da je važno kada su poslanici dobili materijale koje ćemo razmatrati, nije važno kada je to arhiva dobila, a na kolegijumu smo konstatovali da su poslanici u elektronskoj formi ove materijale koje će kandidovati kolega Gegaj dobili ne 24 sata prije početka sjednice, nego 60 i nekoliko sata. Dobili smo ih u petak u 16 i 38 minuta. Dakle, to je trenutak kada su svi poslanici dobili materijale. Možemo otvoriti emejlove pogledati, kao što i Vi pokazujete i djelovodnik iz arhive, tako da mislim da su ispunjeni uslovi da se ovo uvrsti u dnevni red.
  • Molim Vas. Daću Vam riječ ako bude potrebno, ali mislim da neće biti potrebno. Poslovnik je prilagođen nekom drugom vremenu. Kaže - podnijeti najkasnije 24 časa prije početka śednice. U formalnom smislu oni su podnijeti mnogo prije, 68 sati to je pet dana pa izračunajmo preko sto i nešto sati u formalnom smislu. To su bili dani praznika. U 16 i 38 je poslato obavještenje, a ne tekst ovih zakona. Bio je neradni dan, da vas podśetim. Dozvolite mi da pokušam da objasnim činjenice, a vi ćete zaključivati. Znači, bilo je dostavljeno obavještenje, a tekst zakona je danas podijeljen poslanicima. Formalnopravno je podnešeno na vrijeme. Naravno, velika stvar je korektnosti da se tumači volja, želja, ali ovaj Parlament ima samo jednog ovlašćenog sudiju koji nije najbolji ali je ovlašćen. To je većina, tako da ćemo morati glasati o tome. Glasamo o predlogu kolege Gegaja. Izvolite. Za, protiv, uzdržani? Molim Vas, zatražite formalno, kolega, u mikrofon ako ćete da ponovimo glasanje.
  • Možete li da ponovite glasanje?
  • Poništavam glasanje. Ponavljam glasanje. Izvolite. Stavljam na glasanje o predlogu da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohotak fizičkih lica koji je predložio kolega Gegaj. O tome glasamo da ne bi bilo nikakve dileme. Hvala vam. Formalnost je jedno, a suština drugo i kad držite za formalnost, neko drugi se uhvati za drugu formalnost i onda nemate kvorum. Nemamo kvorum za nastavak ṥednice, a moramo imati kvorum kod utvrđivanja dnevnog reda. Dajem pauzu koliko je potrebno većini za kvorum. Dajem pauzu pet minuta dok se ne obezbijedi kvorum. Ako nema kvoruma, nećemo nastaviti utvrđivanje dnevnog reda. Izvolite, dogovorite se oko toga što je nesporno za dnevni red da bi se moglo nastaviti. Pauza pet minuta. Sazivam kolegijum na desetak minuta da se dogovorimo što je nesporno za dnevni red. Izvolite. /Pauza/
  • Poništavam glasanje o predlogu kolege Gegaja. Odlažemo to glasanje za kasnije. Idemo na predlog koleginice Kovačević, koja je predložila da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Koleginice Kovačević, izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Veoma ću kratko. Osnovni razlozi da donošenje ovog zakona su zahtjevi i potrebe za usaglašavanjem Nacionalnog zakonodavstva sa propisima Međunarodne organizacije rada i Evropske unije kao jedan od uslova u ispunjavanju uslova u pogledu kvaliteta i konkurentnosti za tržišno poslovanje i stupanje na međunarodno tržište rada i očekivanje je da će se obezbijediti efikasnija zaštita zdravlja na radu zaposlenih. Nova koncepcija koja uvodi Predlog ovog zakona odnosi se, pored nekih tehničkih mjera zaštite, i na uvođenje komponenti zdravlja zaposlenih i na proširivanje obaveza i odgovornosti. Imajući sve to u vidu, predlažem Skupštini da ga uvrsti u dnevni redu. Hvala.
  • Hvala Vam. Čuli ste predlog koleginice Kovačević. Glasamo predlog da se dnevni red prošiti sa ovim zakonom. To bi bio deseti po redu. Izvolite. Za, protiv, uzdržani? Demokratija je nekad iscrpljujuća, ponekad i besmislena, ali se procedura mora poštovati. Hvala vam. Glasala su 43 poslanika - 39 za, nije bilo protiv četiri uzdržana i ovaj zakon je postao sastavni dio predloga dnevnog reda. Izvolite, kolega Daniloviću, da mi pomognete, nadam se.
  • Da razjasnimo, što bi se reklo, da se pred javnošću sa kolega ne pregonimo. Jesu li tri sporna zakona makar za nas iz opozicije povučena? Ako nijesu povučena, predsjedniče Parlamenta, mislim da ću reći i ako bez pretenzije, nemam namjeru da govorim u ime cijele opozicije, mi vam nećemo dati kvorum za ovaj dnevni red. Jer, sigurno nećemo dopustiti da ova tri zakona uslovljavaju 25 tačaka drugih. Ako su predlagači povukli, imate našu saglasnost i radimo. Ako nijesu, imaćete sjednicu bez nas.
  • Znate kako, trenutak istine uvijek dolazi na kraju. /Prekid/ utvrđivanja dnevnog reda vi ćete imati mogućnost da se opredijelite. Dnevni red treba da se utvrdi na kraju. Kolege, biću precizan. Kolege iz DPS-a se nijesu odredile, odnosno ne kolege iz DPS-a, da budem precizniji, nego troje predlagača zakona Gegaj, Vuletić i Obradović se nijesu izjasnili o tome i nemam tu informaciju. Izvolite. Kolega Simović će možda pomoći.
  • ...osim što ću primijetiti da je ovo nije ništa novo od strane Demokratskog fronta, da je ponovo na sceni jedna vrsta ultimatuma, ucjena koja u ovom trenutku znači povucite tri zakona inače ćemo mi da napustimo sjednicu Parlamenta i nećemo obezbijediti usvajanje dnevnog reda nove sjednice. Mogu da razumijem da nećete da glasate za ova tri zakona da se uvrste u dnevni red, ali da ucjenjujete sa usvajanjem kompletnog dnevnog reda sa tim da li ćemo mi povući te zakone ili ne, to mogu samo da označim kao klasični vid ucjene, odnosno ultimatuma. Kolege, hajde da idemo redom, da usvajamo ove tačke pa ćemo se do kraja sjedice dogovoriti o ova tri zakona. Izgleda da je važnije sada da li će proći ova tri zakona, da li ćemo mi povući u odnosu na Zakon o radu, u odnosu na Zakon o štrajku, u odnosu na Zakon o Prijestonici, u odnosu na Zakon o prostornom planu Nacionalni park Lovćen i mnoge druge zakone koji znače život u Crnoj Gori, koji znače dalji razvoj ekonomije. Dakle, klasična politička ucjena. Ne prihvatamo je.
  • Samo trenutak. Dugujem informaciju o zaključcima koji nijesu dostavljeni predṥedniku Skupštine sa vašeg saslušanja. Koliko sam čuo, sad su dostavljeni, ovaj tren. Do tada nijesu bili dostavljeni, tako da uz svu moju sposobnost nijesam mogao znati da će stići sad, tako da ih nijesam ih mogao staviti na dnevni red, ali to ostaje mogućnost za iduću. Pitali ste za to, ali prije nego što Vam dam riječ, dugovao sam vam to obavještenje. Nijesu bili poslati predṥedniku Skupštine. Izvolite.
  • Ja sam, sad ste obavijestili, to znao i u međuvremenu nijesam imao formalnih preduslova da predložim dopunu dnevnog reda i žao mi je što je tako. Kolega Simoviću, ili predsjedniče Parlamenta, kako hoćete, tumačite vi ovo kao uslovljavanje ili ne, ali nas sigurno, opoziciju, neće uslovljavati ljudi kojima smo ove predloge odbili do sada tri puta. Ako se slažete sa nama da su ovi drugi zakoni od životne važnosti, ove nam maknite sa dnevnog reda i nemojte vi nama pričati o uslovljavanju, jer koliko prije deset minuta odbiste formiranje Odbora za nadgledanje procesa, a zajednički prije godinu dana pred cijelom javnošću ste dali riječ da ćemo to usvojiti. Dakle, gospodine Simoviću, ili ovo povucite, ili obezbijedite većinu. Nemamo namjeru da pokrivamo vaše poslanike. Dogovorite se, imate 41 pa glasajte onda šta vam volja. Nećete vi nas ucjenjivati, niti ćemo mi glasati za vaše projekte. Maknite tri zakona koje nam je organizovani i krupni kapital ovdje gurnuo. Ako nećete tako, nemate većinu i nemojte da se ljutite. Ovdje je jedan sudija, kako reče predsjednik Parlamenta, većina koja je mene malo prije boljela. Nemojte vas da boli sad.
  • Hvala. Samo da pomognem. Radi se o dosta iracionalnoj raspravi, da ne kažem o potpuno iracionalnoj raspravi. Ne postoji vremenska razlika osim da radimo za Ramazan i tako dalje da bi smo ispunili ono što je do sada usvojeno. Znači, radi se o dosta iracionalnoj raspravi. I ovo što je do sada uvršteno nećemo moći da završimo. Tako da imamo iluzornu raspravu, nadgornjavanje bez mogućnosti da se efektuira u realnom radu do kraja jula. Možemo se nadgornjavati, ali neće biti rezultata više od dnevnog reda. Kolega Simoviću, da vidimo možete li pomoći da izađemo iz ovoga.
  • Slažem se sa Vama da je ovo neka iracionalna tema. 'Ajmo da usvojimo ovaj dnevni red, da izađemo u susret kolegama poslanicima koji sada ustaju, nestrpljivi su, ne žele da daju kvorum. Ali, 26. decembra su kazali: "Predložite ta tri zakona. Bićemo tu i glasaćemo ih." U momentu kada su ta tri zakona u prvoj iteraciji odbijena u ovom Parlamentu. Evo prilike da svoju datu javnu riječ ispune. Ostanite, glasajte i uvrstimo to u dnevni red, raspravimo koliko nam rasploživo vrijeme bude dozvoljavalo.
  • Kolega Milić, pa kolega Bojanić.
  • Cijenim što pratite šta pričam, ali u ovu pamet nikad to ne bih rekao. Nezavisno od toga svega, ako sam vam ja jedina nada koju imate, kamena vam je pozicija. Ono što je bitno, gospodine predsjedniče, ovdje je već bilo glasanje o jednom predlogu zakona koji čini set od tri zakona. Taj predlog zakona nije dobio potrebnu većinu. Svako glasanje o ova dva druga zakona je besmisleno, jer neće moći da u svojoj punoj funkciji zažive, zato što ovaj značajni predlog prvi koji je trebao da prođe nije prošao. Zato vas molim da ispoštujete ovu proceduru, da konstatujete, tako ste radili i prošli put kad smo glasali o ovim zakonima, nijesmo glasali ostala dva zakona, nego kad jedan nije prošao o ostali m nijesmo glasali, dajte da to završimo. Niko ovdje nikog ne ucjenjuje. Mi smo odavno mogli da izađemo i da vi konstatujete da se prekida. Naš je cilj da idemo sa predlozima ovih zakona koji trebaju da uđu u proceduru, a ne znam u čemu je hitnost bila predlaganja svih ostalih zakna. Hvala.
  • Kao i obično ja ću pokušati da nađem rješenje. Da se o ova tri zakona sada ne izjašnjavamo, pri kraju dnevnog reda će se znati da li kolege iz DPS-a insistiraju da se uvrste u dnevni red, a vi imate političku mogućnost da tada uskratite kvorum. Prema tome, nema nikakvih nestrpljenja da sada trošimo vrijeme na to. Tada možete uskratiti kvorum i odložiti se ta rasprava za ṥutra. Slažem se, ali neću ih stavljati na razmatranje dok ne završimo ove ostale teme. Onda vi imate mogućnost, odluka je u vašim rukama. Onda date, ili ne date kvorum, kod posljednjeg glasanja. Izvolite, kolega Bojaniću. Znam da nećete dugo.
  • Neću ulaziti u to šta je racionalno, a šta je iracionalno ponašanje, neka sude građani, hoću da kažem suštinske stvari vezano za ova tri zakona.
  • To ne možete, o dnevnom redu se ne vodi rasprava.
  • Nijesam o raspravi, nego da kažem da nam trebaju zakoni koji će sistemski da riješe ovu oblast, a ne ovako da dobijamo na parče i da pravimo privid za nešto što se rješava. Apsolutno se ništa ne rješava i to je glavni razlog zašto smo protiv ovih zakona u ovakvoj formi.
  • Hvala Vam. To je već rasprava. Koleginica Šćepanović i Predlog zakona o upravnom postupku. Skromno Vi, pa sistemske zakone, pa još Predlog zakona o komunalnoj policiji, onako da dignemo ugled Parlamenta. Izvolite, koleginice Šćepanović.
  • Zahvaljujem. Dakle, Zakon o opštem upravnom postupku je radila Radna grupa čiji su članovi bili, između ostalog, i predstavnik opozicije i predstavnik pozicije, tako da obzirom da je ovdje donošenje ovog zakona obaveza iz akcionog plana, u julu 2014. godine, sa tim rokom realizacije i da je u toku implementacija Ipa projekta kojim se već stvaraju uslovi za primjenu ovog zakona, zbog toga smo danas predložili da se i ovoj zakon stavi na dnevni red. Zakazana je i sjednica u petak Odbora za pravosuđe sa ovim tačkama, ali stavićemo na glasanje. Hoću li o Zakonu o komunalnoj policiji?
  • Ovaj predlog je već bio na dnevnom redu. Prošle godine je povučen. Sada je formirana Radna grupa gdje su bili predstavnici svih partija u Parlamentu i uglavnom smo usaglasili kompletan Predlog zakona. Predlažem da se on stavi na dnevni red, upravo zbog stvaranja uslova za efikasnije sprovođenje propisa iz lokalne samouprave. Zahvaljujem.
  • Hvala na trudu. Glasamo prvo Predlog o upravnom postupku. Izvolite, proširenje dnevnog reda. Hvala vam. Glasala su 42 poslanika - 37 za, tri protiv, dva uzdržana. Uvršten je u dnevni red. Predlog zakona o komunalnoj policiji. Izvolite. Dogovor je da 25. završimo, samo da vas podsjetim. Hvala vam. Glasao je 41 poslanik - 37 za, nije bilo protiv, četiri uzdržana. I ovo je u proširenom dnevnom redu. Poslanik Neven Gošović, takođe, ima dva predloga. Prvi je Predlog zakona o dopuni Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a drugi je Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, pa možete oba obrazložiti. Vi ste predlagač, redom koji Vama odgovara.
  • Trudiću se da bude kratko obrazloženje. Predlog zakona o dopuni Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti odnosi se na potrebu da se izvrši dopuna ovog zakona na način što će se obezbijediti isti tretman sudske vlasti kada je u pitanju primjena člana 75 zakona kojim se uređuju ova pitanja. Zapravo, odredbama tog člana, između ostalog, definisano je da Državna revizorska institucija, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i Skupština Crne Gore ne trpe tu mogućnost preduzimanja mjera od strane Ministarstva finansija u slučaju da se ne ispoštuju odredbe člana 75 tog zakona. Dakle, takvo izuzeće ne postoji za organe sudske vlasti i postojeće to zakonsko rješenje u članu 75, stav 1, tačka 4 čak omogućava Ministarstvu finansija preduzimanje mjera finansijske odgovornosti prema organima sudske vlasti ukoliko bi ti organi izvršili zapošljavanje bez prethodno dobijene saglasnosti Ministarstva finansija o obezbjeđenju sredstava za tu namjenu u budžetu. Ovakvo rješenje potpuno je suprotno odredbama člana 36, stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima je propisano da pored Parlamenta i organi sudske vlasti, kada se vrši popuna radnih mjesta putem javnog oglašavanja, nijesu u obavezi da pribavljaju saglasnost od Ministarstva finansija o obezbjeđenim sredstvima. Dakle, treba otkloniti tu koliziju normi, a i sud, kao i Parlament u sistemu podjele vlasti treba samostalno organizuje vršenje svojih poslova kako bi imao onu poziciju koja mu pripada u smislu člana 11 Ustava Crne Gore kada je u pitanju poštovanje principa podjele vlasti. Drugi predlog zakona odnosi se na izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, već je bio predmet, da tako kažem, našeg predloga da se uvrsti u dnevni red. Suština je da se jedno od osnovnih prava zakonom utvrđenih prava penzionera na usklađivanje penzija omogući. Riječ je o metodu koji je postojao u našem zakonodavstvu. Različiti su bili metodi, ali je uvijek dolazilo do usklađivanja penzija u skladu sa zakonom, da bi se sačuvala kupovna moć tih penzija. Donošenjem Zakona krajem 2012. i 2013. godine, penzije se ne usklađuju u tim godinama u skladu sa Zakonom, što praktično ima za posljedicu nemogućnost primjene Zakona u onom smislu da se od 1. januara 2013. godine penzije uvećaju za 3,3% i dodatno od 1. januara 2014. za novih 1,8%. U oba slučaja penzije su zamrznute, sa obrazloženjem da bi finansiranje navedenih prava sa višim usklađenim iznosima penzija moglo da dovede u pitanje likvidnost budžeta i na taj način penzije su ostale na onaj nivo utvrđen u januaru 2012. godine. Rasli su troškovi života i sve te okolnosti su ovu kategoriju stanovništva, ovu populaciju sve više dovodili ispod linije siromaštva. Predlog ovog zakona podnijeli smo i zbog činjenice da je ministar finansi ja gospodin Radoje Žugić u maju 2014. godine javno saopštio da bi u ovoj godini penzije mogle da budu odmrznute i dao javne izjave s tim u vezi. Istina, mišljenje Vlade u odnosu na ovaj predlog zakona je takvo da bi njegovo donošenje moglo da dovede u pitanje likvidnost budžeta vezano za obaveze koje znače izdvajanje sredstava za finansiranje penzijsko-invalidskog sistema. Najmanje što bi trebalo očekivati jeste da ovaj parlament omogući raspravu u odnosu na predlog ovog zakona, to je ono što najmanje što penzioneri Crne Gore očekuju. Da se povede ova rasprava i da se jednostavno ove dileme koje su i ove razlike koje postoje kada je u pitanju javno izneseni stav ministra finansija u odnosu na mišljenje Vlade, u odnosu na Predlog ovog zakona, razjasnimo u ovom parlamentu da bi penzioneri znali na čemu su kada je su u pitanju njihova prava na odmrzavanje penzija. Toliko i hvala.
  • Hvala. Oni su stvorili ovu zemlju i najveće bogatstvo u njoj. Sad opet daju najveći doprinos svojim penzijama. Glasamo vaš predlog o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. To ste zamolili da bude prvo. Izvolite. Hvala. Glasao je 61 poslanik - 29 za, dva protiv, 30 uzdržanih. Predlog nije dobio potrebnu većinu za malo. Nije očekivano, kao što vidite nije bilo baš glasanje samo. Ova ekonomska škola ekonomskog fakulteta, ona je za zamrzavanje, a ostalo nije. Tološka škola ekonomije. Idemo dalje. Drugi predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Izvolite. Hvala vam. Mogu li zaključiti glasanje? Hvala vam. Glasao je 61 poslanik - 31 za, tri protiv, 27 uzdržanih. Uvršteno je u dnevni red. Znači, imamo prošireni dnevni red i kraj proljećnog zasijedanja blizu, ali ostvarili smo politički cilj. Bojim se da nećemo ostvariti pravni cilj, a to je da sve ovo razmotrimo i usvojimo kako treba. Stavljam na glasanje predloženi dnevni red sa proširenjima. Za, protiv, uzdržani? Nije niko tražio riječ. Jesam, ali niko nije tražio. Ja nijesam zadužen za koordinaciju klubova. Kolega Obradoviću, izvolite. Idemo na lutrijske zakone, a bojim se da znam, ovo je jedini slučaj kad znam što će biti rezultat na lutriji je ovaj - a to je da neće imati kvoruma.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Uvažene poslanice i poslanici, poštovani građani, Oblast Zakona o igrama na sreću nije na najkvalitetniji način uređena i mi iz Demokratske partije socijalista sa ovim predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, sa predlogom da se dopuni dnevni red 10. sjednice proljećnog zasijedanja, predlažemo ovaj zakon sa namjerom da se suzbije pranje novca, sa namjerom da se sankcionišu prekršajno oni koji se ne pridržavaju ovog zakona, sa namjerom da se ravnomjerno oporezuju svi koncesionari, odnosno priređivači igara na sreću, sa namjerom da se varijabilni iznos smanji sa 10 na 9%, sa namjerom da se priređivači igara na sreću obavežu da podnose poreske prijave poreskom organu, sa namjerom da se uvede web sajt, odnosno da se informacioni sistem uvede u sve one službe koje se bave koncesijama, priređivačima igara na sreću i sa namjerom da se putem interneta ko priređuje igre na sreću uveća naknada koncesiona. Iz tih razloga smatramo da su to znatna poboljšanja zakona postojećeg i predlažem da se uvrsti u dnevni red i da se na sjednici Skupštine i usvoji ovakav zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Obradoviću. Glasamo za proširenje dnevnog reda. Izvolite Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Ko previše igra na sreću, izda ga kad mu je najteže. Mogu li zaključiti glasanje? Fale četvorica ili trojica za kvorum. Opet ne mijenja stvar. Konstatujem da nemamo kvorum. Pošto je ovo već ponovljeno danas, ṥutra kad da nastavimo? U 11h. U 11h ćemo ostaviti tri predloga zakona koji nijesu imali kvorum kod glasanja. Dva, vaš treći je potencijalni, jer je to jedino prijavljeno vrijeme koje je trebalo i onda ako bude kvoruma, glasamo i predlog dnevnog reda u cjelini. Sjutra u 11 sati nastavak, utvrđivanje dnevnog reda 10. ṥednice. Hvala vam. 17.07.2014. u 12.10h
  • Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore nastavljamo utvrđivanje dnevnog reda za desetu śednicu proljećnjeg zasijedanja. Ostala su još tri predloga za proširenje dnevnog reda. Kolega Gegaj je dao obrazloženje i moraće opet jer smo prekinuli glasanje.
  • Hvala predsjedniče, uvažene koleginice i kolege biću veoma kratak. Dakle, predlažem dopunu dnevnog reda sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Kratko ću reći da se radi o jednom zakonu čiju pomoć na jedan sveobuhvatan i cjelovit način uređuje oporezivanje o dobiti od igara na sreću. To je to. Hvala vam.
  • Ovo je bilo lutrijski brzo. Hvala vam. Čuli ste ponovo obrazloženje. Glasamo o predlogu da se u dnevni red uvrsti Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica koji se odnosi na igre na sreću. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 42 poslanika, 37 za, dva protiv, tri uzdržana, ne mijenja rezultat glasanja kako god da ste pogriješili. Nije potrebno, apsolutna je većina tako da je svejedno. Vaša je greška nije moja greška. Mogu li da konstatujem? Izvolite.
  • Izvinjavam se gospodine predsjedniče, kolega Labudović i ja smo greškom pritisli taster pa ako nije problem. Ne možemo da poništimo glasanje. Pokušavali smo da poništimo. Nijesmo mogli da poništimo.
  • Ja ću javno konstatovati da ste Vas dvojica greškom glasali za, a mislili ste da glasate. Poništavam glasanje, izvinite glasamo ponovo, ovo je treći put da glasamo ovo. Izvolite. Glasamo ponovo predlog kolege Gegaja, za dopunu dnevnog reda. Izvolite, za,protiv,uzdržani. Poslovnički mogu konstatovati da nema kvoruma. Izvolite.
  • Hvala predsjedniče, pa ovo je dobra prilika da malo se svi zajednički podsjetimo člana 90 našeg Poslovnika koji govori o tome kako se utvrđuje kvorum. Ja bih zamolio, u skladu sa članom 90, generalnog sekretara Skupštine da napravi evidenciju prisutnih poslanika u Parlamentu. Mislim da je to trenutak jedan koji može da napravi, i jasno se vidi da je u plenumu u sali prisutno više od 40 poslanika. Dakle, imamo tri mogućnosti .
  • Odgovorit ću Vam ja. Molim Vas, Poslovnik je. Znači, ja sam konstatovao kvorum u sali za početak sjednice, kvorum za početak sjednice nije isti kao kvorum za glasanje . Poslovnikom je utvrđeno da elektronsko glasanje, da elektronske naprave pokažu da je glasao 41 poslanik, ako pređemo na aklamaciju, ako pređemo na aklamaciju ja ću da konstatujem one koji su tu a ne glasaju fizičkim pregledom. Međutim, evidentno je da će kolege tada napustiti salu,pa da neću imati tu fizičku konstataciju. Prema tome ovo se može rješavati samo onako kako se rješava, elektronskim glasanjem, u elektronskom glasanju nema kvoruma, kvorum postoji za početak sjednice, a ne postoji za glasanje. Početak sjednice ne postoji za glasanje i tu nema ućerivanja parlametarizma na silu, nego parlamentarizam je kultura ustanovljena našim zajedničkim radom i na povjerenju. Da dam pauzu. Koliko je potrebno za kvorum? Mislim da je, ponoviću to prije nego što dam pauzu. Kolege molim Vas, ponoviću to što sam juče rekao .Radi se dosta o iluzornoj situaciji što bi Crnogorci rekli nadgornjavanja. Evidentno je da te tačke koje će biti poslednje u dopuni dnevnog reda ne mogu doći na dnevni red u vremenu kojim raspolažemo, ne mogu doći na dnevni red. To nadgornjavanje ima ovakav rezultat da gubimo vrijeme, a one se i onako ne mogu raspravljati, ne mogu se raspravljati u ovom proljećnjem zasijedanju ako smo racionalni, a moramo biti racionalni. Zato su nas izabrali. Da donosimo racionalne i održive odluke. Nema potrebe da insistiram proširenje dnevnog reda. Politički stav ste iskazali. Rekli ste da je stav vaš za proširenje dnevnog reda. I ako uđe u dnevni red, ponavljam ne možemo ga ostvariti, ne možemo donijeti te zakone, jer je dogovor bio da to odradimo po nekom planu. Ne možemo srušiti sve principe dogovaranja da bi smo ušli u potpunu iluzornost, što će reći nadgornjavanje, tako da bih smatrao dobrom mjerom realnosti, ništa više. Da se ne ide dalje na proširenje dnevnog reda, već je toliko širok da neće biti ostvaren, a da to ostavimo za oktobar i da pokušamo, bez obzira kako vjerovali. Naravno, može u avgustu, ko hoće, vanredno zasijedanje. Ne ulazim u meritum, molim vas, ne radi se o meritumu, radi se o faktičkoj situaciji. Izvolite, tražite vanredno zasijedanje za avgust, septembar, kada vam odgovara oko toga. Skupite 41 i izglasajte zakone. Dajem pauzu, ali gubimo radne dane, manje ćemo uraditi nego što bi trebalo. Kolika je potrebna pauza? 10 minuta. Hvala vam. -Pauza-
  • Idemo dalje. Pokušavamo da nađemo model racionalizacije utvrđivanja dnevnog reda. Kolega Vuletiću, hoćete li vi pokušati da, imate više sreće u igrama na sreću. Izvolite.
  • Hajde da pokušam ja. Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo, uvaženi građani, U okviru seta zakona ovih koji su predloženi oko Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću i ova dva zakona, ja sam u obavezi da obrazložim zbog čega predlažemo dopunu Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Naime, Crna Gora je preuzela obavezu usklađivanja svojih zakona sa relevantnim direktivama Evropske unije, gdje bi usluge igara na sreću bile oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost, a što je u skladu sa odredbama direktive Evropske komisije koja reguliše oblast PDV-a za igre na sreću. Naime, članom 135, stav 1 te tačke direktive, propisano je da su države članice obaveze izuzeti od oporezivanja klađenja lutrije i ostale vrste kockanja, zavisno o uslovima i ograničenjima koje propisuje sama država članica. Takođe, Crna Gora je na osnovu Sporazuma o stabilizaciji pridruživanja Evropskoj zajednici, preuzela obavezu usklađivanja zakonodavstva sprovođenjem zakona i pravila o konkurenciji članom 8, 72, 100. Sporazuma, pa je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je uvedeno oporezivanje usluga igara na sreću, postupljeno suprotno preuzetoj obavezi Sporazuma. Zbog toga i predlažemo dopunu Zakona o porezu na dodatu vrijednost sa četiri riječi u članu 27, da se poslije tačke 6 u okviru subjekata koji su pobrojani i koji se oslobađaju da ne plaćaju PDV, uvrsti i ovih četiri riječi "usluge igara na sreću". Zahvaljujem.
  • Hvala. Glasamo predlog kolege Vuletića da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, PDV ili VJT u međunarodnoj komunikaciji. Hvala vam. Glasao je 41 poslanik, 39 za, nije bilo protiv, dva su bila uzdržana. Konstatujem da je zakon uvršten u predlog dnevnog reda. Kolega Obradoviću, hoćete li vi pokušati opet? Izvolite.
  • Uvaženi predsjedavajući, uvažene poslanice i poslanici, uvaženi građani, Nadam se da ću biti iste sreće kao gospodin Vuletić. Juče sam dao obrazloženje da se u dnevni red 10. sjednice proljećnog zasijedanja uvrsti Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću, pa neću dužiti danas, već samo da kažem da se zaista radi o očuvanju javnog interesa i unapređenju stanja u ovoj oblasti i zamolio bih poslanike da damo šansu da se uvrsti u dnevni red Predlog ovog zakona. Na raspravi, žele.Zahvaljujem. naravno, mogu iznijeti svoje konstatacije onako kako
  • Hvala kolega Obradoviću. Otvaram glasanje. Čuli ste obrazloženje da se u dnevni red uvrsti i predlog ovog zakona. Hvala vam. Glasao je 41 poslanik, 37 za, jedan protiv, tri uzdržana. Konstatujem da je ovo uvršteno u predlog dnevnog reda. Ima li još predloga za proširenje dnevnog reda? Nema više predloga za proširenje dnevnog reda. Ima li, pitam. Hvala. Glasamo dnevni red u cjelini sa tačkama koje su uvrštene, 12 proširenog dnevnog reda. Za, protiv. Izvolite. Hvala vam. Glasao je 41 poslanik, svi su bili za predloženi dnevni red. Konstatujem da je predloženi dnevni red za 10. sjednicu proljećnog zasijedanja usvojen. Krećemo sa Predlogom zakona o prevozu opasnih materija. Predviđeno je da ovaj zakon radimo 90 minuta. Precizna su 90 minuta maksimum i, poštovani kolege i potpredsjednici i ja ćemo biti potpuno posvećeni elektronici ovaj put. Kada se ugasi elektronika neće biti ni pola riječi dodatne. U evropskom parlamentu imate tri minuta, ovdje imamo pet, znači drastično više i prilika je da se navikavamo. Nije to tako teško, ja sam to bio navikao u Beogradu i na četiri minuta, jedan minut su nam krali, tako da vi možete i na punih pet minuta. Krećemo. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar Konjević i Mirsad Mulić, generalni direktor Direktorata za vanredne situacije. Radi se o opasnim materijama, pa je tu generalni direktor Mulić, jer je prevoz opasnih materija na dnevnom redu. Izvjestioci odbora su kolega Škrelja, Zakonodavnog odbora i kolega Sekulić, Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Otvaram pretres. Kolege izvjestioci, želite li riječ? Hvala vam. Gospodine Muliću, želite li vi riječ? Samo izvolite, imate maksimum pet minuta.
  • Uvaženi predsjedniče Krivokapiću, gospodo poslanici, uvaženi građani, dame i gospodo, Važeći Zakon o prevozu opasnih materija donesen je 2008. godine i, shodno tome, potrebno je bilo pristupiti njegovoj reviziji, u cilju sveobuhvatnog uređenja oblasti prevoza opasnih materija. Razlozi za donošenje ovog zakona proizilaze iz potrebe za savremenom zakonskom regulativom i korišćenjem najnovijih iskustava koja su se stekla u oblasti prevoza opasnih materija, kada se jasnije definišu prava i obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih lica, odnosno svih učesnika koje obuhvata prevoz opasnih materija. Obaveza donošenja Zakona o prevozu opasnih materija proizilazi iz programa rada Vlade Crne Gore za 2013. godinu, Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 24 pravda, sloboda i bezbjednost i daljeg usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije. Opasnim materijama smatraju se one materije koje u toku proizvodnje, prevoza, skladištenja ili rukovanja mogu da izazovu posljedice štetne po zdravlje ili životnu sredinu. Prevoz opasnih materija predstavlja znatan rizik od nesreća zbog negativnog uticaja ovakvih materija. Njihov prevoz mora biti organizovan određenim pravilima kako bi rizik od nezgoda bio minimalan, odnosno posljedice već nastale nezgode budu svedene na najmanju moguću mjeru. Da bi broj nezgoda sa opasnim materijama bio što manji, kao i njihove posljedice potrebno je utvrditi određena pravila ponašanja svih lica koja sa njima dolaze u kontakt ili mogu na njih da utiču na bilo koji način. S tim ciljem, 1954. godine Ujedinjene nacije su formirale ekspertski tim koji je dao preporuke kako stvoriti jedinstvene kriterijume koji se odnose na obilježavanje, klasifikaciju vozila, uređaja na vozilima i dozvole. Na osnovu ovih preporuka 1957. godine Ujedinjene nacije su napravile sporazume koji su postali obavezujući za sve potpisnike sporazuma. Tako danas imamo ADR Sporazum za prevoz opasnih materija u drumskom saobraćaju, RID Sporazum za prevoz opasnih materija u željezničkom saobraćaju i CAO Sporazum za prevoz opasnih materija u vazdušnom saobraćaju i NDG Sporazum za prevoz opasnih materija u pomorskom saobraćaju i ADN Sporazum za prevoz opasnih materija u riječnom saobraćaju. Svi potpisnici ovog sporazuma dužni su da prilagode nacionalne propise tako da oni ne budu u suprotnosti sa međunarodnim sporazumima. Zakonom se suštinski ne mijenjaju položaj i osnovne obaveze privrednih društava i drugih pravnih lica i preduzetnika koji se bave prevozom opasnih materija. Zakon sadrži rješenja sa novim obavezama subjekata koji su na liniji potpunijeg i preciznijeg usaglašavanja sa odgovarajućim odredbama potvrđenih međunarodnih sporazuma iz ove oblasti, kao i djelotvornije primjene rješenja iz tih sporazuma. Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika u prevozu opasnih materija kroz uspostavljanje i efektivnu primjenu u praksi provjerenih rješenja koja se odnose na učesnike u prevozu opasnih materija sadržanih u međunarodnim sporazumima iz ove oblasti. U skladu sa tim zakonom su definisani učesnici u prevozu opasnih materija i utvrđene njihove konkretne obaveze i odgovornosti. Koncept zakona zasniva se na opredjeljenju da se obezbijedi primjena rješenja sadržanih u odgovarajućim međunarodnim sporazumima, odnosno da se prevoz opasnih materija obavlja u skladu sa odredbama potvrđenih sporazuma. Zbog stepena opasnosti koji imaju određene opasne materije predviđaju se posebni uslovi za prevoz. To se odnosi na eksplozivne materije, otrovne materije i radioaktivne materije i za njihov prevoz je potrebno odobrenje. Cilj izdavanja odobrenja za prevoz ovih opasnih materija, da se vozila sa ovim materijama ne kreću nekontrolisano po saobraćajnoj mreži Crne Gore. Dozvole sadrže sve bitne podatke o prevozu kao što su vrste i količina materije, registarski broj vozila, ime vozača i pratioca, trasa i vrijeme kada će se prevoz obaviti. Pri prevozu opasnih materija, radi sprječavanja pojave akcidentnih događaja, a samim tim i smanjenje rizika i povećanje bezbjednosti u saobraćaju neophodno je posebnu pažnju posvetiti preventivnim mjerama. Posebno pri tome treba obratiti pažnju da pored posade vozila i vozača koji moraju da prođu odgovarajuću obuku i ostala zaposlena ili po ugovoru angažovana lica koja se bave prevozom ....
  • Hvala vam. Prvi prijavljeni u raspravi je, u ime DPS-a, Predrag Sekulić. Za mene pitanje, možete, izvolite. Pitanja nemamo kao posebnu formu, komentar na uvodno izlaganje možete, to nismo restriktivno. Izvolite.
  • Kratko ću postaviti pitanje. Iznenađenje mi je da ste vi tu, u ime Ministarstva unutrašnjih poslova. Radi se interdisciplinarnoj oblasti, ali čini se da je Ministarstvo saobraćaja mnogo više nadležno za ovo, tako djeluje, pa čak možda i Ministarstvo koje se bavi pitanjem zaštite životne sredine. Interesuje me zbog čega je baš ovo ministarstvo nam dalo predlog zakona. Postoji u jednom dijelu, ali čini se da nije. Interesuje me imate li registar trenutno i koji je to broj pravnih lica ili preduzetnika koji se bave prevozom opasnih materija, pošto ste to i u skladu sa prošlim zakonom morali imati.
  • Izvolite gospodine Muliću, imate dva minuta.
  • Ovaj zakon ima dodirnih tačaka sa Ministarstvom saobraćaja, slažem se, ali eto, to je nama pripalo kao obaveza da uradimo i mi smo tome pristupili. Inače, od osnivanja Direktorata, znači 2007. je osnovan Direktorat, već 2008. godine smo radili ovaj zakon i mogu reći da smo ga do sada sprovodili na jedan valjan način, da nije bila nijedna akcidentna situacija. Što se tiče privrednog registra, svakako da postoji taj privredni registar, on je malo poduži. U skladu sa ovim klasifikacijama ovih eksplozivnih materija tako se i taj registar pravi. Mi svakodnevno izdajemo odobrenja za prevoz opasnih materija, bilo da su u pitanju zapaljive tečnosti ili gasovi ili saglasnosti na radio aktivne materijale i na otrove, onako kako je predviđeno ovim zakonom. Mogao bih da pomenem neka preduzeća. Mislim da ih ima 30-ak, jer ove benzinske pumpe sve one su registrovane kako su registrovane, zatim privredna društva za proizvodnju eksploziva ili samo promet eksploziva. Mogu da nabrojim neka imena, ali da ne bude reklama.
  • Hvala. Najavio sam kolegu Sekulića, a da se pripremi koleginica Bošnjak, pa kolega Kaluđerović, pa kolega Perić, u ime klubova, prvi krug. Izvolite.
  • Hvala gospodine predsjedniče. Uvažene kolege, bez obzira što je ovo jedan od zakona koji se rade u skladu sa obavezom čuvenih poglavlja 23 i 24, pretpostavljam da neće izazvati posebnu pažnju niti javnosti niti uvaženih kolega poslanika, iz prostog razloga što se radi o jednom tehničkom zakonu koji znači je samo upodobljavanje sa onim što su propisi Evropske unije. Naravno, radi se o interdisciplinarnoj materiji i slažem se sa tim, sa ovim zakonom imaju veze i Ministarstvo saobraćaja, kao što je rekla i koleginica Bošnjak, ali isto tako i Ministarstvo održivog razvoja i turizma zato što, ne daj bože u slučaju nesreće, imamo mogućnost i ekološke katastrofe i tako dalje. Ono što je veoma značajno i što je istakao kolega Mulić, da od vremena, a mislim i ranije, od osnivanja direktorata i od onog prvog zakona koji je donijet 2008. godine nijesmo imali ni jedan nesrećan slučaj koji bi izazvao posledice kako za život i zdravlje ljudi, ali tako i za ono što je pitanje ekologije i pitanje životne sredine. Naravno, treba reći da su propisi Evropske unije kada je ova oblast u pitanju i kada je u pitanju prevoz opasnih materija su vrlo rigorozni i čini mi se da u tom dijelu nemamo pravo na popust ni prema jednom privrednom društvu, zato što posledice mogu biti katastrofalne ukoliko se ne pridržavamo svega onoga što je sadržano u zakonu. Treba istaći i to da se nije mijenjala klasifikacija samih opasnih materija ali se jesu mijenjali uslovi i način njihovog prevoza i obilježavanja i sve ono što je tehnički dio ovog posla, s obzirom da se radi o prevozu kako na kopnu tako i na moru. Kažem još jedan put, ono što je veoma važno jeste da se ovi propisi dosledno sprovode. Naravno, i kolega Mulić je istakao da položaj i osnovne obaveze privrednih društava ostaju isti, međutim čini mi se da su neki kriterijumi nešto stroži, kažem još jedan put, s obzirom da je ova oblast pod posebnom pažnjom i u Evropskoj uniji i u tom dijelu moguće da će pojedina privredna društva imati i dodatne troškove i obaveze. Ono što je veoma važno, jeste, da imamo rigorozno sprovođenje ovog zakona, nadam se, kao što je to bilo do sada tako da će to biti i u buduće. Cijenim da je dovoljno bilo za ovo javljanje, iz prostog razloga što je, kažem još jedan put, u pitanju tehnički zakon upodobljavanje za zakonima Evropske unije i da na dnevnom redu imamo mnogo važnije zakone o kojima ćemo vjerujem i više raspravljati. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Sekuliću. Najavio sam koleginicu Drobnjak, izvolite koleginice Drobnjak. Koleginica Branka Bošnjak, izvinite.
  • Složiću se, postavila sam namjerno ovo pitanje iz razloga što mislim da ovaj zakon više pripada Ministarstvu za saobraćaj bez obzira što se radi o opasnim materijama, ipak se radi o prevozu tih materija, ali u suštini interesovalo me samo zbog čega je baš odabrano vaše ministarstvo. Kao što je prethodno moj kolega rekao jeste on tehnički zakon sa aspekta ispunjavanja ovih standarda, odnosno sporazuma koje smo već potpisali, to je ono što se Akcionim planom predviđa u poglavlju 24 i što smo morali da usvojimo. Radi se o vrlo važnom zakonu i vrlo osjetljivoj materiji zbog toga što nepoštovanjem ovakvog jednog zakona može doći do ugrožavanja i zdravlja ljudi, i životne sredine u slučaju nekog ekscesa ili u slučaju nepoštovanja tih standarda koje ste propisali ovim zakonom. Zakon kao zakon je u suštini dobro urađen i vjerovatno kao slični zakoni u okruženju i ja ću imati i dva amandmana radi neke dvije stvari koje su mi se učinile nejasne, ali hoću da kažem da sam skeptik da mi možemo da primijenimo ovaj zakon. Skeptik sam iz razloga što ste propisali prvo nakon ovoga, ne znam koji broj, ali vidim da se više desetina podzakonskih akata mora donijeti da bi ovaj zakon zaživio, a znajući kako se to radi kod nas nisam sigurna da će se to odraditi. Onda postoje tako osjetljive stvari i toliko propisa koji su, meni se čini, neprimjenjivi kod nas. Prvo, mi moramo da imamo i jednu dobru saobraćajnu infrastrukturu i sigurne saobraćanice da bi se tim saobraćanicama vozio, odnosno prevozio ovakav materijal. Nisam sigurna da mi te trase toliko sigurne imamo i toliko sigurne saobraćajnice. Sama pomisao od sjevera prema jugu na naše saobraćajnice ne vidim neku koja bi mogla to da ispuni, a naročito što ovdje se pominje da se posebna pažnja posvećuje tunelima, gdje je potrebno kroz tunele prilikom prolaska tih prevoznih sredstava posebno obezbijediti sigurnost. Ne znam da li će se to vršiti, vrlo sam skeptik u tom smislu. Propisano je da se licenciraju svi, sada mora i vozilo i vozač i onaj koji utovara, maltene dozvole za sve trebaju i to se stavlja sve na račun tih firmi koje se bave prevozom. To će vjerovatno dovesti da se i smanji, možda, broj firmi jer pretpostavljam da će imati dodatni izdatak, posebno ovim dijelom što ste obavezali da postoje saradnici, odnosno savjetnici u tim privrednim preduzećima koja će se baviti prevozom opasnih materija koji će morati u svakom preduzeću da postoji i koji će morati da završe tu obuku. Ne znam ni koliko je Ministarstvo obrazovanja, koje je ovdje kroz ovaj sistem obrazovanja za odrasle koji će obavljati obuku njih, jer znam da u okruženju postoje posebne uprave koje se time bave. To licenciranje će da košta i da košta njihova edukacija, tako što se saspekta tehničkog tiče, zakon je dobar, ali je problem što sam sigurna da će to biti jedan od onih zakona koji ćemo mi teško sprovoditi, jer nećemo imati uslova da se on primijeni onako kako treba. Ono što mene interesuje, a vidjećete kroz amandmane. Razumijem da se izuzima vojska Crne Gore što se tiče ovog zakona, ali dala sam amandman da ipak mora postojati neki propis u vojsci koji reguliše ovo. Tražila sam da se izbriše onaj član gdje vi izuzimate fabrički krug, odnosno te, da kažem, mikrolokacije, jer mislim da i tamo postoji opasnost po zdravlje ljudi i po životnu sredinu i vjerujem da i oni trebaju da ispunjavaju sve ove uslove. Ono što je meni bilo nejasno u ovom zakonu i što sam kroz amandmansko djelovanje dostavila taj amandman je zašto kod prevoza gdje treba odobrenje, kod prevoza radioaktivnih materija, zašto kod davanja višekratnog odobrenja ne kažete da je to u smislu kad se radi transport istih materija, u istom terminu, na istoj trasi da se tada može davati i višekratna nego ostavljate nekako fleksibilnije nego kad se prevoze otrovi i kad se prevoze eksplozivi. Mislim da to treba da se promijeni.
  • Hvala vam koleginice Bošnjak. U ime Kluba Socijalističke narodne partije kolega Kaluđerović, a neka se pripremi kolega Perić. Izvolite kolega Kaluđerović.
  • Hvala vam gospodine potpredsjedniče, poštovana Skupštino, gospodine Muliću, Bez želje da ičim povrijedim vaše specijalističko znanje kao generalnog direktora Direktorata koji prati ovu oblast ipak je, po mom sudu, značaj ovog zakonskog projekta zahtijevao da tu bude i resorni ministar Konjević. Pripadam ljudima koji misle da ovo nije samo tehnički zakon, jer sama činjenica da u obrazloženju predloga zakona s razlogom se potencira da ovaj zakonski projekat treba da donesemo kao dio ispunjvanja obaveza iz pregovaračkog poglavlja 24 i da je njegovo donošenje predviđeno akcionim programom Vlade u borbi protiv terorizma. Pazite, naglašavam u borbi protiv terorizma. Dakle, bez ikakve dileme između ostalog samo to upućuje na zaključak da se radi o veoma značajnom zakonskom projektu. Na žalost, kada pogledamo i podatke da je vlada Nacrt ovog zakona utvrdila još u oktobru 2012. godine, za koji mjesec će pune dvije godine, da ga je dostavila Skupštini u proceduru na usvajanje tek krajem 2013. godine prosto se nameće pitanje zbog čega je ovoliko vremena izgubljeno od utvrđivanja nacrta pa do dostavljanja Skupštini, a uz to i mi smo se kao Parlament potrudili da potrošimo nekih pola godine da bi raspravljali o ovom zakonu i eventualno ga usvojili. Uz ovo, takođe želim da naglasim da sam zapazio u papirima koji prate Predlog zakona koji nam je dostavljen i o kojem raspravljamo da tekst Predloga zakona nije preveden na engleski jezik, da nije bilo učešća konsultanata, dakle, eksperata za ovu oblast, koristili smo isključivo domaće stručne snage u vezi sa ovom materijom, što mislim da nije dobro i da je bilo i te kako poželjno da se znanje međunarodnih eksperata za ovu oblast i te kako koristi za pripremu što je moguće kvalitetnijeg predloga ovog zakona. Takođe je posebno značajno i za ovaj Parlament, mislim da treba da bude posebno interesantno i da se traži dodatno pojašnjenje i ja očekujem da ćete vi to učiniti, da je predlogom teksta ovog zakona samo djelimično usklađen sa odgovarajućim direktivama Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta, a radi se o direktivama koje su usvojene još 2005. i 2006.godine. Iza toga slijedi pitanje, a koja su to pitanja po kojim predlog ovog zakona nije usklađen sa odgovarajućim direktivama Savjeta Evrope i Evropske unije. Samo da ne bih ja koristio svoju nego da koristim formulaciju iz obrazloženja predloga zakona koji je dala Vlada na strani 3. obrazloženja. Predlog zakona o prevozu opasnih materija nije usklađen sa direktivom u dijelu koji se odnosi na nepostojanje definicije u značenju izraza kontrola kao i nepostojanje nacionalnog tijela za kontrolu opasnih materija. Dakle, zakon ne uređuje pitanje kontrole prevoza opasnih materija, zakon ne uređuje i ne predviđa postojanje nacionalnog tima koji će se baviti kontrolom prevoza opasnih materija. Zbog čega, kada ove direktive jasno ukazuju na potrebu da se to učini? Naravno, ne sporim, želim da afirmišem u vremenu kojem je preostalo da je značajno što imamo kategorizaciju opasnih materija, što su definisane dodatne obaveze pošiljaoca, prevoznika, primaoca opasnih materija, što se uvodi institut savjetnika kod svakog pošiljaoca prevoznika, primaoca opasnih materija, kojim se još detaljnije personalizuje odgovornost u vezi sa ovom problematikom, što postoji obaveza posjedovanja sertifikata odgovarajućih i za prevozno sredstvo i za vozača odgovarajućih uvjerenja i tako dalje. Ali, ova činjenica da nemamo kontrolu, da nemamo nacionalni tim koji će pratiti kontrolu prevoza opasnih materija je veoma rizična, pri činjenici da se prevoz opasnih materija kroz deklasiranje onog što se ustvari ne prevozi nego onog što neko želi da ...(Prekid)... sa tog prostora ne možemo da to sročimo i u ovaj zakon ne uredimo.
  • Zahvaljujem kolega Kaluđeroviću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore, kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Uvaženi potpredsjedniče, kolege i koleginice poslanici, Prvi minut ću iskoristiti prosto za nešto što smatram što nije uopšte vezano za ovu temu, ali koristeći vaš funkcionalni kapacitet gospodine Mirsade, moliću vas kao generalnog direktora. Ovim putem imam zaista potrebu od vas da vas zamolim da u komunikaciji sa ministrom zaštitite našeg predsjednika opštinskog odbora i odbornicu u Opštinskom parlamentu u Andrijevici, javnosti radi. Predsjednici našeg opštinskog odbora, objavljeno u medijima njena čestitka građanima Opštine Andrijevica. Takođe u tom tekstu ona pita građane da li žive bolje, da li su uspjeli da se zaposle da osjete bolji život i posebno citiram ovaj dio: "Tu svakako izuzimam pojedince kojima je omogućeno da voze skupe džipove, rade sve poslove za potrebe opštine i koriste sva prirodna bogatstva Andrijevice za lično bogaćenje". Koleginica Lekić je dobila prijetnju od bliskog rođaka, predsjednika opštine, izvjesnog Igora Mašovića, koji je krenuo juče sa prijetnjama, u kojima je pominjao i odrubljivanje glave, takođe nastavio i danas sa uzmeniravanjem. Apelujem na vas da ispitate ove navode, da provjerite tačnost ovih navoda, da ukoliko provjerite da oni jesu tačni, a tačni su, preduzmete hitne zakonske mjere, jer ako ćemo se iživljavati prema damama i prema odbornicima zbog stava, pročitao sam javnosti, zbog koga je blizak rođak predsjednika opštine Igor Mašović, prijetio odbornici u andrijevičkom parlamentu. To je prosto nešto što je za svaku osudu i očekujem od vas, ponavljam. Ovo ulazi u zapisnik da zaštitite koleginicu Lekić, jer nadam se da će se zaustaviti na tim verbalnim prijetnjama, jer vi preuzimate odgovornost za njenu bezbjednost. I to sam zaista imao potrebu da kažem na samom početku svog obraćanja. Naravno, tokom dana će biti podnešena, ako već nije krivična prijava tim povodom. Kada je riječ o Zakonu o prevozu opasnih materija, nemam mnogo šta dodati tome što su izrekle koleginice i kolege. Jasno je da se radi o jednom usklađivanju, prosto sa međunarodnim sporazumom i evropskim zakonodavstvom, u tom dijelu nije sporan. Međutim, ono što je sa druge strane vrlo sporno da smo mi imali 2008.godine zakon koji je manje više u suštinskom smislu tretirao ovu materiju na jedan sličan način. Sada se radi prosto o nekom tehničkom upodobljavanju. Međutim, osnovno pitanje koje se postavlja je da li mi imamo kapaciteta i prije svega volje da primjenjujemo odredbe ovog zakona? Daću konkretan primjer. U članu 74 nadzora se nabrajaju koje su to institucije nadležne za primjenu ovog zakona. I sada pazite. Tu je ministarstvo, organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja i pomorstva, organ državne uprave nadležan za poslove obrazovanja, organ uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine, organ uprave nadležan za inspekcijske poslove i Agencija za civilno vazduhoplovstvo. E, sad pazite, koliko je tu institucija, a mi smo recimo, 2012.godine imali potencijalno brod sa nuklearnim otpadom u Luci Bar za koju u suštini smo tvrdili da ne vozi nikakav opasan materijal. Konkretno, brod je vrlo često, radi se o brodu Pumadan, danskom brodu, teretnjaku "Puma", koji je vrlo često bio na oko međunarodnih ekoloških udruženja i za koje su naše vlasti imali dovoljno informacije i sasvim je vrlo jednostavno rečeno od državnih organa da tu nema ništa sporno, da nema nikakvog radioaktivnog materijala. Međutim, sasvim suprotno su tvrdile kolege iz Hrvatske. Nijesu se zaustavili tu, već su početkom avgusta 2012.godine budno pratili kretanje broda "Puma" u crnogorskim teritorijalnim vodama i izvršili radarsko praćenje i utvrdili da se tu čak nalazi nuklearni otpad u tom brodu. Mediji su dobili pogrešnu informaciju iz Luke Bar da je brod uopšte dolazio i ako podaci Lučke kapetanije govore suprotno. Znači, zašto pominjem ovaj slučaj? Vrlo je konkretan slučaj, vrlo jednostavan. Vi možete demantovati, ako ovo nije tačno. Da li mi ustvari iz dan u dan usvajamo zakone koji su na domenu ovoga, papir trpi sve, na domenu zakonodavstva, apsolutno nesporni, ali sa druge strane kada treba da se pokaže kuraž ili spremnost da se primijeni zakon mi zabijamo glavu u pijesak...
  • Hvala vam. Uvaženi gospodine Muliću, želite li da prokomentarišete uvodno izlaganje, pošto su ovo bila uvodna izlaganja, sada ili u završnoj riječi? To je vaše pravo. Idemo po redosljedu prijavljenih. Koleginica Nada Drobnjak je prva prijavljena po ovom tački u diskusijama. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče, uvaženi predsjedniče Ministarstva unutrašnjih poslova, koleginice i kolege, Već je rečeno da obaveze za donošenje novog zakona o prevozu opasnih materija, proizilazi iz Akcionog plana za pregovačko poglavlje XXIV pravda, sloboda i bezbjednost, ali ono po čemu ovaj zakon jeste važan, jeste, prije svega obaveza da se osigura potpuna bezbjednost života i zdravlja ljudi, životne sredine prilikom prevoza opasnih materija. Ovaj predlog zakona je normativno usklađen sa potvrđenim međunarodnim standardima i pravnim tekovinama Evropske unije u ovoj oblasti. U pitanju je jedan vrlo kompleksan zakon zbog toga što uređuje prevoz raznih vrsta opasnih materija sa mogućnošću korišćenja različitih vidova saobraćaja uz poštovanje standarda koji važe za sve države, jer je prevoz opasnih materija u Crnoj Gori dio globalnog prevoza ovih materija. Predlogom zakona uređuju se preventivne i opšte mjere bezbjednosti koje ne obuhvataju samo prevoz, već i utovar, istovar opasnih materija, zbog čega se utvrđuju uslovi koje moraju ispunjavati mjesta za utovar i istovar. Takođe, utvrđuju se mjere koje moraju ispunjavati prevozna sredstva kao i ambalaža. Precizno su utvrđene obaveze pošiljaoca, ambalažera, prevoznika, drugih učesnika u prevozu i primaoca. Odobrenja za prevoz su kao i do sada vezana za eksplozivne materije, otrove i radioaktivni materijal i nije slučajno propisano da odobrenje sadrži pravac kretanja, jer se tako obezbjeđuje da opasan teret ne prolazi kroz naseljena područja ili područja sa velikim rizikom po prirodu. Predlagač zakona je već rekao da su Ujedinjene nacije 50-tih godina prošlog vijeka u cilju da se smanji broj nezgoda sa opasnim materijama, kao i njihove moguće posledice, napravile preporuke, a na osnovu njih i sporazume koji su obavezujući za sve potpisnike sporazuma. Pravilnik koji je prilog preporuka o prevozu opasnih materija utvrđuje UN bro kojim je opasna materija upotpunosti definisana. Poznavanje UN broja je propisano i Predlogom zakona u članu 12 jer isprava o prevozu opasne materije mora sadržati ovaj broj, a UN broj je važan jer ne dozovoljava slobodna tumačenja vezana za manipulaciju opasnim materijama od strane bilo kog od učesnika u transportnom lancu. Predlog zakona donosi ključnu novinu vezanu za obavezu da prevoznik u drumskom i željezničkom saobraćaju angažuje najmanje jednog savjetnika za bezbjednost prevoza opasnih materija čije obrazovanje i osposobljavanje mora biti u skladu sa evropskim Sporazumom o međunarodnom prevozu opasnih materija u drumskom saobraćaju, ADR sporazumom i Pravilnikom o međunarodnom prevozu opasnih materija željeznicom RID Pravilnikom. Obaveze savjetnika definisane Predlogom zakona čine ga jednim od najodgovornijih za prevoz opasnih materija. Boljem kvalitetu usluga i smanjenju rizika od nezgoda i nesreća treba da doprinese definisana obaveza za sve učesnike u prevozu opasnih materija da se moraju edukovati. Usvajanjem ovog zakona inovira se uređivanje materije prevoza opasnih materija na teritoriji Crne Gore i omogućuje da se ova značajna vrsta prevoza obavlja na način koji obezbjeđuje visok stepen bezbjednosti ljudi i životne sredine od negativnih efekata koji bi u slučaju neodgovarajućeg prevoza ili nezgode mogle da proizvedu opasne materije. Hvala.
  • Hvala i Vama koleginice Drobnjak. Kolega Emilo Labudović, a neka se pripremi kolega Vuletić. Izvolite kolega Labudoviću.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče. Koleginice i kolege, gospodine Muliću, Neko je ovdje rekao da je ovdje riječ o tehničkom zakonu i taj navod bih ispravio i rekao da je ovdje riječ o jednom veoma važnom zakonu koji sadrži, do duše, dosta tehničkih normi , ali normi koje život mogu da znače. I zato prije nego što iznesem nekoliko napomena koje sam primijetio čitajući ga, ne mogu a da ne uputim jednu kritiku za jednu gotovo detinjariju koju ste napravili u uvodu ovog zakona. Kažem veoma ozbiljnog zakona. Gospodine Muliću u popisu značenja izraza napisati da je vozilo svako motorno vozilo namijenjeno za vožnju drumom, opremljeno sa najmanje četiri točka, a da je vozač lice koje vozi vozilo je , nemojte se ljutiti, za osnovnu školu i to za niže razrede. Ovako ozbiljan zakon, ovako ozbiljna materija podrazumijeva mnogo ozbiljniji popis značenja riječi izraza, tim prije što ih ima dosta sa kojima se mi u našoj zakonodavnoj i svakodnevnoj praksi prvi put srećemo. I molim vas, kad ih prepisujete, a uglavnom ih prepisujete, prepisujte ih malo ozbiljnije. Nema smisla. Takođe, gospodine Muliću ako bismo ovog časa, ili kad ovaj zakon stupi na snagu, počeli da ga primjenjujemo, odgovorno vam tvrdim da u ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoji privredno društvo koje bi moglo da se bavi ovim poslom. Toliko je normi novih, toliko obaveza, toliko je tehničkih uslova da, ruku na srce, bez priličnog izdvajanja novčanih i svakih drugih sredstava vremena u ovom trenutku ne vjerujem da postoji organizacija u Crnoj Gori koja bi mogla ovim da se bavi. Ali, znate šta je za njih olakšavajuća okolnost, ono što je rekao kolega Veljo nema kontrole. Ko će da kontroliše sprovođenje ovog izuzetno važnog zakona, saobraćajni policajci. Nemojte molim vas. Takođe, moram da primijetim da je ovaj sistem izdavanja dozvola koji je ograničen na period od 60 do 90 dana prilično neracionalan. Ako se neko, kao osnovnom djelatnošću, bavi prevozom opasnih materija i to ne vrši ad hok od situacije do situacije, nego mu je to stalna obaveza, mislim stalna profesionalna djelatnost, zašto ga onda ograničavati i tjerati ga da svakih 30 do 60 dana zavisi od vrste dozvole i to ponovo radi. Ako jednom ispuni te uslove, ne kažem uvesti s vremena na vrijeme neku kontrolu održavanja tih uslova, ali stvarno tolika administracija i toliko izlaganje troškovima ovih privrednih društava koja se bave prevozom opasnih materija, mislim da je neracionalno i necjelishodno. Takođe, imam primjedbu kod ovog posebnog insistiranja na bezbjednost prevoza opasnih materija kroz tunele, i nešto zamišljam kompoziciju voza koja treba da uđe u Crnu Goru i da doveze recimo jedan teret te vrste do Bara. Znate kako gospodine Muliću , ni mjesec dana on stigao ne bi u Bar, zato što od ulaska u Crnu Goru negdje iza Prijepolja pa do Bara ima preko 170 i nešto tunela, i kad bi u svakom od njih sprovodili ove mjere bezbjednosti koje ovdje nalažete, kažem vam da bi sva Crna Gora imala posla oko toga. Takođe, imam primjedbu, zašto u istu kategoriju kao tuneli nijesu uvršteni mostovi i vijadukti, koji takođe predstavljaju objekte gdje bi se ne daj Bože incident te vrste i te kako odrazio na ukupno stanje. Svuda u svijetu vjerujte, provjerio sam, ovi zakoni tretiraju i ove objekte, mostovi i vijadukti su takođe veoma kritične tačke na kojima su potrebne posebne mjere zaštite kad je riječ o prevozu ovih materija. Sasvim sam slučajno u prilici bio da ovo provjerim, što bi se reklo, kod jednog rođaka koji radi u Njemačkoj u firmi koja se bavi ovim poslom. Za najbenigniju opasnu materiju koju treba da prevezu moraju najmanje nedjelju dana da se prijave ranije, da se precizno ucrta itinerer cijelog puta, a na pojedinim dionicama puta se vrši sukcesivno isključenje saobraćaja, pogotovu u tunelima, pogotovu na mostovima i pogotovo na vijaduktima. Ako biste to sproveli gospodine Muliću u Crnoj Gori, a obavezni ste da to sprovedete po ovom zakonu kažem vam ....
  • Hvala Vam kolega Labudović. Kolega Milorad Vuletić, a neka se pripremi kolega Nišavić. Izvolite kolega Vuletiću.
  • Zahvaljujem gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo poslanici, uvaženi građani, Možda nije loše što nas malo isprepada kolega Labudović sa ovim konstatacijama i zaista interesantnim zapažanjima. Međutim, predmet mog interesovanja počinje od definicije šta su to opasne materije. Pa se pod opasnim materijama smatraju sve one materije koje u toku proizvodnje, transporta, skladištenja ili rukovanja mogu da izazovu posledice štetne po zdravlje i okolinu. Opasne materije obuhvataju i materije i predmete koji mogu biti gotov proizvod, polu proizvod, među proizvod, nus proizvod, sirovine ili otpad, a imaju karakteristike opasnih materija i u toku transporta mogu ugroziti život i zdravlje ljudi i zagađivanje životne sredine. Transport i manipulisanje opasnim materijama regulisano je zakonima, međunarodnim konvencijama, uputstvima za pojedine vidove i grane transporta. Oblast prevoza opasnih materija kod nas u Crnoj Gori do sada je regulisana Zakonom o prevozu opasnih materija iz 2008. godine, a obaveza donošenja novog zakona proistekla je zbog potrebe sveobuhvatnijeg uređenja oblasti prevoza opasnih materija, a posebno pitanja koje su predmet Evropske unije i njenog .... i potvrđenih međunarodnih ugovora, kao i obaveza i akcionog plana za pregovaračko poglavlje 24 Pravda, sloboda i bezbijednost koji je Vlada usvojila krajem 2013. godine. Akcionim planom u poglavlju sedmom borba protiv terorizma podtačkom sedam - tačka tri, planirana je obaveza donošenja novog zakona radi usklađivanja sa akcionim planom Evropske unije za unapređenje bezbjednosti eksploziva. Prevoz opasnih materija kao i dio cjelokupnog prevoznog sistema Crne Gore je inter disciplinaran, jer se propisi koji se odnose na tu vrstu prevoza, primjenjuju na drumski i željeznički saobraćaj i prevoz u pomorskom i vazdušnom saobraćaju. Zakonom je precizno propisano što čini svojstvo opasne materije, načina pakovanja, načina prevoza, opremanja vozila za prevoz opasnih materija. Koncept zakona zasniva se na opredjeljenju da se obezbijedi primjena rješenja sadržanih u odgovorajući ugovor. Na ovom opredjeljenju zasnivao se i do sada važeći zakon, ali u međuvremenu prevaziđen u dijelu koji nije usklađen sa promjenama međunarodnih ugovora koji se tiču unapređenja bezbjednosti prevoza opasnih materija. Ovako opredjeljenje u skladu je sa članom 9 Ustava Crne Gore, prema kome su potvrđeni međunarodni ugovori, sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka Crne Gore i isti imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju u slučaju potrebe. Zbog ograničenog vremena za diskusiju neću se baviti konkretnom analizom pojedinih zakonskih odredbi iako su neke bile predmet mog naglašenog interesovanja. Poglavlje opšte mjere bezbjednosti od člana 11. do 41. koji se odnose na obaveze učesnika u prevozu, pakovanje opasnih materija, uloga savjetnika za bezbjednost i ostalih lica koja učestvuju u prevozu opasnih materija, posebno u drumskom i željezničkom saobraćaju. Ključna novina u novom zakonu je mjesto i uloga savjetnika za bezbjednost u prevozu opasnih materija. Zakonom su definisane njegove brojne obaveze, što ga stavlja u red najodgovornijih za prevoz opasnih materija zbog čega su mu data i odgovarajuća ovlašćenja i propisani precizno zadaci i isti mora posjedovati posebno uvjerenje o sposobnosti za vršenje ovog posla, koje izdaje Centar za stručno obrazovanje pri nadležnom ministarstvu. Ostalih sedam poglavlja i onako su interesantna i ako su interesanta i značajna, no pretpostavljam da će se njima baviti kroz diskusiju neko od zainteresovanih kolega poslanika. Sve u svemu, meni preostaje da zaključim da jer predloženi zakon dobar, da ga treba podržati, pa predlažem Skupštini ...
  • Hvala vam kolega Vuletić. Kolega Radosav Nišavić ima riječ, a neka se pripremi kolega Gegaj. Izvolite kolega Nišaviću.
  • Hvala vam potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani gospodine Muliću, Predlogom zakona o prevozu opasnih materija stvaraju se preduslovi da se rizici koji proizilaze iz prevoza opasnih materija, a koji se odnose na ugrožavanje života i zdravlja ljudi i ugrožavanja životne sredine, svedu na najmanju moguću mjeru. Ovim zakonom reguliše se prevoz opasnih materija u drumskom, željezničkom, pomorskom, vazdušnom saobraćaju, i ovdje se podrazumijeva i utovar i istovar opasnih materija, kao i zaustavljanje koje je prouzrokovano nezgodom, saobraćajnim udesom, kao i kvarom na prevoznom sredstvu, što predstavlja i najčešći rizik za prije navedene posljedice. Opasne materije su one materije koje zbog svojih osobina, kao što je eksplozivnost, otrovnost, zapaljivost, korozivnost i sl. mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, proizvesti materijalnu štetu i ugroziti čovjekovu okolinu. Prevoz opasnih materija u …. i tehničkom smislu predstavlja stalnu opasnost za sve koji dolaze u posredni ili neposredni kontakt sa opasnim materijama. Prostori u kojima se opasne materije proizvode i skladište, pretovaraju, pa površine po kojima se odvija prenos ili prevoz opasnih materija neprestano su izloženi od opasnosti od zagađenja, požara, eksplozije, trovanja, radijacije, i dr. i osobe koje rukuju sa opasnim materijama ili sudjeluju u prevozu opasnih materija, u stalnoj su opasnosti od povreda, narušavanja zdravlja, ili su u životnoj opasnosti. Zbog toga, donošenjem ovakvog zakona, trebalo bi da spriječi ili maksimalno snizi rizik od neželjenih posljedica prilikom prevoza opasnih materija. Najčešće nepredviđene posljedice nastaju kod udesa, nezgoda ili kvara na prevoznom sredstvu, pa ću se samo, daću pažnju na član 18 - mjere u slučaju nezgode, kaže: "U slučaju nezgode prevoznik je dužan da obezbijedi, prikupi ili ostrani opasnu materiju, ili da je na drugi način učini bezopasnom i o tome obavijesti ministarstvo, pa redom, službe zdravstva, policije" itd. Mislim da ovdje treba da stoji, da prvo treba kod nas obavijestiti policiju koja bi došla da obezbijedi mjesto udesa, a onda obezbijediti i obavijestiti ostale službe vezane za ovu nesreću, odnosno za kvar itd. Šta sam htio da kažem ovdje? Nemoguće je da u slučaju nezgode prevoznik uvijek obezbijedi da odstrani opasnu materiju ili da je na drugi način učini bezopasnom, šta, zavisno od materije, šta ako se prospe tečni gas, sona kiselina, itd. Znači nemoguće je da prevoznik to uradi bez pomoći drugih službi. Isto tako, kaže se da je pretovar, ako je potreban pretovar pilikom udesa ili kvara vozila, da se pretovar mora vršiti van puta. Da vas pitam, ako se to desi recimo na dionici kroz Platije da li je to moguće uraditi. Znači treba da u zakonu stoji van puta ako je to moguće. I da vas pitam, da li mi uopšte posjedujemo kadar i opremu za brzo reagovanje prilikom havarije vozila koje prevozi izuzetno opasne materije. Možemo li , zavisno od toga da predvidimo koliko je vrijeme od nastanka havarije do intervencije na saniranju posljedica? Znači da ne postoji apsolutna sigurnost od havarije, ali bi brzina intervencije znatno smanjila intenzitet i posljedice havarije. Zbog toga bi moralo da se prevoz opasnim materijama, za prevoz stavi i plan za slučaj akcedentalne situacije. Ako do nesreće dođe vozač bi trebalo da postupi po tim pravilima, a prvo, rekao sam da obavijesti policiju. U nekim slučajevima trebalo bi obezbijediti i prateće vozilo sa specijalizovanom ekipom za pomoć u slučaju nesreće. Naravno, sve to povećava cijenu prevoza opasnih materija. I da zaključim, u poglavlju gdje dobijamo odobrenje za prevoz opasnih materija, predviđa se i odobrenje i putni pravac. Mislim da pojedine zemlje, odnosno pojedine zemlje imaju i određene mape puta kojima se prevoze opasne materije, iz razloga toga što ...
