• Otvaram devetu-posebnu ṥednicu proljećnog zasijedanja u 2014. godini. Poštovani poslanici 25.saziva, poštovani predsjedniče 40. Vlade i ministri, potpredsjednici Crne Gore, idemo na junski Premijerski sat, redosljedom koji je uobičajan. Kolega Milutin Simović kao predsjednik Kluba poslanika DPS-a, ovaj put će se, u ime kolega SNP-a ,obratiti kolega Velizar Kaluđerović. Izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče Skupštine. U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista postavljam pitanje: “Gospodine predsjedniče Vlade, kako se ostvaruje ekonomska politika, posebno fiskalna, kao njen osnovni stub?” Obrazloženje: Cijenimo da je upravo sredina kalendarske godine dobro vrijeme da se prezentira analiza ostvarivanja ekonomske politike. Vlada Crne Gore je preduzela brojne mjere u pravcu ostvarenja ekonomske politike sa ciljevima inteziviranja oporavka privrednog sistema, podsticaja rasta i konkurentnosti privrede, kao i adekvatne fiskalne politike. Kakvi su makroekonomski i finansijski indikatori ostvarivanja ekonomske politike u prvoj polovini ove godine? Važan izazov sa kojim se susreće Crna Gora, kao i druge zemlje u okruženju i šire, jeste nezaposlenost. Koje aktivnosti je Vlada Crne Gore preduzela u ovoj oblasti u sklopu mjera ukupne ekonomske politike? Pored izazova sa kojima se suočavamo na državnom nivou, i brojne lokalne samouprave se suočavaju sa izazovima izgradnje i očuvanja finansijske stabilnosti. Sistem javnih finansija na lokalnom nivou u prethodnom periodu obilježio je pad tekućih prihoda, rast neizmirenih obaveza i nelikvidnosti, rast kreditnih zaduženja, visok nivo budžetskog deficita i nerealno planiranje njegovog finansiranja, kao i visok nivo zaposlenosti u organima lokalne uprave, javnim preduzećima i ustanovama čiji su osnivači opštine. U cilju prevazilaženja pomenutih problema započeto je konsolidovanje finansija u lokalnim samoupravama donošenjem planova konsolidacije lokalnih javnih finansija. Kojim instrumentima Vlada može podstaći dalju konsolidaciju finansija lokalnih samouprava? Hvala.
  • Hvala, kolega Simoviću. Predṥedniče Vlade, izovlite.
  • Poštovani predsjedniče Parlamenta, poštovano predsjedništvo, gospodine Simoviću, Osnovni zadatak ekonomske politike je stvaranje institucionalnih pretpostavki za dinamičan ekonomski razvoj koji će donijeti nova radna mjesta i viši nivo kvaliteta života. Zato ključni izazovi ekonomske politike su povećanje produktivnosti i konkurentnosti, kako na centralnom tako i na lokalnom nivou. U tom kontekstu najvažniji stubovi ekonomske politike su jačanje fiskalne i finansijske stabilnosti, unapređenje poslovnog ambijenta i ubrzanje strukturnih reformi. Reforme ove tri oblasti treba da prati efikasnija javna administracija i unapređenje fizičke infrastrukture. Ovim prioritetnim pitanjima Vlada je posvećena od početka svog mandata, posebno u dijelu fiskalne politike, jer su značajni napori uloženi na smanjenju sive ekonomije, povećanju budžetskih prihoda, smanjenju poreskih potraživanja, uređenju plata i zapošljavanju u javnom sektoru. Vjerujem da smo ostvarili vidljiv napredak. Progres su prepoznale i relevantne međunarodne organizacije, poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetskog ekonomskog foruma. Kreditna rejting agencija Standard & Poor's objavila je novi Izvještaj za Crnu Goru, kojim je potvrđena ranija ocjena kreditnog rejtinga 2V minus. U Izvještaju se navodi da je Crna Gora premašila očekivanja analitičara ove rejting agencije i to u dijelu ostvarenog ekonomskog rasta, kao i budžetskih preformansi tokom 2013. godine. Standard & Poor's je pohvalio napredak Crne Gore u procesu fiskalne konsolidacije, kao i u dijelu unapređenja poslovnog ambijenta i istakao da će dodatnom poboljšanju u ovom segmentu doprinijeti proces evropskih integracija i sprovođenja strukturnih reformi. I u 2014.godini, mjere fiskalne politike, usmjerene su na konsolidaciju javnih finansija što podrazumijeva održivost javnog duga i smanjenje budžetskog deficita. Prihodi Budžeta u periodu januar - maj 2014.godine, kontinuirano rastu. U tom periodu naplaćeno je 464,3 miliona eura što predstavlja rast od 11% u odnosu na isti period 2013.godine. Rashodi Budžeta u istom periodu izvršeni su u iznosu od 522,7 miliona eura i u odnosu na 2013.godinu povećani su za 5,7%. Deficit Budžeta na kraju maja 2014.godine iznosio je 58,4 miliona eura ili 1,7% GDP-a i manji je za 18,1 milion eura u odnosu na isti period 2013.godine. Mjerama koje je Vlada preduzela stvorene su dobre osnove za dinamičniji ekonomski razvoj, ostvareni rezultati upućuju da smo na dobrom putu. Nakon recesione 2012.godine, prethodnu godinu obilježio je solidan ekonomski rast. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a u 2013.godini, ostvaren je realni rast GDP-a od 3,5%. Ovaj rast nije dovoljan da bismo osjetno poboljšali životni standard, ali jeste veći u odnosu na prosjek država regiona i Evrope. Trend oporavka crnogorske ekonomije se nastavlja, tako da na osnovu dostupnih indikatora za prvi kvartal 2014.godine, procijenjeni rast ekonomije je oko 2,3%, gledano godina na godinu. Ovaj rast podstaknut je rastom u sektorima vađenja ruda i kamena, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, maloprodaji i poslovanju nekretninama, uz dobru naplatu poreza na robe. Dok je negativan uticaj imao sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, zbog vrlo visoke osnove u prethodnoj godini. Do kraja 2014.godine projektovana je stopa rasta na istom nivou kao prethodne 3,5%. Na bazi makro-ekonomskih projekcija za period 2015 - 2017.godine, predviđa se ubrzanje realnog rasta GDP-a od 3,5% u 2014 i 2015, 3,8% u 2016.godini i 4,0 u 2017.godini. Naime, u posmatranom periodu brži rast crnogorske ekonomije biće uslovljen snažnim rastom investicionih aktivnosti, uz angažovanje domaćih potencijala, prvenstveno u sektorima građevinarstva i vezanim sektorima, trgovine, transporta, vađenja ruda i kamena. Istovremeno, predviđa se snažan doprinos sektora turizma i komplementarnih sektora uz oslanjanje na domaću proizvodnju hrane. Prosječna stopa rasta GDP-a za period 2014 - 2017.godina biće 3,17%. Međunarodne finansijske institucije korigovale su najviše procjene ekonomskog rasta Crne Gore, nedavno je MMF poboljšao prognozu rasta crnogorske ekonomije, sa 2,4 na 2,8%, za ovu godinu. Dok je početkom maja Evropska komisija, pohvalivši konsolidaciju javnih finansija u prošloj godini, povisila procjenu rasta Crne Gore za 2014.godinu, sa 2,7 na 2,9% i za 2015.godinu sa 3 na 3,6%. Svjetska banka je u redovnom ekonomskom izvještaju za Jugositočnu Evropu projektovala rast u Crnoj Gori od 3,2% u 2014.godini 3,5% u 2015.godini. Potencijalni ekonomski rast crnogorske ekonomije iznad 5% GDP-a godišnje. Naši napori u narednom periodu biće usmjereni za ostvarenje ove stope rasta. Tako ćemo se brže pridružiti razvijenim državama Evrope, ali što je važnije brže rješavati ekonomske i socijalne probleme građana. Zato je stvaranje preduslova za dinamičniji rast naš osnovni zadatak. Zato moramo nastaviti sa intenzivnijim strukturnim reformama, posebno u oblastima tržišta rada i socijalne politike, obrazovanja, zdravstva i javne uprave. Kako ste u obrazloženju svog pitanja pomenuli, posebno mjesto i važnost na ovom planu imaju reforme u finansiranju lokalne samouprave. Bez zdravih i snažnih lokalnih samouprava, ne može biti snažan ukupan ekonomski sistem Crne Gore. Zato je neophodno definisati održiva rješenja, za fiskalno ozdravljenje i snaženje lokalnih samouprava, ubrzati izgradnju neophodne fizičke, turističke i komunalne infrastrukture, usvojiti urbanističke planove, kako bi se valorizovali resursi, i, što je posebno važno, unaprijediti poslovni ambijent na lokalnom nivou. Vlada će biti partner i podrška lokalnim samoupravama u kreiranju i u implementaciji konkuretnih rješenja. Međutim, lokalne samouprave moraju preuzeti odgovornost i ponijeti svoj dio tereta. Lokalna administracija ne smije biti prepreka i barijera razvoju biznisa i realizaciji investicionih projekata. I državna i lokalna administracija moraju efikasno sarađivati i biti partneri i podrška biznisu. To je jedini način da unaprijedimo ukupnu konkurentnost ekonomskog sistema Crne Gore. Zahvaljujem na pažnji.
  • Hvala Vam. Komentar ima kolega Simović.
  • Hvala, predsjedniče Vlade, na datom odgovoru. Mislim da je ovo dobra prilika da konstatujemo i da pozovemo sve segmente crnogorskog društva da u narednom periodu moramo intenzivirati i jačati ukupni ekonomski dijalog. Očigledno je da taj ekonomski dijalog veoma intezivno i sa dobrim rezultatima teče sa Evropskom unijom, što je inače obaveza zemlje kandidata, za izradu ekonomskog programa, koja komunicira sa Evropskom unijom. Takođe, ohrabruje dijalog sa međunarodnim finansijskim organizacijama, kakva je Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, o čemu ste govorili. Posebno ohrabruju njihove najave i oni povećavaju makro-ekonomske indikatore koji se daju u Crnoj Gori. Dakle, povećava se prognoza za rast GDP-a, za smanjenje budžetskog deficita i sve ono što su važni makro-ekonomski indikatori. Ja mislim da je ovo dobra prilika da pozovemo da pojačamo unutrašnji dijalog o ekonomskim pitanjima u svim segmentima crnogorskog društva. Da taj dijalog povećamo, pojačamo sa poslovnom zajednicom, da u tom dijalogu učestvuje akademska zajednica, da učestvuju mediji, da učestvuju analitičari. Da je sve više ekonomskih analitičara na javnoj sceni, a sve manje nekih političkih analitičara, uvažavajući svakako i taj dio analiza. Ja mislim da je ovo dobra prilika da i mi u crnogorskom parlamentu demonstriramo upravo takav jedan pristup gdje ćemo da česte teme koje su, moramo priznati iz naslova politikantstva, političke priče pretočimo u ekonomsku priču, jer to život znači za sve građane Crne Gore. Toliko što se tiče mog komentara. Hvala.
  • Hvala Vam. Predsjedniče Vlade, izvolite.
  • Gospodine Simoviću, mislim da je to rekao bih prioritet Vladine, pa usuđujem se reći i ukupne državne politike Crne Gore u narednom periodu. Ja mislim da smo mi poslali više nego dovoljno signala koji predstavljaju potvrdu odgovornog partnerstva relevantnim činiocima međunarodne politike. Crna Gora je potvrdila svoju solidnost načinom na koji je obnovila svoju nezavisnost. Crna Gora je potvrdila, takođe ozbiljnost i posvećenost reformama, rekao bih, brzom savladavanju početnih dionica na vrlo zahtjevnom putu u evro-atlantske integracije. Ja mislim da mi danas nemamo važnijeg zadatka od molibilizacije svih domaćih potencijala da na održiv način stavimo u funkciju prepoznate resurse našeg ekonomskog rasta i razvoja što je od presudnog značaja za unapređenje kvaliteta života. Dakle, kvalitet života na način na koji ja insistiram na njemu je zaista da kažem jedna kompleksna sintagma i ona svakako podrazumijeva i unapređenje vladavine prava i unapređenje demokratije i mnogo što šta. Ali, bih rekao da je temeljni dio tog pitanja, da kažem stvaranje pretpostavki za kvalitetno zasnivanje egzistencije ljudi, ne samo zbog istorijskog nasleđa koje Crna Gora ima, nego zbog očigledno pošasti koje je evropskoj ekonomiji donijela globalna ekonomska kriza. Mi danas imamo probleme u nekada najrazvijenijim evropskim državama sa stopama nezaposlenosti mladih od blizu ili preko 50%. Dakle, suočavamo se svi manje više sa istim problemima, pri čemu naravno imamo na umu to da ti problemi koje je kriza donijela nejednako teško padaju na različite socijalne ambijente. Da mnogo teže padaju na socijalne ambijente poput crnogorskog, tranzicione, balkanske, zaostale. Ali, to samo kod nas pojačava obavezu da brže od drugih napravimo konsolidaciju i dobru mobilizaciju domaćih potencijala, da na pametan i održiv način iskoristimo svoje resurse. To je ključno pitanje na osnovu koga će se mjeriti uspjeh državne politike Crne Gore u narednom srednjoročju. Kao što možemo kazati da smo u prethodnom periodu uspješno sačuvali mir i obnovili nezavisnost, tako vjerujem da je to sada zatvoreno, trajno zatvoreno poglavlje. Uspjeh državne politike u narednom periodu će se mjeriti našim umjećem da prepoznate i neiskorišćene resurse stavimo u funkciju u cilju unapređenja kvaliteta života naših ljudi. Dakle, mislim da tu zaista imamo svi jako puno posla i da je riječ saradnja na kojoj ste insistirali u vašem dopunskom pitanju, rekao bih, riječ od presudnog značaja za dostizanje mogućih rezultata na ovom planu. Hvala.
