• Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, otvaram prvu śednicu proljećnog zasijedanja, tradicionalno na Cetinju. Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda da nekoliko proceduralnih obaveza obavimo. Poslanici Fatmir Gjeka i Zoran Vukčević su podnijeli ostavke na poslaničku funkciju, pa saglasno Poslovniku Skupštine, objavljujem da Skupština konstatuje ostavke čime im prestaje mandat poslanika u Skupštini Crne Gore, o čemu ćemo obavijestiti Državnu izbornu komisiju radi popune upražnjenih poslaničkih mjesta. Zahvaljujem se kolegi Gjeki i kolegi Vukčeviću na kolegijalnom radu i na doprinosu u radu crnogorske skupštine. Želim puno uspjeha i Ulcinju i u razvojnom fondu da obojica doprinesu razvoju, svako na svoj način. Takođe, treba da usvojimo zapisnike sa prvog vanrednog zasijedanja. Ima li izmjena i dopuna? Hvala kolega Damjanoviću što ste pročitali zapisnike. Hvala što ste pročitali. Imamo dva predloga za izmjenu dnevnog reda. Zbog zabune, ali da pojasnim. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika nisam predložio kao sastavni dio dnevnog reda, predložio sam kao poslanik u proceduru. O tome ćemo se dogovarati na Kolegijumu kada će to biti na dnevnom redu, tako da želja je samo bila da odmrznemo proces u posljednjim danima kada realno možemo taj posao obavljati, a na Kolegijumu śutra ćemo se dogovarati kada to može i da li će biti u dnevnom redu Skupštine Crne Gore. Tako da to je ono što, zbog nekih zabuna koje bi se mogle pojaviti, želim da vas obavijestim. Kolega Gošović je predložio da se na dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a poslanica Jonica da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu. Kolega Milić, izvolite.
  • Hvala vam predsjedniče Skupštine. U skladu sa onim što je dobra praksa ovog Parlamenta i zbog činjenice da se radi o izuzetno važnim zakonima, najviše da ponovim Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o crnogorskom državljanstvu, i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu, koji su bili predmet interesovanja i rada radne grupe, tako je i dobijen određeni tekst tih zakona, koji nismo željeli na bilo koji način da mijenjamo. Ova dva predloga su ušla u proceduru. Međutim, pošto ste vi rekli da ćete na Kolegijumu i vaš predlog da učinite, mi ćemo i naše predloge na Kolegijumu, nakon dogovora, bez dogovora, sa dogovorom, ova dva zakona ćemo staviti u proceduru, tako da za ovu sjednicu ne želimo da se uvrštava u dnevni red. Hvala.
  • Hvala kolega Miliću na pomoći da ovo odradimo po dogovoru i da eto jednu nejasnoću razjasnimo i na Kolegijumu śutra dogovaramo dalji rad po tim temama. Ovako, da onda predloženi dnevni red stavim na glasanje. Da li neko ima protiv? Možemo i aklamacijom. Nema niko protiv. Hvala vam. Čuli smo da smo konsensualni. Idemo na Predlog zakona o izmjeni Zakona o međunarodnom privatnom pravu. Pravnici znaju da je to jedan od neprijatnijih ispita na Pravnom fakultetu, po složenosti. 2 Izvjestioci Odbora su kolega Vuković i kolega Vuletić. To je Zakonodavni i politički sistem. Da li želite riječ prije toga? Ne. Poslanica Kovačević želi dopunsko obrazloženje, ako sam dobro obaviješten. Ne. Izvolite. Da li neko želi riječ? Koleginice Jonice hvala vam što ste sačuvali moju tezu da je ovo jedan od najtežih ispita na Pravnom fakultetu. Izvolite.
  • Upravo sam planirala da počnem diskusiju sa vašom tezom, da osim toga što je to bio jedan od najtežih ispita na Pravnom fakultetu, očigledno nam predlog koji je dala gospođa Kovačević pokazuje da na ovom predmetu treba da učimo i u Parlamentu kakve nam stvari prolaze. Znači, razlog zbog kojeg je gospođa Kovačević morala da predloži izmjene ovog zakona je činjenica da je prilikom usvajanja Zakona promaklo da smo stavili van snage prethodni zakon, a stavili smo da ovaj počne da se primjenjuje šest mjeseci kasnije. Imam slobodu da komentarišem, jer sticajem okolnosti nisam učestvovala u radu tog zasijedanja, ali je ovo poruka da nam se ponavljaju sve češće neke ovakve stvari i da je možda tema za razmišljenje možemo li ili moramo li ovakve zakone da pretrčavamo na ovakav način u decembarskim i julskim zasijedanjima, kao što nam se i dešavalo i zbog čega su se dešavale neke stvari prije toga. Dakle, razlog još jedan je bio samo da podsjetim na činjenicu da nam Sekretarijat za zakonodavstvo, famozni Sekretarijat za zakonodavstvo, koji po mom mišljenju bi bolje bilo da ne postoji, vraća neke norme koje značajno unapređuju i usklađuju sa evropskim zakonodavstvom neke zakone kada ih 3 Vlada šalje Sekretarijatu, a da evo ovakvu stvar taj Sekretarijat nije vidio, nego je stigao i do Skupštine.