  • Zahvaljujem kolega Nišaviću. Kolega Nikola Gegaj ima riječ, a neka se pripremi kolega Obrad Gojković. Izvolite kolega.
  • Poštovani predsjedniče, poštovani gospodine Muliću, dame i gospodo poslanici, poštovani građani Crne Gore, Intenzivni razvoj hemijske industrije u svijetu i masovna proizvodnja opasnih materija neminovno diktiraju pravila ne samo u domenu proizvodnje već i u domenu prevoza. Postoje brojni ekspertski timovi koji isključivo rade na bezbjednom prevozu opasnih materija koje često predstavljaju hemijske bombe na točkovima. Uostalom, funkcionisani razvoj pojedinih privrednih grana ne može se odvijati bez korišćenja opasnih materija. Po definiciji opasne materije su materije koje svojim osobinama, otrovnost, radioaktivnost, ili hemijskim reakcijama mogu ugroziti zdravlje ili živote ljudi, oštetiti materijalna dobra ili zagaditi čovjekovu okolinu. U hemijskoj industriji postoji nekoliko desetina hiljada vrsta opasnih materija. Predloženim zakonskim rješenjima uspostavlja se okvir za bezbjedno obavljanje djelatnosti prevoza opasnih materija drumskim, željezničkim, vazdušnim i pomorskim saobraćajem. Definisane su i nadležnosti, kao izdavanja odobrenja, kontrole i prevoza različitih opasnih materija itd. itd., opširnije je o tome govorio gospodin Mulić. Imajući u vidu rizik koji sa sobom nosi prevoz opasnih materija i posljedice do kojih može dovesti njihovo nekontrolisano oslobađanje u toku prevoza, kao i uzroke vanrednih događaja, neophodno je, ili po meni, je neminovnost insistirati na sprovođenju preventivnih mjera koji te rizike mogu svesti na minimum. Tu prvenstveno mislim na ispravnost sredstava za transport i pakovanje, propisno pakovanje, pravilna obučenost ljudstva koje učestvuju u prevozu. Ipak po mom mišljenju veoma značajno je ukoliko u transportu opasnih materija dođe do udesa je povezivanje, odnosno kordinisano djelovanje stručnih ekipa gdje će doći do adekvatne, efikasne i brze intervencije, sa jasno utvrđenim zadacima u cilju zaštite sredstava, ljudi u okolini i ublažavanja posljedica štetnog dejstva opasnih materija. Takođe, veoma bitno je prilikom prevoza opasnih materija korišćenje računarske tehnike tako da bi bile opisivane relacije baznih podataka. Pripremajući se za ovu tačku dnevnog reda pročitao sam i uporedni zakon u Republici Hrvatskoj i tamo baza podataka ima, da ne kažem, prioritet ali veoma značajno mjesto. Baza podataka može pružiti niz informacija koje dodatno odslikavaju transport opasnih materija, pri prevozu opasnih materija značajni faktor takođe predstavlja poznavanje svojstva opasne materije, načina pakovanja, načina prevoza, opremanje vozila za prevoz opasnih materija, postupanje u nesrećama sa opasnim materijama, saniranje posljedica nesreće, uključujući i ekološke nesreće kao i edukaciju lica za pripremu i prevoz opasnih materija. U ostalom predloženim odredbama u odnosu na važeći zakonski tekst postiže se usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravnom regulativom Evoropske unije u oblasti prevoza opasnih materija. I na kraju, mogu zaključiti da se radi o dobrom zakonu koji je veoma stručno i pripremljen i da zaslužuje podršku nas poslanika. Toliko i hvala.
  • Hvala i vama kolega Gegaj. Kolega Gojković nije trenutno u sali, i pošto više nema prijavljenih po ovoj tački dajem priliku gospodinu Muliću da u završnoj riječi može da odgovori na neka pitanja, ali se morate sudržavati mogućnosti komentara i ličnog pominjanja poslanika jer bi tim izazvali pravo na odgovore što nije prilika nakon završne riječi. Dakle, pokušajte da budete racionalni i da se čuvate toga. Imate pet minuta.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče Mustafiću. Evo neko je na početku rekao da ovaj zakon možda neće biti tako inspirativan za ovaj dom, ali mi je veoma drago što je ovaj dom shvatio da se radi o jednom vrlo važnom zakonu. Dakle, opasne materije, kako smo rekli svi ovdje, konstatovali smo, one materije koje mogu izazvati štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili životnu sredinu. Što bi narod rekao sa tim nema šale. Mislim da smo poslanicima i crnogorskim građanima ponudili jedan dobar zakon, zakon koji se naslanja na važeće sporazume u Evropi i u drumskom, i u željezničkom, i u vazdušnom i pomorskom saobraćaju. Takođe, zakon koji podržava i evropske direktive koje regulišu ovu oblast. Jedno od pitanja ovdje je bilo primenjivost ovog zakona ili rekao bih životno .. zakona. Mislim da smo napravili, da smo predložili jedan zakon koji je vrlo životan, zakon koji će moći vrlo brzo da zaživi na kraju, krajeva zbog toga smo i radili, a evo ovdje i 12 pravilnika koje smo pripremili i koje ćemo donijeti do kraja ove godine koji će u potpunosti regulisati ovu oblast. Dakle, evo da prođem kroz ono što su gospoda poslanici govorili, mislim da je zakon vrlo životan, da je zakon u punom smislu te riječi evropski i da će na pravi način regulisati, kako sam rekao, ovu materiju. Bilo je i onih koji su mislili da ćemo na ovaj način opteretiti one koji se bave opasnim materijama na taj način šta ćemo im nametnuti određene troškove. Međutim, mislim da je najveći trošak stradanje ljudskog života. Dakle, ovim zakonom smo unaprijedili procedure u smislu preučesnika prevoza opasnih materija, i znatno smo podigli nivo bezbjednosti kada je u pitanju prevoz opasnih materija. Postavilo se i pitanje da li mi možemo zaista kontrolisati ovo. Mislim da apsolutno možemo zbog toga smo u ovaj zakon uveli i savjetnika za bezbjednost koji je obaveza svih privrednih društava koje se bave ovom materijom i na taj način što smo dali dodatno snagu rekao bih ili dodatnu mogućnost inspektorima koji vrše nadzor. U prethodnom, odnosno u važećem zakonu vidjeli ste i sami da naši inspektori nijesu mogili da zaustavljaju one koji voze opasne materije i da će to sada činiti uz pomoć policijskog službenika. Pripremljen je i pravilnik koji će kontrolisati oko 40 stavki, kada je u pitanju prevoz opasnih materija na drumu i mislim da je u tom pogledu ovaj zakon vrlo životan. Bilo je i nekoliko pitanja ovdje oko gospode, hajde da ne pominjem, da nekoga ne pomenem. Znači, pitanja postavljena u slučaju nezgode, znači prevoznik mora prvi da reaguje ukoliko on ne može da prikupi ovu opasnu materiju on će, naravno obavijestiti i ministarstvo, on će obavijestiti i Agenciju za zaštitu životne sredine i ostale subjekte. Ukoliko on ne može da prikupi, kažem ovu materiju postoje druga privredna društva u Crnoj Gori koja to mogu da urade, a u svakom slučaju najvažnije je da je to ovdje propisano kao obaveza prevoznika. Dakle, vjerujem da će ovaj zakon zavrijediti glas svih poslaničkih klubova, mi smo zaista spremni da ga ispoštujemo do kraja i vjerujem da ćemo ovu oblast značajno unaprijediti.
  • Hvala vama gospodine Mulić. Hvala vam za učešće u raspravi, bila je ovo rasprava o Predlogu zakona o prevozu opasnih materija, naravno i o ovoj tački ćemo se izjasniti naknadno. Prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda, a to je Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Ovlašćeni prestavnici Vlade su doktor Radoje Žugić ministar finansija i Vesko Lekić direktor Uprave za sprečavanje pranje novca i finansiranja terorizma. Izvjestioci odbora su Radovan Obradović, Zakonodavnog odbora i Nik Gjeloshaj Odbora za ekonomiju, finasije i budžet. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade želi li dati dopunsko obrazloženje. Izvolite minister. Imate pet minuta.
  • Dame i gospodo poslanici, poštovani građani, Dakle, Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jedan je od značajnih pravnih akata koje je Vlada uputila ovom Parlamentu, polazeći od problematike koju tretira, ali i sve novijih i novijih metoda koje počinioci ovih krivičnih dijela preduzimaju kao i potrebe brzog regulatornog prilagođavanja upravo ovim metodama. S toga je ovaj zakon, polazaći od njegovog značaja Ministarstvo finansija za izradu ovog zakona formiralo radnu grupu u čijem sastavu su bez malo svi državni organi, počev od Skupštine Crne Gore, Vrhovnog državnog tužioca, Ministarstva pravde, Uprave igara na sreću, Uprave policije, Centralne banke Crne Gore, Poreske uprave, Komisije za hartiju od vrijednosti, Agencije za .. osiguranja, Agencije za telekomunikacije i poštansku djelatnost, advokatske i notarske komore. Dakle, ovaj zakon ima za cilj da postojeći pravni okvir harmonizuje, odnosno uskladi sa preporukama, direktivama i dobrom praksom Evropske unije. Ovo je takođe jedan od ključnih uslova za sticanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji, ali prije svega jedna od ključnih obaveza u jačanju pravne države. Komitet eksperata Savjeta Evrope Mani Val je u trećem krugu svoje evaluacije svog ocjenjivanja priznao napredak Crne Gore u pogledu harmonizacije, odnosno snaženja regulatornog okvira, ali je priznao napredak i na polju primjene ovih zakona, i dao određene preporuke za izmjene koje je neophodno implementirati i koje su posledice kako sam već kazao sve novijih i novijih metoda koje počinioci ovih krivičnih dijela koje se odnose na pranje novca i finansiranje terorizma koriste u praksi. Dakle, kako se to dešava s toga se dešavaju sve novije preporuke, nove direktive koje je neophodno ugraditi u nacionalne regulatorne okvire i upravo je to cilj ovog zakona koji je ovdje pred vama uvaženi poslanici našeg Parlamenta. Znači, da postojeći zakon nije loš, nije neusklađen, niti je u suprotnosti sa dobrom međunarodnom praksom, već je neophodno da sve ono što su nove preporuke i nove direktive ugradimo u novi sastav, odnosno u novu strukturu ovog pravnog akta i time osnažimo regulatorni okvir i na polju harmonizacije, ali i na polju primjene. Preporuke Manivala, Savjeta eksperata Evropske unije protiv pranja novca i finansiranja terorizma su osnova donošenja ovog zakona, a takođe i radne grupe ... koja je davala preporuke i uglavnom se zakon, odnosno izmjene i dopune ovog zakona odnose na direktivu 2005/60EC i direktivu 2006/70EC, ali sam Prijedlog zakona nije u potpunosti usklađen sa direktivom broj tri u dijelu koji se odnosi na produbljenu provjeru klijenta koji nije fizički prisutan. Nakon stupanja na snagu ovog zakona, dakle, šest mjeseci nakon stupanja na snagu zakona donijeće se podzakonski akt i time ćemo u cjelini implementirati i ovu direktivu. Takođe, kada je u pitanju direktiva 2006/70EC koja se odnosi na faktore neznatnog rizika isti je status kao i kod prethodne. Naime, šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona donijeće se podzakonski akt u kojem će biti u cjelini primijenjena i ova direktiva koja se odnosi na faktore neznatnog rizika. Prijedlogom zakona se uvode i nove kategorije obveznika. Uvodimo takozvani ... izvođače građevinskih radova, marketinške i konsultantske aktivnosti, pružanje turističkih usluga, otkup sekundarnih sirovina i mrežna prodaja. Predlogom zakona se preciznije definišu mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivaja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma kao i preciznije definisani slučajevi u kojima se sprovede mjere utvrđivanja i provjere indetiteta klijenta i praćenje njegovog poslovanja što znači da su obveznici u obavezi da ove mjere primjenjuju na klijente sa kojima je već uspostavljen poslovni odnos. Dakle, to su takozvani postojeći klijenti. Takođe, za plaćanja koje se vrše u gotovom novcu, za licitacije prodaje umjetničkih slika, plemenitih metala, dragog kamenja iznos za izvještavanje Upravi za sprečavanje pranja novca je smanjen sa 15 000 na 7 500 eura i time učinjen je veći nivo transparentnosti ...
  • Hvala vam. Tako je dogovor sa Kolegijuma striktno pet minuta, moramo se držati i u diskusijama i u izlaganjima predstavnika Vlade. Pitam izvjestioce odbora da li žele riječ? Ne žele. Predviđeno vrijeme za raspravu po ovoj tački dnevnog reda, ukupno vrijeme je dva sata, do 15:45h. Podsjećam, takođe, da je rok za prijavljivanje u prvih pola sata, znači do 14:15h. Sada prelazimo na izlaganja predstavnika poslaničkih klubova. Kolega Radivoje Nikčević u ime Kluba Demokratske partije socijalista, a neka se pripremi kolega Đukanović. Izvolite kolega Nikčević.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre Žugiću, Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, kao što je i već rečeno, je usaglašavanje sa preporukama Savjeta Evrope datih u vidu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Preporukama Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca FAT direktivom 2005/60EC Evropskog parlamenta i Savjeta od 26.10.2005.godine u sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u cilju pranja novca i finansiranja terorizma, ovaj zakon je takođe djelimično usaglašen sa direktivom 2006/70EC od 2006. godine. Ovim povodom neizbježno je kazati sledeće, terorizam je jedan od najvećih, ali i najopasnijih izazova sa kojima se suočava savremeni svijet danas. U poslednjih 20ak godina, posebno nakon čuvenog terorističkog događaja koji je pogodio Sjedinjenje Američke Države 11.septembra 2001. godine svakodnevno se dešavaju teroristički akti čije posledice su stravične i nad nedužnim ljudima, među kojima i djeca uništavaju se ogromna materijalna sredstva. Terorizam je gotovo uvijek usmjeren kao udar na državu, politički društveni sistem jedne države. Zato borba za sprečavanje i suzbijanje terorizma traži zajedničko i koordinirano djelovanje svih državnih organa. Dobar zakonodavni okvir, materijalna i kadrovska osposobljenost svih subjekata, ponekad ni to nije dovoljno već je potrebna dobra saradnja, kako na regionalnom tako i na međunarodnom nivou između službi i organa koji u osnovi ima i zadatak za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma. U okviru suzbijanja terorizma izuzetnu važnost ima i sprečavanje njegovog finansiranja. Jasno je da su za sprovođenje terorističkih akata potrebna finansijska sredstva, a sprečavanje dotoka novčanih sredstava direktno utiče na onemogućavanje sprovođenja terorističkih akata. Pranje novca sve je više prisutno na nacionalnom ali i na međunarodnom nivou. U svojoj osnovi pranje novca predstavlja samo još jednu kariku koja nedostaje do izvršenja zločina. Kako je neko već kazao, citiram: "Zločin može biti uspješan samo ako će se proizašla sredstva iskoristiti na način da se prikrije njihov pravi izvor, završnim ciklusom pranja novca kriminalna aktivnost dobija potvrdu i isplativost i može ponovno započeti ili nastaviti djelovanje reinvestiranjem opranih sredstava u novi zakoniti posao." Raznovrsnost i tehnika djelovanja koja uključuje pranje novca kroz finansijski i nefinansijski sektor u fazi polaganja novca daje se prioritet i ukazuje se na značaj prevencije pranja novca i finansiranja terorizma. U međunarodnim okvirima pojam pranja novca prvi put se pominje prije 30ak godina ali u nekom manjem obimu. Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga smatra se prvim sveobuhvatnim međunarodnim sporazumom i pravnim temeljem međunarodne zajednice u sprečavanju pranja novca, ali se ono vezuje prvenstveno uz pojam droge. Međutim, kako sam već rekao, nakon 2001. godine svijest u odnosu na organizovani kriminal i terorizam se uveliko mijenja. Međunaroda legislativa intenzivira prepoznavanje mjera i radnji koje prethode organizovanom kriminalu i terorizmu. U tom cilju pojačava se saradnja svoj nadležnih tijela, unapređuje se međunarodni pravni okvir i teži se usklađivanju svih najvažnijih mjera sprečavanja terorizma i njegovog finansiranja. U tom smislu izuzetnu važnost imaju direktive Evropske unije koje zahtjevaju zabranu pranja novca, kao i obavezu finansijskog i nefinansijskog sektora na identifikaciji njihovih korisnika, čuvanju i zaštiti podataka, obaveštavanju nadležnih tijela u naznakama pranja novca, kao i drugih preventivnih mjera. Zato je važno usaglašavanje našeg zakona sa ovim direktivama, a posebno sa direktivom 2005/60EC koja će ... sistem zasnovan na pravilima zamijenio novim sistemom dubinske analize stranke zasnovane na riziku. Ona se smatra i kamenom temeljcem evropskog sistema za sprečavanje pranja novca. U tom smislu treba i posmatrati razloge za donošenje ovog zakona što se može nedvosmisleno predvidjeti normom od člana 1 do poslednjeg. Ovim zakonom se uređuju mjere i radnje koje se preduzimaju radi otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. U zakonu je jasno precizirano šta se smatra pranjem novca i finansiranjem terorizma, koje su mjere i kada se primjenjuju za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, ko su obveznici koji preduzimaju te mjere, koji su zadaci i obaveze advokata i notara, koje su nadležnosti organa uprave, međunarodna saradnja, evidencija i čuvanje podataka, kao i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona. Njegovim donošenjem kao i donošenje podzakonskih akata koje treba donijetu u roku od šest mjeseci nakon usvajanja istog, Crna Gora bi učinila veoma važan značajan korak prema novom, kvalitetnijem konceptu posmatranja problema pranja novca i finansiranja terorizma, što bi bilo veoma značajno u cilju približavanja evropskim standardima...
  • Hvala vam kolega Nikčević. Kolega Milutin Đukanović, u ime Kluba Demokratskog fronta. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, poštovani ministre, poštovani građani Crne Gore, Pred nama se nalazi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i kada sam gledao obrazloženje ostao sam začuđen. Ovdje se navode razlozi zbog čega se usvaja ovaj zakon i mogu da citiram: "Osnovni razlozi za donošenje novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma je usaglašavanje sa preporukama Manivala, novim preporukama Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca, direktivama od 2005/60EC" i tako dalje. Na kraju se završava sa međunarodnom konvencijom Ujedinjenih nacija o suzbijanju finansiranja terorizma usvojena 09.decembra 1999.godine. Trebali ste barem kroz dvije rečenice da kažete da je ovaj zakon potreban Crnoj Gori, da je potreban zato što Crna Gora ima problema s pranjem novca, a ne usvaja se da bi se ispoštovale određene preporuke, direktive i konvencije. Ispada da u Crnoj Gori sve cvjeta i kao da u Crnoj Gori nema pranja novca tj. organizovanog kriminala. Jer, novac koji je stečen nelegalnim putem, organizovanim kriminalom kasnije se na sve načine, te organizovane kriminalne grupe pokušavaju taj novac da, što kažemo, ubace u legalne tokove. Koliko nam je poznato do sada, vrlo su rijetki primjeri da je neko u Crnoj Gori osuđen zbog pranja novca.I ako ima presuda zbog pranja novca, ne navodi se krivično djelo na osnovu kojeg se stekao taj novac. Radi građana Crne Gore, a i gospodina Lekića da saopštim već poznatu šemu koju vi treba da znate i ubijeđen sam da je znate, ali veoma slabo reagujete i sprovodite, i stari zakon vam je omogućavao da se borite protiv toga, ali jednostavno taj zakon nije sprovođen. Određene kriminalne grupe prodajom droge, narkotika, švercom cigareta, novcem stečenim od nelegalnog klađenja i raznim drugim oblicima kriminala iznose taj novac iz Crne Gore. Onda formiraju određenu firmu u nekoj of šor destinaciji, Devičanska ostrva ili ne znamo već kako se zovu. Pošto tamo mogu kompletan taj novac da uplate na račun te of šor kompanije, oni ga uplate. Zatim, njihovi prijatelji otvaraju firmu u Crnoj Gori i obraćaju se crnogorskim bankama da dobiju kredit, a kao garanciju da će kredit biti vraćen javlja se ta of šor kompanija sa tim sredstvima. Domaća kompanija crnogorskih kriminalaca dobija kredit od banke i ona ne vraća taj kredit. Pošto kompanija ne vraća taj kredit, banka se naplaćuje od kolaterala, odnosno od of šor kompanije, a crnogorski kriminalac kaže da je on za izgradnju određenih objekata, za kupovinu nekretnina i pokretne imovine dobio kredit od banke. Znači, šema je vrlo prosta i nju zna većina građana Crne Gore, ali vi, gospodine Lekiću, odnosno vaša uprava nije ništa radila po tom pitanju. Za Crnu Goru je značajno, ovaj zakon je u svakom slučaju korak naprijed, ali ni dosadašnji zakoni nikom nijesu smetali da se bori protiv pranja novca, odnosno da vidi iz kojih je to krivičnih djela nastao taj tzv. prljavi novac. Broj presuda je zanemariv, a upoređujući bogatstvo koje su stekli pojedinci, svima je u Crnoj Gori jasno, jer Crna Gora je mala i sve se zna, da je veliki dio novca stečen na nelegalan način. Takođe, i dio novca koji je stečen od privatizacije gdje su u pitanju velike koruptivne radnje, iznošen je iz zemlje i preko of šor kompanija ponovo ubacivan u Crnu Goru. Nas interesuje šta ćete vi da preduzmete, lako je pisati, ovdje ste se odali. U suštini, vas ne interesuje stanje u Crnoj Gori. Vas interesuje da se ispoštuju neke preporuke, direktive i konvencije. Krajnje je vrijeme da se krene u obračun sa organizovanim kriminalom. Ovaj zakon je samo jedan djelić. Tu je važna ...
  • Hvala vam kolega Đukanović. Riječ ima u ime Kluba SNP-a, kolega Kaluđerović, a neka se pripremi kolega Bojanić. Izvolite kolega Kaluđeroviću.
  • Hvala vam gospodine potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, gospodine ministre Žugiću sa saradnicima, poštovani građani koji pratite naš rad, Da i ja ponovim ono što je već rečeno. Radi se o jednom izuzetno značajnom zakonskom projektu koji ima pretenziju da makar normativno uredi pitanje sprječavanja pranja novca i finansiranje terorizma. Za razliku od prethodnog zakona koji niti je bio preveden na engleski jezik, niti su u njegovom radu učestvovali predstavnici međunarodnih institucija, konsultanti, ovaj jeste preveden, ali iz papira koji su priloženi uz tekst Predloga zakona nisu učestvovali određeni konsultanti, dakle domaće snage su bile dovoljne da se uradi tekst Predloga ovog zakona. Međutim, na žalost, ovaj zakon nije usklađen sa odgovarajućim direktivama Evropske unije koje su, takođe, stare, njihovo donošenje je staro osam, devet, gotovo čitavu jednu deceniju. Moram priznati da mi je neobično formulisan tekst obrazloženje u jednom dijelu i zato ću ga pročitati. Ovaj zakon je djelimično usaglašen sa direktivom tom i tom Evropskog parlamenta i Savjeta od 26.10.2005. godine o sprječavanju korišćenja i finansijskog sistema u svrhe pranja novca i finansiranja terorizma. Uloženi su maksimalni napori na njegovom usaglašavanju što, međutim, nije bilo u potpunosti moguće, pazite, imajući u vidu trenutnu fazu u kojoj se pranje novca i finansiranje terorizma u Crnoj Gori nalazi. Imajući u vidu trenutnu fazu u kojoj se pranje novca i finansiranje terorizma nalazi. Znači li to da je to izuzetno niska faza, pa nije bilo nešto zahtjevno da postižemo standarde Evropske unije ili je to izuzetno visoka faza, pa je teško normama zakona dokučiti. Kada bi me neko pitao da protumačim ovu normu i da joj nađem vezu sa onim što jeste naša stvarnost, svakodnevica, onda je to da je pitanje pranje novca posebno, pitanje terorizma, srećom, nije u tako visokoj fazi, ruku na srce nije lako dokučiti zakonskim rješenjima djelotvornu borbu protiv takvog pranja novca. Interesantno je, takođe, zbog toga, gospodine ministre Žugiću, očekujem od vas, malo je diplomatski sročeno mišljenje Centralne banke Crne Gore, a njen predstavnik je učestvovao u radnoj grupi koja je pripremala tekst Predloga zakona, nisam mogao zaključiti da li je ovo mišljenje pozitivno i da li su njihovi predlozi, dakle predstavnika Centralne banke do kraja ugrađeni u tekst Predloga ovog zakona. Evo zbog čega. Citiram, povodom dostavljenog Predloga zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Savjet Centralne banke je najprije konstatovao da je Centralna banka učestvovala i da nema novih konkretnih sugestija za poboljšanje teksta. S toga, Centralna banka više nema konkretnih predloga i sugestija za unapređenje teksta, ali je izbjegla da kaže da li su njeni predlozi i sugestije ugrađeni u tekst Predloga ovog zakona. Hajde da budemo pozitivni, pa da kažemo, vjerovatno jeste, jer bilo bi za očekivati da to nije učinjeno, ali nije na odmet da nam vi u komentarima na naša izglaganja ili u završnoj riječi, makar i u tom dijelu kažete kako je to tako. Moje zapaženje u vezi sa tekstom Predloga zakona, o tome sam nešto govorio na Zakonodavnom odboru, gospodin Lekić je bio u prilici, vaš saradnik, da čuje, mislim da član 1 koji definiše predmet zakona je nedostatan, koji govori samo o mjerama i radnjama za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a mislim da tekst ovog zakona nije samo sa tom pretenzijom jer već naredni član govori o definiciji šta se smatra pranjem novca, šta se smatra terorizmom itd. Pri tom, takođe, sugestija i mislim da nije do kraja to učinjeno, činjenica da postoji pranje novca kao krivično djelo predviđeno Krivičnim zakonikom Crne Gore i krivično djelo terorizam, a da je za postojanje pranja novca i terorizma sa stanovišta ovog zakonskog projekta, takođe nužno da se radi o kriminalnoj radnji, odnosno kriminalnom djelu i aktivnostima, da treba ova definicija da bude ....
  • Hvala kolega Kaluđerović. Kolega Mladen Bojanić, u ime Kluba Pozitivne Crne Gore, a neka se pripremi kolega Andrija Popović. Izvolite kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovane ministre, poštovani predstavnici Uprave, Ponoviću par rečenica, ono što je kolega Đukanović već rekao, očekivao bih da poslije primjene ovog zakona od sedam, osam godina koliko imamo i Upravu za sprječavanja pranja novca i finansiranje terorizma i regulativea koja je tada donesena i par puta mijenjana u međuvremenu, da kao osnovni razlog za dopunu, odnosno izmjenu zakona ili novi zakon, imamo probleme iz prakse da pokušamo da rad uprave učinimo efikasnijim i da naravno, utičemo na sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, mada to ću u drugom dijelu ako stignem o finansiranju terorizma. Međutim, dobili smo obrazloženje da je to usklađivanje sa preporukama Manivala, što me dovodi u sumnju, odnosno potvrđuje ono što već za mnoge zakone govorimo, a i ovo je još jedna potvrda svemu tome, da nije problem u zakonskoj regulativi, problem je u implementaciji tih zakona. Donijeli smo sijaset zakona koji se slabo primjenjuju ili selektivno, što je još i gore, i onda imamo tu, da kažem, takozvane štrikove u Briselu da je to dobra zakonska regulativa, ali u praksi, na terenu imamo potpuno drugačiju situaciju. Ja se sjećam kad je formirana i uprava, sjećam se kad je prvi zakon bio, jer sam i ja tada na svom radnom mjestu bio obveznik informisanja Uprave za sprečavanje pranja novca u transakcijama, tako da znam kako je to sve išlo i razumijem da je uprava imala na početku i trebalo je par godina da se izgradi, da dobije administrativne kapacitete da može da radi svoj posao u punom kapacitetu. Međutim, čini mi se da se nije mnogo odmaklo u tome i da je to već bilo tamo negdje prije pet šest godina, sve spremno da se u punom kapacitetu to sprečava, odnosno da se primjenjuje ovaj zakon, ali bojim se da je kao i u mnogo čemu, mnogo toga se gledalo selektivno. Mislim da je slaba bila komunikacija između obveznika i uprave, takođe ostalih regulatora i uprave i žao mi je što se ovim zakonom, odnosno se u praksi to nije gledalo popraviti. Ja znam, znamo svi da je bilo pranja novca u Crnoj Gori. Naravno, ja odavde iz ove pozicije ne mogu to da dokazujem, jer nemam pristup informacijama. Vi jeste uprava i ja razumijem da vi kao uprava nemate punu ingerenciju da sprovodite istragu do kraja, da ste vi uprava koja prikuplja, analizira, čuva podatke i informiše organe koji to treba dalje da procesuiraju i uvijek imamo problem iz one, državnog knjigovodstva, dakle one institucije koja treba da na osnovu vaših informacija pokrene procese, nikad nemamo informaciju dokle se došlo, šta je bilo, ne znam da li vi uopšte imate informacije, ako ste uopšte i koliko puta išli prema njima, sa određenom sumnjom. Takođe, znam da mnogi ne poštuju i ne vjerujem da se tu mnogo promijenilo, niti će ovaj zakon promijeniti da nekom jednostavno može biti da ne poštuje ovaj zakon i da vas ne informiše o sumnjivim i spornim transakcijama, odnosno koje mogu da liče na pranje novca. S druge strane znam da su i određeni regulatori, na prvom mjestu Centralna banka u svojim izvještajima koji su javni, možemo ih i na sajtu vidjeti, dakle, bez ikakvih insajdera, konstatovali da je u određenoj banci, neću ime govoriti, možemo mi svi da pretpostaviti, da su se čak otvarali računi za lica koja nisu imala ni identifikacione isprave. Dakle,eto, zamislite da otvorite nekoliko lica, nemate ni identifikaciju toga lica i otvori mu banka račun, i naravno na taj račun se sliju pare iz inostranstva, sa of šor ili odakle god. I to tako stoji i niko ne reaguje, i niko ne reaguje i onda nam kriv zakon što sad treba da ga uskladimo sa novom regulativom. Mislim da je tu odavno sve jasno. Takođe, uvođenje sad u ovom momentu trgovce nekretninama, notare, i advokate, je posao koji više možda i nije interesantan, sve se to odradilo, sve se to opralo i osušilo do sada, evo već sedam osam godina od kad je gro novca u Crnoj Gori opran, a ti takozvani biznismeni, bar da su znali da od toga novca nešto naprave, nego su i od toga novca još veće dubioze napravili u firmama koje su preuzeli da upravljaju. Što se tiče terorizma, par rečenica, mene stvarno interesuje da li je i jedan slučaj bio u Crnoj Gori sumnjivih transakcija po pitanju finansiranja terorizma ili smo to tako samo prišili uz put, jer eto to neki međunarodni faktor nam traži, pa i mi da se uključimo u tu borbu protiv terorizma. Nisam čuo, a evo volio bih da čujem da li je bilo sumnje na taj dio posla u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolega Bojanić. I kolega Andrija Popović u ime kluba Liberalne partije, albanskih partija i HGI u ovom krugu uvodnih izlaganja. Izvolite kolega Popoviću.
  • Poštovana Skupštino, uvažene dame i gospodo pored malih ekrana, poštovani predstavnici Vlade, Liberalna partija će podržati Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Svaki ekonomski razvoj prate i određene negativne pojave kao što je organizovani kriminal koji nastoji da putem pranja novca legalizuje kriminalom zarađenu dobit i da se infiltrira u finansijske i privredne tokove s ciljem kontrolisanja određenih ekonomskih i političkih procesa. Kriminalitet kao društveno negativna masovna i dinamična pojava ne poznaje granice između država pa i između kontinenata. Osnovni izvori ilegalno stečene dobiti koja potiče od kriminalnih radnji su trgovine drogama i finansijski kriminal. U cjelini uzev, promet drogama smatra se najvećim pojedinačnim generatorom prljavog novca ali i obim pranja novca povezan sa finansijskim kriminalom, uopšte je u naglom porastu. Pod finansijskim kriminalom podrazumijevaju se nedozvoljena proizvodnja, nedozvoljena trgovina, poreska utaja, zloupotreba službenog položaja, špijunaža, prevare kreditnim karticama, lažni dokumentarni akreditivi i garancije, prevare u bankarstvu koje ugrožavaju finansijske sisteme, prevare u pogledu investicija, prevare u pogledu avansne provizije, pronevjere i tome slično. Finansijski kriminal obuhvata sve sofisticiranije tehnike za pranje novca poput sve masovnijeg korišćenja pravnih lica u cilju prikrivanja pravog vlasništva, krađu identiteta, podataka o bankarskom računu, pasoše, vozačke dozvole, korišćenje tuđih ličnih podataka i ličnih dokumenata u cilju bespravnog sticanja dobara ili usluga. Takođe, pranje novca je prisutno u onim državama u kojima postoji deficitarnost određenih roba na tržištu ili đe su poreska opterećenja suviše visoka. Pranje novca se često vrši kao dio organizovanog kriminala italijanska mafija, japanska jakuza, kolumbijski kartel, ruska, istočno evropska kriminalna preduzeća i druge grupe i oblici udruženja, a moramo priznati da ni naši ne zaostaju. Oni često imaju uporište u policiji, pravosuđu i među nama političarima. U cjelini uzev promet drogama smatra se najvećim pojedinačnim generatorom prljavog novca. Uz trgovinu drogama organizovani kriminal generiše sredstva iz zelenaških poslova, ilegalnog kockanja, iznuđivanja prostitucije, ilegalne trgovine oružjem i bijelim robljem, a često se događa da ima udio i u legalnim poslovnim firmama koje se koriste radi prikrivanja ilegalno stečenih sredstava, kao i radi njihovog ulaganja. Pranje novca je prateća pojava stanja u nacionalnoj privredi. Uzrok ovog stanja je poremećaj ponude i tražnje roba i usluga i sredstava plaćanja, uslova privređivanja, nezaposlenost, što dovodi do švercovanja robe i ilegalne trgovine sredstvima plaćanja. Siva ekonomija u nacionalnim privredama predstavlja značajan segment koji utiče na obim pranja novca. Procjenjuje se da siva ekonomija učestvuje sa stopom u rasponu od 1 do 40% u nacionalnom društvenom proizvodu. Naša zemlja na žalost po stopi sive ekonomije spada u sam evropski i svjetski vrh. Bez sumnje, pranje novca uključuje ogromne sume u odnosu na ukupnu ekonomsku aktivnost. Procjene o veličini sive ekonomije i pranju novca u svijetu veoma variraju. Uz to, sam dio kriminalnih radnji je otkriven, te je prava slika daleko ispod bilo koje procjene u literaturi. Naročito banke i druge finansijske organizacije mogu biti korišćene kao posrednici za transfer i deponovanje sredstava čiji je izvor u kriminalnim aktivnostima. Kriminalci i njihovi saradnici koriste finansijski sistem radi vršenja pranja novca ili prenosa sredstava sa jednog računa na drugi kako bi se sakrili izvor i vlasnik korisnika tog novca. Na kraju, ponavljam, Liberalna partija će podržati Predlog ....
  • Hvala vam kolega Popoviću. Ovim smo iscrpili krug izlaganja. Pitam ministra Žugića da li želi komentarisati uvodna izlaganja. Znači, ne možete komentarisati, možete samo završnu riječ. Izvolite.
  • Zahvaljujem. gospodine Mustafiću. Ja sam želio da uštedim vrijeme poslanika i da ostavim prostora za vaša izlaganja, ali evo da kratko iskomentarišem elemente koji su dati u komentarima kroz prethodna izlaganja i da se ujedno zahvalim i gospodinu Đukanoviću i Kaluđeroviću, Bojaniću i ostalim poslanicima koji su dali svoje komentare koliko god da su bili kritički osvrnuti mogu da koriste u samom procesu donošenja, ali i kasnije implementacije ovog važnog sistemskog zakona. Da li smo ovaj zakon donijeli samo zbog toga što smo neusaglašeni sa direktivama i preporukama Evropske unije, to jeste povod i razlog, ali dominantno je zakon donešen zbog potrebe Crne Gore u procesu sprečavanja izvršenja ovih krivičnih djela. Možda nije sve dato u samom obrazloženju Zakona, ali sam u usmenom izlaganju rekao, ponoviću, da sve noviji i noviji metodi i modeli u ovom procesu krivičnih djela moraju pratiti izmjene i dopune zakona, tako da danas donosimo ovaj zakon onako kako se budu počinioci ovih djela prilagođavali svojim novim modelima, mi ćemo kroz regulaciju, snažeći tu regulaciju i harmonizujući je sa tim modelima donositi i nove zakone, što ne znači da su postojeći niti loši niti neharmonizovani. Takođe, odgovorno tvrdim da ne postoji selektivne primjene zakona i da li je dovoljno odgovornosti utvrđeno po tom osnovu, ja mislim da, evo sam upravo sad kod gospodina Lekića gledao broj kontrola koje su vršene u ovoj i prošloj godini, kao primjer odgovornosti uprave i države koja je nadležna. U ovoj godini za prvih šest mjeseci smo imali, Uprava je imala 63 kontrole i pokrenula je sedam postupaka odgovornosti, a u prošloj godini je uprava imala 174 kontrole i pokrenula 37 postupaka odgovornosti. Takođe, komentarisali smo i banke, dvije banke su bile u fokusu pažnje ove godine i četiri prethodne godine. Da li je to dovoljno? Pa ja mislim da je aktivnost na visokom stepenu, ali je jako važno da imamo apsolutnu neselektivnost u samom procesu kontrole. Takođe, kada je u pitanju novčani tok u ovom slučaju tok prljavog novca o kome je govorio gospodin Đukanović, dobro došli kod nas da nam date i konkretne primjere, da vidimo da li postoji neki konkretan slučaj koji bismo našom zajedničkom akcijom uspjeli da spriječimo. Ne bježimo od toga, naprotiv, sve korisne informacije koje imate kada su u pitanju tokovi prljavog novca, su dobro došle u funkciji sprečavanja, odnosno u funkciji eliminacije tih činjenica. Takođe, ono što je gospodin Kaluđerović istakao kao diplomatski odgovor Centralne banke Crne Gore, želim da istaknem, rekao sam na početku uvodnog izlaganja, da smo imali gotovo sve državne organe koji su uključeni u pripremu i donošenje ovog zakona, i Centralna banka svakako. Ovo je pitanje više njima, ali ja znajući kako su davali svoj doprinos i mjeru njihovog učešća u samom donošenju zakona, odnosno pripremi zakona, mogu da tvrdim da Centralna banka apsolutno podržava ovaj zakon. Evo da ih pozovemo javno, ako imaju bilo kakvu rezervu neka je saopšte, a ne vidim da postoji po tom osnovu rezerve. I na kraju još jedno važno pitanje koje se ističe kroz vaše diskusije jeste da ovaj zakon, i pored toga što je naša potreba, ali i s druge strane i obaveza, to smo već razjasnili čini mi se, ima u sebi adekvatan nivo harmonizacije. U ovoj fazi ne, ali ponoviću šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona, donijeće se podzakonski akti i tim aktima ćemo u cjelini harmonizovati ovaj sistem kao osnovu za buduće sprečavanje činjenja ovih krivičnih djela u dijelu pranja novca i finansiranja terorizma. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. I pravo na odgovore na vaše komentare, prvo će iskoristiti kolega Đukanović. Izvolite.
  • Gospodine ministre, Ne što vi želite da se upoznate sa novim modelima pranja novca, ali ja mislim da vi jednostavno i ove najprostije, najprimitivnije, sa golom pljačkom se nijeste obračunali i tu vam nove tehnologije ništa potrebne nijesu bile. U redu je, sad postoje načini informatički da se to radi malo suptilnije, ali sa najogoljenijom pljačkom vi nijeste mogli da se obračunate. Evo, što se tiče da vam pomognemo, pa Crna Gora sve zna grupe koje su stekle nelegalno novac. Evo, ako je problem imena da vam saopštim: Subotić Stanko, Šarić Darko, Mićunović Branislav, Barović Veselin, Brković Dragan, Pejović Veselin. Eto, probajte, vidite kako su došli do novca, možda je sve legalno, mi znamo da nije. To vidite kako su došli do novca, kako su oni postali gospodari sudbina u Crnoj Gori. I još jednu stvar želim da vam skrenem pažnju. Da li ste ikad provjeravali porijeklo depozita u crnogorskim bankama? Depoziti su preko dvije milijarde. A da li ste provjeravali kako se došlo do tog depozita, da li znate stvarne vlasnike određenih kompanija? Problem je to veliki. Danas renomirane kompanije pa im se ne zna stvarni vlasnik. Kad kažem stvarni vlasnik, ne koja je firma suvlasnik te firme, no fizičko li ce, ime i prezime koje stoji iza određenih firmi. Nama bi drago bilo da znamo, na primjer, i ko je vlasnik kad kažete, i ko je vlasnik kompanije A2A, fizička lica koja su vlasnik kompanija A2A. Znamo, imaju nešto opštine Milano, Bolonja, i tako, ali ima i fizičkih lica koja su dosta vlasnici A2A, pogotovo kad se radila dokapitalizacija kompanije A2A, jer postoje priče da je to....
  • Hvala vam. Kolega Bojanić, odgovor na komentar, pa onda kolega Kaluđerović i kolega Popović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Gospodine ministre rekli ste da nije samo razlog preporuke Manivala, nego nove metode ste prepoznali pranja novca, pa ste proširili pretpostavljam listu obveznika koji bi trebali da se informišu. Ja ću vam pročitati koji su to obveznici koji se ovim zakonom proširuju da moraju da daju informacije. Znači to su za poslove forfentinga, onda izvođači građevinskih radova, razrada građevinskih projekata, marketinške i konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, pružanje turističkih usluga, otkup i promet sekundarnih sirovina, mrežna prodaja. Sad mi recite šta je ovdje novo unazad sedam godina, ovo je već prije sedam osam godina sve bilo. Ovo su prepoznati u osnovu forfentinga od kojega ne vjerujem da se iko usrećio, niti da je ko mnogo tu oprao novca kroz forfeting, ali izvođači građevinskih radova, građevinskih projekata, marketinške i konsultantske aktivnosti, pružanje turističkih usluga, sve je to nešto što već godina ovdje traje i što je bilo vrlo otvoreno za pranje novca sve vrijeme. A nemojte sad ubjeđivati nas da je to razlog zašto ste njih sad unijeli, jer to su sad neki novi modeli pranja novca. Ja to ne mogu tako da prihvatim, ali dobro. Dalje, govorili ste konkretne stvari, govorili smo ovdje i u Parlamentu, i ja sam postavljao pitanje, politički najeksponiranijoj ličnosti u Crnoj Gori o porijeklu njegovih kredita, o tome, pa eto nikad nijesmo dobili punu informaciju, naročito o kreditu koji se iz inostranstva dobijao na riječ. E pa mene to ne može da uvjeri koliko god uvjerljivo izgledalo da se milion i po eura dobija na riječ, a nikad nijesam dobio informaciju, odnosno nikad nijesmo čuli šta je iza toga bilo, da li je Uprava za sprečavanje to provjerila, da li je tamo postojao neki depozit, da li je neko garantovao za tih milion i po eura, a ne da mi ostanemo, tako baš naivni nismo da vjerujemo da nam se pojavio premijer....
  • Hvala vam kolega Bojanić. Kolega Kaluđerović, izvolite, dva minuta.
  • Hvala vam. Gospodine ministre, rekli ste da će se regulativa koja uređuje ovu oblast, a ono što nije učinjeno ovim zakonom, predlogom zakona još uvijek, obezbijediti da bude harmonizovano sa direktivama Evropske unije, donošenjem odgovarajućih podzakonskih akata, u roku, čini mi se od šest mjeseci. Meni to, pravo da vam kažem, kao pravniku nekako ne ide. Zbog čega ostavljamo nešto da zakon ne može da se kaže da je harmonizovan sa tekovinama Evropske unije, sa odgovarajućim direktivama, nego tek ako se donesu odgovarajuća podzakonska akta koja će razraditi tu materiju. Ali, dalje, da ipak iskoristim ovo vrijeme da kažem nešto što nisam stigao da kažem u okviru pet minuta rasprave. Dakle, pozitivno je što je proširen krug obveznika, dakle subjekata koji su dužni da preduzmu određene mjere, radnje radi sprečavanja pranja novca ili finansiranja terorizma. Dobro je što je i još bolje napravljena definicija politički eksponiranih lica. Mislim da ima prostora i vašoj pažnji, da li ovaj krug politički eksponiranih lica treba proširiti? Meni je malo nejasno zbog čega samo sudije i predsjednik Vrhovnog suda, a ne ostali nosioci sudijske funkcije. Zbog čega samo senatori DRI i članovi Savjeta Centralne banke, zbog čega ovdje nema nosilaca tužilačke funkcije, zbog čega nema nosilaca sudijske funkcije? I neprihvatljive su mi prelazne i završne odredbe, o tome sam govorio, vaš saradnik Lekić mi je svjedok, ne možemo određene rokove za određene subjekte u prelaznim i završnim odredbama vezivati za donošenje podzakonskih akata, jer podzakonski akti ....
  • Hvala vam. I kolega Popović. Izvolite.
  • Posebno ću se osvrnuti na ono što sam rekao ranije, da siva ekonomija u nacionalnim privredama predstavlja značajan segment koji utiče na ovim pranja novca. Gospodine ministre, za vašeg mandata, može se reći da su na tom polju učinjeni neki pozitivni pomaci ali ne dovoljno brz tempo. Kao što sam rekao ranije, siva ekonomija u svijetu, raspon se kreće od 1-40% nacionalnog bruto dohotka, naša zemlja je visoko na toj ljestvici, kako u Evropi tako i u svijetu. Samo da vas podsjetim da je naša zemlja u prošloj godini imala od turizma prihod od nešto više od 700 miliona eura. Iz našeg nacionalnog turističkog udruženja tvrde da je siva ekonomija u oblasti turizma oko 300 miliona eura. Dakle, to je preko 40% ukupnog prihoda od turizma. Naravno, nije to sve ispitano, ali ja još jedanput apelujem inspekcije moraju, pomak je učinjen, stvarno taj pomak je učinjen u posljednjih par godina, ali je to sve malo i nedovoljno. Siva ekonomija se mora obuzdati, iz sive ekonomije gro pranja novca potiče. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Popović. Bile su ovo uvodne riječ ministra, komentari i odgovor na komentare. Prelazimo sad na diskusije. Koleginica Zorica Kovačević će biti prvi diskutant, a neka se pripremi poslanik Miljanić.
  • Hvala potpredsjedniče, Kolege i koleginice, poštovani građani, uvaženi ministre Žugiću, Trenutno, kao što ste rekli, važeći Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma donešen je 2007. godine, a njegove izmjene su vršene 2008. i 2012.godine. Ovako česte izmjene i dopune ne znači da postojeća regulativa nije bila dobra, nego su to uslovile, tako da kažem, promjene međunarodnih standarda i preporuka iz ove oblasti, o čemu ste vi takođe govorili. I u zemljama u okruženju takođe se može primijetiti da zemlje u okruženju takođe često vrše promjene regulative u ovoj oblasti. Imajući u vidu važnost pitanja koja se odnose na problematiku pranja novca i finansiranje terorizma od značaja je istaći da veliki tokovi prljavog novca mogu oštetiti stabilnost i reputaciju finansijskog sistema države, integritet i stabilnost kreditnih i finansijskih institucija i povjerenje u finansijski sistem kao cjelinu, mogu biti ozbiljno ugroženi radom prestupnika i njihovih saradnika. Osnovni ciljevi koji se novim zakonom žele postići su, kao što smo i čuli, preventivnim i represivnim mjerama uticati na smanjenje kriminaliteta u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma, implementirati međunarodne standarde čije sprovođenje omogućava članstvo ili povoljniji status države u međunarodnim organizacijama, razviti sistem saradnje i odgovornosti svih učesnika u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, kao i unaprijediti saradnju javnog i privatnog sektora na planu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Složićete se da pranje novca i finansiranje terorizma su globalni problemi koji imaju povratne efekte na ekonomske, političke, bzbjednosne i socijalne strukture jedne države. Posljedice pranja novca i finansiranje terorizma su podrivanje stabilnosti, transparentnosti i efikasnosti finansijskog sistema zemlje, ekonomski poremećaj i nestabilnost, gubljenje ugleda države i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti. Borba protiv organizovanog kriminala i pranja novca nije moguća bez adekvatne međunarodne saradnje na svim nivoima, zbog sve veće povezanosti kriminalnih grupa. Kao što ste i rekli, Crna Gora je punopravna članica grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije, Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca i ... grupe Svjetske asocijacije finansijsko obavještajnih službi, što smatram da je veoma dobro. Usvajanjem novog zakona postojeća lista obveznika biće proširena. Nije na odmet reći, kao novi obveznici uvršteni su izvođači građevinskih radova, razrada građevinskih projekata, marketinške i konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, pružanje turističkih usluga, otkup i promet sekundarnih sirovina, mrežna prodaja. Lista obaveznika je proširena na osnovu iskustva iz prakse kada pojedinačni iznosi ne podliježu obavezi izvještavanja, kao i u skladu sa preporukama .... Cilj zakona je da se preciznije definišu slučajevi u kojima se sprovode mjere provjere identiteta klijenta i njegovog poslovanja, što znači da su obaveznici u obavezi da mjere utvrđenja provjere identiteta klijenta i praćenje poslovanja klijenta primjenjuju i na klijente sa kojima su već uspostavljeni poslovni odnosi, i ne samo na nove klijente, novim zakonom takođe su preciznije definisane mjere provjere identiteta i praćenje poslovanja politički eksponiranih lica, što smatram takođe da je veoma dobro. Na kraju, ali po važnosti možda i na početku, veoma važnu ulogu, po meni, u sistemu borbe protiv pranja novca, kao i u dijelu što efikasnijeg sprovođenja zakona ima Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma koja je specijalizovani finansijsko obavještajni organ administrativnog tipa. Uprava prikuplja, analizira i obrađuje podatke dostavljene od zakonskih obaveznika i stranih finansijsko obavještajnih službi. Donošenje novog zakona Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma omogući će se veći obim pristiglih informacija i na osnovu kojih će se vršiti kvalitetnije obrade podataka, samim tim doći će i do većeg broja finansijskih istraga. Mimo onoga što smo čuli ja očekujem da će ove godine i narednih godina u Upravi imati veliki broj finansijskih istraga, i naravno pokrenutih postupaka. Novim zakonom će svakako biti postignut, po meni, veći nivo sistem sprečavanja i pranja novca i finansiranja terorizma što će omogućiti povoljniji status države u međunarodnim organizacijama, što je veoma bitno, jer je Crna Gora odlučna da razvija i unapređuje pravni okvir, institucije i kapacitete, sarađuje sa državama regiona i međunarodnim organizacijama, kao i da upotrijebi sve raspoložive kapacitete na putu ka Evropskoj uniji. Hvala.
  • Hvala i vama koleginice Kovačević. Kolega Miljanić ima riječ, a neka se pripremi poslanik Jelić. Izvolite kolega.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, gospodine Lekiću, koleginice i kolege, građani i građanke Crne Gore, I ovaj zakon, kao i niz drugih zakona koje u zadnje vrijeme donosi Vlada ne bi se moglo naći nekog razloga da budemo nezadovoljni. Očigledno je da se prate tendencije, ne samo u regionu nego i šire, i u državama Evropske unije, ovo je jedan moderan zakon i potpuno je usklađen sa drugim zakonima komparativnim njima. Nije mi ovo ništa novo. U svim kontaktima sa međunarodnim faktorom, isticano je da su u Crnoj Gori dobri zakoni, da se radi na zakonima, i sve to je u redu i sve to pozdravljam. Međutim, tu se završava ono što je dobro, te zakone treba sprovoditi. U sprovođenju zakona su glavni problemi u ovom društvu, ne samo u sprovođenju ovog zakona nego i svih drugih zakona. Očigledno je da fali političke volje da se zakoni sprovedu na pravi način. Ne sumnjam da u Upravi ima izuzetnih profesionalaca i kadrova koji se mogu uhvatiti u koštac sa svim ovim pojavama, sa svim ovim negativnim pojavama, jer kako vrijeme prolazi ova uprava sve više i više dobija na značaju. Dobija na značaju iz jednog jedinog razloga za to što došli smo do toga da novac okreće sve. Novac je trag koji vodi do počinioca najtežih krivičnih djela, novac je trag koji vodi do narko kartela, novac je trag koji vodi do terorističkih grupacija, novac je trag koji vodi do svih najdevijantnijih pojava u jednom društvu. Da li smo mi ispitali porijeklo novca koji dolazi u Crnu Goru, da li smo valjano se bavili svim onim novcem koji je u prošlosti stizao? Znači osvrćem se na novac grupacije Šarića, na novac Keljmendija, na novac svih ostalih kriminalnih grupacija koje su na neki način bile prisutne u Crnoj Gori. Znači, to je nešto što je najveći problem Crne Gore, to su organizovani kriminal i korupcija. Organizovani kriminal je u ovom obliku organizovanih kriminalnih grupa, koje sam već pomenuo i mnogo ih je, ko zna do kad bih morao da govorim da ih sve pobrojim, a i radi se o korupciji. Znači tu možemo da vidimo preko novca i preko imovine svih onih državnih funkcionera, ne samo državnih funkcionera nego i lica koja su u državnoj upravi, odakle im imovina pa preko imovine i preko novca da dođemo do koruptivnih radnji jer drugačije teško su mogli doći do velike imovine. Imamo izvjesnih pomaka. Vidi se u zadnje vrijeme da se ispituju određeni sučajevi i nadamo se da će to dati rezultata u narednom periodu. Ali, dok to ne da rezultate mi ne možemo ići naprijed ni s poglavljem 23 ni s poglavljen 24. Interes svih nas je da pristupimo Evropskoj uniji, interes svih nas je da se približimo, a gospodo, bez svega ovoga Evropska komisija kaže da ne može i tu se moramo svi složiti. Ja bih par riječi rekao i oko terorizma. Na svu sreću, mi do sad nijesmo imali prilike da se sretnemo sa terorističkim grupama. Međutim, približavanjem NATO savezu vjerovatno ćemo imati prilike i da se sretnemo i sa tim vidom teškog kriminala, da se sretnemo i sa određenim ...
  • Hvala vam. Isteklo je vrijeme. Hvala vam kolega Miljanić, ali kad istekne vrijeme onda se prekida i vaša mogućnost da govorite u mikrofon. Poslanik Zoran Jelić ima riječ, a neka se pripremi Aleksandar Damjanović. Izvolite kolega.
  • Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Lekiću, Dakle, danas imamo Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Ja želim da uvažene kolege poslanike informišem o izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore koje se odnose na poglavlje 4, a koje je vezano za slobodno kretanje kapitala za prethodnu godinu, gdje je naglašeno da je, kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, potrebno uložiti dodatne napore. Najveće napore potrebno je uložiti za sprovođenje zakonodavstva, poboljšanja međuinstitucionalne koordinacije i uspostavljanje evidencije o borbi protiv pranja novca i finansijskih krivičnih djela. Posmatrano u cjelini pripreme su umjereno napredovale. Dakle, sa donošenjem ovog zakona koji danas razmatramo u Parlamentu, mi ćemo ispuniti ove preporuke koje je dala Evropska komisija u toku prošle godine o napretku Crne Gore za 2013. godinu. Takođe i podatke koje je ministar saopštio oko pokrenutih postupaka i koji će svakako doprinijeti kvalitetnijoj ocjeni Evropske komisije. U uvodnom izlaganju gospodin Žugić je naveo razloge koji su za donošenje ovog zakona, a tiču se usaglašavanja pravnog okvira sa preporukama Manivala, zatim ... i ostalih međunarodnih konvencija Ujedinjenih nacija o suzbijanju finansiranja terorizma, kao i direktivama Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope koje se odnose na ovu oblast. Ovim zakonom preciznije se definišu mjere i radnje koje preuzimaju obveznici i politički eksponirana lica u cilju otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i daju se preciznije nadležnosti Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i slučajevi u kojima će se sprovesti mjere, provjere identiteta klijenata i njegovog poslovanja. Čuli smo da se proširuje lista obveznika koji su dužni da preduzimaju mjere za otkrivanje sprečavanja pranja novca. Dakle, to su djelatnosti građevinskih radova, građevinskih projekata, marketinške i konsultantske aktivnosti kao i pružanje turističkih usluga i mrežna prodaja. Takođe je uključena i kupovina trgovinskog duga, odnosno potraživanja uz popust i bez prava na regres, pri čemu se dug, odnosno potraživanje potvrđuju različitim prenosivim instrumentima, kao što je .... mjenica, vučena mjenica, akreditiv sa odloženim plaćanjima koje uvoznik daje izvozniku, dakle to je nešto novo što do sada nijesmo imali. Svakako da je ova navedena lista proširena na osnovu iskustva iz prakse koja pokazuju da je velika količina novca bila u ovim djelatnostima a one se nijesu mogle kontrolisati. Ono što bih želio da saopštim i što sam pitao na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet jeste da li za implementaciju ovog zakona Uprava ima kvalitetan administrativni kapacitet, da li imamo kvalitetan informacioni sistem koji može sve ovo da prati, da daje podršku ovim naporima koje imate. Zatim me je interesovalo šta se uradilo u cilju sprečavanja noviteta koji se dešavaju u ovoj oblasti, a prije svega se odnosi na takozvani virtuelni novac i da li to Uprava sve prati, jer znamo da ova djelatnost zaista napreduje, i ako nemamo korak sa ovim tehnologijama ne možemo kvalitetno odgovoriti ni postavljenim pitanjima. Svakako, ovaj zakon je korak unaprijed u odnosu na prethodni zakon. Ja i koleginica Marta Šćepanović smo na Predlog ovog zakona uputili jedan amandman koji se odnosi na započinjanje postupka prikupljanja i analize podataka, sa određenom transakcijom, kad to traži nadležni organ strane države. Dakle u cilju uspostavljanja i ostvarivanja međunarodne saradnje, potrebno je sa Upravom zaključiti jedan takav sporazum, kako bismo razmijenili međunarodne finansijsko obavještajne podatke koji mogu biti značajni za određenu finansijsku transakciju. Nadam se da će predlagači ovog zakona prihvatiti ovaj amandman jer na taj način uspostavljamo jednu kvalitetnu međunarodnu saradnju, i na taj način ćemo pružiti zaista kvalitetan doprinos ....
  • Zahvaljujem kolega Jelić. Kolega Damjanović ima riječ, a neka se pripremi Škrelja.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče Mustafiću. Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Žugiću sa svojim saradnicima, Ja ću se, evo, nadovezati na nešto što je već ovdje rečeno, sa opaskom da mi zakon, odnosno oblast pranja novca već zakonski uređujemo duže od 10 godina. Dakle, ovo je treći zakon koji donosimo vezano za ovu oblast i pažljivim čitanjem, uz sva ona usklađivanja koja su data u obrazloženju jasno je da nema nekih velikih izmjena i da sam zakon koji smo i sad imali na snazi, pogotovo ovaj drugi zakon iz 2007. godine je bio dobra osnova da su postignuti rezultati, da je bilo institucija i da je bilo bolje saradnje i efikasnijeg rada institucija u državi. Dakle, ovog puta ne mogu prihvatiti ocjenu da je slab zakon bio kočnica, jer kažem nema velikih izmjena u odnosu na nešto što je dato u tekstu, a u obrazloženju se inače kaže da usklađujemo novi zakon sa direktivama čiji je vijek, da kažem, već 10 godina trajanja iz 2005.godine, tako da je jasno da je materija živa i da tu mora doći do usklađivanja, a o potrebi samog novog zakona možemo diskutovati nekom drugom prilikom. Nadam se ta potreba novog zakona nije podvlačenje crte, jer podsjetiću da je jedna od prvih kadrovskih izmjena u Vladi, odnosno Ministarstvu finansija, bila izmjena upravo u Upravi za sprečavanje pranja novca, kada je dotadašnji direktor, gospodin Mitrović zamijenjen sa gospodinom Lekićem, koji ovu funkciju obavlja i sada. I kada već čitamo i pozivamo se na izvještaje evropskih institucija vezanih za upravo ovu oblast kako je to sada citirao moj prethodnik kolega Jelić, evo i ja da pročitam šta kaže Evropska komisija u pogledu pravda, sloboda i bezbjednost. Kaže ovako: Propisi za sprovođenje zakona su doneseni decembra '12.godine ovog zakona, kažem koji je bio na snazi od sedme, osme godine, predstoji potreba da novi zakon bude donesen ...pravnog okvira, pa se onda govori o nedostacima AJT-i sistema, slabim kadrovskim kapacitetima, lošom međuinstitucionalnom saradnjom što je ključni problem u ovoj državi. Dakle, saradnja između državnih uprava, ministarstva, upravo u ovoj oblasti i to se najbolje ovdje vidi. I kaže se na kraju broj prijavljenih sumnjivih transakcija ostaje nizak. Dodatne smjernice odluke su potrebne, kako bi relevantne organizacije podigle svijest i tako dalje. Od ukupno 110 primljenih izvještaja o sumnjivim transakcijama 103 su prijavile banke, pet Uprava carina, samo jedna jedina za godinu dana od strane advokata i samo jedna jedina za godinu dana u momentu kada imamo kolaps tržišta kapitala od strane Komisije za hartije od vrijednosti. Devet je transakcija privremeno obustavljeno '12.godine u iznosu 3,7 miliona evra, 16 slučajeva je pod istragom i bila je potreba ministre Žugi ću i gospodine Lekiću, da ovdje napravimo jednu rekapitulaciju za izvještaj o konkretnim stvarima o ishodu ovih 16 slučajeva, o ishodu ovih prijava o sumnjivim transakcijama, o tome šta je bilo privremeno obustavljeno, a šta je procesuirano. Treba i da se ovdje jasno kaže da nas je primjena zakona koštala toliko i toliko ovih šest, sedam godina, a imamo na drugoj strani pravosnažno osuđenih lica po Krivičnom zakonu iz oblasti i pranja novca i finansiranja terorizma toliko i toliko, sa ukupno oduzetom imovinom ili sumom novca tolikom i tolikom i da napravimo jednu jednostavnu, takozvanu kosbenefit analizu, koliko mi to sve ulažemo u “napore" za suzbijanje ove pojave, a koliko imamo konkretnih benefita. Pitao sam nešto vezano i za jednu obavezu koju sam pitao u funkciji člana Nacionalne komisija za borbu protiv kriminala i korupcije, a to je jedna od mjera iz Akcionog plana za ovu godinu, da se sačini analiza efikasnosti sprovođenja zakona. I ta analiza bi nam jasno pokazala da li su samo bili problemi u zakonskim rješenjima koja su bila dobra i u ovom važećem zakonu ili je bilo problema u praksi i ponašanju u kadrovima u samoj Upravi za sprečavanje i pranje novca i finansiranje terotizma u saradnji uprave sa drugim jedinicama u sistemu, a naročito sa onim licima koji trebaju da izvještavaju. Pitao sam i možda bi bilo dobro da dobijem taj odgovor. U sadašnjem predlogu zakona u članu 7 se kaže da će “analizu rizika obveznik pripremati na osnovu smjernica o analizi koju će donijeti organ državne uprave", pa je to bio razlog da se dva člana zakona i dalje nalaze na snazi, ovog važećeg zakona, kada će biti taj propis donešen, jer on je po meni ključ za primjenu ovog zakona. Tu se govori o povredi identiteta klijenata, o novim tehnologijama, o pojednostavljenim provjerama i tako dalje. Da zaključim. Najrevnosniji dio jeste zaista nešto što možda jeste primjena međunarodnih standarda, odnosno dobre saradnje sa međunarodnim institucijama, između dvije sjednice odbora desilo se samo…
  • Idemo dalje. Kolega Škrelja ima riječ, a neka se pripremi kolega Danilović. Ja znam da je ministar i njegov tim vrlo informisani i da više ni švajcarske banke nijesu sigurno mjesto za eventualno prljavi novac i moraju da daju informacije posebno u Njemačkoj, poseban dogovor koji je bio. Idemo dalje. Izvolite Škrelja.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Ja sam siguran da, i mene uvijek zapadne da uzmem učešće u diskusiju kada vi predsjedavate da vama ni tehnika ne može ništa, pa će te me razumjeti ukoliko za minut prekoračim. Ja se nadam u to a vidjećemo. Uvažene poslanice i poslanici, uvaženi građani, cijenjeni ministre sa saradnicima, Centralna tema današenje tačke dnevnog reda Predlog zakona o sprečavanju pranja novca o finansiranju terorizma je novac, pa pripremajući se za ovu diskusiju, pokušao sam i ima dosta ljudi koji su izrekli pametne stvari. Jedna se odnosi na vas, gospodine ministre, pa jedna poslovica kaže: "bez novca je i ministar finansija siromah". Stara ruska poslovica. Druga poslovica kaže: " da novac ima jaču moć od Parlamenta", a treća kaže koja se meni najviše sviđa: "nikoga još novac nije obogatio", ali ja da se vratim na tačku dnevnog reda, nadam se da ćete uzeti u obzir ovo. Znači novac je ..., novac se pojavio hiljadama godina prije papira i kovanica, a nikada se neće saznati ko je došao na ideju da se nekom objektu odredi vrijednost i namijeni tako važno mjesto u trgovini. Novac je dakle zamisao da neki određeni predmet ima vrijednost i da je prihvaćen u svim vrstama razmjene. Novac može imati bilo koji oblik, u različitim vremenima na različitim mjestima. Novac može biti govoto sve što se može zamisliti. Zašto je to toliko važno za prevenciju pranja novca? Moramo biti svjesni da i ako većina procesa pranja novca obuhvata samo neke oblike novca, sve može biti upotrijebljeno u procesu pranja novca. Dijamanti, zlato, kreditne kartice, dionice, garancije, rijetke kovanice, polise osiguranja i još mnogo drugih različitih oblika novca. Te vrste transfera novca u različite oblike ograničene su samo maštom osobe, a ne oblikom u kojom se novac pojavljuje. Prema tome, opšte prihvaćena definicija novca je da je to prometno sredstvo plaćanja robe i usluga koja služi za razmjenu proizvoda rada u tržištu i privredi. Novac u opticaju formira državni aparat kroz Centralnu banku. Sam pojam pranje novca potiče od engleske riječi manilongering, što znači legalizacija kapitala stečenog kriminalnom djelatnošću, odnosno finansijske transakcije radi prikrivanja stvarnog projekta novca i drugih oblika kapitala na tržištu. Sastoji se u falsifikovanju finansijske dokumentacije i manipulacije u sistemu međubankarskih transakcija. Posljednih godina se značajno izražava o utajama poreza i ilegalnoj trgovini drogama i oružjem u organizovanoj kocki, prostituciji i reketu, kao i o procesima privatizacije, kapitala u bivšim socijalističkim zemljama Istočne Evrope, kao i u organizovanim klirimalnim grupama na Zapadu. Termin pranje novca nastaje u Sjedinjenim Američkim Državama u periodu prohibicije, to jest vrijeme zabrane točenja alkohola u trećoj deceniji prošlog vijeka kada su kriminalci novac od idealne proizvodnje i krijumčarenja alkoholnih pića prikazivali kao zaradu koju su ostvarili u lancu svojih perionica za rublje i automobile, pa je povodom te pojave počeo da se upotrebljava termin pranje novca, odakle ga je preuzela kriminološka nauka. Perači novca uopšteno ne nastoje da ostvare najvišu stopu dobiti na novac koji operu, već im je važnije mjesto ili inveticija koja će im omogućiti najlakšu i najbržu preradu novca. Tako novac može putovati iz zemlje sa dobrom ekonomskom politikom, po kojoj se ostvaruju više stope dobiti u zemlje s lošijom politikom i nižim prinosima od uloženih sredstava, tako da se zbog pranja novca može dogoditi da se slobodni kapital ulaže manje racionalno, što uveliko može narušiti i postojeće ekonomske tokove. Pranje novca i finansiranje terorizma predstavljaju globalne probleme, koji imaju negativne povratne efekte na ekonomskom, političkom, bezbjednosnom i socijalnom planu svake države. Posljedice pranja novca i finansiranje terorizma su: podrivanje stabilnosti, transparentnosti i efikasnosti finansijskog sistema zemlje, ekonomski poremećaji, ugrožavanje programa i planova razvoja. Uloga nacionalnih vlada u suzbijanju pranja novca je nezamjenljiva. Zaoštravanje borbe protiv...
  • Kolega Škrelja, nemate minut nego dva, ali prvo da čujemo komentar kolege Damjanovića, pa mu odgovorite kroz to vaše završno. Možete, poslije njega. Važi. Sjedite sad.