  • Hvala Vam. Najavio sam kolegu Velizara Kaluđerovića u ima Kluba poslanika SNP-a, a poslije će ići kolega Banović u ime SDP-a. Izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodo iz Vlade, Za ovaj Premijerski sat, u ime Kluba poslanika SNP-a, predsjedniku Vlade postavio sam sljedeće pitanje: “Što ste kao predsjednik Vlade konkretno preduzeli da se onemoguće ili makar ublaže dramatično teške posljedice po ekonomiju i javne finansije Crne Gore zbog štetnih privatizacija privrednih kolektiva i prodaje nepokretnosti u vlasništvu Crne Gore na štetu javnog interesa? Kao konkretne primjere navodim Kombinat aluminijuma, Duvanski kombinat Podgorica, prodaju Kampa na Zlatici i prodaju zemljišta na lokaciji u MomišićimaPodgorica ispod objekta takozvana "Limenka".Zbog čega se i dalje izbjegava primjena odredbi člana 419 i 420 Zakona o svojinsko pravnim odnosima kojima je propisano da zemljište za koje u postupku privatizacije nije plaćena tržišna cijena ostaje u državnoj svojini, a u pitanju su milioni kvadrata takvog zemljišta?Da li ste povodom navedenih i brojnih drugih primjera koji su ekonomiji i Budžetu Crne Gore nanijeli direktnu štetu koja se mjeri destinama i stotinama miliona evra pokretali postupke krivične, prekršajne ili radnopravne odgovornosti protiv lica koja su prema funkciji, odnosno poslovima koje obavljaju, neposredno odgovorna za loš kvalitet ugovonih aranžmana o kojima je riječ; ako jeste, molim da konkretno navedete ime i funkcije svakog pojedinca protiv kojeg ste pokrenuli postupak odgovornisti, kao i kada je vrsta utvrđivanja odgovornosti pokrenuta i da li je postupak okončan?Ukoliko postupke odgovornosti nijeste pokrenuli, kojom to ozbiljnom argumentacijom možete odbraniti sopstvenu odgovornost za sva dešavanja u navedenim i drugim postupcima privatizacije i prodaje državne imovine, kada Crna Gora već godinam od njih ima dramatično štetne posljedice?Najkonkretnije, što Vam ostaje za odbranu od direktnih optužbi da se prethodno navedeno godinama dešava kao posljedica korupcije na najvišem nivou?” U okviru obrazloženja ovog pitanja, koje sam Vam postavio, samo da podsjetim uvaženu javnost da Vlada kojoj ste Vi predsjednik , po Ustavu Crne Gore, je državni organ sa najvišim ustavnim ovlašćenjima, dakle ona vodi spoljnu i unutrašnju politiku. Ustavno pravni ambijent u Crnoj Gori je da je Vlada i svojevrsni domaćin, ona gazduje imovinom Crne Gore, tu je detaljan Zakon o državnoj imovini. Vi ste, gospodine Đukanoviću, četvrt vijeka, sa malim prekidima, predsjednik Vlade, a najveći dio tog vremena ste i predsjednik partije koja dominatno vrši vlast svih ovih 25 godina. Logika nameće zaključak. Dakle, najmanje za sve štetne privatizacije i štetne aranžmane po imovinu, ekonomiju Crne Gore, postoji objektivna odgovornost vaša, kao premijera i vaše Vlade, a istovremeno i subjektivna odgovornost u svakom konkretnom slučaju gdje postoje štetni ugovorni aranžmani, ako nijeste persanilizovali odgovornost pojedinaca u čijoj je nadležnosti bilo da vodi računa o tim štetnim ugovornim aranžmanima. Takvih štetnih privatizacija nažalost i na nesreću svih nas i građana Crne Gore, posebno, ima na pretek. Konkretno sam pomenuo u ovom pitanju četiri konkretna primjera, a mogao bih da krenem od Herceg Novog, privatizacije hotela “Boke” i njihove kupovine od strane “Vektre”, zna se kakva je njihova sudbina, hotela “Fjord” u Kotoru, hotela Ulcinjske rivijere, da idemo dalje prema Podgorici i privatizacija i sudbina Mljekare u Podgorici, i Elestika, i “Radoja Dakića”, i preduzeća “Gorica”, u Nikšiću Željezara “Boris Kidrič”, Metalac i dramatične pozicije zaposlenih u tom kolektivnu da ne idem prema kolektivima, prema Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama itd. Dakle, kada je u pitanju Kombinat aluminijuma mnogo puta smo pričali, veoma je siptomatično, četiri puta ovaj Parlament donosio zaključke u vezi sa tom problematikom, tražio od Vlade da učini konkretne korake. Odgovor Vlade je bio zahtjev da se uvede stečaj kao ključni argument da Državna revizorska institucija tamo ne uđe i ne izvrši reviziju dugovanja Kombinata aluminijuma, a u pitanju su stotine miliona evra. Dakle, Državna revizorska institucija kada je kotrolisala Državne garancije direktno je sopštilo u svom izvještaju da je Vlada državne garancije za Kombinat od 132 miliona evra, a svjedoci smo da na žalost ili je najveći dio njih već pao na teret budžeta odnosno svih poreskih obaveznika ili će se to uskoro desiti, da ih je izdala u proceduri koja je ne samo nesaglasna sa zakonom, nego i sa propisima koje je donijela Vlada Crne Gore. Zna se da se subvencije za struju 60 miliona, samo po ugovoru o poravnjanju, da su desetine miliona državne pomoći pošle prema Kombinatu aluminijuma. Da ne govorimo o Duvanskom kombinatu Podgorica, koji je 2010.godine, opet, gle čuda, po zahtjevu Vlade Crne Gore pošao u stečaj u trenutku kada je Vlada odnosno Budžet Crne Gore od Duvanksog kombinata potraživao 30 miliona evra. Pazite, usvojen je plan reorganizacije Duvanksog kombinata Podgorica, ali je samo mjesec dana nakon toga stečajni upravnik dao javni tender za prodaju kompletne imovine Duvanskog kombinata Podgorica. Reorganizacija da se sve obaveze vrate do 2014.godine, a odmah nakon toga, uz saglasnost Vlade, prodaja kompletne imovine Duvanskog kombinata Podgorica. A kakav je taj ugovorni aranžman, nemam dovoljno vremena samo u jednoj rečenici,dvije predsjedniče, molim Vas, jer je to za Riplija, ubijeđen sam da vlasnik “Zetagradnje” da mu je Vlada rekla napišite Vi ugovor kako će te kupiti Duvanski kombinat da ne bi imao obraza da tako nepovoljno po državu napravi ugovorni aranžman. Znate li, predsjedniče Vlade, da je ugovoreno da polovina od cijene od 13,2 miliona evra koliko je prodata kompletna imovina Duvanskog kombinata je rečeno- nemojte nam plaćati pola cijene, nego ćete tih pola cijene platiti kada Vam mi oslobodimo lokaciju, a dok Vam ne oslobodimo lokaciju svakog mjeseca ćemo Vam plaćati 100.000 evra, ili da budem precizniji 98.000 evra. Nije samo to u pitanju, nego je rečeno sve kredite, gospodine iz “Zetagradnje”, koje budeš podigao kod banaka da nas kupiš nećeš ti plaćati kamaru, nego će Duvanski kombinat da plati tu kamatu. I, već je njegova cijena kupoprodajna umanjena za više od 4 miliona evra. U međuvremenu je Vlada takođe uzela opremu Duvanskog kombinata i zajedno sa Glavnim gradom navodno formirala novi Duvanski kombinat, a od svega toga nema ništa. Šta da kažem gdje su hiljade kooperanata proizvođača Duvanskog kombinata? Gdje je mogućnost proizvodnje, 200 tona godišnje ovaj duvana odnosno preko 100 miliona paklica cigareta na godišnjem nivou, a od toga akciznih prihoda Budžeta Crne Gore od 25 do 30 miliona? Od svega toga ništa.
  • Hvala. Predsjedniče Vlade, izvolite.