  • Hvala koleginice, u oba svojstva pravnika i poslanika. Čuli smo zašto smo morali da idemo na Predlog zakona o izmjenama Zakona o međunarodnom privatnom pravu. Ako nema više niko, stavio bih na glasanje. Izvolite. Za, protiv, uzdržani, u načelu naravno. Za je dvojka , ne je trojka, a četvorka su uzdržani. Hvala poštovane kolege. Glasala su 42 poslanika. Svi su bili za. Sastavni dio Predloga zakona je i amandman Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, pa glasamo Zakon u cjelini. Izvolite. Za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasala su 44 poslanika, svi su bili za. Zahvaljujem vam se i zahvaljujem koleginici Kovačević što je ispravila propust. Imamo Predlog zakona o potvrđivanju Evropske konvencije o pravnoj zaštiti usluga koje se temelje na uslovnom pristupu i usluga koje pružaju uslovni pristup. Predstavnici Vlade su potpresjednik Lazović i gospođa Ratka Strugar, pomoćnica ministra, a naše kolege Vuković i Knežević su u ime odbora. Kolege, želite li riječ? Predstavnik predlagača? Hvala vam. Otvaram raspravu. Bezuslovno, izgleda, ćemo usvojiti zakon. Stavljam na glasanje Predlog zakona o potvrdjivanju Evropske konvencije o pravnoj zaštiti uslova koji se temelje na uslovnom pristupu i usluga koje pružaju uslovni pristup. Izvolite. Hvala. 4 Glasala su 42 poslanika.Svi su bili za, konstatujem da smo usvojili Predlog zakona. Idemo na treću tačku Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih nacija o upotrebi elektronskih komunikacija u međunarodnim ugovorima. Mislim da su predstavnici predlagača isti a i predstavnici, izvjestioci naših odbora su kolega Škrelja i kolega Šarančić. Kolega želite li riječ, u ime Odbora? Ne. Predstavnik predlagača? Hvala vam. Otvaram raspravu. Ako niko nema, podnešena su dva amandmana Zakonodavnog odbora sa kojim se usaglasio predstavnik predlagača, ali Zakonodavni odbor je odustao od amandmana 2 u međuvremenu, tako da imamo samo jedan amandman, ako se ne varam. Jedan amandman koji je sastavni dio i amandman 2 nije bio u proceduri više. Glasamo u cjelini. Izvolite. Hvala. Glasala su 43 poslanika i svi su bili za. Idemo na Predlog zakona o potvrđivanju amandmana na Sporazum o zaštiti kitova i delfina (CETACEA) u Crnom moru, Sredozemnom moru i pripadajućoj zoni Atlantskog okeana. Da li se neko javlja za riječ? Ne. Stavljam na glasanje Predlog zakona u cjelini. Izvolite. Za, protiv, uzdržani. Hvala. Konstatujem da smo usvojili Predlog zakona o potvrđivanju amandmana na Sporazum o zaštiti kitova i delfina (CETACEA) u Crnom moru, Sredozemnom moru i pripadajućoj zoni Atlantskog okeana. Hvala vam, idemo dalje, Predlog zakona o potvrđivanju amandmana na Stokholmsku konvenciju o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama. 5 Otvaram raspravu, nema spelovanja tako da ćemo brže. Mogu li da stavim na glasanje? Hvala. Predlog zakona ima i amandman Zakonodavnog odbora koji je sastavni dio Predloga zakona i sa tim ga stavljam na glasanje. Izvolite, otvaram glasanje. Hvala. Moraju biti 42 poslanika, provjerite tastere.Hvala vam. Glasala su 42 poslanika, niko nije bio ni protiv, ni uzdržan. Konstatujem da smo usvojili Predlog zakona o potvrđivanju amandmana na Stokholmsku konvenciju o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama. Idemo na posljednju tačku današnjeg dnevnog reda. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju. Nije bilo amandmana. Možemo li olakšati život građanima nekad jedne države kroz bolje socijalno osiguranje sada u dvije države? Stavljam na glasanje Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma izmedju Crne Gore i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju. Izvolite. Izvinjavam se. Poništavam glasanje, nijesam vidio kolegu Gošovića. Izvolite kolega Gošović.
