• Poštovani poslanici 25 saziva Skupštine Crne Gore, Otvaram 8. śednicu proljećnog zasijedanja u 2013.godini. Prije nego što pređemo na utvrđivanje dnevnog reda, dobili ste zapisnik i sa 3, 4, 5. i 7. śjednice, dobili ste i sa 6. śjednice zapisnik koji nije u redu, pa ga povlačimo kao predlog. To je śednica o premijerskom satu, ali jeste sa 3. 4, 5. i 7. śjednice. Da li na njih ima neko prigovora? Na šestu, podsjetiću, bio je prigovor kolege iz SNP-a i uvažio sam ga uz izvinjenje. Ostale možemo usvojiti. Hvala vam. Znači, konstatujem da smo sa 3. 4, 5. i 7. śednice usvojili, a sa 6. povukli zapisnik koji je bio dostavljen poslanicima. Idemo na utvrđivanje dnevnog reda. Koristeći parlamentarnu praksu i dogovor da neka pitanja uvrstimo u predlog dnevnog reda i bez glasanja,ovaj put smo to dogovorili sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona i sa Predlogom odluke o dopuni Poslovnika Skupštine Crne Gore, koji su predložile kolege iz Pozitivne Crne Gore shodno našem, već sada poslovničkom a i dobrom običaju da imamo jednu tačku dnevnog reda koju opozicija direktno uvrsti u dnevni red i o ovome se nećemo izjašnjavati. To je sastavni dio predloga dnevnoga reda, a imali smo predlog za dopunu dnevnog reda kolege Banovića, koji je tražio da se u dnevni red stavi Predlog zakona o dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima i ja ne znam da li je prošlo odbore. Ako je prošlo odbore trebao sam ja da ga uvrstim, ali ako nije moraćete vi da ga obrazlažete. Izvolite, tri minuta.
  • Hvala, predsjedniče. Ovaj zakon je predat u proceduru još u prošlom sazivu i tada je o njemu razgovarano na odboirima u Skupštini. Nije bilo izjašnjavanja, jer čini mi se da nije bilo neke potrebne većine i nije bilo mišljenja Vlade, kao što ga nemamo ni do danas dobijenog. Nema razloga za hitnost u donošenju ovog zakona i ne podnosim predlog po tom osnovu nego jednostavno po osnovu hitnosti od godinu i kusur dana koje on čeka da se uvrsti i ispuni ove prethodne uslove koji su predviđeni našom procedurom. Predlogom zakona mijenjamo samo dvije norme, a ona se odnosi na jednu pogrešnu praksu,to jest pokušavamo da budućim promjenama utičemo na pogrešnu praksu u praznovanju državnih praznika u Crnoj Gori. Naime, postojećim zakonom je predviđeno da samo oni privredni subjekti čija priroda djelatnosti i tehnologija rada to zahtijeva rade tokom državnih praznika. U praksi se pokazalo da gotovo svi privredni subjekti tumače ovu normu za sebe, pa kažu da njihova tehnologija rada i da njihova priroda djelatnosti zahtijeva da oni rade tokom državnih praznika, što, naravno, nije tačno. Po drugoj zakonskoj normi ovim je predviđeno da oni plaćaju radnike 150% uvećanom dnevnicom za te dane, ali mislimo da smisao državnog praznika nije u tome da se zaradi 150% više nego da se praznuje i državnog i vjerskog praznika, da se praznuje, da se ljudima da odmor, da im se da predah i da se posvete drugim društvenim porodičnim i socijalnim potrebama u tih nekoliko dana. Iz tog razloga želimo da promijenimo široku normu koja dozvoljava da privredni subjekti to tumače kako hoće i da uvedemo normu kojom bi nadležno ministarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo ekonomije, izdavalo te dozvole za rad tokom državnog praznika i, naravno, te dozvole bi se davale na duži vremenski period onima kojima stvarno to treba i ne bih posebno opterećivao administrativno privredne subjekte. Mislimo da bi trebalo uvrstiti u dnevni red ovaj zakon i mislimo da dobijemo podršku od kolega poslanika. Hvala.