  • Gospodine Kaluđeroviću, Proces privatizacije predstavlja najsloženiji i društveno najosetljivi dio tranzicije kroz koje su prošle sve zemlje Jugoistočne Evrope pa i Crna Gora. Taj proces je započeo devedesetih godina i još uvijek traje. Cilj privatizacije u Crnoj Gori je bio da se promijenom upravljačke i vlasničke strukture preduzeća, uz nove investicije, obezbijedi veći nivo efikasnosti poslovanja i konkuretnosti na otvorenom tržištu. U javnosi se često mogu čuti neutemeljene, najčešće političke konstatacjije o nezakonitosti, nepravednosti, nedovoljnoj javnoj kontroli pocesa što potvrđuje i Vaše pitanje. Zato želim da podsjetim da je postupak privatizacije u Crnoj Gori obavljen po zakonima koje smo usvajali u ovom Parlamentu, koji su slijedili najpozitivnije iskustvo zemalja centralne i istočne Evrope regiona, i da je svaki pojedinačni privatizacioni posao nezavisno od metoda privatizacije obavljen uz obavezno javno oglašavanje. Dakle, svim domaćim i stranim pravnim i fizičkim licima koja su zadovoljavala propisane uslove bio je slobodan i ravnopravan pristup procesu. U većim i značajnim privrednim društvima prodaja državne imovine objavljivana u međunarodnim sredstvima informisanja i putem interneta, a prethodna obavještenja su upućivana svim potencijalnim investitorima, ekonomskim odeljenjima diplomatsko konzularnih prestavništava u Crnoj Gori i drugim relevatnim korisnicima. U cilju kvalitetne pripreme i sprovođenja tendera angažovani su najčešće međunarodni pravni finansijski savjetnici. Nakon obavljanja privatizacije i javnosti su saopštavani svi osnovni elementi ugovora, a u skladu sa obavezama i Zakona o slobodnom pristupu informacijama omogućen je uvid u sva dokumenta koja su se odnosila na privatizaciju. I ako se podrazumijeva treba kazati da učesnici na tenderima uvijek nijesu bila najveće svetske kompanije koje je Vlada i domaća javnost priželjkivala, nego one koje su prepoznale interes ulaganja u ograničeno crnogorsko tržište, situirano u regionu Balkana, sa njegovim dodatnim hendikepima. Nemam nikakvih saznanja o korupciji u procesu privatizacije. Da imam već bih obavijestio državne organe, što se očekuje od svakog savjesnog građanina, i od premijera i od vas. Dakle, ukoliko vi imate saznanje da bilo koja karika državne infrastrukture koja je realizovala politiku privatizacije, nije radila shodno propisima ove države, preduzmite početni odgovoran korak, a ja potvrđujem da će svaki takav postupak otvoren pred nadležnim organima imati punu podršku Vlade u cilju njihovog pravednog i ažurnog okončanja. Tačno je da neki od privaticionih aranžmana nijesu rezultirali očekivanim efektima, većom konkurentnošću i profitabilnim poslovanjem privatizovanog preduzeća, kako u Crnoj Gori tako u svakoj drugoj zemlji u tranziciji. Međutim, istine radi, treba reći da i takvim privatizacijama nijesu stvoreni problemi u poslovanju tih preduzeća. Vjerodostojno je ustvrditi da raniji akumulirani problemi iz vremena društvenog statusa tih preduzeća kroz privatizacione aranžmane nijesu riješeni. Recimo, u KAP-u ili "Željezari". Uzroci tome su vrlo različiti. Od ogromnog tereta naslijeđenih gubitaka, tehnološke zaostalosti, izgubljenog povjerenja na tržištu, otpora sindikata i sporosti države da omogući efikasan proces restrukturiranja privatizovanih kompanija i optimizacije zaposlenosti, a u posljednjih sedam godina i preteških posljedica globalne ekonomske krize i gubitka poslovne sposobnosti partnera koji su učestvovali u nekim privatizacijama. Zato sa istim uvjerenjem sa kojim sam odbio da paušalno govorim o korupciji u privatizaciji jednako osporavam ocjenu da je sam proces privatizacije uzrok naših socijalnih i ekonomskih problema u društvu. O tome ubjedljivije od mojih ocjena svjedoči stanje u jednom broju preduzeća koje iz raznih razloga nijesmo uspjeli privatizovati, poput "Oboda", "Radoja Dakića", "Gornjeg Ibra". Ubijeđen sam danas još više da nije ralizovana politika privatizacije sa svim njenim nesavršenostima. Većina crnogorskih preduzeća ne bi izdržala tržišna i društvena iskušenja kroz koja smo prošli, niti bi imali ovaj obim investicija u Crnoj Gori. Podsjećam da je upravo ovdje u Skupštini formirana i skupštinska komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, kao jedan od mehanizama za bolju kontrolu o procesu. Kvalitet privatizacije i poštovanje privatizacionih ugovora u više navrata posljednjih par godina bio je projektni zadatak nezavisnih ekspertiza koje su javnosti činile dostupnim svoje rezultate. I ti rezultati nijesu saglasni sa tvrdnjama iz vašeg pitanja. Govorim ovo, duboko svjesno da je politički mnogo profitabilnije služili se socijalnom demagogijom, poigrati se sa emocijama ljudi koji još uvijek nose u najljepšem sjećanju privid socijalne sigurnosti kojim je stvarao socijalistički model društvene svojine, poslovanja na zatvorenom tržištu. U osnovi model života oslonjenog na neracionalnu potrošnju inostranih kredita, koja je pokrivala nezarađeni životni standard. Međutim, zbog toga smo i došli u stanje nerješive ekonomske i političke krize u nekadašnjoj jugoslovenskoj zajednici. Zato povlađivanje većinskoj javnosti koja je svuda, pa i u Crnoj Gori protiv ovog procesa, jer on u sebi zakonomjerno nosi elemente društvene nepravde i rizike pogrešnih izbora, ali je svuda obavljen kao nužan, bez alternative,smatram nekompetentnošću ili političkom destrukcijom. Ono što je zadatak Vlade i ona već odgovorno taj posao radi je da pažljivo uz učešće javnosti analizira svaki od privatizacionih aranžmana i kritički provjeri odgovornost partnera prema ugovorenim obavezama. I da u svim slučajevima u kojima se pokaže da partneri nijesu ispunili važne ugovorne klauzulne, bez oklijevanja takve ugovore raskine, što Vlada već i čini. Na kraju, danom stupanja na snagu Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajno korišćenja i raspolaganja na zemljištu društvenodržavnoj svojini, postalo je pravo svojine tadašnjeg imaoca, dok je država ostala vlasnik na zemljištu koje nije moglo biti predmet privatizacije, jer je ili prirodno bogatstvo ili dobro u opštoj upotrebi. Predviđeno je i da zemljišta ostaju u državnoj svojini u slučaju ako u postupku privatizacije ili stečaja za zemljište nije plaćena tržišna naknada, član 419. Postupak pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine u nadležnosti Uprave za nekretnine, predviđeno je članom 420, Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, koja postupa po pravilima Zakona o opštem upravnom postupku. Imovinska prava i interesa Crne Gore i u ovim postupcima zastupa i štiti zaštitnike imovinsko-pravnih interesa, koji ulaže pravna sredstva i podnosi žalbe protiv prvostepenih rješenja, odnosno tužbe protiv konačnih drugostepenih odluka, pokrećući sporove pred Upravnim sudom. Vi ste, gospodine Kaluđeroviću, pokrenuli jedan broj konkretnih pitanja. Ja sam se opredijelio da odgovorim na ono što su noseće političke konstatacije u vašem pitanju uz, naravno, obećanje da su pripremljeni dosijei pisanih odgovora na pitanja koja ste konkretizovali i da ćete ih u okviru ukupnih odgovora ovim povodom dobiti naknadno.
  • Hvala, predsjedniče Vlade. Izvolite.
  • Hvala. Javnost je nažalost čula ono što sam ja pretpostavljao kada sam u ime Kluba poslanika SNP-a postavio pitanje. Nema postupka ni jednog jedinog pokretanja personalne krivične, prekršajne, radno pravne političke odgovornosti ni povodom jednog postupka privatizacije privrede u Crnoj Gori ili raspolaganja državnom imovinom u Crnoj Gori. Nije mi bilo dovoljno vremena. Pomenuću još dva konkretna, čini mi se karakteristična slučaja, koja sam vam naveo u pisanom dijelu pitanja. Dakle, kupovina Kampa na Zlatici. Dakle, kupljen je 2011.godine uz saglasnost Vlade Crne Gore, kojoj ste vi bili na čelu za 8,4 miliona evra. Samo neku godinu ranije, Kamp na Zlatici zajedno sa kompletnom imovinom UTIP-a Crna Gora svojevremenog preduzeća, koje je privatizovalo i kupilla firma "Normal kompani", prodat je i Kamp na Zlatici i Hotel "Crna Gora" i Hotel "Ljubović" i drugi objekti ukupno za četiri i po miliona. Nekoliko godina kasnije Vlada ga kupuje, samo Kamp na Zlatici za 8,4 miliona. Sa specifičnim ugovornim klauzulama puno ima razloga za to, dakle ministar Konjević, nadam se da je održao riječ i da je pokrenuo određene postupke za utvrđivanje detalja u vezi sa tom transakcijom, jer su se tu i Vlada i Glavni grad dogovorili, očigledno. Slobodan sam pred licem javnosti da kažem da naduvaju kupoprodajnu cijenu, ne bi li preduzeću "Normal kompani" omogućili da tri i po miliona duga po osnovu komunalija za građenje Hotela "Crna Gora" i drugih objekata na taj način pokriju, jer je nemoguće, neshvatljivo, da se za osam i po miliona kupuje samo dio UTIP-a Crna Gora koji je nekoliko godina ranije zajedno i sa hotelima ovim velikim "Ljubović", Crna Gora prodala za četiri i po miliona. I još nešto. U okviru Kampa Zlatica je 30.000m2 zemljišta, zna se, pored magistralnog puta na Zlatici. To zemljište po ovom zakonu koji sam pomenuo, predsjedniče Vlade, članom 419 i 420. pripada državi. Ispada država je kupila sopstvenu imovinu, i to za koje pare. A, šta da govorimo o kupovinu "Limenke", gospodine Đukanoviću. Dakle, "Limenku" je kupio, odnosno lokaciju ispod "Limenke" vaš rođeni brat ili firma u kojoj ima većinsko vlasništvo. Neko iz vaše vlasti, iz vaše Vlade je napravio takav ugovorni aranžman, kojim je, ako se ne varam, 2008.godine to prodao za tri miliona. Vaš brato to kupio, pa pošto mu nije oslobođena lokacijom presavio tabak i dobio državu za devet miliona evra. Vi u tome ne vidite ništa loše. Tih devet miliona, ako pravosnažno ostane ta presuda, će platiti niko drugi nego svi građani Crne Gore. Građeni Crne Gore će loše poslove Vlade na čijem čelu je premijer Milo Đukanović, platiti, jer je iz svega toga dobro prošao rođeni brat Mila Đukanovića. Neka mi se ne zamjeri. Aco Đukanović radi svoj dio posla i on dolazi do sredstava na način kako mu može biti. Ja govorim o njegovom bratu, kao premijeru Vlade Crne Gore. Iz ovoga je, gospodine Đukanoviću, jasno da ova vlast ne poznaje sistem odgovornosti, a kad nema sistem odgovornosti onda smo sasvim blizu anarhiji. Vama je očigledno dovoljno da kažete, na izborima zadnjim, kao što je to na primjer bilo u Podgorici - porasli smo na 49.000 glasova, i to bez SDP-a osvojili smo dvije tri hiljade glasova više. Naš narod voli. Mi servisiramo penzije redovno i ako je prosječna penzija 272. evra, a više od 50% penzionera prima penziju manju.
  • Ne možemo sve riješiti na Premijerskom satu.
  • Mogu li nekoliko sekundi vama, predsjedniše Parlamenta?
  • Poseban motiv priznanje, činjenica da je današnji jedan list za kojeg svake godine iz Budžeta Crne Gore, uz saglasnost većine iz ovog Parlamenta, idu milioni evra za nekoliko godina milioni evra je četiri svoje strane danas posvetio jednom brutalnom napadu na vas, predsjedniče Parlamenta, i na kompletnu opoziciju u Crnoj Gori, nazivajući je antidržavnom, fašisoidnom itd, zbog samo razmišljanja SDP-a da može početi da razmišlja da, eventualno, u Podgorici može da bude postizborna saradnja sa nekim drugim, a da to nije DPS. Na vama je ogromna odgovornost, vaša i platforma Pozitivne Crne Gore napisana je od života od građana Podgorice i laka vam je odluka. Hvala vam.
  • Kolega Kaluđeroviću, taj list piše o meni neistine 25 godina. Kao što vidite, ja sam u sve boljoj političkoj kondiciji i ne vidim nikakav problem,prvo dvije crtice, sada četiri strane, ali sve ima svoju cijenu. Prije je trebalo crtica da se napadnem, sada treba četiri strane, uskoro će trebati čitav list, a opet to neće riješiti problem u Crnoj Gori. Problemi u Crnoj Gori nijesu u broju strana nego u ovim ugovorima koje ste vi spomenuli. Izvolite, predśedniče Vlade.