  • Poštovane kolege, predstavnici Vlade, poštovani građani, U prethodnom periodu Skupština Crne Gore usvojila je zakone o potvrđivanju sporazuma o socijalnom osiguranju Crne Gore sa Republikom Srbijom, Republikom Makedonijom i Republikom Slovenijom. Zakon o potvrdjivanju sporazuma o socijalnom osiguranju Skupština je usvojila sa administrativnim sporazumom za njihovo sprovođenje. Sa Predlogom zakona o potvrđivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju 6 sa Republikom Hrvatskom nije dostavljen administrativni sporazum za njegovo sprovođenje. Na zahtjev Kluba poslanika SNP-a uslijedilo je obavještenje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija da se, saglasno Zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, međunarodnim ugovorima ne smatraju protokoli za njihovo sprovođenje iz kojih razloga je na skupštinsko razmatranje upućen samo Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju. Ali, ostalo je bez odgovora pitanje kako jedan te isti zakon, Zakon o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, različito primijenjen kada su usvajani predlozi zakona o potvrđivanju sporazuma o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Makedonijom i Slovenijom, u odnosu na Predlog zakona o potvrđivanju takvog sporazuma sa Republikom Hrvatskom. Da se vratimo na suštinska pitanja iz predmeta ovog sporazuma. Primjenom ovog sporazuma, penzije, novčane naknade i druga novčana davanja, stečena po osnovu pravnih propisa jedne države ugovornice, ne mogu se umanjiti, izmijeniti, obustaviti niti ukinuti zbog toga što korisnik ima prebivalište na teritoriji druge države ugovornice osim ako ovim sporazumom nije drugačije određeno. Građani, svakako, treba da budu upoznati da se sporazum ne primjenjuje na obaveze davanja na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, dodatak na djecu, najnižu penziju i naknadu pogrebnih troškova. Dakle, lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori a koja su neka od ovih prava ostvarili u Republici Hrvatskoj danom primjene ovog sporazuma ta prava neće moći ostvarivati u Crnoj Gori i obrnuto. Riječ je o određenim socijalnim primanjima koja zavise od materijalnih prihoda porodice, koja su briga svake države za građane koji imaju prebivalište na njenoj teritoriji. Međutim, sporazum sa Republikom Hrvatskom sadrži jedan poseban stav, u članu 5 stav 4, gdje stoji odredba da se sporazum neće primjenjivati ni na davanja po osnovu preostale radne sposobnosti i na druga davanja koja se ostvaruju zavisno od dohodovnog, odnosno imovinskog 7 cenzusa prema hrvatskim pravnim propisima. S tim u vezi neminovno se postavlja pitanje, zašto su ova ograničenja određena isključivo prema hrvatskim pravnim propisima, zašto ne i prema pravnim propisima Crne Gore. Zašto u tom slučaju nije ispoštovan princip reciprociteta? S druge strane određenje da se sporazum ne primjenjuje i na druga davanja koja se ostvaruju zavisno od dohodovnog, odnosno imovinskog cenzusa, pruža mogućnost različitog tumačenja o kojima se davanjima radi. Ovakav sporazum ta pitanja moraju urediti na veoma precizan način, tačno definišući o kojim je davanjima riječ. Posebno je svakako značajno da lice koje ispunjava uslove za zdravstvenu zaštitu jedne države ugovornice ima pravo na zdravstvenu zaštitu od strane države koja ima prebivalište a u određenim slučajevima i boravište. Pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu uređene su odredbama člana 13 Sporazuma. Međutim, Sporazum sa Republikom Srbijom sadrži i odredbu da lice koje