  • Zahvaljujem se potpredsjedniče, naravno da će kolega Škrelja iskoristiti ova dva minuta da završi ova svoja teorijska razmatranja vezana za ulogu novca i kao što je nama ovdje bilo interesantno da čujemo od kolege Škrelje ovakvu istoriju samog pojma novca i šta novac u današnjem vremenu znači, mislim da će i kolegi Škrelji biti interesantno da čujemo i dobijemo odgovore na ono što sam već započeo u mojem prethodnom izlaganju. Da nam ovdje iz Uprave kažu jasno kakav je ishod 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka od strane ove Uprave. Danas se kaže mišljenje Uprave, odnosno resornog ministra o tome šta on misli o onome šta Evropska komisija kaže. Od 110 primljenih izvještaja o sumnjivim transakcijama svega jedan od strane advokata, jedan od Komisije za hartije od vrijednosti, 103 od strane banaka, a čak 75% kontrola u '12.godini obveznika od strane Uprave za sprečavanje pranje novca. Šta je sa ostalim obveznicima koji vrše nadzor nad ovom oblašću? Ponavljam tu su i banke, i štedionice, institucije koje obavljaju platni promet i poštu, i društvo za upravljanje investicionim fondovima, i berzanski posrednici, i društvo za životno osiguranje, mjenjačnice, zalagaonice od advokata i tako dalje? Hoću ovdje da razvijem jednu tezu i volio bih da je neko ospori. Što je tu u sadašnjem zakonu bila smetnja da se postignu mnogo bolji rezultati? Kažem, pravosnažne osuđujuće presude u Crnoj Gori za ova krivična djela su jedino mjerodavna da nam kažu kako to uprave i država rade. Ako je tačno ono, gospodine Lekiću što ste rekli na odboru da je 1 do 3% svih transakcija otkriveno i da od 1000 mlilijardi, je l' tako tih 30 miliona, evo mene interesuje u Crnoj Gori, kada uzmemo u obzir neki ukupni platni promet ili procijenjeni platni promet plus sivu ekonomiju u državi na godišnjem nivou, pa imamo tih 1 do 3%, da ja sad ovdje ne licitiram, da mi vi kažete da li smo se prilagodili međunarodnim standardima i u ponašanju i da li smo postigli dobre rezultate u ovoj oblasti? Hvala vam.
  • Hvala i vama kolega Damjanoviću. Izvolite kolega Škrelja, dva minuta.
  • Koristim priliku da se zahvalim gospodinu Damjanoviću, što mi je omogućio, pitanja ministru, da ja završim kompletnu diskusiju koju sam pripremio. Profesore, ja nijesam bio skeptičan kada sam rekao da ćete mi vi omogućiti da ja završim diskusiju, računajući na vaše sposobnosti vođenja tolerantno i demokratski sjednicu. Donošenjem Zakona o sprečavanju pranja novca, finansiranju terorizma je samo prvi korak formalne prirode, koji za sobom povlači veoma značajne unutrašnje i spoljne obaveze, koji će biti sve oštrije izražene u formi implicitnih zahtjeva i obaveza, koji će moratiti da ispuni naša zemlja u procesu pripajanja Evropskoj uniji i reintegraciju međunarodne finansijske institucije, kao što je Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija i drugi. Zbog toga je veoma značajno odrediti implikacije mehanizama instrumenata suzbijanja pranja novca na sektore banaka, finansijskih institucija i privrede. Uz rastuću saradnju na međunarodnom planu u ovoj sferi moguće je unapređenje nacionalne bezbjednosti i zaštita nacionalnih interesa, interesa kao trajni strateški interes demokratskog društva i civilnih institucija. Izražena nestabilnost savremenog sveta u ekonomskom-političkom i društvenom pogledu uz unipolarni svjetski poredak koji je potisnuo blokovske tracionalne podjele i hladni rat, ali ga nije eliminisao, donijela je nove izazove. Jedno svakako, najveće … je pranje novca. Uloga nacionalnih vlada u suzbijanju pranja novca je nezamljenjiva. Zaoštravanje borbe protiv terorizma sve ... teroristički akti, nove metode rada, uključivanje sve većeg broja informatičkih stručnjaka u rad terorističke organizacija i grupa zahtijevaju nove odgovore i kreiranje nacionanih i koordiniranih međunarodnih strategija borbe u suzbijanju pranja novca. Snažan nacionalni, finansijski, bankarski i regulatorni sistem i državne institucije su zalogaj efikasne borbe u suprotstavljanju pranja novca. Savremena borba protiv zloupotrebe informacionih tehnologija se odvija na više frontova, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom. Kreiranjem nacionalne strategije, borbe protiv pranja novca podrazumijeva...
  • Hvala kolega Škrelja. Sve što ste rekli tačno je, uz nezavisne institucije i odgovornu vlast nema pranja novca. Hvala. Riječ ima kolega Danilović, a onda koleginica Šćepanović.
  • Gospodine potpredsjedniče, uvaženi građani, gospodine ministre, koleginice i kolege, Ja se izvinjavam unaprijed što će u ovom mojem obraćanju izostati ovaj edukativni karakter, nijesam se teoretski spremao, ali eto po nešto znam. Bio sam član Odbora za bezbjednost šest godina, a šest godina sam i parlamentarac OEPS-ov. Kada bih mogao da prenebregnem to da me obavezuje i čuvanje tajne, mogao bih imati vrlo zanimljivu diskusiju danas, zbog toga što smo radeći ovaj posao u Odboru za bezbjednost vrlo često i od čovjeka koji je smijenjen, ili mu je istekao mandat, ne znam šta se već desilo od gospodina Mitrovića, znali da dobijemo vrlo zanimljive informacije. U međuvremenu je na čovjeka pucano. Ne treba ja da govorim u ime onih koji bi trebali da govore sami. Ministre, ni jedno društvo se nije promijenilo bez akcije pojedinaca, hrabrosti neslućene pojedinaca, i podrške sa strane malim društvima. Ne očekujem to ni ovdje. Možda vi jednog dana budete imali snage da zaista suštinski promijenite ovo društvo. Ja bih volio, zbog toga što ste bili naš kolega poslanik, ali nije vaša odgovornost manja od odgovornosti onih koji nas nadziru i sve vide. Reći ću vam, biću vrlo precizan, imam malo vremena. Pranje novca u Crnoj Gori neće pomoći finansiranju terorizma, ali hoće finansiranju politika. I tako bi trebao naš zakon da se zove. To što smo se naslonili na velike koji zaista imaju problem s terorizmom neće donijeti mnogo sreće. Ovdje se na banalan način pere novac. Donesete u džak pare, recimo u neku banku, podignete kredit u vrijednosti toga što vam je u džaku, a to date za kolateral. To su radile, gospodine ministre i Prva banka i druge banke. I neke koje su u regionu poznate po tome. Nikakve sankcije za sada. Da ne kažem da smo u jednom starom zakonu imali i obavezu da u svakom preduzeću imamo čovjeka koji je dužan da radi svoj posao. Nikada i niko od tih ljudi nije radio svoj posao. I ja mislim da je odgovornost i Ministarstva finansija u tom dijelu. Da vas ne podsjećam, gospodine minister, jedan od vaših kolega ministara, a bivši predsjednik Vlade je omogućio da se jednim milionom 11 puta za jedan sat obave finansijske transakcije. Vrlo ću biti oprezan. Znam ja da bi sada trebao ovdje da otvorim priču o tome kako i šta je knjiženo, ali to je nedopustivo.To, pranje novca, da vi donosete od droge u džak novac, podignete kredit, a onda kažete uzmite novac iz sefa u Crnoj Gori je gotovo javna tajna. Moj kolega Milutin Đukanović je pobrojao ljude koji to rade. Ovdje su banke "Mat kompaniju" davale takve kredite, ovdje su iz američkih država, saveznih sa bankovnih računa preduzeća koji se zovu kamarila toliko smijem da kažem, koji se sprdaju javno u lice cijeloj javnosti, pa i onoj stručnoj koja prati njihov rad, vršile transakcije sa domaćim bankama bez ikakvih odgovornosti. Ni jedan bankovni službenik, a da ne kažem direktor u Crnoj Gori nije kažnjen ili progonjen zbog toga što je omogućio transakciju veću od 15.000, a bilo ih je po milion i po ministre. Ja kažem, jednog dana možda vi budete sa nekim od nas imali snage da ovo zaista suštinski raščistimo. Sve do tada je ovo filovanje i vi znate da ja govorim vrlo precizno. Meni je žao što smo potrošili silno vrijeme, za Crnu Goru vrijeme, za svakoga od nas i žao mi je što uvijek idući ovim tragom novca ja nekako u svojim traganjima nalutam na premijera, na banku koju drži njegov brat, na univerzitet gdje on ima akcije ili na firmu koju je osnovao on ili njegov kum. Nema on problema sa mnom, ipak trag ostaje. Na moju žalost neću ga smijeniti ja, ali hoće oni...
  • Hvala kolega Daniloviću. Da vas podsjećam možete repliku i podnosioci predloga takođe da komentarišete tokom cijelog izlaganja. Koleginice Šćepanović, izvolite. Kolega Abazović, vi ste onda na redu.
  • Zahvlajujem. Poštovani predlagači, kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Pranje novca i finansiranje terorizma predstavljaju globalne probleme koji imaju negativne efekte na ekonomsku, političku, bezbjednosnu i socijalnu strukturu svake zemlje. Uspostavljanje savremenog i sveobuhvatnog zakonodavnog okvira u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, predstavlja jedan od ključnih uslova za efikasnu prevenciju i suzbijanje pranja novca i terorizma, kao i unapređenje pravnih mjera za suzbijanje krivičnih djela pranje novca i finansiranje terorizma. Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma, kao što je već rečeno od strane predlagača, usklađen je sa relevantnim međunarodnim standardima i propisima iz oblasti sprečavanja pranja novca, s tim što su pojedini članovi zakona koji se odnose na to, ko je dužan da sprovodi mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca, djelimično usklađeni, odnosno ne obuhvataju privredna društva, trustove, jer ih naš Zakon o privrednim društvima ne poznaje. Trustovi su privredna društva koja se bave osnivanjem kompanija, vršenjem dužnosti direktora, pronalaženjem sjedišta, vršenjem dužnosti povjerenika ili formalnog dioničara. Član koji se odnosi na produbljenu provjeru klijenta koji nije fizički prisutan će, takođe biti potpuno usklađen donošenjem podzakonskog akta koji se odnosi na faktore visokog rizika u roku od šest mjeseci. Predlogom zakona je proširena lista obveznika koji su dužni da preduzimaju mjere za sprečavanje pranja novca, prije, prilikom i nakon završetka svih poslova, takođe koji se odnosi na izvođače građevinskih radova, razradu građevinskih projekata, marketinških aktivnosti, pružanje turističkih usluga, a na osnovu iskustava iz prakse koja ukazuje da se velika količina gotovine, koja se ne kontroliše, realizovala po računima pravnih lica koja se bave ovim djelatnostima. Najveći broj izvještaja o sumnjivim transakcijama u Upravi za sprečavanje i pranje novca, do sada su dostavljale banke, takođe i Uprava carina. Ono što je novina je, da su i ovim predlogom sada definisani i obavezni advokati notara, prilikom provjere klijenata, izvještavanju klijentima i transakcijama za koje postoje razlozi za sumnju o pranju novca i finansiranju terorizma, a u slučajevima kada advokat ili notar pomaže u planiranju i izvršavanju u ovim transakcijama klijentima u vezi sa kupovinom, prodajom nepokretnosti, upravljanjem novcem, hartijama od vrijednosti, otvaranjem i upravljanjem bankarskim računom. Ako se utvrdi da postoji osnov sumnje, dužan je da obavijesti organ uprave prije izvršenja transakcije. Takođe, utvrđena je i obaveza notara da jednom nedeljno dostavlja organu uprave kopije ovjerenih ugovora o prometu nekretnina, čija vrijednost prelazi 15.000 eura. U vezi sa ovom odredbom i ostalim mjerama koje su obveznici dužni da poštuju svakako se postavlja i pitanje obaveze čuvanja poslovne, profesionalne, bankarske i službene tajne i s tim u vezi članom 89 je propisano da ova obaveze se ne odnosi na obveznike shodno ovom zakonu, advokate, notare, državne organe i zaposlene kod njih prilikom dostavljanja podatka organa uprave u skladu sa ovim zakonom. Zakonom su definisani organi koji vrše nadzor nad sprovođenjem zakona u odnosu na različite kategorije obveznika, kao i inspekcijski nadzor od strane ovlašćenih službenika, organa uprave sa tačno preciziranim i njihovim ovlašćenjima. Kaznenim odredbama su predviđene izuzetno visoke novčane kazne za pravna lica koja ne postupaju u skladu sa ovim zakonom gdje praktično ne postoji član koji nije sankcionisan. Moje pitanje za predlagača je, na koji način se trenutno vrši ova inspekcijska kontrola, da li kancelarijski ili na terenu, koliko je do sada bilo izrečenih novčanih kazni i pokrenutih prekršajnih postupaka, jer su na neki način to pokazatelji, da li su dosadašnji obveznici na adekvatan način postupali po ovom zakonu? Ono što je bitno za svaki zakon je, da se obezbijedi njegova primjena u praksi, a za primjenu ovog zakona je svakako potrebno jačanje administrativnih, tehničkih, kadrovskih i materijalnih uslova za rad institucija za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma. Poslanici Demokratske partije socijalista će svakako podržati ovaj zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala koleginice Šćepanović, riječ ima kolega Abazović. Izvolite, kolega Damjanović.
  • Hvala. Mislim da je generalni sekretar vidio da sam dao zahtjev za komentar, kada je koleginica Šćepanović počela sa svojom diskusijom i naravno kao i kod kolege Škrelje, ja ću takođe da podržim ova teorijska objašnjenja. U ovom slučaju ne pojma novca, već samog zakona, ali evo, pošto sam dao dosta kritičnih tonova u svojem izlaganju vezanih za oblast sprečavanja i pranja novca i finansiranja terorizma i za rad uprave, ali nijesam dobio negacije ili komentare, da zahvalim i predlagačima, dakle Ministarstvu finansija i Upravi, što dijele moje ocjene o poblemima u ovoj oblasti i o tome da je potrebno mnogo, mnogo više iskoraka i akcija i na kraju krajeva rada u samim organima i u samoj upravi, da bi ovu oblast doveli na, kako mi to želimo da kažemo, evropski nivo. Ono što želim takođe da ne pohvalim, ali da istaknem kao primjer transparentnosti, jeste nešto što sam tada, kada smo u aprilu razmatrali ovaj predlog zakona na odboru, prvi, čini mi se ukazao u Crnoj Gori, a to je na onu listu lica koja su pod sankcijama iz Crne Gore, misli se na ruske državljane, zbog situacije u Ukrajini. Shodno uredbi Savjeta Evrope od 5.marta, kojom je definisan jedan broj lica kojima se uvode sankcije Crna Gora se naravno shodno odluci toga Savjeta od 17.marta pridružila tim sankcijama i u toj odluci stoji u članu 2 da se sva sredstva i ekonomski resursi koji pripadaju vlasništvu ili su pod kontrolom privatnih lica i tako dalje iz aneksa, a objavili ste novi aneks sada u maju, to je proširena lista u odnosu onu iz marta, ti se zamrzavaju i oduzimaju od strane države, pa bi bilo veoma dobro, s obzirom da smo bili tako, da kažem hitri da požurimo i pridružimo se sankcijama protiv prijateljske i bratske Rusije i njenih državljana da ovdje kažete kakvi su efekti tih sankcija i da li Uprava za sprečavanje i pranje novca od ovih lica koje su u aneksu navedena do sada oduzela kakvu imovinu. Hvala.
  • Hvala i vama kolega Damjanović. Izvolite koleginice Šćepanović.
  • Očigledno da je kolega Damjanović iskoristio komentar na moju diskusiju kao i kod kolege Škrelje da postavi još neka pitanja predlagaču, a evo ja ću iskoristiti moja dva minuta, još malo teorijskog iz zakona. Zakonom je takođe predviđeno da su posebni oblici provjere i praćenja poslovanja klijenata produbljena provjera koja podrazumijeva provjeru prilikom zaključivanja poslovnog odnosa sa klijentom koji je politički eksponirano lice, takođe i prilikom zaključivanja odnosa sa bankom koja ima sjedište van Evropske unije i kod neuobičajenih transakcija elektronskog prenosa novca i takođe je zakonom predviđena i pojednostavljena provjera poslovanja klijenata. Hvala.
  • Hvala i vama koleginice Šćepanović. Kolege, za informaciju još imamo četvoricu i završna riječ pet, u vremenu smo, tako da nemojte se plašiti kolega Stanišiću, posebno kada ja vodim sjednicu sa kolegom. Doći ćete i vi na red i to odmah poslije kolege Abazovića. Obrad Stanišić, koliko me pamćenje služi, zvani Mišo, da ste vi taj.
  • Hvala potpredsjedniče, poštovane koleginice i kolege, poštovani ministre, koji ste vjerovatno ispred sale, poštovani gospodine Lekiću sa saradnicom, poštovani građani Crne Gore i dijaspore, zašto da ne, pogotovo ove što ulaže novac. Evo jedan zakon na dnevom redu, još jedan u nizu koji dolazi sa zakašnjenjem. Znate kako ja na ovo gledam. Crna Gora je jedna praonica novca, a ovaj zakon je iste garancije te mašine. To znači da će mašina i nastaviti da radi, moguće da će se pokvariti u međuvremenu, ali do sada je bila zaista besprekorna. Gospodine Lekiću, Vi to odlično znate, kao i ministar finansija. Ja ne prihvatam kao poslanik ili kao običan građanin da ste neinformisani, da nemate informacija, da ne znate ko su ljudi, da ne znate ko pere novac, ja to zaista ne prihvatam i ja tvrdim da vi to znate. Da li ćete vi nešto da preduzmete, veliko je pitanje. Pitanje pranja novca je, poštovani građani, integralno, odnosno integrisano je kroz organizovani kriminal, a znamo da zemlja ima problema i sa organizovanim kriminalom i sa korupcijom, pa logično, skladno tome, i sa pranjem novca. Evo, da dam doprinos ovoj teorijskoj raspravi, ali samo da bi doveo u vezu sa Crnom Gorom, da kažem da pranje novca ide kroz tri glavne faze. Prva faza je faza ulaganja, kada vi novac, kao što smo od kolega čuli, držite u džaku, zarađen trgovinom narkotika i drugim nelegalnim aktivnostima, pokušavate da ubacite u sistem, odnosno u banke, to je prva faza. Druga faza je faza prikrivanja, kada pare selite sa jednog računa na drugi račun. Treća faza je faza integracije, kada izvlačite novac iz banke i ulažete u legalne tokove kupovinom hotela, pravljenjem zgrada, poslovnih objekata, gdje vi želite uz svjestan gubitak da operete novac i vratite ga u legalne tokove. Sve se to dešavalo u Crnoj Gori, ali Crna Gora je dala doprinos teoriji. Ima i četvrta faza koja važi samo za nas, to je faza bankrota. Ljudi koji su prali novac su bankrotirali, kupovali preduzeća, mislili su da će ih prodavati po 250 puta skuplje i nijesu uspjeli. Jer, postoji ona nevidljiva ruka, ali ne tržišna nego druga nevidljiva ruka u koju neko vjeruje ili ne vjeruje, pa vas vrati na početak kada ste halapljivi i kada vas ponese pohlepa i kada pravite štetu drugima, kako da ne. Znači, postoje tri faze. Gospodine Lekiću, vi ne znate, da vam ja kažem, a vi znate odlično, ponavljam da odlično znate, hotel Otrant, znate vi odlično, samo da se odredim, znao je da bude zatvoren zimi, da uplaćuje po 7.000 evra pazara, hotel Bjanka, javna tajna u Kolašinu, restoran koji ne radi da uplaćuje po 10.000. Vama to nije sumnjivo. Znam, ali to normalno nije. Nije normalno da objekat koji ne radi može da proizvodi profit. To možda vama nije čudno, ali jeste. Evo ga i ministar, drago mi je. On je, takođe, upućen u sve ovo. Pomenuo je kolega Danilović Centralnu banku, 11 miliona ste zavrtjeli za sat vremena, bilans je na kraju svuđe bio nula. To je vama logično. Vama je logično da ruski državljani bez bilo kakvog identifikacionog dokumenta otvaraju račune. Znam da je ovo posao za tužioca, nije posao za ministra finansija, ali dijelite odgovornost. Vi ste izvršna vlast i servis, ponoviću uz tešku kritiku, servis takvog poslovanja u Crnoj Gori, servis pranja novca u Crnoj Gori, odnosno zaštite pojedinaca koji se nalaze van zakona, zaštite pojedinaca do kojih vi ne možete da dođete. Daj bože da, kada se usvoji ovaj zakon, ova mašina zariba, odnosno da se poremeti. Na kraju, imao bih nešto da kažem o terorizmu. Ne znam da li je bilo finansiranja iz Crne Gore, ali znam da ga je ova vlast finansirala u onim ratnim vremenima na koje sada ne želim da se vraćam, kroz raznorazne aktivnosti i znam da je to isto jedna prijetnja koja se može desiti u budućnosti. Na kraju, zadnjih deset sekundi da iskoristim da kažem da apelujem još jedanput na ministra finansija da ne dozvoli da Atlas banka ....
  • Hvala i vama kolega Abazoviću. Riječ ima kolega Stanišić, a neka se pripremi kolega Milić.
  • Hvala vam gospodine potpredsjedniče. Kratko ću da kažem da, zaista, neke konstatacije koje smo danas čuli ne stoje, posebno od kolege Abazovića, nije komentar nego je moja diskusija, da je Crna Gora praonica novca. Mislim da je to, pase priče i da pričamo o državi sa kojom imamo najgore međunarodne i bilateralne odnose ne bismo to rekli, a ne da kažemo za svoju državu koja je na pragu članstva u NATO savez i koja je prva naredna članica Evropske unije. Mislim da to ne stoji, da je to politikantska priča i ona nema veze sa ovim što danas treba svi da pohvalimo i da damo podršku Prijedlogu zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, da damo i kritike na ovaj zakon, ukoliko nije dobar, ali da damo snažnu podršku da se ovaj zakon usvoji u parlamentu kako bismo se protiv kriminala i svih oblika kriminala borili na što efikasniji način i kako bismo tu planetarnu pošast sveli na najmanju moguću mjeru. Da pričamo politikantske priče kako su neke članice Sjedinjenih Američkih Država sarađivale sa bankama iz Crne Gore, kako su, i treba svi koji nijesu radili dobro treba da bankrotiraju i treba, ukoliko su se ogriješili o zakonu, da odgovaraju. Ali, da pričamo priče da je naša država praonica novca, onda mi ne treba koji smo ovdje da se svi zajedno zalažemo da nam država bude punopravna članica Evropske unije ne treba da sjedimo, da prepustimo nekome drugome, pa kada pođe u svijet priča o svojoj državi ono što ne stoji, čak se pokušavaju plasirati neke priče, žao mi je kolege koji nije ovdje, pokušavaju se plasirati sa nekih sjednica Odbora za bezbjednost neke priče koje su na ivici tajnosti podataka, a sa sjednica koje su zatvorene za javnost. Ukoliko bude priča, imaćemo se kada ispričati i o tome ko je, kada i u koje vrijeme i u koji minut i kada odavao tajnu sa sjednica Odbora za bezbjednost na kojima su bile krupne teme. Pa, poslije dvije, tri godine sjetimo se kao da smo svi zaboravili šta smo pričali, onda po nešto plasiramo ovdje, ono kao šponte, neće se Vlasi dosjetiti. Mislim da su to politikantske priče. Uvažene kolege, zakon koji je na dnevnom redu, Prijedlog zakona, treba o njemu korektno da razgovaramo, da ga korektno analiziramo i da ga najkorektnije kritikujemo ako nije dobar, ali da pričamo priče koje nemaju veze sa našom državom, a zalažemo se i volimo našu državu, mislim da to ne stoji i da to treba makar u ovom parlamentu da eliminišemo, kada su u ovako važni zakoni u važnoj borbi protiv veoma važne pošasti u svijetu kada su na dnevnom redu. Hvala vam.
  • Hvala i vama kolega Stanišiću. Iskoristite ovaj komentar što sam ja čuo. Znam da vi volite vitešku borbu i suprotstavljanje mišljenja, pa ćete imati po dva minuta. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče. Gospodine Stanišiću, kada bi voljeli državu onda je ne bi pljačkali, to je prvo. Kada bi voljeli državu onda bi prema njoj imali iskren odnos. Jer i osobe ili institucije koje volite prema njima morate da imate iskren odnos. Tvrdim da pričam istinu, a vi tvrdite da i vi pričate istinu, neka građani presude ko je u pravu. Iznio sam da smo mi praonica novca i to je iznio Europol 2012. godine. Gospodin Lekić je tu, pa neka kaže je li istina ili nije, da smo mi među državama koje su prepoznate kao praonice novca ruskog kapitala. To je Europol, to nijesam ja. Drugo, pa i da nije rekao Europol stvar je jednostavna, htjeli mi to da priznamo ili ne. Ove stvari, ove pojave koje sam pominjao su egzaktne, odnosno one su se desile u Crnoj Gori u raznoraznim gradovima, i tu nema nikakve dileme. Ne znam zašto bi trebalo da ljudima serviramo, da im dajemo lažnu nadu ili da im stvaramo sliku ljepša nego što jeste. Građani zaslužuju istinu, a vi ste vlast koja tu istinu na sve načine prikriva. Dobili ste odgovor i NATO-a i dobićete odgovor Evropske unije, aktiviraće se i 23 i 24, a ja ću i dalje intenzivno podržavati naš integracioni put, jer to je put ka vladavini prava i ka eliminaciji ovih stvari koje su se desile. Da iskoristim, prošli put mi se ugasio mikrofon, da spriječite, ministre, spregu krupnog kapitala ....
  • Sljedeći put, vi ste mladi, kolega. Izvolite kolega Stanišiću. Još jednom pozivam kolegu Milića da nam se pridruži kroz dva minuta.
  • Krenućemo od zadnjeg dijela vašeg komentara. Poglavlja 23 i 24 su se otvorila, vi ste rekli otvoriće se. Ono se otvorilo, vi znate kada. Prema tome, nemojte zatvarati oči pred onim što je otvoreno. Tačno je, ne treba građanima davati lažnu nadu, ali ni građane ne treba lažima i neistinama obasipati, potpuno se s vama slažem. To da je Europol u nekom svom izvještaju i u nekoj godini rekao da je Crna Gora praonica novca, moraćete mi pokazati ovdje i svima nama poslanicima da to pročitamo. Prema tome, kolega Abazoviću, slažem se potpuno sa vama da građanima ne treba davati lažnu nadu, ali ne treba građane lažima obasipati.
  • Hvala kolega Stanišiću. Kolegu Milića, ukoliko me oči ne varaju, ne vidim, ali vidim vas kolega Periću. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Na momente su ovdje izlaganja ličila na čitanje Vikipedije nego na diskusiju u vezi sa pranjem novca i slušali smo neke bajke. Da se prosto negdje nadovežem na taj bajkoviti pejzaž koji smo ovdje čuli, da u džungli propisa imamo tigrove bez zuba, a da krupna divljač prolazi nesmetano. Kolege iz DPS-a, situacija ne da je u ovoj oblasti teška nego je alarmantna. Mi imamo činjenicu da je raniji direktor Uprave za sprečavanje pranja novca upucan, da to nema pravni epilog. Mi ovdje imamo danas proturanje nekoliko zakona, silu na sramotu, da dođu na dnevni red koji se odnose na kladionice i kazina. Upravo su te institucije u gotovo svim zemljama izvor za pranje novca. Mi ovdje treba da vratimo odredbu ukidanja PDV-a za te institucije, za te privatne subjekte zapravo, u zemlji gdje lutrija nije državna nego privatna, gdje sve cvjeta od kazina i različite vrste objekata za igru na sreću koje su, ponavljam, najčešći izvor za pranje novca. Mi ne da nemamo spremnosti da se borimo za to već mi pomažemo tome na vrlo ne indirektan nego direktan način. Ono što je ovdje jako važno naglasiti, mi kada govorimo o borbi protiv pranja novca, mi za sada imamo samo riješene minorne slučajeve, nemamo nijedan krupni slučaj. Nemamo, recimo, primjer prodaje zemljišta u Čanju 18 miliona eura koji nije mali iznos. Nemamo nikad do kraja procesuiranu tužbu MANS-a protiv vlasnika Željezare. Nemamo nijedan krupan slučaj otvoren i završen do kraja. Vi odlično znate zašto. Zato što vi možete da registrujete bilo koju nepravilnost, ali možete isto tako biti sigurni da ona neće doživjeti sudski epilog. Na taj način smo do kraja obesmislili bilo kakvu ne samo nadzornu već i zakonodavnu aktivnost. Možemo mi donositi ne znam koliko tomova ovakvih zakona koji su na papiru dobri, ali na kraju za posledicu nećemo imati efikasnu borbu u sprečavanju pranja novca. Kada je riječ o oblasti finansiranja terorizma, sva sreća pa nismo globalni igrači, inače bismo i tu imali jako puno glavobolje, to je sasvim izvjesno. Ono što je alarmantno i prosto nas negdje obavezuje, ministre finansija, da prosto zauzmete proaktivniju ulogu u cijelom ovom procesu. Ne može se samo sa strane stajati i gledati šta se dešava na tržištu finansija i to registrovati da imamo negativnih pojava. Negdje treba i djelovati. Da bih uštedio vrijeme za naredne diskutante, nije ključno pitanje koliko ćemo propisa donijeti već koliko ćemo krupnih slučajeva riješiti. Za sada vam je saldo nula. Hvala.
  • Hvala i vama kolega Periću. Ovim smo iscrpili listu. Završna riječ do pet minuta, ministre, imali ste prilike da brk u brk, pa zbog racionalnosti vremena, tako ćemo tumačiti to, nijeste iskoristili tu svoju priliku do pet minuta, da ne izazovete kaznenu repliku, znači na nivou nečega što je završna riječ i ubjeđenja da glasamo ovaj zakon.
  • Zahvaljujem prof. Raduloviću. Zahvaljujem svim poslanicima koji su dali kroz svoje diskusije sigurno prostor za javnost, a svaki viši nivo transparentnosti je jako koristan i za samu implementaciju, odnosno primjenu ovog zakona. Čini mi se da je bilo i sugestija i primjedbi i kritika, i argumentovanih, i neargumentovanih. Generalno, ocjena se svodi na to da je dobar Predlog zakona, ali da ono što slijedi, dobar dio poslanika ili jedan dio poslanika ne očekuje adekvatnu primjenu. Rekao bih da je ono što je ocjena Manivala, odnosno Komiteta eksperata Savjeta Evrope, da smo napravili napredak u harmonizaciji, da je ovaj zakon koji se tako frekventno mijenja posljedica novih modela kod prekršioca ovih krivičnih djela i da prilagođavanjem ili snaženjem regulatornog okvira činimo korak naprijed u suzbijanju ovih pojava. Takođe, ocjena Manivala je da osim u dijelu harmonizacije postoji napredak i u primjeni zakona. To je možda najbolji objektivan odgovor ne ličan nego najvažnije institucije koja tretira probleme, odnosno pitanja pranja novca i finansiranja terorizma. Bilo je brojnih komentara koji su se udaljili od same teme, ali možda sam preskočio da iskomentarišem ono što je gospodin Popović kazao, da je Crna Gora imala i još uvijek, po njegovoj ocjeni, ima visoko učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti. Mislim da je taj nivo značajno smanjen, da na dovoljnom nivou nije, ali se ne bih složio sa ocjenom da idemo sporo u procesu suzbijanja sive ekonomije, odnosno njenog uključivanja u legalne tokove. Jer, siva ekonomija je prostor za potencijalno pranje novca i finansiranje terorizma. Dakle, da li u turizmu imamo 300 miliona eura van legalnih kanala, mislim da je to malo preambiciozno, da je to mnogo manje, ali da radimo fazno, postupno, da želimo da izbjegnemo poremećaje i da značajno suzimo tu zonu sive ekonomije iako se javljaju otpori, znate, ne samo na javnoj sceni već i kod poreskih obveznika onih koji ne žele da rade u realnoj zoni, odnosno u zoni koja je definisana, odnosno uređena zakonima. Oko toga da li ovaj zakon doprinosi našem stepenu integracija, svakako da doprinosi. Upravo Akcioni plan iz poglavlja 24 tretira tri naše obaveze koje će biti riješene donošenjem ovog zakona. Taj segment je jako važan na putu evropskih integracija. Finansiranje, odnosno normativno uređenje djelatnosti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma je jedna od glavnih karika u okviru borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo je ključni kriterijum napretka u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali i važan elemenat, svakako se slažemo oko toga, vladavine prava, sigurnosti građana i ukupne stabilnosti, ne samo ekonomske već ukupne društveno ekonomske i socijalne stabilnosti. Mislim da ovaj zakon ima svoj kvalitet i budući da ne zadire u bilo čija politička opredjeljenja možda je prilika da ovaj visoki dom usvoji ovaj zakon sa što više glasova, odnosno sa što širom većinom, jer se time daje i veći stepen obaveznosti u njegovoj potpunijoj primjeni. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama ministre. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda koja glasi Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Radoje Žugić, ministar finansija i Novo Radović, VD generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci odbora su Marta Šćepanović, Zakonodavnog odbora i Milutin Đukanović, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres kolege. Da li predstavnik Vlade želi dati dopunsko objašnjenje? Želi. Izvolite ministre.
  • Zahvaljujem predsjedavajući. Uvaženi poslanici i poslanice, poštovani građani, U vezi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, želim da istaknem da je ovim zakonom uređeno plaćanje poreza na promet u slučaju kupovine ili sticanja ovih proizvoda od strane pravnih i fizičkih lica. Porez na promet se shodno ovom zakonu plaća u slučaju kada se promet ili sticanje motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ne oporezuje porezom na dodatu vrijednost. Radi otklanjanja nedoumica u pogledu adekvatnog poreskog tretmana predmeta ovih vozila, odnosno objekata, te jasnog razgraničenja u pogledu obaveze plaćanja PDV-a, odnosno poreza na promet, ovim zakonom se bliže definiše pojam upotrebljavanog motornog vozila, plovnog objekta, vazduhoplova i letilice. Određenje u pogledu plaćanja poreza na promet sa poreskom stopom od 5% uslovljeno je okolnošću da je vozilo, plovni objekat, vazduhoplov ili letilica najmanje jednom registrovano u Crnoj Gori i za koje prodavac, odnosno prenosilac prava nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom njegove nabavke. S druge strane, promet ovih proizvoda, odnosno ovih objekata za koje je prilikom nabavke ostvareno pravo na odbitak ulaznog PDV-a oporezovao bi se shodno odredbama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost po stopi od 19%. Preciznim definisanjem predmeta oporezivanja stvaraju se uslovi za efikasnije poslovanje poreskog organa u postupku utvrđivanja obaveze poreza na promet. Takođe, saglasno određenju Vlade Crne Gore za suzbijanje sive ekonomije ovim zakonom revidira se i kaznena politika i predlaže povećanje iznosa novčanih kazni za propisane prekršaje. Na ovaj način se stvaraju uslovi za bolju poresku disciplinu i urednije izmirivanje obaveza, a što se posljedično odražava i na povećanje javnih prihoda i održivost javnih finansija. Zahvaljujem.
  • Hvala ministre. Prelazimo na prvi krug. U ime DPS-a kolega Pešić, a neka se pripremi kolega Jelić. Došlo je do leteće izmjene, iako nijesu Holanđani nego Crnogorci. Izvolite kolega Jeliću.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Danas razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona po porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Ovaj zakon ima ukupno pet članova i jedan je od kraćih zakona koje ćemo, vjerovatno u ovom zasijedanju Skupštine razmatrati, što se tiče broja članova. Ministar je u svom uvodnom izlaganju bliže saopštio koji su razlozi donošenja ovog zakona. Svakako jedan od razloga je bliže definisanje pojma upotrebljavanog motornog vozila, plovnog objekta, vazduhoplova i letilice koji definiše član 1 ovog zakona. U tom članu 1 saopšteno je da je upotrijebljeno motorno vozilo, plovni objekat, vazduhoplov ili letilica ono motorno vozilo koje je najmanje jednom registrovano u Crnoj Gori u skladu sa posebnim zakonom, i koje prodavac, odnosno prenosilac nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom nabavke. Jasno se potpuno definiše šta je to, što se kaže, upotrebljavano motorno vozilo ili, narodski rečeno, polovno vozilo. Dalje, u okviru ovog zakona, kratkog zakona, definisana je i unapređuje se kaznena politika na način da se predlaže povećanje propisanog iznosa novčane kazne za prekršaje, a koje se odnosi na neprijavljivanje nastanka poreske obaveze i neplaćanje obaveza u propisnom roku. U članu 2 definisano je da se novčanom kaznom u iznosu od 1000 do 11.000 eura kazni za prekršaj pravno lice, ako nadležnom poreskom organu ne prijavi nastanak Poreskoj upravi iz člana 1 ovog zakona u roku od 15 dana od kupovine ili sticanja. Takođe, u stavu 2 ovog zakona se govori da će se kazniti i odgovorno lice u pravnom licu poreski obveznik ili fizičko lice kaznom od 300 do 2000 eura. Takođe, novčanom kaznom u članu 3 se govori da će se u iznosu od 600 do 11.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice koje u roku od 15 dana ne izmiri svoju poresku obavezu. Ono što je važno istaći za ovaj zakon jeste da je u praksi prethodni zakon izazvao dosta nedoumica, kada se tiče oporezivanja ove vrste prometa. Jer, nije se znalo da li se vrši u skladu sa ovim zakonom ili u zakonu o porezu na dodatu vrijednost, o čemu je gospodin Žugić u svom uvodnom izlaganju saopštio. Svakako da sa ovim zakonom očekujemo i bolju poresku disciplinu. Ono što je, takođe, važno saopštiti da naplata poreza od 5%, koliko je sada definisano u zakonskom rješenju, nije dala adekvatno rješenje. Svakako da smo imali dosta situacija da ljudi koji kupe upotrijebljeno motorno vozilo ili polovni objekat, vazduhoplov i letilice, jednostavno ne prevodi na sebe to vozilo nego jednostavno ga upotrebljava na ime onog prodavca. Iz tog razloga je pokrenuta inicijativa ovdje u parlamentu od kolega poslanika da je uzrok svega toga zašto se to ne prevodi, zašto se ne ispunjavaju obaveze po zakonu, visoka stopa poreza od 5%. Pitanje je da li je to, zaista, visoka stopa. Vidim da su kolege poslanici predložile nižu stopu koja bi bila negdje oko 3%. Sada bih postavio pitanje gospodinu Radoviću da li takva jedna inicijativa od kolega poslanika koja se odnosi na smanjenje stope od 5% na 3% će doprinijeti kvalitetnijem poreskom obuhvatu, doprinijeti da svi oni koji kupe takvo motorno vozilo, vazduhoplov ili letilicu će istog trenutka biti stimulisani da izvrše registraciju na svoje ime i na taj način ispune svoju poresku obavezu. Kako ćete vi gledati na taj amandman koji su podnijele kolege poslanici i da li je 3% sasvim dovoljno da se ....
  • Hvala i vama kolega Jeliću. Pet minuta za predstavnika Demokratskog fronta, ovog puta to je kolega potpredsjednik Branko Radulović. Izvolite.
  • Uvažene kolege, ministre, ne znam da li je ovo slučajnost, vaša potreba da izađete ili što sam se samo najavio, ali nadam se da me čuje. Ministre, bez vas nekako nemam inspiraciju jer ste vi ministar najvažniji, po meni, u Vladi Crne Gore. Ministre, slušajte me dobro. Imam veliki problem i mučninu kada dođu ovakve inicijative, iskreno, intimno do kraja vam to kažem. Da vam kažem zašto. Zato što sa druge strane postoji strašna arogancija svih ovih godina na ove inicijative koje su krenule. Ljut sam na sebe zbog te nemoći da vas ubijedim ili promijenim, jer je rezultat te moje nemoći i vaše arogancije velika šteta po Crnu Goru. Ovo je nešto što je jako stručno, što treba raditi sa velikom pažljivošću, što treba analizirati mnogo čega, gledam onamo onaj sat pošto nemam ođe, što treba biti i socijalan i konkurentan i preduzetnički i svaki drugi, s nekim entuzijazmom. Kada smo došli u ovaj parlament, mi smo kao Pokret za promjene, konkretno Nebojša Medojević i ja, napravili cio jedan set zakona o izmjeni poreske politike, koncesije i akcize, pa zajedno to dopunili sa Razvojnom bankom i svim onim rješenjima od nesrećnog KAP-a, Željezare, auto-puta i svega ovoga ostalog. Evo đe smo završili. Svake godine po dvjesta i kusur miliona, a KAP ... reče ushićeno naš premijer, dadosmo kondukteru i marginalcu da nam vodi najsloženiju tehnologiju danas u regionalnom sektoru. Pogledajte ovo ministre. Ovo je sve proširenje dnevnog reda Nebojše Medojevića i mene, 23 inicijative. Sprdali su se i pokušavali da se sprdaju u prethodnom sazivu i onom drugom sazivu pojedinci koji danas to predlažu. Gospodo, toj vašoj sprdnji i aroganciji Đukanovića svake godine smo bili u minus ministre po 50 miliona. Šest godina puta 50 miliona koliko je to? Za to su krivi prije svega Đukanović i Krivokapić i javno i jasno kažem, zato što je Krivokapić imao sluha od Razvojne banke da ... izmjena poreskih zakona, akciza i koncesija, danas bi imali plus 300 miliona u odnosu na to. Tako da ministre, džabe je dolazio Lukšić sa ekipom, džabe je Koviljka Mihajlović najbolja pomoćnica koja je radila u tom Ministarstvu aplaudirala, džabe su pojedini stručnjaci i Vi ste tada bili poslanik zajedno sa mnom, a čini mi se da smo bili ovđe, tapšali ste me po ramenu, ali nijeste pritiskali zeleno svijetlo. E zbog tog zelenog svijetla je ministre 300 miliona manje. Znači, molim vas, ovo su veoma ozbiljne stvari. Ministre, napravićemo ponovo, inovirati cio set zakona. Ukoliko imate odgovornost prema Crnoj Gori, a znam da znate, ukoliko imate političke volje i snage da se oduprete tajkunskim i neoliberalnim konceptima, izvolite podržite to. I to ministre sa akcizama, nemojte da ide niz Moraču, Pivu i ostalim tajkunima italijanskim i crnogorskim ono što je trebala koncesija da bude i lokalnoj samoupravi i državi Crnoj Gori. Jeste li vidjeli šta su napravili BRIKS ? Novu razvojnu banku svjetsku. Pandam MMF-u, Evropskoj banci i Svjetskoj banci. Koliko drvim i pričam da treba nam razvojna banka, 50 milijardi dolara osnivačke prije dva dana, pa ćemo da vidimo Putin-Kinezi, Brazilci, Južnoamerikanci, Južnoafrikanci, Indijci kako će sa onim rastom od 7%, 8% napraviti koncept suprotstavljenim MMF-om. Ministre, za ovo su krivi krivci, ovaj dvojac Đukanović i Krivokapić. Zašto set zakona nije ovo napravljen? Zašto koncesije nijesu napravljene kvalitetno? Očekujem Vas, cijelo ljeto ćemo provesti da ih inoviramo, u jesen da ih usvojimo za dobro Crne Gore. Pokažite da imate političku volju.
  • Hvala Vam gospodine Raduloviću. Zaista racionalno korišćenje vremena u sekundi. Tek nakon završenih uvodnih izlaganja možete komentarisati. Kolega Aleksandar Damjanović ima riječ u ime Kluba SNP-a, neka se pripremi kolega Mladen Bojanić. Izvolite kolega Damjanović.
  • Hvala potpredsjedniče. Ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Dakle, evo prilika da i ovdje malo nastavimo priču koju smo već imali kada smo prije mjesec dana razmatrali ovaj Predlog zakona na Odboru. Naravno, razmatraćemo i amandman koji sam podnio još prije mjesec dana, a koji ide ka intenciji smanjenja poreske stope poreza na promet upotrebljavanih vozila. Dakle, nešto što jeste pokušaj doprinosa da se makar jedan dio tereta u finansijskom smislu skine sa običnih građana koji su, je li tako ministre, glavni kupci upotrebljavanih motornih vozila računajući da ona nova motorna vozila ipak kupuje manjina u Crnoj Gori, odnosno dio državne uprave, odnosno privrede koji to još uvijek može da radi. Nesporeći razloge za predlaganje izmjena i dopuna ovog zakona koji jesu pooštravanje sankcija za izbjegavanje venetiranja prometa i time plaćanja poreza državi u odnosu na zakonsku obavezu i na jasnu definiciju šta je to upotrebljavano motorno vozilo. Samo nekoliko stvari da ovdje podastremo da bi znali o čemu govorimo kada govorimo o ovoj oblasti. Dakle, sad sam upravo pogledao u statističkom godišnjaku da je za pet mjeseci ove godine uvezeno vozila u vrijednosti od 38,4 miliona evra, naravno ima tu i novih vozila, ali ima i ovih polovnih koja se kasnije preprodaju preko već čuvenih placeva. Na godišnjem nivou to bi bila cifra neka koja je veća od 70-80 miliona evra pa sve unazad. Dakle, možemo da izračunamo da smo u Crnoj Gori za 10-15 godina potrošili vjerovatno jednu milijardu evra na vozila. Nova, polovna, ona koja su se preprodavala više puta u državi, to je već sad manje bitno, ali je bitno da je prihod države po ovom osnovu, po osnovu poreza na promet upotrebljavanih vozila za građane koji ovo slušaju, lakše da kažem onaj takozvani famozni prevod, donosio državi negdje oko dva i po do dva miliona i osamsto hiljada tokom protekle godine. Što znači, ako je prosječno auto u Crnoj Gori vrijedno tri do četiri hiljade evra, ako su auta dominantna u odnosu na letilice i na plovila, to znači da je taj promet unutar države sa upotrebljavanim motornim vozilima, odnosno prevod bio negdje u globalu od cirka 50 miliona evra. E sad, naravno to treba upariti sa ovim podacima o uvozu, o broju vozila na placevima, o plaćenom PDV -u, pa možemo neke druge cifre da dobijemo, ali da se mi vratimo na konkretno ove cifre. Kao poslanik sam predložio amandman da evo pomognem građanima Crne Gore. Da sa 5% stope koja važi od 2003. godine ovu stopu smanjimo i mislim da je prava prilika ministre, na 3%. Da to prevedem ovako na narodski jezik. Za onog prosječnog građanina koji sastavlja kraj s krajem, a treba mu neko jeftino vozilo, pa kupi recimo ili hoće da kupi i prevede na sebe "golfa" trojku koji košta 3-4 hiljade evra, njega košta ova obaveza nekih 150-200 evra. Ako se amandman prihvati ta će obaveza koštati 50 ili 60 evra manje što nije zanemarljiva suma i što će, siguran sam, podstaći mnoge građane da prevedu svoje automobile jer ih voze neprevedene, i što će na kraju krajeva rezultirati većim efektom za državu u smislu čak i povećanja prihoda koji su ovdje dati. Vlada mi je odgovorila na sledeći način i to čitam zbog građana Crne Gore. E ovako Vlada odgovara zašto ne prihvata amandman poslanika Damjanovića da građani plaćaju 3% a ne 5% prevod auta: Imajući u vidu da se navedenim amandmanom predlaže smanjenje poreske stope, Vlada smatra da nije prihvatljiv, jer primjena važeće stope do sada nije stvarala poteškoće poreskim obveznicima što dokazuje i činjenica da od donošenja ovog zakona evo 10 godina, je li tako, kod nadležnog Ministarstva nije podnijeta nijedna inicijativa za smanjenje navedene poreske stope. Evo ja sam je podnio nakon 10 godina, pošto je niko nije podnio, jer Vlada kaže da ne pravi poteškoće sem što ljudi plaćaju duplo više nego što bi trebali da plaćaju. Evo ja sam tu inicijativu podnio i, naravno, Vlada kaže da bi se primjenom niže stope od 3% budžetski prihodi smanjili 1,2 miliona evra. A ja vama kažem, sa dobrom kampanjom i sa proaktivnim odnosom Vlade prema građanima, vi ćete podstaći veliki broj građana koji zbog tih 100 evra koji jesu velika para za ljude koji kupuju male, loše automobile, a trebaju da ih kupe da će podstaći da se ovo završava u mnogo većem obimu i da će se ovaj negativni efekat poništiti i da ćemo imati čak i rast ovog prihoda. Naravno, dosledna primjena zakona u dijelu sankcija ovoga što jesu ove izmjene svakako je potrebna i evo još jednom prilika i molba da Vlada još jednom sagleda, ministar je svakako ispred Vlade za to ovlašćen, ovaj amandman i da onu podršku koju je dobio na Odboru oko Predloga zakona, dobije i na plenumu .....
  • Hvala Vam. Mladen Bojanić u ime Pozitivne Crne Gore, a neka se pripremi kolega Andrija Popović, izvolite.
  • Zahvaljujem poštovani potpredsjedniče. Poštovani ministre Žugiću , gospodine Radoviću, Pokušaću da dam puni doprinos racionalnom trošenju vremena. Danas neću ni pet minuta ispuniti, vjerujem ni pola. Što se tiče ovog zakona, mi smo imali raspravu na Odboru za ekonomiju i shvatio sam da ustvari ovim zakonom ostaje gotovo sve isto samo se jasno definiše način oporezivanja upotrebljavanih vozila, plovila i vazduhoplova. Da li je to Zakonom o PDV-u ili je ovim zakonom? Tako da u suštini ništa novo nije donio osim što će u praksi biti jednostavnije za upotrebu, odnosno za korišćenje kod svih organa koji vrše obračun poreza po osnovu ovog zakona. Tako da prevedem to opet na jednostavan rečnik, a evo gospodin Radović je tada to potvrdio, ako sam dobro razumio, da još jedno eto ako ko prati ovu raspravu da mu bude jasno dakle, sva ona lica koja koriste vozilo osnovno sredstvo za obavljanje djelatnosti prilikom prodaje neće se obračunavati novom licu porez, PDV, neće se plaćati taj porez. Dakle, oslobođeni su tog poreza, a svaka druga ... i drugi prometi ići će sa tih 5% za sada. I da iskoristim priliku, s obzirom da neću o amandmanu moći da diskutujem, da apelujem na vas da dobro razmislite i da prihvatite ovaj amandman koji je kolega Damjanović upravo rekao vezano za smanjenje poreske stope sa 5 na 3, jer duboko sam uvjeren da smanjenjem poreske stope s 5 na 3% država ne da će biti oštećena nego naprotiv da će ogroman broj korisnika, znači onih ljudi koji su kupili neki automobil i godinama ga voze na osnovu famoznih punomoćja, iskoristiti to da prijave da konačno plate taj porez naravno manji, i da će sve u svemu kad se sve podvuče i sabere to biti veći prihod za državu Crnu Goru nego da na papiru držimo visoke poreze koje gotovo da niko i ne plaća. Tako da ne bih ništa dalje dužio. Rekao sam i tada, ponoviću, podržaćemo ovaj zakon jer smatramo da je ta odredba koja je unešena bukvalno jedina koja se i mijenja i daje doprinos boljem i jednostavnijem tumačenju ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem.Kolega Bojanić. Izvolite kolega Popović, a neka se pripremi kolega Kalač.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovani predstavnici Vlade, Što se tiče Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica praktično se tiče samo povećanja novčanih kazni i tiče se ove odredbe da se oni moraju u roku od 15 dana od dana kupovine ili sticanja prevesti na novog kupca vozila, plovila, vazduhoplova za koji se državi po tom osnovu plaća porez na promet od 5%. Smatram da je to pozitivan pomak iz više razloga, a i ja bih se pridružio ovome što je rekao gospodin poslanik Bojanić, i mislim da bi trebalo ozbiljno razmisliti o amandmanu koji je predložio poslanik Damjanović da se stopa poreza na promet smanji sa 5 na 3%. Mislim da bi to bila velika dobit za državu. Mi znamo i sami da bezbroj tih automobila pa čak plovila, vazduhoplova, ne znam da li ih ima, vjerovatno ima ovaj dio jedan stanovnika, odnosno ovih naših novokomponovanih bogataša. Teško je doći do podatka koliko ima tih vazduhoplova, jer o onome što sam govorio, postavio sam to pitanje premijeru na poslednjem premijerskom satu. Mi smo svjesni toga da imamo dio stanovnika koji su enormno bogati i naročito čudi naš odnos prema tim enormno bogatim ljudima i na njih se odnosi ona njemačka poslovica "da male lopove vješamo, a pred velikim lopovima skidamo šešir". Ovaj Predlog zakona, odnosno izmjene i dopune kojih ima relativno malo će, mislim, imati potpunu svrhu ako se budu ove izmjene i dopune primjenjivale u praksi. Dakle, tih 15 dana od stupanja na snagu tog ugovornog procesa, ako novčane kazne se budu povećale na ovaj način kako ovdje stoji i puni smisao svemu ovome može dati ovaj predlog amandmana gospodina poslanika Damjanovića. Liberalna partija će svakako podržati i amandman, a podržaće i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovog Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama kolega Popoviću. Izvolite kolega Kalač.
  • Hvala potpredsjedniče Skupštine. Uvaženi ministre, uvaženi pomoćniče ministra, Danas na dnevnom redu imamo jadnu jako ... Zakonom o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica uređeno je plaćanje poreza na promet istih. Kao osnovni razlog za izmjenu važećeg zakona navedena je potreba za bližim definisanjem pojmova. Ovim izmjenama je ustvari unapređena kaznena politika. Intencija Vlade Crne Gore da se stvore uslovi za bolju poresku disciplinu poreskih obveznika u borbi protiv sive ekonomije u ovom slučaju posmatrana samo sa jedne strane, sa strane Vlade. Povećanje propisanog iznosa novčane kazne za prekršaj bez obzira da li je riječ o fizičkom ili pravnom licu nije rješenje ovog problema. Ovaj problem je mnogo složeniji, ali postoji više mogućih rješenja. Povećanje kazni je samo jedno od rješenja ali ne i ono koje daje najbolje rezultate. O stimulativnim mjerama nema ni riječi iako su one mnogo efikasnije. Uvaženi ministre, porez na promet upotrebljavanih motornih vozila je visok. Ta stopa nije visoka sama po sebi ali je izuzetno visoka u odnosu na standard građana. Upravo zbog te visoke poreske stope imamo veliki broj automobila koji se voze po osnovu punomoćja. Automobil promijeni veliki broj vlasnika ali se i dalje vodi na prvog vlasnika. Ovakav način za sobom povlači i druge probleme. Radi ilustracije problema navešću jedan primjer: Porez na promet automobila iznosi 150 eura. Automobil u međuvremenu promijeni pet vlasnika, pet vlasnika plati punomoćje po desetak eura i ukupno dolazimo do cifre od 50 eura. Da je porez iznosio 30 eura prilikom prometa automobila, ako bi automobil pet puta promijenio vlasnika ukupan porez bi iznosio 150 eura. U tom slučaju svi bi vozili automobile na svoje ime, pa bi na taj način bili riješeni i neki drugi problemi kao što su imovinski, bezbjednosni i ostali. Na način na koji se to sada radi prihod od poreza je minimalan. Smanjenjem poreske stope stvorili bi uslove da vlasnici prevedu automobile na svoje ime i uredno plate porez. Nije mali broj slučajeva da je vrijednost automobila približno ista sa cijenom poreza ili je porez prilikom prometa toliki da iznosi bar polovinu cijene auta. Često je tema starost automobila na našim drumovima. Na ovaj način taj prosjek ne možemo popraviti. Slična je situacija i sa uvozom auta. Poreska i carinska stopa su prisutne, da su minimalne razumio bih, ali ovako postavljam pitanje, da li na ovaj način štitimo neku domaću auto-industriju. Ovo je odlična prilika da pitamo šta je sa svim onim automobilima koji su uništeni u požaru na parkingu Uprave policije na Ćemovskom polju? Šta je država prihodovala od ovih 700 automobila koliko je uništeno u požaru? U kojoj je fazi proces obeštećenja vlasnika automobila? Gospodine ministre nije sporno povećanje kazni, ali predstoji veliki obim posla koji treba odraditi prije njihovog povećanja. Drugačiji redosled dao bi više efekta. Daću podršku amandmanu uvaženog poslanika Damjanovića za smanjenje poreske stope sa 5 na 3% iako bi moj prijedlog bio da ta poreska stopa bude fiksna, ali u određenom rasponu prema starosti automobila. Hvala.
  • Hvala i Vama kolega Kalač. Ministre da li želite da komentarišete? Nadah se, džabe mi je nada. Izvolite kolega Jelić, je li tako? Jeste. Pešić. Izvolite kolega Pešić.
  • Zahvaljujem uvaženi profesore Radulović. Poštovane kolege, Uvažavanje posebno za ministra Žugića i gospodina Radovića. Dakle postoje razlozi kada se jedan relativno mali zakon, a čine ga 13 članova, mijenja ili se vrši njegova dopuna. U slučaju Zakona o porezu na promet upotrebljivanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica dva su osnovna razloga za njegovu izmjenu. Prvi, jer je nastala potreba bližeg definisanja pojma upotrebljivanog motornog vozila, plovnog objekta itd. Imajući u vidu da je poreski tretman navedenih proizvoda u praksi izazvao dosta nedoumica, da li se oporezivanje ove vrste prometa ove vrste vrši shodno ovom zakonu ili Zakonu o porezu na dodatu vrijednost. Drugi razlog, jer se ovim izmjenama unapređuje kaznena politika i stvaraju uslovi za bolju poresku disciplinu poreskih obveznika, što predstavlja zalaganje Vlade Crne Gore i njenih nadležnih organa u borbi protiv sive ekonomije. Inače definicija za upotrebljivano motorno vozilo, plovni objekat, vazduhoplov i letilice, putničko motorno vozilo ili drugo motorno vozilo, plovni objekat, vazduhoplov ili letilica koja je najmanje jednom registrovana u Crnoj Gori u skladu sa posebnim zakonom i za koje prodavac, odnosno prenosilac nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom nabavke. Kaznene odredbe su posebno izmijenjene u odnosu na odgovorno lice u pravnom licu, gdje raspon novčane kazne iznosi od 300 eura do 2000 eura u slučaju da pravno lice nadležnom poreskom organu ne prijavi nastanak poreske obaveze. Podsjetiću da je ranije novčana kazna po ovom osnovu kretala se u rasponu od 55 eura do 550 eura. Dakle, uvećanje novčane kazne za recimo šest stotina posto i za blizu četiri stotine. Ne sumnjam da je Vlada, odnosno predstavnici Ministarstva finansija pažljivo analizirali efekte dosadašnje kaznene politike u osnovnom zakonu iz čega je proizašao i predlog za povećanje propisanog iznosa novčane kazne za prekršaje koji se odnose na neprijavljivanje poreske obaveze i ne plaćanje poreske obaveze u propisanom roku. Međutim, ako bi nam gospodin Radović saopštio podatke o broju podnesenih prijava po prekršajima iz oba osnova, kao i o iznosu obračunatih ali i naplaćenih novčanih sredstava onda bi lakše mogli da se uvjerimo da je unapređenje kaznene politike bilo nužno za bolju poresku disciplinu poreskih obveznika. Kada su upotrebljivana vozila u pitanju, u prvom redu motorna vozila, želim da istaknem da je prosječna starost tih vozila koja se koriste u Crnoj Gori visoka. Tako dakle, prosječna starost putničkih automobila je 14 godina, kombi vozila 15, autobusa 15 itd. Dok je prosječna starost putničkih automobila u Evropskoj uniji 8,3 godine. Istovremeno, stepen motorizacije, broj putničkih vozila na 1000 stanovnika je kod nas 279 što je unutar bivše SFRJ, odmah iza Slovenije i Hrvatske, a veći je u odnosu na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Na nivou Evropske unije stepen motori zacije iznosi 477. Ovo nam govori da i pored starosti motornih vozila koja se upotrebljavaju kod nas ipak držimo korak sa najbolje pozicioniranim državama regiona sa kojima se uglavnom upoređujemo po brojnim pitanjima. Da se vratim Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljivanih motornih vozila, plovnih vozila, vazduhoplova i letilica. Isti je bio na razmatranju na matičnom Odboru gdje je većinom glasova predložen Skupštini na usvajanje. Očekujem da će tako biti i prilikom glasanja na plenumu, a ja ću ga naravno podržati. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Pešić. Evo sad ministar kaže, sjetio se, htio je da sa mnom polemiše. Ne može ministre, gotovo. Kad sam Vas zvao nijeste htjeli, naknadna pamet se u Crnoj Gori ne cijeni. Izvolite kolega Damjanoviću, pa kolega Tuponja, a Vi se naoštrite kolega Pešiću.
  • Hvala Vam potpredsjedniče. Dakle, kolega Pešiću Vi ste odprilike dali neke interesantne podatke vezane za broj starosti automobila koji se voze u Crnoj Gori što nas svrstava u napredne zemlje, na žalost samo po tom osnovu i upravo je sada prilika da evo ovdje možda i u ime DPS a iznesete vaš stav, ako već to možete sada, a ako ne svakako u raspravi na Odboru koja će da uslijedi o tome da li dajete podršku amandmanu koji sam podnio da se stopa poreza sa 5% koja važi od 2003. godine smanji na 3% uz istovremenu zahvalnost i kolegi Kalaču iz Bošnjačke stranke, kolegi Popoviću i naravno kolegi Bojaniću koji su dali podršku amandmanu, a svi smo dali uslovnu podršku ovom Predlogu zakona u zavisnosti od toga kakva će biti sudbina amandmana. I kada već govorimo o tome, hajde da zaokružimo do kraja ovu stvar. Kada je Vlada odbila, kažem u ovoj fazi, da prihvati predloženi amandman, jer kaže da bi izazvao štetu od 1,2 miliona za budžet, ja kažem da bi izazvala korist ako bi pametnom kampanjom podstakli građane da izvrše prevod auta, pa možda i kroz neki poreski kredit, je li tako? Jedna stvar je ostala ovdje veoma interesantna. Ovdje imam ispred sebe Uredbu o oslobađanju od plaćanja poreza na promet upotrebljavanih vozila koje je donešeno u vremenu referenduma. Kada je Vlada Uredbom obesnažila ovaj važeći zakon i tada i za dva mjeseca oslobodila sve u aprilu i u maju uoči referenduma da plaćaju porez, i napravila štetu od 800 hiljada evra manje prihoda te godine u odnosu na 2007. godinu. Ko je za to odgovoran? E hajde da tako ne radimo pomoću uredbi, a sve se može kad se hoće je li tako, pa i da se ukida porez koji je zakonom definisan sa nekom uredbom od strane iste ove Vlade kontinuiteta. Evo da još jednom apelujem da na sistemski način ovo riješimo, da ovaj Predlog zakona svakako konsezusom podržimo, a da Vlada ima malo sluha da prihvati amandman i da smanjimo za građane obavezu od 5% na 3%. Hvala vam.
  • Hvala i Vama kolega. Izvolite kolega Pešić.
  • Ono što su činjenice, od njih se ne može pobjeći. Vi ste to prihvatili tako što ste meni dali za pravo da govorim tačne podatke kada se upoređujemo po starosti vozila sa zemljama bivše Jugoslavije. I ono što je dobro, vozila su, mislim što nije dobro, motorna vozila sa starosti prosjekom posebno putničko 14 godina, a nijesu dobra posebno sa stanovišta bezbjednosti jer znamo da vozilo od 14 godina ne može da bude dovoljno sigurno u saobraćaju. Isto tako pored toga i loša stavka je zato što ta vozila kada se koriste zbog emisije izduvnih gasova, takođe štete našoj atmosferi, ali opet kada se uporedimo sa ostalim zemljama našeg regiona vidimo da smo tu korak ispred drugih, posebno u odnosu na recimo ove zemlje koje sam ja kazao, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Kada ste već kod predloga Vašeg amandmana za smanjenje poreza sa 5% na 3% koliko sam shvatio, ja taj Vaš amandman imam ovdje i pošto nijesam niti član Odbora za finanisje, ekonomiju i budžet, a prvenstveno što je ovdje rasprava u načelu nije u pojedinostima, ja ću svoj stav zadržati tamo gdje bude trebalo, a nadam se da će gospodin Žugić, ministar finansija, dati odgovor i svoje mišljenje. Hvala.
  • Hvala i Vama kolega Pešić. Izvolite kolega Tuponja, do dva minuta, komentar.
  • Zahvaljujem uvaženi potpredsjedniče. Uvaženi kolega Pešiću, poštovana Skupštino, poštovani ministre Žugiću, Kolega Pešiću Vaše izlaganje ću komentarisati iako se moj komentar odnosi i na više kolega koji su izlagali prije Vas, a radi se praktično o tome, nije sporna izmjena ovog zakona, jer ona u suštini zapravo samo u svom prvom dijelu precizira neke stvari koje u prošlom zakonu nisu bile dovoljno dobro definisane i to je u redu, to je za podržat. Ono što je sporno to je postojanje ovog zakona. Zašto ovaj zakon uopšte treba da postoji i da se odnosi na fizička lica? Zašto ja kao fizičko lice ukoliko prodam svoj stari auto kolegi Damjanoviću 5% od toga kupoprodajnog ugovora treba da uzme država? Ovakav zakon u jednoj uređenoj Njemačkoj ne postoji. Znači, vi kao fizičko lice, kada prodate svoj auto drugoj osobi vi ne plaćate nikakav porez. Platite administrativnu taksu da se to vozilo prepiše na drugu osobu i time je stvar završena. Dakle, amandman koji je kolega Damjanović podnio naravno da ću podržati, s tim ja bih ga još podržao kada bi on glasio da ova poreska stopa umjesto sa 5 na 3 treba da bude spuštena sa 5 na 0%. Ovo je prva faza, prvi korak pa ćemo vidjeti u drugom koraku. Drugi dio zakona se odnosi na pooštravanje kazni ovog zakona, a ovaj zakon je vjerovatno zakon koji između svih ostalih drugih zakona koji se ne poštuju u Crnoj Gori ... konkurencije je zakon koji se najviše ne poštuje i znamo de se u Crnoj Gori praktično svaka kupoprodaja automobila između fizičkih lica završava tako što se on i dalje vozi na ime onog koji je...
  • Hvala kolega Tuponja. Da li želite kolega Pešiću? Izvolite.
  • Uvaženi kolega Tuponja, Njemačka je nama jako bliska zemlja, posebno što imamo dosta stvari da se ugledamo na nju, pa i njihove zakone. U ovom momentu je stvarnost u Crnoj Gori i smatram da će možda u nekoj sledećoj iteraciji biti izmjena i ovog zakona i možda se, kada budemo mi još srećnija i uspješnija zemlja, možda ukinemo, ne smanjimo sa pet na tri, nego se ukine i taj porez. Pazite, 2,8 miliona koliko je prihodovala naša zemlja u 2013. godini po ovom osnovu nisu mala sredstva, to je čini mi se, jedan promil od ukupnog državnog budžeta Crne Gore. Toliko o tome. Što se tiče druge vaše priče, vi ste na početku kazali da nemate potrebe da polemišete sa mnom. Nisam ni prepoznao polemiku, tako da ću iskoristiti vrijeme i završiti ovaj odgovor sa ovim. Hvala vam.
  • Polemika može biti i stručna i konstruktivna, tako da je uvijek i poželjna takva. Kolega Stanišiću, imate višak energije pa je iskoristite pravilno. Izvolite ministre. Završna riječ do pet minuta.
  • Zahvaljujem profesore Raduloviću, zahvaljujem se svim poslanicima koji su komentarisali, i izvinjavam se što nijesam iskoristio pravo na komentar na vašu diskusiju, ali iskoristiću dio svog vremena u završnoj riječi da vam dam svoj komentar, samo u smislu da izbjegnemo ocjene koje se odnose na to da mi sa ove strane, uslovno rečeno, imamo aroganciju prema onome što je zdrav kompromis i adekvatan predlog i koji u funkciji nečega što znači veći stepen održivosti, prije svega, javnih finansija i u funkciji onoga što znači liječenje svih slabosti koje imaju finansije, bilo to da je riječ o deficitu, bilo da je riječ o nivou javnog duga, bilo da je riječ o njegovoj dinamici ili da je to riječ o monetarnim ranjivostima koje se odnose na visinu kamatnih stopa. Imali smo priliku nedavno u Parlamentu, nijesam bio tu, da čujemo da smo imali predloge za uređenje nivoa kamatnih stopa, posebno onih kamatnih stopa koje definišemo kao zelenaške kamatne stope. To jeste bila preporuka Centralne banke Ministarstvu finansija i jeste bio predlog u ovom visokom domu ovdje da se ograniče kamatne stope, ali samo bih zamolio prije nego što krenemo u taj proces, u proces definisanja šta je to shodno Zakonu o obligacionim odnosima, kamatna stopa koju možemo tretirati kao zelenaškom šta je to što je taj nivo, ali na bazi analize koju dominantno i prije svih mora dati upravo Centralna banka, pa na bazi takve analize da se odredimo i da vidimo da li imamo pravo i u kojoj mjeri da sublimiramo, odnosno ograničimo nivoe kamatnih stopa, odnosno da podstaknemo aktivnost banaka bilo kroz razvojni fond. Profesore mi smo na tu temu pričali više puta. Da li je u pitanju da se proširi nadležnost fonda za razvoj i naći adekvatne izvore finansiranja sa nižim kamatnim stopama, a izbjeći rizike depozita koji se kod banaka svako imaju implementirati ili ići u banku za razvoj. To je pitanje za malo širu diskusiju i dublju analizu. Kada je u pitanju set poreskih zakona, želim da vas izvijestim da će Vlada ove godine do kraja septembra mjeseca donijeti strategiju fiskalne politike, u kojoj ćemo definisati osnovne pravce fiskalne održivosti ali ne samo u finkciji smanjenja poreskih stopa koje ćemo najaviti i posebno ne terete koji ugrožavaju biznis već i u funkciji olakšanja poslovanja privrednim subjektima. Dakle, ukoliko ne oporavimo realnu ekonomiju izvjesno da nećemo imati oporavak niti monetarne niti fiskalne ekonomije. Radimo na tome da smanjimo sve terete koji se odnose upravo na nova zaduženja i moja poruka je potpuno jasna, ne možemo kreirati novu potrošnju na bazi novog duga. Nezavisno na koji dio se odnosi, izuzev razvojne komponente koja generiše veće stope rasta. Tu poruku moramo, čini mi se, svi da poštujemo i da radimo na onome što se definiše kao održivost javnih finansija. Upravo ovaj Predlog izmjena i dopuna zakona koji se ne odnosi samo na motorna vozila već i na plovne objekte, na vazduhoplove, na letjelice se tretira poreskom stopom koja je do sada važila. Samo ne znam, da mi gospodin Damjanović objasni malo bliže, šta to znači pametna kampanja. Hajmo da uradimo tu kampanju nakon ovoga, da damo šansu nižoj stopi da vidimo nakon godinu dana je li povećan prihod po tom osnovu, a nijesam ubijeđen u to, jer i milion i 200 hiljada eura, koliko se može umanjiti osnovica, a tvrdim ako godišnje trošimo 80 miliona na uvoz vozila, da je smiješno niska poreska stopa koju "namećemo" građanima da plate svoj promet vozila. Nijesam siguran da će tri procenta u odnosu na pet dati podsticaj legalnijem poslovanju, a da se neće desiti ovlašćenja ovo o čemu je govorio gospodin Kalač, po 10 eura ovlašćenje pa ja vozim godinu dana , onda pozajmim ličnu kartu registrujem vozilo i po istom kursu i dalje idemo. Dakle, ne vidim razloge. Ako me ubijedite u to spreman sam da uradimo to olakšanje, ali nijesam siguran da ćemo uspjeti, jer ako mi radimo na tome da fiskalnu politiku vodimo na način smanjivanja poreskih stopa ugrožavajući osnovne poreske funkcije, odnosno funkcije države, sasvim je izvjesno da nam građani neće biti u boljoj poziciji pa makar i dalje ...