  • Hvala, kolega Banoviću. To je za dopunu, a za skraćenje dnevnog reda je predlog imao kolega Bojanić, on je predložio da se Predlog zakona o PDV-u ukloni sa dnevnog rada. Glasaćemo kada čujemo obrazloženje. Samo dva imamo, nemamo previše. Imamo samo dva i dva u ime Vlade, a oni su drugi par rukava, što bi rekli. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Ja se zahvaljujem. Uvažene kolege poslanici, Ja sam kratko htio da obrazložim zašto sam tražio da se sa dnevnog reda povuče Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, jer u međuvremenu su se izdešavale stvari vezane za KAP, a smatram da je ovaj zakon prvenstveno zbog toga i predložen, jer četrdeset miliona koliko se očekuje da se prikupi ovim novim zakonom, odnosno izmjenama sa 17 na 19% poreza na PDV to uvećanje bi trebalo da donese nekih četrdeset miliona, što je ekvivalent sumi koju je Vlada predlagala da plati CEAC-u da napusti KAP. S obzirom da je u međuvremenu Vlada pokrenula pitanje stečaja i nećemo platiti tih četrdeset miliona, kako su nam rekli, nećemo platiti ništa, ja mislim da je sasvim logično da ovaj zakon povučemo sa dnevnog reda i da budemo efikasni u radu da ostavimo puno prostora za druge tačke dnevnog reda, da se ne iscrpljujemo sa nečim što u ovom momentu nije potrebno u smislu da nas Vlada ubjeđuje da četrdeset miliona neće ni u kojem slučaju da plati vlasniku KAP-a. Zahvaljujem.
  • Neđe su mi pričali neki partizani da kada su došli poslije četiri godine rata kući više nijesu mogli spavati u krevetu i u kuću nego su i dalje spavali ispred kuće i na ledinu, tako da se bojim da ćemo se mi teško navići da spavamo u normalan krevet poslije KAP-a, nego ćemo i dalje na ledinu, bojim se, spavati, ali prije toga kolega Sekulić ima takođe predlog za dopunu dnevnog reda, pa ćemo se izjasniti o tri predloga.
  • Hvala, predsjedniče. Na osnovu člana 86 Poslovnika Skupštine Crne Gore, predlažem za ovu sjednicu da uvrstimo i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora o izgradnji objekata. Podsjećam da su mišljenja poslanika na matičnom odboru bila podijeljena, da zakon nije dobio potrebnu većinu, ali smo nakon toga nastavili usaglašavanje. U ovom trenutku imamo 15 amandmana o kojima matični odbor treba da raspravlja i cijenim da bi bilo dobro da i ovaj zakon se nađe na dnevnom redu, a kasnije nakon usaglašavanja sa amandmanima da vidimo da li može da dobije i neophodnu većinu. Hvala.
  • Hvala. Ovo je poslanik u duplom svojstvu, bivšeg resornog ministra i bivšeg poslanika, sad aktivnog poslanika. U redu. Čuli smo predloge trojice kolega. Dva su za dopune dnevnog reda, pa idemo redom, kako smo čuli za dopunu, onda ćemo da skratimo dnevni red. Prije kolege Banovića da se u predlog dnevnog reda uvrsti Predlog zakona o dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima, odnosi se na prava radnika tokom prazničnih dana, koji rade tih dana. Izvolite. Za, protiv, uzdržani, otvaram glasanje. Hvala vam. Glasalo je 50 poslanika i svih 50 je bilo za, time ovo postaje sastavni dio predloga dnevnog reda. Idemo na predlog kolege Sekulića, da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora. Izvolite. Za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Glasalo je 44 poslanika, 36 za, 8 protiv, nije bilo uzdržanih. Konstatujem da je i ovaj predlog zakona u predlogu dnevnog reda. I treći je predlog kolege Bojanića da se iz predloga dnevnog reda izbriše Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV. Izvolite. Za, protiv, uzdržani. Hvala vam. Ovdje smo imali dodatno glasanje po broju koji je glasao više nego u prethodna dva glasanja. Glasalo je 68 poslanika, 28 za 39 protiv, jedan uzdržani. Konstatujem da taj predlog zakona ostaje u predlogu dnevnog reda, da predlog kolege Bojanića nije dobio potrebnu većinu. Stavljam ovako dopunjen dnevni red sa dvije tačke na glasanje. Može. Izvolite, kolega Daniloviću.