ispunjava uslove na zdravstvenu zaštitu prema propisima jedne države ugovornice, a nalazi se na teritoriji druge strane ugovornice, radi školovanja i studiranja, ima pravo na zdravstvenu zaštitu, a u slučaju bolničkog liječenja i davanja veće vrijednosti potrebna je saglasnost nadležnog nosioca osiguranja izuzev u hitnim slučajevima. Takvu odredbu ne sadrži Sporazum o socijalnom osiguranju sa Republikom Hrvatskom, pa je neophodno da predstavnik predlagača da i ovaj drugi odgovor na pitanje da li primjenom ovog sporazuma lice koje ispunjava uslove za pravo na zdravstvenu zaštitu prema propisima jedne strane ugovornice, a nalazi se na teritoriji druge strane ugovornice radi školovanja i studiranja, ima pravo na zdravstvenu zaštitu. U slučaju potvrdnog odgovora, neophodno je da predstavnik predlagača navede iz kojih odredbi predmetnog sporazuma proizilazi ostvarivanje takvog prava. Takođe, član 21 stav 2 sporazuma sadrži određenje da hrvatski nadležni nosilac osiguranja neće primijeniti odredbe sporazuma koje se odnose na 8 određivanje srazmjernog dijela penzije, u slučaju kada je za osiguranika jednako ili povoljnije utvrđivanje iznosa davanja samo na osnovu hrvatskog penzijskog staža. Takva mogućnost nije predviđena za korisnike penzijskog staža ostvarenog u Crnoj Gori. Očekujem da će predstavnik predlagača dati odgovor zbog čega ta prava nijesu utvrđena na istovjetan način. Veoma je značajno da čujemo odgovor i na pitanje da li u Crnoj Gori i u kolikom broju postoje korisnici penzija utvrđenih primjenom Sporazuma između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju zaključenog 15. septembra 1997. godine, te da li će stupanjem na snagu ovog sporazuma postojati obaveza ponovnog određivanja i obračuna iznosa penzije, pri čemu se pravosnažnost već donesenih rješenja neće smatrati preprekom za ponovno određivanje penzija. Primjena takvih rješenja, kada je u pitanju primjena sporazuma sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom imala je veoma negativne posljedice na ostvarivanje visine penzija penzionera u Crnoj Gori, što je javnosti i te kako poznato. Na kraju, gospodine predstavniče Vlade, neophodno je da otklonimo i jednu suprotnost sadržanu u odredbama člana 5 stav 3 u odnosu na odredbe člana 29 sporazuma. Naime, odredbama člana 5 stav 3 predviđeno je da se odredbe stava 1 istog člana kojima je, kao što sam rekao, propisano da se novčane naknade stečene po osnovu pravnih propisa jedne države ugovornice ne mogu umanjiti, izmijeniti, obustaviti ili ukinuti, zbog toga što korisnik ima prebivalište na teritoriji druge države ugovornice, između ostalog ne primjenjuje na novčanu naknadu za dodatak na djecu. Dok je odredbama člana 29 sporazuma propisano u kojim se sve slučajevima ostvaruje pravo na dodatak na djecu. Znači, propisan je postupak ostvarivanja tog prava u članu 29, a u članu 5 stav 3 isključujete ta davanja u smislu primjeni odredbi člana 1 stava 5 tog istog sporazuma. Mislimo da takva suprotnost ne bi smjela da se desi u jednom ovakvom sporazumu, odnosno zakonu koji potvrđuje donošenje jednog ovakvog 9 sporazuma. Puno je pitanja. Smatramo ih veoma značajnim za naše opredjeljenje u Klubu poslanika SNP-a kada je u pitanju glasanje za Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju. Nadam se da će odgovori predstavnika predlagača možda otkloniti neke dileme. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Izvolite gospodine Pajoviću, generalni direktoru Direktorata za penzijskoinvalidsko osiguranje i boračku invalidsku zaštitu.