  • Hvala ministre. Veoma mi je žao to što se niste javili kada smo imali priliku i vi, a i mi da odgovorimo. Ovo je u normalnim parlamentima ili boljim državama 80% priče. Ministre nadam se da će biti tehnička Vlada na jesen pa ćete Vi zajedno sa kolegom Damjanovićem i sa mnom napraviti novu poresku politiku u normalnoj državi Crnoj Gori. Kolege, konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Idemo dalje sa sledećom tačkom dnevnog reda koja je naslovljena Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Radoje Žugić, ministar finansija i magistar Ana Krsmanović, pomoćnica ministra, koju još ne vidimo, ali je očekujemo. Izvjestioci odbora su Željko Aprcović, Zakonodavnog odbora i doktor Filip Vuković, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi dopunsko obrazloženje? Ministre izvolite.
  • Zahvaljujem profesore Raduloviću, još jednom poštovani poslanice i poslanici, Fiskalna politika i upravljanje javnim finansijama utiče na kvalitet usluga koje pruža država. Upravo ono što smo malo prije imali u vezi sa drugim zakonom za koji je završena rasprava, takođe utiče na životni standard, povjerenje investitora, ekonomske perfomanse, razvoj i rast ekonomije. Potreba za dobrim finansijskim upravljanjem u javnom sektoru nije nova, niti se javila sa globalnom finansijskom krizom i krizom javnih finansija sa kojom se suočava veliki broj zemalja u svijetu, ali je globalna ekonomska kriza i godine nakon nje naglasila potrebu za boljim finansijskim upravljanjem u javnom sektoru. Problemi sa kojima se suočava većina zemalja u Evropi, a i u svijetu, a koji se tiču javnog duga, kriznih budžeta, antikriznih mjera i mjera štednje su posledica, između ostalog, nedostatka u kvalitetu finansijskog upravljanja u javnom sektoru. Suština dobrog finansijskog upravljanja u javnom sektoru je prilagođavanje nivoa potrošnje izvorima prihoda, odnosno da još jednom ponovimo, ne možemo trošiti nezarađeno, niti možemo finansirati tekuću potrošnju iz novog zaduživanja. Mislim da smo u tom dijelu saglasni, odnosno imamo jednoglasnost. Kao i efikasno, efektivno trošenje tj. postizanje vrijednosti za novac poreskih obveznika i kontinuirano trošenje, odnosno unapređenje životnog standarda. Potreba za unapređenjem finansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u Crnoj Gori je prepoznata i već se vide efekti promjena koji se ogledaju u odgovornoj fiskalnoj politici i politici javne potrošnje. Srednjeročna fiskalna politika je usmjerena na dalje unapređenje finansijskog upravljanja, unapređenje fiskalne pozicije i povećanje efikasnosti državne administracije. Tokom prethodnih godina Ministarstvo finansi ja je u saradnji sa insiticijama u javnom sektoru Crne Gore preduzela aktivnosti na koordinaciji, uspostavljanju i implementaciji sistema unutrašnjih finansijskih kontrola u institucijama javnog sektora i na tom polju ostvarilo napredak. U okrivu Ministarstva finansija direktorat za centralnu harmonizaciju u periodu donošenja zakona u 2008.godini se fokusirao na zaokruživanje zakonskog okvira, podizanje svijesti i podršku institucijama u javnom sektoru, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, procesu unapređenje finansijskog upravljanja sistema kontrole kao i unutrašnje revizije. Kao efekat zajedničkih napora 95% ukupne javne potrošnje ili institucije koje čine 95% javne potrošnje u Crnoj Gori su pokrivene funkciom unutrašnje revizije bilo preko osnivanja sopstevne jedinice, bilo preko delegiranja ovih poslova na one jedinice koje imaju svoju unutrašnu reviziju. Na drugoj strani preko 90% budžeta ili institucija potrošnja čini preko 90% su unaprijedile finansijsko upravljanje i eks ante kontrolu trošenja sredstava. Međurim, uprkos značajnom napretku na uvođenju kontakta decentralizovanih unutrašnjih finansijskih kontrola i značajnom povećanju broja revizora prema objavljenim oglasima na kojima nije bilo prijavljenih kandidata jasno je da postoje limi ti u angažovanju unutrašnjih revizora. Upravo je i jedna od sugestija kolega iz Evropske komisije bila da se olakša angažman unutrašnjih revizora i da se kapaciteti grade postepeno kroz uspostavljanje programa obuke, budući da nema u dovoljnoj mjeri znanja i vještina na današnjem tržištu. Osim navedenog, veliki broj manjih institucija nije obezbijedilo pokrivenost funkcijom unutrašnje revizije djelimično i zbog nedostatka kapaciteta uspostavljenih jedinica za reviziju. U cilju daljeg unapređenja sistema unutrašnjih finansijskih kontrola jasnijeg definisanja odgovornosti kao i daljem usklađivanju sa zahtjevima Evropske unije je predložen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru. Ovim zakonom se efikasnije uspostavljaju sistemi kontrola u javnom sektoru i osiguraće se da javnim sredstvima, kako nacionalnim tako i sredstvima EU, dobro upravlja kao i da se troškovi kontrolišu na efikasan način. Predlog je usklađen sa zahtjevima Evropske komisije što omogućava dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa propisima Evropske unije. Ovim zakonom olakšava se i zapošljavanje unutrašnjih revizora, što je jedna od obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Žugiću, uz jednu pohvalu što ističete ...dvije kovanice to da nećemo unučad više zaduživati, drugo da su ovo pare građana Crne Gore, a ne vaše ili moje. Više zaduživati, kolega Labudovću, slušajte i mene ne samo... Idemo na kolge iz našeg Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Prvi je na redu kolega Jelić, pa onda Đukanović, pa Damjanović.
  • Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, ministre Žugiću, gospođo Krsmanović, Danas razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru. Ministar je u svom uvodnom izlaganju saopštio značaj ovog zakona. Ono što bih želio da saopštim jeste da će ovaj zakon biti korak naprijed za reformu javnih finansija, naročito u oblasti revizije. Dakle, korak naprijed u sistemu javnih revizija. Takođe, ovim se zakonom vrši pavno tehničko poboljšanje u pogledu sprovođenja planiranih aktivnsti u uspostavljanju i razvoju sistema finansijskog upravljanja u javnom sektoru. Od 2008. godine mi smo imali prkatično dva puta mijenjanje ovog zakona, jer osnovni zakon je na snagu od 2008.godine i ovo je treći put da vršimo izmjene i dopune ovog zakona. Kao što smo čuli postoje određeni limiti u implementaciji ovog i prethodnog zakona, prije svega, je problem u kadru. Dakle, u Crnoj Gori teško se dolazi do kadra, tj. do revizora, naročito revizora u javnom sektoru. Zašto je to tako, da li naš obrazovni sistem dovoljno ne fabrikuje, da tako kažem, ili obrazuje ovaj kadar ili je to možda slaba konkurencija ili možda postoji nedovoljno finansijskih sredstavas kako bi se ovaj kadar platio u javnom sektoru. Svjedoci smo da se često dešava da se iz javnog sektora revizori koji znaju svoj posao sele u komercijalne revizije, postoje komercijalni revizori, na taj način što mogu mnogo više da zarade nego u javnom sektoru. Sad treba postaviti pitanje kako stimulisati ljude da rade u javnom sektoru. Ovdje su postavljena određena rješenja kako bi se ovi limiti spriječili i kako bi se na neki način stimulisalo dovođenje kvalitetnog kadra u sistemu javnih finansija. Odredbama člana ovog zakona predviđeno je smanjenje broja godina radnog iskustva kao uslova za obavljanje poslova unutrašnje revizije, takođe priznaje se sertifikat ovlašćenog unutrašnjeg revizora u javnom sektoru prema odgovarajućim međunarodnim ili drugom programu u skladu sa posebnim propisom koji je ekvivalentan programu utvrđenim zakonom i vrši utvrđivanje koordinacije aktivnosti jedinica za unutrašnju reviziju u subjektima javnog sektora na sprovođenju horizontalne revizije nacionalnih sredstava kao i revizije Evropskih fondova. Takođe, bilo je različitih mišljenja u samom Odboru za ekonomiju, budžet i finansije kad smo raspravljali u vezi ovakvih predloga zakona, naročito oko smanjenja broja godina radnog iskustva, da li to može biti ograničavajući faktor, da na neki način ljudi koji nemaju potrebno iskustvo uđu u sistem unutrašnjih javnih kontrola. Međutim, smatramo da je to način da im se da šansa da u predviđenom roku ispune sve zakonom predviđene obaveze kako bi stekli sertifikat i na taj način uključili se u sistem ovlašćenog unutrašnjeg revizora, tj. na način da mogu vršiti finansijske kontrole u javnom sektoru. Takođe, ovim se zakonom predviđa da i opštine u Cnoj Gori imaju obavezu da uspostave sistem unutrašnje revizije. Sada se postavlja pitanje da li u sve opštine imaju ovaj unutrašnje revizije, jer tamo je jedan od zakonskih rješenja da opštine koje imaju više od 10 000 stanovnika imaju i unutrašnju reviziju, tj. dužne su da uspostave ovu organizacionu jedinicu. Sada se postavlja pitanje da li sve, gospođo Krsmanović, opštine u Crnoj Gori imaju unutrašnju organizacionu jedinicu koja se bavi ovim stvarima, ako nemaju - zašto nemaju i kakvi su planovi za uspostavljanje unutrašnjih revizija na lokalnom nivou? Smatramo da je to veoma značajan segment javnih finansija koje treba, takođe, obuhvatiti.
  • Hvala i Vama, kolega Jeliću. Izvolite, kolega Đukanoviću.
  • Gosdpodine potpredsjedniče, gospođo Krsmanović, poštovani građani Crne Gore, Ovaj Predlog zakona smatram da je samo jedan pokušaj Ministarstva finansija da uvede neku kontrolu u javnim finansijama. Jednostavno mislim da je ovo za Crnu Goru neprimjenjivo i samim izmjenama ovog zakona neposredno priznajete da se to ne može realizovati. Samo želim radi građana da pročitam član 8. Ovom odredbom se predlaže sledeće: Smanjenje godina radnog iskustva kao uslov za obavljanje poslova unutrašnje revizije i mogućnost zasnivanja radnog odnosa na poslovima unutrašnje revizije i bez položenog ispita za ovlašćenog unutrašnjeg revizora. Ova dva stava su dovoljno jasna da Ministarstvo uopšte nema viziju kako da vrši reviziju, kako može neko da vrši reviziju, a ne može, nema položen ispit. Navodite vi u ovom stavu da za godinu dana od dana raspoređivanja na radno mjesto unutrašnjeg revizora on mora da položi ispit, a šta će da radi godinu dana do tada. Crna Gora je sasvim trebala drugi koncept da napravi. Nije javni sektor u Crnoj Gori ogroman, ovo može da primjenjuje se u javnim sektorima koji imaju ogromnu administraciju gdje su države sa deset miliona i više stanovnika, ajde da spustimo i na pet miliona i više, ali ne za Crnu Goru. Zbog čega se nije išlo na opciju da se ojačaju službe pri državnoj revizorskoj instituciji i gdje će ti revizori koji treba da vrše kontrolu javnih finansija bolje da nauče zanat nego u državnoj revizorskoj instituciji? Šta ako to javno preduzeće, taj javni sektor nema nikog ko će da nauči ovog revizora. Mislite da on samo na osnovu potencijalno za godinu dana dobijenog sertifikata je sposoban da radi to ti ljudi koji znaju da rade revizije oni su izuzetno plaćeni u bankama u jakim kompanijama i niko neće doći da radi u ovom javnom sektoru za platu od 500 evra ko to zna, ko to zna. Problem je znači što nijeste se okrenuli sasvim drukčije da jačate državnu revizorsku instituciju, da pri DRI-u osnujete određene službe tamo bi mogli da nauče od ljudi koji su već kvalifikovani da obavljaju taj posao. Druga stvar, koja je isto mislim strateški promašaj. Da li Vi mislite da neko može objektivno da obavlja reviziju određenog dijela javnog sektora ukoliko ga zapošljava direktor kome on treba da vrši reviziju? Tu ne može biti govora o objektivnosti, to je taj sudar. Znači, dvije stvari. Imate nepouzdan, neću da kažem nepouzdane ljude u smislu znanja, imate to da mogu iskusni ljudi da rade i broj dva treba taj unutrašnji revizor da vrši reviziju onoga ko ga je zaposlio. To je nemoguće, to je nerealno. Prema tome, treba totalno koncept da promijenite, ako su namjere finansijsko upravljanje. Finansijsko upravljanje može samo da proistekne iz kvalitetnih revizija, odnosno kvalitetnih revizija troškova tog javnog sektora, jedini je način da jačate državnu revizorsku instituciju, i ne treba nikome, nikome ne treba pečat tog unutrašnjeg revizora da znači da je njegov poslovanje dobro iznad tog unutrašnjeg revizora doće ponovo Državna revizorska institucija. Mislim da ste malo u želji da pokažete zabrinutost za trošenje novca poreskih obaveznika napravili grešku i da to treba da ispravite. Bolje da se posvetite za finansijski ojačate Državnu revizorsku instituciju nego da ostanete na ovome. Nijesam bez veze rekao na početku da je ovo samo pokušaj i bolje da ostane na pokušaju nego da bude jedan propali eksperiment, a biće propali eksperiment ako se ovo realizuje. Kako ćete u malim opštinama naći unutrašnje revezirore, eto opštine preko deset hiljada , ili 12,13 hiljada stanovnika. Ko će ih naučiti, ko će da dođe da radi za toliki novac? Nemoguće. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega Đukanoviću. Sada ima riječ kolega Damjanović, i poslednji u prvom uvodnom je kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem se potpredsjedniče, ministre i gospođo Krsmanović. Dakle, činjenicom da evo treći put nakon 11-te i 12-te pokušavamo da upodobimo je li tako sam zakon onome što je realnost u Crnoj Gori, govorimo ustvari da imamo problem sa definisanjem, uspostavljanjem unutrašnje revizije kao nešto što bi trebalo da sprečava, odnosno onemogućava probleme u javnim finansijama, odnosno u vršenju poslova u javnim finansijama i nešto što bi trebalo da olakša posao drugim organima poput Državne revizorske institucije, komercijalnih revizija da sa dobrom unutrašnjom revizijom mi faktički nema ni potrebe da budemo revidirani od strane drugih revizija, odnosno da nemamo tako loš izvještaj kao što imamo. Ali evo prije nego što kažem nešto o meritumu samog zakona, ministre nastavićemo, naravno, priču na matičnom odboru vezano za onu priču oko poreza na promet upotrebljavanih vozila, kažete kampanju prema građanima. Ja samo kažem razmislimo imamo li negdje prostora i kroz poresku politiku prema uvozu skupih, luksuznih automobila povećamo dakle te poreze, pa od onih koji zaista imaju novca da kupuju auta po 100-200 hiljada ili 50 hiljada evra plate za ove građane koji kupuju polovne automobile. Da ne govorim o činjenici i neka se to ovdje sada javno zna jer kao poslanik volim sve ovdje javno da kažem da nije bio zalud trud kolege iz DPS-a za predložena tri zakona koji su danas ušli u dnevni red, jer u ovom Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica koji se bavi igrama na sreću ima jedna mala, prelazna i završna odredba, a to je da se ona stopa od 15% koja je uvedena prije vremena povećava u 15. godini. Eto i tu prostora da se, ako taj zakon prođe i ta stopa ostane na snazi od 15 a ne od devet posto, da se naprave neki viškovi, a ne ovi minornih milion i po evra je li tako kako to neko reče ovdje bude na teret građanima koji nemaju baš takvu sposobnost da to plate kao što neko ima. Dakle, u odnosu na sam ovaj predlog zakona nekoli stvari. Vi ste gospođo Krsmanović i ministre naravno ne Vi personalno, ali dva puta mijenjali uredbu o uspostavljanju unutrašnje revizije javnog sektora. Prva je bila iz 2009. godine. Po njoj gotovo ništa nije bilo urađeno i ako je donijeto ona van zakonskih predviđenog roka, pa smo dobili novu iz oktobra 2012. godine, gdje smo definisali one jedinice budžetske koje obavezno moraju da imaju reviziju i naravno opštine. Mi to dobro znamo nijesu svi i zvršili ovu obavezu i možemo da govorimo jesu li razlozi objektivne ili subjektivne prirode i nećemo ovdje da kritikujemo nekoga ko zaista nije mogao da nađe dobrog internog revizora sa referencama i da ga zaposli. Mislim da i Parlament ima taj problem sa zapošljavanjem odgovorne i stručne osobe i možda je to zaista prilika kao što je kolega Đukanović rekao da sagledamo da li je Crna Gora sa svojim kadrovima i uz konkurenciju komercijalne revizije gdje rade revizori sa nekoliko hiljada evra platom, sposobna da zaposli interne revizore koji imaju ista znanja, ali će raditi za deset puta manju platu. Nekad smo mi imali ministre Vi to dobro znate, takozvanu budžetsku inspekciju i radila je ta budžeska inspekcija dobro svoj posao onih 80-tih godina kada se gradilo i radilo u ovoj državi kada nije bilo ni ovoliko sive ekonomije, ni šverca. Dakle, nešto je funkcionisalo, sada smo otišli čini mi se preambiciozno 2008.godine da bi možda i dobili neki štrik od Evropske komisije, možda da bi se prilagodili je li tom nekom evropskom okviru sa ovim decentralizovanim modelom, koji nam u praksi stvara probleme. Ja ovdje imam tekst iz vašeg godišnjaka, mislim da ga gospođa Roćenović potpisala odnosno dala, gdje se daju i podaci o tome koliko smo zaposlili internih revizora itd,itd koliko je jedinica izvršilo svoju zakonsku obavezu to nije ... Na žalost i jasno je da na tržištu Crne Gore nemamo ovakvog kvalifikovanog kadra i onda idemo na izmjene zakona koji relaksiraju uslove za obavljanje ovih poslova koji čak uvodi novinu da i one osobe koje nemaju položeni ispit to mogu da rade uslovno, eto ako u narednu godinu dana polože. Naravno da kada se neko zaposli u nekoj državnoj firmi i radi godinu dana misli da će se veoma lako steći uslovi da on položi taj ispit, jer nekako mi ne ide u glavu da će ta osoba koja je radila godinu dana past na ispitu nakon godine, a učila se poslu baveći se internom revizijom državnog organa. Tako da možda jeste prilika uz ove zakonske izmjene koje jesu da kažem svrsishodne i koje nema razloga da se ne podrže da se razmisli gdje smo sa uspostavljanjem interne revizije i ima li mogućnost da se ovaj sistem malo drugačije definiše. I kolega Žugiću, možda je ovdje i prilika kada govorimo o internoj reviziji i reviziji uopšte da nam kažete šta se dešava sa revizorskim tijelom, znamo da je tamo direktor razriješen zbog kako kažete neprofesionalnog obavljanja dužnosti …
  • Hvala kolega Damjanoviću, dva mišljenja, ovaj čuli smo tri. Očito da je to pitanje i postdiplomskih studija na Ekonomskom fakultetu i nešto što znači javni sektor i zapošljavanje da bude objektivno, da ljudi završe to a da nemaju posao. Može se tako nešto desiti i da ih stimulišemo kroz novac. Izvolite kolega Bojaniću.
  • Dakle, čuli ste nekoliko teza vezano za zakon koji je pred nama. Prvo, čuo sam neke komentare da neće biti više zaduživanja. Bojim se da to nema veze sa ovim zakonom jer zna se ko u Crnoj Gori donosi odluku o zaduživanju desetine miliona, stotine miliona garancija i zaduživanja, a najmanje se tu pitaju interni revizori, tako da j se ne nadamo da će bilo kakvim internim revizorima to spriječiti znamo "gdje i u kom grmu leži zec" i ko je glavni krivac za enormne i visoke dugove Crne Gore. Druga stvar, čujemo da je problem da je ovaj zakon maltene donešen zato što nemamo kadra u administraciji. Zar to nije porazno gospodine ministre? Imamo 40 50 hiljada ljudi zaposlenih u javnoj administraciji, ne znamo nikad tačan broj ali tu negdje i da mi nemamo osposobljenog kadra koji može da odgovori ovim zadacima, ili je to poraz obrazovnog Sistema, ili je možda sa druge strane upravo i želja izvršne vlasti da nema ljude stručne, sposobne i nezavisne da ih kontroliše u trošenju novca. Prije bih rekao da je ovo drugo i da se svjesno radilo da bude kako je i do sada bilo da niko njih ne kontroliše. Rekli ste da, čuo sam da je korak naprijed ovaj zakon, ja sam potpuno suprotnog mišljenja i mislim da je korak nazad. Da je postojeći zakon bolji u dijelu interne revizije nego što je ovaj, a reći ću Vam i zašto. Dva osnovna uslova mora da ispuni svaki revizor bio interni, eksterni, državni kako god. Mora da budi stručan i mora da bude nezavisan. Ako to nema od njega nema sreće, koristi niko nema. Vi ste ovim zakonom smanjili sa dvije godine prakse da te poslove može da obavi lice koje ima godinu dana prakse. Dakle, logika mi govori, ne znam ko može da me ubijedi drugačije, da je neko stručniji sa jednom godinom prakse nego onaj sa dvije. Druga stvar, ne može da bude nezavisan jer ste mu dali mogućnost da zaposlite internog revizora koji nema licencu. Pazite prvo nije stručan, ima godinu staža i nema licencu i on treba da kontroliše da službenike Javne uprave, namještenike, kako god, koji su opet uglavnom u sistemu Ministarstva finansija manje više, a Ministarstvo finansija će nakon godine rada ovog lica koji ima godinu samo prakse, nema licencu organizovati ispit i pred njegovom komisijom to lice će da polaže. E, sad pazite to lice, lice koje je došlo i nema licencu treba da kontroliše nekoga ko će poslije godinu dana da odlučuje o njegovoj sudbini. E, pa ne možete mi reći da je to lice nezavisno, e ne može biti nezavisno ako ja Vas kontrolišem, a onda posilije godinu dana Vi mi organizujete ispit da meni date licencu, u svu dobru volju vašu ministre ne odnosi se na vas lično, ali sistemski to nije u redu, to nije u redu. Ja mogu za vas da mislim da Vi to nećete zloupotrebljavati, ali ne znam hoćete li biti Vi ministar ili ja za pola godine, a zakon bi trebao da traje. Pa nemam ambicija u ovoj vlasti da budem ništa odmah da Vam kažem, ne śekirajte se za mene dok Vi ne pođete kući da ću iđe blizu biti. Tako da zakon je korak unazad, ima rješenje, i jedino rješenje moguće da kroz obrazovni sistem ne dajemo toliko magistratura, doktorata za ljude koji su vjerovatno ovdje da ne optužujem mnoge, ali evo u Srbiji je krenulo. Vjerujem kad i ovdje budemo nabavili sistem za otkrivanje plagijata koji maltene na zapadu imaju srednje i osnove škole, a mi namjerno nećemo da ga nabavimo da se ne bi otkrilo ko je što prepisivao i od koga svih ovih godina. Znači, kroz obrazovne institucije treba pojačati obuku za te ljude i naravno mi se moramo osloboditi toga da budu svima plate iste. Ako je u interesu toga revizora da spriječi milionske iznose nepotrebnog trošenja dajmo i te ljude nagradimo i materijalno. Mi to moramo da radimo, mi možemo da pričamo populististčku priču svima iste plate, svi 500 eura, ali jednostavno za neke struke, ljude od kojih direktno zavisi trošenje milionski h iznosa treba ozbiljnije obezbijediti i da im materijalno bude privlačno taj posao da rade. Tako da ovo je kontra produktivno. Vjerovatno će se usvojiti pretpostavljam, ali mislim da će biti efekat negativan, na žalost ne ide se u pravcu kako treba nego jednostavno eto izmjenom zakona navodno se nešto popravlja. Mislim da će biti sve gore. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama kolega. Završili smo prvi dio uz moju molbu koju su uvažile kolege Zarubica i Šćepanović. Kolega Zarubica je već drugi put i za prethodnu tačku odustao od pripremljene diskusije. Ja mu se zahvaljujem. Kolega Adrović kao poslednji današnji diskutant po ovoj tački i ministre Vi završnu riječ. Kolege, ako Vam je pojedinome, kolege molim Vas da održimo nivo ophođenja u ovom domu. Izvolite.
  • Uvaženi potpredsjedniče Skupštine, koleginice i kolege, poštovani građani, uvaženi minister, Na dnevnom redu današnje Skupštine je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru. Osnovni razlog za izmjenu i dopunu Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru je pravno tehničko poboljšanje u pogledu sprovođenja planiranih aktivnosti u uspostavljanju i razvoju sistema finansijskog upravljanja u javnom sektoru koje je predložilo Ministarstvo finansija koje predstavljaju značajan korak u unapređenju zakonskog okvira koji reguliše ovu oblast. Osim tehničkih prilagođavanja i pojašnjenja predloženim rješenjem se definiše mogućnost delegiranja odgovornosti, određuje polugodišnje izvještavanje i nadležnost nad revizijom EU fondova, olakšava zasnivanje radnog odnosa unutrašnjih revizora. Osnovna izmjena u ovom predlogu zakona je u članu 15 osnovnog Zakona stav 1 alineja 1 mijenja se. Umjesto, do sad je bilo predviđeno kvartalno izvještavanje. Novim predlogom se uvodi polugodišnje izvještavanje o sprovođenju planiranih aktivnosti i uspostavljanju i razvoju sistema finansijskog upravljanja i kontrola najkasnije do 10. jula tekuće godine. U članu 34 stav 1 alineja 2 riječi dvije godine zamjenjuje se riječima jednu godinu. Pposle stava 1 dodaju se dva nova stava koja glase: unutrašnji revizor može zasnovati radni odnos na poslovima unutrašnje revizije i bez položenog ispita za ovlašćenog unutrašnjeg revizora u javnom sektoru pod uslovom da taj ispit položi najkasnije u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odnosa, odnosno od dana raspoređivanja na radno mjesto unutrašnjeg revizora. Kod mene ovaj predlog u zakonu izaziva određenu sumnju iz više razloga. Kada nekog primite na posao teško možemo očekivati da ga otpustimo sa posla ako nakon godinu ne položi ispit. Druga dilema kod mene je da li čovjek koji ima godinu radnog iskustva može biti do kraja nezavisan na poslu i koliko uspješno može vršiti kontrolu i mnogi drugi razlozi. Deficit stručnog kadra u ovoj oblasti ne treba biti razlog za predloženo smanjenje broja godina radnog iskustva kao uslova za vršenje unutrašnje revizije. Sve bi se to moglo odraziti na kvalitet revizije sa aspekta stručnosti i nezavisnosti lica koje ih obavlja. Da bi imali kvalitetnu reviziju revizor mora biti ojačan na neki način i u pogledu godina radnog staža i u pogledu njegove sigurnosti na poslu, u smislu da nema određenih posledica na poslu zbog navođenj a određenih činjenica i davanja preporuka u izvještaju obavljenoj reviziji. Unutrašnji revizor koji je stekao serfikat ovlašćenog unutrašnjeg revizora u javnom sektoru prema odgovarajućem međunarodnom i drugom programu u skladu sa posebnim propisima koji je ekvivalentan program utvrđen ovim zakonom oslobađa se od polaganje ispita za ovlašćenog unutrašnjeg revizora, što mislim da je u redu i nije potrebno da neko ko je stekao sertifikat ponovo polaže ispit jer mislim da bi to bilo suvišno. U članu 38, stav 1 definisano je da se profesionalno usavršavanje revizora vrši prema uputstvu Ministarstva finansija.- Odredbama ovog zakona propisana je obaveza pojedinih državnih institucija da uspostave posebnu organizacionu jedinicu za unutrašnju reviziju.Takođe je nepropisana obaveza opština, a to smo već u nekoliko navrata čuli koji imaju više od 10 hiljada stanovnika da uspostave ovu organizaciju, onu jedinicu za unutrašnju reviziju što mislim da je dobro. Hvala.
  • I vama kolega. Izvolite ministre do pet minuta.
  • Zahvaljujem se na komentarima svim poslanicima koji su dali svoje komentare. S tim što bih istakao da često miješamo termine interne i eksterne revizije. Interna revizija ima nešto drugačiju poziciju u odnosu na eksternu reviziju. Interna revizija služi kao podloga i za ono što znači u narednoj fazi eksterna revizija. Ona je u funkciji preventivnog djelovanja, ali kroz svoj rad eksterna revizija ocjenjuje da li interna revizija ima adekvate kapacitete. Ja se ne bih složio sa gospodinom Bojanićem da je porazno to što nemamo kadra u internoj reviziji. To je nesporno manjkavost, ali je još veći poraz da skrstimo ruke i ne radimo na edukaciji, na školovanju, na formiranju ovoga kadra za koji smo kazali da ga nemamo dovoljno na našem tržištu. Dakle, interna revizija je da li je koncept pogrešan kako je kazao gospodin Đukanović. Ja mislim da nije da smo mi u prethodnoj fazi imali dva nivoa edukacije, odnosno dvije faze edukacije da smo podijelili sertifikate za ovim zakonom takođe definisane nezavisne revizore i da kad god dajemo ocjenu onda moramo da razmislimo da li je ta ocjena objektivna ili ne, ali ocjena objektivna koju je dala Evropska komisija da imamo jedan broj internih revizora dobro obučenih i da imamo visok stepen njihove nezavisnosti koja se dodatno izgrađuje i samim ovim zakonom je znak da smo na dobrom putu i da ćemo vrlo skoro ja to, očekujem, radeći posvećeno i na ovom poslu imati potpunu pokrivenost internoj reviziji. Interna revizija se ne odnosi samo na finansijski segment i ako je i disciplina ukupnog poslovanja i disciplina trošenja posebno javnih sredstava, nešto možda što je prioritet u situaciji kada treba da liječimo brojne fiskalne ranjivosti, kada moramo da izgrađujemo održiviji fiskalni sistem, nešto što je možda prioritetno, ali interna revizija posmatra cio sistem i daje sugestije rukovodiocu, jer interni revizor odgovara samo rukovodećem kadru, a ne drugima. Tako da ja ne vidim problem da će mu bilo kojim činjenjem ugroziti nezavisnost ne sporeći potrebu da se proces edukacije mora nastaviti, a svakako da će od internih revizora oni koji su ponajbolji u svojoj praksi dobar dio ići za većim zaradama i za boljim prilikama, ali to ne znači da smo, proizvedeći interne revizore koji mogu postati i ekterni revizori, umanjili kapacitet onoga što znači adekvatnost u discipline, trošenju sredstava i u funkcionisanju javnog sektora. Zahvaljujem.
  • Hvala na današnjem radu i prisustvu. Konstatujem kolege da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. E, sad da se dogovorimo za sjutra. Počinjemo u 11 sati, sa Predlogom zakona o nadzoru proizvoda na tržištu, pa ćemo nastaviti Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, pa zatim Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnju objekata i ona četiri protokola sa susjednim državama. Znači, večeras iskoristite vrijeme i izlistaj te to. Sjutra se vidimo u 11 sati. Prijatno. 18.07. 2014. u 11.15h
  • Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, nastavljamo 10.śednicu proljećnog zasijedanja. Tačka 5 dnevnog reda je danas pred nema - Predlog zakona o nadzoru proizvoda na tržištu. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar Kavarić i generalni direktor Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Perišić. Izvjestioci odbora su Zorica Kovačević - Zakonodavnog odbora i Almer Kalač Odbor za finansije i budžet. Kolege izvjestioci nisu tu, znači neću imati njihovo obraćanje, ali je za to tu i ministar i generalni direktor Perišić. Izvolite, pet minuta ako želite, ministar Kavarić.
  • Zahvaljujem,predsjedniče. Poštovani dame i gospodo poslanici, Predlog zakona o nadzoru proizvoda na tržištu je procesni zakon kojim su propisane obaveze nadzora organa na tržištu u cilju sprečavanja da se na tržištu nađu nebezbjedni, odnosno opasni proizvodi. Ovim zakonom uređuje se nadzor proizvoda koji vrše organi nadzora na tržištu, opšta pravila za sprovođenje i preduzimanje mjera, saradnja organa nadzora sa carinskim organom, kao i druga pitanja od značaja. Donošenjem ovog zakona stvaraju se uslovi za kreiranje bezbjednijeg unutrašnjeg tržišta, a u cilju zaštite potrošača i drugih krajnjih korisnika. Nadzor nad tržištem koji je predmet ovog zakona odnosi se na industrijske proizvode. Pored gore navedenog, razlog za donošenje ovog zakona je i usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa EU propisima, odnosno regulativom EC765/2008, kojim se propisuju zahtjevi za akreditaciju i tržišni nadzor. Predlogom zakona uređuje se postupak usklađenosti proizvoda sa propisanim zahtjevima, od čega, prije svega mislimo na visok nivo zaštite javnog interesa, a naročito zdravlja i bezbjednost korisnika, zaštita imovine, životne sredine, zdravlja i bezbjednost na radu. Takođe, Predlogom zakona definisana su i načela kojih organi tržišnog nadzora treba da se pridržavaju u sprovođenju nadzora na tržištu. U poglavlju II Predloga zakona utvrđuje se organizacija nadzora nad tržištem u Crnoj Gori, kao i nadležnosti organa. Imajući u vidu značaj ove problematike Predlogom zakona utvrđuje se osnov za osnivanje koordinacionog tijela za tržišni nadzor u cilju uspostavljanja što bolje koordinacije između svih organa relevantnih za nadzor proizvoda. Na ovaj način ispunjavaju se i zahtjevi regulative 765/2008 koji se odnose na uspostavljanje adekvatnog sistema koordinacije između svih organa nadzora na tržištu, kao i saradnja sa relevantnim institucijama na nivou Evropske unije. Posebno poglavlje posvećeno je nadzoru nad proizvodima iz uvoza, odnosno obaveze carinskih organa u kontroli proizvoda koji ulaze na tržište Crne Gore. Pored obaveza carinskih organa vezano za pregled odgovarajućih svojstava proizvoda propisani su i slučajevi u kojima carinski organ može privremeno da zadrži robu koja je prijavljena za stavljanje u slobodan promet. Predlogom zakona propisana je i obaveza saradnje carinskih organa sa organima nadzora na tržištu, prije puštanja robe u slobodan promet. Takođe, u sprovođenju mjera propisanih ovim zakonom, carinski organ je u obavezi da o svemu obavještava organe nadzora. U skladu sa Zakonom o prekršajima Predlogom ovog zakona propisane su visine novčanih kazni od hiljadu do 20 hiljada eura za pravno lice koje ne omogući inspektoru ulazak u poslovne prostorije i ne da dokumente i informacije koje su mu potrebne radi utvrđivanja činjeničnog stanja. Takođe, za prethodno navedene prekršaje propisane su kazne i za odgovorna lica u pravno i fizičko lice u rasponu od 200 do 2.000 eura, odnosno za preduzetnika u rasponu od 500 do 6.000 eura. Slijedeći gore navedeno, donošenje ovoga zakona će doprinijeti efikasnijem tržišnom nadzoru kao posebnom obliku inspekcijskog nadzora i time pomoći uređenosti tržišta u skladu s propisima. Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Na listi je koleginica Marta Šćepanović, a poslije nje koleginica Azra Jasavić. Dame počinju, one su vrednije, pogotovo pred vikend. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovane kolegice i kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Plan usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u oblasti opšte bezbjednosti proizvoda i nadzora nad tržištem sa važećim propisima Evropske unije je obuhvatio izradu ovog zakona, kao i reviziju zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda.Zakonom se propisuje da se na tržištu mogu naći isključivo bezbjedni proizvodi, odnosno proizvodi koji su usklađeni sa svim zahtjevima tehničkog zakonodavstva. Dužnost ocjenjivanja usaglašenosti proizvoda je obaveza proizvođača koju on mora sprovesti prije stavljanja proizvoda na tržište, dok je dužnost provjeravanja da li je proizvod nakon stavljanja na tržište u skladu sa važećim pravilima, prije svega dužnost organa inspekcijskog nadzora nad tržištem, koji tretira ovaj zakon. Dakle, Zakon je u vezi sa Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda koji je usmjeren prema obavezama privrednih subjekata koji imaju najvažniju ulogu kod bezbjednijih proizvoda, dok se odredbe ovog zakona odnose na vršenje inspekcijskog nadzora na tržištu. Ovo je u stvari procesni zakon, on se bavi postupkom inspekcijskog nadzora u oblasti opšte zaštite proizvoda. Ova vrsta nadzora počiva na načelima profesionalnosti, srazmjernosti, i to su neka načela koja su uopštena u inspekcijskom nadzoru, ali ono što je specifično za ovu vrstu inspekcijskog nadzora jeste predviđanje načela predostrožnosti ovim zakonom, koje podrazumijeva da organi inspekcijskog nadzora mogu da preduzimaju mjere i u slučaju kada ne postoji konačan naučni dokaz u vezi sa rizikom koji neki proizvod može da predstavlja, bez obzira na to da li su posljedice tog rizika trenutne ili odložene, ali postoji rizik šta će pokazati konačni rezultat. Dakle, mora postojati neki početni naučni dokaz o tome i upravo iz ovog razloga se inspektorima daje mogućnost da preduzimaju mjere u ovoj početnoj fazi istraživanja u zavisnosti od toga šta će pokazati konačni rezultat. Predlogom zakona je predviđeno da nadzor sprovodi Uprava za inspekcijske poslove i drugi organi koji vrše nadzor nad tržištem, dok će potpunu listu organa koji vrše inspekcijski nadzor utvrditi Vlada posebnim aktom. Imajući u vidu da je u postupku bilo kog inspekcijskog nadzora izuzetno važna saradnja svih organa u tom postupku, ovim predlogom se predviđa formiranje jednog posebnog koordinacionog tijela, kojeg će da čine svi organi nadzora nad tržištem, a što će svakako doprinijeti efikasnijem nadzoru i boljoj kontroli na terenu. Suština nadzora je ograničavanje isporuke proizvoda na tržištu koji bi mogli ugroziti zdravlje ili bezbjednost korisnika ili koji nijesu usklađeni sa odgovarajućim tehničkim propisima, te shodno tome, inspektori imaju ovlašćenja da vrše odgovarajuće provjere svojstava proizvoda na tržištu, provjerom dokumenata, a kada je potrebno vrše se odgovarajuće fizičke ili laboratorijske provjere. Zakonom je predviđeno da inspektor vrši nadzor po službenoj dužnosti, shodno utvrđenom godišnjem programu, a takođe se zakonom predviđa da inspektor može vršiti nadzor i na osnovu prijava koje podnose građani. Mjere koje inspektor ima na raspolaganju, u zavisnosti od toga šta je sa proizvodom, dakle da li je tehnički neusklađen, da li taj proizvod predstavlja rizik u određenim okolnostima ili na određena lica, itd. inspektor izriče mjere, na primjer, otklanjanje neusklađenosti, zatim ispunjenje zahtjeva bezbjednosti, naređuje sprečavanje distribucije tog proizvoda. Prije izricanja mjera predviđeno je da inspektor zapisnikom naloži subjektu nadzora koje će tačno mjere prema njemu preduzeti ukoliko u određenom roku on ne postupi po tim mjerama i to je jedno načelo preventivnosti koje je u ovom zakonu na jedan specifičan način, čak i članom iskazano. U kaznene odredbe koje su predviđene ovim zakonom, predviđene su visoke novčane kazne za subjekte nadzora, ali uvršćena su samo dva prekršaja i upravo zbog specifičnosti vršenja ovog nadzora, i ona su oba vezana za onemogućavanje rada inspektora, tako da pretpostavljam, a i to je predviđeno krovnim zakonom o inspekcijskom nadzoru, predviđenje su novčane kazne ovim zakonom i za nepostupanje po rješenju inspektora za subjekte nadzora. Ovaj zakon će svakako omogućiti što bolju primjenu Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda, jer bez njega ovaj zakon ne bi imao smisla i u svakom slučaju mi ćemo podržati ovaj zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala, koleginice Šćepanović. Idemo redom, koleginica Jasavić, pa koleginica Bošnjak. Kao što rekoh, dame drže radni dan sadržajnim.
  • Zahvaljujem. Ja bih vas dopunila, uvaženi predsjedniče, i rekla da dame drže upravo svijet na sopstvenim plećima jer donose život na ovu vasionu pa iz tog razloga im pripada pravo da donose i najteže odluke. To nam je od Boga dato, od Boga nam je dato da unosimo promjene i da hrabro koračamo ka njima, ne bojeći se da ćemo napraviti bilo kakvu grešku, jer samo oni koji jesu u stanju da donesu život imaju sposobnost da stvaraju novi sistem koji je neophodan i potreban svakom društvu koje zapadne u dekadenciju, kakvo je naše, tako da iz tog razloga nastavljamo, predsjedniče, sa Zakonom o nadzoru proizvoda na tržištu. Mada sam ja vjerovala da to pravo pripada muškarcima, ali sam sve više ubjeđena da pravo da donose čvrste odluke o promjenama na bolje za sopstvenu djecu mogu da donesu samo žene. Samo da pređemo na Predlog zakona o nadzoru proizvoda na tržištu. Ovo je jedan od onih zakona koji upravo omogućavaju da crnogorski građani imaju mnogo bezbjednije proizvode na tržištu i on je rezultat zapravo naših evropskih integracija i pridruživanja Evropi i već 20 godina utičem, koliko mogu, kroz društvene procese, nekada kroz nevladin sektor, kao volonter, danas kao poslanik, da na krajnje ozbiljan način shvatimo koliko nam je proces evropskih integracija bitan i primaran. I kao poslanica sam imala priliku da kroz rad parlamenta vidim da i Vlada, zbog evropskih integracija vrlo ozbiljno radi na svemu onome što jesu evropski standardi i prihvatanje svega onog što jesu benefiti za crnogorske građane evropskih tokova i standardizacije. Želim da kažem da bi bilo jako dobro kada bi se taj način razmišljanja sa bezbjednosti proizvoda prenio i na političku scenu, ali kada dođemo do politike to malo teže ide. Vratiću se ponovo na ovaj zakon, ali želim da iskoristim priliku da kažem da smo upravo juče, odnosno prije dva dana, više se ne sjećam kad, imali priliku da raspravljamo i usvajamo, pa je nismo usvojili, Odluku o formiranju privremenog radnog tijela za praćenje izbornog zakonodavstva, i znamo da je to bila neka obaveza koju smo imali kao zajedničku obavezu na osnovu zaključaka iz maja prošle godine, ali vidjeli smo da upravo vladajuća većina nije bila spremna da podrži tu odluku, iz njima znanih razloga, i onda vidimo kada treba baš da se primijeni demokratski nekakav standard koji podrazumijeva evropsko ponašanje, vladajuća većina nema tu spremnost za razliku od Vlade koja pokazuje tu spremnost kada su ovi zakoni u pitanju, i iz tog razloga ćemo mi podržati ovaj zakon za to što ovaj zakon tretira pitanje proizvoda. Da građani razumiju o čemu se radi, ovdje se ne radi o prehrambenim proizvodima. Ovdje se radi o proizvodima, tj. svaka supstanca, preparat ili roba proizvedena u procesu proizvodnje, izuzev prehrambenih priozvoda, pa se onda ovdje navodi koji su to prehrambeni proizvodi, i vi ovdje radite i na Zakonu o opštoj bezbjednosti proizvoda, takođe, to sam zaključila, kao i o Zakonu o nadzoru nad tržištem i tretirate ne prehrambene proizvode, i to je dobro. Dobro je to što se ovdje uključuje i veliki broj organa, imamo i koordinaciono tijelo koje objedinjava rad Uprave za inspekciju, i Uprave carina, i Odsjeka za infrastrukturu kvaliteta kao organizacione jedinice Ministarstva. Vidim da ovdje stručne administrativne poslove za koordinaciono tijelo obavlja tržišna inspekcija, i to je ono što je evidentno dobro. Jasno je da će na nivou Evropske unije, ono što se odnosi na bezbijednost proizvoda, biti prenijeto, nadam se, kroz dobru implementaciju ovog zakona i u crnogorskom, našem nivou. Štaje cilj ovog zakona? Građani treba da shvate, a to je zaštita potrošača, njih kao potrošača. Takođe, ovaj zakon pruža podršku privrednim subjektima u fer konkurenciji. Mi znamo da nemamo fer konkurenciju, znamo da imamo monopole. Upravo te monopole ste vi kao Demokratska partija socijalista proizveli, pomogali su vam i Socijaldemokrate, ali vi ste izvorno nosili taj nefer odnos u ekonomiji i stvarali ste monopole. Ovaj zakon će raditi na tome da se stvori fer konkurencija i da se utemelji stalna aktivnost nad djelotvornim konsultacijama, nad svim zainteresovanim stranama, i to je nešto što jeste za pozdraviti i dobiće našu punu podršku, samo očekujemo da jednako ovako uspješno kao što primjenjujemo ove zakone oko proizvoda, primjenjujemo i one na političkom nivou i one standarde Evrope u smislu demokratizacije primijenimo ovdje i na terenu politke. Posebno u tom pravcu očekujem to od Socijaldemokratske partije. Zahvaljujem.
  • Mi smo zaštitili neke monopole to je tačno, državni monopol Elektroprivedi, državni monopol u Plantažama, državni monopol u Aerodromima, i krivi smo za to. Inače bi to već bilo sve monopol, ali ne državni nego privatni. Borićemo se još. Koleginice Bošnjak, izvolite. Još jedna dama, da ne propustim to zadovoljstvo, koleginica Dragičević, ona će posle vas, da se red nastavi. Znao sam ja kad ću doći da predsjedavam.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Da i ja kažem da mi je drago da imamo danas na dnevnom redu Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, jer je to jedan iz seta zakona koji bi trebao da uvede red na tržištu i da zaštiti potrošače i pruži im mogućnost da zaista imaju kvalitetnu robu na tržištu. Radi se o procesnom zakonu i zakonu koji reguliše inspekcijski nadzor. Tu ste pominjali ko će vršiti taj nadzor, formiranje koordinacionog tijela zajedno sa Upravom za carine i nadam se da će se kroz ovaj zakon, kao što sam rekla, uvesti red i da ćemo svi biti zaštićeniji. Ono što mene plaši, imajući u vidu dosadašnje iskustvo, jeste to što će nadzor u stvari vršiti ova Uprava za inspekcijske poslove, a sve mi se čini da do sada inspektorinisu bili, kao što navodite da trebaju da budu u zakonu, nisu bili nepristrasni, odnosno da su se jednako ponašali prema svima, nisam sigurna da će to da čine, kao što nisu činili ni do sada. To je onaj problem što mi imamo zaista veliki broj izuzetno dobrih zakona i vjerovatno ovi iz Evropske unije kada dođu i kada gledaju naš pravni okvir su vrlo zadovoljni, ali problem je u tome kako se implementiraju ti zakoni i kako su organi koji su zaduženi za sprovođenje tih zakona, koliko oni žele zaista da neselektino sprovode taj zakon. Mislim da će to biti problem, da neće uvijek biti isti aršin za sve, i ovo što je moja koleginica Azra rekla jeste to što imamo monopole, imamo privilegovane. I dalje ćemo, vjerovatno moći, u radnjama da nailazimo na proizvode koji su i sumnjivog kvaliteta i koji ne ispunjavaju standarde ali vjerovatno će pojedincima to biti omogućeno da može i tako nešto da se desi, a drugima koji nisu po mjeri vašoj da se neće dozvoliti. U svakom slučaju, na putu ka Evropskoj uniji i pridruživanju vjerovatno će i ovaj set zakona i sve ovo ići uz veću kontrolu i vjerovatno ćemo morati i mi da poštujemo te standarde. Trebaće nam vrijeme, ali malo smo društvo, a posebno se stvorio se taj nekakav dualizam i animozitet prma ljudima koji ne podržavaju ovu vlast i zato se pojavljuje ta selektivna principijalnost. Ako hoćete nekoga da kaznite vi se onda uhvatite za zakon i vrlo ste principijalni i kao inspektor, a u koliko želite, u koliko vam neko ne odgovara progledate kroz prste i vidite, date određeni vremenski rok ili da se nešto ispravi ili jednostavno zažmurite. Mi ćemo kao Demokratski front podržati ovaj zakon iz razloga što smatramo da je on dobro urađen, a isto tako se nadamo da ćete vi i kao neko ko će učestvovati u svemu ovome i dio tok koordinacionog tima sa ostalim institucijama i nadzirati da zaista se ovaj zakon ostvaruje, realizuje onako kako je zamišljen, a ne da bude selektivno primjenjivan na pojedine privredne subjekte, odnosno pojedine preduzetnike, a da se drugima gleda kroz prste. Zahvaljujem se.
  • Hvala i Vama, koleginice. Sada riječ ima moja uvažena koleginica Dragičević. Izvolite.
  • Gospodine predsjedavajući, uvažene kolegice i kolege, uvaženi gospodine ministre, gospodine pomoćniče, uvaženi građani Crne Gore, Žao mi je što je koleginca otišla, moram da se složim sa koleginicom koja je rekla da su žene vrlo bitne, jer donose život na svijet. Potpuno se slažem, ali sva je sreća da to same ne možemo uraditi, jer da možemo same ne znam gdje bi nam kraj bio. Ovaj zakon Hrvatska građanska inicijativa i ja osobno podržaćemo, jer mislim da je neophodan. Nemam nekih posebnih primjedbi na njega, jedino neke stvari na koje ne može baš da se amandmanski djeluje, a ukazaću i na to. Posljednjih 20-ak godina ima jako puno alergija i o tome lječnici non- stop pričaju, upravo jutros dok sam se spremala da dođem u Podgoricu slušala sam lječnika alergologa koji je govorio o tome da su to kakve kupke za kupanje, mazati tijelo raznim losionima, predmeti za higijenu i to se sada se pojavljuje sve više i više toga. Da li je sve to dobro ili nije reklo bi se da nije, a sama sam došla do zaključka da sve ono što ima deklaraciju, da vam treba mikroskop da pročitate da bježite od toga. Zbog toga bih nekako na inspektore da djelujem, ne mogu na to amandmanski djelovati, ali da su te deklaracije veće, da piše da se može pročitati, jer sve što je stino bježite od toga ko do vraga. Svega ima na ovom tržištu, čak ima Niveinih proizvoda koje ne proizvodi Nivea, i sad se nadam da će to da se riješi kompletno sa ovim zakonom. Ne mogu da ne pomenem ovdje i prehranu. Vi znate da je bilo u hotelima u Sutomoru i u hotelu na Žabljaku bilo je trovanje djece i to se pretpostavlja da je 99% od jaja. Mi jaja dobijamo iz bijelog svijeta, dođu do Bosne, tamo se prepakiraju, iz Bosne dođu u Nikšić u onim kartonima, onda se u Nikšiću prepakiraju u kutije i dolaze na tržište. To su dani i dani, a samo radi neka dva centa. Pošto ste vi ministar ekonomije, onda mislim da je bolje da se ta dva centa daju našim proizvođačima koji bi mogli od toga da žive dobro i da imamo stvarno svježa jaja, a ne da se za dva centa kupuju kineska, bosanska i tako dalje i tako dalje. Ja to moram da kažem, jer ja ne osjećam da je tu hotel kriv. Na koncu konca, imamo u Zakonu o javnim nabavkama samo ide po cijeni, ne ide po kvalitetu. Nije to bar dobro, znate, mi još uvijek nemamo sve standarde. Ja mislim da će to brzo biti. A, vi znate dobro, isto kao što znam ja i cijenjeni gledatelji i građani Crne Gore, da ovo što ovaj zakon sada je na koncu konca, sažeo u jedno, da toga nijesu oslobođene ni vrlo razvijene zemlje Evrope i da vrlo često se čuje da su kolica uvezena iz Kine, da imaju neka vlakna koja djeci smetaju, znači to u Francuskoj se zabranjuje, Engleskoj. Niko nije aboriran od ovoga, ali dobra kontrola, mislim da će dosta toga napraviti. I molim vas kako god budete mogli uticati na inspektore da traže da su deklaracije malo bolje napisane. Hvala lijepa.
  • Hvala i vama, koleginice. Izvolite, kolega Kalač.
  • Hvala, potpredsjedniče Skupštine. Uvaženi ministre, pomoćnice ministra, Shodno opredijeljenosti Crne Gore za pristup Evropskoj uniji za ovaj predlog zakona možemo reći da predstavlja još jednu našu evropsku obavezu. Ovaj zakon predviđa i razmjenu informacija na nivou Evropske unije preko kooredinacionog tijela. Informisanje igra značajnu veliku ulogu, bilo da je riječ o razmjeni infomacija između nadležnih organa država ili na relaciji ministarstva sa nekom zainteresovanom stranom. U sprovođenju nadzora proizvoda na tržištu, koristi se metodologija procjene rizika koja je utvrđena na nivou Evropske unije. Izgradnja moderne strukture tržišta ima presudnu ulogu u budućem privrednom razvoju i uključivanju Crne Gore u tokove na jedinstvenom tržištu Evropske unije. Paralelno sa uspostavljem moderne strukture tržišta, neophodo je uspostaviti odgovarajuće mehanizme za postizanje visokog nivoa zaštite potrošača. Ključni zadatak koji se postavlja pred naše nadležne organe je uspostavljanje efikasnog tržišnog nadzora za postizanja bezbjednosti proizvoda. Organi nadzora na tržištu moraju biti na visini zadatka. Posao iz svoje nadležnosti, počevši od programa obuke, mjera predostrožnosti, pa do postupaka po prigovorima i sprovođenjima predviđenih mjera, treba sprovoditi u cjelosti.Samo na taj način možemo reći da je posao kompletno urađen. U okviru primjene slobode kretanja robe, potrebno je obezbijediti da proizvodi zadovoljavaju zahtjeve, koji obezbjeđuju visok nivo zaštite javnih interesa, kao što su interesi zaštite zdravlja i opšte bezbijednosti i zaštite zdravlja i bezbjednosti na radnom mjestu, zaštite potrošača, zaštite i bezbjednosti životne sredine, bez nepotrebnog ograničenja slobodnog kretanja robe. Na strani 15 stoji da težnja svih država jeste uspostavljanje efikasnog nadzora nad tržištem, zbog čega državni organi treba da obezbijede neophodne resurse, tehničku osposobljenost i profesionalni integritet svojih zaposlenih, kao i da postupaju na nezavisan i nediskriminatoran način. S obzirom da proizvodi sve više potiču iz uvoza, to zahtijeva veću važnost dobrog funkcionisanja, kao i saradnju sa carinskom službom i carinskog nadzora, kako bi se otkrili opasni i neusaglašeni proizvodi. Kod većine zakona o kojima raspravljamo dio kaznene odredbe prilično razrađen, sa velikim brojem kaznenih odredbi i često puta reagujemo da je tom dijelu posvećena prevelika pažnja. Ovdje to nije slučajno, i ako sam pobornik toga da stimulativnim mjerama treba dati prednost nad kaznenim, ovdje primjećujem da su kaznene mjere jedva pomenute. Kazne su propisane za dvije kategorije. Za lice koje neomogućavaju ulazak u poslovne prostorije i za lice koje ne preda besplatno odrađen broj uzoraka na ispitivanju. Međutim, nijesu predviđene bilo kakve kazne za one koje stavljaju u promet proizvode koji ne ispunjavaju uslove, a koji su predmet nadzora. Smatram da ovaj segment treba dodatno urediti, jer svi znamo da se prilično često na tržištu pojavljuju proizvodi koji bi mogli ugroziti zdravlje ili bezbjednost korisnika, ali isto tako i proizvodi koji nijesu usklađeni sa odgovarajućim tehničkim propisima. Svi znamo da takvi proizvodi na našem tržištu postoje, htjeli to da priznamo ili ne. Naglašavam važnost kaznenih odredbi i novčanih sankcija, kako je u tom dijelu i zakon zaista ima značajnu veću dimenziju. Za sprovođenje ovog predloga zakona, potrebno je izdvojiti dodatna sredstva iz budžeta za prijem novih inspektora edukacijskih aktivnosti kao i za rad koordinacionog tijela. Smatram da to nijesu velika sredstva u odnosu na ono što dobijamo, a to je kvalitetan nadzor proizvoda na tržištu. Ukoliko kvalitet kontrole ne bude na potrebnom nivou uzalud će biti utrošeno i vrijeme i novac. Usvajajući ovaj predlog, odnosno usvajajući ovaj zakon doprinijećemo da potrošač ima što kvalitetniji proizvod. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Kalač. Imamo 30 poslanika u ovom drugom krugu. Kolega Adrović je na Odboru, znači koleginica Kalezić i kolega Perić. Izvolite, koleginice Kalezić.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Ja sam se naknadno javila i uvijek imam potrebu da se izvinim, jer time malo otežavam organizaciju i zato posebno zahvaljujem. Pridružiću se opštoj ocjeni koja je očigledna i nesumnjiva da se radi o korisnom zakonu, da ćemo kroz dosljednu primjenu vidjeti efekte, do tada ćemo ih sagledati sa raznih aspekata, međutim, ono što sam htjela da ukažem, to je, bar ja nijesam mogla tako da uočim na takav način aspektovana u zakonu tri bitna područja. Prvo zaštita zdravlja ljudi, neposrednih korisnika i u produženom trajanju zdravlja, jer ako majka koristi nebezbjedan proizvod, a ima malu bebu to se reperkutuje,to je potpuno jasno.Koleginica Dragičević je saopštila, i to znamo iz iskustva, koliko proizvoda kozmetičkih ili proizvoda za ličnu higijenu, očiglednoje nebezbjedno. Nemamo dokaze, ili bar ne možemo do njih da dođemo, jer kada uočimo da nam smeta to izbjegavamo. Proglasimo se da smo osjetljivi, a zaista se ne povede računa da se istraži taj uticaj. Drugo, to je zaštita prirode, jer definitivno pitanje razgradljivosti određenih proizvoda i načina tretiranja, a znamo da smo visoko neorganizovano društvo ili nisko organizovano, kako mu drago možemo reći dođemo na isto, u smislu evakuacije i zbrinjavanja komunalnog otpada. Ovo se najviše odnosi na ambalažu, ovo se odnosi, recimo na baterije. Većina evropskih zemalja, a sve zemlje Evropske unije imaju poseban tretman baterija. Baterije su visoko nebezbjedan proizvod, ako se puštaju u prirodu. U tom smislu zakon bi trebalo da upozorava da usmjerava i da stimuliše one koji slične proizvode prodaju da ih na odgovarajući način prihvataju poslije isteka roka. I treći apsket, to je zaštita potrošača, jer opšte je mjesto da su mnogi proizvodi, naravno ovaj zakon to možda i ne može da tretira, jer se posvećuje ovoj važnijoj zaštiti, ali vjerujte i ova druga je jako važna. Ona je praćena možda kroz druge propise, ali nikad dovoljno praćena, jer opšte je mjesto da na mnogim deklaracijama deklarisan je jedan kvalitet, a dobijamo drugi kvalitet. Mi smo već dovoljno obučeni da trpimo, da to dosta često prolazi mimo ljudi,i zato bi barem trebalo zakonodavac i ministarstvo da se time pozabavi konkretna stvar recimo detardženti i za pranje suđa, i za pranje rublja, i za održavanje higijene u domaćinstvu vrlo često su nižeg kvaliteta nego što se to deklariše. Dakle, imam još samo da sumiram u vidu pitanja da li Crna Gora ima mogućnosti da prati kvalitete svih proizvoda koje uvozimo jer mi jako mnogo uvozimo stvari zato što vrlo malo proizvodimo mnogo šta što bismo mogli ovdje. Ja izražavam sumnju da imamo mogućnosti da to svi smo iskontrolišemo voljela bih odgovorno ovo posljednje. Hvala.
  • Hvala i vama, koleginice. Pridružio nam se kolega Adrović bio je na odboru, kao i nekoliko još poslanika koji su se prijavili da učestvuju u raspravi po ovoj tački dnevnog reda. Izvolite, kolega Adroviću, ukoliko možete automatski da promijenite u mozgu.
  • Uvaženi potpredsjedniče Skupštine Crne Gore, uvažene poslanice i poslanici, uvaženi građani, uvaženi ministre, Na dnevnom redu današnje Skupštine Predlog zakona o nadzoru proizvoda na tržištu proizvoda na tržištu. Crna Gora se odlučila za preuzimanje regulative 765 kojim se propisuju zahtjevi za kredataciju i nadzor na tržište u vezi trgovine proizvoda i regulativom 764 evropske zajednice kojom se propisuju postupci na proizvode kojima se zakonito trguje na tržištu druge državne članice. Donijeta je odluka da se dio regulastive 765 koji se odnosi na nadzor na tržište preuzme u nacionalno pravo posebnim Zakonom o nadzoru na tržište. Predlog zakona o nadzoru na tržište zadire u tematiku trgovine ne prehrabrenim proizvodima. Zakon o nadzoru proizvoda na tržište sadrži 7 poglavlja, u poglavlju 1 osnovne odredbe, propisanje predmet zakona kojim se urađuju načela i pravila nadzora na tržištem posebno oblik inspekcijskog nadzora, saradnja organa, planiranje nadzora na tržište, razmjene informacija i kontrola proizvoda pri uvozu prije njegovog stavljanja u slobodan promet propisu prava i obaveze različitih subjekata. Ovim zakonom se obezbjeđuju da se na tržištu mogu naći isključivo bezbjedni proizvodi što mislim da je dobro za potrošače. Obaveza proizvođača je da obezbijedi usaglašnost proizvoda prije stavljanja proizvoda na tržište dok je dužnost organa nadzora provjeravanje da li je proizvod nakon stavljanja na tržište usklađen sa važećim pravilima nadzora na tržište, pružiti podršku privrednim subjektima, izgrađivati stalnu aktivnost na djelotvornim konsultacijama svim zaiteresovanim stranama. U zakonu se tretiraju tri centralna načela na kojima počiva zakon nadzora na tržištu, to je na čelu profesionalnosti, srazmjernosti i predustrožnosti. Na čelo profesionalnosti podrazumijeva da organ nadzora na tržištu, nadzor na tržištu obavlja nezavisno,nepristrasno i bez diskriminacije, na čelu srazmjernosti podrazumijeva da organ razora na tržištu dužni su da preduzimaju mjere srazmjerne utvrđenom nivou rizika. Inače ovo predustrožnosti organ nadzora na tržištu dužan je da preduzme mjere u skladu sa ovim zakonom i ako ne postoji dokaz u vezi sa rizikom koji proizvod može da prestavlja. Vlada Crne Gore, propisom definiše grupe proizvoda na kojim organ nadzora na tržištu vrši nadzor, definiše se nadležnost organa na tržištu rada koordinacija nadzora na tržištu rada, ovlašćenje koordinacionog tijela razrađuju se obavezna planiranja nadzora na tržište i drugo. Nadzor na tržištu organi nadzora sprovode preko inspektora definiše se i vrsta i ovlašćenja koji imaju na raspolaganje inspektori za proizvode koji nije u skladu sa propisima utvrđuje se otklanjanje nepravilnosti i dati rok, da se proizvod to znači propisanim znakom odrede mjeru u cilju obezbjeđenja uslova uskladištnjenja odredi povlačenje i opozivanje proizvoda. Za proizvod koji bi mogao proizvesti rizik utvrđenih okolnostima naredi da se proizvod obilježi, zahtjeva i ispunjavanje zahtjeva bezbjednosti, proizvod koji bi mogao prestavljati rizik za određena lica naredi da se ta lica upozore na rizik i proizvod koji bi mogao biti opasan privremeno zabrani isporučivanje i stavljanje u promet, koji je plasiran na tržište zabrani isporuku. Predlogom zakona propisane su i obaveznici carinskog organa koji se odnosi na odgovarajuće preglede svojstava proizvoda i uvoza prilikom postavljanja u promet što mislim da je dobro. Ovim zakonom su propisane zakonske kazne za prekršaj, za pravno lice,odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice, kao i preduzetnike. S obzirom da se ovaj zakon bavi bezbijednošću potrošača i čini sve da ta bezbijednost bude štoveća za potrošaće, i ja ću normalno glasati za predlog ovog zakona. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Adroviću. Kolega Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potredsjedniče. Kolege i koleginice, poslanici i poslanice, uvaženi ministre, Neću ništa novo reći u odnosu na svoje prethodnike da je ovaj zakon prosto jedan od onih sistemskih zakona koji se tiču usklađivanja sa međunarodnim propisima i sa našim međunarodnim obavezama i sa te strane ništa apsolutno nije sporno, i zakon se potvrđuje da stalno slušamo jednu mantru, da se radi samo o usdklađivanju sa Evropskim zakonodavstvom. I opet kažemo ono apsolutno nije sporno, ali jeste prilikom tog procesa zaista sporno da mi sve manje promišljamo, sve više propisujemo, recimo osnovna zamjerka evo da kažem sistemska ovom zakonu jeste da fali kopča ka Zakonu o zaštiti potrošača znažnija kopča, a jesu vrlo srodne materije, mogla se naći kopča. Ima primjera u okruženju gdje imate te slučajeve, ali ja se nebih bavio time koliko bi se bavio onim strahom da li će ovaj zakon zaista biti primijenjen u punom kapacitetu, i to je opet stalna tema koju govorimo. Znači, mi smo juče ovdje na plenumu govorili o tome da je brod sa nuklearnim otpadom Danski brod "Puma" bio u Baru koje maltene niko nije vidio gdje su ga svi u regionu pratili, jedini smo mi locirali da on nije bio u Baru, i ako se nalazi u Luci Bar, a sa druge strane sad očekujemo carinika da primjete nepravilnost kod nekih proizvdenih da ukažu nadležnim inspekcijama da prijave neku nepravilnost u proizvodu ili sporno sa stanovišta ovog Zakona o nadzoru proizvoda na tržištu. Narodski rečeno ne tražimo plast, nego oni koji nijesu mogli da pronađu da vide plast sad očekujemo njih da pronađu "iglu u tom plastu sijena", znači prilično ovako jedan nemoguć zahtjev, ali da bismo se samo vratili korak nazad čini mi se da nije bilo nekih velikih smetnji da se ni do sada primjenjuje neke odredbe koje se odnose na ovu materiju, ali da se nijesu primjenjivale. Imali smo recimo 2012-te,2013-te,2014-te godine bila regularno popularna tema igračke koje su opasne za djecu, i gdje se našlo recimo inspekcija za nadzor tržišta i kvaliteta proizvoda oglasila time što poziva na oprez roditelje prilikom kupovine igračaka. I to je ono što izaziva posebnu brigu, vrlo su bili slabi rezultati tih akcija, a recimo bilo je riječ o vrlo ranjivoj kategoriji. Ono što je naredna stvar koja je vrlo brine u ovom dijelu primjene u koliko ovaj zakon selektivno budemo primjenjivali odnosno u koliko budemo imali velike distributere koje nećemo kontrolisati i ukoliko sa druge strane primjene ovog zakona primjenimo na konačne malo prodajne objekte, mi će mo potpuno odgovornost izmisliti opet ka onim najmanjim, a veliki ponovo mogu biti zaštićeni. Može se prosto naći zakonska rupa da se to prosto opet prevali na one ljude u malo prodaji i ako hoćete u trafikama da imaju ne ispravan artikal, i opet se može desiti da sve to prođe mimo vele prodaja. S druge strane, opet kažem ako nije viđen Danski brod "Puma"teretnjak nije nemoguće ni ovo da se ne vidi, ali ono što negdje hvali ovom zakonu, a to je jedna komponenta koja bi se možda mogla odnositi i na uslug, ne samo na proizovde, znam da zvuči apsurdno, ali imam potrebu da pomenem i tu vrstu usluga jer vrlo opterećuje crnogorsko društvo i vrlo opterećuje građane to je takozvano kartično poslovanje gdje ljudi dobijaju kartice u kontinuitetu, i ako hoćete do kraja da logiciramo gdje ljudi imaju konstatan stres jer imaju stalno da plaćaju nešto što prosto nijesu se obavezali. Negdje se mogla naći kopča u tom dijelu i u ovom zakonu iako su to usluge, nisu proizvodi. Tako da je jasno da se taj dio baš i ne može na taj način striktno uvezati, ali opet kažem da se mogao naći neki vid veze. Na kraju, od svih ovih normi koje se ovdje nalaze čini mi se da dobijamo još jedan zakon koji jeste dobar normativno, koji nema mnogo osim ovog nedostatka prirodne kopče ka Zakonu o zaštiti potrošača, nema tu šta mnogo da se prigovori. Ali, sasvim izvjesno imaćemo velikih problema u primjeni jer nemamo niti kapaciteta da to odradimo dosad jer smo i dosad imali određene inspekcije koje su bile nadležne da sprovode opet ovu istu materiju koju nisu kvalitetno sprovodile.
  • Hvala, kolega Periću, uz jednu sugestiju i vama i svima ostalima da, pošto mi je uskraćena mogućnost da intervenišem, pratite crveno svjetlo, niste se čuli zato što vam je bio uskraćen ton. Ministre, završna riječ do pet minuta. Izvolite.