  • Uvaženi građani, koleginice i kolege. Gospodine predsjedniče, molim toleranciju. Nije baš proceduralno reagovanje, ali može biti u vezi dnevnog reda. U stvari imam potrebu da pojasnim stav Demokratskog fronta. Da iskoristim pažnju javnosti, a da je ne zloupotrijebim. Bolje da to uradim sada nego kasnije. Javnost zna da smo mi ranije najavili jednu vrstu selektivnog prisustvovanja sjednicama plenuma u ovom parlamentu, zbog svega što je uslijedilo nakon afere “snimak” i zbog predsjedničkih izbora koje mi smatramo neregularnim i pokradenim. Ušli smo u jedan proces dokazivanja istine. Formirali smo anketni odbor, radnu grupu i stav Demokratskog fronta, našeg poslaničkog kluba, o parlamentarnoj političkoj krizi zavisiće od rada ova dva skupštinska radna tijela, uslovno rečeno. A opet, kao znak podrške nekom dogovaranju koje je počelo ovdje, jer bez dogovaranja nebismo mogli imati ni radnu grupu ni anketni odbor, odlučili smo da u punom kapacitetu učestvujemo u radu radnih tijela, s tim što zaista imali vi razumijevanja za to ili ne, ali mi prije svega se obraćamo javnosti, ne želimo blanko da damo povjerenje i da mislimo da će biti sve u redu ili da stavimo pečat na to da je politička i parlamentarna kriza u Crnoj Gori završena time što smo napravili anketni odbor koji, evo, upravo u ovom trenutku vjerovatno počinje da radi i njime predsjedava čovjek Demokratskog fronta, ili da unaprijed vjerujemo da će kvalitetno i adekvatno završiti rad i parlamentarna radna grupa za izradu mnogih zakona koji bi trebalo da izgrade povjerenje u izborni proces. Uvažene koleginice i kolege, uvaženi građani, Demokratski front zbog toga će parcijalno učestvovati u određenim tačkama dnevnog reda u plenumu, stavljajući javno i jasno do znanja da mi ne pristajemo na simuliranu demokratiju. Uvijek izražavajući svoj stav da budemo li ovdje samo glumili poslanike, ćemo znati adekvatno da odgovorimo kao najjača opoziciona grupacija i vjerujem u trenutku kada, narod bi rekao, nešto prevrši mjeru, dobijemo podršku i svih ostalih struktura koje su za stvarnu, realnu demokratiju i realan odnos snaga u ovom parlamentu. Molim vas zbog toga da uradimo sve da i anketni odbor i radna grupa odrade kvalitetno svoj posao. Da izgradimo povjerenje u izborni proces i da u Crnoj Gori jednom za svagda stavimo tačku na izborne krađe i zborne manipulacije. Vrlo je važno da budemo ovdje na plenumu, to smo odlučili na sjednici našeg kluba, kada je u pitanju tačka dnevnog reda broj 1. Danas mislim da će to biti kandidovano, zbog toga sam i tražio prije utvrđivanja dnevnog reda PDV. Mi smo protiv toga da se on uvodi. Vidjeli ste, sada smo glasali i za predlog kolege Bojanića. Smatramo da je suvišno, nakon svega što se dogodilo u Crnoj Gori, vjerujemo da će ovaj dodatni porez napraviti ogroman problem. Saopštićemo tokom rasprave svoje stavove, gospodinu Krivokapiću, predsjedniku Parlamenta, redovno davati obavještenja o tome po kojim tačkama ćemo učestvovati u plenumu. Zainteresovani smo, naravno, imamo dvije ili tri na ovoj sjednici. Istovremeno još jedanput vas pozivamo na odgovornost da riješimo parlamentarnu krizu, jer ne bude li tako, plašim se da nam politička i parlamentarna budućnost nije baš svijetla. Hvala najljepše.