  • Gospodin Kaluđerović je u dopunskom pitanju proširio lepezu svojih interesovanja, pa ću pokušati da veoma kratko odgovorim samo na ono što je najbitnije i što je moguće smjestiti u tri minuta. Dakle, komentarisali ste moje izjave rezultata lokalnih izbora u Podgorici. Tačno ste ih interpretirali, i ne bih imao šta tu dodati. Zadovoljan sam tim rezultatima i duboko uvjeren, kao i u svakom od ranijih komentara, ranijih izbornih procesa, da o nama na izborima ne odlučuju ludi ljudi nego normalni i da oni, takođe, znaju za ova ograničenja o kojima vi govorite, ali da, kada izlaze na birališta, odlučuju između onog što vide na ponudi i da sigurno sa svim nesavršenostima ponude DPS-a, sa svim slabostima koje se kod nas vide, imaju neki razlog zbog čega se opredjeljuju da nam poslije 24 godine neprekidne vlasti, poslije sedam godina krize u Podgorici, daju 47% podrške. Što se tiče vaše druge konstatacije vezane za Pobjedu, samo želim da ponovim nešto što sam više puta ovdje kazao, a što bi vi morali znati, jer je Zakon o budžetu zakon koji se usvaja u ovom parlamentu. Nema tamo ovih miliona o kojima vi govorite za Pobjedu, nema odavno. Nekada je Pobjeda bila državno glasilo i onda je logično država preko budžeta opredjeljivala sredstva za svoje državno glasilo. Danas nije takav slučaj, i to jako dobro ovaj parlament zna. Treće, ovo o čemu ste govorili, u redu, razumijem, kažem to je u ovoj našoj političkoj praksi čak jedan od blažih udara na premijera, time što se kroz priču o navodno štetnim privatizacijama to garnira slučajem u kojem učestvuje premijerov brat, pa bi to trebalo da bude krunski dokaz premijerove korumpiranosti. Popraviću vas činjenično. Znači, nijeste u pravu kada ste kazali da sam ja bio predsjednik Vlade, niti kada je rješavano pitanje Kampa na Zlatici, koliko mene sjećanje drži, ni kada je realizovan aranžman vezan za "Limenku". Mislim da nijesam bio predsjednik Vlade, ali kao da jesam, govorimo tako. Reći ću vam nešto što mislim da ubjedljivije od bilo čega može odagnati sumnju koju ste pokušali kroz pominjanje ovih srodničkih odnosa da pojačate. Moj stav je, gospodine Kaluđeroviću, da država mora biti odgovoran subjekt u svakom ugovornom aranžmanu, privatizacionom i svakom drugom. Ako smo se kao država obavezali da prema našem partneru, kako se god on zvao ili prezivao, uzmemo novac od njega i oslobodimo mu određenu lokaciju, dakle predamo mu je u ugovorom predviđenom roku, logično je da, ako to ne uradimo, platimo penale, kao što bismo naplatili penale od drugog partnera ukoliko bi se on tako ponašao. Tu ne može biti razlike između Aca Đukanovića, Velizara Kaluđerovića ili bilo koje druge osobe. Dakle, to ne možemo stavljati u taj kontekst. Da li želite da to stavimo u kontekst zašto nijesmo oslobodili te lokacije i u slučaju Zetagradnje i u slučaju ne znam ko se pojavljuje kao partner, slažem se sa tim i to imamo vrlo pomno na Vladi, sa ambicijom da to iskorijenimo i utvrdimo precizne odgovornosti. Podsjetiću vas, prošle godine više puta je o tome govorio ministar finansija, naš deficit budžeta je narastao po dva osnova. Jedan je bio pad garancija za Kombinat aluminijuma, a drugi je bio plaćanje određenih sudskih i drugih presuda na štetu države Crne Gore koje je neko ili svojom nekompetentnošću ili svojom neažurnošću u postupanju proizveo. Dakle, mi nemamo više mogućnosti da taj trošak podnosimo bez posljedica. Moramo veoma jasno utvrditi zašto nijesu ispunjeni uslovi da se preda lokacija Zeta gradnji, zašto nijesu ispunjeni uslovi, ko to nije ispunio uslove da se preda lokacija tzv. "Limenka", jer država Crna Gora ne može prihvatiti da socijalizuje posljedice štetnog postupanja određenih ljudi koji su imali obavezu da se ponašaju odgovorno u skladu sa državnim aranžmanima, u ovom slučaju sa ugovornim aranžmanima. Tu smo potpuno saglasni. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Idemo dalje. Kolega Banović je najavljen.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade, članovi Vlade, poštovane kolege poslanici, moje pitanje ponovo glasi, kažem ponovo jer će mnogi od vas reći što je ovaj navalio već treći, četvrti put postavlja pitanje o kvalitetu goriva i o kontroli kvaliteta goriva. Pokušaću u ovom četvrtom pokušaju baš da precizno objasnim što sam to tako navalio, a i tako sam postavio pitanje premijeru za razliku od ministara ranije, pa sam možda krivio sebe, možda su pitanja bila uopštena, pa su ministri tako dali odgovor i sada sam htio premijeru da budem što konkretniji. Dozvolite, predsjedniče, ako budem kraći u ovom prvom dijelu da nadoknadim to nakon odgovora, upravo zavisiće od odgovora premijera diskusija po ovom pitanju. Pitanje glasi: "Na koji način državni organi tj. Vlada kontroliše kvalitet nafte i naftih derivata, koji se uvozi u Crnu Goru i prodaje na pumpama? Da li su zakonskim i podzakonskim aktima uspostavljeni odgovarajući standardi kvaliteta uvezenog goriva? Da li se i koliko često kontroliše da li gorivo koje se uvozi, a posebno ono koje se prodaje na pumpama, odgovora tim standardima? Koliko je kontrola bilo tokom 2013. i 2014. godine? Kakvi su nalazi kontrole? Da li je broj slučajeva kršenja propisa manji ili veći nego prethodnih godina? Kako se ocjenjujete stanje i kretanje trendova u ovoj oblasti? Koje mjere Vlada preduzima i namjerava preuzeti da bi se stanje unaprijedilo i smanjile negativne posljedice po građane, životnu sredinu i drugo? Da li je Vlada pravila i razmatrala analizu, informaciju iz ove oblasti? Da li su i koje mjere preduzete prema prekršiocima propisa? Da li smatrate da su mjere kaznene politike dovoljno oštre da bi se njima uticalo na smanjenje kršenja propisa? Da li smatrate da je ponašanje i pristup državnih organa, ministarstava i ministara problematici u ovoj oblasti odgovarajući? Da li je pokretana odgovornost do sada i da li je namjeravate pokrenuti ukoliko stanje nije zadovoljavajuće? " Obrazloženje: Pitanje energenata, njihovog kvaliteta i cijene dotiče gotovo svakodnevno ogromni broj građana i privrednih subjekata u Crnoj Gori i utiče na mnogo toga, od porodičnih budžeta, preko troškova proizvodnje tj. kretanja cijena roba i usluga, do stanja životne sredine i zagađenosti vazduha. Smatram da državni organi ne pridaju dovoljno pažnje niti preduzimaju aktivnosti srazmjerne značaju ovog pitanja. Zato ovo pitanje pokrećem ponovo, kao što sam rekao u uvodu, ovog puta premijeru. Sasvim kratko još u ovom prvom dijelu. Kada sam prije negdje šest, sedam, možda bogomi i osam godina, nijesam uspio da nađem u stenografskim zabilješkama Skupštine, postavio prvi put pitanje ministru ekonomije, otprilike opravdanje zato što je stanje bilo neodgovarajuće, da se tako izrazim, bilo je da nijesu imali odgovarajuće laboratorije i tehničke i druge resurse koji bi mogli da ispitaju kvalitet nafte i naftnih derivata. Kada sam to pitanje postavio prošle godine drugom ministru ekonomije, sada više nije bilo razlog što nijesmo imali laboratoriju i te tehničke resurse nego je bilo da nemamo normativne osnove da bi pokrili cjelokupnu kontrolu kvaliteta goriva. U odgovoru ministra od prošle godine, dakle on je odgovarao uglavnom o kontroli ekoloških parametara, dakle zagađenosti vazduha i nekih, kako se sjećam, pet parametara od tih 19 koji postoje valjda po standardima kojima se ispituje to istraživanje. Rekao je tada, s time se nijesam složio ni u polemici sa njim, da ne postoje normativni zakonski osnovi da se ispituju i ovi preostali parametri. Zašto insistiram na ovome da dođemo jednom do jednih i drugih parametara i do jedne i druge kontrole. Po nekoj mojoj laičkog i gruboj računici, ako mjesečno ima oko 200.000 registrovanih vozila u Crnoj Gori, u kojoj spadaju kamioni, autobusi, traktori , privredna vozila, nekih 6.000, ovih 190.000 je klasičnih motornih vozila.Ako uzmemo da je u prosjeku, a mislim da je to najmanje, po jedno 5 eura po svakom vozilu pređu manju kilometražu zato što im je slabijeg kvaliteta to gorivo, dolazimo do milionskih cifara, možda i 20 miliona godišnje da se izgubi zbog takvog stanja i kvaliteta goriva. Vi ste rekli, i drago mi je što ste rekli, slažem se sa vama u odgovoru na prvo pitanje da je pitanje iskorišćenosti na najbolji način naših resursa za vas jedno od najvažnijih pitanja. Ako je ovo i približno tačno što tvrdim, a mislilm da jeste bar približno, onda je to nekih uzmimo srednju vrijednost od 15 miliona godišnje pa puta 10 godina kada smo počeli u ovom parlamentu da pitamo, to je 150 miliona. To zaista nije mali resurs. To je resurs koji smo imali već u rukama, to su pare koje smo imali a prosuli smo ih u nekih dim, ugljenmonokisd.
  • To je nešto manje od zahtjeva za povećanje plata u zdravstvu i školstvu, nešto malo manje, 5 miliona.
  • Poštovani poslaniče Banoviću, Ova oblast je uređena prvashodno Zakonom o zaštiti vazduha kao i Uredbom o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla kojima se propisuje kontrola kvaliteta goriva sa aspekta zaštite životne sredine. Na osnovu Uredbe a na predlog Agencije za zaštitu životne sredine, Ministarstvo održivog razvoja i turizma donosi godišnji program praćenja kvaliteta goriva naftnog porijekla do 30. aprila svake godine kojim se vrši kontrola goriva u pogledu propisanih standarda i obuhvata gorivo koje se prodaje krajnim korisnicima na benzijskim stanicama i gorivo koje se toči na komercijalnim pumpama za potrebe određenih privrednih subjekata. Sljedeći korak ka boljoj regulaciji ove oblasti su izmjene i dopune Zakona o energetici kojim će se, pored nadležnosti koje sada ima ekološka inspekcija u kontroli kvaliteta nafte i naftinih derivata koji proizilaze iz Zakona o zaštiti vazduha, predmetna oblast dodatno urediti tako što će se stvoriti zakonski osnov da tržišna inspekcija kontroliše kvalitet goriva i time svakom građaninu omogući da pokrene postupak provjere njegovog kvaliteta. U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, praćenje i uzrokovanje kvaliteta goriva vrši akreditovana laboratorija, dok je učestalost uzimanja uzoraka goriva usklađena sa zahtjevima međunarodnih standarda za sistemom moritoringa kvaliteta goriva, prema kojima se u zemljama u kojim se na godišnjem nivou troši manje od 15 miliona tona goriva, na svim benzinskim pumpama, vrši po 50 uzorkovanja po vrsti goriva za ljetnji i zimski period. To praktično znači da se za tri vrste goriva, benzin BMB 95, benzin BMB 98 i Eurodizel u Crnoj Gori izvrši ukupno 300 uzorkovanja godišnje. Praćenje kvaliteta goriva trenutno vrši DOO Institut za transport "INTRA" iz Podgorice koji ima dozvolu za praćenje kvalitata goriva naftnog porijekla, koji se distribuira na prostoru Crne Gore izdato od Agencije za zaštitu životne sredine. Ove aktivnosti u Crnoj Gori započete su 2011. sprovodjenjem prvog programa praćenja kvaliteta goriva naftnog porijekla za tu godinu. Konkretno, u odnosu na vaše interesovanje prema podacima kojima raspolažemo u 2013. realizovano je cirka 300 kontrola uzoraka goriva na benzinskim pumpama i 10 uzoraka eurodizela na skladištima, Jugopetrolova skladišta u Luci Bar. U 2014. godini predviđen je isti broj kontrola. Precizan izvještaj za 2014. godinu će biti dostupan u maju 2015. godine, gdje se u skladu sa standardom kontrola goriva ne vrši za kalendarsku godinu nego za dva perioda, ljetnji i zimski, koji traju od 1. maja do 30. septembra, odnosno od 1. oktobra do 30. aprila. Tokom prethodne tri godine praćenja kvaliteta goriva na benzinskim pumpama zabilježeno je nekoliko slučajeva prodaje goriva koje nije bilo u skladu sa propisanim standardima. U jednom slučaju identifikovan je znatno povećan sadržaj sumpora, u dizel gorivu, dok se u nekoliko navrata zabilježena odstupanja od propisanih karakteristika goriva koje nemaju direktan uticaj na zaštitu životne sredine npr. (oktanski broj). U svim slučajevima reagovala je Uprava za inspekcijske poslove i zabranila dalju distribuciju goriva sa povećanim sadržajem zagađujući materija, počinilac je kažnjen u skladu sa zakonom. Kaznene odredbe vezane za stavljanje u promet goriva koja prekoračuju propisane granične vrijednosti sadržaja zagađujućih materija utvrđene su Zakonom o zaštiti vazduha. Za ovaj prekršaj predviđena je kazna od pet do 15.000 eura. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vazduha, koji je u proceduri usvajanja, predviđeno je pooštravanje ovih kaznenih odredbi tako da će se kazne kretati od dvije do 40.000 eura. Praćenjem kvaliteta vazduha od 2011. od kako je uredbom zabranjena upotreba goriva sa aditivima na bazi olova, zabilježeno je potpuno smanjenje misija olova na mjernim mjestima za praćenje uticaja saobraćaja. Dakle, efekti Uredbe o graničnim vrijednostima sadržaja zagađujućih materija u tečnim gorivima naftnog porijekla su vrlo značajni i povoljni za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi. Imajući u vidu da je Crna Gora jedina od država u regionu protiv kojih evropska energetska zajednica nije pokrenula spor povodom poštovanja odredbi "Atinskog sporazuma" Evropskoj energetskoj zajednici u pogledu kvaliteta goriva i cijeneći rezultate do sada sprovedenih inspitivanja, smatram da su napori državnih organa u ovom kontekstu zadovoljavajući i da građani Crne Gore, kao i turisti, imaju pristup kvalitetnom gorivu kao i bilo gdje u Evropi. Na samom kraju, a shodno vašem interesovanju, u prilog pisanog odgovora ću vam dostaviti i tražene izvještaje. Gospodine Banoviću, zaista visoko cijenim vašu posvećenost ovom pitanju, naizgled kažem pitanje izlazi iz ovog spektra prioritetno zanimljivih političkih pitanja kojima se bavi ukupna politička javnost, ali kao što sam kazao u odgovoru zaista je jako pitanje za očuvanje životne sredine i za očuvanje zdravlja ljudi, tako da nijesam siguran jesam li odgovorio u potpunosti vašem interesovanju, ali želim da sa ovom završnom rečenicom kažem da visoko cijenim to što se bavite time i da sam spreman, zajedno sa vama, da dodatno angažujem sve nadležne službe u izvršnoj vlasti da bismo mogli biti sigurni da u odnosu na ono što su naše obaveze prema građanima Crne Gore i prema životnoj sredini kao zalozi za budućnost Crne Gore, postupama u potpunosti odgovorno.