  • Poštovane dame i gospodo, Na samom početku zahvalio bih se na konstruktivnim tonovima. Mislim da i na ovom primjeru možemo da konstatujemo da u Crnoj Gori postoji konsenzus oko nekih osnovnih elemenata sistema vrijednosti po pitanju uspostavljanja evropskih standarda. Primijećeno je ono, da kažem, vrlo značajan kvalitet ovog zakona koji se odnosi na uspostavljanje standarda koji treba da budu zadovoljeni i po pitanju uključivanja velikog broja organa u implementaciju ovog zakona. Po pitanju onoga što su bile sumnje u vezi sa implementacijom, želio bih da kažem da smo sve te dileme imali i mi. To su jednostavno dileme s kojima se srijećemo u našem društvu i, usuđujem se reći, u svakom društvu ne samo u tranzicijskom, jer uvijek postoji disproporcija između onoga što vlade i parlamenti žele da urade implementacionog kapaciteta da se tako nešto desi. Ovo je razlog zašto u ovaj proces ulazimo sada na ovaj način. Ovo je, još jednom naglašavam, proces u kome će se na bazi prepoznavanja minusa i pluseva, u stvari, dorađivati tokom vremena. Ono što je važno da sada konstatujemo, da imamo vrlo važan procesni zakon. Ono što posebno naglašavam u ovom dijelu jeste da je ovo procesni zakon. Prije svega, on definiše proceduru i definiše načine za implementaciju i sankcionisanje onih koji ne implementiraju ove bazične zakone. Devedeset posto svih bojazni koje ste iznijeli su apsolutno na mjestu i po našem mišljenju i one su regulisane drugim zakonima. Na ovaj način dobijamo bolju osnovu za implementaciju drugih zakona koji definišu konkretne materije, počev od Zakona o opštoj bezbjednosti hrane, hemijskih proizvoda, Zakona o zaštiti životne sredine. Pretpostavljam da teško da koja sjednica parlamenta prođe da ne dođe na dnevni red neki od ovih zakona. Mi smo sada, imajući u vidu značaj zaštite potrošača, definisali poseban sektor u Ministarstvu koji se bavi tom problematikom i regulativa koju će predlagati Ministarstvo Vladi, Vlada Parlamentu, biće i pred vama povod za vrlo konkretnu diskusiju. Što se tiče pritužbi na rad inspekcijskih organa, čujemo ih i mi svakodnevno i uvijek upućujemo jednu istu molbu. Molimo vas, precizno primjedba, ime, prezime, konkretan slučaj. Obećavam sa stanovišta Vlade da će svaki biti provjeren, a isto to će vam, siguran sam, obećati menadžment inspekcijskog organa. To je jedini način kako možemo da dođemo do optimizacije ili objektivizacije svega onoga što svi mi kao građani čujemo, vidimo itd. To je način i kako se izgrađuju institucije sistema i kako pomažemo onim organima, u konkretnom slučaju inspekcijskim, da bi ovaj proces funkcionisao bolje. Primijetili ste da, imajući u vidu potrebu da bude zaokružen čitav sistem, u procesu implementacije ovog zakona nalaze se carinski organi, nalazi se Uprava za inspekcijske poslove i posebno neke institucije koje se bave uspostavljanjem i prepoznavanjem standarda kvaliteta u našem sistemu koje su rađene po posebnim zahtjevima koji dolaze iz Evropske unije. Još jednom hvala i završavam.
  • Hvala i vama, ministre. Želim vam plodonosan susret sa ministrom vanjskih poslova Rumunije, a znam sigurno da ste se vi dobro pripremili. Oni imaju i dobro iskustvo oko auto-puteva i podrške poljoprivredi, pa i aluminijumska industrija im je bila jaka, a i čuvena ministrica Macovei koja ih je uvela u Evropsku uniju. Mnogo se može naučiti pozitivnog. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se naknadno. Kolege, prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Petar Ivanović, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i Blagota Radulović, VD pomoćnik ministra. Izvjestioci odbora su Zorica Kovačević, Zakonodavnog odbora i Almer Kalač, Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi dati dopunsko obrazloženje? Izvolite, ministre.
  • Hvala vam. Poštovani predsjedavajući, poštovani poslanici, Dopustite mi da se samo kratko osvrnem na motive koji su stajali ispred nas kada smo se odlučili da predložimo izmjene ovog zakona. U najkraćem, predloženim izmjenama promijenjen je rok za donošenje strategije hrane i razvoja ruralnih područja. Strategija se, kao što znate, donosi na period od sedam godina. Time se postiže usklađenost sa rokom za donošenje zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije. Naime, prethodnim zakonom rok za donošenje strategije bio je deset godina, ali bismo stalno bili u neskladu između onoga što je zajednička poljoprivredna politika Evropske unije i ono što bi bila pojedinačna strategija Crne Gore. Drugo, uspostavlja se tzv. IPA agencija. Sticanjem statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora je stekla i pravo da bude korisnik svih komponenti i instrumenata predpristupne pomoći tzv. IPA instrumenata koje nam na raspolaganje stavlja Evropska unija. Međutim, sticanje statusa kandidata ne podrazumijeva automatski mogućnost korišćenja sredstava, neophodno je ispuniti dodatne uslove koji se, prije svega, odnose na izradu programskih dokumenata za ove komponente, kao i uslove za prenošenje ovlašćenja za upravljanje sredstvima iz instrumenata IPA podrške. U pitanju su tzv. kriterijumi akreditacije. Najvažniji korak u uspostavljanju sistema za decentralizovano upravljanje IPA komponenti je definisanje adekvatnih struktura i nosilaca pojedinih aktivnosti. Operativna struktura se shodno uslovima za decentralizovano upravljanje, a koji su obuhvaćeni evropskim regulativama 1085 iz 2006. i 718 iz 2007. godine sastoji od jedne ili više implementacionih agencija koje se osnivaju u okviru državne uprave, zemlje korisnice ili pod njenim direktnim nadzorom. U cilju uspostavljanja decentralizovanog sistema upravljanja za komponentu ruralnog razvoja IPE, Vlada Crne Gore je imenovala operativnu strukturu u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koji sačivanju Direktorat za ruralni razvoj kao upravljačko tijelo i Direktorat za IPA plaćanja tzv. IPARD agencija. Zaključak Vlade je 037161/4 od 27.10.2011. godine. Takođe, bilo je neophodno da se institucionalno uredi način korišćenja sredstava tj. da se imenuje institucija koja će biti odgovorna za dodjelu sredstava korisnicima iz pete komponente IPE, to je tzv. IPA program. Donošenjem podzakonskih akata koji će uslijediti nakon usvajanja ovog zakona, urediće se jasni i precizni uslovi i kriterijumi za dodjelu podrške krajnjim korisnicima od strane IPARD agencije. Na ovaj način Crna Gora stvara uslove da ovim sredstvima upravlja na bazi decentralizovanog načina upravljanja tj. stvaraju se uslovi da se iz Evropske unije prenesu ovlašćenja za upravljanje ovim sredstvima na našu državu, pa je usvajanje ovih izmjena još jedan korak naprijed u uspostavljanju ovog sistema u našoj državi, a samim tim i uspostavljanje načina i mehanizma korišćenja sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Podsjetiću da je zakonom iz 2009.godine bilo propisano da će se osnovati organ nadležan za polsove plaćanja u poljoprivredi to jest Agencije za plaćanje i to do kraja 2011.godine. Međutim, to nije učinjeno do navedenog roka. Početkom 2013. godine osnovan je Direktorat za IPA plaćanja koji vrši realizaciju sredstava o podsticaju u poljoprivredi i ruralnom razvoju. U pogledu uslova za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava izbrisani su uslovi koji se tiču minimalnih površina zemljišta za proizvođače voća i maslina. Imajući u vidu činjenicu da su se do sada ovi proizvođači dovodili u nejednak položaj u odnosu na ostale poljoprivredne proizvođače kojima nijesu bili propisani minimalni uslovi površine. Dakle, još jednom podsjećam, da je proizvođačima voća i proizvođaćima maslina da bi bili upisani u registar bilo potrebno da ispune minimalne površine, a sada ovim preporukama zakona nema tog minimuma, nego mogu biti dovedeni u isti položaj kao i svi ostali poljoprivredni proizvođači u Crnoj Gori. Na taj način smo takođe zakonom uredili da nema kriterijuma minimuma kao uslova da se upiše neko kao poljoprivredni proizvođač, a ne da od jednog do drugog Agrobudžeta ovi kriterijumi budu izmijenjeni. Izmjenama je izbrisano poglavlje 13 koje se odnosi na Savjet za poljoprivredu i ruralni razvoj a ono je izvršeno iz razloga da bismo se na taj način upotpunosti uskladili sa informacijom Vlade o opravdanosti daljeg postojenja svih savjeta, informacija je i Zaključak Vlade br 06486/2 od 14.03.2013. godine kojima su određeni savjeti i druga tijela čije osnivanje treba da bude u nadležnosti resornih ministarstava ili resornih ministara i da ta tijela se nemoraju osnivati shodno zakonima, već shodno odlukama koje kao pravo imaju pojedina ministarstva. Izmjene su izvršene i za određena terminološka usklađivanja i usaglašavanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojim su propisani novčane kazne za pojedine prekršaje. Javna rasprava nije sprovedena iz razloga što se predloženim izmjenama bitno drugačije ne uređuju osnovna pitanja koja tangira ovaj zakon.
  • Hvala, ministre. Izvinjavam se što Vas nijesam informisao da moramo striktno voditi računa o vremenu, zato što, da bi mogli da završimo sve obaveze ovoga zasijedanja. Radićemo po ovoj tački dnevnog reda do 13,30 h. Već se prijavilo dosta poslanika, tako da dokle stignemo, stignemo. Sada bih htio da se dogovorim s vama, da nas je pismeno sad obavijestio ministar Gvozdenović da ne može da dođe. Znači, prenosim ne može da dođe, spriječen je da prisustvuje danas i da bi mogao da pošalje zamjenu. Hoćete li zamjenu ili ponedeljak, ministre? Ponedeljak, ministre, bravo to sam i mislio, ali nije od goreg se dogovoriti s Vama. Znači, ministre, u ponedeljak se vidimo, ministre Gvozdenoviću. Idemo na prvi krug. Znači, ministre, Vi saslušajte prva uvodna izlaganja pa ako želite poslije toga da komentarišete, a kad budu pojedinačno uvijek možete da iskomentarišete do dva minuta. U ime Kluba poslanika DPS-a kolega Sekulić. Izvolite, kolega.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. Pa čini mi se da u Crnoj Gori ne postoji čovjek koji bi mogao da spori tvrdnju da poljoprivreda jeste velika razvojna šansa Crne Gore, ali je takođe i činjenica da tu veliku razvojnu šansu još uvijek nijesmo iskoristili i da je koristimo u onom dijelu sa kojim ne možemo biti zadovoljni. Naravno, iako smo pregovore sa Evropskom unijom otvorili poglavljima 23 i 24 rekao bih da neka druga poglavlja, takođe, zaslužuju punu pažnju i ovog Parlamenta i crnogorske javnosti iz prostog razloga što recimo, pregovori koji se tiču poljoprivrede i zdrave hrane s jedne strane ekologije, a sa druge zaista nam donose neki nov kvalitet I, čini mi se, kažem još jedanput, možda bi trebali da sa puno pažnje pristupimo ovim poglavljima. Naravno, novine u ovom zakonu zaista jesu veliko poboljšanje, iz prostog razloga što se i do sada dešavalo da neko ne može da se registruje kao poljoprivredni proizvođač iako recimo tu poljoprivrednu proizvodnju obavlja na manje od hektar ili nekoj manjoj površini, ali da ima prinose koji su mnogo veći od onoga koji ima vlasništvo od 10tak hektara ali ih ne obrađuje na pravi način ili ih obrađuje u mnogo manjem procentu. Naravno, novine koje imamo u poslednjih godinu dana, prije svega novine koje se odnose na to da država najzad je krenula u nešto većem obimu korišćenja državnog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Kažem još jedanput jeste veliki napredak makar to davali to besplatno onome ko želi da te nešto veće površine obrađuje. Naravno, ono što jeste nedostatak kada govorimo o crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima jeste činjenica da je naše zemljište dosta isparcelisano, da teško da možemo da postignemo onaj obim proizvodnje koji imaju neke druge države koje imaju neke mnogo veće površine i veće parcele, ali čini mi se da sa zakonima koje smo ovdje raspravljali, ovdje u ovom Parlamentu u poslednjih godinu dana možemo da inteviziramo ono o čemu stalno govorimo, a to je proizvodnja zdrave hrane. I ono što bez obzira koliko god mi govorili i o decentralizaciji, ono što zaista jeste i što mora biti obaveza Ministarstva i čini mi se da je to najvažnija novina u ovom zakonu jeste da Ministarstvo najzad ima sve instrumente, rekao bih, ne oko sebe nego u samom Ministarstvu kada govorimo o korišćenju IPA fondova. Sa jedne strane, to je dobro, jer će sve biti skoncentrisano na jedno mjesto, ali sa druge strane moramo ovdje javno da saopštimo da će to biti dodatna obaveza Ministarstva i da više neće biti mogućnosti da neko drugi bude adresa koje ćemo upućivati kritika da se IPA fondovi ne koriste na, ti pristupni fondovi Evropske unije ne koriste na pravi način ili se ne koriste u onom obimu u kojem to možda bi svi zajedno željeli. Kažem još jedanput ako uporedimo statističke podatke koliko se zemljišta obrađuje ili koliko se ljudi bavi poljoprivrednom proizvodnjom i koliko nam ta poljoprivredna proizvodnja donosi u ukupnom bruto društvenom proizvodu, ne možemo biti zadovoljni, ali ono što zaista moramo svi zajedno da primijetimo jeste da pojedine poljoprivredne grane posebno kada govorimo o stočarstvu, voćarstvu, proizvodnji vina, poslednjih godina zaista imaju stalan napredak. Podsjetimo se samo da prije desetak godina smo imali jedan nacionalni brend kao što su "Plantaže" kada je u pitanju proizvodnja vina, a danas imamo na desetine proizvođača kvalitetnih vina i čini mi se da to što imamo u proizvodnji vina mora biti primijenjeno i u nekim drugim proizvodnjama. Znači, uz sve ono zašto su takođe, stvorene zakonske pretpostavke, takođe smo i govorili u ovom Parlamentu, to je brendiranje određenih proizvoda zaštite geografskog porijekla itd. Znači, ovo je dobar način da što bolje koristimo evropske predpristupne fondove s jedne strene, sa druge strane da izjednačimo poljoprivredne proizvođače bez obzira koliko oni imali na raspolaganju površine zemljišta i da se stvara jedna zdrava konkurencija koja mora donijeti kvalitet više kad je poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori u pitanju. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega Sekuliću. Čini mi se 50% od Evropskog budžeta ide kroz IPA fondove za ovu namjenu. Idemo dalje. U ime Kluba poslanika DF-a kolega Bojović, pa onda Šarančić. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Pa evo na samom početku želim da iznesem jednu ocjenu koja se tiče i te kako onoga što je suština izmjena Zakona o ruralnom razvoju i poljoprivredi koji je predložen. Dakle, ta ocjena glasi da Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede nije obezbijedilo ni dio uslova koji su potrebni da bi Crna Gora dobila pravo da upravlja petom IPA komponentom i da bi mogla u punom kapacitetu da koristi sredstva iz te pete IPA komponente. Posebno je to značajan problem i ukazujem na činjenicu koju je i ministar sam priznao i saoptio da je 2011. trebalo da bude osnovana IPARD Agencija, a ona ni dan danas nije osnovana. Dakle i te kako kasni u Minstarstvu sa mnogim stvarima koje bi trebalo da budu sprovedene kako bi konačno država mogla da preuzme upravljanje značajnim sredstvima iz fondova Evropske unije za podsticaj i podršku poljoprivredne proizvodnje. Dakle, vi nijeste uradili ni dio toga što je potrebno da dobijete akreditaciju i suočeni ste sa tom vrstom odgovornosti ne samo Vi nego i vaši predhodnici. Međutim, šta je osnovni problem danas sa kojim se poljoprivredni proizvođači suočavaju u Crnoj Gori? To je da vi u Vladi, odnosno u Ministarstvu pokušavate da uvedete standarde i primijenite evropske propise da pritom obezbijedili podršku poljoprivrednim proizvođačima da izdrže opterećenje primjene evropskih propsia i evropskih standarda. To je ključni problem. Dakle, kakvu situaciju imamo? Vi smanjujete podsticaje, na primjer smanjujete premije za proizvođače mlijeka, onemogućavate najvećem broju poljoprivrednih proizvođača da dobiju premije, i to podizanjem kriterijuma za prava na premiju, ne povećavate otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda, a u isto vrijeme, s druge strane, rastu troškovi proizvodnje i uvozi se sve što se može uvesti i sve što nam treba i ne treba. Da li je ovo vaša strategija razvoja poljoprivrede koju vi, navodno, uskladjujete sa Evorpskom unijom? Rekao bih da je ovo antievropska poljoprivredna politika Vlade. Evropska politika u oblasti poljoprivrede valjda bi trebala da se svodi na ravnomjerno ulaganje kojeg u Crnoj Gori nema, na očuvanje i iskorišćavanje svih poljoprivrednih potencijala, čega nema. Po svemu sudeći vi želite da ugušite malog i srednjeg proizvođača. Potpuno sam siguran u to i to je vaša strategija koja i te kako ima veze, ako hoćete i sa izborima. Postavljam vam pitanje- da li je vaš cilj da malog poljoprivrednog proizvođača pretvorite u socijalni slučaj. Kada smo već kod strategije u kojoj je riječ u ovom predlogu izmjena zakona, vi strategiju ruralnog razvoja prilagođavate sada evropskim standardima i ona će da bude definisana na sedam godina. Rekao bih ovako - da vi strategiju, ili politiku ulaganja u poljoprivredi, prije svega prilagođavate izbornim ciklusima u Crnoj Gori. Vi ulažete u poljoprivredu tek onda kada krenu predizborne kampanje DPS-a. Znate na koji način, zloupotrebom državnih resursa u partijske svrhe. Idemo dalje. Hvalili ste se i hvalite MIDAS projektima. U pljevaljskoj opštini manje od 100 domaćinstava je iskoristilo sredstva iz prava MIDAS projekta, što je svega 1%. Hvalite se time. Poznato je dobro i javna je tajna da se i MIDAS projekti i sredstva iz MIDAS projekta dodjeljuju po partijskom ključu i po političkoj pripadnosti. Donacije, donacije koje dodjeljuje država se takođe raspodjeljuju na diskriminatorski način. Sjever je uvijek diskriminisan u odnosu na centralni region i kada je u pitanju ulaganja iz donacija. Poznato je da su se desili protesti poljoprivrednih proizvođača, odnosno proizvođača mlijeka na sjeveru i nakon tih protesta situacija u kojoj se nalaze proizvođači mlijeka je gora nego što je bila prije tih protesta. Pitam vas, gospodine ministre, da li se to vi svetite poljoprivrednim proizvođačima, odnosno proizvođačima mlijeka. Država mizerno ulaže, simbolično ulaže. Na kraju, je li moguće da ona može da preuzima dugove KAP-a, Montenegro Airlinesa, "Pobjede" a da ne može država da izdvoji više sredstava za ulaganja u poljoprivredu? Dakle, gušite male poljoprivredne proizvođače.
  • Hvala, kolega Bojoviću. Kolege, da vas informišemo, da idemo po već zakazanom voznom redu. Ministar Gvozdenović će ipak doći, tako da će sljedeća tačka biti oko uređenje prostora i izgradnje objekata. Izvolite, kolega Šarančiću, a zatim kolega Tuponja.
  • Hvala, potpredsjedniče Skupštine. Uvaćene koleginice i kolege, poštovani građani, poštovani ministre sa saradnicima, Imamo na dnevnom redu jedan od zakona koji je u proceduri iz razloga ponovnog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim ne iz volje, želje i htjenja Vlade da probleme rješava i da stvari pokreće na bolje. Ali, dobro, bilo kakav korak naprijed je dobar sa ovakvom Vladom i ovakvim ministarstvom. Nesumnjivo je da će poljoprivreda, gospodine ministre, biti jedan od najvećih izazova u procesu evropskih integracija, naročito ona poglavlja koja se odnose na nju, a to su: 11, 12, i 13 - ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterinarska i fito sanitarna zaštita i ribarstvo. Mi smo mali sistem sa karakterističnom poljoprivrednom proizvodnjom, kao sektorom koji je godinama zapostavljen i u koji godinama nije ulagano novca. Imamo i najmanji agrobudžet u regionu od nekih milion eura. Zaista, bez želje da pričam ovdje političku priču i da stičem bilo kakve političke poene, naš poslanički klub će krajne ozbiljno baviti i bavi se ovom problematikom i amandman će djelovati na osnovni tekst zakona koji ima brojne nedostatke. Iskreno me brine, gospodine ministre, na koji način ćete, sa ovakvim načinom rada, da savladate sve ove brojne izazove, a znam i jasno mi je koji problemi nas tamo očekuju. Ova priča, narvno, najviše dotiče ovih 49 .000 domaćinstava u Crnoj Gori koja se bave poljoprivredom i stiču prihode od poljoprivrede a naravno i sve nas jer se radi od 18% bruto dromaćeg proizvoda uključujući i agro industriju. Naročito se tiče onih domaćinstava sa manjim obimom poljoprivredne proizvodnje koji nemaju pravo na podsticajne mjere, shodno vašoj politici, odnosno politici vašeg ministarstva, a bore se da nekao prežive i opstanu u ovakvim ekonomskim uslovima koji su danas u Crnoj Gori. Dakle, gospodine ministre, po vama treba pomagati oni koji imaju da još više imaju, pomagati velike sisteme, pomagati uvoznički lobi, a one koji se bore da prežive sa 2 ili 3 grla u govedarstvu treba da ugušiti još više, da nestanu sa scene. Neće biti da je ta politika socijalno opravdana, neće biti da je takva politika ispravna, gospodine ministre. Da se vratimo na Izvještaj o napretku za 2013. godinu Evropske komisije koja ukazuje na brojne nedostatke na račun konkretnih mjera i pomaka koji nijesu ni izbliza dovoljno za zatvaranje poglavlja i početak pregovora u ovoj oblasti. Ukazuje se na izvjesne napretke u oblasti tzv. horizontalnih pitanja ali nije u potpunosti izvršeno na razdvajanje direktnih mjera podrške od proizvodnje, a iste nijesu usklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije, odnosno nije uspostavljen sistem prava na podršku. Zatim u oblasti organizacije zajedničkog tržišta, pripreme nijesu čak ni započele, a program ruralnog razvoja u okviru IPA podrške je u daljoj fazi pripreme. Tamo je imenovan rukovodilac, 25 je zaposleno u tom sektoru, planira se 1.500.000,00 da se potroši sredstava građana ove države u 2014. godini i iskreno se nadam da će bar tim sredstvima u ovoj godini taj posao početi da se realizuje na pravi način. Nemamo ni zakon o organskoj proizvodnji, potrebna je i nacionalna strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja i još neke strategije. Kada je poglavlje 12 u pitanju konstatuje se da su takođe pripreme u ranoj fazi, gospodine ministre. Što se tiče ribarstva konstatuje se da nije ostvaren nikakav kontakt. Naravno, nijeste odgovorni vi za sve to, ali ste morali da se izborite za neke stvari, za veći agro budžet, za pravedniju raspodjelu sredstava i ubrzanje reformi. Istini za volju rezultati Ministarstva i čitave Vlade za ovih 20-ak mjeseci rada nijesu za pohvalu. Što se tiče samog predloženog teksta izmjena i dopouna Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, on je uglavnom formalno tehničke prirode. Ministarstvo je koritilo ekspertsku podršku eksperata iz Slovenije da napišu neke dvije strane ovog zakona. Je li moguće da Ministarstvo nema kadar da napiše zakonski predlog , jesu li naši poljoprivrednici spremni , kao krajni korisnici komponenteIPE za pozitivan uticaj ovog propisa o kojem sam govorio, kada nije spremno Ministarstvo. Nije se poštovao ni prethodni zakon, a sumnjam da će i ovaj. Čl. 2 i 11 se sada ispravlja činjenica da uopšte nije osnovan poseban organ uprave nadležan za plaćanje u poljoprivredi, što je bila zakonska obaveza i tako dalje. U članu 7 se sada popravlja neravnopravan položaj voćara i maslinara, odnosno druge poljoprivredne proizvođače a u Predlogu zakona o maslinarstvu koji je povučen iz procedure, vjerovatno zbog kvaliteta, imate identičnu odredbu koju ovdje brišete. Očigledno se radi o lošoj koordinaciji u Ministarstvu ili je nešto drugo u pitanju.
  • Zahvaljujem, kolega Šarančiću. Izvolite, kolega Tuponja, a zatim kolega Popović.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, uvažene koleginice i kolege, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani građani Crn Gore, Prije nego što pređem na suštinu pošao bih samo od jedne, manje više, tehničke stvari koja se tiče Predloga izmjena i dopuna ovog zakona. To je član 9 vašeg Predloga koji kaže da se stav 2 mijenja i glasi: "Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 eura do 1.500 eura". Sada ću da vam pročitam i trenutno važeći zakon zbog građana: "Za prekšraj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 1.500 eura". Jedina izmjena koju ste napravili je da se jedna riječ eura ne pominje. Zatim u istom članom kažete “ u stavu 3 riječi: “od jednostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori” zamjenuju se riječima: “od 50 eura do 1.000 eura”. Ovih riječi nema, u trenutno važećem zakonu. Ne znam kako ćete izaći iz ove pravne problematike ali ovo jednostavno nije tačno. U stavu 3 riječi “od jednostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori” te riječi ne postoje u trenutno važećem zakonu koji je dostavljen nama poslanicima. To je bilo to tehničke prirode potrošio sam veliko vrijeme na to, ali manjeg zakona, tj. manjeg Predloga izmjena zakona a veće centralizacije odavno nijesmo imali prilike ovdje da vidimo. Vi predloženim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju onemogućavate osnivanje Agencije za plaćanje u poljoprivredi čije je osnivanje bilo predviđeno Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju iz 2011. godine. Brišete mogućnost za formiranje Agencije koja treba da predstavlja svojevrsni trezor poljoprivrede. Ona može funkcionisati u sastavu Ministarstva i kao izdvojeni organ ali pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede, treba da bude nadležna za sva plaćanja u oblasti poljoprivrede, prema svim korisnicima mjera i na određen način da predstavlja kanal plasmana subvencija od Brisela, trezora Evriopske unije do krajnih korisnika zemlje članica, poljoprivrednika, preduzeća, preduzetnika, lokalnih zajednica i nevladinih organizacija. Crna Gora ima sektor u plaćanju u poljoprivredi. Međutim indikativno je zašto predlažete da se onemogući osnivanje Agencije za plaćžanje u poljoprivredi ili pak prerastanje sektora za plaćanje u poljoprivredi u nju, tim prije što je pomoćnica ministra za poljoprivredu Danijela Stolica, kako je prednijela “Pobjeda” 27. marta 2013. godine kazala sljedeće: “Proces uspostavljanja Agencije za plaćanje u poljoprivredi neophodno je da bi Crna Gora mogla da vuče sredstva iz IPA fondova EU namijenjenih ruralnom razvoju, što bi trebalo da se ubrza od juna 2013. godine, kada se očekuje dobijanje nacionalne akreditacije ove institucije ” Pomoćnica ministra za poljoprivredu Danijela Stolica kazala je i da bi to bila prva akreditacija jer za formiranje Agencije potrebna i ona od strane evropskih revizora što je IPA postupak. Crnoj Gori je Agencija neophodna što prije kako crnogorskoj poljoprivredi ne bi izmakla sredstva koja su nam preostala iz IPA za period 2007. do 2013. ali zbog toga što je to osnovno u pregovorima u poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Šta je razlog odustajanja o formiranju ove agencije? Stvarni razlog? Ako je jedina institucija čiji je osnivanje, pazite sada, odnosno postojanje izričito navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u Evropsku uniju, kao uslov oza punopravno članstvo bilo je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dakle, vi ovim ukidate i Savjet, vi ukidate Agenciju, vi navlačite sredstva pod svoju kontrolu i vi ukidate mogućnost žalbe .
  • Hvala, kolega. Izvolite, kolega Popoviću, i uvodnim izlaganjem posljednji kolega Kalač.
  • Poštovana Skupštino, uvažene dame i gospodo pored malih ekrana i poštovani predstavnici Vlade, U pitanju su izmjene uslovljene procesom pridruživanja i usklađivanja sa pravnim poretkom Evropske unije, terminološka uskalđivanja i usklađivanja sa zakonima kojima su propisane novčane kazne za prekršaje . Suštinski su upitanju važne ali samo kozmetičke promjene ali ipak i ovim izmjenama i dopunama Zakona kao i mnogim drugim zakonima propisano je osnivanje agencija, savjeta, stručnih tijela i organa koji će biti zaduženi za implementaciju zakona i kako se to navodi u obrazloženju za reforme u oblasti poljoprivrede. Moguće je das u čak i u malom sistemu , kakav je naš, svi ti silni organi potrebni, ako još uvijek nijesmo pronašli efikasniji model upravljanja, ali u tom slučaju Ministarstvo poljoprivrede zaista mora garantovati efikasnost funkcionisanja i sprovođenje konkretnih mjera na putu reformi.U suprotnom, dobićemo još jedan hromi sistem neefikasan, spor i neupotrebljiv koji će samo služiti pojedincima za uhljebljenje i bogaćenje biografija. Suštinsko pitanje je kada će Crna Gora konačno hraniti samu sebe u pravom smislu. Količine hrane koje mi uvozimo su zabrinjavajuće, neshvatljivo je da pored prirodnih i klimatskih uslova koje imamo, mi uvozimo nevjerovatne količine mesa, voća, povrća. O uvozu ribe i morskih plodova da i ne govorimo. Kada pogledamo te podatke pomislim da oni vicevi o nama kao o lijenim ljudima i nijesu toliko neistiniti. Dakle, nama je prevashodno potrebna promjena svijesti zatim radnih navika, a onda redom društveni konsezus, moderna tehnologija, sitna i krupna poljoprivredna mehanizacija. Crna Gora mora konačno zatvoriti krug , domaća poljoprivreda, proizvodnja, hoteli, restorani, potrošači. To nije pitanje ni vlasti ni o pozicije, to je suštinsko pitanje ekonomskog napretka našeg društva i razvoja. Mi moramo početi živjeti od proizvodnje a ne od prodaje resursa. Odavno sam zaključio da smo zamršeni u međusobnom nerazumijevanju odnosa poljoprivredni proizvođača i hotelijera i ugostitelja. Obično smo skloni da krivimo ili jedne ili druge. Nijesu krivi ni jedni ni drugi već loš postavljen i zastarjeli sistem. Mi smo jako daleko od modern poljoprivredne proizvodnje , na primjer Izrael i Klima sa mnogo lošijim prirodnim preduslovima su lideri u svijetu, njihovu praksu treba slijediti. Ali, đe je rješenje naših problema? U modernizaciji poljoprivrede, u radu, u stvaranju uslova da poljoprivredni proizvodi tokom cijele godine u podsticajima u početku u ukuprnjavanju gazdinstava, osnivanjem pravni lica u oblasti poljoprivrede, u obrazovanju, u usvajanju novih tehnologija, sistema. Da bi se to postiglo mora postojati saradnja na nivou Vlada – poljoprivrednici.Džabe sav trud i napor Vlade da reformiše poljoprivrednu proizvodnju ako crnogorski poljoprivrednik, ribar, stočar i dalje misli da je najpametniji na svijetu i da je model proizvodnje koju su praktikovali njegov prađede i đede, najsavršeniji id a nema preko toga. S druge strane, država mora obezbijediti uslove za tehnološki napredak, obrazovanje i stvaranje okvira da crnogorski poljoprivrednik živi od svoga rada, ide na putovanje, uvećava svoje bogatstvo, širi poslove i što je najvažnije plasira svoje proizvode na tržištu Crne Gore i regiona. Crna Gora ne može graditi svoju poljoprivrednu proizvodnju na ogromnom broju sitnih proizvođača. Potrebno je ukrupnjavanje zasnovano na tržišnim principima. Porodična proizvodnja je svakako dobro došla , ali nikako kao osnvoa. Svi oni koji se porodično žele baviti proizvodnjom i u tome pronalazi interes imaju pravo na to. Naravno, država ne smije da ih guđi, mora d aim obezbiejdi uslove za nihov opstanak, ako su sposobni da prežive na tržištu. Isto tako porodični proizvođači ne treba da se naježe kada se pomene ukrupnjavanje i buduće otvaranje velikih proizvođača na kojima će se zasnivati poljoprivreda Crne Gore i koja će biti osnova proizvodnog prehrambenog proizvoda.
  • Hvala, kolega Popoviću. U potpunosti se slažem sa vama, kumulativna samodovoljnost u hrani. Imam jednu muku, moram da vam kažem, ministre. Nemam kome da dadem džabe sijeno u Komane nego moram id a platim id a mu dam sijeno. To je istina i ne znam šta da radim? Izvolite, kolega Kalač.
  • Hvala, potpredsjedniče. Možda će vam biti za utjehu ovo da nijeste jedini a tačno je to što ste kazali. Uvaženi ministre, pomoćnici ministra, Kada je u pitanju poljoprivreda i ruralni razvoj u Crnoj Gori stanje je pokazalo da postoji potreba za dodanim jačanjem administrativnih kapaciteta, koordinaciju i saradnju između relevatnih institucija. Evidentno je da je određeni vid pomoći do sada postojao. Ne postojanje efikasne , ovo naročito naglašavam efikasne administracije i efektivnih kreditnih linija za ruralni razvoj ugrožava konkuretnost poljoprivrednih proizvođača. Određene krediten linije postoje, ali očigledno su loši krediti iz prethodnog perioda odnosno procjene banaka i njihovo korišćenje mimo namjere i sada otežano da budu uslovi za dobijanje kredita za poljoprivredu. O poljoprivredno-preradjivačkoj industriji za sada ne možemo govoriti. Do sada je ovim dijelom upravljala Agencija, a sada je to nadležnost MInistarstva. Potrebno je unaprijediti statistiku u oblasti poljoprivrede i poljoprivredni informacioni sistem, sistemi za registraciju zemlje nijesu usklađeni. Nepostojanje pouzdanih statističkih podataka ugrožava razvoj poljoprivredne politike. Činjenica je da su poljoprivreda i ruralni razvoj među najizazovnijim u procesu evropskih integracija za svaku zemlju koja pristupa Evropskoj uniji. S obzirom da je zajednička poljoprivredna politika EU reformisana glavni cilj je da se obezbijedi stabilno snabdijevanje poljoprivrednih proizvoda na evropskom tržištu po pristupačnim cijenama što takođe podrazumijeva zagarantovane adekvatne prihode za poljoprivrednike i konačnim ishodom da ova oblast postane efikasnije. Poglavlje poljoprivredne poliltike EU podijeljeno je na dva dijela. Prvi segment se sastoji od direktnim plaćanjem intgervencija za tržištu a drugi se odnosi na politiku ruralnog razvoja. Direktna plaćanja čine najveći dio budžeta s tim što su ograničena određenim uslovima poput zaštite životne sredine i ljudskog zdravlja, bezbjednosti hrane, dobrobiti životinja, održavanja zemljišta u dobrom stanju.Kada je riječ o direktnim plaćanjima one se vrše u vidu subvencija poljoprivrednicima bez obzira na vrstu proizvoda. Subvencije se finansiraju iz evropskog poljoprivrednog garancijskog fonda. Ovakvi podsticaji obezbjeđuju stabilan prihod za poljoprivrednike i na taj način ih štite od potencijalne tržišne nestabilnosti. Možda bi ovom prilikom bilo potrebno dodatno pojasniti članom 5 ovog predloga zakona, vrši se intervencija na član 32 postojećeg zakona, a odnosi se na brisanje stavova 4 i 5, radi javnosti pročitaću te stavove, a odnosi se na podsticaj. "Na rješenje iz stava 3 ovog člana može se izjaviti žalba ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja i stav 5 žalba ne odlaže izvršenje. Ukoliko se brišu ovi stavovi, naročito stav 4 kome se može izjaviti žalba". Ovo naglašavam, jer se upravo odnosi na postupak ostvarivanje prava na podsticaj. Intervencija Evropske unije na poljoprivrednom tržištu podrazumijeva otkup proizvoda, povlačenje sa tržišta, podršku za prozvodnju određenih proizvoda, a sistem kvota i podršku poljoprivrednim organizacijama. Drugi segment. Ruralni razvoj obuhvata mjere neophodne za razvoj aktivnosti u ruralnim područjima. Ovakva vrsta aktivnosti doprinosi jačanju konkurentnosti u poljoprivredi i šumarstvu. Takođe, ove politike imaju za cilj unapređenje u ruralnim sredinama kvaliteta života u ovim oblastima, kao i mjere za podsticanje diversifikacija ruralne ekonomije. Sredstva neophodna za realizaciju ovih ciljeva su obezbijeđena od strane Evropskog fonda za ruralni razvoj. Podsjećamo da je poljoprivreda uz transport jedino poručje koje je regulisano uvođenjem zajedničkih politika u Rimskom sporazumu iz '57.godine. Ciljevi poljoprivredne politike predviđeni tim Sporazumom su višestruki, a najvažnije smanjenje uvoza i zadovoljavanje potreba domaćeg stanovništva. Principi zajedničke agragne politike, definisane su na konferenciji održanoj u ... jul '57.godine, radi postizanja ciljeva zacrtanih u Rimskom sporazumu. Predloženim izmjenama i dopunama zakona, određene su i sankcije za nepostupanje u skladu sa zakonom, odnosno visine kazne koje više nijesu minimalne cijene zarada, već se one kreću od 500 do 5.500 eura za pravna lica, odnosno 50 do 1000 eura za fizička lica, dok novčana kazna za kršenje ovog zakona preduzetnicima iznosi 300 do 5.000 eura. Da li su ovolike novčane kazne primjerene? Tražim još jedno dodatno pojašnjenje. U članu 8 ovog izmjena prijedloga zakona stoji poglavlje 13 Savez za poljoprivredu i ruralni razvoj članovi 69, 70 i 71 brišu se, dok u poglavlju 13, u dijelu odedbe Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koje se mijenjaju, stoji da se osniva Savez za poljoprivredu.
  • Hvala, kolega. Ministre, da li želite da iskomentarišete uvodno izlaganje? Izvolite, do pet minuta.
  • Zahvaljujem, naravno svim poslanicima i vama, gospodine predsjedavajući, na upućenim komentarima. Doživo sam ih na način da imate veliku želju da date svoj doprinos o poboljšanju kvaliteta teksta ovog zakona i u tom duhu ću dalje i kanalisati svoju diskusiju, ali se nadam da mi nećete zamjeriti, što ću tamo gdje ima prostora i utemeljenja, ipak ispraviti neke od vaših navoda, iz razloga što jednostavno nijesu tačni. Pa da krenem odavde. Da budžet za poljoprivredu se smanjuje u Evropskoj uniji. Ja bih volio da je onako kako ste rekli 50%, međutim nije. On se iz politike u politiku mijenja i trenutno iznosi 30% ukupnog budžeta Evropske unije. To je svakako jako veliki procenat, ali to nije budžet koji se odnosi samo na poljoprivredu, nego se on dominantno odnosi prije svega na ruralni razvoj. Ono što je interesantno kada govorimo o budžetu,a drago mi je da imam tu kod sebe i neke dodatne podatke, jeste da se veoma često manipuliše u javnosti o tome koliko iznosi naš budžet? Ja se slažem sa vama i naravno ne mogu da pobjegnem od takve matematike da je nominalno agro-budžet oko 1% ukupnog budžeta u Crnoj Gori i da je on nominalno preko 4% u Makedoniji. Međutim, kada to podijelite sa brojem stanovnika u Crnoj Gori i brojem stanovnika u Makedoniji, onda dobijemo malo drugačiji odnos. Šta kaže ta matemarika? Ta matematika kaže da po glavi stanovnika, kako ste rekli, u Crnoj Gori imamo 32 eura, a u Makedoniji imaju 36,3%. Dakle,nije razlika četiri puta, nego je razlika 0,1 put. A, ako bismo isti taj agro-budžet podijelili prema zvaničnim statistikama dvije zemlje po poljoprivrednom proizvođaču, dakle ne po glavi stanovnika, jer se svi stanovnici ne bave poljoprivredom, nego po poljoprivrednom proizvođaču, onda bismo dobili još drastičniji odnos u korist poljoprivrede u Crnoj Gori. Al' taj podatak ću ostaviti za neku drugu priliku, a pozivam vas u međuvremenu da se i sami pozabavite tom računicom, pa da vidite koliko poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori dobijaju, da to nije baš tako malo koliko sam čuo u brojnim diskusijama. Što se IPA-a sredstava tiče , mi do sada nijesmo bili ni u prilici da koristimo IPA sredstva. Dakle, Crna Gora do sada, kada je u pitanju poljoprivreda nije ni mogla da koristi IPA sredstva. Zašto nije mogla da koristi IPA sredstva, iz razloga što nije bilo potrebno samo uspostaviti strukturu o kojoj sam pričao u uvodnom dijelu, a koja se odnose za ruralni razvoj i za Direkciju IPA plaćanja, nego je bilo potrebno isto tako kandidovati kompletnu proceduru na koju ste vi, kao poslanici s pravom osjetljivi, ili bi trebalo da budete osjetljivi, a ta procedura iznosi negdje oko 3.000 stranica i mi smo u minitarstvo sa veoma malim brojem ljudi napravili u roku od manje od šest mjeseci i prošli dvije međunarodne revizije. I druga međunarodna revizija je zaključila da nema nikakvih sugetija na tu proceduru, a ta procedura ne da uvodi nego zadržava dvostepeni postupak. Dakle, da je svaki poljoprivredni proizvođač koji iz bilo kojeg razloga želi da uloži žalbu ima pravo da uloži drugostepenom organu i ima pravo da ide dalje, kao upravnom postupku. Prema tome, ovaj zakon ne ukida dvostepenost. Ta dvostepenost je definisana procedurama jasno i kristalno naglašena, posebno za ona sredstva koja se koriste iz Evropske unije. Nijesmo nikoga oštetili u Crnoj Gori. I ako je jedan dio diskuija bio obilježen više politikom, nego samim zakonom mogu još jednom da ponovim da je proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori povećana za 11%, prema zvaničnim statističkim podacima povećana je 14%, drago mi je da je statistika bila još naprednija od Ministarstva poljoprivrede, da je nastavljen rast u proizvodnji i otkupu mlijeka i u ovoj godini, da za prvih šest mjeseci bilježimo rast, kada ste govorili već o mlijeku od 3% i predpostavljam da ćemo doći do jedne granice kada ne možemo dalje uvećavati proizvodnju mlijeka. Da li ćemo uvoziti mlijeko? Da. A, zašto? Zato što mi u Crnoj Gori ne proizvodimo mlijeko u tetrapaku, a to je ono što uvozimo. Da li ćemo i dalje uvoziti svinjske polutke? Da. Zato što nemamo svinjogojstva u Crnoj Gori. Ni jedan od 2.000 zahtjeva za svinjogojstvo nije podržano, jer ne ispunjavaju ljudi elementarne uslove. I ako mi dopustite samo da se osvrnem nešto što mislim da nije pravilno protumačeno. Član 9 ovako kako je isčitan, ipak nije korektno isčitan. Iz razloga što član 9 glasi:"Novčanom kaznom od pedesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade" i tako dalje, promijenjen je sa jednom potpuno novom rečenicom koja ne glasi onako kako ste rekli. Pogledajte tekst zakona, uvodna rečenica mijenja i glasi, dakle mijenja se i glasi uvodna rečenica. A, ono što dalje slijedi stavovi 2 i 3 to je na kraju teksta zakona. Ne ovako po ovim vremenima 1, 2, 3 do 12, nego su to propisane kazne, jer su u prethodm zakonu kazne bile vezane za minimalnu cijenu rada u Crnoj Gori, a s obzirom da je došlo do izmjene zakona i da se više kaznena politika ne vodi u odnosu na minimalnu cijenu rada, nego se propisuju kaznene odredbe, zašto je nadležan Sekretarijat za zakonodavstvo, a ne Ministarstvo poljoprivrede, vršeno je usklađivanje u dijelu kaznene politike. Nadam se da imamo isti tekst zakona, vi i ja, ukoliko ne, ja ću vam posuditi tekst zakona koji imam. I na kraju dopustite mi da samo ukažem na to da niko nije zabranio ukidanje Savjeta za poljoprivredu,nego smo izvršili usklađenje u odnosu na ono što su bili zaključci Vlade, a svako ministarstvo, pa i Ministarstvo poljoprivrede zadržava pravo da po potrebi osniva savjete.
  • Hvala, ministre. Ja produžih minut, nadajući se da mi kažete đe ću sa sijenom, nema odgovora. Ali, ministre, moram da vam kažem. Kada sam bio mali svako ljeto sam išao kod jedne i kod druge babe. Čini mi se, jest da sam u godinama da ako me pamet ne vara da je sto puta bio veći stočni fond u Komane i na Latično, đe smo išli sa Bandićima nego danas. Još kad ukinemo industriju, đe ćemo kukala nam majka. Kolega Tuponja, pa onda kolega Bojović, izvolite do dva minuta.
  • Zahvaljujem, pokušaću da budem brz. Tih riječi u važećem zakonu nema, ali to je taj formalni način, nema. Mnogo mi je interesantnije, osim toga tehničkog problema, zašto se uopšte niste osvrnuli na to da je i Hrvatskoj bila, kao uslov, data za prijem u Evropsku uniju osnivanje agencije za poljoprivredu. Sa hrvatskog sajta, na hratskom, razumjećemo se, svaka država članica Evropske unije mora imati agenciju za poljoprivredu. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, pa je takva agencija za plaćanje u poljoprivredi jedina institucija čije je osnivanje navedeno u ugovoru o pristupanju Hrvatske u Evropsku uniju, kao uvjet za punopravno članstvo. Vi ste je kod nas ukinuli, a takođe ste ukinuli i savjet, naravno da savjet možete po svojoj volji da organizujete unutar vašeg ministarstva, ali ovo je bio zakonski propis da morate imati, da morate osnovati taj savjet, a vi ste tu zakonsku normu negirali, ukinuli, vjerovatno sa namjerom da nikad ne osnujete taj savjet jer vam je mnogo lakše da kontrolišete stvari ako nemate ni savjet, nemate ni agenciju, imate kontrolu nad sredstvima iako ste ukinuli pravo žalbe. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Tuponja. Komentar na komentar ministra, kolega Bojović, pa onda kolega Popović.
  • Hvala. Gospodine ministre, dobro je poznato kada je Crna Gora postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Vi ste i prije nego što je Crna Gora postala kandidat za članstvo mogli da pripremite najveći dio uslova da Crna Gora počne da koristi sredstva. Vi to niste radili na vrijeme i to je odgovornost sa kojom se morate suočiti. Drugo, kažete da uvozimo mlijeko zbog toga što ne proizvodimo mlijeko u tetrapaku. Zašto ga ne proizvodimo? Zbog čega mi nemamo fabriku, zbog čega mi nemamo prerađivačku industriju? Zbog toga što vi vodite antievropsku politiku u oblasti poljoprivrede. Znate li, kad ste već pomenuli Makedoniju, da Makedonija pokriva uvoz izvozom 65%? Znate li vi uopšte koliko Crna Gora uvozi poljoprivrednih proizvoda iz Makedonije, a koliko iz izvozi? Ne izvozi ništa. Je li vam poznato da u Makedoniji postoje fabrike koje se bave prerađivačkom industrijom u poljoprivredi, koje prozivode u vrijednosti od 15 miliona evra? Kad govorimo o donacijama i vašim podsticajima, MIDAS projekat, papiri, svi papiri neophodni i dokumentacija koja je potrebna da bi neko aplicirao za projekte MIDAS -a, koštaju negdje između 1.500 i 2000 eura. I nakon što jedan poljoprivredni proizvođač pokuša da konkuriše za ta sredstva, vi uvijek pronađete svoje razloge da ljude koji su obezbijedili i sredstva i dokumentaciju, odbijete. Pa se tako dešavalo da ste ljude odbijali i zbog rasnog sastava stoke, i zbog stanja u objektima, čak i zbog broja članova familije, odnosno broja djece, jer se zna kako vi dodjeljujete ta sredstva.
  • Hvala, kolega, poslaničko pitanje da se dorečete iduće neđelje ako hoćete. Kolega Popoviću, izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Prvo, ovaj vaš problem, nijesam shvatio je li vi dajete džabe sijeno ili dajete travu po napoli u Komanima ili u cijelo, to je ono što nisam shvatio.
  • Ja bih najviše volio kao kralj Nikola, napoli i to od fruta. Nema više kolega ni napoli, ni na pola, ni nula, nego moraš mu dat i pare i frut. Sve. Zamislite tragedije naše kakva je. A kralj Nikola je io i pio, i u velikoj mjeri io proizvode iz Komana i Bandića i Zagarača. To je poljoprivreda, ali dobro idemo u modernu društvu.
  • Sad mi je lakše kad sam čuo objašnjenje. Prvo što bih htio da prokomentarišem to je da ono što mi moramo podsticati u našoj poljoprivredi, to je mali i srednji biznis. I to je ono što paralelno se mora izgraditi sistem koji bi obezbijedio sigurno snabdijevanje našeg tržišta. Druga stvar, ako je mogao Izrael da napravi čudo u poljoprivredi sa onakvim njihovim uslovima, odnosno neuslovima, Izrael je postao reper za sve ostale zemlje u svijetu, mislim da to može i Crna Gora. Znači, moramo da se mijenjamo, da počnemo naporno da radimo da bismo nekad došli do nivoa Izraela. A ono što je možda na dugom štapu i o čemu treba tek razmišljati, kad smo mi danas ovakvi kakvi smo u poljoprivredi, zamislimo kad dođe trenutak pridruživanja Evropskoj uniji, kad treba da se izborimo sa kvotama koju imaju recimo Grčka za maslinovo ulje, za ribu, Italija za vino.
  • Hvala, kolega. Sa ovim smo završili prvi krug. Imamo dosta prijavljenih. Znači ići ćemo ovako, do pet minuta, s tim da ministre možete uvijek da komentarišete, ali nećemo bočne komentare da bi moglo što više da bude poslanika uvaženo i da govore, prvo ide koleginica Tanasijević, a zatim koleginica Bošnjak. Izvolite, koleginice.
  • Hvala, potpredsjedniče, Poštovani ministre sa saradnicima, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, Seljaštvo je praktično do sredine prošlog vijeka bilo brojčano dominantna i socijalno homogena društvena grupa okrenuta tradicionalnim vrijednostima. Osnovne aspiracije su bile vezane za zemlju, za starevinu koja je predstavljala jednu od najvećih vrijednosti, pa i svetinja, u životu čovjeka. Obrada zemlje je bila uslov egzistencije, uslov opstanka, mjesto života i rada je bilo isto, tako da je ekonomski, socijalni i kulturni život bio pod kontrolom seoskih porodičnih zajednica. Poslije drugog svjetskog rata u Crnoj Gori su se uporedo odvijali procesi industrijalizacije, urbanizacije što je dovelo do transformacije ekonomsko socijalne strukture i grada i sela. U grad je otišao najvitalniji, radno sposobni dio stanovništva, dok su na selu ostali oni koji su teško mogli sami održavati posjed. Sredinom 20 vijeka, učešće poljoprivrednog ukupnog stanovništva je bilo veće od 70%. Zbog masovnih migracija svega 20 godina kasnije, ovaj broj je prepolovljen, da bi 80-ih godina bio manji od 20% i nastavio da pada. Pravilo koje je oduvijek postojalo da je seosko stanovništvo mlađe od gradskog prestalo je da važi. Širenje grada je dovelo do toga da su mnoga sela koja su prethodno bila udaljena od grada postala dio prigradskog ili gradskog područja i postepeno su gubila obilježja klasičnog sela. Za razliku od njih sela koja se nalaze u planinskom dijelu i koja su udaljena od gravitacione zone zadržala su više od ostalih autentičnost i tradicionalna svojstva, patrijahalno ustrojstvo porodice, običajne i moralne norme, solidarnost, značaj duhovnog srodstva, susjedstva itd. To su sela koja su najčešće smještena u atraktivnom prirodnom ambijentu koja i ljeti i zimi za posmatrača sa strane djeluju idilično, ali ne i za onog ko u njima živi. Ova sela su pod uticajem demogratskih kretanja ubzano starila i ne rijetko nestajala, danas zbog višedecenijskih procesa ima selo koje ima više kuća nego stanovnika, gdje selo čini samo nekoliko staračkih domaćinstava. Oni samo obezbjeđuju trajanje selu. A revatelizacija ovih sela je zahtjevan posao za koje su potrebne specifične mjere, koje vrlo teško i osmisliti i sprovesti.To je kopleksan, komplikovani, dugo trajan proces jer bile su potrebne godine pa i decenije da bi oni koji su napustili selo se adaptirali na grad kao mjesto života. Bilo je i onih koji nijesu uspjeli da podnesu teret adaptacije, to su najčešće bili stari ljudi koji su dolaskom u grad prihvatili, da ne pripadaju gradu da ne mogu da podnesu dinamiku i navike gratckog života, jer su im nedostajali i vinogradi, i pašnjaci, nedostajala im je kuća, nedostajala im vazduh koji su disali, nedostajalo im je sve starevina,ognjište oni su se vratili na selo i oni su postali kopča između sela i grada. Za razliku od njih oni koji su otišli iz grada i postali dio gradskog tkiva njih je vrlo teško motivisati da se vrate tamo odalke su oni i njihovi preci otišli. Zato smatram da je proces revitalizacije sela jedan od najtežih procesa koji se danas može odvijati u Crnoj Gori, jedan od dominatnih faktora koji je počeo da utiče na proces revitalizacije sela je činjenica da danas izvještačene tehnološke civilizacije se sve više formira svijest o nužnoj potrebi očuvanje zdravlja pre zdovaljavanja osnovnih ljudskih potreba. Proizvodnja zdrave hrane u stalno usvajanje novih kvaliteta postaje ne samo poljoprivredna i ekonomska nego i humana djelatnost koja sve više dobija na značaju. To je snažan posticaj koji je opredijelio jedan broj mladih radno sposobnih ljudi da se vrate na sela, to su pozitivni primjeri koji nijesu dovoljno oživljavanje poljoprivrede potpuno kao djelatnosti, ali su pokazatalj da je kroz dobro osmišljene reformske procese to moguće ostvariti u narednom periodu. Masovna proizvodnja raznovrsne organske hrane i razvojne Eko sela koja kao dobar primjer postiji u Crnoj Gori mogu postati zaštitni znak Crne Gore i oaza zdravog života. Imajući to u vidu u poslednje vrijeme se pristupilo intezivnim reformama u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane u cjelini, a za realizaciju ovih reformi potrebna su ogromna finansijska srestva i zato je veoma važno da je Crna Gora sticanjem statusa kandidata za članstvo EU ostvorila pravo da bude korisnik istrumenata predpristupne pomoći, da bi se ispunili uslovi za njihovo korišćenje mislim da bi bilo neophodno prihvatiti Predlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
  • Hvala koleginice, još jednu opomenu svim upozorenje da svi jednostavno sad ste bili na ekranu ali lijepa slika nema tona. Hvala, koleginice. Izvolite, koleginice Bošnjak, neka se pripremi kolega Nimanbegu.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Pa evo ja ću se složiti sa mojim prethodnicima, čitajući obrazloženje ovog zakona kad sam vidjela da u obrazloženju piše da se pokušalo uraditi decentralizacija, a u suštini svim predloženim izmjenama Vi maksimalno se decetralizujete sve što se moglo decentralizovati. Mogu da razumijem ovo usklađivanje sa standardima Evropske Unije i praćenje tih sredstava u direktoratu, ali jednostavno ukidanje savjeta je nešto što mislim da nebi smjeli da dozvolimo. Zašto potpuno je siptomatično zašto se traži ukidanje ovoga tijela, posebno kada se radi o jednom savjetodavnom tijelu koje uključuje širok spektar ljudi odnosno i razni da kažem konstituenti tog savjeta su ljudi iz različitih struktura, počev od privredne komore,nevladinog sektora koji se bavi pitanjima poljoprivrede dok poljoprivrednik proizvođača dok stručne i naučne javnosti i vidjela sam da je u manjku da su prestavnici ministarstva i ja mislim da je to osnovni razlog zbog koga Vi bez obzira na tu odluke Vlade to je u suštini to želite da onemogućite druge da daju makar nekom savjetodavno mišljenje i da Vam daju iskustvo iz ovoga, a inače vrlo je poznato svima i postoji da kažem od ljudi vrlo stručnih sa Bio tehničkog fakulteta koji ima najdužu tradiciju čak 1937. godine da ste Vi zatvorili vrata minstre od kada ste došli na tu poziciju za sve stručnjake sa ove institucije. I da je oko 40-tak ljudi iz te institucije čije je iskustvo sigurno vrlo vrijedno posebno u ovim zahtjevnim pregovorima za ovu oblast, da ste ih poslali u prije vremenu penziju. Gledajući to analizirala sam, jer znam da dajete prednost privatnom univerzitetu UDG koji ima fakulltet za prehrabrenu tehnologiju bezbijednost strane i ekologiju, i Vi ste jedan od predavača na tom fakultetu, analizirajući strukturu nastavnog kadra, vidjela sam da je tamo najveći dio ekonomista. Iznenadiće se javnost mislim tamo nam predaje ali baš na ovom fakultetu, predaje nam i ministar Igor Lukšić, bivši ministar Milorad Katnić, pa onda imamo iz Komisije za hartiju od vrijednosti Nedu Ivović, pa imamo profesora Veselina Vukotića, imamo čak tamo i profesora Novaka Kilibardu, na ovom fakultetu, pa imamo i Tiha Vujovića, slikara ne znam šta radi i koje to predmete oni predaju ovaj iz književnosti i prosto mi je to nevjerovatno. Ali znam da ste zatvorili vrata ovim stručnjacima i da čak ljudi koji dolaze iz ove oblasti iz Evropske Unije da sa Vama razgovaraju i da se potpisuju sporazumi, dogovara neka saradnja da ni tu nećete da dođete na Biotehnički fakultet i da taj kadar koji je ogroman jer je to velika institucija koja ima i Centar kulture u Baru ima i u Bijelom Polju prosto izbjegavate Univerzitet Crne Gore. O čemu se radi nije mi jasno, očekujem da Vi kažete to i ukidanje ovog savjeta ja sam amandmanski djelovala, da se ovaj član izbriše da bi ostao savjet sa ovom strukturom koja je data, da bi ministarstvo bilo u manjini, da bi se čula različita mišljenja i druge javnosti da ne ostaje samo sad ministarstvo i da se zatvarate i začaurite tamo. Žao mi je što nećete da iskoristite iskustvo ljudi koji zaista znaju dosta, vidim da ste okruženi vrlo mladim ljudima koji vjerovatno imaju znanje, a nemaju iskustva i pretpostavljam da čula sam da su vam čak i na neki važećim visokim pozicijama i pripravnici. Mislim da to sebi ne trebate da dozvolite, i uspjeli ste da se posvađate sa raznim, počev od novinara i nejasno mi je zašto to radite, a ova oblast nam je vrlo važna u procesu pristupanja Evropskoj Uniji mislim da treba mnogo ozbiljnije da joj priđete i vašu neozbiljnost je u tome kako nam dokumenta šaljete, poslali ste nam ovaj zakon sa predlogom izmjena gdje ste nam dali vjerovatno neki stari zakon koji se mijenja, ne sad važeći, te je došlo do ovog nesporazuma.
  • Hvala, koleginice. Nastavite kroz poslanička pitanja. Ja se bogu nadam kao profesor univerziteta da će doći vrijeme kada će svaki fakultet u Crnoj Gori imati spoljašnju evulaciju, pa ćemo vidjeti ko će sve dobiti akreditaciju. Izvolite.
  • Hvala. Zahvaljujem se na lijepim i biranim riječima za Univerzitet UDG, i ne znam da li ste opsjednuti tim univerzitetom, u svakom slučaju prepustimo tržištu i studentima da sami procijene da li je taj ili neki drugi univerzitet nešto gdje oni vide svoju budućnost. Što se tiče dvije stvari koje ste rekli u svojoj diskusiji, moram skrenuti pažnju da nemate pravo, prvo centralizacija u odnosnu na decentralizaciju. Dakle, potpuno pogrešno pristupate ovom problemu. Ovdje se radi o decentralizaciji upravljanja sredstvima ne od strane Ministarstva poljoprivrede nego računam da ste kao poslanik, ipak ovdje imate jedan zavidan radni staž, bili u prilici da čitate niz dokumenata o centralizovanom načinu upravljanje sredstava iz fodnova, on nije decentralizacija na način da ja gasim agenciju, ili neki drugi organ pa centralizujem sve u ministarstvu. Ovdje se radi o decentralizovanom sistemu upravljanja IPA fondovima po regulatvi koju propisuje Evropska unija, a ne Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore. Ovdje se radi o usklađivanju onoga što treba Ministarstvo poljoprivrede da učini sa pravilima Evropske unije. Ako smatrate suprotno predložite Evropskom savjetu da izmijeni pravila Evropske unije i nema nikakvih problema. Drugo, što se tiče Savjeta, mi Savjet nismo ukinuli, mi smo se uskladili sa odlukama Vlade, a za vašu informaciju postoji Radna grupa, između ostalog, za poglavlje 11. Tu Radnu grupu sačinjava 72 čovjeka. Od tih 72, 15 su profesori sa Biotehničkog fakulteta, 20% Radne grupe za poglavlje 11 čine profesori sa Biotehničkog fakulteta. Naravno, zahvalan sam za njihovu uključenost u ovoj Radnoj grupi.
  • Hvala, ministre. Izvinjavam se, ali dogovor je dogovor. Izvolite, koleginice Bošnjak.
  • Kratko ću, nisam opsjednuta UDG-om, ali UDG je simbol da je ovo privatna država i Vi kao ministar poljoprivrede ne bi smjelo da predajete na tom fakultetu, jer ste u konfliktu interesa, da ne kažem i svi ovi ostali profesori. Šta ja mislim o tom improvizovanom univerzitetu, sinoć gledajući sajt smijala sam se gledajuci vašeg profesora Vukotića, koji održava neke ljetnje eseje sa vrha Lovćena pa studentima piše Lovćen veličanstveni izvor i vječno nadahnuće u borbi protiv životne korupcije; UDG razmeđa između nizije i Lovćena, razmeđa lokalnog i globalnog, razmeđa između hrabrosti i kukavičluka i tako dalje, i obraća se studentima sa 40-og sprata nekog hotela u Tokiju. To vam sve stoji na sajtu ovog fakulteta koji se bavi, uslovno da kažem, poljoprivredom, ali naziv je drugačiji. Prosto, hoću da kažem da je tu jedna improvi zacija. Ne razumijem ukidanje Savjeta i to je to što hoćete da ministarstvo i Vlada drži na okupu i da su oni ti koji biraju to savjetodavno tijelo. Evo ako formirate i ako se izglasa ovo što ste predložili i formirate Savjet, gotovo da sam sigurna da ćete vrlo malo stručnjaka sa državnog univerziteta angažovati u to savjetodavno tijelo koje kažete da će se i kasnije formirati, ali nije u skladu sa zakonom. Vlada to radi baš smišljeno iz razloga što im prave problem ljudi koji su stručni i koji neće da klimaju glavom na ono sve što se predlaže. Nadam se da će biti prilike, jer sam dala amandman.
  • Hvala koleginice. Izvolite, kolega Nimanbegu, neka se pripremi kolega Gošović.
  • Hvala, cijenjeni potpredsjedniče Raduloviću. Moram istaći malo digresije, da mi je drago što sam glasao da Vi budete potpredsjednik ovog doma, jer zbilja vodite na kvalitetan način. Poštovani ministre, poštovane koleginice i kolege poslanici i poslanice, Želio bih iskoristiti ovu raspravu oko Predloga izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju istaći neke stvari koje možda nisu predmet ovog zakona koji nam je na dnevnom redu. Što se moje partije tiče predložene izmjene zakona su prihvatljive i mi ćemo podržati ove predloge i zbilja možda jedina nedoumica je odluka koja je u određenim, imamo amandmane pojedinih kolega, da možda taj Savjet za poljoprivredu ostane i možda bi trebalo iskoristiti vrijeme i čuti dodatno argumentaciju zašto to nije u skladu. Ovo govorim iz principa, poštovani ministre, pošto zbilja nisma siguran da uvijek tržište najbolji regulator neki odnosa posebno u državama kao što je Crna Gora. Posebno istoriski u vrijeme dok sam sa svojim poslom radio za udruženje preduzetnika u Ulcinju često sam imao susrete sa poljoprivrednicima. Tada nisu bila osnovana udruženja, koji su govorili da bi se dobio tada podsticaj i donacija u poljoprivredi bile su potrebne političke veze. Zbog toga je vaše ministarstvo pod obavezno da svoj posao radi što transparentnije, jer sektor poljoprivrede, kao što svi znamo, je onaj koji koji u Evropskoj uniji, pojedine države imaju velika sredstva za razoj, održavanje poljoprivrede. Znači, najveći dio budžeta Evropske unije je poljoprivreda, sve ostalo nije ni 30% ono što ide u budžetu Evropske unije i s toga ono što želim istaći je da bih samo ministarstvo trebalo u realizaciji i ovog zakona i naše strategije. Pohvalno je to što se rok donošenja dokumenata sa deset godina usklađen sa sedam godina, kao što su i budžetske projekcije i u Evropskoj uniji i za Evropsku uniju, ali je potrebno da ministarstvo što više učini podsticaje saradnje sa udruženjima poljoprivrednika. Oni bi trebali biti uključeni zbog informisanja svojih članova za sve ono što im stoji na putu da bi poljoprivrednici dobili sredstva iz Evropske unije, dobili preko IPA fondova, preko agencije koja će se baviti time. Zašto govorim da tržište ne rješava? Svi preduzetnici, složićemo se, imali su problema jer su previše proizveli lubenice. Otkupnih centara nije bilo ili oni koji su bili nisu mogli i zbog finansijskih sredstava, nisu mogli to pokriti. Sjećamo se da je u jednom periodu i država se bila uključila u to preko lanaca samoposluga koje su otkupljivale, koje su dobile donaciju od strane ministarstva, od strane Vlade, i način na koji je do sada rješavano u sektoru poljoprivrede, mislim da treba jedan novi zamah, jedan novi iskorak. Ono što nama predstoji sada, predstoji da mi podignemo kvalitet proizvodnje, predstoiji da se naši poljoprivrednici ozbiljnije okrenu poljoprivredi. Slažem se, ministre, sa nekim vašim razmišljanjima, ali morate biti izuzetno pažljivi u porukama koje šaljete poljoprivrednicima. Lično sam skeptičan kakav je uticaj bio vaše izjave povodom oluje, grada koji je bio u Malesiji, da se poljoprivrednici osiguraju. Možda su to mediji kratko prenijeli, ali zbog toga cijenim da kao najodgovorniji sektor za razvoj, za ...
  • Hvala, izvinjavam se. Ministre, do dva minuta.
  • Nastojaću da u Parlamentu naučim kad mogu da se javim, kad ne mogu da se javim. Najkraće sledeće, slažem, se sa vama oko komentara koji se odnosi na transparentnost i upravo iz tog razloga ovo ministarstvo je pokrenulo niz procedura koje se odnose na izradu registara. Mi želimo da registri za sve sektore u poljoprivredi budu transparentni i javni, jer ćemo na taj način pokazati tačno koliko ljudi radi u poljoprivredi, a to nije 2 492, kako pojedini mediji suočavajući se sa izvještajima Monstata objavljuju, nego mnogo više. Imamo veliki respekt i veliko poštovanje prema poljoprivrednicima. Upravo ovo ministarstvo i ovaj ministar biće inicijatori kreiranja niza nacionalnih udruženja, sa izuzetkom sedam nacionalnih udruženja ribara u sedam opština na primorju, mi nismo imali takav problem u drugim sektorima. Predložili smo da se forimira i nacionalno udruženje maslinara, i nacionalno udruženje ribara, i nacionalno udruženje u ostalim sektorima baš da bismo omogućili transparentniji i komunikativniji odnos sa poljoprivrednim proizvođačima i da bi oni mogli na jedan način da kanališu svoje zahtjeve. Dopustite mi samo da završim rečenicu koju nisma mogao završiti prošlog puta u koliko nemate ništa protiv, a to je da od 75 članova Radne grupe za poglavlje 11 i 15 profesora sa Biotehničkog fakulteta za godinu ipo dana od osnivanja ove Radne grupe jedino što je ovaj ministar dobio su zahtjevi za putne naloge i isplatu dnevnica. Ni jedan jedini predlog za bilo koji drugi dokument na kojem su ovi ljudi trebali da budu angažovasni kao vaše kolege, između ostalog. Što se tiče osiguranja, mislim da sam rekao istinu u oči poljoprivrednim proizvođačima. Evo iz kog razloga smatrate da treba da plaćamo ono što su posljedice štete, molim vas da me uputite iz kojih sredstava to da učinimo, da li da smanjimo penzije penzionerima u Crnoj Gori, da li da smanjimo oblast podrške u zdravstvu, u obrazovanju, iz kog dijela. Smatrao sam da je najbolje kreirati mjeru osiguranja u poljoprivredi. Hvala.
  • Ministre, samo da vam pojasnim. Kada dođete sa predlogom zakona, imate pravo na uvodno izlaganje i završnu riječ. Možete da komentarišete svako izlaganje osim kumulativno uvodno izlaganje. Što se tiče Univerziteta, domaće znanje je najbolje znanje i treba ga valorizovati i cijeniti u punoj mjeri. Sada idemo redom. Procedura. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Taman što sam htio da vas pohvalim da dobro vodite sjednicu, ali moram reći zadnjih 20-ak minuta da ste pomalo i vi podlegli ovoj interaktivnoj komunikaciji na realizaciji poslanik-ministar. Zbog čega to govorim? Govorim zbog toga što je ograničeno vrijeme za diskusiju, takav je dogovor sa kolegijuma u skladu sa Poslovnikom, odredbom člana 100. Valjda bi bio red da što više poslanika uzme učešće u diskusiji ukoliko je ograničeno. Ukoliko ide ovako, da jedan poslanik govori i da mu odgovara ministar, pa poslanik isto da odgovara ministru, to nije pet minuta diskusija, to je najmanje deset minuta, priznaćete. Mi ostali ćemo biti uskraćeni za priču. Mislim da nije dobro, iako ćete mi možda reći da je u skladu sa Poslovnikom.
  • Ovo je nešto što smo se dogovorili. Strašno volim da svi uzmemo učešće, ovo je jedna od najvažnijih tema i volim tu dinamiku cijele te priče, da uvažimo različita mišljenja. Izvinjavam se što je tako, da ne bismo dali ministru, onda bi rekao - e, tek ste me uskratili. Teško je ođe śeđeti, moram vam to reći. Izvolite, kolega Nimanbegu.