  • Hvala Vam. Rijetko kad opozicija glasa za poreze. Sjećam se samo jednog slučaja, da afirmišem srpsku opoziciju. Kada je u Prvom svjetskom ratu uvođen porez za početak tog rata, sva opozicija u Evropi je glasala za ratne poreze, osim srpske opzicije, srpske socijalističke opozicije, da budem još precizniji. To je jedina prilika koju dobro pamtim, da je opozicija, i to samo u jednoj zemlji, glasala protiv, a svi ostali su bili za. Možemo glasati o dnevnom redu. Izvolite, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda sa ove dvije dopune, redosljed ćete dobiti, a saopštiću da počinjemo ovim redom koji je kolega Danilović najavio. Izvolite. Hvala vam, koleginice i kolege. Glasalo je 48 poslanika, 42 za, šest protiv, nije bilo uzdržanih. Konstatujem da smo usvojili predloženi dnevni red. Dogovor je da danas krećemo od Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, tri sata po modelu predstavnici klubova, predsjednici klubova 10 minuta, ostali po pet. Nema komentara, naravno, na nedodirljive predsjednike klubova, ali ima u petominutnim raspravama do mjere posljednjeg sata kada ćemo pokušati da tada već i komentare smanjimo. Druga tačka je, pošto je to paket na molbu Ministarstva, Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Prije toga bismo, ako možemo, obavili samo kratku prezentaciju stavova političkih subjekata oko mišljenja koje dajemo na izbor direktora policije. Kao što znate, ulazimo u turističku sezonu, viđeli smo jedan veliki izazov koji smo na sreću pretekli u Baru, i pohvala našoj policiji što je spriječila akte terorizma, suštinski po posljedicama koje su se mogle desiti u Baru, ali suštinski je važno da u sezonu uđemo sa punim mandatom direktora policije. Tako da ćemo prije prelaska na Zakon o nelegalnom poslovanju čuti izjašnjavanje kolega u ime poslaničkih klubova i onda ćemo poslije toga preći na Predlog zakona o nelegalnom poslovanju, što će današnji dan ispuniti do kraja. To je u načelu, ova dva zakona. Sjutra ćemo ih raspraviti u pojedinostima i sjutra ćemo glasati ova dva zakona, jer danas nećemo moći stići zbog obilja amandmana i ostaloga. Tako da PDV i nelegalno poslovanje imaju svoju završnicu u toku sjutrašnjeg jutra, i onda ćemo redom. Dobićete raspored kako smo planirali rad ove osme sjednice do njenog kraja. Limitirani smo odlaskom naših kolega na Savjet Evrope, na OEBS, ali mislim da ćemo mi svoju obavezu kao i vazda ispuniti. Naša radna grupa za izgrađivanje, rekao bih, novog povjerenja, jer povjerenje imamo, ali rekli bismo povjerenja na višem nivou, u izborni proces je odlukom Kolegijuma dobila mandat u punom sastavu. Očekujem da će kopredsjedavajući sada, kolega Milić i kao predsjednik partije ne samo kao poslanik, i kolega Simović kao predstavnik kluba najjače partije u Parlamentu uspjeti da krenu u taj posao Da budemo objektivni, to ću već danas reći, mislim da 15. septembar nije realan rok da to sve pretresemo do kraja, ali u svakom slučaju treba pokušati i dozvolio bih, ako može, da prećutno damo mandat Kolegijumu da u toku septembra kad nema zasijedanja, ako to ne bude gotovo, produži mandat radnoj grupi još, ukoliko bude trebalo da dođemo do kvalitetnih predloga, jer puno je obaveza sada u junu. Očekuje nas Ustav i ostale rabote, anketni odbor, ova radna tijela, redovna radna tijela, tako da bih molio da danas prećutno damo mandat Kolegijumu da ako bude problema sa završetkom u septembru, da mi produžimo rad radne grupe do vremena koje budu kopredsjedavajući smatrali primjerenim da završe rad. Mogu li dobiti vaš mandat za to? Hvala vam na konsesualnosti. Znam da sam pogriješio, da znam pogriješiti, ali sad ne znam što sam pogriješio. Izvolite.
  • Znam dosta slučajeva kad je bilo tako, ali nije danas.
  • Želim da izrazim protest u ime Kluba poslanika albanskih partija, Demokratske partije, Force, HGI-a, Liberalne partije, zbog toga što nijesmo uključeni u radnu grupu o izgrađivanju povjerenja u izborni proces. Ne znam zašto je napravljena takva diskriminacija prema našem klubu. Jedini od sedam klubova koji funkcionišu u Skupštini Crne Gore nije uključen u taj proces. Sigurno je da se sve ove četiri partije iznad svega bore i zalažu za poštene izbore i želimo da učestvujemo u tome, a od vas predsjedniče Skuštine zahtijevam da nam odgovorite ko je donio odluku da nas izbace iz te radne grupe, u stvari da nas ne uključe. Hvala.