  • Hvala, predśedniče Vlade. Kolega Banoviću, izvolite.
  • Posebno zahvaljujem za ovih nekoliko posljednjih rečenica koje ste izgovorili jer sam razumio da su one vaše, a onih prethodne,normalno, ovo je kompleksno pitanje, da su vam dali iz nadležnih institucija i službi. Sa tim već nijesam zadovoljan a efekat bi postigli zajedno ako bismo obratili pažnju na ovo a mislim da hoćete, ako vam pročitam citat ministra od prošle godine i koji je otprilike ste vi iste rečenice ponovili i ovog puta,dakle,da je problem u Zakonu o energetici zbog velikog broja pritužbi građana na kvalitet dizel goriva na predlog Agencije i Ministarstva i tako dalje, dizel goriva pravni osnov za nadležnost tržišne inspekcije ne postoji. Dakle, iz iznijetih razloga i izmjena Zakona o energetici koji su u toku, to je negdje bio mart prošle godine, predviđa se mogućnost vršenja nadzora tržišne inspekcije nad trgovinom na veliko i malo i na analize kvaliteta naftinih derivata uz odgovarajuće kazne energetskim subjektima koji ne poštuju zakonske odredbe.Tačno će godinu dana od kada je minister iste riječi izgovorio poslaniku. Ja sam već negdje navikao da vas poneko od ministara i ministarstava baš ne ispoštuje do kraja i potcijeni naš pristup i shvatanje nekih tema i odgovornost prema nekim temama ali me zabrinulo što su potcijenili na neki način i vas, pa ono što su izgovorili prije godinu dana u ovom parlamentu, sada su vama dali da ponovo pročitate iste rečenice, da će se ta oblast energetske kontrole, energetskih parametara, kalorične vrijednosti, vrijednosti energije goriva, sprovesti kada se promijeni Zakon o energetici. Mislim da nije tačno. Ni prošle godine nije bilo pa ni ove, jer Zakon o energetici u članu 1 kaže " ovim zakonom se određuje energetska djelatnost i uređuju uslovi i način njihovog obavljanja radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnih kupaca energijom". Pa kaže u članu 2:"Energetska djelatnost - trgovina na veliko naftinim derivatima, trgovina na malo naftinim derivatima, skladištenje nafte i naftnih derivata". U članu 42 koji je osnov ovog mog stava koji slijedi poglavlje - Poslovi Agencije, kaže: "nadzor nad radom energetskih subjekata izmedju ostalih prvi su ovi energija“, tačka 3: primjena propisa kojima je uređena kontrola kvaliteta naftnih proizvoda i gasa. Primjena tržišnih pravila i djelovanje subjekata na tržištu koje obuhvata i konkurenciju i zaštitu prava krajnjih kupaca. Dakle, u postojećem članu 42 postoji obaveza Regulatorne agencije za energetiku da prati i nadzire primjenu propisa kojima je uređena kontrola kvaliteta naftnih proizvoda i gasa. Zakonski osnov već postoji, a zašto to nije možda tehničkim propisima, uredbama, pravilnicima dalje sprovedeno, kako to treba da izgleda, zaista poslije sedam, osam godina ne nalazim opravdanje za to. Sedam, osam godina od kad se bavim ovim pitanjem, a tim pitanjem, kao što sam rekao, bave se svakodnevno naši sugrađani, oni koji imaju malo više problema nego mi, nego ja na primjer, sa time da li ću pet ili deset eura više potrošiti na gorivo i da li ću preći 50 ili 100 kilometara više sa tim rezervoarom kojim uspem. Dakle, to je za njih svakodnevna pojava i dijelim vaš stav. Zbog toga i uostalom ovo pitanje pokrećem, da je to možda aktuelnije od nekih naših dnevnopolitičkih zvučnih tema i zvučnih rasprava, jer ovo se tiče godinama i desetinama godina svih građana i svih privrednih subjekata u Crnoj Gori i nedopustljivo je da nadležni državni organi, barem od kad sam ja to pokrenuo, ne znaju ni ko je nadležan, niti napišu to ko je nadležan da se to reguliše na odgovarajući način. Hvala.
  • Hvala Vam. Predsjedniče Vlade, izvolite.
  • Samo dvije rečenice, prava je da sam provjerio kada je gospodin Banović činio dodatni komentar za kad je predviđen Zakon o energetici, za treći kvartal ove godine. Dakle, za kvartal u koji ulazimo za par dana. Time ne opravdavamo zašto on nije brže pripremljen ali prosto da se makar sada držimo Evrope i tog okvira u kojem možemo očekivati ova sistemska poboljšanja u ovoj oblasti. Drugo, ostajem pri obećanju da ću nezavisno od toga pogledati zašto u ovoj sferi podzakonskog uređivanja nije urađeno sve što bi moglo da i do Zakona o energetici doprinese unapređenju rješenja u ovoj oblasti. Hvala.
  • Hvala, predsjedniče Vlade.‚ Sljedeće pitanje imaju kolege iz Pozitivne Crne Gore. Koleginica Azra Jasavić.
  • Poštovani predsjedniče, poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani gospodine Đukanoviću, poštovani ministri, poštovani građani, “Kada će Vlada obezbijediti sredstva za primjenu izbornog zakonodavstva?” Obrazloženje: Gospodine Đukaonoviću, Kada sam ulazila u Skupštinu zaustavili su me radnici "Radoja Dakića" i zamolili da Vas pitam da im kažete kada mogu očekivati isplatu svih naknada koja su dobili na osnovu pravosnažnih sudskih odluka. Vi ćete mi sigurno reći da je to stvar sudske vlasti. Bićete u pravu, ali imajući u vidu činjenicu da su to živi ljudi koji su na ivici životne egzistencije, da imaju svoju djecu koja su gladna, da imaju neplaćene račune za struju, komunalije, da imaju mnogo potreba, a računaju da ih završe od tog novca, molim vas u ime činjenice da su Vas upravo oni doveli na vlast, između ostalog, sa ostalim radnicima 1989. da se potrudite da snagom svog funkcionalnog autoriteta dođete do valjanih i validnih informacija i dostavite ih radnicima, jer oni imaju pravo da znaju kad će biti ono što su im sudovi ove zemlje dosudili i isplaćeno. Drugo pitanje se ne odnosi na izborno zakonodavstvo direktno, ali indirektno je vrlo vezano za izborno zakonodavstvo. Voljela bih da porazgovaram na tu temu, gospodine Đukanoviću, zato što je to otvorena tema odavno, a jutros smo dobli i odgovor. Jutros je generalni sekretar NATO-a saopštio da Crna Gora ove godine neće biti pozvana da uđe u NATO. Moje pitanje za Vas je, zašto? Ponavljam, zašto premijeru? Iz Alijanse poručuju da su neophodne dalje reforme, a prioritete pogledajte. Prije svega, na političkom planu i na polju vladavine prava. Izborno zakonodavstvo je jedan od ključnih izazova na političkom planu i Vi to vrlo dobro znate, ali i pored toga što znate Vi 15.juna ove godine domaćoj i međunarodnoj javnosti šaljete poruku preko vašeg medijskog specijalca koja glasi:"Dio izbornog zakona nije prioritet za ovu godinu ". I ako znate da je ovaj Parlament donio zakon kojim je propisano da se do 01.novembra mora stvoriti uslov da elektronska identifikacija birača treba da bude operativna. Tačnije, rekli ste da ne smatrate da prioritet u trošenju novca iz tekuće budžetske rezerve treba da bude implementirano ovim zakonima. Ono što je mene zabrinulo jeste da se vama pridružio i ministar finansija Žugić, uz tvrdnju da bi to otežalo vođenje fiskalne politike. Vaša naknadno usvojena odluka da se za izborne zakone izdvoji 750 hiljada eura, ali za ovu iduću godinu nije u bitnom popravila vaš prvobitni stav. Dalje, reforme na političkom planu podrazumijevaju veći stepen međusobnog uvažavanja ključnih političkih subjekata i poslanika javne riječi. Te reforme, gospodine Đukanoviću,nema ukoliko vlasnik KAP-a Veselin Pejović diže ruku na poslanika Medojevića, te reforme,premijeru, nema ako danas u sudnici čovjek koji je kupio KAP prizna da je ošamario poslanika Medojevića uz riječi, citiram cijeloj crnogorskoj javnosti, da crnogorska javnost vidi dokle nas je Demokratska partija dovela. Priznao je da je ošamario našeg poslanika kao što se šamaraju žena i dijete. Vaš strateški partner je rekao da će uvijek pljuvati i šamarati kad god vidi Medojevića, gdje god ga vidi do kraja života, pljuvaću ga i šamarati jer je to jedna žena. Zamislite. To je ono što je vaš strateški partner izgovorio. Je li ovo ona žena koju šamarate do kraja života preko sramnog "Informera"? Je li ovo ona žena koju je nelegitimna tajna služba montirala u "Informeru"? Ta žena predstavlja našu majku, sestru i kćerku. Vanja Ćalović je simbol otpora, nepristajanja na nepravdu i pljačku države Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Izvolite, predsjedniče Vlade. Ne morate odgovarati na dopuske stvari, jer to nije Vaša obaveza, bilo je previše tema da bismo mogli odgovoriti u pet minuta. Izvolite.
  • Upravo sam to htio da kažem, gospodine predsjedniče, da smo ovdje čuli, naime, četiri pitanja. Odgovoriću na ono koje je postavljeno, a ova tri pretpostavljam da će, gospođa Jasavić kandidovati za sljedeća tri, četiri Premijerska sata. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika donešenim 22.03.2014. bez prethodno urađene analize fiskalnog uticaja na Budžet Crne Gore propisano je da će Ministarstvo finansija obezbijediti neophodna finansijska sredstva za implementaciju Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkom spisku iz sredstava budžetske rezerve. Implementacija pomenutih zakona se prevashodno odnosi na stvaranje preduslova za elektronsku identifikaciju birača zašta je: a) U Ministarstvu unutrašnjih poslova neophodno razviti informacioni sistem i izvršiti nabavku neophodne opreme u iznosu od 750 hiljada eura, b) Obezbijediti hardversko i softversko rješenje za elektronsku identifikaciju birača na biračkom mjestu u iznosu od milion i 400 hiljada eura. Procjena Ministarstva unutrašnjih poslova jeste da će ukupni troškovi za realizaciju ove ativnosti biti oko dva miliona i 150 hiljada eura. Predlogom Zakona o budžetu za 2014. koji je utvrdila Vlada i dostavila Skupštini na razmatranje i usvajanje, na poziciji tekuća budžetska rezerva bio je planiran iznos od 13 miliona 424 hiljade 651 euro. Amandmanskim djelovanjem poslanika navedeni iznos je smanjen i Zakonom o budžetu za 2014.godinu na poziciji tekuće budžetske rezerve obezbijeđena su sredstva u bitno reduciranom iznosu od 8 miliona 854 hiljade 64 eura. Time je smanjena mogućnost Vlade, da tokom budžetske godine vrši intervenciju u slučajevima gdje sredstva nijesu planirana ili nijesu planirana u potrebnom iznosu. Korišćenje sredstava rezerve precizirano je odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i pravilnikom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve. Shodno zakonu o korišćenju sredstava tekuće i stalne rezerve, uz prethodnu saglasnost Vlade odlučuje Ministarstvo finansija. Stoga odluka Skupštine da se iz sredstava rezervi obezbijede sredstva, predstavlja pokušaj ograničavanja ustavnog i zakonskog kapaciteta Vlade da vodi politiku u okviru svojih nadležnosti. Imajući navedene činjenice u vidu i na osnovu analize izvršenja Budžeta u periodu januar - maj 2014.godine, na osnovu uvida u stanje raspoloživih sredstava u budžetskoj rezervi u Budžetu za 2014.godinu i na osnovu činjenice da je zakon biračkom spisku donesen u februaru 2014.godine,što znači da sredstva za njegovu realizaciju nijesu planirana Budžetom za 2014.godinu, Vlada je usvojila zaključke da se za implementaciju Zakona o biračkom spisku iz tekuće budžetske rezerve i ušteda na budžetskim pozicijama opredijeli iznos od 750.000 eura, s tim da se polovina sredstava isplati u ovoj, a polovina u narednoj godini. Drugo, da se zaduži Ministarstvo finansija da za Skupštinu Crne Gore pripremi informaciju o nemogućnosti obezbjeđivanja sredstava za implementaciju Zakona o izboru odbornika i poslanika u roku propisanom tim zakonom. S obzirom da u budžetskoj rezervi nema 1.400.000 eura, koliko je orijentaciono potrebno za tu namjenu kako bi se zajednički sagledala moguća rješenja uključujući prolongiranje roka za ispunjavanje ove obaveze na 2015.godinu. Naravno, ostaje mogućnost da Skupština Crne Gore iz okvira svog raspoloživog Budžeta za 2014.godinu, cijeneći prioritetnost ovakvog opredjeljenja, sredstva planirana u 2014.godini preusmjeri za ovu namjenu. Zahvaljujem.