  • Zbilja, ovo što je gospodin Vuletić rekao, biću izuzetno kratak, tim ljudima treba dati nadu da neko stoji iza njih i da neko razmišlja o njima. Tržište ne rješava te probleme. Šteta se ne može predvidjeti u budžetu, ne može se planirati. Može se možda jedan dio budžetske rezerve iskoristiti za tu štetu, treba je procijeniti. E, sada kod decentralizacije, stvar je u tome da sam siguran da opštine ono što im je data zakonska mogućnost ne realizuju, primjer je opština Ulcinj. Oni ne daju podsticaje ni proizvođačima mlijeka, niti maslina, to je davalo Ministarstvo. Sada tu imamo dva aspekta. Da li su opštine toliko neodgovorne prema građanima ili je možda čitav naš finansijski sistem toliko centralizovan da oni prihodi o kojima Vlada na centralnom nivou brine da prikupi to funkcioniše što na lokalnom nivou ne. Vi bi možda trebali dati na Vladi predlog o decentralizaciji bar finansijskih prihoda. Imate prihod od PDV-a, od bilo kojih taksi, poreza koji bi se trebali usmjeriti. Mislim da za kvalitetan razvoj ovog sektora treba zbilja jedan organ kao savjet mislilaca koji bi razmišljao, jer poljoprivrednici ipak trebaju nekog ko će ih naučiti. Mi imamo problema sa malim proizvođačima. Dobro je što ste izmijenili u zakonu parcijalizaciju, koliko je velika parcela da bi poljoprivrednik bio član, da bi bio u registru. Jer, mi moramo ići na kooperative. Koliko god da je to nepopularno u Crnoj Gori zbog nekog sistema, moraju biti kooperative jer se moraju udružiti da bi se uštedjelo i da bi se dobilo. Hvala.
  • Hvala, kolega Nimanbegu. Kolega Vuletiću, sada ste me uhvatili na tanko, svi smo mi slabi na pohvale. Produžićemo 15 minuta, a ako me napadnu gore, da me branite. Dogovoreno? Hajmo, ljudi. Riječ ima kolega Gošović, a neka se pripremi kolega Vuletić, a zatim kolega Labudović, dako stignemo.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Koleginice i kolege, poštovani građani, gospodine ministre, U obrazloženju Predloga zakona kojeg danas razmatramo, naznačeno je da se predloženim izmjenama i dopunama bitno drugačije ne uređuju pitanja u odnosu na osnovni tekst zakona, zbog čega javna rasprava nije ni sprovedena. Ova konstatacija sama po sebi jasno ukazuje da se Predlogom zakona uređuju pitanja koja po vašoj ocjeni nijesu od posebnog značaja za građane. Ipak, način na koji su Predlogom zakona uređena pojedina pitanja stvaraju dileme, dileme pravne prirode o kojima je već bilo riječi, a koje je, po mom mišljenju, neophodno otkloniti. Prva dilema odnosi se na odredbe člana 5 Predloga zakona kojima su brisane odredbe člana 32 stav 4 i 5 sada važećeg zakona, a kojima je bilo uređeno pravo na žalbu podnosioca zahtjeva za ostvarivanje podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Uskraćeno je sada zakonom to pravo na žalbu. Vi ste maločas saopštili da je ono sadržano u procedurama za korišćenje sredstava IPA fondova, ali na svaki akt Ministarstva kojim se odlučuje o pravima građana podnosioca zahtjeva Ustav obavezuje i žalbu u upravnom postupku i sudsku zaštitu i ne može se to pravo, po nama, regulisati na način da ne bude uređeno i zakonom. Prije svega, treba zakonom, a i procedurama svakako nije suvišno, ali ono što je pravni interes građana jeste da to pitanje bude uređeno zakonom. Kada su u pitanju kaznene mjere sadržane u odredbama člana 9 Predloga zakona, tu ste izostavili iz vida da ove mjere koje sada predlažete su već sadržane u zakonu kroz donošenje Zakona o prekršajima koji je donesen 2011. godine. Ne možete potpuno istim normama mijenjati već norme koje sadrže te iste odredbe. Takva odredba bila bi, da tako kažem, u suštini i besmislena. Ići ćemo i ovdje amandmanski i nemojte da isključujete da, ipak, imate pogrešan pravni stav po ovim pitanjima. Ono što smo mi očekivali kroz Predlog ovog zakona jeste da se na mnogo potpuniji način urede mnoga druga značajnija pitanja, po nama, podsticaj u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Kako to nije uređeno, podnijeli smo odgovarajuće amandmane, o kojima će tek biti rasprave. Podnijeli smo i amandman koji se odnosi na uređenje pitanja staračkih naknada. Sjećate se da smo krajem 2011. godine vodili opsežnu raspravu u ovom parlamentu po tom pitanju. Nije prihvaćen naš predlog zakona da se tada povećaju staračke naknade, minimalna obezbjeđenja porodice koja ne ostvaruje prihode za jednog člana. Sada predlažemo da taj iznos naknade ne bude više 40 eura, nije mijenjano 2009. godine, već da bude u iznosu 50% najniže penzije u Crnoj Gori, dakle da u mjesečnom iznosu iznosi 50 eura i nekih 20 centi. Ne znači to puno, ali za korisnike staračke naknade znači, bar da pokriju one troškove zdravstvenog osiguranja koja im je obaveza kao takva ostala u zakonu i ta pitanja kao takva nijesu razriješena. Nadamo se da ćemo ovoga puta imati vašu podršku da dođe do prihvatanja ovog amandmana, jer suvišno je podsjećati da je riječ o licima koja su čitav život provela na selu baveći se poljoprivredom, da ta prava ostvaruju muškarci od preko 65, a žene preko 60 godina života, ne ostvaruju bilo kakve druge prihode i praktično oni danas održavaju život u brojna udaljena sela u kojima prijeti depopulacija i napuštanje. Gospodine ministre, iskoristiću ovaj minut za jedno pitanje gdje odgovor sa nestrpljenjem sigurno očekuju poljoprivredni proizvođači i u Zeti i u Malesiji. To je da li je država, Ministarstvo riješilo pitanje otkupa poljoprivrednih proizvoda na ovom području, odnosno posebno da li će postojeća hladnjača u Matagužima biti i dalje u funkciji otkupa tih poljoprivrednih proizvoda, s obzirom na informacije koje imamo sada u javnosti da će biti izdata u zakup Voliju, a imajući, prije svega, tu i vaš u više navrata ranije iskazan stav da će ta hladnjača isključivo biti u funkciji otkupa poljoprivrednih proizvoda. Suvišno je govoriti koliki je značaj obezbjeđenja otkupa poljoprivrednih proizvoda, a već se i sada osjeća i te kako potreba za realizacijom takvih mjera u ovom području. Zahvaljujem. PREDŚEDAVAJUĆI BRANKO RADULOVIĆ. I vama, kolega Gošoviću. Izvolite, kolega Vuletiću. Ministre, izvinjavam se, možete li to na kraju, u završnih pet minuta, da bi mogli da stignu. Može li u završnoj? Da se ja vratim onom dogovoru sa Kolegijuma. Svi imate svoje predstavnike, ako hoćete tako i završićemo brzo. Kako god hoćete. Izvolite, kolega Vuletiću.
  • Gospodine predsjedavajući, zaista zahvalnost što ste mi omogućili da uzmem učešće u raspravi. Pozdrav za sve prisutne, za uvaženog ministra sa saradnicima i za naše uvažene građane. Dakle, stanje i stvaranje optimalnih uslova za razvoj poljoprivrede je dug proces i podrazumijeva strpljiv, stručan, planski i edukativan rad u ovoj oblasti. Životno iskustvo i realan osvrt u prošlost mi govore da je poljoprivreda na ovim prostorima, posebno u zadnjih 60-ak godina, doživjela ili, rekao bih, preživjela velike turbulencije. Znamo da je ranih 50-ih godina, o čemu je uvažena koleginica Tanasijević lijepo govorila, prošlog vijeka došlo do industrije revolucije ili blaže rečeno ekspanzije kada su masovno napuštana sela, kada se tradicionalni način proizvodnje znatno smanjio ili gotovo izgubio, postepeno zamirući. Nakon toga, došlo je do komosacije, do dopunjavanja zemljišnih površina pa su državna preduzeća gazdovala tim poljoprivrednim kompleksima, stvarani su veliki prostori oranica i drugog obradivog poljoprivrednog zemljišta, od kojih je najveći dio korišćen za sijanje žitarica i proizvodnju zdrave hrane. Pred kraj prošlog vijeka, došlo je do povraćaja te imovine ranijim vlasnicima i tu su nastali veliki problemi. Usitnjavanje parcela, cijepanje kompleksa, bez odgovarajućih i efikasnih stimulativnih mjera, dovelo je do opšte anarhije u ovoj poljoprivrednoj grani. Da bi se stanje u ovoj oblasti popravilo, prije viš od 20 godina, krenulo se sa obezbjeđivanjem određenih kreditnih linija za podsticaj razvoja poljoprivrede. U ranoj fazi dodjele kredita, kada kriteriji za dodjelu istih i kontrola njihovog korišćenja i trošenja nije dala odgovarajuće rezultate, jer velikih broj takvih kredita, kao što znamo, korišćen je nenamjenski, moralo se kvalitetnije i sistematičnije, sa nivoa države, regulisati ova oblast. Država je u tom pravcu preduzela neophodne radnje preko Vlade i resornog ministarstva što je u zadnjih 15-ak godina bitno uticalo da se stvori povoljniji ambijent za razvoj poljoprivrede i stimulisanje vraćanja građana selu radi bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom u okviru porodičnih gazdinstava ili nekog drugog oblika organizovanosti kao što su mala i srednja preduzeća, etno sela, razvoj seoskog turizma i slično. Saglasno strategiji ekonomskog razvoja države, poljoprivreda zauzima visoko mjesto. Zato Ministarstvo poljoprivrede sa svojim službama, osmišljava najoptimalnija rješenja da raznim stimulativnim mjerama, uz angažovanje savjetodavnih službi i u mnogim drugim oblicima, pomoći zainteresovanim domaćinstvima pruži pomoć kako da osmisle kvalitetniji,racionalniji i efikasniji način proizvodnje, kako u primarnoj tako i u prerađivačkoj proizvodnji. Da bi se postigli odgovarjaući efekti ,i ova privredna grana zaživjela na pravi način, potrebno je ovu oblast i formalno urediti donošenjem odgovarajućih pravnih propisa. Zakon treba da bude podsticajan i pravni okvir za dalji razvoj poljoprivrede, a to znači da su zakonska rješenja realno primjenjiva u praksi i da su zakoni usklađeni sa pravnim poretkom Evropske unije. Predložene izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju podstiču intenzivne reforme u dijelu usaglašavanja i harmonizacije zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije kroz reforme agrarne politike i postepeno uvođenje instrumenata zajedničke poljoprivredne politike, kao i kroz instrumentalne i institucionalne reforme, jačanje postojećih i osnivanje novih institucija za primjenu agrarne politike i tome slično. Zato ovaj predlog izmjena i dopuna Zakona podržavam i predlažem Skupštini da ga usvoji. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Vuletiću. Riječ ima kolega Labudović, a zatim koleginica Kovačević. Pokušaćemo da bude i koleginica Jasavić. Molim vas da to uvažimo.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče i podržavam vaš odnos prema našim koleginicama. Gospodine ministre, najviše čega sam se plašio prilikom istupanja u ovom parlamentu jeste eventualni utisak da djelujem i sebi a i drugima kao neko ko drži lekcije. Na protiv. Spadam u one koji žele da slušaju i vole da čuju kada o nečemu pametnom, pametno govore bilo kolege, bilo gosti, tako da se iskreno nadam da me nećete pogrešno shvatiti ako izložim kritici jedan vaš stav, koji ste iznijeli ovdje, a to je da su kolege govoreći o zakonu više govorile o politici nego o zakonu. Gospodine ministre, naš osnovni posao, naš osnovna uloga u ovom domu je da se bavimo politikom, a zakoni su samo izraz politike i kada je politika loša, ili što bi naš narod rekao - što se grbo rodi vrijeme ga ne ispravi, ni najbolji zakon ne može da pomogne u ispravljanju efekata te i takve politike. Moja osnovna primjedba, koja se ne odnosi samo na ovaj zakon nego i na onaj Zakon koji smo usvajali prije nekoliko godina, jeste što se ove dvije stvari, koliko god one bile komplementarne, spojene, a to je i što stalno ruralni razvoj biva u sijenci politike u poljoprivredi i oko poljoprivrede. Ruralni razvoj je veoma kompleksna i multidisciplinarna oblast da bi se svela samo na razvoj poljoprivrede. Jeste kada se pomene ruralni razvoj prava asocijacija selo, a selo i razvoj sela je neodvojivo od razvoja poljoprivrede, ali za razvoj sela poljoprivreda nije dovoljna. Mnogo je segmenata, mnogo je mjera, mnogo je uzroka zbog kojih poljoprivreda nije dovoljna da bi se selo razvilo, a bez sela opet nema poljoprivrede. Gospodine ministre, neću ići dalje od moga sela. Trenutno se u mom selu, u mom domaćinstvu poljoprivredom bavi moja majka koja će za par dana da naputi 83 godine. Gospodine ministre, u mom selu ima 70 momaka, koji je svaki prešao 40 godina i od kojih je samo šest oženjeno. Gospodine ministre,nema razvoja poljoprivrede bez razvoja sela, a nema razvoja sela bez rješavanja ove demografske situacije. A znate li zašto su neoženjeni, gospodine ministre? Zato što neće niko u selo i na selo u kome više nema škole, gospodine ministre, a imali smo tri; neće niko na selo u kome nema ambulante, a imali smo ambulantu u kojoj je bilo stalno stacionirano medicinsko lice. Danas za najobičniju injekciju ili pregled morate da odete 16 kilometara u Berane i neće niko u selo, gospodine ministre, u kome nema najobičnije prodavnice - kiosk. Ako zaboravim da kupim šibicu kada krenem u posjetu majci, moram se vratiti tih 16 kilometara u Berane a mogu se vratiti samo dva puta dnevno, kad ima kombi. U to i takvo selo, gospodine ministre, džaba ulažete. I podsitcajne mjere nijesu samo mjere da se pojedinac motiviše, mora da se stvori ambijent da bi ljudi koji ostaju na selo to ne bi doživljavali kao kaznu, jer na selu u ovom momentu ostaju samo oni koji nemaju kud. Oni koji su se odomaćili gore, koji su formirali porodice i koji bi trebalo da budu nosioci razvoja toga sela, njegova budućnost, jedva čekaju priliku da odu. Znate šta se dešava, gospodine ministre? Mnogo je isplativije u ovom trenutku biti na spisku glasača DPS-a , i ako će ovo kolege shvatiti pogrešno, i primati socijalnu pomoć nego se baviti poljoprivredom. Više efekata imaju tih 270 evra od prilike, u prosjeku nego ono što mogu da zarade koseći i orući u mom Šekularu. Prema tome, gospodine ministre, ove se stvari moraju odvojiti i ovo nije dovoljno da se ovime bavi samo Ministarstvo poljoprivrede. Neću ni riječ o zakonu, neka je on najbolji, ali ne može da riješi ovaj problem i meni ovo, gospodine ministre, liči na mamuzanje mrtvoga konja. A znate iz kojeg razloga? Postoji veoma ozbilja demografska studija rađena na jednoj veoma važnoj adresi kao što je Akademija nauka koja predviđa da će 2050.godine u Crnoj Gori više od 60% nas biti stariji od 50 godina. Kome onda gospodine ministre, strategija razvoja poljoprivrede i Zakon o poljoprivredi. Zahvaljujem.
  • Izvolite, koleginice Kovačević.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Kolege poslanici, poštovani građani, uvaženi ministre sa saradnicima, Pred nama je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je usaglašen u pogledu osnovnih zakonskih opredjeljenja u oblasti agrearne politike, uvođenja osnovnih instrumenata i mehanizama, zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije i kao institucionalnih rješenja u osnivanju institucija za sprovođenje agrearne politike. Predloženim izmjenama je prije svega promijenjen rok za donošenje strategije proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja, tako da se strategija donosi za period od sedam godina čime se postiže usklađivanje sa rokom za donošenje zajedničke poljoprivredne strategije Evropske unije, koja se takođe donosi na period od sedam godina. Sticanjem statusa kandidata za članstvo u Evropsku uniju, Crna Gora je stekla pravo da bude korisnik svih komponenti i instrumenata prestupne pomoći IPA Evropske unije. Samo sticanje statusa kandidata ne podrazumijeva automatsku mogućnost korišćenja sredstava, već je neophodno ispuniti neke dodatne uslove koji se, prije svega, odnose na izradu programskih dokumenata za ove komponente, kao i uslove za prenošenje ovlašćenja za upravljanje sredstvima iz ovog instrumenta, kriterijume akreditacije. Treba napomenuti da se ovo prenošenje ovlašćenja bazira na decentralizaciju decentralizovanoj osnovi, tj. Crna Gora dobija ovlašćenje od Evropske komisije da upravlja ovim sredstvima iz predpristupnih fondova za komponentu 5 - IPA ruralni razvoj o čemu ste vi govorili. U cilju uspostavljanja decentralizacije u sistemu upravljanja za komponentu 5 Ruralnog razvoja IPA Vlada Crne Gore je imenovala operativnu strukturu u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koju sačinjava direktorat za ruralni razvoj kao upravljačko tijelo i direktorat za IPA plaćanja, kao agencija. Na ovaj način po meni, stvorena je mogućnost da se realizuju sredstva IPA komponenti, tj.komponente 5, vrši Direktorak za IPAR plaćanja, što je predloženo i ovim izmjenama i to u članu 2 stavu 2 i 3. Takođe, sa stanovišta uslova za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava, izbrisani su uslovi koji se tiču minimalne površine zemljišta za proizvođače voća i maslina, imajući u vidu činjenicu da su se do sada ovi proizvođači dovodili u nejednak položaj u odnosu na ostale poljoprivredne proizvođače kojima nijesu bili propisani uslovi minimalne površine zemljišta za upis. Na kraju, želim da kažem da crnogorsku poljoprivredu, proizvodnju hrane u cjelini, u posljednje vrijeme, karakterišu intenzivne reforme koje idu u tri osnovna pravca. P rvo reforma zakonodavstva, njegova harmonizacije sa pravom i tekovinama Evropske unije, drugo reforma agrarne politike po stopi na uvođenje instrumenata zajedničke poljoprivredne politike, i treće, institucionalna reforma i jačanje postojećih i osnivanje novih institucija. Nadalje, u oblasti reforme zakonodavstva donijeto je niz zakona u oblasti bezbjedne hrane, veterine, zdravstvene zaštite bilja, proizvodnje sjemena i sadnog materijala i dr. Složićemo se da pri donošenju novih zakona Ministarstvu poljoprivrede slijedi i nekoliko važnih principa i to da zakoni treba da budu podsticajni pravni okvir za dalji razvoj poljoprivrede i da su zakonska rješenja realno primjenljiva u praksi i da su zakoni usklađeni sa pravnim poretkom Evropske unije i principima svjetske trgovinske organizacije. Takođe ćete se složiti sa mnom da su novi zakoni kao i podzakonski propisi koji iz njih proističu, uređuju brojne osjetljive segmente bezbjedne proizvodnje hrane i predstavljaju razne iskorake u definisanju pravnog okvira za budući razvoj, pa iz tog razloga očekujem vaš komentar, uvaženi ministre. Hvala.
  • Hvala i vama, koleginice Kovačević. Izvolite, koleginice Jasavić.
  • Hvala. Poštovani ministre sa saradnicima, poštovani građani, poštovani svi prisutni, Vrijeme ide i moram brzo da vas pitam.Gospodine Ivanoviću, vi ste prepoznati kao neko ko se zalaže za slobodno tržište kao i vaše kolege iz Demokratske partije socijalista, pozivate se na to tržište, pa me zanima zašto juče ne zamijeniste akcije KAP-a po tržišnoj cijeni nego po nominalnoj, pa se vrijednost akcijskog kapitala državnog poveća samo za 2%, umjesto za mogućih 15%. Zašto primjenjujete principe tržišne kad vam odgovara, a kad vam ne odgovara radite potpuno suprotno, da Elektroprivrede. Znači akcijski kapital države u Elektroprivredi je povećan samo za 2%. Drugo pitanje, samo vas posmatram kako inteligentno izbjegavate da odgovorite svim poslanicima na pitanje koje vas oni konstantno pitaju, a to je zašto nemamo asenciju za plaćanje u poljoprivredi, iako je Zakon od 2011. ustanovio obavezu, vi ste ovdje obrazložili da se to ide ka direktoratu, da je to nešto što ćete na taj način prevaziđete. Ja sam učestvovala u mnogo aktivnosti vezanih za nevladin sektor oko reforme državne uprave, i mi smo radili na tome, ja sam 15 godina bila dio toga da se agencije formiraju kao nezavisne, kao neke institucije koje će potpuno stručno raditi neke poslove koji se odnose na njihovu nadležnost. Molim vas da nam odgovorite da li ste izbjegli da radite ovaj dio posla iz razloga što ste potpuno svjesni činjenice da agencija mora biti akreditovana po tačno određenim kriterijumima i da bi dobila akreditaciju, mora kao i u Hrvatskoj, uspostaviti integrisani administrativni i kontrolni sustav, odnosno registre.Mi tih registra nemamo, sigurno da ih nemamo, pa nam recite šta je problem što ste izbjegli da nam odgovorite. Pa odgovorite, biće interesantno ja znam da to nije samo vaša odgovornost, već odgovornost i ministra ranijih, jednog i drugog, koji su uspješni aktivisti Demokratske partije socijalista u zloupotrebi državnih resursa jer su od praga do praga, obilazili stočare, poljoprivrednike i obećavali im mnogo što šta iz vašeg resora, pa su napredovali jedan za političkog direktora, drugi za šefa poslaničkog kluba. Vi vjerovatno planirate njihovim stazama da idete, pa onda planirate takođe da se bavite zloupotrebama državnih resursa, pa vam treba što više sredstava koja ćete zloupotrebljavati i pošto moj uvaženi prijatelj iz Komana Pavle Radulović, veoma često priča o onome što je vaš posao i čini mi se da bi ga on mnogo bolje radio nego što ga vi radite, ja želim da vas pitam neke stvari o kojima veoma često i ja razgovaram, upravo sa njim, odnosno on mene informiše o onome što vi radite, pa me zanima zašto su smanjene sve subvencije u stočarstvu, brojne su i ukinute, dok su pragovi za dobijanje subvencija podignuti, pa je samo tim potezom iz sistema ubvencija izbačeno 250 govedarskih i 1160 kozarskih i ovčarskih farmi. Pomenuću da su ukinuta sredstva za podršku otkupa sezonskih viškova voća i povrća, a to posebno pogađa Zetu, Malesiju i region Bjelopavlića. Vidim da posjećujete te regione, ali ne znam koliko vas je briga za te regione. Vi ste ovdje došli kao ministar na osnovu ekspozea premijera gdje on traži da se, u svom ekspozeu, smanji enormni uvoz hrane u Crnoj Gori, ali to se nije desilo. Po podacima MONSTAT-a uvoz hrane i prehrambenih proizvoda, uključujući i piće, povećan je u 2013. za 11,3 miliona, uvoz nam je tokom 2013. godine povećan upravo u oblastima gdje Crna Gora ima izražene komparativne prednosti, uvoz mesa i mesnih prerađevina što je porastao za 7,6 miliona eura, riba za 1,8 miliona, voća i povrća za 6,7 miliona, odnosno ukupno 16,3 miliona. Istovremeno izvoz hrane ostao je na istom nivou i objektivno taj izvoz se uglavnom odnosi na izvoz vina, stonog grožđa i breskve, dakle, samo jednog privrednog subjekta koji ćete vi sigurno uspjeti uništiti, kao što ste uništili sve ostalo. Zanima me zašto se desilo to da je došlo do stečaja u nizu kompanija Farma svinja Spuž, Farma stočne hrane Spuž, Klanica Spuž, Živinarska farma Martinići. Pričali ste o svinjskom uzgoju, a posao je tamo izgubilo oko 200 ljudi, tako da je i u Ribarstvu Rijeka Crnojevića doživjela istu sudbinu, doživio je istu sudbinu i Zadružni savez, gdje je preko 1000 zadrugara i 500 stalno zaposlenih ostalo bez posla. Mene zanima da mi odgovorite, pošto puno putujete, puno šetate, kakvi su benefiti od vašeg puta u Berlin.Šta će naši stočari od tih vaših putešestvija i putovanja da imaju kao benefit?
  • Hvala. Kroz poslaničko pitanje za to što vas nije čuo kroz Televiziju Crne Gore. Ja se duboko izvinjavam kolegama Obradoviću, Ništaviću, Periću, Abazoviću, zato što su se pripremali za ovu izuzetno važnu temu i sugestiju mogu i kroz poslanička pitanja i ova tema će biti otvorena i dalje, što nemaju prilike danas da govore. Istovremeno smo na molbu koleginice udovoljili taj zahtjev, da amandmane o svim tačkama koje smo do sada, do kraja radnog vremena razmatrali i koje ćemo razmatrati, možete predati do ponedeljka do 12 sati. Istovremeno vas upozoraovam da pitanja upućena premijeru, nedelja do 12 sati, poslanička pitanja ponedeljak 12 sati. Ministre, do pet minuta, izvolite.
  • Hvala. Hvala na vremenu koje ste mi dodali, hvala svim poslanicima koji su učestvovali u raspravi, hvala svim poslanicima koji su postavili i niz interesantnih pitanja, Znam da ne mogu, zbog nedostatka vremena na sva odgovoriti danas, volio bih da dobijem poslanička pitanja, biće mi zadovoljstvo da na svako postavljeno pitanje odgovorim.Volio bih da iskoristim ovu priliku da podsjetim sve uvažene poslanike da sam u maju 2013. godine, prije 13 ipo mjeseci uputio informaciju svim uvaženim poslanica upravo o onome što se dešava danas. Isto tako želim da vam skrenem pažnju da ćemo 2018.godine imati novi Zakon o poljoprivredi i da ćemo 2019. imati Zakon o agenciji za plaćanje, da ćemo 2020. godine imati Zakon o podsticajima u poljoprivredi. Tako da ćemo nastaviti ovu diskusiju i dalje. Ovo što danas radimo su više tehničke izmjene, one nisu učinjene da bismo ukinuli Savjet za proljoprivredu, kao štu su to neki poslanici rekli. Radujem se angažmanu svakog pojedinačnog člana Radnih grupa u poglavljima 11, 12 i 13. Molim ih i ovom prilikom da daju svoje konkretne sugestije, ne samo zahtjeve za nadoknadama dnevnica i upućivanje na putovanja, nego da daju kao stručnjaci svoje konkretne sugestije. Biće mi zadovoljstvo da o tim stručnim predlozima uvijek razmotrim. Ne bih se složio da politike koje mi vodimo dovode do gušenja poljoprivrede, jer teško je govoriti kako to neko u situaciji kad ga gušite povećava proizvodnju mlijeka 11%, kako to da se povećava površina po hektarima na kojim se sije u Crnoj Gori, ako gušimo. Takođe, ne mogu da se složim sa ocjenama pojedinih poslanika koji su rekli da smo značajno povećali kriterijume da bismo time onemogućili podjelu subvencija. Uvaženi poslanici povećali smo kriterijume za jedno govedo, jedno govedo, to je sve. Znate li šta smo uradili? Ukinuli smo maksimum. Znate li koji je efekat toga? Da danas imamo, ne samo farme sa preko 200 goveda i ne samo više farmi sa rasponom 100 do 200 goveda koji prije nijesu dobijali subvencije, nego imamo i koncentraciju proizvodnje i širenje poljoprivredne proizvodnje. To su te mjere koje idu kroz agro budžet, o kojem takođe raspravljamo u ovom uvaženom domu. Ono što, takođe, želim da skrenem pažnju uvaženim poslanicima jeste da nakon usvajanja ovog zakona, već sredinom septembra, mi krećemo sa povlačenjem prvih sredstava. Prva sredstva biće u iznosu do tri ipo miliona eura. Pošto će to biti 50% investicija, a radujem se novih sedam miliona investicija u poljoprivredi u Crnoj Gori. Time krećemo dosta ambiciozno i sa povlačenjem sredstava i sa novim sredstvima koja ćemo investirati u poljoprivredi. Možda vam je to promaklo, ali ovo ministarstvo je 2013.godine, prošle fiskalne godine, iz mjera agro budžeta uplatilo crnogorskim poljoprivrednicima 9,2 miliona za razliku od prethodne dvije godine kada je taj iznos bio 5,7 i 8,1 miliona. Pošto imam veoma mnogo strpljenja da saslušam sve one koji uporno ponavljaju svoje neistine, onda znam i izvor koji je više puta citiran. Molim sve poslanike kojima trebaju stvarne informacije, a ne prepričavanja, ogovaranja i podmetanja da dostave mail ja ću im uputiti odgovore na svaku pojedinačnu tezu koju sam bio u prilici da čujem danas, i oko uvoza hrane, i oko podsticaja, i oko mjera agro bužeta. Za sve to postoje činjenice koje su, izvinjavam se, ali neumoljive, a ne ogovaranja i podmetanja. Što se tiče KAP-a i Elektroprivrede, nemam akcije u KAP-u i Elektroprivredi, tako da pravo da vam kažem kao pojedinac ne razmišljam uopšte o tome po kojoj cijeni da ih prodam, a i nije u mom resoru ni KAP ni Elektroprivreda. Što se tiče akreditacije, akreditacija je urađena, i predata i bila predmet dvije revizije i jako sam zadovoljan Izvještajem koji sam dobio kao ministar. Što se tiče Izvještaja koji je citiran od Evropske komisije, samo podsjećanje da je taj Izvještaj objavljen oktobra 2013. godine, a donosi se na 2012. godinu, ali vam hvala što ste me u julu 2014. godine podsjetili na ono što je bilo 2012.godine. Sledeći Izvještaj biće u oktobru 2014.godine i odnosiće se na 2013. godinu. Nadam se da ćemo tada biti u prilici da razgovaramo i o tom izvještaju. Što se tiče stečaja, predlažem da pitate one koji su te firme uvukli u stečaj, ja sigurno nisam niti imam bilo kakve veze sa tim. Što se tiče informacije o tome da smo ukinuli Agenciju za plaćanje, podsjećam vas na elementarnu činjenicu. Agencija za plaćanje nije bila ni formirana pa se nije mogla ni ukinuti. Ono što je postojalo jeste da je u zakonu postojalo nešto što predviđa formiranje Agencije za plaćanje. Kako smo mi razriješili taj problem? Vrlo jednostavno, u vrlo kratkom roku, formiranjem Direktorata za plaćanja i formiranje Direktorata za ruralni razvoj i poštovanjem procedura koje su definisane i potvrđenje kroz akredetaciju. Samo da imate jedno poređenje, Direktorat ima 35 zaposlenih. Prvi naredni direktorat ili agencija u bilo kojoj državi ima 180. Nadam se da vam je iz toga jasno šta sve ovih 35 ljudi treba da rade. Da ne bih izbjegao nekoliko komentara, još jednom ponavljam, nije ukinut dvostepeni postupak, nije ukinuta žalba, nisma pravnik, ekonomista sam, ali sam dobio tumačenje provanika, da set članova na koji ste reagovali odnosi se na Agenciju za plaćanja i ulogu te agencije, izmjenama koje smo predložili nismo ukinuli drugostepeni postupak niti za sredstva koja vode porijeklo iz Evropske unije kroz Direktorat za plaćanja, a još manje za ono što je u okviru budžeta. U oba slučaja procedruama ili zakonom definisani drugostepeni postupak. Što se tiče pitanja otkupa, drago mi je da je potpisan ugovora sa kompaniom Voli, vjerujem da će se na taj način doprinijeti boljem i kvalitetnijem otkupu, da li će to biti rješenje, ne znam, vidjećemo šta će pokazati prva iskustva. Ono što znam jeste da moj posao nije samo da pratim šta rade poljoprivrednici, nego i potrošači. Mi smo ovdje da odgovaramo građanima Crne Gore i poljoprivredni proizvodi koji se otkupljaju i puštaju u promet moraju biti odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa zdravstvenim standardima. Što se tiče kooperativa i time završavam, molim sve 1članove Parlamenta da kroz Radna tijela, Kolegijume, šta imate, što prije uvrstimo ovaj zakon u dnevni red Parlamenta, jer se slažem sa pojedinačnim komentarima koje sam čuo da će to biti jedan od mehanizama da kroz kooperative ojačamo saradnju sa poljoprivrednim proizvođačima i udruženjima. Na kraju, samo da ne zaboravim dio koji se odnosi na osiguranje, mi nemamo sredstva da nadoknađujemo štetu, ali smo izdvojili sredstva a kreiramo mjeru da pomognemo poljoprivrednim proizvođačima da osiguraju svoju imovinu, osnovno stado i ono što imaju. Hvala vam puno.
  • Hvala Vama, ministre. Znao sam i htio sam da intervenišem u završjoj riječi, nije dželtmenski poslanike komentarisati u negativnom i molim vas, pošto ovo nije bilo upućeno mojoj dragoj koleginici Nadi, nego vašim pomoćnicima, da ubuduće se ponašaju krajnje odgovorno, jer ovdje su ipak institucije bilo sa jedne ili sa druge strane, kada su u pitanju poslanici. Želim vam svako dobro i vidimo se na poslaničkim pitanjima, prijatno. Konstatujem da je pretres završen, izjasnićemo se nakonadno, kolege. Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda koji nosi naslov Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Ovlašćenji predstavnici Vlade su Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma i Zoran Tomić sekretar ministarstva. Izvjestioci odbora su Marta Šćepanović Zakonodavnog odbora i doktor Filip Vuković Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi dati dopunosko obrazloženje? Izvolite, ministre.
  • Uvaženi poslanici, uvaženi građani, biće mi zadovoljstvo danas da razmijenimo informacije vezano za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Kao što vidite u prethodnih nekoliko godina želimo da ostvarimo reforme u ovom sektoru i prije nekoliko godina od četiri zakona pripremili smo jedan zakon, tada je bio Zakon o građevinarstvu, Zakon o uređenju prostora, Zakon o inspekciskim poslovima i Zakon o komunalnim poslovima. Tada smo modifikovali sve te elemente i donijeli jedno zakonsko rješenje koje je uspjelo da obezbijedi da se poveća transparentnost rada, da se uvedu osnovni elementi informacionih sistema, da značajno poboljšamo svoju poziciju u dijelu duing biznisa, u dijelu izdavanja građevinskih dozvola, čak da se rokovi smanje za tri puta, da poboljšamo svoju poziciju za 70 mjesta, da se donese više nego 100 planova, da se donese prostorni plan države, prostorni plan morskog dobra, da se podstaknu aktivnosti zajedno sa Svjetskom bankom, da se ulože značajna finansijska sredstva za realizaciju planskih dokumenata, prije svega na sjeveru Crne Gore. Prije nekoliko godina govorili smo da planovi mogu da zaustave određene investicione aktivnosti, sada možemo da kažemo da tih ograničenja nemamo, da su planovi stvorili preduslove za realizaciju značajnih investicionih aktivnosti koji su preko 20 milijardi eura, koji treba da se realizuju u narednim decenijama u Crnoj Gori. Ovo zakonsko rješenje je proizvod određenih problema koji su se javili u dijelu lokalnih samouprava, u dijelu gdje su istekli određena rješenja koja su vezana za planska dokumeta. Veliki broj lokalnih planskih dokumenata je istekao u lokalnim samoupravama. Lokalne samouprave su imale obavezu da to produže, to nisu uradile i na ovaj način želimo da premostimo taj sistem, ali ne donošenjem odluka, nego donošenjem inoviranih planskih dokumenata po ubrzanim procedurama. Tako da se ne mijenjaju namjene, indeksi i tako da postoji mogućnost da se stanovanje pretvori u turizam, što je jako važno i vezano za crnogorsko primorje, jer smatramo da se moraju eliminisati svi određeni problemi na crnogorskom primorju koji su vezani za planiranje planskih dokumenata koji su obezbijedili višak stanovanja u odnosu na turizam. Smatramo da je to jedno jako važno pitanje i na taj način se djelimično prevazilazi problem ovim izmjenama i dopunama. Takođe, rješava se i problem povećanja javnosti. Ima dosta planskih dokumenata koji su u fijokama lokanih institucija. Smatramo da se zakonom mora definisati da se uvede registar i iz tog razloga smo predložili ovdje rješenja da se uvodi Registar centranih planskih dokumenata, da se on vodi na nivou ministarstva i sva lokalna planska dokumenta dužna su u roku od 15 dana od dana donošenja dostave se ministarstvu i da se objave na sajt. Smatramo, na taj način će biti mnogo transparentnije izdavanje urbanističko tehničkih uslova, građevinskih dozvola i drugih stvari i ako uočavate da je nivo transparentnosti kod ovog zakona jako unaprijeđen, da se urbanističko tehnički uslovi, građevinske dozvole onog momenta kada se izdaju one moraju da se objave. Na ovaj način je ovo jedan dodatni nivo dodatne transparentnosti, gdje svi planski dokumenti moraju da budu definisatni na taj način, ali i dodatno planski dokument mora biti izgrađen u jasno definisanom elektronskom obliku što dodatno pojačava uvođenje svih preduslova za informacioni sistem. Uvođenjem obalne linije, linije obale i linije kopnene granice morskog dobra, takođe stvara uslove za bolju primjenu Zakona o morskom dobru, kao i predstavlja određene preduslove za bolje planiranje u narednom periodu i donošenje novog Zakona o morskom dobru. Smatramo da se radi o inoviranju ovog dokumenta. Mi planiramo da u nekim rokovima, od prilike oko pola godine, donesemo i novo zakonsko rješenje i svi amandmani koji budu podneseni u ovom domu, takođe, će biti korisni u pavcu popravke ovog dokumenta ili ukupnog zakonskog rješenja. Hvala lijepo.
  • Hvala i Vama. Kolege, da vas informišem, do sada je prijavljeno 12 poslanika. Za ovu tačku dnevnog reda imamo na rasplaganju dva sata i kusur, to se ubača u kusur pet minuta, tako da se do 16 časova ćemo raditi i molim vas da uvažimo tu činjenicu da bi što više ljudi moglo da govori, a ipak da omogućimo minimum razmjene mišljenja. Šta to znači? Znači da ministre imate pet minuta kada govorite, da sada čujete uvodna izlaganja po pet minuta od svakog predstavnika kluba, možete da to komentarišete i onda da pređemo na drugi krug. U ime DPS-a kolega Sekulić, a zatim koleginica Kalezić u ime DF-a.
  • Hvala. Uvažene kolege, veoma lako ću se složiti sa poštovanim ministrom Gvozdenovićem, oko toga da nijedna oblast u Crnoj Gori nije pretrpjela toliko normativnih izmjena u posljednjih nekoliko godina kao što je to pitanjeizgradnje prostora, rekao bih, zaista izmjena na bolje i da sva ta dokumentacija rješenja negdje vode u nekoliko pravaca. Jedna od njih je svakako bolje uređenje našag prostora, brže planiranje, bolje planiranje i u konačnom i mnogo manje biznis barijera kada je u pitanju izgradnja građevinskih objekata. Naravno, sve ovo ne bi bilo dobro ako kompletno ovu oblast ne bi pratila transparentnost i čini mi se da i u to postavljamo zavidni nivo. Ministar je govorio oko toga da sve urganističko tehnički uslovi, građevninske dozvole i sve ono što je veoma značajno kada je u pitanju transparentnost u ovoj oblasti se nalazi na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Rekao bih da je najveći pomak, kada je u pitanju ova oblast, govorim o ovim sadašnjim izmjenama koje se nalaze pred poslanicima, se upravo odnosi na uvođenje centralnog registra. Naime, jedna zaista dobra ideja da se na jednom mjestu građani, javnost i oni koji se bave sa ovim pitanjima mogu upoznati sa svim planovima u Crnoj Gori, kako lokalnim planskim dokumentima, studijama, lokacijama i tako dalje, do onoga što je prostorni plan Crne Gore. Rekao bih dosta hrabar iskorak i vrlo zahtjevan iskorak kada je u pitanju ova materija. Tačno je da je rok za uvođenje Centralnog registra godinu dana, međutim, treba imati u vidu da čak i u ovom drugom roku to će biti veoma zahtjevan proces iz razoga što imamo na stotine lokalnih planova imamo na storine detaljnih urbanističkih planova i svega onoga što kompletno prati ovu materiju. Naravno, kažem još jednom, to će biti velika pomoć ne samo građanima i onima koj postavljaju pitanje transparentnosti u ovoj oblasti, nego i onima koji se bave planiranjem i onima koji žele da grade. Što se tiče drugih novina, takođe, imao sam prilike kada sam se nešto više bavio sa ovom materijom u ministarstvu da dođem u situaciju da ljudi koji su na primorju i koji imaju svoje zemljište i gdje je planirana stambena izgradnja žele da te stanove pretvore u turistička naselja i da se bave turizmom, međutim to im do sada nismo mogli izaći u susret i rekao bih da je to dodatni iskorak i dokatna vrijednost ovog zakona što postoji mogućnost da oni koji žele da se bave turizmom na kvalietan način to rade. To će biti još jedan podsticaj da umjesto stambenih blokova makar u jednom dijelu imamo hotele i da turizam možda i uzdignemo na nešto viši nivo. Ne treba zaboraviti da kada govorimo o planovima da jednom dijelu planova posebno, govorim o detaljnim urbanističkim planovima, da u jednom dijelu planova je istekao, uslovno govoreći, rok trjanja rok na koji su donešeni. Ovim zakonom je predviđena nešto lakša procedura u koliko ispunjavaju sve one osnovne uslove koji se tiču odnosa prema prostoru sa jedne strane i odnosa prema višim planskim dokumentima. Značim, u koliko ispunjavaju te uslove predviđena je nešto lakša procedura kako bi ti planovi mogli uz dodatna poboljšanja biti ponovo vraćeni u život. Čini mi se da je to dodatni podsticaj, posebno govorimo o onim opštinama čiji su lokani planski dokumenti istakli da pokušaju da nemamo više planske dokumente na osnovu kojih se ne mogu izdavati građevinske dozvole i na osnovu koji se ne može vršiti dodatno planiranje nego da imaomo osvježene dokumente u jednom bržem postupku. Kažem još jedanput, još jedan značajan doprinos Ministarstva održivog razvoja i turizma kada je u pitanju planiranje i korišćenje prostora. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Sekuliću. Riječ ima profesorica, koleginica Kalezić, a neka se pripremi kolega Gošović.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, uvažena Skupštino, gospodine ministre sa pomoćnikom, poštovani građani, Bilo bi jako korisno da imam na raspolaganju barem 15 minuta da ukažem na suštinu problema. Nemam to vrijeme, tako da ću u okviru pet minuta iskoristiti što mogu. Suština problema je da je prilikom donošenja ovog zakona 2008. godine ukazivano uporno i argumentovano da on sadrži nedostatke. Konstruktivne greške ili kako god hoćete da nazovete. Ti nedostaci se ispoljavaju višestruko. Ukazaću, recimo, samo kroz ritam izmjena, prva izmjena je bila 2011.godine za vrijeme mandata kolega Sekuliću kao ministra, druga izmjena je bila 2013. kada ste nam Vi lično na Matičnom odboru obećali da je to neophodno, jer je u pripremi novi zakon, ništa još od toga. Sada je sledeća izmjena, očekujem da će sledeća biti do kraja ove godine i tako dalje. To je ritam koji se vidi. Ove izmjene ne nastupaju slučajno, nastupaju iz početnog razloga nedostatnosti zakonskog rješenja koje je gore nego prethodne dvije generacije ovih zakona i to je veoma jasno od stručne javnosti i ljudi koji su učestvovali i pomagali kroz diskusiju zakona, saopšteno i prilično ignorisano. Na opštu štetu i naranvo, na nečiju korist. Nemam kada da se bavim čija je korist bila i čija će biti, ali šteta jeste po prostor i građane Crne Gore i po budžet. Dakle, sada ću preći na konkretne stvari. Prvo, član 29a gdje se kaže da se obavezno uctavaju obalna linija, linija morske obale i linija zahvata, morskog dobra, pri čemu je napisano malo m, ovdje mora da stoji veliko m, jer se radi o granici prostornog plana posebne namjene Morsko dobro, a ne o morskom dobu kao takvom. Vrlo su bitne razlike. Dakle, izraavam ne samo sumnju, nego i protivljenje sa stručnog aspekta da se može linijom razgraničiti. Zašto? Obalna linija može biti prirodna i projektovana. Vrlo ju je teško razgraničiti, jer ako povučete prirodnu, a ona ima projektovane promjene, onda dolazimo do velikog problema ili ćemo se praviti da ga nevidimo. Drugo, linija morske obale je nešto što se mijenja iz više razloga, to će reći ljudi koji su primorci, ali ja znam kao planer. Svaka izgradnja nove marine mijenja uticaj žala, dokle dolazi morski talas. Povećanje nivoa mora koje je u toku takođe, povećanje jačine vjetra koje se registruje i tako dalje. Izražavam stručno neslaganje sa tako strogo determinisanom kategoriom ove tri linije. Treća da, ali taj zahvata granice morskog dobra se mora raditi striktno sa lokalnim zajednicama koje se sada zdrušno ignorišu ili u najvećoj mjeri. Sada jedan nevjerovatan primjer birokratskog posmatranja struke, upravo je kolega Sekulić rekao, istekao rok planovima. Planu ne može da istekne rok, planu može da istakne aktuelnost. Dakle, svi se slažemo i sada svi znamo i svi osjećamo koliki je poražavajući učinak napostojanja institucija na državnom nivou, na nivou regiona i na nivou opština. Planerskih institucija koje bi se bavile kontinuiranim praćenjem i izradom planova. Plan nije roba, plan ne može da ide po sistemu javnih nabavki, to su strahoviti surogati. Vi se u obrazloženju pozivate na tekovine Evropske unije, vi mnogo više putujete od mene , gospodine minstre i vaši saradnici, ali ima načina kao i svi ostali da se obavijeste, nećete naći jednu jedinu državu u Evropi koja izradu planova prepušta tržištu kao što to radi Crna Gora. Sad me demantujte ako možete, nećete naći.
  • Hvala. Koleginice, zaboravili ste jednu mnogo važnu stvar. Čitao sam prije nekoliko godina globalno zagrijavanje, kako li će liniju razdvajanja tek pomjeriti. To će tek biti katastrofa. Mi nećemo dočekati, ali naše potomstvo će nas kritikovati, da ne kažem psovati. Idemo dalje, kolega Gošović, izvinjavam se, koleginica Jonica, pošto je ovdje bilo pogrešno shvaćeno i pogrešno informisanje. Koleginice Jonice, izvinjavam se, Vi pa onda kolega Tuponja.
  • Hvala, potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, predstavnici ministarstva, poštovani građani, Imajući u vidu da je ministar i u uvodnom izlaganju i o razlozima donošenja zakona definisao da je i ovo jedan od nivoa reforme u oblasti prostornog uređenja i izgradnja objekata, a koleginica malo prije pomenula jedan od segmenata predloženog zakona koji se tiče panskih dokumenata čiji je rok istekao, moram, na žalost, reći da je i u našim planskim dokumentima napisano da traju do određenog vremenskog perioda i da nakon toga, na žalost u lokalnim samoupravama koje od grada do grada na različit način tumače propise, imali smo situaciju da neke opštine smatraju da su ti planski dokumenti na snazi, neke opštine smatraju da ti planski dokumenti nisu na snazi i od svega toga su imali štetu samo oni građani koji su htjeli da ispoštuju propis. U tom pravcu je i Klub poslanika SNP-a krajem prošle godine inicirao da se to pitanje riješi sa pozicije ministarstva, odnosno kroz konkretizaciju zakonskog rješenja i konketno član 8 koji smatram i najboljim segmentom predloženih izmjenama i dopunama zakona je nešto što je i nastalo u komunikaciji između nas i Ministarstva održivog razvoja i turizma, u želji da se ovaj zakon primjenjuje jednako od grada do grada. Činjenicu da su planovi donošenja na određeno vrijeme a da u lokalnim samoupravama nije vođeno računa da, ako već smatraju da nisu na snazi pravovremeno budu donešeni novi, obezbijedimo da prava građana na tom prostoru budu jednako tumačena u svakoj opštini. U tom pravcu smatramo da je ovo dobro rješenje, ali bi bilo korisno da ministar i definiše koliko će vremena po procjeni ministarstva trebati za ovaj posebni postupak kojim se na određen način skraćuje procedura kako bi opet na određeni način produžila važnost postojećih planova. Ono što želim takođe da ukažem kada je u pitanju oblast, ili kako ste Vi rekli potrebna reforma oblasti prostornog uređena, izgradnja objekata je činjenica da ovaj zakon karakteriše jako loša primjena ili primjena od grada do grada što sam malo prije rekala u ovom slučaju i pitanje da li ovaj zakon postoji da bi se primjenjivao, ili da ga krše oni koji bi po prirodi stvari trebali najozbiljnije da ga primjenjuju. Dakle, počevši od obaveze donošenje prostornog urbanističkih planova lokalnih samouprava gdje ako sam u pravu u ovom momentu imamo samo sedam opština koji su donijeli prostor urbanističkih planova i ako je taj rok bio predviđen zakonom bio 31.12.2012.godine i ako su onu da ispoštuju neki vid pokrenuli postupke itd, ali nijesu završili ono što je bio smisao zakona da se po redu krene sa donošenjem prostornog urbanističkih planova, pa zatim da se ostali dokumenti proizilaze iz njih, da li imamo i jednaku primjenu onoga što ste predložili izmjenama prethodnog zakona to je uvođenje sistema jednog šaltera, i evo prilike da kažem pošto, ja imam običaj da zaista kritikujem mnogo jer je to oblast koja je za korupciju u Crnoj Gori, ali želim takođe i da kažem da sam prošli put kritikovala jer smo na listi Sveske banke bili pali za desetak mjesta, ali smo sada primjenom ovog principa značajno napredovali, i korisno je reči da je u određenoj mjeri ova primjena principa jedan šalter u tome doprinijela, ali me interesuje da li zaista sve opštine primjenjuju princip jedan šalter, da li je postoje lokalne samouprave kod kojih se stranke upućuju da same pribave dokumente i ako smo uveli da se to radi po službenoj dužnosti, da li su obrsci dokumentacije za izdavanje urbanističko tehnički uslov isti u svim gradovima i ako ih je ministarstvo propisalo da bi bili jednaki na jedan način primjenjivano. Da li davanje urbanističkih tehničkih uslova koji po posebnim propisima izdaju nadležni organi, izdavanje liste nepokretnosti i kopija katastarskih planova besplatno u svim opštinama ili se i to primjenjuje od grada do grada. I do kraja priče činjenica da smo produćili rok za podnošenje amandmana do ponedeljka do 12 sati, ovim i najvaljujem amandmane Socijalističke narodne partije kojim mi se čini da još u nekim djelovima možemo doprinijeti kvalitetu postojećeg zakona i popraviti neke stvari sa kojima se dnevno suočavamo pri čemu bih željela da čujem pomenuli ste novi zakon, hoćemo li konačno ponovo uraditi zakon da nebismo radili svake dva li tri mjeseca izmjene ovako jednog važnog zakona i suočiti se da u tom zakonu ispravimo sve ono o čemu smo naučili da je bilo loše u prethodnom periodu. I do kraja priče, želim da posjetim na činjenicu da je prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi licima sa invaliditetom nešto zašto je davno istekao rok u ovom momentu u državi ne postoje popis objekata koji nijesu prilagođeni znam da postoji plan prioriteta, a to se radi u 11 ili 14 objekata za koje nijesam sigurna da će i taj plan biti (prekid)
  • Hvala. Izvolite, kolega Tuponja, neka se pripremi kolega Nimanbegu.
  • Hvala, uvaženi potpredsjedniče. Poštovani ministre Gvozdenoviću, gospodine Tomiću, koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o uređenju prostora i izgranji objekata je uvijek zakon koji izaziva jako puno pažnje. Vi se, gospodine minister, nalazite na čelu jednog jako velikog i jako važnog ministarstva, za koje vjerujem da će jednog dana ipak biti podijeljeno na dva ministarstva i da će taj obim posla biti i dovoljno velik da ga vode dva ministra. Što se tiče samog predloga ovog zakona mislim da se radi o jednom dijelu koji mogu da podržim, a to je Centralni registar planskih dokumenata, mislim da je to dobro ideja, i da to bude funkcionisalo onako kako treba što je u našoj zemlji uvijek po malo ostavlja prostor za skepsu, da će to biti jedna dobra stvar, ali taj dio bih podržao. Samo pisanje zakona bih kritikovao jer su članovi zakona pisani tako amandmanski, amandmanski recimo Vi imate član 4 u vašem predlogu zakona koji glasi doslovno ovako. U članu 105 tačka, na kraju stava 2 briše se i dodaju riječi i dostavimo revidovani projekat u digitalnoj formi. Neko ko treba da isprati ovaj zakon on mora da uzme staru verziju zakona, da pročita kako je glasio taj član da ona ubaci ovaj tekst koji ste namjeravali da promijenite pa onda sve to onda ponovo isčita. Mislim da ovakav amandmanski način pisanja zakona samo nama poslanicima otežava posao, da ipratimo ovaj zakon na kvalitetan način. Našto bih posebno obratio pažnju je obrazloženje koje ste Vi dali za donošenje kao razlozi, za donošenje ovog zakona. Mislim da je u obrazloženju kako ste Vi ovo naveli, za donošenje ovog zakona sadržano mnogo toga i koje oslikva mnogome rad i odnos vaše ministarstva i prema ovom domu. Ja ću citirati: " Razlozi za donošenje zakona prostorno uređenje izgradnja objekata je multidisciplirani,veoma zložni proces koji zbog značaja prostora nacionalnog dobra ima izuzetan značaj". Hvala. Zbog tog razloga su reforme u oblasti prostornog uređenje i izgradnja objekata koje su eluvativan proces sastavni dio sve obuhvatnih reformi, ekonmskog i društvenog ambijenta Crne Gore. Ja još na razloge naišao nijesam. Drugi pasus - Polazeći od održivog razvoja, kao razvojnog koncepta, reforme prostornog uređenja i izgradnji objekata - pokazuju evidetne pozitivne rezultate. Imajući u vidu evulativni proces normativnih okvir prostor ugrađenje izgradnje objekata potrebno je stalno unapređvati. Opet ja i dalje ne vidim razlog osim da je potrebno stalno unapređivati, ali ne valjda za to što je nekome dosadno, nego zato što ima potrebe da se nešto doradi i usavrši.Poslednja izmjena ovog zakona jula 2013.godine učinila da prema izvještaju Svjetske banke duing biznis 2014 Crna Gora u oblasti dobijanja građevinskih dozvola sa prošlogodišnjeg 176 napreduje na 106 mjesto, što znači za 70 mjesta, svaka čast,ali to nije razlog da bi se sad zakon mijenjao siluna sramotu zato što valjda ako ga promijenimo onda ćemo još neko mjesto napredovati naprijed. Treći pasus-Stvaranje legitimnih i spovedenih što god to da značilo uslova za posticanje preduzetničke incijative i ulaganje stranog kapitala odnosno za cjelovito obezbjeđenje svih uslova za efikasnije investiranje, i za kvalitetnu valorizaciju prostora, preduslov su za stvaranje efikasnog sistema. U ovim oblastima. Eto to je obrazloženje koje je iz vašeg ministarstva upućeno nama poslanicima da bi se predlog ovog ministarstva za izmjene i dopune ovog zakona. To je vjerujte kad sam čitao zaista sam osjećao izvjesnu nelagodu da ste ovo ovako dostavili nama, mislim da to stvarno pokazuje odnos vašeg ministarstva i prema ovom domu.Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Tuponja, uz informaciju da je kolega Tuponja, kao i profesorica, kao još i kolega Kalač iz ove bolasti da je to je njihovoprofesionalno opredeljenje, ali vrijeme je vrijeme. Izvolite, kolega Nimanbegu.
  • Hvala vam, potpredsjedniče. Poštovani ministre, poštovane koleginice i kolege, pa sigurno u raspravi oko Izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i izgradnje objekata prilika da mi još jednom progovorimo kakvo nam je stanje u ovoj oblasti, i sigurno ono što svi znamo da u Crnoj Gori je evidetan veliki problem koji na žalost se još ne rješava to je problem objekata koji nemaju koji su rađeni van građevinskih dozvola, nelegalni objekti. Govorim nelegalni sa oprežnošću jer su oni u principu mahom legalizovani istog onog momenta kad su svi ti objekti dobijali i struju, i vodu, i to je samo jedan dokaz da problemi ove oblasti ne potiču ni od dana stupanja na funkciju ovog minsitra, ili prethodnih ministara, nego jedan nasleđeni problem koji se sigurno nije kvalitetno rješavao godinama unazad. Ovo govorim iz razloga što nam je jedan od najcjenjenih resursa u Crnoj Gori i prostor na način kako jesvakodnevno vođena politika ili na koji nije vođena politika, kažem nije vođena to da mi u principu sada imamo situaciju da su naši prostorni ili da su urbanistički planovi sanacioni planovi, da ono što zatičemo na terenu urbanisti su dužni ili da ukpope u planu da miniraju na taj način samo legalizujemo nešto što je bilo ilegalno, a posledica je zbilja i oni kojik su odgovorni za to je teško naći, jer sigurno evo u odgovoru koji sam ja dobio da je jedan problem koji je u starom gradu u Ulcinju od ministra odgovorio mi je da u Opštini Ulcinj recimo ima preko pet hiljada objekata koji su nelegalni. Znači, govori se da u cijeloj Crnoj Gori možda ima 100 hiljada takvih objekata, i na način koji mi radimo ja se zastupam tenzu koja ovdje izrečena ponoviću je zato što po meni ona jako važna da ova problematika, ova regulativa zbilja treba vidjeti da li treba reformisati i zbilja mi nije drago što nijesmo dobili novi zakon, da li ovo ići na tržište, da li najniža cijena o nekoj ponudi da izvadi urbanistički prostorni plan, da je to jedini kriterijum, bilo je pomaka u prošlosti, sjećam se da u Opštini Ulcinj to rade Slovenci, početkom 2000-tih na žalost to nije bilo prihvaćeno i sada imamo ovakvu situaciju kakvu imamo. Imamo situaciju da samo nešto legalizujemo, a prostor uništavamo.Što se tiče samog zakona sigurno da u određenom području prestavlja bitan, mislim kvalitetani pomak, što se tiče bar rješavanja pitanja transparetnosti i prostornih planova, uvođenje registra i slažem se da je to korak naprijed, ali želimo iskoristiti priliku bar do sad u sledećem dijelu oko člana koji je ovdje član 1 zakona oko člana 29 uvodi se pojmovi obalne linije, linije morske obale i linije granice morskog dobra. U postojećem i važećem Zakonu o morskom dobru nije definisana ni obalna linija, ni linija obale i to znači taj član nije konzistetan sa našom sadašnjom regulativom i primjećuje da je ministarstvo išlo korak naprijed, aticipirajući da li će Zakon o morskom dobru i zbog toga postavljam pitanje ministru, da nam može odgovoriti šta ovo znači, sa posebnog aspekta namjere građana Opštine Ulcinj, lokalne samouprave da se Morsko dobro povuče pud mora, što se evo ne vrati konačno, šta znači ako se primjeni, ako se ucrtasju planovima izmjenom granice, izmijeniće se ta granica, što to znači sa tehničkog aspekta što se tiče planova, da li će to tražiti ponovno usvajanje planova ili ne i to je jedna od stvari koja možda bi se trebalo amandmanski djelovati u ovom predogu zakona.
  • Hvala, kolega Nimanbegu. U ime Bošnjačke stranke kolega Kalač. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, Nijedan zakon koliko god dobar bio nije savršen i može se unapređivati pa tako i ovaj naš o uređenju prostora i izgradnji objekata. Ovo govorim iz razloga što je izmjene trebalo proširiti na više članova postojećeg zakona kako bi se omogućila lakša i kvalitetnija primjena. Planski dokumenti su osnov razvoja te se iz tog razloga konstatno moraju dorađivati i dopunjavati potrebnim podacima. Članom 3 ovih izmjena i dopuna zakona predviđeno je vođenje registra tehničke dokumentacije kao izvještaja o izvršenoj reviziji tih projekata, a na osnovu koji se izdaje građevinska dozvola, da smo ranije imali ovakav registar u dobroj mjeri bismo spriječili gradnju u onom obliku kakvom danas imamo.Međutim, samo postojanje odredbi zakona nije dovoljno u koliko nemamo njegovu doslednu primjenu. Nerijetko je slučaj das je tehnička dokumentacija urađena za jedan objekat, a da se gradi sasvim drugačiji iz tog razloga nam je član 4 ovog predloga zakona bio potreban mnogo ranije, a istim je predviđeno obavezno dostavljanje glavnog projekta nadležnom inspekcijskom organu. Važna novina je u članu 5 predloga zakona kojim je predviđeno da u buduće tehnički pregled može da vrši samo privredno društvo koje ispunjava zakonom propisane uslove, a ne kao i do sada komisije, a da ne govorimo o članovima tih komisija ili njihovom odnosu sa investitorom. Smatram da donošenje prostornog urbanističkih planova kojima se određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja, treba određivati po hitnom postupku ali svakako ne na uštrb kvaliteta. Dio u kojem je predviđeno da se u posebnom postupku može vršiti prenamjena stanbenih i stanbeno poslovnih objekata u objekte turističke namjene, treba posebno analizirati. Ne možemo tim objektima ekspresno promijeniti namjenu koliko god postojala potreba za istim, već to činiti isključivo kod onih koji će ispunjavati uslove. Izražavam bojazan da takvim čestim promjenama svaki put da neki stepen niže spustamo kriterijume i dobijamo objekte koji su na granici onoga što stvarno treba da budu. Promjenom namjene objekata ne stvaraju se uslovi za intezivnije investiciona ulaganja, a naročito u razvoj turizma već jednu upornost gdje na osnovu vizualnog izgleda objekta u većini slučajeva ne možemo utvrditi njegovu namjenu. Važan podatak je da je za sprovođenje ovog zakona nijesu potrebna posebna finansijska sredstva iz Budžeta Crne Gore. Međutim, ako je ovo da kažemo besplatno kao što stoji u ovom predlogu zakona zašto ove izmjene nijesu malo većih razmjera. Zašto konačno nije uvrštena legalizacija bespravno sagrađenih objekata, ili zašto nije na dnevnom redu novi zakon, da ovu oblast konačno uredimo, ignorišući odnos prema ovim objektima nikako nije dobar, postaje stvarnosti ali nikako ne uspjevamo da ih evidentiramo u planovima. Možemo poći ministre do bilo kojeg bespramnog sagrađenog objekta i da vidimo da li na tom prostoru možemo da ignorišemo taj objekat kao da on ne postoji i da se jednostavno lagano prošetamo tim prostorom. Broj tih objekata izuzetno veliki prihod od legalizacije takvih objekata pa makar bio i jedan euro po objektu nikako nijesam zanemarljiv, u konačnom imali bismo faktičko stanje, vlasnici bi imali legalne objekte, a država prihode. Kaznena politika je samo na papiru, a ne i u stvarnosti. Objekti su u stvarnosti, ali ih nema na papiru, ovdje očigledno došlo do zamjene pozicija ako govorimo o kaznama slobodno možemo reći da će te kazne platiti i sloj stanovništva sa najnižim primanjima koje najčešće grade objekte osnovnog stanovanja. Ni u kom slučaju ove kazne neće platiti oni koji grade zbog profita ili lica u organima lokalne uprave koja svojim djelovanjima u ovoj oblasti upravo navode ljude na ovakav način rada. Upravo ne mali broj njih kriva za štetu u životnoj sredini devastaciju prostora, narušavanju .... cjelina uzurpiranja prostoro i mnogi drugih oblasti u kojima djeluju, nije u pitanju podrška zakonu jer je loš zakon bolji nego biti bez zakona. Za ovaj zakon ni u kom slučaju ne kažem da je loš, ali insistiram na doslednoj primjeni i konstatnom usavršavanju, nije prošla ni godina dana od prethodnih izmjena ovog zakona, da li je možda bila bolja varijanta da izradimo kompletan novi zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Kalać. Ministre, da li želite da kometarišete uvodno izlaganje? Izvolite, do pet minuta.
  • Mislim da je jako korisno da prokometarišem nekoliko stvari. Postoje razni modeli kako treba da pristupamo nekom pitanju. Znači, 2008.godine formirano je bilo 12 ekipa po 20 ljudi, ali izračunato to je znači nekoliko stotina ljudi koji su ućestvovali u tom zakonskom rješenju imalli su Word šopove i stručnjaci donese zakone ne donose ministri određena rješenja. U ovom slučaju je to bilo nekoliko stotina ljudi učestvovalo u Baru i drugim gradovima na okruglim stolovima, posebno u organizovanim da bi se četiri zakona spojilo u jednom i,koliko se sjećam, tada je bila maksimalna podrška za realizaciju takvog zakonskog rješenja. Prirodno je da ovako važni zakoni dobijaju kako kažem i neke dodatne elemente zavisno od toga da li se neka rješenja primjenjuju ili ne primjenjuju, zavisno od toga kako se razvijaju informacione tehnologije i u tom pravcu smatram da treba da se dorađuje, neki ministar može da kuka i da kaže nije dobra zakonsko rješenje, a neko može zajedno sa vama da ga postavi ovdje na sto razmatra pitanja, odgovara na određena pitanja i da mogućnost svakom poslaničkom klubu i poslaniku da predloži određen amandman i da na taj način upotpuni određeno rješenje. Podsjetiću vas da prošli put većina tako reći svi amandmani koje ste bili dostavili bili su usvojeni. Na taj način smatram da idemo u pravcu realizacije ovog pitanja. Kako će te mi odgovoriti, ako kaže da smo prije pola godine dostavili svakom poslaničkom klubu iz ove Skupštine zahtjev da nam dae komentare na Zakon o uređenju prostora i koliko smo dobili,nijesmo dobili ništa. Nijesmo dobili ni jedan komentar. Čini mi se samo jedan, evo podsjeća me kolega Tomić. Znači bili ste u prilici i ovo je prilika, uvijek ću dok budem na ovim pozicijama onog momenta kada uočim da postoje neki problemi ovdje je uočen problem da planski dokumenti koji su takođe zakonima definisani, imaju određeni rok, ako ne mogu da se primjenjuju razmijenimo te informacije prvo na komisijama u Vladi, gdje učestvuje destak ljudi, da daju mišljenja o tome destak ministarstava, da u tome daju petnaestak institucija kojima šaljema rješenja, uputimo to Vladi. Vlada to usvoji, a kada usvoji Vlada damo to Parlamentu, tako da on takođe bude u prilici da da određene komentare. Mislim da je to nešto što je dobro za ovo zakonsko rješenje i to je model koji će ovo ministarstvo dok ja budem na čelu tako raditi.Sigurno bi mi komotnije bilo da današnji dan usmjerim u nekom drugom pravcu, ali smatram ga izuzetno korisnim da sa svima vama razmijenim određene informacije i pozivam vas da određenim amandmanima takođe sugerišete određena rješenja. Pitanje, da li treba odrediti liniju morske obale, kopna i liniju morskog dobra. Čuli smo sugestije od, da kažem niz institucija i to smo prihvatili da te stvari nijesu dobro riješene, da na taj način do sada nije dobro riješeno pitanje prirodnog bogatstva, jer prirodno bogatstvo pripada tih šest metara, a nemate liniju, tada neko ima diskreciono pravo iz opština ili iz nekih drugih institucija da to odredi. Na ovaj način se to određuje i mislim da je to izuzetno važno zbog, kako kažem tansparentnosti, sigurnosti, kvaliteta rada svih institucija i na taj način samo možemo to da pomažemo. Tačno je da će novim zakonom o Morskom dobru znači, u svim tim komisijama prirodno je da učestvuju ljudi iz lokalnih samouprava, koji su zajedno sa tim institucijama bili nosioci tih poslova. To je prirodna stvar. Najbolje znaju ta pitanja i učestvovaće o tome. Da li ovo utiče na određena rješenja, koja su takođe raspravljana u ovom Parlamentu? Da. Znači, sada dijelimo taj prostor Morskog dobra na morsku obalu i dijelimo na Morsko dobro. Znači, na taj način se jasno definišu, s tim što dosadašnjim zakonom u dijelu između morske obale i morskog dobra nije bilo pravo da bude privatna svojina na ovaj način novim predlogom zakona, koji ste takođe dobili, kao Zakon o legalizaciji koji ste dobili, čini mi se prije više od godinu dana su riješena ta pitanja i to ide u susret zaključcima koji su ovdje bili na Skupštini. Da li možemo nekako da popravimo ovaj amandman da on bude dinamički spreman da raspravljamo o tome, ako imate bilo kakva bolja rješenja nego što su ljudi koji se bave Hidrometeorološkim zavodom i ljudi iz drugih institucija, predložili određena rješenja. Tu smo da zajednički to sagledamo.
  • Ministre, prošlo je pet minuta. Aj da se nađemo na dva. I ovi za dva će biti kritikovani. Izvolite.
  • Što se tiče primjene zakona nijesmo zadovoljni kako se primjenjuje ovo zakonsko rješenje. Neko je od vas rekao da pupovi nijesu donešeni. Ima nekih opština gdje se rade po 18 godina određeni pupovi. Zašto? Znači, zajednički možemo da razmišljamo o tome. U ovo ministarstvo je za zadnjih pet godina doneseno jako puno dokumenata, počevši od Prostornog plana države, koji se prije toga radio 10 godina, mi smo ga donijeli za pola godine. Pa onda Prostorni plan Morskog dobra, niz planskih dokumenata gdje smo dobili bili vašu podršku. Ova zakonska rješenja jasno definišu određena rješenja, koja su vezana za dio lica sa invaliditetom, to smatramo kao našom obavezom i intezivno radimo da ispunimo i dio sredstava koji je planiran u okviru Direkcije za javne radove. Gospodine Tuponja, ipak ste trebali da pročitate čitavo obrazloženje. Ipak, su ovdje četiri ključne stvari rečene u zadnjem dijelu obrazloženja, ali mislim da nije loše što ste i ovaj dio pročitali, ali ipak zbog korektnosti svih nas, trebali ste do kraja to da uradite, predpostavljam da bi od predsjedavajućeg dobili pravo da produžite taj minut. Što se tiče Ulcinja. Prije 50 godina je počela bespravna gradnja u Crnoj Gori. U okviru ovog ministarstva, u okviru mandata ovog ministra, traženo je da se promijeni Zakon o krivičnim postupcima. I prvi put tada je u Krivični zakonik koji je ustvari Ustav donešeno rješenje da to bude bespravna gradnja bude krivično djelo. To smatram velikim uspjehom. Nijesam zadovoljan kako se određena rješenja primjenjuju, ali sve su to procesi.