  • Ako znate da sam grdno pogriješio, onda znate i ko je pogriješio, ali koliko sam shvatio pitate mene da vam kažem ko je pogriješio. Mislim da ćemo taj senzibilitet pokušati da nađemo u periodu koji slijedi kao što ste vidjeli tražimo i prostora, ostaje još malo za dogovore i mislim da ćemo naći neki način da budete prisutni. Kada počne već sjutra ili prekosjutra radna grupa ja mislim da je vrlo važno da svi subjekti imaju svoj stav, svoje mišljenje. Za sada imamo u radnoj grupi jednog vašeg predstavnika, pa ćemo rješavati ta pitanja na dalje i da već jedan problem, na početku prenesem kao predsjedavajući da to rješava, ako to ne bude moglo onda ćemo tu grdnu grešku ispravljati u sljedećim danima. Jer, nije radna grupa od jednog dana ili tri dana pa ćemo to riješiti u hodu. Možemo li sada preći na dnevni red? Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Ja bih isto ovo da kažem, da ta radna grupa ne mora da ima toliko članova, može da ima više članova, nije to ništa strašno da bude. Ja bih zamolila one koji nas zovu tehnički klub da to prestanu da zovu jer to su tri partije koje su se izmjerile na izborima, prema tome ni nijesmo nikakav tehnički klub i nismo ušli kao tehnički klub. Molim vas da se to ispravi, jer mene lično zanima jako da budem u toj grupi. Zahvaljujem.
  • Da prvo podsjetim da ne postoji tehnički klub, klubovi su svi ravnopravni, od tri do 30 i nešto koliko ima DPS ako se ne varam. Tako da nema ni tehničkih ni manje više ravnopravnih, nego klubovi. Tako da dozvolite, uz povjerenje kao predsjedavajući danas smo se time bavili na Kolegijumu da nađemo rješenje za taj problem. Radi se o nekoliko dana i rješavaćemo ga, ako ne ja, garantujem da ćemo se uključiti u rješavanje problema, ali mislim da imamo želju i spremnost da nađemo model da svi prisustvuju i Bošnjačka stranka i sa njihovim klubom I Vi sa vašim klubom i ovo što je sastavni dio radne grupe za uspostavljanje povjerenja. Povjerenje je potrebno da imamo svi, svi koji učestvuju na izborima, u pravu ste bili ste subjekti koji su učestvovali prvenstveno HGI na izborima i svakako mora se i kod vas uspostaviti to potpuno povjerenje. Možemo li dalje? Kolega Nimanbegu, izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Ja znam da vi, gospodine Krivokapiću, imate veliki demokratski kapacitet i strpljenje i ja se u ime kluba izvinjavam što neke stvari moramo javno reći. Stalno se ponavlja jedna stvar. Kod glasanja naš klub je glasao ili protiv ili uzdržan, znači dogovor nije bio na visini, sada se ponavlja takav dogovor i ono što je rekao gospodin Popović i gospođa Ljerka, mi u ovom trenutku nemamo predstavnika tu da bi neko bio naš predstavnik mi bi ga trebali prihvatiti. Na tome se mora hitno raditi ili će se ostaviti sumnja da ima neke pozadine u tome da nema predstavnika nekih naroda zajednica u Crnoj Gori i političkih stranaka.
  • Hvala. Ponavljam, mislim da prostor nije tako mali da se dogovorimo. Ti zakoni, ima ih dio koji se direktno odnosi na manjinske narode i čak smo to utvrdili dvotrećinskom većinom kao što znate. Time je zaštićena vaša pozicija, ali svakako povjerenje je ključna riječ što je u ovom procesu i mislim da ćemo naći načina samo da stvorite malo prostora. Neće biti nikakog odlučivanja u početku, prve dvije sjednice. Neka krene gradna grupa, tako da mislim da susret radne grupe će dati odgovor na vaše zahtjeve koji su utemeljeni u ovome što jeste smisao, to je povjerenje. Kolega Daniloviću, izvolite.
  • Što se tiče procedure, gospodine Krivokapiću, vama rijetko kada treba pomoć, ali pošto to nije poslovnički ni određeno i da vam treba, ne bih imao pravo na proceduru, ovo će biti prekor vama kao predsjedniku zbog toga što javnosti nakon ovih diskusija mora stvar biti jasna, a ja želim da budem u ime DF-a potpuno korektan prema kolegama iz kluba koji mi ne zovemo tehničkim. Mi nijesmo spriječili, mi iz opozicije definitivno, mislim, iako ne pretendujem da govorimo iz opozicije, mi iz DF-a, da se vi nađete u radnoj grupi, postoji pravilo, ravnopravnost između parlamentarne većine i manjine. U parlamentarnoj manjini je nas šest, u parlamentarnoj većini, a vi joj pripadate, vi to znate, nije očegledno bilo raspoloženja. Da budem vrlo iskren, meni se čini da vam mi više vjerujemo nego oni kojima pripadate. Što se nas tiče vi ste dobrodošli u kvotu parlamentarne većine.