  • Primjena zakona je jedan od uslova za vladavinu prava, Vi to znate jako dobro. Novca ima za mnoge druge stvari, a najviše ga ima očigledno za zloupotrebu državnih resursa u predizborne svrhe. Ono što želim dalje da kažem jeste da poziva za NATO neće biti sve dok ne reformišemo tajne službe. AMB, gospodine Đukanoviću, po članu 1 Zakona o AMB-u, štiti Ustavom utvrđena prava i slobode građana. Da li u slučaju Informer AMB, ostvarila svoj zadatak? Ne. AMB nije učinila ništa, da se nelegitimnih tajnih službi, zaštiti crnogorska žena, nije to učinila ni davne 2002.godine da se zaštiti crnogorska porodica. Ali, gospodine Đukanoviću, mnogo je lakše, kaže Ciceron: "nepravdu trpjeti, nego je činiti". To nikad ne smijemo da zaboravimo. Ono što je Agencija trebala da uradi trebala je da zaštiti javni moral, da spriječi prljavu maštu i niske strasti onih koje bi ona trebala da kontroliše, a koji su van kontrole, jer ste vi u Demokratskoj partiji socijalista paralisali institucije. Demokratska vlast kontroliše moćne pojedince kroz snažne institucije, a ne obrnuto. Ko je spriječio AMB da radi svoj posao u slučaju Informer. Najmanje što očekujemo od tog čovjeka AMB je nakon slučaja Informer, ostavka. To sam očekivala i 2002.godine, ali taj čovjek sjedi tu pored vas. Sve to vidi i međunarodna i domaća javnost, da li ima reformi na političkom planu, gospodine premijeru, i vladavine prava, ako nam aktivisti DPS-a koji imaju dokazanu kriminalnu prošlost ili dolaze iz kriminalnih porodica, ali zaista kriminalnih porodica, tuku kandidate za odbornike. Na Karabuškom polju pretučen je kandidat Amar Šabotić, uzoran student, student i čovjek iz sjajne porodice. Na Koniku je od strane Branislava Lekića, napadnut naš odbornički kandidat Željko Marković, te isti Branislav Lekić je napao aktiviste DF-a i novinara Milačića, a policiji je poznat jer je osuđivan zbog krađa, iznude i nelegalnog posjedovanja oružja. Vama kao premijeru predlažem da provjerite ko je prije par godina bacio bombu na stanicu policije na Koniku. Da li su možda to sada vaši aktivisti. Nekada se iza vaših postupaka koji su bili u interesu Crne Gore, jer vam se mora priznati, da ste radili u interesu Crne Gore, nekada su stajali pošteni ljudi, radnici, intelektualci, a sada sa vama Pirove pobjede DPS-a slave kriminalci. Policija traži Lekića, on bio u izbornom štabu DPSa, jesmo li se za takvu Crnu Goru borili? Nijesmo, predsjedniče. Sa takvim pošten svijet neće, gospodine Đukanoviću. Zato su vaše skorije pobjede poraz Crne Gore, poraz evropskih vrijednosti i prepreke na putu evro-atlantskih integracija, a odgovor imamo jutros. Sve ono što ovdje radite vidi Vašington, vidi Moskva, vidi Brisel. I vaše akcije izazivaju reakcije. Najveći problem naše stvarnosti je što nekadašnji nesporni ideolozi vaše partije koji su vodili rat za mir, koji su vas podržavali sa svojim najbližim okruženjem, sve više liče na one koji su u zoni kriminalnih aktivnosti, a to će moći da utvrde samo stvarne i ozbiljne institucije,čime se visoko kotiraju na listi želja mjerljivih rezutlata u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, i ta se pitanja moraju otvoriti. Opština Budva je samo vrh ledenog brijega. Ulaskom u NATO, pandorina kutija svih nezakonitih rabota funkcionera ove vlasti će se otvoriti. Zato nam NATO kao ozbiljna organizacija treba, zato nam i izborno zakonodavstvo treba,jer, da bi stali na kraj vašim izbornim mahinacijama i krađama, mi moramo ići put promjena za koje su glasali crnogorski građani.Hvala.
  • Izvolite, predsjedniče Vlade.
  • Ja vjerovatno malo drugačije vidim ozbiljnu posvećenost vladavini prava u jednoj zemlji. Možda pogrešno, ali insistiram da ćemo najviše doprinijeti vladavini prava, ako budemo poštovali Ustav kao temeljni pravno-politički dokument ove zemlje, a da ne doprinosimo vladavini prava, ukoliko svjesno donosimo zakone koji krše Ustav, zato što je to trenutna politička potreba. Drugo, takođe je jako važno da se pridržavamo onoga što su temeljne odrednice našeg pravnog sistema. Jedna od temeljnih odrednica je da na bazi sistemskih zakona u ovom Parlamentu utvrđujemo Ustav, kao obrazac državne potrošnje za predstojeću godinu. To što bilo kome, parlamentu, Vladi ili sudovima tokom godine može pasti na pamet da pravi neku novu potrošnju, ne znači zakonomjerno obavezu realizatoru budžeta, u ovom slučaju Vladi i Ministarstvu finansija, da izlazi u susret takvim željama. Dakle, onaj koji inicira takvo ponašanje, takođe ne doprinosi, ni poštovanju Ustava ni zakona ni vladavini prava, ali važnije je da postoji Vlada i Ministarstvo finansija koji ne pristaju na takve diktate otkud god dolazili. Prema tome, promislite na vrijeme, šta je potreba za prioritetnu potrošnju u 2015.godini, pred nama je pola godine u kojima možemo pametno nadam se osmisliti ono što su nam prioriteti budžetske potrošnje za 2015.godinu. Ne bih sa vama na ovakav način posebno govorio o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Neka mi bude dozvoljeno da kažem da smatram da ovo nije primjeren način razgovora o jednoj važnoj državnoj instituciji, od suštinskog značaja za nacionalne intrese ove zemlje. O tome se ne razgovara uzgred, ne razgovara se pod formom premijerskog pitanja i ne razgovara se kao dopunskim pitanjem jednom pitanju koje nema nikakve veze sa funkcionisanjem Agencije za nacionalnu bezbjednost. Još manje pristajem da sa vama razgovaram ovdje o Informeru. Zato što nijesam pristajao niti inicirao da ovdje razgovaram i o onim drugim novinama koje su godinama stvarali plodno tle za nastajanje Informera i mnogih drugih problema, jer smo se, koliko do juče, slagali u jednome da koliko god nam se ne sviđala uređivačka politika određenih novina, nemamo pravo da o tome diskutujemo ni u Parlamentu ni na Vladi. Polagali smo pravo na to da individualno svako od nas preuzme teret odgovornosti neslaganja i polemisanja sa određenim tekstovima koji se pojavljuju u tim novinama. I takođe ću vas podsjetiti da ste bili zagovornici vrlo selektivnog korišćenja tog prava. Svi bi imali to pravo do vladajuće koalicije, a posebno premijera. Ne mareći za to, ja ću i dalje nastaviti, ne da na Vladi raspravljam ni o Vijestima, ni o Danu, ni o Monitoru, ni o Informeru, ni da pristajem da razgovaram o tome u Parlamentu, ali ću individualno kao čovjek, sa ovom funkcijom ili bez nje, nastaviti da se borim za ono što je moj dignitet, dignitet moje porodice i za ono što je moje poimianje osnovnih ljudskih prava koje ne smije ugrožavati nijedno sredstvo javnog informisanja. I napokon, slažem se sa vama da je trenutak ovim povodom kojim ste rekli za,po meni takođe, jednu ozbiljnu državnu aktivnost, ne po diktatu bilo čijem, nego dakle jednu ozbiljnu državnu aktivnost nadležne institucije, nije to Agencija za nacionalnu bezbjednost, prije vjerujem da je to institucija u dijelu pravosudne vlasti, koja treba da utvrdi činjenice vezano za pisanje Informera. Dakle, da li je u pitanju falsifikat ili nije, ako je falsifikat onda se preduzimaju mjere koje treba preduzeti prema onima koji takvim falsifikatima ugrožavaju javni moral, ako nije fascifikat, znate ne dopada se ni meni sve što je napisano o meni u određenim glasilima. Ali, znate, pristao sam na sve to jer sam javna ličnost, i pristao sam jer sam javna ličnost u društvu koje se tek uči demokratskoj kulturi, i na to moramo pristati svi.