  • Ministre, jeste li odgovorili svim poslanicima? Hoćete li još sad minut, ako ima stvarno konkretno nešto, ali konkretno, da bi uvažili sve poslanike. Izvolite još minut i kraj.
  • Za nas je jako korisno. Znači, svaka sugestija, najviše su nam korisne sugestije u obliku dijaloga, sugestije koje su vezane za amandmane i sugestija o tome gdje vidite da se ne primjenjuju određena zakonska rješenja, s tim što morate da računate da ovaj dom i ovo ministarstvo pripremaju zakonska rješenja, ali ne možemo baš da budemo odgovorni za primjenu svih rješenja. Mnogo toga je u nadležnostima lokalnih samouprava, mnogo je u nadležnostima odrađenih institucija. Hvala lijepo.
  • Hvala i vama, ministre. Komentar na komentar ministra, prvo koleginica Kalezić. Pa redom dalje. Izvolite.
  • Ja ću iskoristiti ovo u vidu komentara da pojasnim nešto što predstavlja ozbiljnu zbrku i koristiće i vama lično, gospodine ministre. Radi se o nedozvoljenom odvajanju norme od stručne suštine. Planovi se rade na određeni rok, to je činovnički izraz. Stručni izrazi određeni planski horizont. To određeni planski horizont znači da planerskim metodama i u okviru prostornog planiranja i u okviru urbanističkog planiranja mogu da se predvide dovoljno pouzdane promjene, odnosno događaji koji slijede na osnovu potrebe da se taj prostor za nešto namijeni. Ti takozvani rokovi nijesu deklaracije o prestanku valjanosti korišćenja planova, nego pouzdanost projekcije i zato se i teorijski planovi dijele na tri kategorije. To su dugoročni, sa dužim planskim horizontom, to su prostorni planovi, srednjeročni, to su generalni urbanistički planovi i kratkoročni, to su detaljni urbanistički planovi. Da postoje institucije koje ne postoje, onda bi one pratile primjenu planova inovirale zastoj u prognozama i rješenjima i pravovremeno se planovi aktuelizovali. Inače, dolazimo u jako smiješnu situaciju.
  • Hvala, koleginice. Meni je jako žao što moram struku da prekidam, ali što ću. Ne mogu nikako. Znači, možete poslaničko nastaviti dalje, srijeda, četvrak, a ovo je tema. Izvolite, koleginice Jonica.
  • Ovaj zakon je u skupštinskoj proceduri od februara ove godine. U skraćenoj proceduri na brzinu pričamo o zakonskom rješenju, ali to je pitanje za nas nije za Vladu. Ustavom Crne Gore je propisano Vladi da izvršava zakone. Ja znam da vi vodite specifičan resor u kojem se ključne nadležnosti iz ovog zakona odnose na lokalnu samoupravu i gdje je negdje nivo nadzora nad radom lokalne samouprave, opet su limitirana decentralizacijajom. Pozivam da kroz to novo zakonsko rješenje jako definišemo, kako ćemo dovesti do toga, da lokalne samouprave primjenjuju zakon, kao što svi drugi moraju u Crnoj Gori. Da, one ne budu kočnice između Skupštine, Vlade i građanina, kojima se onemogućavaju da ostvaruje pravo građanina. Da ne budu kočnica ili neko dovodi do toga da se oblast uređenja prostora tumači na način da građanin koji čeka plan, da ga dočeka kako bi gradio u skladu sa zakonom dočeka da mu se ucrta zelena površina ili put, a da onaj ko je bespravno gradio dočeka da mu se uklopi objekat jer, mislim na onim za planiranje i uređenje prostora u Crnoj Gori na žalost, ali ne kažem ni da je vaša krivica nego je poziv da se konačno ta priča zaustavi. Poziv je takođe da pokušavamo da dođemo do kvalitetnog zakonskog rješenja, o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, jer je vrijeme je više da ispoštujemo i tu priču i tu obavezu koja je takođe propisana određenim međunarodnim dokumentom. I to je nešto što nas čeka. Ne mislim da je dobro do kraja rješenje koje postoje, ali u skupštinskoj proceduri znam da su dva rješenja bila u opticaju, ali ja smtram da treba zajedno da dođemo do rješenja koje će biti u interesu zaisa pravog uređenja prostora, kontrole tog prostora, kao i u intersu građana koji su sad već snosili posljedice ovakvog funkcionisanja u ovoj oblasti i do kraja priče. Žalosto je da je izgrađeno građevinsko zemljište u Crnoj Gori na jako niskom procentu i to je možda podatak koji takođe negdje u raspravi treba da kažete.
  • Hvala. Prokleta legalizacija nekretnina koja niđe u svijetu nije bila bez u našem SNP-u. Prije sedam, osam godina stanpedo. Izvolite, kolega Tuponja, zatim kolega Nimanbegu, pa kolega Kalač. GORAN TUPONJA. Zahvaljujem. Evo, nadam se da neću ni dva minuta, da mi neće biti potrebno iskoristiti ih. Potpuno ste u pravu, gospodine Gvozdenoviću. Nijesam pročitao četvrti pasus vašeg obrazloženja i mogu vam reći, evo i vama i građanima da je taj četvrti pasus dosta smisaoni. Ali, ako vi obrazlažete jedan predlog izmjena i dopuna zakona u četiri pasusa i prva tri su nepismeni, em besmisleni, onda dozvolite da i ovaj četvrti i ne pročitam. Mislim da se puno toga odražava u odnosu vašeg ministarstva i prema poslu koji radite i prema ovoj Skupštini u obrazloženju ovoga zakona. Hvala lijepo.
  • Hvala i vama, kolega Tuponja. Kolega Nimambegu,izvolite.
  • Ja ću nastaviti ciljani dijalog. Ovdje se postavlja pitanje koji su nam efekti onoga što smo mi do sada radili? Što se tiče legalizacije, mi znamo da legalizacija se vrši i način što se ti objekti ukapaju u prostorne planvove, ali se onda postavlja pitanje, vi to dobro znate da nije dobro riješeno ko će tom objektu onda ustvrditi reviziju, dati upotrebnu dozvolu da je to u skladu sa tim, posebno ako se gradi. Nažalost, moje mišljenje da smo mi pogriješili u sistemu planiranja iz razloga što nam demografski podaci, ne uzimamo ih za ozbiljno. U Crnoj Gori, a posebno, evo opet ću reći Opština Ulcinj, živi sve manje i manje ljudi, a gradimo sve više i više prostora. A cilj planiranja bi trebao biti da n aši građani imaju te benifite, a ne opet ću reći halapljivi investitori, koji zbilja nemaju ideju sa novcem, i onda su posebno neke gradove pretvorili u mrtve gradove. Evo, pomaže mi koleginica Dragičević, vjerovatno iz iskustva Budve. Znači, toliko planiramo, a za koga planiramo? Zato, ministre, želim, jer nijesam najbolje razumio, jer nema u rješenju sadašnjem obalne linije i morske linije, ima samo granica Morskog dobra. Znači, prejudiciramo nešto što ne znamo hoće li se usvojiti, ali bih želio da i vi podijelite vaše mišljenje oko kvaliteta onih kuća u Crnoj Gori koji nam rade planove. To zbilja ne treba da ide na ovaj način na tržište,
  • Hvala, kolega,uz moj komentar da ni titula uvijek ne znači moral, pa bio on redovni profesor.Para je čudna. Znači, kolega, zavšrili smo prvi krug. Prelazimo na drugi krug. Znači, idemo sa kolegom Pešićem, pa neka se pripremi kolega Vasiljević, a vi uvijek možete na komentar ove koje su, i na diskusije koje imate komentar od dva minuta. Sada ne možete. Izvolite kolega Pešiću, neka se pripremi kolega Vasiljević, a vi ministre možete da komentarišete ove diskusije koje će sada biti od dva minuta i završno.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, poštovanje za gospodina ministra Gvozdenovića i gospodina Tomića, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, Neću reći ništa novo, ako kažem da je prostorno planiranje izgradnja objekata uvijek prisutna i važna tema kod nas, ali van zemlje. Kao i Zakon o izmjenama i dopunama osnovnog zakona koji je ova Skupština donijela jula prošle godine, nesumjivo je da će i predložene izmjene i dopune sadržane u ovom predlogu zakona unaprijediti određene norme zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Od svih predloženih izmjena i dopuna, ja bih izdvojio one koji se odnose na vođenje Centralnog registra planskih dokumenata, vođenje registra tehničke dokumentacije, izvještaju izvršenoj reviziji te dokumentacije na osnovu koje se izdaje građevinska dozvola, novina koja se odnosi na ovlašćenje za vršene tehničkog pregleda i preciznije definisanje ovlašćenja inspektora za građevinarstvo. Naime, članom 2 Predloga zakona tretira se vođenje Centralnog registra planskih dokumenata, registar vodi Ministarstvo, a organ lokalne uprave dužan je da lokalne planske dokumente u digitalnoj formi dostavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. Mišljenja sam da će primjenom ove novine na kvalitetniji i transparentniji način voditi i koristiti evidencija planskih dokumenata i svih lokalnih uprava na jednom mjestu u ministarstvu. Isto tako, dva nova stava koja se dodaju u članu 94 postojećeg zakona, propisaće da organi lokalne uprave uniformno vode registar tehničke dokumentacije o izvršenoj reviziji što do sada nije bio slučaj. Važna novina Predloga zakona, kao što sam već i kazao, odnosi se na ovlašćenje za vršenje tehničkog pregleda. Tehnički pregled će, nakon usvajanja izmjena i dopuna ubuduće moći da vrši samo privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji ispunjava zakonom propisane uslove, a ne i kao i do sada komisija. Zbog čega je to tako? U situaciji kada postoje registrovana pravna lica, za vršenje tehničkog pregleda nema potrebe da se ta vrsta djelatnosti obavlja preko komisije. Kada sam kazao preciznije o definisanju ovlašćenja inspektora za građevinarstvo, mislio sam na predlog za doradu upravnih mjera i radnji, inspektora za građevinarstvo, kod kojih je postojalo određena nedorečenost. Naime, predlaže se da građevinski inspektor kada utvrdi da investitor gradnju objekta ne vrši u skladu sa revidovanim, glavnim projektom, izuzev što mu zabranjuje izgradnju objekta, istovremeno naređuje usklađivanje izvedenih radova u određenom roku sa tim revidovanim glavnim projektom. I kada sam kod inspektora za građevinarstvo, ako se ne varam, kada je slična tema bila na dnevnom redu, prije tačno godinu dana u ovom visokom domu smo čuli podatak da je broj izvršilaca neuobičajeno mali. Da li je to posljedica nepopunjenosti tih radnih mjesta, ili je problem u prevaziđenoj možda sistematizaciji? Bilo koji razlog da je u pitanju, ako u međuvremenu taj problem nije riješen, neće pomoći ni nove izmjene i dopunite niti veća ovlašćenja inspektora za građevinarstvo. Poslije svega izrečenog u dosadašnjoj raspravi, vjerujem da će Predlog zakona o izmjenama i dopunama uz eventualno prihvaćene konstruktivne amandmane biti usvojen. I na kraju, ono što imam dilemu, a podijelio bih sa gospodom iz Ministarstva. U članu 169c, koji se dodaje kaže se da će Ministarstvo uspostaviti centralni registar planskih dokumenata u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona". Isto toliki rok se ostavlja organima lokalne uprave, da lokalne planske dokumente donijete do dana stupanja na snagu ovog dokumenta, dostavi ministarstvu u digitalnoj formi. Dakle, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog objekta, pod pretpostavkom, a mi smo takvi, uglavnom da ćemo posljednjeg mjeseca dostaviti iz lokalnih uprava Ministarstvu. Interesuje me, kako će...
  • Hvala i vama, kolega. Izvolite, ministre, odgovorite.
  • Slažem se sa vama da bi trebalo sagledati rješenje oko usklađivanja rokova. Cilj je bio da zajedno sa Svjetkom bankom pokušamo da uradimo jedan informacioni sistem, koji bi uporedo sa njegovom ralizacijom u roku od 12 mjeseci, trebao da prihvati sve planove koje se pripreme opštinama, ali predlažem da, možda obavežemo opštine da zbilja toa urade u kraćem roku, jer nam se često dešava da rokove za koje se dogovorimo ne ispoštuju do kraja. Iskoristiću malo možda da proširim ovo što ste vi rekli. Da li smo saglasno oko toga da za planove nijesu jasno definisani rokovi, odnosno da treba stručno govoriti, je li planski horizont saglasni, ali Ustavni sud je precizno definisao da mora postojati rok i u skladu sa tim se mi ponašamo. Nadam se da niko odavde ne može da da' drugačije mišljenje, nego što nekom resornom ministarstvu to definiše Ustavni sud i u skladu sa tim ustavnim rješenjima, odnosno odlukom Ustavnom suda mi postupamo i u skladu sa tim smo i predložili ova rješenja, i iz tog razloga planovi imaju svoj rok trajanja. Da li nešto u zakonu može dodatno da se dopuni da bi Ustavni sud promijenio mišljenja, pozivam vas na dijalog biće vam korisno da nam pomognete oko toga. Druga stvar, vezana za bespravnu gradnju. Pogledajte dokument koji svake godine radimo, već četiri, pet godina ovaj dokument koji je javni dokument. Na njemu su i prednosti i mane i određene stvari, koje su dobro, loše urađene, sigurno je ovo dobra priprema za ovakvu vrstu komunikacije, koju imamo na Skupštini Crne Gore, i siguran sam da to koristite. Vidite, ovdje smo dosta kritični prema određenim rješenjima i u skladu sa tim rješnjima želimo da napravimo određeni progres, na način kaka sam rekao ranije. Hvala.
  • Ministre, vi nijeste polemisali sa kolegom Pešićem, nego sa koleginicom Kalezić. Igrali ste bilijar, pa zato moram dati priliku i koleginici Kalezić dva minuta.
  • Ako treba spašavati struku, ja sam tu, ako treba spašavati ministra koji vodi tu struku isto se neću činiti nevješta, naprotiv, ali pitanje je zaista ozbiljno. Da li je Ustavni sud konsultovao eksperta za planiranje kada je donio ovako nešto, jer to je jedna teška zabluda? Teška zabluda. Da vam kažem nešto gospodine minstre, zvučaće kao pitanje, a možda i jeste. Međutim, ako pravite registar, što nije nova pojava, ja jako mnogo pamtim i radim u urbanizmu. Mi smo imali registre, ali oni su bili kodifikovani kroz stručni rad, ne obavezujući kroz zakon i čuvali su se. Onda je odjendanput došlo neko postmoderno vrijeme, to se izgubilo, ali dobro je da se uspostavi to je jako korisna inicijativa. Da li će taj registar sadržati sve generacije planskih dokumenata za određeni prostor? E, to ćete se jako pomučiti. I ministarstvo i lokalna uprava, jer su oni dobro pogubljeni, i to je strašno. To je ono što je strašno. Zašto? Zato što se mnoga prava građana, imovinska prava zasnivaju na starijoj dokumentaciji, pa onda dođe neodgovorni gradonačelnik, bilo kojeg grada Crne Gore, nije važno koji kaže, uradićemo izmjenu i dopunu tog i tog detaljnog plana koji je 98% materijalizovan. Nema izmjene i dopune, ima inoviranja, ako se radi rekonstrukcija komunalne infrastrukture, ako se radi energetska efikasnost objekata i slično. Koristi se mogućnost da se uvede strateški partner, da se oduzme od tog prostora koji je funkcionalna cjelina urbanistička, da se oduzme prostor namijenjen za funkciju naselja, i onda se tu pravi tržni centar, šta mu drago, garaža, puna je, recimo Podgorica da ne pričamo o Budvi, takvih slučajeva. Ministarstvo ni Ustavni sud nije stao ni u jednom slučaju u zaštitu građana, proglasivši da se u stručnom smislu nepravilno primjenjuje zakon. Ja vam mogu navesti, a inspirali ste me, pa ću i jedan tekst posvetiti tome koristan za sve. Koliko je tu prekršaja Ustava i prekršaja važećih zakona urađeno, formalnim tumačenjem koji nema stručnu podlogu.
  • Hvala, koleginice. Hoćete li, ministre, i vi minut, samo u cilju dobijanja nečega, racionalno rješenje. što je
  • Znači, složili smo se oko roka za važenje članova, takođe smo se složili s tim da postoje određena pravna rješenja koja je mi ne komentarišemo, moramo da ih primjenjujemo. Što se tiče planiranja, ja ću vas podsjetiti da je to nadležnost lokalnih samouprava, lokalnih parlamenata, znači donosi odluku o odluci, o planu, o izboru i nakon toga, znači prati kompletnu realizaciju plana. Ovo je upućeno i odgovor kolegama iz Ulcinja. Tačno je to, jasno definisano zakonskim rješenjem. Ima nekoliko planskih rješenja koji su na gloalnom nivou, koji donosi Parlament i koji donosi Vlada Crne Gore. Još jedanput, poziv da određenim amandmanima pomognemo da dođemo do boljeg zakonskog rješenja.
  • Hvala, ministre. Hajde kroz proceduru odgovorite i vi taj minut.
  • Zbilja, nijesam razumio pominjao je Ulcinj, a na kraju ministra Gvozdenovića, ali se zbilja želim složiti sa ovim vremenskim horizontom. Ja ću uzeći jedan plastičan primjer, pa Ustavni sud ili bilo ko nek gleda. Stari gradovi imaju svoju istoriju i oni su planski definisani u primjeru Crne Gore, gdje sredinom '80-tih.godina, Zavod je donio detaljne urbanističke polanove. Što znači, da tu sad ne važe ti urbanistički planovi, i ako se nijesu realizovali do sada. Sad grad Ulcinj nije realizovao, vlasnici nijesu, a država nije pomogla, kao što je pomagala u Budvi i ostalim mjestima, pa je vraćala građanima, pa se to ponavlja, pa nam opet uzimaju ovi planovi, jer ne radi Opština Ulcinj ono u nadležnost, pa radi Vlada, ali dobro, valjda ćemo imati neki konsenzus oko tih planova, ali zbilja ovi vremenski horizonti izuzetno je bitan.
  • Hvala, kolega Nimanbegu. Meni je veoma žao što moram da prekidam ove veoma stručne i korisne diskusije i sugestije u polemiku koja, nadam se će dovesti do nečega što će sadašnje veoma negativno stanje u ovome barem djelimično sanirati. Izvolite, kolega Vasiljeviću, vi ste, takođe, iz te struke. Neka se pripremi koleginica Filipović, a zatim kolega Gošović.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Koleginice i kolege, građani Crne Gore, uvaženi ministre, gospodine Tomiću, Kroz rad u odborima, shvatam i razumijem vaše zalaganje i želju da se nešto pozitivno desi usvajanjem ovih izmjena. Takođe, potvrđujem da ste bili otvoreni za saradnju sa nama. Međutim, činjenica je da je osnovni zakon u velikoj mjeri manjkav, a da iz toga proizilazi i vaša spoznaja o tome da treba da se mijenja na ovaj ili onaj način. Posmatraju dvadesetogodišnji period eskalacije gradnje i "građevinskog biznisa", kao i zakonsku regulativu koja je to pratila, možemo nedvosmisleno zaključiti da zakoni nijesu odgovorili tokovima života i potrebama prostora i ljudi. To je bio njihov osnovni zadatak i tome nijesu udovoljili. Uopšteni i formalno skrojeni zakoni i podzakonski akti naročito doveli su do uzurpacije i uništavanja najvrednijih lokacija u Crnoj Gori za šta najveću odgovornost snose lokalne uprave, a vi kao njihov kontrolni organ i svi ostali inspekcijski organi koji to nijesu sproveli na način na koji je trebalo to da se uradi. Korijen zloupotrebe uvijek leži u dirigovanom komercijalnom "planiranju". Putem takvih planova izvršeno je trajno nepopravljivo uništenje dobrog dijela prostornog potencijala naše zemlje. Naime, kada se kroz manji ili veći vremenski period narod u Crnoj Gori dozove i shvati da je zadužen i pokraden od strane interesnog lobija DPS-a i njegovih privjesaka, biće prilike i načina da se neke stvari poprave, ali neće biti prilike da se mijenja prostor. To je ono što je nepopravljivo. To je jedini resurs Crne Gore koji je apsolutno ograničen. Svi ostali resursi su ograničeni, ali retardiranom ekonomskom politikom. Znatan dio naše teritorije je geografski i morfološki neupotrebljiv tako da ostali dio moramo čuvati i strogo i savjesno razvijati. Puka izgradnja kućetina i zgradurina bez ikakve arhitektonske, urbane, ambijentalne i humane vrijednosti nije nikakav razvoj, a pogotovo nije održivi razvoj. Prostorno uređenje jeste složen i multidisciplinaran proces. Kod nas on mora imati i posebnu pažnju jer u Crnoj Gori nemamo urođen osjećaj vrijednosti zaštite prostora, generalno posmatrano kao društvo. Taj proces jeste evolutivan, ali ta evolucija ne smije biti inverzna ili retrogradna. U svim dosadašnjim izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i zaštite životne sredine uočava se crta formalnosti i nametanja gradnje po svaku cijenu, a naročito u "turizmu". To je potpuno ograničen i naopak pristup, a primarni interes Crne Gore je prostor i stanovništvo. Uostalom, nikakvih pozitivnih efekata nije bilo ni u turizmu, više turističkih potencijala je Crna Gora imala krajem 80-ih godina nego što ima danas. Istina, sada imamo nešto bolju putnu infrastrukturu. No, da se vratim direktno na temu. Izgradnja i fizičko zauzimanje prostora objektima ne može biti razvojni koncept Crne Gore. To je mnogo složeniji proces. Treba misliti na budućnost i na našu obavezu da ostavimo nešto dobro i upotrebljivo potomstvu, a ne da sve rasprodamo i komercijalizujemo. Pogledajte ove zgradurine koje su se napravile po Budvi, a koje su prazne. One sada i nekako izgledaju kada su nove, u njima niko ne živi, kakve će one izgledati za četiri ili za deset godina kada se one ruiniraju, s obzirom na kvalitet kako su građene, a niko ih neće održavati. To će biti ruglo s mora kada se pogleda od Italije, a ne kada se dođe u Budvu. Normativni okvir prostornog uređenja se, da ne upotrijebim glupi pravnički izraz legislativa, ne unapređuje. On se samo u ciklusima komplikuje i banalizuje, i to kroz sve reforme od 2000. pa na ovamo i kroz sve podzakonske akte u koje su uključeni tzv. novi propisi koji su, u suštini, karikiranje tehničkih i pravnih normi koje je Crna Gora imala od 1954. godine. Pri tom su zapostavljene ili izostavljene elementarne karakteristike projektovanja i planiranja koje imaju svojstva prirodnih zakona i zakona logike. Na primjer, u planovima je isključen ili je figurativno uključen seizmički rizik, a zna se na kakvom je području Crna Gora, zatim se uvode neki pravilnici vezani za tzv. energetsku efikasnost, iako je građevinska fizika uključena u projekte od kraja 19. vijeka, a kod nas od drugog svjetskog rata, pa na ovamo. Samo izdavanje građevinskih dozvola je postalo puka administrativna birokratska formalnost kojoj značaj i težinu dodaju neposredni izvršioci naročito u lokalnim upravama. Sudbina prostora je već određena kroz proces planiranja, tako da je građevinska dozvola samo formalni filter veće ili manje propustljivosti i ne trebamo se hvatili sa efektima većeg ili manjeg izdavanja građevinskih dozvola. S obzirom da vrijeme ističe, ja ću skratiti. Glavni problem održivog razvoja je nedostatak kvalitetnih planova i abdejta ili adaptacije planova novim zahtjevima života i novim zahtjevima prostora koji je degradiran postojećom i sadašnjom gradnjom. Probleme koje napravimo u prostoru su dugotrajni ili u Crnoj Gori za vijek vjekova, jer mi nemamo novca za radikalnije sanacione planove.
  • Hvala. Koleginica Žana Filipović ima riječ, a neka se pripremi kolega Gošović. Izvolite, koleginice.
  • Hvala vam, potpredsjedniče. Poštovane kolege i koleginice, poštovani građani Crne Gore, Svi smo se složili danas da je prostor najvažniji resurs jedne države. Savremeni svijet je već uveliko suočen sa zajedničkom odgovornošću da svoj razvoj uskladi sa potrebama ljudi i prirode. Sadašnja generacija ima pravo na resurse i zdravu životnu sredinu, ali ne smije ugroziti isto pravo narednim generacijama. To je fundamentalni princip moralne pravde. U tom smislu, uređenje prostora predstavlja posebni dio politike jedne države koji se zasniva na načelima usklađenog ekonomskog, socijalnog, ekološkog, energetskog i kulturnog razvoja Crne Gore. Danas su pred nama izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Imajući u vidu da je prethodnim izmjenama ovog zakona od avgusta 2013. godine bila precizirana izrada prostornog plana posebne namjene za obalno područje, logično je uvođenje ovog novog člana 29a koji se odnosi na ucrtavanje obalne linije, linije morske obale i linije granice Morskog dobra. Na ovaj način postiže se razgraničenje prostora kao potencijala za razvoj planiranih namjena, kao i operacionalizacija rješenja iz Zakona o Morskom dobru i njegovo usaglašavanje sa ovim izmjenama i dopunama ovog predloga. Uvodi se i novi član 54a koji predviđa vođenje Centralnog registra planskih dokumenata o kome smo danas dosta pričali koje je realna potreba, jer će sva zainteresovana lica ostvariti nesmetan uvid u usvojena planska dokumenta na lokalnom i državnom nivou na jednom mjestu. Što se tiče predloženog roka za uspostavljanje ovog centralnog registra planskih dokumenata, mislim da je 12 mjeseci razumni rok. Jer, da bi se uspostavio jedan registar potrebno je donijeti podzakonski akt u vidu pravilnika, kako je ovim zakonom i predviđeno, a to podrazumijeva formiranje komisije koja bi pravilnik izradila, ministarstvo koje je nadležno usvojilo i objavilo u Službenom listu. Tek nakon ovih aktivnosti može se uspostaviti centralni registar. Što se tiče registra za vođenje tehničke dokumentacije i izvještaja o izvršenoj reviziji te dokumentacije, mišljenja sam da je možda to trebao da bude poseban član kao član 94a, a ne kao novi stav u članu 94 postojećeg zakona. Tako je u obrazloženju navedeno, važna novina ovog predloga zakona odnosi se i na ovlašćenje za vršenje tehničkog pregleda. Ranijim izmjenama zakona pregled je vršila komisija sastavljena od članova ovlašćenih inženjera koji su shodno propisima bili preduzetnici ili zaposleni u određenim privrednim društvima. Uobičajena praksa je bila da nosilac tehničkog pregleda bude jedno imenovano privredno društvo koje ima sklopljene ugovore o poslovno tehničkog saradnji sa drugim privrednim društvima za pojedine faze. U skladu sa predloženim članom 5 Predloga zakona, nakon usvajanja, tehnički pregled bi vršilo privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koji ispunjava zakonom propisane uslove. U suštini, ovo sad podrazumijeva da privredno društvo koje bi vršilo tehnički pregled mora imati zaposlene, odgovorne, ovlašćene inženjere za sve faze koje su predmet tehničkog pregleda. Postavlja se pitanje koliki je broj privrednih društava, pravnih lica ili preduzetnika koji ispunjavaju ovaj uslov u Crnoj Gori. Istu dilemu dijelim i kada je u pitanju postupanje inspektora za građevinarstvo koji imaju obavezu da zabrane nezakonitu gradnju i da narede usklađivanje izvedenih radova sa glavnim projektom u određenom roku, koliko je inspektora za građevinarstvo u Crnoj Gori, da li oni to sve mogu sami postići. Takođe, ponoviću ono što su moje kolege već konstatovale, što je pozitivno, a prema Duing biznis izvještaju Svjetske banke za 2013. godinu da je Crna Gora unaprijedila postupak izdavanja građevinskih dozvola uvođenjem principa jednog šaltera i da su prihodi od građevinskih usluga iznosili u 2013. godini 27,7 miliona eura. Hvala vam.
  • Ministar Gvozdenović se javio da komentariše vaše izlaganje, pa možete i produžiti. Izvolite.
  • Što se tiče inspektorata, slažemo se da je neophodno da se poveća broj, ali zakonska rješenja, kada smo uveli da su određeni poremećaji vezano za ovo zakonsko rješenje krivično djelo, kada je svaki građanin postao inspektor, kada svako može da prijavi određeno djelo, tada smo definisali i tablu na kojoj može da se definiše da li se nešto radi u skladu sa tim rješenjima. Kao što znate, svaki urbanističko tehnički uslovi koji se radi i svaka građevinska dozvola koja se izdaje, onog momenta kada se potpiše ona je objavljena na internet sajtu i zadovoljan sam zbog toga što mediji vrlo često tog istog dana objave i pruže valjanu informaciju vezano za to. To se ne radi u svim opštinama. Zato, intenzivno zajedno sa Svjetskom bankom radimo na implementaciji tih rješenja, ali je ozbiljan progres napravljen zadnjih šest, sedam mjeseci. Imamo pohvale od Svjetske banke i Svjetska banka ulaže značajna finansijska sredstva da bi podigla kapacitete u svim opštinama. Jedna stvar koju želim zbilja da podijelim s vama, zakon je definisao da je struka koja nosi svih devet faza koje su vezane za proces planiranja i izgradnje, struka je ta koja treba da da taj dodatni kvalitet. Programski zadatak radi struka u sekretarijatima ili bilo kojim direktoratima. Poslije toga se planira, takođe radi struka i struka provjerava svoja rješenja kroz javnu raspravu. Ko projektuje određene objekte? Projektuje struka. Ko radi određene revizije? Radi struka. Ko radi određeni tehnički prijemni nadzor? Radi struka. Ključni elementi su u dijelu struke, i tu moramo da radimo da bi podigli kapacitete struke .
  • Hvala. Isteklo je vrijeme. Da li želite da odgovorite možda? Ne želite. Kolega Neven Gošović ima riječ, a neka se pripremi koleginica Šćepanović. Izvolite, kolega Gošoviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Koleginice i kolege, poštovani građani, predstavnici Vlade, Predlogom zakona članom 1 ustanovljava se obaveza da se u planske dokumente koji obuhvataju područje Morskog dobra obavezno ucrtavaju obalna linija, linija morske obale i linija granice Morskog dobra. Takva obaveza propisana je i za planske dokumente čija izrada je započeta i prije stupanja na snagu ovog zakona, što sve upućuje na zaključak da je predlagač zakona ovom pitanju dao poseban značaj. Međutim, planer u postupku izrade planskog dokumenta nema ovlašćenja određivanja naznačenih linija, obalne linije morske obale i granica Morskog dobra. Prema Predlogu zakona o Morskom dobru koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, granicu Morskog dobra na kopnu i granicu morske obale utvrđivala bi Vlada Crne Gore na predlog državne komisije za utvrđivanje granice Morskog dobra na kopnu. Kada taj zakon bude usvojen i stupi na snagu, a nismo sigurni da će to biti baš brzo, Vlada će biti u obavezi da u roku od 90 dana donese propis kojim će se urediti način i postupak utvrđivanja granice Morskog dobra dok bi komisija bila u obavezi da u roku od 12 mjeseci utvrdi granice morske obale, a u roku čak od 24 mjeseca granice Morskog dobra na kopnu. Dakle, sve da Zakon o Morskom dobru bude uskoro i usvojen, trebaće više od dvije i po godine da se u skladu sa tim zakonom utvrde granice Morskog dobra. S tim u vezi, gospodine ministre, neminovno se postavlja pitanje na koji način će do tada planeri primjenjivati odredbe člana 1 Predloga ovog zakona i u planske dokumente ucrtavati obalnu liniju, liniju morske obale i liniju granica Morskog dobra? Očigledno je da ta norma neće imati mogućnost primjene. Odredbama člana 8 Predloga zakona propisan je poseban postupak za donošenje planskih dokumenata za koje vrijeme za koji su donijeti je isteklo. Ovako donesenim planskim dokumentom u osnovi ne vrše se nikakve izmjene već se u suštini omogućava dalje aktiviranje važenja planskog dokumenta. Predviđen je samo izuzetak da se može vršiti samo prenamjena stambenih i stambeno poslovnih objekata u objekte turističke namjene i to u okviru postojećih gabarita čime se žele ostvariti uslovi za intenzivnija ulaganja u razvoj turizma. Jasan je cilj koji se želi ostvariti, ali nijesu jasni razlozi sa aspekta interesa građana za stavljanje planskog dokumenta na javnu raspravu koja traje pet dana. Naime, na javnoj raspravi građani će po prirodi stvari podnositi predloge za izmjene planskih sadržaja u skladu sa svojim interesima i potrebama koji se neće sastojati samo u zamjeni stambenog ili poslovnog prostora u objekte turističke namjene nego mnoge druge potrebe i sadržaji, a niti jedan od njihovih zahtjeva s tim u vezi neće biti uvaženi. Građane dovodimo u situaciju da im pružamo mogućnost javne rasprave, da iznesu svoje primjedbe i predloge i sadržaje koje žele na tom prostoru, a unaprijed znamo da im nijedan od tih zahtjeva neće biti uvažen u postupku ovakvog donošenja planskog dokumenta. Mislimo da je to neprihvatljivo sa aspekta odnosa prema građanima jer nudimo nešto od čega praktično neće imati nikakve koristi. Članom 7 Predloga zakona, gospodine ministre, predvidjeli ste novčane kazne za prekršaj koje učini odgovorno lice organu lokalne uprave i to u iznosu od 500 do 4.000 eura, ako ne dostavi ovaj lokalni planski dokumenat Ministarstvu u roku predviđenom ovim zakonom. Odnosi između Ministarstva i organa lokalne uprave zasnivaju se na nekim drugim načelima, vi to dobro znate, međusobne saradnje, uvažavanja. Ako ste se već opredijelili za novčane kazne prema odgovornim licima organima lokalne uprave zašto niste ispoštovali taj princip reciprociteta, pa odredili novčane kazne i za odgovorno lice u Ministarstvu ako, recimo, u roku propisanim ovim zakonom ne da saglasnost na lokalni dokument u roku od pet dana do kada se traži saglasnost na taj dokument. Ako se već opredijelite za takav odnos, onda bi bilo logično da bude jednak i prema organima državne uprave. Svakako, gospodine ministre, svima je jasno da je izrada planske dokumentacije od uzuzetnog značaja za plansko uređenje prostora i izgradnju objekata, realizaciju investicija i da svako kašnjenje u izradi te planske dokumentacije ostavlja veoma negativne posljedice na ukupan razvoj određenog područja. Mi smo ovih dana ponovo na Odboru za zakonodavstvo razmatrali, da tako kažem, Predlog odluka o prihvatanju aneksa ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža u Budvi i imali primjer da vidimo sve negativne posljedice nedonošenja jednog planskog dokumenta. Možete li nam saopštiti u kojoj je fazi izrada planskog dokumenta Kraljičina plaža, dokle se stiglo sa time, jer svako produženje roka imaće samo nastavak ....
  • Hvala vam. Želite li da odgovorite odmah kroz komentar? Izvolite.
  • Tri pitanja. Zahvaljujem se na ovom prvom pitanju koje je vezano za primjenu ovog rješenja morska obala i Morsko dobro, da li je to primjenjivo. Rokovi koji su definisani u Zakonu o Morskom dobru su 12 mjeseci i 24 mjeseca i prirodno je da je to za projekat od 300 km obale, ali ćete se složiti sa mnom da postoji mogućnost da se nešto uradi za mjesec dana, pola kilometra ili kilometar i samo takvim, da tako kažem, radom se može za 12, odnosno 24 mjeseca to riješiti. Ne treba propustiti priliku da za planska dokumenta koja se rade, a ukupno se sada radi nekih 150 planskih dokumenata, uporedo sa tim rješenjima to ne donese. Mislim da su to praktična rješenja i podržao sam ovaj predlog stručnih službi da idemo u susret realizaciji takvog rješenja, jer samo na taj način se mogu ispuniti rokovi od 12 mjeseci. Već se radi, Hidrometerološki zavod radi sve podloge i sve neophodne elemente o kojima smo pričali već na početku naše diskusije. Radi se o ozbiljnom poslu, ali jako je važno da se formiraju komisije u kojima treba da budu i predstavnici lokalne samouprave. Nadam se da će Zakon o Morskom dobru biti usvojen već na jesenjem zasijedanju. Ako se ne donese, primjena ovog rješenja neće ni malo biti jednostavna. Što se tiče javne rasprave, tu postoji nekoliko mogućih rješenja. Planski dokumenti na osnovu odluke Ustavnog suda su nevažeći. Na tim planskim dokumentima, a ima ih jako puno zbog toga što opštine to nisu uradile, da li su trebale da urade, trebale su da urade, mogle su da prate, imaju svoje sekretarijate koji su to mogli da urade da ažuriraju i u skladu sa tim da promijene te odluke, mi smo smatrali da je ovo najbolji put.
  • Hvala. Koleginica Marta Šćepanović ima riječ, a neka se pripremi kolega Perić. Izvolite, koleginice Šćepanović.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovane kolege i koleginice poslanici, poštovani predlagači, poštovani građani Crne Gore, Današnji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata sadrži izmjene koje su od suštinske važnosti za sve kojih se dotiče ovaj zakon, odnosno na sve koje se primjenjuje. Predlagač je uslijed problema koji su se pojavili u praksi predložio izmjene ovog zakona. Tim izmjenama je predviđeno ustanovljavanje centralnog registra planskih dokumenata, odnosno evidentiranje svih planskih dokumenata, dakle i lokalnih na jednom mjestu, koji registar vodi Ministarstvo sa odgovarajućom sankcijom da starješine organa lokalne uprave i odgovornih lica, ukoliko u zakonom predviđenim roku ne postupe po ovoj obavezi dostavljanja lokalnih planskih dokumenata. Ovim se stvaraju uslovi za, prije svega, efikasan hijerarhijski odnos i vezu između Ministarstva kao organa odgovornog za kompletno prostorno uređenje i lokalnim samoupravama. Takođe je predviđena i obaveza organa uprave, odnosno lokalne uprave da vodi registar tehničke dokumentacije i izvještaj o izvršenoj reviziji tih projekata na osnovu kojih se izdaje građevinska dozvola. S obzirom da se u praski pokazalo kao problem da pojedini organi lokalne uprave nemaju adekvatne registre, a ovo je opet izuzetno važno, prije svega zbog samih građana koji će moći da vrše uvid u ove predmete. Na ovaj način će se ovim izmjenama koje se odnose na registre dodatno razraditi načelo transparentnosti, odnosno pružiti pravna sigurnost i olakšati postupanje svih učesnika u postupku. Preko ovog sistema vođenje evidencije koji je vidljiv svima, a time i nadzornim organima čime se povećava odgovornost svakog od učesnika u postupku izdavanja akata za izgradnju objekata od izrađivača projektne dokumentacije do organa koji izdaju dozvole, odnosno svih zaposlenih koji rade na njihovom izdavanju, uz sve kontrolne mehanizme smanjuje se prostor za korupciju i nezakonito postupanje. Ovim će se pojednostaviti procedura i ubrzati izdavanje dozvola, te povećati pravna sigurnost i povjerenje investitora građana i subjekata u sistemu gradnje, jer će zainteresovani korisnici prostora na jednom mjestu moći da se informišu o planskoj pokrivenosti i datim rješenjima u zavisnosti od toga gdje i u šta žele da investiraju. Ono što je svakako bitno jeste inspekcijski nadzor u ovoj oblasti. Naime, predlogom se predviđa dopuna upravnih mjera koje inspektor može izreći na terenu, a imajući u vidu načelo srazmjernosti kojim se inspektori rukovode, odnosno da mjera mora biti adekvatna stanju na terenu. S tim u vezi se predlaže da, kada utvrdi da investitor građenje objekta ne vrši u skladu sa revidovanim glavnim projektom, inspektor osim što mu zabranjuje gradnju istovremeno naređuje i usklađivanje izvedenih radova u određenom roku sa tim projektom. Na ovaj način će se omogućiti inspektorima da na adekvatan način sprovodi mjere protiv nezakonitog građenja. Posebno važna izmjena za lokalne samouprave je predviđanje posebnog postupka izrade planskog dokumenta za koje vrijeme na koje su donijeti je isteklo i tako onemogući organe lokalne uprave na bilo koje postupanje, te potpuno onemogućavanje gradnje na tom području. Ovdje treba imati u vidu činjenicu da za izradu planske dokumentacije treba obezbijediti sredstva koja su često za opštine velika, te da se imajući u vidu važeću proceduru donošenja planskih dokumenata kojima je istekao period važenja postupa kao da na tom području uopšte nema plana. Ovim se izmjenama predviđa posebna procedura za ovu vrstu planova koja se može primjenjivati samo pod određenim uslovima koji su predviđeni ovim zakonom, jer se u osnovi ne radi o izmjenama nego o određenom aktiviranju plana. Za kraj sam željela da postavim pitanje koje je, takođe, postavio kolega Gošović, imajući u vidu da, kada je javna rasprava i 15 dana koliko je predviđena zakonom, uz sav napor organa državne uprave da se sprovede adekvatno, da li je ovaj rok od pet dana za javnu raspravu ipak prekratak? Takođe me interesuje, s obzirom da će se ovaj registar formirati u roku od 12 mjeseci, da li su obezbijeđena sredstva, da li su potrebna sredstva za uspostavljanje ovog registra i kolika su ta sredstva, čisto zbog građana da mi saopštite, jer ne vjerujem da su ta sredstva mala. Zahvaljujem.
  • Hvala. Prije nego dam riječ vama, ministre, da ispravimo jednu malu grešku koja se potkrala prije, ali to ponajviše zbog ove nove metodologije. Kolega Gošović je imao pravo da odgovori na vaš komentar, tako da dajemo prvo pravo kolegi Gošoviću. Izvolite, kolega Gošoviću.
  • Mislim da je korisno možda da pojasnimo izlaganje vezano za javnu raspravu za donošenje ove planske dokumentacije u posebnom postupku. Suština mog izlaganja je bila da građani ne mogu da ostvare niti jedno svoje pravo u odnosu na izmjenu planske dokumentacije izuzev za one prostore gdje se vrši promjena stambeno poslovnog objekta za turističku namjenu, apsolutno je nekorektna prema građanima. Pođimo konkretno od Podgorice ili bilo koje druge opštine. Građani u javnoj raspravi podnose zahtjeve za izmjenu planske dokumentacije u pogledu spratnosti objekata koji imaju prenamjene dijela prostora, rješavanja mnogih pitanja koji su za njih bitni sa aspekta stvaranja uslova za njihov normalan život i rješavanje životnih pitanja. Vodimo javnu raspravu, dajemo im mogućnost da iznesu primjedbe, sugestije i zahtjeve, a unaprijed smo svjesni činjenice da nijedan od tih zahtjeva u tom postupku izmjene tog planskog dokumenta neće moći biti uvažen, jer se kroz izmjenu planskog dokumenta u tom posebnom postupku onako kako je propisano zakonom ne mogu vršiti intervencije toga tipa, ako smo dobro, a mislim da smo detaljno pogledali sadržaj odredbi tog zakona. Zato je sa aspekta prava i interesa građana veliki znak pitanja tako organizovane javne rasprave i moguće tog tako uskog ograničenja da se izmjene i dopune te planske dokumentacije mogu odnositi samo na prenamjenu tog stambenog prostora u prostoru za turističku namjenu. Zar nije bilo moguće primijeniti možda i neke druge mogućnosti koje, takođe, ne bi zadirale u nekakve suštinske izmjene planske dokumentacije, a omogućavale građanima da ostvare mnoge od tih svojih zahtjeva i prava koji ih interesuju u tom postupku. Toliko i hvala.
  • Hvala i vama, kolega Gošoviću. Ministre, možete li odgovoriti na pitanja koja je postavila koleginica Šćepanović?
  • Vrlo korisna komunikacija zbog građana Crne Gore. Opština ima dvije mogućnosti. Opština može da radi novo plansko rješenje ili na ovaj način da prevaziđe problem zbog toga što je planski dokument izašao iz roka trajanja zbog odluke koju smo zajednički komentarisali. Ako pristupi izradi novog plana, moći će da uradi sve ovo što ste vi sugerisali, promjena namjene parametara i ostalih stvari, tada javna rasprava traje mnogo duže i na taj način ostvaruje svoje ustavno pravo. Ovo je način da se prevaziđe određeni problem, a opet da izađemo i da vodimo politiku, a to je politika da eliminišemo, prije svega, u ekskluzivnim zonama zone koje su vezane za stanovanje, već da prioritet damo turizmu. Smatrali smo da ovo tehnički dobro rješenje daje mogućnost da se ti prostori koje je sad nemoguće da se radi na njima, dobili smo dosta primjedbi iz raznih poslaničkih klubova, mislim i iz vašeg poslaničkog kluba, iz nekoliko opština i čini mi se da ste čak vi bili neko ko je bio inicijator takvih rješenja, da se nađu najoptimalnija rješenja za ovo pitanje. Pozvali smo struku. Pozvali smo ljude iz lokalnih samouprava, uočili smo taj problem, nismo željeli da komentarišemo zašto lokalne samouprave na vrijeme nijesu produžili određene stvari već smo zajedno sa vama kao odgovorni ljudi željeli da tražimo najbolje moguće rješenje. Ovo je u okviru brzih procedura najbolje moguće rješenje. Ovo što ste vi tražili, ponoviću još jedanput, moguće je kroz redovnu proceduru. Što se tiče koleginice Šćepanović, Ministarstvo sve planove koje je donijelo vodi na svom registru, tako da postoje osnove tog registra i postoje uslovi da se taj registar dopuni kada budu došla rješenja.
  • Hvala Vam. Kolega Srđa Perić ima riječ, a neka se pripremi poslanik Obradović. Izvolite, kolega Perić.
  • Dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata nije ni obiman, a u suštini osim jednog člana nije neki veliki predmet sporenja. Naravno, u ovom dijelu u članu 1 koji redefiniše član 29 prethodnog zakona, odnosno član koji se odnosi na plankske dokumente, članom 29a koji ste dopisali, ovo je bio i predmet našeg spora na Zakonodavnom odboru. Uvodi se da u planske dokumente koji obuhvataju područje morskog dobra obavezno se ucrtavaju obalna linija, linija morske obale i linija granice Morskog dobra. Ovo je prosto nešto što nije nadležnost Ministarstva, već nadležnost Skupštine u dijelu koji se odnosi na prostorne planove i tu dolazimo do onog ključnog pitanja kada je riječ o ovoj oblasti gdje u tri godine mijenjamo tri zakona i svaki put imamo sve veći i veći haos. Znači, kada govorimo o uređenju prostora na teritoriji Crne Gore, mi smo ili na terenu opstrukcije ili na terenu korupcije. Kako drugačije objasniti osim klasičnom korupcijom sistem izdavanja građevinskih dozovla po modelu - platiš dva dobiješ tri. Dobije se dozvola za dva sprata, nikne treći. Pored gradilišta imamo jednu sliku, nikne potpuno druga, dodatni spratovi. Na samo 200m-300m odavde u sred ljeta, mimo bilo kakve inspekcijske službe rušen je hotel "Crna Gora" uz obećanje da će on biti doveden " u pređešnje stanje". Građani Podgorice mogu prošetati i vidjeti da li je on doveden u pređašnje stanje, ali ono što je ključ u cijeloj toj priči da vi bez obzira na namjeru zakona, bez obzira koliko mijenjali zakona ako nemate političke volje, vi suštinski ovu materiju ne gradite na stijeni nego na pijesku i svaki put ćemo biti u sve većem i većem problemu. Zato što je prostor limitirana kategorija, nemamo ga beskonačno. Ne može ministar objasniti da je sasvim legalno i legitimno, prije neko veče sam prolazio kroz Bečiće i vidio maltene napolitanku pored samog puta. Ne postoji tog urbanističkog plana, ne postoji tog estetskog standarda koji je ugurao tu zgradu tu. Nebitna je, mogu Vam reći konkretan naziv objekta ako je to cilji, ali jednostavno dolazimo u zonu da zakon primjenjujemo kada treba rušiti male objekte ljudi koji uzimaju nužni smještaj, tu pokazujemo ekstremnu efikasnost. Kada je riječ o krupnim objektima donosimo mjeru, čak oni mogu biti oslobođeni od komunalija s jedne strane i s druge strane gleda se apsolutno kroz prste na svaki zahtjev tih investitora. Pitam građane da li je i jedan veliki objekt porušen kao što je porušen recimo neki nužni smještaj u okolini Podgorice, Budve, Kotora nebitno je, ili po sjeveru Crne Gore gdje su ljudima rušili štale za stoku, jer se ne uklapaju u neke DUP-ove. Crna Gora je uvela patent. Ovo Ministarstvo je uvelo patent ove lokalne samouprave koje odi DPS, uvele su patent da ne pravi DUP da bi se u njega uklopili objekti, zapravo kontra, prave se DUP-ovi da bi se objekti uklopili u njega, a ne obrnuto. Ovdje se zakon prilagođava želji krupnog kapitala, i to je osnovni problem, i osnovni problem ove priče jeste odsustvo političke volje da se tome stane na rep, da se jednom kaže "dosta". Imate više od 100 hiljada nelegalnih objekata uz to da nijedan stručnjak nema, stručnjaci nijesu saglasni koja je to brojka, ali su svi negdje saglasni da je to taj broj. I nakon toga u tom ambijentu mi imamo, ponavljam, oko 100 hiljada nelegalnih objekata i mi danas ovdje vodimo raspravu da li ćemo voditi Centralni registar planskih dokumenata. A gdje vam je registar neplanskih dokumenata? Ko je to odobrio, na koji način? Kako imamo situaciju da jednostavno imamo kompletan, u nijednom gradu slobodan sam to reći, u nijednom gradu u Crnoj Gori ne vodi se računa o toj estetskoj komponenti. Nijesu zgrade i tematika uređenja prostora, nijesu to samo kutije za život. Već bi trebalo da imamo i neki dodatni šarm. To je misaona imenica za ovaj način uređenja prostora, a mi bi makar bili zadovoljni da ljudi ne dolaze, ili opstrukciju ako rade po zakonu ili u korupciji ako im se gleda kroz prste, za početak barem da su svi jednaki pred zakonom kad je ova materija u pitanju. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Perić. Ministar Gvozdenović želi da komentariše. Izvolite.
  • Ako ste pratili donošenje zakonskih rješenja vidjeli ste da ta zakonska rješenja idu u pravcu poboljšanja transparentnosti povećanja kvaliteta kompletnog prostora. Podsjetiću vas da je prije nekoliko godina doneseno zakonsko rješenje kojim je jasno definisano da je svaka bespravna gradnja krivično djelo, i Vas, gospodine Periću, i svakog građanina Crne Gore dala mu mogućnos da prijavi to djelo, do tada je to kontrolisano nekoliko inspektora. Tim rješenjem su sve izvršne službe države stavljene u funkciju, svaki građanin je bio u mogućnosti da prijavi djelo i tada pravosudni organi treba da reaguju u skladu sa tim. Smatram da je to neka ozbiljna novina koja je djelimično zaustavljala određene procese koji traju više od 50 godina u Crnoj Gori. Ali, ne samo u Crnoj Gori nego u čitavoj Jugoistočnoj Evropi, pa postoji i u nekim drugim državama što nije nikakvo opravdanje oko toga. Ako pažljivo pogledate planske dokumetnte, da li je i tamo jasno definisana arhitektura. U većini planskih dokumenata definisan je izgled, spoljni izgled, izgled zgrada i određena arhitektonska rješenja. Ali, podsjetiću vas i na moju diskusiju od prije desetak minuta. Struka je ta koja mora da podnese dio odgovornsoti i dio obaveza da se ispoštuju zakonska rješenja. Struka radi planove, struka radi nadzor, struka radi projektovanje, struka radi tehnički prijem, struka radi i određena rješenja koja sam pomenuo. Znači, dajte da apelujemo u tom pravcu da se podignu kapaciteti oko toga. Nije DPS neko ko radi planska dokumenta gdje se vrše sanacioni planovi, to se radi u svim opštinama i u Opštini Ulcinj gdje ste vi na vlasti, i dobijamo dosta sanacionih planova.
  • Hvala Vam. Kolega Perić, želite li odgovor? Izvolite.
  • Znači, ministre, uporno kritikujem to da mi ne poštujemo zakone. Mi smo na Zakonodavnom odboru govorili, mi smo uveli normu po kojoj će se kažnjavati graditelj koji u rokovima ne završi građevinu. Do sada nijesmo naplatili, koliko imam informaciju, nijednu kaznu. Imamo s druge strane krivične sankcije za kršenje ove materije koja se odnosi na uređenje prostora. Pitam Vas, koji je to vlasnik hotela koji je nelegalno sagradio objekat pošao u zatvor. Kažite mi jednojedino ime. Vi ste ovdje pozivali da gledamo google mape. Tokom druge diskusije koja se odnosila na udaljenost kladionica od škola koristio upravo te mape po Vašoj preporuci i pozvao se na to da ste Vi pozvali da to koristimo i na kraju je bilo, pojeo vuk magarca. Ja pokazao sliku, i to je to. I ono što ću Vas pitati ministre, da mi razumijemo koliko smo mi daleko od realnosti, koliko mi pričamo jednu teoretsku priču. Kako to na današnji dan hotel "Avala" nema upotrebnu dozvolu? Kako to recimo da ječiji vrtić u Golubovcima nama upotrebnu dozvolu. Kako da imamo, Sozina nema upotrebnu dozvolu. Kako to da mi nemamo maltene nijednu oblast do kraja uređenu u tom dijelu i ja se vraćam to. Ministre, putovali ste dosta, Vi mi kažite da li je uobičajno da u centru grada nemate makar uobičajan ili propisan stil ili da Ministarstvo makar ne uloži napor da to ima i neku dodatnu ambijetalnu karakteristiku, nego se desilo na kraju da smo rušili upravo one objekte koji su simbol Podgorice. I hotel "Crna Gora" i bioskop "Kultura" znači jednostavno,minister, vrlo površno posmatramo te strane stvari, i to ne zato što Vi nijeste promišljen čovjek.
  • Hvala Vam, kolega Periću. Vi ste postavili nekoliko pitanja, da li su to bila retorska pitanja ili su to bila zaista pitanja koja ste uputili ministru? Da li ste uputili uputili prava pitanja ili su to bila retorička pitanja koja ste napravili u svom komentaru? Hvala Vam. Nastavljamo dalje. Kolega Radovan Obradović. Izvolite.
  • Gospodine Gvozdenoviću, gospodine uvaženi Tomiću, poštovani poslanice i poslanici, Zaista Zakon o izgradnji i uređenju prostora je veoma bitan, prije svega što je ova oblast veoma važna, jer je veoma važno za sve građane Crne Gore na koji način će se urediti njihov životni prstor, đe će biti izgrađena ulica, most, objekat kulture, obrazovanja, prosvjete, privrede itd. Sa ovim zakonom se u znatnom unapređuje transparentnost i javnost rada kako organa lokalne uprave, tako i samog Ministarstva kroz uvođenje obaveze vođenja registra i dostavljanja registra nadležnim ministarstvima, i kroz vođenje obavezne javne rasprave u trajanju od pet dana u lokalnim samoupravama i dostavljeno od strane izvršnog organa, odnosno gradonačelnika to jest predsjednika opštine, odnosno gradonačelnika Prijestonice Glavnog grada dostavljeno Ministarstvu i davanje saglasnosti za planski dokument takođe u roku od pet dana od strane Ministarstva na opterećene planske dokumente. Ono što je veoma važno napomenuti sigurno da treba da imamo jedan uređen prostor, ali da je bilo zaista dosta i devastacije tog prostora, ali zadnjih godina u mnogome se doprinijelo sa planskom dokumentacijom, sa prostorno urbanističkim planovima da se unaprijedi stanje u svim oblastima i da se dovedu strani investitori kako bi se suzbile biznis barijere, moraju postojati planovi i donošenjem istih svaki dio teritorije određene lokalne samouprave biva pokriven i na taj način se omogućava investitoru da gradi. Ipak imamo i dalje prisutnu nelegalnu gradnju sa inkriminisanjem kao krivičnog djela nelegalne gradnje uvođenjem u Krivičnom zakoniku, da se dijelom ona suzbila ali mišljenja sam da se prenošenjem nadležnosti sa organa lokalne uprave, odnosno sa inspektora građevinskih iz lokalne uprave na inspektore zaštite prostora, odnosno na građevinske inspektore na državnom nivou, ipak ovo pitanje ponovo dovelo do neke problematike, odnosno da opet imamo i povećanu nelegalnu gradnju iako i sam ministar je istakao da je obaveza naravno svakog građanina da prijavi nelegalnu gradnju, jer samo neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo. Mi imamo i praksu i kod nas, recimo, u Bijelom Polju da i služba Komunalne policije pomaže, pa kad vidi da je nešto iz nadležnosti inspektora zaštite prostora na državnom nivou da građevinskog inspektora isto obavijesti i da se na taj način preduzimaju odgovarajuće mjere. Naravno, mjere treba preduzimati u startu, ne kada se izgradi objekat kada je mnogo teže posle isto odraditi, već se tad uklapaju objekti, nego na vrijeme reagovati. Takođe, ovim zakonom uvode se novine koje se veoma bitne, neko ima građevinsku dozvolu od investitora, ali ne gradi po toj izdatoj građevinskoj dozvoli, već gradi mimo izdatog revidovanog građevinskog projekta, tako da su tu urbanistički inspektori koji treba da iskontrolišu da li se građenje izvodi u skladu sa revodovanim urbanističkim projekotom i naravno na vrijeme i oni da reaguju. Veoma važno pitanje po meni je donijeti što prije Zakon o legalizaciji neformalnih objekata, jer imamo veliki broj istih, jer će se na taj način legalizovati mnogi objekti koji nijesu na smetnji, infrastrukturnim objektima, na putu, na vodu, na objektima od elektro značaja i na taj način će se ostvariti veliki prihodi za lokalne samouprave, uposliti mnogi ljudi i dobiti mnoga odobrenja. U svakom slučaju veoma je važno suzbiti biznis barijere na način što imamo sve na jednom mjestu što će biti vođen jedan registar centralni i voditi evidencija kao kod građevinskih biroa tako da će se znati šta je od formalnosti potrebno da bi se dobilo potrebno odobrenje za građevinsku dozvolu i da se to vodi naravno na jednom mjestu i da u svakoj fazi postupka određenog za izdavanje građevinske dozvole bude građanin upoznat dokle se stiglo sa njegovim predmetom i da bude obaviješten. I naravno, kod tih formalnosti da ono što je neophodno da se odradi po službenoj dužnosti i zaista to organi sami pribave kako se ne bi građani maltletirali, jer ono što postoji u evidenciji, dakle kod samih organa lokalne uprave, državnih organa da oni izdaju a da ostale saglasnosti pribavljaju tamo gdje je to neophodno. Dakle, sa svega istačenog sa toga što se čak sankcioniše sada i starješina organa i odgovorno lice u lokalnoj upravi, odnosno koje ne sprovodi mjere iz ovog zakona, mi iz Demokratske partije socijalista upotpunosti podržavamo ovaj zakon.
  • Hvala i Vama, poslaniče Obradoviću. Posljednji prijavljeni diskutant, poslanik Abazović. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče Mustafiću. Poštovane koleginice i kolege, poštovani ministre sa saradnikom, poštovani građani Crne Gore i dijaspore, Ovako, ne znam odakle da krenem, ali evo potrudiću se da ove minute iskoristim da kažem možda nešto što kolege nijesu rekle ili da ponovim ono što su oni rekli u nekoj drugoj formi. Saglasan sam da postoji veliki problem sa planskom dokumentacijom, saglasan sam da u opštini đe mi vršimo vlast, pošto ste je pomenuli, taj problem je izraženiji nego u drugim opštinama, i evo upućujem apel iako to slabo ko i čuje, da se ta planska dokumenta moraju donijeti što prije. Ali, Vi ste ministar 100 hiljada nelegalnih objekata. Vi ste ministar koji izrađuje prostorni plan pa i za Opštinu Ulcinj gdje je napadnut svaki dio grada za 2015. do 2020. samo da znaju građani. Kao da 2020. više niko neće živjeti, kao da buduće generacije ne trebaju da odlučuju da li neki dio koji je ostaje zaštićen i neizgrađen treba da se valorizuje kao park ili da naknadno bude pretvoren u građevinsko zemljište. To je vaš najveći problem. A znate još što je problem, građani Crne Gore? Što planska dokumenta u principu izgrađuju firme, odnosno prave firme, planiraju firme ministra 100 hiljada nelegalnih objekata, premijerovog brata ili nekog bliskog vlasti. Zašto se ne donose planska dokumenta? Tu ne pravim nikakav otklon, vjerovatno zato što je to izvor korupcije kako u Opštini Ulcinj tako i u drugim opštinama, jer nama logiku da držite planski dokument u škaf a da ne date da ga usvoji Skupština. Ali, ima logike da ljudima obećavate da kad grade bez dozvole da ih neće niko dirati. Ima logike da im kažete, gradite tu i tu ili tamo, i ima logike da ih uvijek ucjenjujete da imaju nelegalni objekt pa ako ne glasaju DPS ili neku drugu stranku koja je u vlasti da ćete im podnijeti krivične prijave, odnosno da ćete im praviti probleme. E to ima logiku. To je glavni problem ministre, što Vi jednostavno imate objekte i kad se podnesu krivične prijave inspekcija ne reaguje. Imate objekat u centru Ulcinja, čovjek je dobio nekoliko krivičnih prijava i sad je završio objekat. Otvorio je dolje minimarket, zauzeo malo trotoara, podigao višespratnicu i kraj priče, i što da radimo sad? Što da radimo, treba li mi da odemo da ga srušimo, ja i Vi, bilo ko? Znači, ne radi inspekcija što je isto u nadležnosti izvršne vlasti. Znači, sve se završava na tome, na papiru. Nisam protiv Centralnog registra, treba da ga imamo, jesam da se donesu planska dokumenta. Ova zadnja dva minuta želim da iskoristim pošto se ovđe pominje ova linija Morskog dobra. U kontekstu ovog zakona ona nije sporna, sporna je u realnom životu. Sporna je da je ona neustavna i da ste Vi ministar koji ništa ne radi da makar utičete ne na sudsku odluku, nego da kao razuman čovjek tražite od Ustavnog suda samo da se izjasni da li je legalno ili da li je nelegalno. Više puta smo podnosili inicijativu da se utvrdi ustavnost, 53% teritorije Morskog dobra je samo u Ulcinj. U Ulcinju je granica Morskog dobra dva kilometra. U Ulcinj su njive sa lubenicama ili bostanom ili auto servisi, Morsko dobro. To nije slučaj sa drugim opštinama i sad pravite novi zakon đe ćete da legalizujete nešto što je nelegalno pa da kažete da Vlada utvrđuje granicu Morskog dobra. Nije tačno i to neće moći da prođe. Ustvari borićemo se sa svim sredstvima da to ne prođe. Da Vlada ova i ovakva utvrđuje granicu Morskog dobra. Pa ona je sad utvrdila i dovela Ulcinj u diskriminatorski karakter u odnosu na sve opštine, 57% samo u Opštini Ulcinj, 43% sve ostale opštine. Jedan zaposleni nije iz Ulcinja, ustvari jeste jedan izvinjavam se, jeste jedan jedini u Agenciji za Morsko dobro i koji je to projekat i kakva je to, i što ste zaštitili, da nijeste zaštitili prostor. Da nema sada manje kućica na Bojanu nego što ih je bilo. Da nema manje nelegalnih objekata u Štoj nego što ih je bilo? Jeste li Vi zaštitili prostor? Vi, odgovorno tvrdim kočite razvoj grada Ulcinja i ugrožavate to stanovništvo.
  • Hvala Vam, kolega Abazoviću. Ovim smo iscrpili listu diskutanata. Ministre, želite li da odgovorite možda? Ne možete komentrisati u završnoj riječi. Izvolite, imate pravo na završnu riječ pet minuta.
  • Zahvaljujem, što je većina vas na jedan način stručan, kompetetan govorila o određenim pitanjima i predložila, da tako kažem, i dala određene sugestije nekima koji to ne umiju da urade na valjan način, nek ipak ostaje da drugi sude o tome da li oni govore kako treba ili ne treba. Ja neću biti povrijeđen previše i mnogo mi je prijatnije kad razgovaramo na nivou onakav kakav smatram da treba bude, da govorimo o konkretnim stvarima, da budemo jasni i da pokušamo da određena zakonska rješenja i primjenu određenog zakonskog rješenja dovedemo do kraja. Smatram da je u ovom Ministarstvu zadnjih godina jako puno urađeno u dijelu donošenja dobrih zakonskih rješenja i primjene najbolje svjetske prakse, to je potvrda i Svjetske banke i drugih institucija koji zajedno s nama rade, i spremni su da kreditno i na drugi način grantovima podrže jedan kvalitetan rad koji se dešava u Ministarstvu uređenja prostor. Da li je svako spreman, i imao dovoljno vremena da pročita ova dokumenta koja su javna dokumenta, Izvještaj o radu? Ako ima vremena na 140 strani vidjeće koliko je krivičnih prijava podneseno, koliko i na koji način je to odneseno, na strani 196, na strani 38, na strani 46, ali treba malo truda da bi se to uradilo. Mnogo je ponekad lakše podići glas i pokušati da usmjerite neke uvrede na način kako to umijete da dajete. Ja to ne umijem da radim, umijem samo da stručno odgovorim na određena rješenja, da ponudimo ovakva dokumenta i pokušavamo da pravimo progres u narednom periodu. Ali, život je dug i ukazaće o svakom ko je što uradio u periodu svog rada, kolik je bio njegov doprinos i kolik nije bio njegov doprinos. Vrijeme kazuje sve i to će biti u narednom periodu. Što se tiče ovog zakonskog rješenja rekao sam, ovo Ministarstvo je uvijek spremno da kad čuje određene sugestije, a većinu sugestija smo čuli ovdje i ovdje smo ih implemnetirali i mi smo ih doveli i uradili do kraja. U nekim državama se svaka tri mjeseca donose zakonska rješenja koja su vezana za prostorno ubranistička rješenja. Život zahtijeva određene, da tako kažem, dopune i ne bježimo od toga. Spremni smo da razmijenimo određene argumente, ali ključna poruka koju sam želio da podijelim s vama, neko je razumio, neko nije, manje je razumio jeste da je struka ta koja nosi posao. Planove ne donose ministri, planove donosi struka. Zar mislite da jedan ministar može da ima uticaja na 200 planova koji se donesu, to je dobro. Ako mislite, ja nijesam siguran da je to moguće. Planska dokumenta koja donosi ovo Ministarstvo sva se donose na način sa jasno definisanim javnim raspravama, sugestijama, rasprav ama i uključenjem velikog broja institucija. Samo jedan planski dokument, on mora da prođe 20-tak institucija koje daju određena mišljenja. Žao mi je što vi nijeste iskoristili priliku, a sad vas pozivam da iskoristite priliku da date određene sugestije na zakonska rješenja kako bi mogli da popravimo, dopunimo, ažuriramo zakone koji su vezani za ovu izuzetno važnu oblast i da na taj način definišemo dodatnu politiku. Da sugerišete najbolju svjetsku praksu. Ovo Ministarstvo i ova Vlada nikad ne zaustavljaju razvoj, oni daju mogućnost svakoj opštini da radi u okviru svojih ovlašćenja. Ne mislim da je ni jednoj opštini, znači, prostor drugačije tretiran zbog toga što je bio Morsko dobro. Čak smatram da ako uporedimo u određenim opštinama tamo gdje je bio, znači zaštićeno kao Morsko dobro ili nešto što je bilo van Morskog dobra, uočićete ogromnu razliku oko kvaliteta arhitekture, planiranja urbanizacije bespravne gradnje itd. Pogledajte u Izvještaju, na tim prostorima je stepen bespravne gradnje zadnih 50 godina 50-tak puta manji nego na drugim prostorima koji su bili. To su činjenice, to su jasni elementi koji su ne iskazani u verbalnoj komunikaciji, nego su isformalizovani u dokumentima koji su u mogućnosti svako da pogleda. Mi ćemo dalje pokušati da unapređujemo zakonska rješenja, da radimo i na kvalitetu njene primjene. Slažem se da u određenim elementima primjena mora da bude mnogo bolja, smatram da smo određenim zakonskim rješenjima definisali mogućnost da ta primjena bude bolja, ali to zahtijeva i određeno vrijeme. Hvala lijepo.
  • Hvala i Vama, ministre. Ovim smo završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. O ovoj tački ćemo se izjasniti naknadno. Sada nam slijedi nekoliko tačaka koje su zapravo ratifikacija, odnosno sporazumi između Crne Gore i država u okruženju i takđe, Ukrajine. Predložio bih da sada pređemo na tačku 11 ako se slažete, pošto je ministar Gvozdenović takođe ovlašćeni predlagač. Tačka 11 nosi naziv Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti turizma. Pa da iskoristimo njegovo prisustvo i da raspravimo ovu tačku. Da li se slažemo? Izvolite, kolega Labudović.
  • Obaviješteni smo da mi danas zapravo radimo samo do 16 časova i da samim time završavamo sa ovom tačkom koju smo upravo opservirali. Možda sam ja to vjerovatno pogrešno shvatio..
  • Ja nemam tu informaciju, ako je to tako onda nije problem.
  • Do 16 sati je rečeno da se radi. Nema problema, može.
  • U pitanju su ratifikacije, mislim da tu nije neko veliko interesovanje.
  • To što su ratifikacije, ne znači da neće biti rasprave. Naprotiv, i te kako ima o čemu da se raspravlja.