  • Uvaženi gospodine predsjedniče, uvaženi poslanici i poslanice, Sporazum o socijalnom osiguranju je zaključen na bazi reciprociteta. To je dogovor između dvije strane. Ne mora da bude isti kao što je sa Srbijom. Znači, mi smo imali određene predloge, imala je hrvatska strana i to je stvar kompromisa onako kako se dogovorite. Što se tiče ovih davanja koje ste pomenuli, koje se ne transferišu u drugu državu ugovornicu, opšti je princip Sporazuma o socijalnom osiguranju da se vrši transfer davanja, a to je opšti princip. Tu se prvenstveno misli na penzije, ali ne vrši se transfer najnižih penzija, jer se one faktički finansiraju iz budžeta, one su ostvarene na bazi solidarnosti. Isto tako, pomenuli ste dječije dodatke. Naš je predlog bio da se vrši i transfer dječijih dodataka. Međutim, to hrvatska strana nije prihvatila, a u praksi se vrlo teško može desiti da vršite transfer dječijih dodataka na teritoriji druge države ugovornice. Kod nas to pravo koriste korisnici materijalnog obezbjeđenja, a oni da bi ostvarili to pravo treba da ispunjavaju uslove po našim pravnim propisima i da imaju prebalište i državljanstvo na teritoriji Crne Gore. Međutim, Crna Gora je predlagala i to rješenje, mada se u praksi to vrlo teško može desiti, ali hrvatska strana to nije prihvatila. 10 Što se tiče odredbi o zdravstvenom osiguranju, nijesam ekspert za zdravstveno osiguranje. U delegaciji smo uvijek imali ljude koji pokrivaju sve oblasti, jer socijalno osiguranje je veoma kompleksno, ono obuhvata i penzijskoinvalidsko osiguranje i povredu na radu, profesionalnu bolest, dječije dodatke, novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti. Moram pomenuti da je potpuno drugačija bila situacija kada smo radili Sporazum o socijalnom osiguranju sa Srbijom, znači kada je rađen Sporazum o socijalnom osiguranju, to je bilo 2006. Godine. Ovaj postupak je krenuo neposredno prije referenduma, ali načelno prema sporazumu prava iz zdravstvenog osiguranja mogu da ostvaruju osiguranici i članovi njihovih porodica, a kada se nađu na teritoriji druge države ugovornice oni imaju pravo da koriste zdravstvenu zaštitu na hitnu i neophodnu. Određena lica imaju puni obim zdravstvene zaštite na teritoriji druge države ugovornice, to su tzv. detaširani radnici, upućeni radnici, lica koja privremeno obavljaju samostalnu djelatnost na teritoriji druge države ugovornice, članovi administracije države ugovornice i lica koja su osigurana kod diplomatskog konzularnih predstavništava. To isto pravo imaju članovi njihove porodice. Što ste rekli kod ponovnog određivanja penzija? Ponovno određivanje penzija reguliše prethodni sporazum, jer danom stupanja na snagu ovog sporazuma prestaje da važi prethodni sporazum koji je Crna Gora preuzela i primjenjuje na osnovu sukcesije međunarodnog prava i na osnovu odluke o nezavisnosti. To imamo u članu 43. Stupanjem na snagu ovog sporazuma u odnosima između Crne Gore i Republike Hrvatske prestaje da važi Sporazum između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju zaključen 15. septembra 1997. godine, osim stečenih prava na davanje i već pokrenutih postupaka ako se oni odnose na period u kome je bio na snazi sporazum koji se ovim sporazumom stavlja van snage. Znači, postupci ponovnog određivanja penzija, ako nijesu okončani, a ponavljam oni su uglavnom okončani, okončaće se po ovom sporazumu. Zahvaljujem. 11
  • Hvala vam direktore Pajoviću. Izvolite, svakako. Previše važna pitanja da bismo lako prelećeli preko njih.
  • Na žalost, nijesam dobio odgovor na mnoga, pogotovo ne suštinske odgovore na postavljena pitanja. Nisam shvatio da je odgovor u odnosu na sva ova pitanja koja je trebalo urediti taj da predstavnici Vlade Republike Hrvatske nijesu pristali da se ta pitanja uređuju na drugačiji način. Zaista je neshvatljivo, ako se uređuje jedno pitanje kao što je ovo pitanje primjene, odnosno ovih davanja po osnovu preostale radne sposobnosti, da se isključivo određuje prema propisima Republike Hrvatske, zašto ne i prema propisima Crne Gore. Drugo pitanje, nijesam dobio odgovor kada je u pitanju zdravstveno osiguranje, da li ova lica koja ostvaruju pravo na osiguranje u jednoj državi članici, ugovornoj strani, a studiraju i nalaze se na školovanju kod druge ugovorne strane ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje ili ne. Dakle, tu je potreban jedan konkretan odgovor. Da li proističe iz ovog sporazuma njihovo pravo na zdravstveno osiguranje kod ove države gdje se privremeno školuju i borave? Vidio sam da kada je u pitanju privremeno boravište, jednostavno ne odnosi se na ovaj period školovanja i studiranja tih lica. Takođe, nesporna mi je ova činjenica da rješenja koja nijesu donesena sa aspekta ostvarivanja prava na penziju, primjenom Sporazuma između Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske iz 1977.godine, da će se nastaviti ovaj postupak po tom sporazumu. Ali je moje pitanje bilo, da li po korisnike tih prava, gdje postoje pravosnažna rješenja postoji ta obaveza ponovnog određivaja, kao što je bila kada je primjenjivan Sporazum Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Bosne i Hercegovine i koji se veoma negativno odrazio na prava penzionera u Crnoj Gori? 12 U ovom sporazumu to nije jasno naznačeno, nije jasno određeno, sem ovog dijela, da tako kažem, ukoliko je pokrenut postupak, a nije okončan kao takav i u tom dijelu, evo ne znam da li raspolažete sa tim podacima. Koliko je takvih rješenja primljeno tog sporazuma, doneseno u Crnoj Gori, koliko je tih korisnika prava u Crnoj Gori i da li se u bilo kom vidu sada mogu, da tako kažem, dovesti u pitanje ta prava utvrđena po već pravosnažnim rješenjima, kao što je to bio slučaj po već donesenim pravosnažnim rješenjima za one penzionere koji su tu penziju privremeno ostvarili shodno tom sporazumu koji je postojao između Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. To je suština ovih pitanja koje smatramo veoma značajnim sa aspekta ostvarivanja prava interesa građana Crne Gore u primjeni ovog sporazuma. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Gošoviću. Imate li dodatnih objašnjenja? Izvolite.