  • Hvala vam. Da podsjetim samo koleginicu. Budžetsko pravo je pravo Parlamenta, budžet usvaja parlament ne vlada. Izmjene zakona o budžetu se mogu donijeti. Sticajem okolnosti Vlada ima obavezu da naplati 40 miliona poreskoga duga, što je nešto neznatno više od 700 hiljada, nešto neznatno više od 700 hiljada mislim da su kamate na šestomjesečnom nivou na 40 miliona toliko, tako da Vlada ima obavezu da naplati 40 miliona i za to može odgovarati, a za 700 hiljada kad naplati 40 miliona ćemo se lako namiriti izmjenom Zakona o budžetu, zbog druge stvari, ne zbog izbora, nego zbog Ustava. U Ustavu piše, član 2,ako se ne varam, nisam ga sad listao, da se ne može priznati vlast koja nije izabrana na demokratskim izborima. Što će reći da ako bismo ušli u izbore, a ne ispoštuje se zakon koji je usvojen u ovom Parlamentu, dvije trećine kojim ja nisam pripadao, pa da ne bude da sam neobjektivan u tom slučaju, nego nisam glasao za taj zakon koji je sada sporan, onda se ta vlast ne može priznati, jer nije izabrana u skladu sa zakonom, odnosno u skladu sa Ustavom, tako da je to velika opasnost koju treba da rešavamo.. To je neki balans koji moramo uspostaviti, mora biti sredstava u budžetu da bi trošili, a zakonom moramo obezbijediti ta sredstva da bi ih Vlada mogla opredijeliti. Ali, evo dao sam rješenje u sva tri nivoa i time doprinio ekonomskom dogovoru koji je kolega Simović tražio na početku. Hvala vam. Kolega Andrija Popović, izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani, poštovani predsjedniče i članovi Vlade, Pitanje koje ispred Kluba albanskih partija, HGI i Liberalne partije postavljam, a u ime Liberalne partije glasi: „Da li će crnogorska izvršna vlast, uz neophodnu podršku sudske vlasti, u okviru sadašnjih zakonskih ovlašćenja preduzeti snažnije poteze oko oduzimanja nelegalno stečene imovine i smatrate li da je sazrelo vrijeme za donošenje zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, s obzirom na činjenicu da je izvjestan broj ljudi u Crnoj Gori došao do ogromne imovine na nezakonit način?“ Obrazloženje: Kako doći do bolje, pravednije, ekonomski uspješnije Crne Gore u kojoj će svi građani i građanke biti jednaki pred zakonom i imati jednake šanse, a pomiriti se sa činjenicom da je izvjestan broj ljudi kod nas došao do ogromne imovine i bogatstva na nelegalan način. Ako su zaradili novac poreskom utajom, korupcijom, zloupotrebom službenog položaja, pljačkom, prodajom narkotika i niko ih nije uhvatio dok su to radili, niti ima svjedoka koji su spremni da ih prijave, pa više i nema dokaza prema kojim ih država može procesuirati, i dalje ostaje jedan trag - imovina koju su nabavili tako zarađenim novcem koja je u velikoj nesrazmjeri sa njihovim prihodima. Male lopove vješamo a pred velikima skidamo šešir - kaže njemačka poslovica. Nakon perioda tranzicije, nedjelovanja, ili u najmanju ruku upitnog djelovanja države na prostoru današnje Crne Gore, sazrelo je vrijeme da se naša domovina koja je obnovljena prije osam godina, počne i ustanovljavati i u svim segmentima. Za Liberalnu partiju preduslov za to je usvajanje Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine u Crnoj Gori, po uzoru na neke države regiona. Po eventualnom usvajanju zakona mora se formirati nezavisni državni organ koji bi vršio istrage i oduzimao nezakonito stečenu imovinu. Kontrolom o porijeklu imovine bi prvo trebalo biti obuhvaćeni državni i lokalni funkcioneri, pa zatim ostali po dubini. Otvaranjem posebnog računa na kojem bi se uplaćivala sredstva od nelegalno oduzete imovine, u mnogome bi se sanirala ekonomska kriza u našoj državi koja je u dobroj mjeri nastala zbog višedecenijske otimačine. Sa ogromnom vrijednošću nelegalno stečene imovine mogla bi se pokrenuti proizvodnja u proizvodnim subjektima, izgraditi i renovirati dječiji vrtići, škole, fakulteti, bolnice, domovi zdravlja, sportski objekti, ali i započeti veća ulaganja u poljoprivredu i stočarstvo, kao i projekte zaštite životne sredine. Sprovođenje zakona i utrošak sredstava bi morao kontrolisati državni organ sastavljen od stručnjaka i uglednih građana koje bi predložili državljani Crne Gore na osnovu raspisanog javnog poziva. Ovaj zakon, uz eventualno zakon o lustraciji koju su Liberali stavili u Skupštinsku proceduru prije sedam godina, a nikad nije uvršten u dnevni red, su najvažnija sistemska dokumenta koja moraju zatvoriti našu blisku, otužnu prošlost i orijentisati nas u potpunosti ka evroatlantskoj budućnosti. Neophodno nam je da se nelegalno stečena imovina, odnosno imovina stečena na sumnjiv način, oduzima, naravno, uz sve moguće provjere. To je najbolji lijek za prevenciju mita, korupcije i utaje poreza. A to je i najbolji lijek za ozdravljenje društva i konstataciju da se kriminal ne isplati. Ovdje svi segmenti društva moraju postići konsenzus, naročito politički, i tada će biti jasno ko je za evropsku budućnost, a sigurno i kako ne treba dozvoliti da se raznim političkim smicalicama zaštiti ogromna nelegalno stečena imovina i bogatstvo, ne samo vlasti i njima bliskih ljudi. Naravno, niko ne može biti protiv ljudi koji su imetak stekli napornim radom ili darovitošću. Oni moraju biti idoli svima, naročito mladim ljudima, ali moramo biti protiv ljudi koji su imetak stekli korišćenjem privilegovanog položaja, kriminalom i korupcijom, a svjedoci smo da je svakim danom sve veći njihov pritisak da kroz političke volje zaštite svoju nezakonito stečenu imovinu i bogatstvo. S druge strane, Liberalna partija naročito priželjkuje dolazak vremena u kome će naši poljoprivrednici, stočari, farmeri, biti najbogatiji ljudi u Crnoj Gori, tada ćemo znati da smo stvarno, a ne deklarativno postali dio razvijene Evrope. Sva legalno stečena imovina je nabavljena novcem koji je zakonito zarađen i na koju je plaćen porez. Poreska uprava ima podatke za svakog poreskog obveznika o njegovih prihodima i porezu koji je plaćen. Unakrsna provjera može na prilično jednostavan način uporedi zakonite prihode sa imovinom. Razlika izmedju imovine i legalnih prihoda umanjenih za troškove života predstavlja nezakonite prihode, odnosno neosnovano bogaćenje. Na kraju, može ovo zvučati kao nadrealna i idealistička priča za današnju Crnu Goru, može izgledati da kod ovakve konstalacije snaga političkih subjekata još nije sazrelo vrijeme za oduzimanje nelegalno stečene imovine ali to je jedini način da konačno utemeljimo našu državu na evropskim vrijednostima i standardima. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Popoviću. Predśedniče Vlade, izvolite. MILO ĐUKANOVIĆ. Poštovani gospodine Popoviću, U borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i drugih oblika teškog kriminala, države primjenjuju više različitih mjera, sredstava i postupaka. Jedna od tih mjera je oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Ona se posebno izdvaja kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, po svom značaju, prirodi, sadržini, karakteru i dejstvu. Mjera oduzimanaja imovine stečena krivičnim djelom ima brojne efekte. Pored represivne svrhe, i njenom primjenom vrši se prevencija, jer je jedan od osnovnih razloga i motiva vršenja teških krivičnih djela, kao i krivičnih djela organizovanog kriminala finansijska korist. Takodje sprečava se infiltriranje nelegalnim putem korupcije stečenog prihdoa u legalnu ekonomiju, eliminiše se potencijal budućeg činjenja krivičnih djela, pomaže se da se osujete organizatori kriminalne organizacije, podržava vladavina prava i ostvaruje princip da niko ne može imati korist od krivičnog djela. Pravni osnov i uslovi oduzimanje imovinske koristi, propisani su Krivičnim zakonikom dok su procesna pitanja uredjena Zakonom o krivičnom postupku. Način upravljanja i staranja o oduzetoj imovini uređeno je Zakonom o staranju o privremenoj i trajno oduzetoj imovini, kao i Uredbom o načinu i postupku davanja u zakup privremeno oduzete imovione i Uredbom o načinu i postupku prodaje privremeno oduzete nepokretne imovine. U periodu od 2009. do 2011. izmjenama i dopunama kako materijalnog tako i procesnog krivičnog zakonodavstva unijeto je niz izmjena kojima je unaprijedjen sistem oduzimanja imovinske koristi, a 2010. uveden je i novi institut proširenog oduzimanja imovinske koristi. Tako, crnogorski pravni silstem u ovoj oblasti danas poznaje sljedeće institute:oduzimanje predmeta koje se izriče kao mjera bezbjednosti, oduzimanje imovine, prošireno oduzimanje imovinske koristi i privremeno oduzimanje predmeta imovine i imovinske koristi. Važno je pomenuti i tri osnovna dokumenta UN koja se odnose na ova pitanja, a to su: Konvencija UN protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim supstancama, Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, te Konvencija UN protiv korupcije. Osnovni instrument koji uređuje oduzimanje imovine unutar okvira Savjeta Evrope je Konvencija o pranju, traženju, zapljeni i oduzimanju prihdoa stečenih kriminalom iz 1993. godine. Sve navedene konvencije Crna Gora je ratifikovala. Budući da je Parlament EU nedavno usvojio Direktivu o zamrzavanju i oduzimanju prihoda od kriminala u EU, predstoji procedura uskladjivanja crnogorskih propisa sa ovom direktivom. Akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 koji predstavljaju najvažnije strateške dokumente u oblasti vladavine prava u dijelu represije korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala predvidjene su konkretne mjere za unapredjenje normativnog i institucionalnog okvira u oblasti oduzimanja imovine. Donošenje Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, planirano je za oktobar 2014. Radna grupa koju je formirao ministar pravde pripremila je radnu verziju zakona. Sredinom jula, tekst radne verzije biće doradjen shodno sugestijama i komentarima eksperata EK. Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom obuhvatiće materijalne i procesne odredbe o oduzimanju imovine kao i staranje i upravljanje oduzetom imovinom. Izrada Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom vrši se uporedo sa izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku i novim Zakon o državnom tužilaštvu i Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi se na sveobuhvatan i povezan način riješilo pitanje oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom. Kada je u pitanju unapredjenje institucionalnog okvira u medjuvremenu će se osnažiti kapaciteti Uprave za imovinu, dok će se u toku 2015. godine uspostaviti nezavisan organ koji će upravljati privremeno oduzetom imovinom. Unapredjenje normativnog administrativnog i institucionalnog okvira rezultiralo je aktuelnim predmetima privremenog i trajnog oduzimanja imovine čija vrijednost prelazi 44 milioan eura. Iako imamo značajne rezultate moramo dalje unapredjivati zakonodavstvo, administrativne kapacitete i institucije, moramo nastaviti da svojim postupanjem šaljemo jasnu poruku da država ima mehanizam da spriječi, sankcioniše i da se na efikasan način suprostavi kriminalu i korupciji. Moramo osigurati da ti mehanizmi kontinuirano snaže. U prilogu ovog odgovora koji ćete dobiti nalazi se statistički pregled podataka oduzete imovine od 2011. godine do juna 2014. godine, dobijen od Vrhovnog suda Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala. Kolega Popović, izvolite.
  • Zahvaljujem,predśedniče Vlade. Ovo nije upućeno vama samo Vama, Vladi, ovo je upućeno čitavom našem sistemu da nemamo mjere ova poslovica koju sam ranije rekaomale lopove vješamo, a pred velikima skidamo šešir, to se odnosi na čitav naš sistem. Znate i sami bezbroj je primjera kod nas da ljudi odgovaraju za minorna krivična, prekršajna djela, za mito od 50, 100 eura, za koji svakako moraju da odgovaraju. Znate i sami da smo život uzeli mnogima ljekarima, policajcima zbog toga a ovamo prolaze nam ljudi koji su desetine miliona uzeli na veoma sumnjiv način. Naravno, Liberalna partija, ja lično, mislimo da će država svakim danom, svakim mjesecom postati u tom smislu efikasnija. Osvrnuo bih se na vruću temu koju je neko danas pokrenuo ovdje tiče se današnje izjave generalnog sekretara NATO-a Fog Rasmusena da Crna Gora neće ove godine dobiti poziv za ulazak u NATO. Mislim da ne treba ni tako nešto tragično shvatiti jer prvi put mi smo dobili rok godinu dana da se reformišemo, da reforimišemo bezbjednosne službe, da do kraja uvedemo vladavinu zakona. To vam je sportskom terminologijom rečeno NATO nam je rekao na ovoj utakmici dobili ste penal, fudbalskoj, vartepolo, rukometnoj, na kojoj neće na drugoj strani biti golmana. Vi šutirate, ako promašite go, jedina odgovornost može ležati na Vladi Crne Gore.Dakle, mi imamo taj rok od godinu dana kojeg smo prvi put sad dobili, prvi ptu smo to čuli od njih. Zahvaljujem. Izvinite, gospodine predsjedniče, po Poslovniku imam pravo na dopunsko pitanje da li sad odmah da ga postavim ili poslije komentara.
  • Nema za premijerski sat nego zas poslanička pitanja.
  • Poštujemo Vladu u Parlamentu. Izvolite.