  • U redu. Hajde da radna grupa nešto radi, ne mora sve plenum, tako da kreće radna grupa, visokog je političkog profila i mislim da će rješavati složenija pitanja od ovoga na samom početku koje treba riješiti. Slažem se. Imamo prvu tačku dnevnog reda već je 13.35h, čućemo ministra koji predlaže povećanje poreza, nadam se sa ubjedljivim obrazloženjem. Izvolite. Ministar Žugić.
  • Uvaženi predsjedniče Krivokapiću, poštovani poslanici, dame i gospodo, U nastojanju da zaustavi dalje pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti, odnosno fiskalne održivosti u prvom redu povećanje nivoa javnog duga generisanog prije svega višegodišnjim deficitom budžeta, odnosno da sublimira nesklad između ostvarenja i realizacije javnih prihoda i javnih rashoda, Vlada Crna Gora predlaže povećanje opšte stope PDV-a sa 17 na 19%. U slučaju daljeg rasta, negativnog trenda ključnih fiskalnih parametara, mogući scenario bi bio da država uspori odnosno da država ugrozi svoju likvidnost i time kao najveći poslodavac polazeći od onih obaveza koje država ima, u isplati zarada, penzija, socijala, u dijelu dužničko-povjeriličkih odnosa, mogući scenario je prelivanje negativnih efekata na zonu realne ekonomije, a time i građana. Dakle, ovo je potvrda nužnosti donošenja teške i nepopularne odluke za koju se i Vlada, a i predlagač Ministarstvo finansija, nevoljno odlučilo i koja će u sadejstvu sa ostalim mjerama fiskalnog prilagođavanja svakako doprinijeti i potrebi za smanjivanjem javnog duga, a time u svakom slučaju I odraziti se pozitivno na veći nivo fiskalne stabilnosti odnosno fiskalne održivosti, te time i veći nivo finansijske i ukupne makroekonomske stabilnosti. Prethodne analize rađene u Ministarstvu finansija u nekoliko interakcija, rađene u Centralnoj banci, takođe rađene u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, pokazuju da neveliko povećanje opšte stope PDV-a sa 17 na 19% uz zadržavanje niže stope na 7% i nulte stope koja znači određena oslobađanja, će ne imati neveliki uticaj na nivo standarda građana i dijelom na konkurentnost naše ekonomije. Zadržavanjem niže stope od 7%, preko uticaja na nivo cijena i životni standard, taj teret će biti svako manjeg obima. Budući da proizvodi i usluge koji se oporezuju ovom stopom čine bez malo oko 50% potrošačke korpe. Podsjećam da se niža stopa PDV-a odnosi prije svega na osnovne životne namirnice za ljudsku ishranu i to: hljeb, brašno, mlijeko, mliječni proizvodi, hrana za odojčat, mast, ulje, meso i šećer, lijekovi, udžbenici, knjige i nastavna sredstva, štampa, računarska oprema, usluge smještaja u motelima, apart hotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama, usluge javnog prevoza, usluge javne higijene, pogrebne usluge, stočna hrana, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe. Ovom odlukom će se pokušati zaštititi onaj dio socijalno najranjivije populacije i onaj dio tražnje koji je potpuno neelastičan u odnosu na kretanje cijena. Dakle, vi jednako kupujete hljeb, mlijeko i osnovne životne namirnice nezavisno od nivoa cijena. Takođe, ovakvim načinom ili selektivnom promjenom stope PDV-a ćemo pokušati da, dijelom, zaštitimo i konkurentnost privrede, posebno turističkog sektora, s obzirom da će usluge smještaja, kao i proizvodi za ishranu čije cijene dominantno kreiraju cijene u ovom sektoru u oblasti ovih usluga će se oporezivati i dalje po istoj stopi i time, čini se, zaštititi dominantno i ključni generator ili ključni pokretač ukupnog privrednog rasta i razvoja u Crnoj Gori. Crna Gora će i nakon što se poveća stopa PDV-a sa 17% na 19% biti konkurentnija nego sve države regiona. Samo primjera radi, u Hrvatskoj ova stopa iznosi 25%, najniža je u Srbiji 20%. Nadam se da će ova stopa biti privremenog karaktera, i to je ono što je izazivalo pažnju sve ovo vrijeme. Mislim da je ovaj zakon u pripremi, u