  • Zahvaljujem. Znači, u odnosu na zdravstvenu zaštitu sam rekao. Takva odredba u sporazumu sa Srbijom nemamo je u drugim sporazumima, znači takva odredba postoji samo u sporazumu sa Srbijom, a rekao sam da su bili specifični odnosi u kojem je to periodu bilo, ali ova lica mogu da koriste zdravstvenu zaštutu ako su članovi porodice osiguranika i nađu se na teritoriji druge države ugovornice, onda imaju pravo na hitnu i neophodnu, i ako su članovi porodice ovih lica, koji imaju puni obim zdravstvene zaštite kada se nađu na teritoriji druge države ugovornika, to sam rekao, to su ova upućena lica, detarširani, članovi porodice lica iz administracije i članovi porodice lica koja su konzulatno diplomatski predstavnici. 13 Što se tiče davanja koja Hrvatska ne transferiše po osnovu preostale radne sposobnosti. Oni imaju drugačiju definiciju invalidnosti od nas. Znači, kod nas postoji potpuni i djelimični gubitak radne sposobnosti. I tu imamo potpunu i djelimičnu invalidsku penziju i pošto se sve penzije transferišu, transferišu se i invalidske penzije. Hrvatska ima drugačiju definiciju invalidnosti i postoje određena lica koja nijesu penzioneri, a imaju preostalu radnu sposobnost. To su oni smatrali da se tu ne radi o doprinosnim davanjima, nego o socijali i to je bila njihova želja i oni su tražili izuzeće da se ne izvrši transfer tih davanja. Što se tiče ponovnog određivanja penzije, to sam već objasnio, da ovaj sporazum ima primjenu za buduće, on se ne primjenjuje retroaktivno, preračun penzija koje su ostvarene u onom ranijem periodu reguliše stari sporazum i svi postupci koji su pokrenuti a nijesu okončani donosiće se po tom sporazumu. Problem koji je bio sa penzijama iz Bosne, ovdje ga nema zato što kod ponovnog određivanja penzija, zbir dviju penzija u principu nije manji od one penzije koja je ranije isplaćivana, zato što su penzije u Hrvatskoj veće od penzija u Crnoj Gori, a penzije u Bosni i Hercegovini su poprilično niže od penzija u Crnoj Gori, ali ponavljam sporazum se primjenuje za buduće, on ne retroaktivnu primjenu, on ne reguliše ono što je predmet regulative prethodnog sporazuma.
  • Hvala direktoru Pajoviću. Kolega Gošović, želite li još? Ovakvi dokumenti se usvajaju u cjelini ili se odbijaju u cjelini. Možemo li pristupiti glasanju? Stavljam na glasanje Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju. Potrebna je većina svih poslanika. Izvolite. Za, protiv, uzdržani? Hvala vam. 14 Glasala su 42 poslanika. Svi su bili za uz dileme koje postoje. Ministarstvo neka ih još dogleda i ako još ugovor obavezuje, ali i za iduća iskustva. Ovim smo dnevni red prve sjednice proljećnog zasijedanja iscrpili. Hvala vam. Vidimo se sjutra u Podgorici na drugoj sjednici. 15