  • Gospodine Popoviću, želim da se saglasim sa vama o važnosti kontinuiranih napora na unapredjenju vladavine prava. O tome smo više puta govorili u ovom parlamentu, čini mi se veoma detaljno tokom prošlog premijerskog sata, i čini mi se da smo se složili oko formulacije da je to jedna od najvažnijih pretpostavki za ostvarenje ključnih ciljeva državne politike Crne Gore. Konstatovali smo da je vladavina prava predusov za unapredjenje kvaliteta života ljudi, jer svakome je potrebniji veći stepen pravne sigurnosti od onog kojeg možemo osjećati u društvima sa postojećim nivoom pravne i demokratske kulture u Crnoj Gori . Drugo, složili smo se da ćemo na taj način efikasnijom vladavinom prava uspješnije animirati strane investitore da ulože svoj kapital, prije svega u izgradnju nedostajuće fizičke infrastrukture koja je nužna pretpostavka za intezivan rast i razvoj u narednom periodu. Dakle, iz svih tih razloga, vladavina prava zaista, postaje veoma važan dio državne politike Crne Gore u narednom periodu i vjerujem da će naša posvećenost dovesti do ostvarenja ovih ciljeva na domaćem planu i do uvažavanja tih napora na međunarodnom planu, što će biti važna pretpostavka za dalji napredak na putu evropskih i evroatlantskih integracija. S obzirom da ste i Vi, dakle, ponovljnom komentarisali pitanje prijema Crne Gore u NATO, dozvolite da kažem sljedeće: Više puta sam ovdje, tokom raznih prilika održavanja Premijerskog sata, govorio o realizaciji politike na četiri prioritetna kolosjeka koje su predstavljale pretpostavke za dalji napredak na putu punopravnog članstva u NATO-u. Više puta sam kazao i želim sad da vam ponovim, da sam, ne samo lično ubijeđen, nego iz razgovora koje sam tim povodom vodio i u Briselu i u Vašingtonu, da je Crna Gora ispunila glavninu očekivanja naših evroatlantskih partnera i da razlozi za uslovni poziv Crnoj Gori ili odloženi poziv Crnoj Gori u periodu ne kasnijem od godine dana od danas, dakle, definitivno nijesu presudno u sveri kvaliteta izvršavanja obaveza Crne Gore. Nema nikakve sumnje, i to je svakom jasno, u ovoj sali i izvan ove sale, da su razlozi koji su opredjeljivali dinamiku daljeg proširenja NATO-a u geopolitičkoj sferi, i da su tijesno povezani sa pitanjima na koje Crna Gora ne može presudno uticati. Naravno, to ne znači da mi ne treba i do tada i nakon članstva u NATO da nastavimo da radimo na svim ovim pitanjima koja su bila prioriteti u agendi naše integracije u NATO, a koji su realno i bez te agende prioritet naše državne politike. Dakle, to je i pitanje vladavine prava, to je pitanje dalje reforme koja služi bezbijednosti, to je pitanje dalje reforme sistema odbrane i vojske, i to je pitanje da ne kažemo, podrške NATO-u, podrške jednom sistemu vrijednosti koji promoviše između ostalih i NATO organizacija, a sistemu vrijednosti kojem Crna Gora definitivno pripada. Dakle, to ostaje naš trajan zadatak, i do poziva i nakon poziva, ali potrebu za ovim komentarom sam osjetio prosto da ne uzme maha jedan pristup, rekao bih, pomalo tradicionalan mentalitetski u Crnoj Gori, da sve što ne ostvarimo onda kad smo naumili, tog trena i u punoj mjeri smatramo neuspjehom. Dakle, Crna Gora je razlog zbog čega je NATO potvrdio politiku otvorenih vrata i na ovom samitu. Ne, nijedna druga država. Prema tome, napredak Crne Gore na tom putu je da kažem bio dovoljan razlog da NATO kaže da ostavlja otvorena vrata, i da o tom pitanju razgovara i na sadašnjem pripremnom ministarskom sastanku i na NATO samitu. Dakle, to bi svaka država, a ne samo Crna Gora ovolika kolika je, sa osam godina staža nezavisnosti morala smatrati svojim velikim uspjehom. Dakle, ono što je danas izvjesno, Crna Gora neće čekati sljedeći samit. Izvjesno je da ćemo u periodu ne dužem od godinu dana, ako samo budemo radili makar onoliko odgovorno koliko smo do sada radili, a ja sam ubijeđen da mi iz godine u godinu radimo i profesionalnije i odgovornije, biti u prilici da ispunimo svoj prvi strateški cilj u periodu ne dužem od godinu dana. To smatram velikim uspjehom državne politike Crne Gore.
  • Hvala vam. Na kraju, a ne manje važno kolega Almer Kalač, u ime Bošnjačke stranke.
  • Hvala, predsjedniče Skupštine. Uvaženi predsjedniče i članovi Vlade, u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, postavljam sljedeće pitanje: "Koje konkretne mjere i kada namjerava preduzeti Vlada kako bi se uredila oblast dodjele koncesija, bez obzira da li je riječ o eksploataciji šume, vode ili mineralnih sirovina? " Šume kao opšte kolektivno dobro kojim gazduje država putem tendera za dodjelu koncesija, daju se koncesionarima za korišćenje. Trenutno stanje u šumama nije korišćenje, nije eksploatacija već totalna devastacija. Na sjednici Skupštine koja je i dalje otvorena, razmatrali smo Izvještaj Komisije za koncesije za 2013. godinu. Na osnovu podataka sadržanih u tom dokumentu, moglo se zaključiti da je stanje u ovoj oblasti loše. Eksploatacija prirodnog bogatstva je nesrazmjerna naplaćenim porezima, pad naplate je preko 50% u odnosu na 2011. godinu, nijesu ispoštovani zaključci Skupštine Crne Gore. Mišljenje Državne revizorske institucije kao nezavisne najbolji je pokazatelj stanja u ovoj oblasti. Poseban akcenat dajem na eksploataciju šume. S obzirom da je Crna Gora, odnosno sjever naše države bogat šumama, drvna industrija kao privredna grana ima mogućnost da uposli znatan broj radnika. Koncesionarima je ustupljena velika količina drvne mase, bilo da se radi o višegodišnjim koncesionim ugovorima ili o jednogodišnjoj prodaji. Umjesto da se sirovina prerađuje na svakom koraku je evidentan njen izvoz. Poluproizvod i finalni proizvod su rijetkost, a nasuprot tome imamo uvoz namještaja koji, prema podacima kojima raspolažem, godišnje premašuje cifru od 40 miliona eura. Ono što je više puta potencirano i na šta je ukazivano jeste nepoštovanje koncesionih ugovora. Ova pojava direktno utiče na smanjenje i onako malog broja uposlenih. Kakve se mjere preduzimaju kada koncesionari ne ispunjavaju ugovorene obaveze? Iz Izvještaja Komsije za koncesije se može vidjeti da je broj raskinutih ugovora simboličan i ništa više od toga. U posljednje vrijeme potenciram ovo pitanje. Nedavno sam pitanje slične sadržine uputio i resornom ministru, čiji pisani odgovor očekujem i smatram da izostanak odgovora nije namjeran. Razloga za potenciranje pitanja ima više. I sami ste kazali na početku ove sjednice, odgovarajući na postavljeno pitanje uvaženog poslanika Simovića, da su prepoznati resursi ekonomskog rasta i razvoja i da na pametan i održiv način koristimo svoje resurse. Ovaj resurs se koristi, ovu oblast prepoznajem kao veoma značajnu i oblast u kojoj se može brzo reagovati, a da ta reakcija bude vidljiva. Kao konačan rezultat imaćemo veće zapošljavanje i racionalno korišćenje resursa. Hvala.
  • Hvala, kolega Kalač. Izvolite, predṥedniče Vlade.
  • Poštovani poslaniče Kalač, prilikom razmatranja Izvještaja Komisije za koncesije i Izvještaja Državne revizorske institucije na Vladi i u Skupštini Crne Gore, date su ocjene da postoje nedostaci u oblasti korišćenja prirodnih resursa putem koncesija. Vlada je o svim nedostacima navedenim u pomenutim izvještajima bila upoznata preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, znatno prije objavljivanja pomenutih izvještaja. Uvažavajući potrebu daljeg unapređenja procedura za dodjelu koncesija u oblasti šumarstva, kao i poboljšanja ambijenta za poslovanje privrednih subjekata u djelatnosti drvne industrije, Vlada je objedinila oblast šumarstva i drvoprerade u okviru Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, dok je Uredbom o organizaciji državne uprave Uprava za šume postala organ u sastavu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trenutno preko resornog ministarstva, Vlada Crne Gore sprovodi više aktivnosti u ovoj oblasti. Sprovedena je kontrola postupaka dodjele koncesionih ugovora i stepena izvršenja ugovora. Već su ostvareni prvi pozitivni pomaci. Iniciran je raskid koncesionih ugovora u slučajevima u kojima koncesionari nijesu izvršavali obaveze na predviđen način. Do sada je raskinuto pet ugovora. Utvrđena je precizna dinamika donošenja godišnjih planskih dokumenata kako se ne bi kasnilo sa ustupanjem šuma na korišnjenje tokom radne tj. ljetnje sezone. Sve ovo su samo preduslovi za unapređenje stanja u oblasti šumarstva i drvoprerade. U narednoj fazi neophodno je ojačati razvojne mjere i mjere podrške koje će biti koordinirane iz jednog ministarstva. Posebno se mora voditi računa o drvnoj industriji za koju se opravdano procjenjuje da može imati dinamičan rast. Nastojanja resornog ministarstva su da se sirovinska osnova u mnogo većem obimu prerađuje od strane domaćih drvoprerađivačkih preduzeća, a ne da se izvozi. Efikasnijom upotrebom resursa povećaćemo konkurentnost drvoprerađivačke industrije, ali i odgovoriti na sve veće zahtjeve društva u odnosu na šumske resurse. Takođe, izmjenama Zakona o šumarstvu biće uklonjena uska grla u pogledu sprovođenja zakonskih propisa. Moramo biti mnogo odlučniji u primjeni zakona i poštovanja ugovorenih obaveza kako od strane nadležnih državnih institucija, tako i od samih koncesionara. Izmjene Zakona o šumama, koje je predložilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, usmjerene su u pravcu unapređenja sistema kontrole izvršenja zakonskih propisa i opštih akata i bolje koordinacije nadležnih službi i inspekcijskih i poreskih i carinskih organa. Na kraju, konstataciju da je trenutno na sceni devastacija šuma, smatram oštrom. Podaci koje smo dobili kao razultat niza međunarodno podržanih projekata pokazuju da je stanje šuma u Crnoj Gori dobro, da imamo značajne površine po šumama i što je još značajnije da je stanje našeg eko sistema dobro za budući razvoj. Naravno, uvijek se može postići i više i bolje. Uvjeren sam da se od strane resornog ministarstva preduzimaju maksimalni napori da se uočene slabosti otklone, zavede red u oblasti šumarstva i drvoprerade i stvore uslovi za dinamičniji razvoj. To dostignuće mjerićemo preko tri kriterijuma koja sam predložio u svom ekspozeu u Parlamentu Crne Gore, predstavljajući program rada Vlade, prije svega, povećanje zaposlenosti, povećanje proizvodnje i rasta izvoza. Zahvaljujem na pažnji.
  • Hvala predśedniče Vlade. Kolega Kalač.
  • Predsjedniče Vlade, hvala na vašem odgovoru. Možda je određene terminologija koju koristim ovdje u Parlamentu oštra, ali u svakom slučaju želim da na jedan slikovit način pokažem stanje. Kao dokaz svojim tvrdnjama mogu obezbijediti i dostaviti foto ili video dokumentaciju stanja u našim šumama, ali ja smatram da to nije moj posao. Svojevremeno sam u komentaru na jedan od vaših odgovora na ranijim sjednicama govorio, da određene informacije kada putuju, promijene svoj oblik, što ne bih volio da je ovom i sada slučaj. Upoznat sam da se preduzimaju mjere da se uvede red u ovoj oblasti i da se počinju prepoznavati efekti tog zalaganja, što je svakako za pohvalu. Pored započetih promjena u kadrovskoj strukturi, koje smatram osveženjem, očekujem i da se pravilnici i uputsvo o procedurama o operativnom dijelu UpraVe za šume sprovode u potpunosti, da se u skladu sa zakonom sprovode mjere i raskidaju ugovori. U dosadašnjem postupku dodjele koncesija često puta koncesije nijesu pripale onima kojima je trebalo. Imam informaciju da su identifikovani neki od koncesionara koji dio drvne mase izvoze a ne prerađuju i ako u ogovoru na osnovu dostavljene ponude i preciziranja svojih kapaciteta prihvataju da će sirovinu prerađivati na teritoriji Crne Gore. Da bi profunkcionisao ovaj sektor i imao vidljive efekte, potreban je mnogo brži tempo, da zaživi pravilnik organizaciji i sistematizaciji, kao i što brža i dosljednija njegova primjena. Kao jedan konkretan primjer da ovu oblast treba uređivati je da imamo situaciju da koncesionari koji su koncesije dobili na sedam godina, na osnovu svojih raspoložovih tehničkih i kadrovskih kapaciteta svake godine konkurišu za koncesije i na taj način ugrožavaju male koncesionare, a da ni na koji način niti su povećali kadrovsku opremljenost niti su povećali tehničku opremljenost. Kašnjenje sa dodjelom koncesija je bilo ranije, to ove godine nije slučaj. Znam da se krajem 2013.godini, odnosno krajem decembra mjeseca, da su dodijeljene koncesije određenom broju koncesionara. Ove godine to nije bio slučaj i ja ne želim sa ovog mjesta samo kritikovati ono što je učinjeno, već sve ono što je za pohvalu želim pohvaliti. Ja ovom prilikom kažem da su vidljivi neki pomaci, ali da dinamika popravke stanja u ovoj oblasti može biti mnogo veća i mnogo brža. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Kalač. Želite li? Hvala. Ovim završavamo Premijerski sat. Hvala vam svima na doprinosu.