analizama, jedan od najtransparentnijih u samom odnosu sa javnošću. Polazeći od onoga šta je motiv donošenja veće stope PDV-a, očekivanja su da ćemo momentom ostvarenja nultog deficita svakako imati korak nazad, odnosno vraćanje na prethodnu stopu PDV-a. Osim navedenog, a u cilju efikasnije primjene zakona predlaže se i pooštravanje kaznene politike kao jedne od seta mjera za suzbijanje sive ekonomije, što će se posebno odraziti i na fiskalnu i ekonomsku stabilnost sistema u cjelini. Smisao pooštravanja kazni nije popunjavanje budžetskih praznina, odnosno budžetskih prihoda već, prije svega, uspostavljanje sistema koji će biti skup za neformalnu ekonomiju, koji će podstaći poreske obveznike da regularno posluju, što najefikasniji način eliminisanja sivog tržišta i uspostavljanja zdrave tržišne konkurencije u fer uslovima poslovanja. Mi smo do skoro imali tzv. isplative kazne kada je u pitanju primjena ovog i mnogih drugih zakona ili, u prevodu, bilo je isplativije platiti kaznu nego porez državi, nego javne prihode države. Takođe, ovim zakonom je predloženo da se pored utvrđene zaštitne mjere zabrane vršenja djelatnosti koja se može uz novčanu kaznu izreći za prekršaj neobračunavanja, neplaćanja ili nepodnošenja obračuna PDV-a, propiše i zaštitna mjera za prekršaj neizdavanja računa kupcu proizvoda, odnosno naručiocu usluga. Istovremeno, polazeći od težine i posljedica ovih prekršaja predloženo je da se rok trajanja mjere zabrane vršenja djelatnosti umjesto najviše do tri mjeseca produži do jedne godine. Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre Žugiću. Idemo redom od klubova. Klub Bošnjačke stranke.
  • Zahvaljujem. Poštovani predsjedavajući, koleginice i kolege poslanici, ministre Žugiću, uvaženi građani, Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost tj. amandmanima Vlade Crne Gore predviđeno je povećanje stope PDV-a za 2%, što predstavlja još jednu nepopularnu, nadamo se i posljednju u nizu nepopularnih mjera Vlade Crne Gore, u cilju sanacije problema u javnim finansijama. Trenutna ekonomska situacija je takva da je jedna ovakva mjera neophodna i očekivana kako bi država mogla izmiriti svoje dospjele obaveze. Iako će Crna Gora i dalje imati jednu od najnižih stopa PDV-a u regionu, ovo povećanje stope će sigurno izazvati i određeni rast cijena roba i usluga koji su obuhvaćeni ovom stopom. U prvom redu mislimo na povećanje cijena energenata, prvenstveno nafte i naftnih derivata koje povlači povećanje cijena roba i usluga, bez obzira da li su oporezovani višom, nižom ili nultim porezom PDV-a. U kojoj mjeri će povećanje gornje stope PDV-a uticati na cijene zavisi, prije svega, od odluke proizvođača i trgovaca, da li će to da prebace na potrošače, odnosno krajnje korisnike. To sve zavisi od konkurencije među njima, ali i od njihove procjene kolika su raspoloživa sredstva u domaćinstvima. Pretpostavljamo da prvenstveno trgovci znaju da raspoloživa sredstva domaćinstava nijesu na zavidnom nivou i da će se u skladu sa tim ponašati pri eventualnom povećanju cijena. Neki će vjerovatno povećanje PDV-a u potpunosti prebaciti na kupce, ali postoje najave najvećih trgovinskih lanaca da će cijene najprodavanijih namirnica ostati nepromijenjene kako bi zaštitili i pomogli potrošače u ovom ekonomskom kriznom periodu. Očekujemo da se jedan dio sredstava prikupljenih od PDVa usmjeri i opredijeli ka manje razvijenim opštinama u Crnoj Gori. Tu, prije svega, mislimo na rješavanje infrastrukturnih problema, ali i pomoć preduzetnicima sa tih područja kroz davanje povoljnijih kamatnih kredita. Takav primjer smo imali i u bivšoj Jugoslaviji gdje je postojao Fond za nerazvijena područja iz kojeg je i Crna Gora dobijala značajna sredstva. U cilju efikasnije borbe sa sivom ekonomijom moraju se preduzeti mjere za njeno suzbijanje i jednom od tih mjera smatramo i povećanje poreske