  • Da li se Vi slažete da mi sa 11 tačkom sada nastavimo? Upravo se javio kolega Radulović. On je mislio, odnosno rekao je zapravo da se to odnosi na raspravu do 16 sati, a do 18 sati se danas radi. Upravo tako. Hvala vam. Možemo preći na 11 tačku, Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti turizma. Ovlašćeni predstavnici Vlade su Branimir Gvozdenović ministar održivog razvoja i turizma i Predrag Jelušić državni sekretar u Ministarstvu. Izvjestioci Odbora su Luiđ Škrelja Zakonodavnog odbora i magistar Danko Šarančić, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Otvaram pretres, i pitam predstavnika Vlade želi li da da dopunsko obrazloženje? Ne želite. Da li se neko javlja za riječ o ovoj tački? Kolega Labudović, izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Vjerujte uopšte se ne bih javio za raspravu povodom ove tačke da gospodin ministar nije onako olako i ležerno odmahnuo rukom kao da nema ništa da nam saopšti povodom ovog sporazuma koji je postignut i koji reguliše jednuznačajnu oblast saradnje između dvije države koje su susjedne a od kojih je jedna već članica Evropske unije. Ako oblast turizma i svaki vid saradnje u toj oblasti nije toliko važan da zavređuje da nas ministar makar informiše o sadržini toga sporazuma, o onome šta se rešava tim sporazumom, šta se unapređuje u oblasti turizma, potpisivanjem tog sporazuma, onda, pravo da vam kažem, ne vidim ni značaj njegove ratifikacije. Tim prije što ima jedna konstantna činjenica koja sve oblike saradnje sa Republikom Hrvatskom, drži u posebnom statusu,zbog činjenice da imamo spor i to ne mali teritorijalni spor koji, kao neka vrsta dijapozitiva stoji ispred svega ovoga što se radi. Gospodine ministre, vi morate da objasnite ovom domu kakvu to saradnju u oblasti turizma mislite da razvijate sa državom koja drži ključeve u rukama jednog od najvećih turističkih resursa koje ima Crna Gora, Boke Kotorske, ili možda mislite da ona nije toliko bitna, da ćemo se razvijati turistički na nekim drugim destinacijama. Jedan od najznačajnijih i trenutno najrazvijenijih oblika turističke djelatnosti su recimo posjete kruzera. Uđe u Bokokotorski zaliv dnevno između pet i osam hiljada posjetilaca, ponekad i više. A može se desiti, i mi ni u jednom međudržavnom dokumentu nemamo garanciju da se to neće desiti da ulazak u Boku kotorsku, postane potpuno, ima drugačiji režim nego što to treba, i sad je on privremeno regulisan. Međutim, sve radnje koje Republika Hrvatska preduzima, a vezane su za to područje, preduzima na način kao da ona već raspolaže tom teritorijom, i eksploatacija nafte i prirodnog gasa, valorizacija turizma, plovidba, ribolov. Pa hapsili su naše ljude tu i provodili u Dubrovnik samo za to što su kočom, ja znam da se kolega Nimanbegu vama to ne sviđa ali je to činjenica. Vi se javite pa učestvujte u raspravi. Ja, gospodine ministre, tražim od vas da u svjetlu onoga što jeste činjenica, sviđela se ona nama ili ne, i koja sjutra može da bude na nivou spora koji Hrvatska ima sa Slovenijom oko Piranskog zaliva, objasnite šta konkretno ovaj sporazum koji ste potpisali doprinosi razvoju turizma u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Kolega Nimanbegu, možete proceduralno, naravno.
  • Slušajte, gospodine potpredsjedniče, u vrijeme kad je gospodin Labudović preko medija Crne Gore, govorio da se u Dubrovniku nalaze ustaše, mudžahedini, ne znam ko, ja sam bio student u Dubrovniku. Zbilja ne mogu više slušati priču gospodina Labudovića koju cijela Crna Gora pamti po huškanju da brine o Dubrovniku i zbilja ovu temu koja bi trebala biti o saradnji između dvije države, ne treba politizirati.
  • Kolega Nimanbegu, ovo je dom u kome moramo čuti i slušati uvijek i ono što nam se sviđa i ono što nam se ne sviđa, tako da daćemo priliku kolegi Labudoviću, naravno, proceduralno da reaguje, jer ovo je bilo više od procedure.
  • Svoj demokratski kapacitet kolega Nimanbegu je pokazao time što je otišao. Ja zaista na to nemam ništa da dodam. Međutim, ovo o čemu sam ja govorio nije moj politički stav, to je realnost i ja sam od onoga ko je najodgovorniji da mi tumači tu realnost tražio odgovor na pitanje. Ne brinem ja o Dubrovniku, ja brinem o Boki Kotorskoj i brinem o situaciji koja može sjutra, nemojmo da se zavaravamo trenutnim stanjem međudržavnih odnosa između Hrvatske i Crne Gore, koji su perfektni, i ja na njih nemam prigovor. Ali, postoji činjenica koja glasi da mi imamo teritorijalni spor koji sjutra ide na međunarodnu arbitražu, jer nije u međuvremenu Crna Gora učinila ništa za njegovo rješavanje i koji može biti veoma nepovoljno riješen po Crnu Goru.
  • Hvala vam, kolega Labudoviću. Dakle, pošto ima ipak interesovanja za raspravu o ovoj tački, iako smo očekivali možda nešto drugačije, ovo su uvodna izlaganja, mi nismo praktikovali da imamo komentare uvodnih izlaganja nego na kraju da date, pošto imamo još tri prijavljena izlaganja. Koleginica Jonica ima riječ, a nakon nje kolega Abazović, iz kluba ko želi, naravno.
  • Hvala, potpredsjedniče. Ja ću ovu raspravu o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između dvije vlade u oblasti turizma iskoristiti da postavim par pitanja ministru, kako bi nam se u ovoj oblasti negdje, imajući u vidu da su se tu pojasnile neke dileme. Prvo, bilo bi korisno da kažete sa kojim zemljama u okruženju je Crna Gora već napravila ovakav sporazum, dakle, mi ratifikovali. Drugo, ono što mi je interesantan detalj, tiče se mješovitog odbora koji je predviđen u članu 5, ko će u stvari za koga ste smatrali da treba da bude u tom mješovitom odboru, imajući u vidu da ste u stavu 2 člana 5 propisali da stručnjaci turističkog sektora iz obije zemlje mogu da učestvuju na sastancima, što znači da u sastavu odbora neće biti stručnjaci, jer ćete stručnjake pozivati da učestvuju, pa me interesuje na koju ste strukturu mislili da treba da bude baš u članstvu ovog odbora. I ono što je treće pitanje, i po prvi put neću iskoristiti sve svoje vrijeme za diskusiju, je da li možete da nam danas pred licem javnosti kažete koliki je broj turista u Crnoj Gori danas, odnosno da li je danas u Crnoj Gori veći broj turista nego prošle godine, odnosno da li treba da vjerujemo svojim očima ili direktoru nacionalne turističke organizacije. Očekujem, zaista, znajući da ćete vi mnogo obimnije, realnije odgovoriti na ovo pitanje nego što je bila nedavna izjava gospodina Saše Radovića, jer sam bila prosto u dilemi šetajući rodnim gradom, i mojim i vašim, gledajući koliko nema turista i slušajući njegovu izjavu da je 2% više turista tokom prošlog mjeseca u Crnoj Gori, da se pitam kome se i zbog čega se daju takve izjave. Zar nije bolje da se suočimo sa realnim stanjem, da se zapitamo što su sve razlozi, a neki su objektivni, neki subjektivni, zbog smanjenog broja turista koji je evidentan za sve one koji gledaju svojim očima, vjeruju svojim očima, a ne direktoru nacionalne turističke organizacije i da možda pokušamo da uradimo nešta da koliko toliko poboljšamo efekat ove turističke sezone i da vidimo šta možemo uraditi da predupredimo da se tako nešto ne dogodi sljedeće godine? Zahvaljujem se.
  • Hvala i vama. Riječ ima kolega Abazović i koleginica Dragičević, na kraju.
  • Hvala vam, potpredsjedniče. Evo ni ja neću iskoristiti svoje puno vrijeme, ali želim da se osvrnem na neke stvari. Podržavam apsolutno sporazum, mislim da ga treba praktikovati i sa drugim zemljama u regionu, zašto da ne i sa nekim zemljama sa kojima se ne graničimo, oko kojih bi mogli da podijelimo neko zajedničko iskustvo. Ja sam se javio ne zbog toga iz razloga što podržavam sporazum, nego upravo zbog nekih dilema koje je iznijela i koleginica Jonica i oko mješovitog odbora, i da vas pitam kolike vi prihode očekujete od turizma ove godine. I da li ovo što je sezona loše počela, pa i neki, što kažete vi, oni koje ćete konsultovati, odnosno koji će moći da prisustvuju tom odboru, koji su već rekli da je sezona propala, što smo imali prilike da pročitamo u medije kao lični stav, ali sigurno relevantnih stručnjaka, da li za to mislite da postoji neka odgovornost kod nas samih, kod turističkih radnika i ukupno organizacije naše turističke, ili su to neki evidentni spoljni faktori koji su uticali na tako nešto. Ja želim, javnosti radi i korektnosti prema vama iako vi mislite da i u onim stvarima koje su bile tačne, da su to uvrede samo za to što se vi ne slažete sa time, da kažem da u Hrvatskoj je 40% manje turista nego prošle godine, u Dubrovniku takođe jedan zaista veliki pad posjete. Mislim da je slično i u Crnoj Gori, bez obzira na statistiku, ne radi se o 40%, ali mislim da je pad drastičan. Nije to što smo napravili parking mjesta pa se gužva ne osjeća, nego jednostanov nema ko da se parkira. Slično je i u Albaniji. Jedino je Grčka ove godine imala rast, odnosno do ovog momenta ima rast. Oni su spustili ciejne i na svojim rajskim ostvrvima su uspjeli da prodaju svoje aranžmane. Ja opet tvrdim, isto javnosti radi, ono što sam vam već nekoliko puta rekao, mi nemamo jasnu strategiju razvoja turizma. Naš turizam je stihijski, varira od onog da treba da bude elitni, pa treba da bude ono 7 za 77, kako bi bila jeftina turistička destinacija. I zadnja stvar na koju želim da vas uputim, odnosno da apelujem, jeste da pomognete, apelovao sam i na ministra unutrašnjih poslova, ali nema nikakvog efekta, evo na vas, da zaista uradite što je u vašoj moći, iako nije direktno vaša nadležnost, da se granični prelaz u Sukobinu gdje su enormne gužve i tek se očekuju enormne gužve, zaista bude prohodniji, odnosno da procedura kontrole kroz granicu bude pojednostavljena, kako turisti koji žele da dođu na naše primorje, ili eventualno žele i da prođu kroz Crnu Goru, sad to je već veliko pitanje, ne bi stojali po nekoliko sati u kolonama. Evo samo da sumiram, kolike vi prihode očekujete i da li zaista mislite da je ova turistička sezona počela onako kako treba, i imate li optimističan stav da ćemo neke minuse možda koji su evidentni iz juna, i iz sada već polovine jula mjeseca, moći da nadoknadimo u septembru. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Abazoviću. Da čujemo koleginicu Ljerku Dragičević, Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažene kolegice, uvaženi kolege poslanici, uvaženi gospodine ministre sa vašim saradnikom, uvaženi građani, Hrvatska građanska inicijativa i ja osobno podržavamo ovaj sporazum i mogu da kažem da bi meni bilo drago i bila bi možda baš zadovoljna kad bi Crna Gora ovakve sporazume potpisala sa svih 21, u stvari sa 20 zemalja koje oplakuje Sredozemno more, jer nas ipak povezuje to more, ako ništa ono gorska struja kako ide ide od Gibraltara pa preko nas, pa Italija, znači sve to hvata i povezuje nas maksimalno. Jedino ne bi mi odgovarao takav sporazum sa Monakom, ne zbog toga što su nam poslali tumor Mediterana, nego zbog toga što je to zemlja koja je drugačije sazdana i kod njih nije toliko bitna politika poreza, a mi bez toga još uvijek ne možemo, ne bi bili stabilni da nema poreza. Znači, ja pozdravljam ovo potpuno. Nadam se da ćete ovo, moram da kažem, ovo što su rekli kolege za ove stručnjake, nadam se da ćete dobro voditi računa pa ako ih nemamo mi toliko stručnjaka, ili Hrvati, neka se nađu stručnjaci mediteran ih ima dosta. Ja bih samo htjela da vam kažem ovako, mi imamo jedan jedini naseljeni otok i to se nalazi u Bokokotorskom zalivu, a Hrvatska ima 1179 naseljenih otoka. Imaju obalu vrlo razuđenu, znači, ajde sve možemo, možemo dosta sa njima da postignemo, da uradimo, da naučimo i oni od nas i mi od njih i preporučila bih da se nauči od njih ono kako su oni zaštitili dosta ovih otoka kojih imaju 67 koji nisu naseljeni, a na koje su svi pružali ruke, s tim što nacionalni park, tu ne dolazi u obzir nikakva gradnja, ali na ovo drugo svi pružaju ruke. I onda su pametni Dubrovčani, radi se o Lokrumu, fino izmislili priču o nekim zlim duhovima, da ko ode na Lokrum, ko tamo nešto gradi njemu će se nešto jako loše desiti, i tako je Lokrum ostao zaštićen. Pa bi mi morali ovako u Crnoj Gori po primorju, što se tiče nekih gradova da izmislimo takve priče o duhovima, o tome da ne bi dolazili samo da grade a da od toga nema nikakve koristi. Ja bih sa time završila i nadam se da će sporazum biti uspješan.
  • Hvala i vama, koleginice Dragičević. Zaista interesantna priča i interesantno poređenje. Ministre, želite li završnu rijeć. Izvolite.
  • Hvala. Uvaženi potpredsjedniče, prema dogovoru sa vama, u cilju racionalizacije vremena dogovorili smo se bili da nemam uvodnog izlaganja i nijesam odmahnuo i nijesu to moji maniri da odmahujem, vezano za bilo koji dokument, a posebno za dokument koji su moje stručne službe zajedno sa svima nama uložile napore da dođemo do ovog važnog dokumenta, ali sam poštovao vaše zahtjeve da racionalizujemo određeno vrijeme, ali nekad izgleda tako i ne treba, nego treba samo poštovati ono što se cijeni rad svojih saradnika i sebe i na taj način možda prezentirati određena rješenja. Što se tiče komentara koji su bili u prvom izlaganju, koliko znam i pitanje koje je vezano za Boku, pitanje gtraničnog pojasa, je bilo predmet interesovanja Skupštine na kontrolnom saslušanju. Dobili ste kompletan izvještaj i nisam siguran da zahtijeva određena dodatna objašnjenja, jer sam siguran da ste dobili sva objašnjenja od najkompetentnijih ljudi iz te oblasti. Što se tiče saradnje sa Hrvatskom, jako cijenimo dobru saradnju koju imamo sa čitavim regionom. Intenzivno radimo na uspostavljanju što većeg broja ovakvi h sporazuma. Vidjeli ste da smo prije nekoliko mjeseci to uradili sa susjednom Srbijom, potpisali smo određeni sporazum koji je predsporazum ovakvom rješenju i sa svim zemljama u regionu, ali i mnogo šire sa razvijenim turističkim zemljama. Radimo u pravcu podizanja ukupnih kapaciteta kako bi mogli da opravdamo nešto što čini mi se često zaboravljate, Crna Gora je proglašena kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu koja ima svoj jasan koncept, pravac djelovanja i koja svake godine ima povećani broj turista u Crnoj Gori. I ove godine očekujemo veće prihode, zasnivamo na tome na prvih šest mjeseci izvještaj Uprave prihoda da imamo ukupne prihode ne samo za turizam, nego ukupne prihode, prije svega u opštinama crnogorskog primorja, koje su veće, nego u prethodnoj godini. Čini mi se da je logično da dio tih prihoda pripada i turizmu, pored toga što je povećana finansijska disciplina i siguran sam da ste svi ohrabreni i pored toga što je vrijeme ovakvo kakvo jeste, što niske temeperature u ovom momentu sa jako velikim brojem kišnih dana, što nije uobičajeno, ovih dana očekujemo i precizni izvještaj iz Hidrometeorološkog zavoda, da uporedimo koja je ovo godina uporedljiva sa ovim periodom. Takođe, određeni problemi koji su bili vezani za značajna emitivna tržišta, ali čini mi se da ide u dobrom pravcu. Imali smo juče nekoliko desetina hiljada posjeta, zahvaljujući dobroj organizaciji Egzita, festivala Egzit i sličnih nekih festivala koje organizujemo u Crnoj Gori, a to je nekih 17, jako puno određenim novih kulturnih manifestacija, i na taj način sam siguran da upotpunjujemo našu turističku ponudu. Posjetiću vas samo da smo u prošle dvije godine imali skoro dvije hiljade novih ležaja, ove godine imamo samo 700 i nešto novih ležaja, imaćemo u kategoriji 4 i 5 zvjezdica, što dodatno pojačava ponudu koju imamo. Treba da budemo, ovako kažem, kritični prema sebi, ali ipak treba da čujemo što drugi kažu o nama. A najeminentnije svjetske medijske kuće, najeminentniji analitirači kažu da nama pripada posebno mjesto u turističkom razvoju ne samo regiona nego i Evrope i mnogo šire. To su svi pokazatelji koji ukazuju na to. Ja vas molim samo da pogledate određena rješenja. Kolega Bojaniću, ja sam siguran da ste vi mnogo pristojniji čovjek nego ovako kako se sada ponašate, kako komentarišete određena rješenja, a siguran sam i da određene stvari koje su vezane za naše poznanstvo ukazuju da morate da vodite računa. Tačno je da sam rekao daodređene vremenske prilike utiču na sezonu ,što je prirodno. Prirodno je ako u zimskim mjesecima imate problem sa snijegom, ako u ljetnjim periodima imate problem sa temperaturama, da to može da utiče. Koliko dobijam određene izvještaje čini mi se da idemo dobrim putem da nemamo pad u turističkom prometu, da ćemo imati neki mali porast u turističkom prometu. Sezona je ispred nas, imamo još nekoliko mjeseci. Ključna je stvar da uradimo dosta stvari koje su vezane za septembar, oktobar, novembar, podsezonu, da uradimo u tim periodima i da se na kvalitetniji način pripremimo za naredni period. Što se tiče graničnih prelaza intenzivno se radi da se eliminištu gužve.
  • Hvala vam, ministre. Javio se kolega Bojanić da pojasni da nije bilo ničega zlonamjernog u njegovom govoru u cijelom tom momentu. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Gospodine Gvozdenoviću, samo da pojasnim. Moguće da je sa vaše strane izgledalo nepristojno moje ponašanje, ali bilo je gestikulacije jer sam greškom pritisnuo laktom taster za komentar, a na pitanje predsjedavajućeg objasnio da sam laktom pritisnuo taster. Ništa drugo nije imalo nikakvo značenje, samo da raščistimo.
  • Hvala vama i ministru Gvozdenoviću za učešće u današnjoj raspravi. Ovim smo završili Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u oblasti turizma. Prelazimo na tačku 8. Ako se slažete da tačku 9 razmatramo objedinjeno pošto se tiču iste materije i o sličnoj temi i o istoj zemlji - Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima. Dakle, razmatramo objedinjeno ove dvije tačke. Predstavnik Vlade je potpredsjednik Vlade Duško Marković i ministar pravde i Svetlana Rajković pomoćnica ministra. Izvjestioci odbora su Željko Aprcović, Zakonodavnog, i Nikola Gegaj, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike u oba slučaja. Pitam predstavnicu Vlade da li želi da dâ dopunsko obrazloženje? Izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, dobar dan. Samo ću kratko, radi podsjećanja, da skrenem pažnju sa par rečenica na smisao i sadržaj ova dva ugovora, prosto da podsjetim sve nas zbog čega smo ušli u potpisivanje ovih ugovora. Dakle, u prethodnom periodu pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim stvarima odvijala se na osnovu Ugovora o pravnoj pomoći o građanskim i krivičnim stvarima koji je zaključen između Srbije i Crne Gore i Republike Makedonije 2004. godine. S obzirom da smo u prethodnih par godina vrlo itenzivno radili na ostvarivanju bilateralne saradnje putem potpisivanja ugovora sa svim zemljama u okruženju takav je slučaj bio i sa Makedonijeom. Sa njom u prethodnim peridoima imamo potpisani Ugovor o izručenju. Ovim ćemo zaokružiti pravni osnov za pravosudnu saradnju na bilateralnom nivou sa ovom zemljom. Što se tiče sadržaja ovog ugovora oni su standardizovani, ujednačeni praktično sa ostalim ugovorima koji su odavno potpisani, stupili na snagu i vrlo se efikasno primjenjuju sa Srbijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i sada, nadam se, i sa Makedonijeom. U njima nema nikakvih posebnosti u odnosu na prethodno potpisane ugovore, jedino što mogu da kažem jeste da je zadovoljstvo bilo pregovarati o ova dva ugovora sa kolegama u Ministarstvu pravde Makedonije jer je saradnja, koju smo inače ostvarili sa ovom državom, na jednom izuzetno visokom nivou, ne samo što se tiče razmjene informacija nego upravo na svim predmetima na kojima radimo zajedno prilično efikasno. Možda bi mogla reći efikasnije funkcionišemo nego sa nekim drugim zemljama u okruženju. Hvala.
  • Hvala i vama. Imamo dva prijavljena diskutanta. Kolega Vladislav Bojović, a neka se pripremi koleginica Azra Jasavić. Izvolite, kolega Bojoviću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Na samom početku želim da kažem da ovaj zakon o potvrđivanju ugovora nije sporan ni sa ustavno-pravnog stanovišta , niti sa stanovišta potrebe da Crna Gora ispunjava svoje međunarodne obaveze i potpisuje bilateralne sporazume. Međutim, moram da primjetim da mi povećavamo broj ratifikovanih sporazuma, potvrđenih ugovora, ali s druge strane to povećanje broja potpisanih i ratifikovanih međunarodnih ugovora ne prate konkretni rezultati, mjerljivi rezultati u praksi, posebno u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Moram da kažem da potpisivanje ovakvih ugovora i njihova ratifikacija u ovom parlamentu nije potvrda spremnosti Vlade Crne Gore, odnosno države Crne Gore, da se bori protiv organizovanog kriminala. Čini mi se da ovakvi ugovori, koji se sve više podnose ovoj Skupštini na ratifikaciju, služe Vladi kao jedna vrsta dimne zavjese ili paravana za politiku koja je zapravo politika koja nema volju, odlučnost i spremnost da sprovodi određene zahtjeve, da ispunjava određene zahtjeve i da dođemo do rezultata. Takođe, siguran sam, da je i bez ovakvog ugovora i prije nego što je on potpisan i ratifikovan bilo prostora da se na planu borbe protiv organizovanog kriminala, prije svega, postignu određeni rezultati, ako hoćete, i u međudržavnoj saradnji Crne Gore i Makedonije. Međutim, tih rezultata nije bilo. Vrlo je indikativno što je Evropska komisija, u svom Izvještaju, upravo kada hvali Crnu Goru, posebno hvali njenu spremnost da ostvaruje tu vrstu međudržavne saradnje, regionalne saradnje, pominjući sve one potpisane sporazume, koji su po meni foromalna stvar. Međutim, kada pređemo na praksu, kada dođemo na plan realnosti i konkretnih rezultata, imamo ocjene Evropske komisije da organizovani kriminal nastavlja da bude ozbiljni razlog za zabrinutost u Crnoj Gori, da je neophodno uložiti dodatne napore u borbi protiv organizovanog kriminala, ukazuje se na slabu koordinaciju organa, ukazuje se na ukidanje prvostepenih presuda u predmetima iz oblasti organizovanog kriminala.Hoću da kažem da imamo interne probleme, postoje interni faktori, unutrašnji faktori, unutrašnje slabosti koje treba, prije svega, da riješimo, sa kojima trebamo da se suočimo da bismo uopšte imali koristi od potvrđenih međunarodnih ugovora i ovakvih sporazuma, da bi uopšte ti međunarodni ugovori i sporazumi imali efekta.Dakle, možemo,i to ponavljam više navrata, da potvrdimo brojne ugovore, da donesemo kvalitetno evropske zakone, da formiramo spcijalno tužilaštvo, da formiramo specijalno tužilaštvo, da formiramo specijalno odjeljenje Višeg suda za borbu protiv organizovanog kriminala. Međutim, to je samo, rekao bih, birokratska infrastruktura. To nije pokazatelj spremnost države da se bori protiv organizovanog kriminala. Mi očekujemo konkretne i mjerljive rezultate, to očekuje i Evropska unija. U ovoj situaciji kada usvajamo ili potvrđujemo jedan ovakav ugovor Crna Gora se suočava sa činjenicom da ćemo mi, u narednom periodu, morati da sprovedemo reviziju akcionih planova za poglavlja 23. i 24. i to godinu dana nakon što su oni usvojeni i za mene je to signal nepostojanja političke volje, jasan signal. Posebno se kaže da je broj neispunjenih obaveza najveći u okviru onih oblasti koja se tretiraju poglavljem 23. gdje je nadležan gospodin Duško Marković. Drugi problem, to je da imamo VD stanje u pravosuđu i tu mi je važno da kažem da ne može Vlada da prebacuje na Skupštinu odgovornsot što imamo i dalje VD stanje u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Mi moramo da lociramo tu odgovornost u vladajućim strukturama, u vladajućim partijama i u njihovim poslanicima, koji održavaju smišljeno ovako stanje.
  • Hvala vam, kolega Bojoviću. Koleginica Azdra Jasavić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani građani, poštovane koleginice i kolege, poštovani potpredsjedniče, poštovana gospođo Rajković, Vrlo je važno da donosimo ove zakone kojim potvrđujemo ove ugovore iz razloga što smo isto ovakve ugovore potpisali i potvrdili i sa Srbijom, i sa Hrvatskom, sa Bosnom i Hercegovinom, i sad konačno sa Makedonijom. Zašto je to važno? Zato što pored ovakvog stanja u sudstvu, sasvim je jasno da nećemo imati pravosnažnih sudskih odluka, kvalitetnih, zasnovanih na kvalitetnim optužnicama i validnim dokazima pribavljenim u skladu sa zakonom od domaćih sudova, već ću ja, usudiću se da kažem da vjerujem da ćemo prije imati pravosnažne sudske odluke od upravo ovih sudova iz okruženja, a onda ćemo tek, na žalost, ovdje izvršavati takve odluke. Zašto? Zato što je naše sudstvo zarobljeno, za to što ne pokazuje spremnost da se bori sa organizovanim kriminalom i korupcijom na visokom nivou, a ovi ugovori i ovaj zakon će nam omogućiti da imamo kvalitetniju saradnju sa pravosudnim organima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedoje, i možda nešto bude od toga da neko od onih ko vrši organizovani kriminal, a to je sprega vlasti i kriminalaca, zaista sa tom kvalitetnom saradnjom dođe u poziciju da se nađe da na osnovu strane sudske odluke i nađe se u zatvorima ove zemlje. Žao mi je što moram da kažem da više vjerujem u pravosuđe u okruženju nego u ovo naše, ali stanje je takvo kakvo je i vjerujem samo smjena vlasti može stanje da promijeni. Ono što je važno kod ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima, jeste to da se mogu izvršavati kazne zatvora i druge mjere koje uključuju lišenje slobode, taj ugovor takođe reguliše premještaj osuđenih lica i takođe se vrlo važno vrši nadzor nad licima kojima je izrečena uslovna osuda u toku vremena provjeravanja. Ono što je vrlo važno reći jeste da po odredbama člana 5 ovog ugovora, svaka država ugovornica može amnestirati ili dati pomilovanje osuđenom licu ili mu ublažiti kaznu povodom zahtjeva za vanredno ublažavanje kazne u skladu sa svojim zakonodavstvom. To je ono što je jedna stvar na koju treba da se fokusiramo, jer treba da obavijestimo građane o tome. Država izricanja ovdje odlučuje o vanrednim pravnim sredstvima podnijetim protiv sudske odluke, tu je napravljena satisfikcija, i to građani treba da znaju. Ono što građani treba da znaju vezano za Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, jeste da državljani jedne države ugovornice uživaju na teritoriji druge države istu pravnu zaštitu svojih ličnih i imovinskih prava kao i sopstveni državljani. Državljani jedne države ugovornice imaju slobodan pristup sudovima i drugim organima. Ono što je vrlo važno i što je dobra stvar i u ovom ugovoru i u ugovorima koje smo i ranije pomenuli, a nisam imala prije prilike da o tome govorim, nisam bila u prilici, jeste što sada organi mogu neposredno da komuniciraju, to je najvažniji benefit ovih ugovora, jer ne moramo da imamo složenu proceduru preko Ministarstva pravde, koja je usložnjavala i usporavala procese samo što je obaveza nadležnih organa da obavijeste Ministarstvo pravde, odnosno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. To je taj benefit koji će da ubrza proceduru istraga. Ima jako dobrih rješenja koja podrazumijevaju čak u krivičnim stvarima da se mogu formirati zajednički istražni timovi. To podrazumijeva da države ugovornice mogu ako to opravdaju okolnosti slučajeva, sporazumom nadležnih organa država, formirati zajednički istražni tim. To je vrlo važno. Vrlo je važno da se sve pravosnažne sudske odluke dostavljaju, da se izvodi iz matičnih knjiga dostavljaju,rođenih redovno, umrlih redovno, a mislim da je rođenih tromjesečno, ili obrnuto. Ali, u svakom slučaju, zašto je to sve bitno da znaju građani. Za to što kada imaju sudsku presudu, recimo oko razvoda braka, oko izdržavanja, bilo kakvu imovinsku, oni mogu da očekuju da će u drugoj državi, gdje mi potpisujemo ugovor, biti jednako zaštićeni na osnovu ovih odredaba i to je ono na šta se moramo fokusirati.
  • Hvala. Nemate tona za gledaoce, samo za nas ovdje interno. Dakle, završili smo raspravu oko ove dvije tačke koje smo razmatrali objedinjeno. Pomoćnica Rajković, izvolite.
  • Ja ću se prvo zahvalitit uvaženim poslanicima i poslanici Jasavić na ovim komentarima i jednom jako kvalitetnom obrazloženju suštine zakona. Drago mi je upravo što je to od nje došlo jer je cilj oba ova ugovora, kao što je ona rekla, olakšavanje saradnje između državnih organa, posebno između sudova. Ja se zaista nadam, kao i koleginica Jasavić, da će direktna komunikacija između sudova dati svoj efekat i u rješavanju mnogih predmeta koji su regionalnog karaktera i međunarodnog, da ćemo kroz ovakve ugovore, keroz efikasnu primjenu ovakvih ugovora, steći kvalitetna znanja koja su nam možda u ovom trenutku neophodna, i što je još važnije, obezbijediti povjerenje koje nam države s kojima potpisujemo ugovor, ukazuju time što ulazimo u ovakve vrste pravnih ugovora sa njima. Dozvolite mi da se osvrnem još na dvije stvari vezano za izlaganje kolege poslanika Bojovića. Pravosudna saradnja upravo služi za povećanje povjerenja država članica Evropske unije u pravni sistem zemlje kandidata. Ja moram danaglasim da je u posljednje dvije godine od kada intenzivno pratimo i ovu oblast, kroz poglavlje 24 gdje je ona suštinski smještena, jedino što dobijamo jesu zaista pozitivni komentari i pohvale, ne samo u pravcu potpisivanja ovakvih ugovora, nego i u smislu primjene tih ugovora. Kao što znate Evropska komisija ne pita samo nas kako se neke stvari odvijaju, nego i zemlje iz okruženja sa kojima imamo i potpisane ovakve ugovore. I vezano za reviziju Akcionog plana, mislim da je prilika, kada ste već spomenuli, da dam i jedno, možda još jedno objašnjenje i javnosti. Revizija Akcionog plana nije nešto što je naknadno odlučeno od strane Evropske komisije, nego je redovni način dubinskog praćenja rada po akcionim planovima. Oni su napisani, kao što znate, za jedan duži vremenski period, više od pet godina. Ono što Evropska komisija želi, jeste da nam svake godine u zajedničkoj saradnji pomogne, da one stvari koje smo riješili, realizovali, unaprijedimo kroz reviziju Akcionog plana. Osim toga, naravno da u zejdničkom dogovoru razmotrimo potrebe produženja rokova, ali ti rokovi, u svakom slučaju ne mogu biti produženi na neki značajno dug period, znači govorimo o produženjima od tri do pet mjeseci, ne o produženjima od godinu dvije, i to samo u situacijama u kojima smo objektivno dokazali da imamo izlaganja iz nekih realnih razloga. Revizija sama po sebni ne znači izmjenu niti brisanje bilo koje mjere na koju smo se obavezali. Još jedna važna stvar, akcioni planovi ne mogu biti značajno mijenjani iz još jednog razloga. Izmjene u značajnom obimu bi podrazumijevale delegiranje tog akcionog plana još jednom pred Savjet ministara. Dakle, ponovljenu proceduru kao da ih nanovo usvajamo, što nije cilj ni nas kao zemlje kandidata, a još manje Evropske komisije. Ja sam vrlo srećna što ćemo imati reviziju, za to što ćemo još jednom razmotriti svaku mjeru po na osob, vidjeti koliko ona suštinski odgovara realnom stanju. Negdje ćemo možda preformulisati naziv mjere, jer više nećemo zakon zvati ovako nego drugačije, proširićemo mu možda i imati priliku da razjasnimo koje su se novine desile u zadnjih godinu i po dana zbog kojih eventualno treba možda dopuniti ili izmijeniti određeni sadržaj, određene mjere. Dakle, ja ne doživljavam reviziju Akcionog plana, kao neku kritiku, niti kao popravni ispit kao što sam čula, nego upravo kao još jedan dodatni mehanizam podrške praćenju realizacije ovoga važnog dokumenta. Hvala.
  • Hvala i vama, gospođo Rajković. Ovim smo završili ujedinjeni pretres o dvije tačke, Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Republike Makedonije o pravnoj pomoći o građanskim i krivičnim stvarima i Predlog zakona o potvrđivanju ugovora između Crne Gore Republike Makedonije, o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima. O ovim tačkama ćemo se izjasniti naknadno. Hvala vam za učešće u radu. Prelazimo na tačku 10 - Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Kabineta ministra Ukrajine o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa. Ovlašćeni predstavnici Vlade su magistar Raško Konjević, ministar unutrašnjih poslova i Mirsad Mulić, generalni direktr Direktorata za vanredne situacije. Izvjestioci odbora su: Marta Šćepanović, Zakonodavnog i Žana FIlipović, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade, da li želi dati dopunsko obrazloženje? Izvolite.
  • Hvala. Uvaženi potpredsjedniče Mustafiću, poštovani poslanici, Ovim zakonom utvrđuje se Sporazum između Vlade Crne Gore i Kabineta ministra Ukrajine u saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa, koje su 13.juna 2013.godine u Kijevu, potpisali ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović,u ime Vlade Crne Gore i šef državne službe za vanredne situacije u ime Kabineta ministra Ukrajine. Sporazumom su uređena pitanja u međusobnoj saradnji dviju država u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa, u cilju sprečavanja, odnosno ublažavanja posljedia od tih katastrofa. U tom pogledu, Sporazumom su utvrđene pravne pretpostavke, određena konkretna pitanja u kojima će se ostvarivati saradnja i dat je pravni okvir o načinu otvarivanja te saradnje. Vlada Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjh poslova i Kabinet ministra Ukrajine,odnosno državna služba za vanredne situacije, iskazale su privrženost, zainteresovanost da se na prikladan način urede uslovi saradnje i međusobne pomoći. Time se u obostranom interesu unapređuju prijateljski odnosi i produbljuju bilateralni oblici saradnje, između ostalog u oblasti zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara i životne sredine, u ostvarivanju međunarodnih preporuka. Određeno pitanje procedure, decidno su regulisani, s tim što su za sva pitanja, koja su predmet Sporazuma urađeni okvirno u skladu saradnje između dvije država u slučaju prirodnih i drugih katastrofa. Tako su, između ostalog propisani okvirni uslovi saradnje, prilikom razmjene, naučnih i tehničkih podataka i drugih dokumenata bitnih za zaštitu od katastrofa, obrazovanja i osposobljavanja pripadnika službi,jedinica za zaštitu i spavanje civilne zaštite, jedinica protiv požarne zaštite i drugih pripadnika spasilačkih ekipa za zaštitu i spašavanje skoz infomativne sastanke, kurseve, obuke, seminare i drugo, te prilikom organizovanja i izvođenja zajedničkih vježbi za zaštitu i spašavanje. Zatim, razvoja i proizvodnje opeme za zaštitu i spašavanje međusobnog obavještavanja o opasnostima od rizika i katastrofa i njihovim posljedicama, međusobnog pružanja pomoći pri zaštiti spašavanju i otklanjanju posljedica katastrofa. Ovaj Sporazum ima značaj za oblast zaštite i spašavanja, jer je zaključen prijateljskom državom i na osnovu njega država Crna Gora i Ukrajina, mogu veoma brzo pružiti međusobnu pomoć, za kojom se ukaže potreba. Sporazum je značajan i po tome što obije ugovorne strane stavljaju u ravnopravan položaj, kao i sve predviđene aktivnosti i mjere koje obije države vrše na isti način i pod istim uslovima. Cilj donošenja ovog zakona, odnosno zaključivanje Sporazuma je uređenje svih osnovnih pitanja koja su od značaja za zaštitu i spašavanje u oblažavanje posljedica, koji mogu izazvati prirodne i civilizacijske katastrofe na područjima obije ugovorene strane. Pošto se Sporazum u cjelosti odnosi na pitanje iz oblasti zaštite prirodnih i drugih katastrofa, osnovni nosilac njegove implementacije će biti Ministarstvo unutrašnjih poslova.
  • Hvala vam gospodine Mulić. Da li se izvjestioci odbora javljaju za riječ? Ne javljaju. Da li se neko javlja za riječ, po ovom tački? Kolega Labudović. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, Ja bih iskoristio priliku da gospodinu Muliću, samo postavim dva pitanja. Veoma mi je interesantan sam naziv ovog Sporazuma, te se definišu prava i obaveze potpisnica u saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa. Pretpostavljam šta ovo drugih katastrofa može da bude, pa bi bilo veoma interesantno da mi vi decidno objasnite, koje su to druge katastrofe koje bi mogle da zahtijevaju, recimo intervenciju snaga Crne Gore odavde, đe sebe tamo u Ukrajini. Uvažavajući činjenicu da ovaj Sporazum potpisan u vrijeme kada su, stanje unutrašnjih odnosa u Ukrajini bilo drugačije nego da je danas i ostajući potpuno neutralan u odnosu na kategorizaciju onoga što se danas dešava u Ukrajini, mene interesuje. Da li se ovim Sporazumom, kada on bude ratifikovan, a biće rafitikovan, ja ću glasati za njega, ovdje u Skupštini Crna Gora se obavezuje da ga primjenjuje i na onim područjima, koje su danas veoma sporne sa stanovišta i eus dikcije zvaničnog Kijeva i s obzirom na razvoj situacije u toj oblasti, da li će Crna Gora, bez obzira što je čak reagovala i uvođenjem sankcija određenim struktura iz tih oblasti, ovaj Sporazum primjejnjivati jednako u svim djelovima Ukrajine, koji su bili definisani kao teritorija Ukrajine u vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Labudoviću. Koliko sam shvatio, više nema prijavljenih diskutanata i naravno, gospodine Mulić, čuli te pitanja poslanika Labudovića. Izvolite, uz to je i završna riječ, naravno.
  • Ovo je još jedan u nizu sporazuma, koje Crna Gora potpisuje u oblasti vanrednih situacija. Samo da kažem, kada su vanredne situacije u pitanju da se zna da imamo potpisane ugovore sa Srbijom, Bosnom, Slovenojom, Makedonijom, Hrvatskom, Grčkom, Italijom, Ruskom federacijom, Jermenijom i Ukrajinom, a pokrenute su inicijative još za Azerbejdžan, Tursku, Albaniju i Bugarsku. Evo, upravo sam došao sa jednog sastanka gdje je i Rumunija pokrenula jednu inicijativu da sa njima imamo sporazum. Ono što je važno da znamo, jeste da su prirodne katastrofe nešto što se dešavalo, dešavaće se i naravno dešava sada i da mnogo organizovanije, ekonomski bogatije države nego što je Crna Gora, nemaju vrlo često odgovor na ono što ih je snašlo, zbog toga se i sklapaju ovi ugovori. Znači, kako bi pomogli jedni drugima u ovakvim situacijama, jer nema požara koji će doći do jedne granice, nema poplave koja će doći do jedne granice i tu stati. Mislim, da na ovaj način pokazujemo i dobru volju i imamo, moram reći uspješnu saradnju sa svim ovim država koje sam naveo i naravno i sa svima ostlaima. Što se konkretno tiče vaših pitanja,gospodine Labudoviću, evo u značenju izraza. U članu 3 jasno kaže: "Prirodne i druge katastrofe su katastrofe uzrokovane prirodnom silom, industrijskom aktivnošću i ostali događaji čiji je uzrok čovjek, isključujući rat". Ovo je vrlo važno. Znači, isključujući rat, kojima se ugrožavaju životi, imovina, životna sredina i značajno se pogoršavaju uslovi života. Ove druge katastrofe mogu biti zemljotresi, požari, poplave, može i čovjek da napravi neki incident, da to bude katastrofa i u skladu sa ovim ugovorom da Ukrajina procijeni da joj Crna Gora može pomoći, ili Crna Gora procijeni da može pomoći Ukrajini, i u tom slučaju može Ukrajina pozvati da Crna Gora uzvratiti pomoćnu snagu sa ovim sporazumom, koji će mo vjerujem i ratifikovati. Što se ovoga drugoga pitanja tiče, to je pitanje vrlo osjetljivo. Kaže, ovaj sporazum dolazi u jednom trenutku koji niko nije mogao predvidjeti 13.juna 2013.godine. Mi sklapamo sporazum sa državom Ukrajinom, ajde da upotrijebim taj izraz, sa državom koja je priznata od strane Ujedinjenih nacija. Šta ona kontroliše na teritoriji svoju ili ne kotroliše nije sad naš da ocjenjujemo ovdje. Uglavnom Sporazum ide sa državom Ukrajinom i ja se nadam da neće ni njima ni nama biti potrebno, ako bude tu smo da reagujemo.
  • Hvala vam. Ovim smo zavšili raspravu o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između ministra Ukrajine o saradnji o oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa. Preskočićemo tačku 12 jer ona još uvijek nije prošla radna tijela. Prelazimo na tačku 13 i to je još jedina tačka koju ćemo danas raspravljati, dakle sa ovom tačkom ćemo završiti današnji rad,a to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Predlog zakona podnijeli su poslanice Marta Šćepanović i doktor Draginja Vuksanović. Izvestioci odbora su Zorica Kovačević Zakonodavnog odbora, i Snežana Jonica Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu. Otvaram pretres i pitam predlagače ko želi riječ. Koleginica Šćepanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potredsjedniče. Kolege poslanici, poštovani građani Crne Gore, pa evo ja i koleginica Draginja Vuksanović, smo predložile Zakon izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, s obzirom da koleginica Draginja Vuksanović iz opravdanih razloga danas nije ovdje i ja ću dati ukratko razloge zbog kojih smo to i učinili. Dakle,Zakon o državnim službenicima i namještenicima je donesen 2011.godine i on je počeo da se prijmjenjuje od 1.01.2013.godine i možemo reći relativno brzo su se u praksi iskristalisali neki nedostaci koji su na prvi pogledu u članovima izgledali kao jednostavni, a već su se u praktičnoj primjeni pokazali kao problemi. Ovim izmjenama smo članom 1 predvidjeli proširenim uslova koje mora ispunjavati lice da bi vršilo poslove u okviru ekspertskog rukovodnog kadra i to u pogledu radnog iskustva. Dakle, umjesto tri godine na poslovima rukovođenja mi smo predložili izmjenu odnosno da se dodaju riječi odnosno drugim poslovima koje zahtjevaju samostalnost u radu.S obzirom da je to u praksi pokazalo da je ovakvo rješenje dovelo ili će dovesti do zatvorenog kruga da se na rukovodećim mjestima budu postavljena samo lica koja sdu obavljala poslove rukovođenja u smislu sada važećeg zakona i upravo iz tih razloga smo i predvidjeli proširenjem tih uslova kako bi se stvorila mogućnost da se na rukovodeći mjestima postavljaju i druga lica koja se nijesu bavila tim poslovima. Takođe, smo odredbom člana 2 predvidjeli da se u dijelu koji se odnosi na pravi obavezi državnih službenika i namještenika koji se stavljaju na raspolaganju Uprave za kadrove kao na internom tržištu rada tu smo u jedno pravnom tehničko usaglašavanje bilo umjesto riječi na predlog starješine mijenjaju se riječima odlukom da to starješina ne čini u formi odluke.Odredbom člana 3 smo takođe izvršila neka preciziranja koja su se odnosila na to koja su radna mjesta službenici u slučaju donošenja novog pravilnika moraju biti raspoređena, pa je predložen da pored tražećeg zakonske odredbe koja podrazumijeva da su to radna mjesta za koja ispunjavaju uslove precizirano je da su to radna mjesta koja odgovaraju njihovom nivou kvalifikacije i obrazovanja i za koja ispunjavaju druge propisane uslove. Imam još član 4 ovog predloga zakona kojim je predloženo brisanje stava 3 važećeg 137 zakona , odnosno da u postupku Komisije za žalbu u postupku primjenjuje zakon opštem upravnom postupku, pa je ovdje postavljen jedan nedostatak koji se odnosi da Komisija za žalbe nije mogla da poništi prvo stepeno da izmjeni prvo stepeno rješenje i vrati ga organu prvo stepenom organu,nije postojalo ta mogućnost mi smo sada predviđeli tu mogućnost,da bi na taj način smanjili troškove postupka i odugovlačenja postupka.
  • Hvala. Koliko vidimo samo jednog diskutanta prijavljenog za sada. Koleginice Jonica, da li želite kao izvrstilac odbora ili diskusiju. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Iskoristiću u stvari diskusiju pošto može biti korisna kao izvjestilac odbora,to je daje Predlog zakona koje je obrazlagala gospođa Šćepanović, dobio jedno glasno podrška Odbora za politički sistem pravosuđa i upravu, što govori o činjenici da se radi o izmjenama nekoliko članova Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se podobljavaju onome što je potreba odnosno koje se čine premjenjivim i korisnijim nego što su prethodno bili. Međutim, ne mogu a da ne iskoristim priliku za raspravu da kažem da me negdje na raspravu ispravociralo ono što piše u razlozima za donošenje zakona to je da se analizirajući primjenu ovog zakona došlo do toga nakon 17 mjeseci postoje određene oblasti u kojima je postoje problemi. I ne mogu da se ne sjetim koliko je bilo sujete kod predlagača ovog zakona kada smo o njemu raspravljali, kada smo na neke od stvari koje danas Vi popravljate vašim predlogom zakona, pričamo o sujeti predlagača misleći na Vladu odnosno Ministarstvo Unutrašnjih Poslova to se ne misli na Vas, koleginice, bilo jako velikog otpora da se neke norme tada poprave jer smo ukazivali na to da se može upravo desiti da dođe do ovakvih situacija do kakvih se danas dolazi, zbog kojih Vi predlažete izmjene ovih normi. Ono što mi se naravno naročito sviđa to su dvije stvari koje su od mene i kolege iz opozicije, koji su bili u Odboru i dobile ključnu podršku, to je prevashodno činjenica da se članom 1 zakona širi krug onih koji mogu biti obavljati rukovodeće funkcije jer je zaista nezamislivo bilo i to smo ukazivali kada je zakon donošen, da onako definisanim uslovima zakružimo ko može biti rukovodeća lica, znači da se krećemo u krugu onih koji su to već bili, i da ne daj bože onemogućimo nekom novom, stručnom, ko nije obavljao te poslove jer nije bilo podoban, jer nam nijesu bili ni depolitizovani, a profesionalizovani organi Državne uprave da dođemo u poziciju konačno, ako idemo ka procesu profesionalizacije, a nadam se jednog dana i depolitizacije jer smo daleko od toga obezbijedimo da oni ljudi koji zaista znaju nešto obavljaju rukovodeće funkcije,a da to ne budu samo oni koji se ređaju sa mjesta na mjesta, jer su tako podomni onima kojima to odlučuju. S druge strane, smatram jako korisnom i ovu normu koja govori o preraspoređivanju na drugo radno mjesto, zato što se sada potpuno jasno kroz preciziranje koje dajete definiše da to mjesto mora biti da odgovara njihovom nivou kvalifikacije obrazovanja, ne samo da ispunjava uslove, jer ono ispunjavanje uslova moglo je da se tumači da se dobije mjesto sa nižim nivom obrazovanja nego što lice ima, tako da su se u tom kontekstu sjećam se jako dobro, tokom vremena veliki politički na ljude koje je trebalo kazniti zbog toga što dobro nijesu slušali odnosno nijesu glasali partiju na vlasti, da obavljaju poslove koji su ispod onog nivoa obrazovanja koji su imali, koji su ispod onoga što su inače bile njihova radna mjesta, koja su prethodno obavljali. Tako da smatram da se čitave dvije norme značajno čine kvalitetnijim zakona, ali Vas vraćam na početak i na priču o analizi primjene zakona i vraćam Vas na priču istina nijeste bili tada na Odboru za politički sistem pravosuđa i upravu člana, a to je da smo imali strašan otpor zbog kojeg nijesmo dobili većinu za naš zahtjev, da nekih šest ili sedam zakona među kojima je bio i ovaj budu analizirani na način što će mo posle godinu, ili godinu i po na odboru imati kontrolno saslušanje koje se zamislite zove u Skupštini što je logično da radimo, analiza primjene zakona tog i tog, nakon toliko perioda, znači godinu ili godinu i po dana jednostavno smo dobili otpor kolege i odbijen je niz takvih predloga za kontrolna saslušanja. I evo prilike da nakon što smo popravili ovo što se u hitnom postupku kroz vašu intervenciju, a prepostavljam sugestije kolege iz Ministarstva Unutrašnjih Poslova uradilo, da u septembru zajedno iniciramo kontrolno saslušanje kojem će mo napraviti zaista analizu stanja u ovoj oblasti odnosno analizu primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima i srestva sa svim onim problemima sa kojima se suočavaju oni koji taj zakon primjenjuju, ali sasvim nelogičnostima, možda i kršenjem prava koje ovako definisan zakon donosi, kao i nejednakoj primjeni ovog zakona od grada do grada, ili od ograna do organa Državne uprave. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, koleginice. Još prijavljeni diskutant, kolega, izvolite.
  • Gospodo poslanici, uvažena koleginice, predstavnice predlagača materijala, Vrlo kratko, imajući u vidu da smo danas odradili jedan cjelovit, potpuno popunjen radni dan,i da je ovo,da se radi o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u svega četiri odredbe o kojima su govorile koleginica Šćepanović i koleginica Jonica, sasvim korektno i vrlo lijepo obrazložile razloge za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona. Da se ja ne bih ponavljao u diskusiji sa onim što smo već imali prilike da čujemo, ja ću samo reći da podržavam ove izmjene i dopune zakona i predlažem Skupštin, takođe da ovo podrži i da ovo usvoji. Eto toliko.
  • Hvala vam ,kolega Vuletiću. I koleginica Jasavić. Izvolite.
  • Zamolila bih moju koleginicu da nam malo više, i zbog javnosti i zbog nas,pojasni član 2 vezano za član 127 stav 4, riječi "na predlog starješine državnog organa", zamjenjuju se riječima "na osnovu odluke starješine državnog organa", jer u predlogu imamo obrazloženje, ali bih voljela da čujem malo detaljnije šta ste htjeli sa ovim članom 2. Zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. I koleginica Šćepanović, imate nekoliko, vjerovatno pitanja.
  • Tretira dio koji se odnosi na prava i obaveze državnih službenika i namještenika koji se stavljaju na raspolaganje Upravi za kadrove, kako bi oni bili na internom tržištu, a to se radilo na predlog starješine, ali nije postojalo "na predlog starješine organa", umjesto da se izmijeni način da starješina to čini u formuli odluke. Nije bilo precizirano u kojoj formi će to starješina da učini, u Zakonu stoji na predlog starješine, a mi preciziramo na predlog odluke starješine državnog organa, da to bude u formi odluke. U praksi su se pojavile nedoumice šta to znači predlog starješine, u kojoj će to formi da bude, iz tog razloga, to je čisto pravno- tehnički da se usaglasi u praksi. I evo, iskoristila bih priliku da se nadovežem na još jedan razlog koji sam ispustila prije da kažem u vezi ovog člana 1 odnosno proširenje uslova, to je svakako bilo iz razloga jer cijeli jedan segment u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, koji se odnosi na ocjenjivanje i na napredovanje službenika, sa postojećim rješenjem da tako kažem, pada u vodu, jer onda službenici ne bi mogli ni da postanu rukovodeća lica na osnovu ocjena i napredovanja u službi koja bi dobijao. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Bila je ovo rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i o ovoj tački ćemo glasati naknadno. Ostaje nam da prema dogovoru zaključimo današnji rad. Da najavim nastavak sjednice za ponedjeljak u 11 sati, ako ne dobijemo drugačije obavještenje, a naravno poslanici će biti pravovremeno obaviješteni putem sms-a. I naravno, u ponedeljak ćemo raspravljati najprije o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim odnosima, a onda i o izvještajima o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Izvještaj o radu Savjeta za finansijsku stabilnost itd. prema dnevnom redu. Hvala. 21. 07. 2014. u 11.25h
  • Poštovane koleginice i kolege, dobar dan. Kao što smo i najavili počinjemo sa tačkom dnevnog reda Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu. Predstavnici su Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda i Nevenka Stanković, zamjenica zaštitnika. Pozdravljamo ih, oni su sa nama u plenumu. Izvjestilac Odbora za ljudska prava i slobode je Husnija Šabović. Otvaram pretres i pitam zaštitnika da li želi dati dopunsko obrazloženje. Izvolite, gospodine Bakoviću, pet minuta.
  • Poštovani potpredsjedniče Skupštine, poštovane poslanice i poslanici, dame i gospodo, U Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2013. godinu predstavljeni su najznačajniji aspekti rada Zaštitnika, statistički pokazatelji, zapažanja, konstatacije, preporuke i data je opšta ocjena stanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. I ovaj godišnji izvještaj, kao i prethodni temelji se na pritužbama građana, razgovorima sa građanima, sprovedenim istraživanjima, izvještajima državnih organa, nevladinih organizacija i organa nadležnih za praćenje pojedinih instrumenata međunarodnog prava. U 2013. godini primili smo 611 pritužbi, što je gotovo na nivou prethodne godine. Od ukupnog broja predmeta koje smo imali u radu u 2013. godini okončano je ukupno 84,26% predmeta. Pored rada na pritužbama, Zaštitnik se bavi i opštim pitanjima od značaja za zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda. U oblasti prava djeteta sprovedeno je istraživanje o zloupotrebi djece putem interneta i projekti za bolje centre - Djeco pišite ombudsmanu i postupanje policije sa djecom. Pokazatelji do kojih smo došli u svom radu pokazuju da državni organi i organi javne uprave u značajnom broju prepoznaju potrebu poštovanja ljudskih prava i svoju obavezu i interes da sdarađuju sa zaštitnikom, što je doprinijelo postizanju konkretnih rezultata i otklanjanju povreda ljudskih prava u toku ispitnog postupka. Naime, u 165 slučaja u kojima je utvrđena povreda prava, povreda je otklonjena u toku ispitnog postupka u 143 slučaja ili 86,66%. I pored ovog napretka suočeni smo da se građani i dalje suočavaju sa poteškoćama u zaštiti i ostvarivanju svojih prava. Građani su u ostvarivanju svojih prava svakodnevno upućeni na organe javne uprave, ali ovi organi nerijetko ne odlučuju o zahtjevima građana u propisanom roku, u nekim slučajevima donose istu ili sličnu odluku. Međutim, ažurnost i transparentnost rada sudova je povećana a broj zaostalih predmeta je smanjen. Zaštita prava lica lišenih slobode od mučenja i drugih oblika surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja je unaprijeđena, a slučajevi torture se pojavljuju kao izolovani. Stvorene su normativne institucionalne pretpostavke za unapređenje rodne ravnopravnosti. Međutim, u praksi su žene još uvijek u nepovoljnom položaju u odnosu na muškarce. Prikriveno diskriminatorno ponašanje prema ženama je i dalje prisutno i sprečava jednako učešće žena u svim oblastima života. Ostvaren je napredak u zaštiti prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica. Međutim i pored određenog napretka, predstavnici manjinskih naroda suočavaju se sa problemima u oblasti zapošljavanja u javnoj sferi, u proporcionalnoj zastupljenosti u institucijama pravno-političkog sistema, u oblasti obrazovanja, kulture, informisanja, izdavačke djelatnosti. Posebno je težak položaj romske i egipćanske zajednice. Stanje ekonomskih i socijalnih prava i dalje je ispod standarda koje propisuju potvrđeni i objavljeni međunarodni dokumenti u ovoj oblasti. Postupci za povraćaj i obeštećenje i dalje dugo traju. Od stupanja na snagu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenje zaključno sa 31. decembrom 2013. godine riješeno je ukupno 53,3% svih predmeta. U oblasti zaštite životne sredine nedovoljno se primjenjuju mjere predviđene zakonskim okvirom, ekološka svijest građana nije dovoljno razvijena. U Izvještajnoj godini sprovedene su aktivnosti koje su u mnogo čemu unaprijedile položaj djeteta u Crnoj Gori i podigle stepen poštovanja dječjih prava na viši nivo. Možemo konstatovati da je postignut određeni napredak u procesu socijalne reforme koja je bila neophodna kako bi se svakom djetetu obezbijedio život, rad i razvoj u skladu sa preporučenim standardima i garantovnim pravima. Stvorene su normativne i institucionalne pretpostavke za zaštitu lica sa invaliditetom. Međutim, i dalje su prisutne manifestacije otvorene i prikrivene diskriminacije ovih lica, što se posebno ogleda u ograničenosti pristupa javnim objektima, sredstvima javnog prevoza, zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Brojne predrasude...
  • Završite, ali nemate mikrofon. Hvala vam, gospodine Bakoviću. Bila je ovo uvodna riječ ombudsmana, gospodina Šućka Bakovića. Idemo na uvodna izlaganja predstavnika poslaničkih klubova. Riječ ima Halil Duković, u ime kluba Demokratske partije socijalista. Izvolite, gospodine Dukoviću, a neka se pripremi poslanica Đurašković.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi članovi institucije Ombudsmana gospodine Bakoviću i gospođo Stanković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, po utvrđenoj metodologiji, prikazom statističkih podataka, opisao je rad institucije za 2013. godinu. Pored rada na pritužbama, zaštitnik se, kako stoji u izvještaju, bavi i opštim pitanjima od značaja za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, kao i radu na dva nova mehanizma koji su dati zaštitniku, nacionalnom mehanizmu za prevenciju torture i institucionalnom mehanizmu za zaštitu od diskriminacije. Što se tiče pritužbi Ombudsman je u ovoj izvještajnoj godini primio ukupno 611 pritužbi. Ako uporedimo statističke podatke za dvije prethodne godine, uočićemo da je recimo za 2012. godinu primio 617 pritužbi, u 2011. 720 pritužbi, što je evidentno da se broj pritužbi smanjuje, što može ići u korist i boljeg funkcionisanja svih državnih organa, ali i njihove veće svjesnosti o značaju zaštite ljudskih prava i sloboda i većem značaju institucije ombudsmana. Karakteristično je da je veliki broj pritužbi, tačnije 186, po kojima zaštitnik nije postupio zbog nepostojanja procesnih pretpostavki ili upućivanja na druga pravna sredstva, što može ići u prilog da građani još uvijek ne poznaju dobro instituciju zaštitnika, odnosno njegova ovlašćenja, ali se može govoriti i o nekom pokušaju zloupotrebe ove institucije, jer se najveći broj ovih pritužbi odnosio na zahtjev za preispitivanje odluka prije svega sudova, ali i da pritužbe nijesu dopunjene u ostavljenom roku. O 390 predmeta sproveden je i okončan postupak i ono što je karakteristično i za nas značajno jeste da je u 198 slučajeva utvrđeno da nije bilo povreda prava, u 165 slučajeva utvrđena je povreda prava, ali od tih 165 u 140 slučajeva povreda prava je otklonjena u toku ispitnog postupka. To znači da je povreda prava utvrđena samo u 22 slučaja gdje je zaštitnik dao i preporuke. I zaista, ako je od 594 okončana predmeta utvrđeno da je samo u 22 slučaja bilo pvorede prava, znači u 572 predmeta nema povrede prava ili zaštitnik nije nadležan za reagovanje, to može ići samo u prilog tome da se ljudska prava poštuju sve bolje i sve više, što je dobro i što je ohrabrujuće. Zato mi se i čini da je konstatacija data na kraju izvještaja, tj. u dijelu Ocjene i zaključci, da se stanje ljudskih prava ne može ocijeniti zadovoljavajućim, data preoštro, što naravno Zaštitnik kao nezavisna institucija ima pravo i to ne može sporiti, ali ja navodim činjenice iz izvještaja koje je podnio Zaštitnik. Izreći, čini mi se tako preoštru konstataciju, na osnovu 22 preporuke od čega samo četiri nijesu ispoštovane, za mene jeste preoštra konstatacija. Ukratko ću se osvrnuti i na dvije konstatacije koje su po meni interesantne. Prva se tiče odnosa sa medijima. U dijelu saradnje sa javnošću i medijima ističete da su vam mediji značajan partner u promovisanju ljudskih prava i sloboda i da su mediji s posebnom pažnjom pratili rad i aktivnost Zaštitnika i pokazali visok stepen zainteresovanosti za njegove stavove povodom određenih pitanja, što je dobro i to podržavam. Zaista, odnos sa medijima mora biti dobar. Ali, u istom izvještaju stoji još jedan izvještaj, ali ovog puta medijskog savjeta, a nalazi se u vašem izvještaju, gdje se kaže da su mediji u 2013. godini, štampani i elektronski, u ne malom broju slučajeva kršili ljudska prava, nijesu poštovali Zakon o medijima ni kodeks novinara, kršili su pretpostavku nevinosti, nijesu poštovali pravo na ispravku i odgovor, to jest demant, objavljivali su netačne i neprovjerene informacije i govor mržnje, povređivali pravo na privatnost. Postoji dilema da li su vam ovakvi mediji značajni partneri u promovisanju ljudskih prava ili vi imate drugačije mišljenje od medijskog savjeta, ali interesantno da su oba ova stava našla mjesto u vašem izvještaju. Još jedna činjenica jesu Dani zaštitnika koji su održani samo u dvije opštine, a Dani zaštitnika za djecu u jednoj, a bilo je planirano u osam do 10 opština. Žao mi je što nijeste.... PREDŚEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ Isteklo je vrijeme, žao mi je. Takav je dogovor. Koleginica Ljiljana Đurašković u ime kluba Demokratskog fronta, a neka se pripremi koleginica Jasavić, u ime Pozitivne Crne Gore.
  • Zahvaljujem. Gospodine ombudsmane, dame i gospodo, poštovani građani, Danas imamo na razmatranju Izvještaj o radu Ombudsmana za 2013. godinu. Žao mi je što i ove godine treba da razmatramo ovaj izvještaj u julu, umjesto u prvom kvartalu kako bi po pravilu trebalo. Ja ću se osvrnuti na pojedine akcente iz vašeg izvještaja. Zakonom o zabrani diskriminacije iz 2010. godine uveden je kao poseban oblik diskriminacije mobing. Da prevedem, mobing je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radnom mjestu kojim jedno lice ili više lica sistematski u dužem vremenskom periodu psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu sa osnovnim ciljem da ugrozi njen ugled, čast i dostojanstvo, sve dok je ne eliminiše sa radnog mjesta. Žrtve mobinga mogu biti kreativne i vrijedne osobe bez obzira na pol, socijalni status i stepen obrazovanja. Mobing je široko rasprostranjena pojava, kako u državnim tako i u privatnim ustanovama, a najugroženiji su radnici u trgovini i u turizmu. Potrebno ga je, kao problem, sagledati sa sociološkog, medicinskog, pravnog i psihijatrijskoforenzičkog aspekta. Potrebno je naučiti javnost kako prepoznati mobing, raditi na obuci i prevenciji i objasniti zaposlenim da je mobing kažnjiv zakonom, i to Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu i to kaznama od 500 do 10.000 eura. Tokom 2013. godine, iz vašeg izvještaja se vidi da je zabilježen porast broja pritužbi. Tome doprinosi visoka stopa nezaposlenosti i teška socio - ekonomska situacija u Crnoj Gori. Sada bih se, pošto je kratko vrijeme, osvrnula na još jedan dio vašeg izvještaja. Iz izvještaja se vidi da su građani u 2013. godini podnosili pritužbe na rad sudova. Pritužbe su se pretežno odnosile na odugovlačenje sudskog postupka. Kao što ste i sami rekli, građani su u ostvarivanju svojih prava svakodnenvo upućeni na organe javne uprave. Ovi organi često ne odlučuju o zahtjevu građana u propisanom roku ili neopravdano dugo vode postupak. U nekim slučajevima organi donose više puta ili sličnu odluku o određenom zahtjevu građanina, iako je neposredno viši organ ili sud u postupku po žalbi, odnosno po tužbi protiv tog akta, utvrdio određene nepravilnosti i naložio njihovo otklanjanje. Zato su građani prinuđeni da više puta osporavaju u upravnom postupku ili upravnom sporu konkretne upravne akte, da se izlažu materijalnim troškovima i dugo čekaju zakonitu odluku. Smatramo da Zakonom o opštem upravnom postupku treba ograničiti višestruko ponavljanje postupaka pred prvostepenim odnosno drugostepenim upravnim organom na način što bi se obavezao organ koji odlučuje o pravnom lijeku da meritorno riješi upravnu stvar, na primjer poslije dva vraćanja na ponovni postupak. Poštovani ombudsmane, građani Crne Gore još uvijek nijesu dovoljno upoznati sa funkcijom koju vi vršite i mnogi vam se ne obraćaju. Prvo, iz neznanja da imaju pravo da vam se obrade. Drugo, iz straha ako se sazna da su vam se obratili, da će imati zbog toga neke negativne konsekvence po sebe. Hvala lijepa, mi ćemo usvojiti ovaj vaš izvještaj.
  • Hvala vam, koleginice Đurašković. Koleginica Jasavić u ime kluba Pozitivne Crne Gore, a neka se pripremi koleginica Vuksanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovani ombudsmane, poštovana koleginice, poštovane koleginice i kolege, Htjela sam da kažem kratko da mi je jako žao ako danas nema prenosa za javnost. Ima, to je dobro. To je dobro jer ću iskoristiti priliku da kritikujem one koji nisu ispoštovali Ombudsmana jer je smisao rada Ombudsmana da kritikom i javnim angažmanom, u skladu sa zakonom, pospješi poštovanje ljudskih prava, a obaveza je svih državnih organa da ispoštuju ustavnu ingerenciju i zakonsku Ombudsmana i da svi pokažemo dužnu pažnju prema onome što on radi da bi se sa riječi prešlo na djela i pokazalo da zaista svi jesmo u poziciji da poštujemo osnovna ljudska prava i slobode. Da Ombudsman nije u dovoljnoj mjeri ispoštovan, najbolje se vidi iz činjenice da je u 2014. godini prenijeto 111 predmeta, 15,74% i da od ovih prenešenih predmeta u 31 predmetu postupak nije okončan u izvještajnoj godini isključivo zbog nedostajanja pisanih izjašnjenja od strane organa i drugih subjekata na koje su se pritužbe odnosile. Ovo je nešto što ne smijemo da dozvolimo, odnosno oni organi koji su to radili, poslije ću ih prozvati, ne smiju to da rade. Vidimo da je i u ovoj godini kao u prošloj najveći broj pritužbi primljeno vezano za rad Ministarstva finansija, za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i imamo takođe od sudova najprepoznatljivije Viši sud u Bijelom Polju i Viši sud Podgorici. Ono na što ću se ja fokusirati jesu urgencije koje ste vi dostavljali, na 25. stranici, gdje kažete da u ovoj izvještajnoj godini bilo je kašnjenja u dostavljanju izvještaja u pojedinim slučajevima, pa je zaštitnik bio prinuđen da u 125 predmeta uputi 228 urgencija. Ovo je nedopustivo. Nedopustivo je da vas ignorišu Ministarstvo finansija i prozivam ministra finansija. Zašto oni koji drža pare kriju kako se te pare troše? Ovo je direktno prozivka moja ka Ministarstvu u ime zaštite ljudskih prava i sloboda. Ministarstvo ekonomije drugo po redu. Zbog čega? Zbog čega imamo ovoliki broj urgencija? Ministarstvo vanjskih poslova 16 urgencija, Ministarstvo unutrašnjih poslova 11, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva 9, ovo ne smijemo da dozvoljavamo, jer ovo je nešto što pokazuje gdje smo sa stanovišta poštovanja ljudskih prava. Ja sam se fokusirala i na preporuke koje ste vi dali, jer je to suština, da date proporuku, da se ta preporuka ispuštuje i da se prati kako se to primjenjuje. Od 22 preporuke 14 je ispoštovano u izvještajnoj godini, u četiri slučaja nije istekao rok za realizaciju preporuke, a u četiri slučaja nijesu ispoštovane preporuke date Ministarstvu finansija, opet famoznom Ministarstvu finansija, što se radi s parama, ko to krije kako se pare troše, to su narodne pare, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu prosvjete. Želim da iskoristim vrijeme da podsjetim da u 2013.godini nijesu ispoštovane preporuke date u 2009. godini Glavnom administratoru Opštine Žabljak, Višem sudu u Podgorici, kao i preporuka data Opštini Rožaje. Želim ovom prilikom da prozovem Opštinu Žabljak, koja je na neadekvatan način reagovala po vašoj preporuci kada je građanki M.Ž. iz Žabljaka onemogućeno pravo na mirno uživanje svojine ispod stana koji se nalazi pored robne kuće. Vi znate o čemu se radi, to je flagrantno kršenje ljudskih prava i sloboda. Opština Rožaje potpuno se oglušila na uklanjanje bespravno podignutog objekta. Viši sud u Podgorici je još 2009.godine dobio od vas konačno mišljenje gdje ste tražili da se što prije završi slučaj utopljenja lica romske nacionalnosti, Ministarstvo finansija je takođe prekršilo vaše preporuke, odnosno nije ispoštovalo preporuke, Ministarstvo prosvjete takođe prednjači u ovome vezano za medi jaciju, licenciranje kvalifikovanih medijatora i da ne zaboravim Ministarstvo rada i socijalnog staranja koje se pravi gluvo i ne preuzima potrebne mjere za obezbjeđenje adekvatnih prostornih kapaciteta centara za socijalni rad u cilju nesmetanog vršenja poslova. Ovo je nedopustivo da se...