stope. Međutim, većom poreskom stopom PDV-a stvara se i veća mogućnost za neplaćanje istog. Veliki poreski obveznici su ujedno i najveći dužnici po osnovu plaćanja poreza, zbog loše naplate poreskog duga ostaje velika rezerva novca, a to je upravo neplaćanje poreza. Jedna od mjera koju smo ranije usvojili, taksa euro po euro, po nama, nije dala rezultate kakve smo očekivali. S toga, Vlada bi trebala da od početka naredne godine ukine bar taksu na električna brojila, jer korišćenje električne energije se ne smatra luksuzom već jednom od osnovnih životnih potreba čovjeka u 21. vijeku. Na ovaj način će se makar malo ublažiti konstantan udar na budžet građana, a posebno onih koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, kojih, nažalost, u Crnoj Gori nije mali broj. Ako je već neophodno povećati PDV smatramo da je to najbolje uraditi u ovom trenutku, čime ćemo značajno akumulirati sredstva iz predstojeće turističke sezone. Treba naglasiti da povećanje poreske stope sa 17% na 19% neće značiti povećanje niže poreske stope. Nižom poreskom stopom su uglavnom oporezovane osnovne životne namirnice, a koje, kako je ministar rekao, čine skoro 50% potrošačke korpe, te da će doći do jednokratnog povećanja cijena, ali ne do dugoročne inflacije. Takođe, smatramo da Ministarstvo finansija u saradnji sa inspekcijskim službama treba da budu efikasnije u naplati poreskog duga, s obzirom da je iznos nenaplaćenog PDV-a sa kamatama iznad 80 miliona eura, odnosno 25% ukupnog poreskog duga. Vjerujemo da će ova mjera povećanja PDV-a biti privremena i da njeni efekti neće u tolikoj mjeri uticati na standard građana, te da će se njena sredstva usmjeriti u pravcu ekonomskog razvoja, smanjenja siromaštva i nezaposlenosti. Pored svih ovih negativnosti koje će uslijediti nakon povećanja više poreske stope, smatramo da je uvom momentu ovo povećanje opravdano jer će obezbijediti nedostajuća sredstva u budžetu u iznosu od oko 40 miliona eura godišnje i na taj način će se izbjeći opasnost od ozbiljnih finansijskih problema i nemogućnosti servisiranja budžetskih obaveza. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Zoronjiću. U ime Kluba Liberalne partije, albanskih partija i Hrvatske građanske inicijative kolega Andrija Popović. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani Crne Gore i crnogorske dijaspore, Naše četiri partije će se različito izjasniti o ovoj tački dnevnog reda, a ja ću govoriti u ime Liberalne partije. Liberalna partija se oštro protivi najavljenom povećanju stope PDV-a sa 17% na 19%. Najavljeni rast poreza na dodatnu vrijednost predstavlja samo način da se popune rupe u pregrijanom budžetu, a ne nikako aktivnost koja će efektivno doprinijeti rješavanju akutnih problema naplativosti PDV-a i nestabilnog priliva u budžetu. Eventualni rast PDV-a najviše će pogoditi građane, odnosno građanke i to posebno penzionere i socijalno najranjivije grupe na koje i minimalno povećanje cijena utiče sa dvostruko većim negativnim efektom a da i ne govorimo o psihološkom efektu negativne piramide. Ovim prijedlogom Vlade Crne Gore, ako bi bio usvojen, smanjila bi se realna vrijednost plata, penzija i svih ostalih primanja jer bi građani za isti iznos novca mogli da kupe manje proizvoda i usluga čija je cijena povećana zbog rasta PDV-a. Takodje bi došlo do povećanja cijene prosječne protošačke korpe jer bi rast cijena pojedinačnih proizvoda i usluga povećao zbir vrijednosti potrošačke korpe. Povećanje cijena proizvoda i usluga poseban negativan efekat će imati na račune koje građani svakodnevno dobijaju od strane tzv. javnih monopolista koji vrše naplatu struje, vode, goriva, telefonskih impulsa. Koliko promjena PDV-a može podići cijene robe i usluga zavisi od trgovaca koji će izvjesno svoje gubitke prevaliti na potrošače koristeći svoj monočolistički položaj. Na taj način cijene će porasti značajnije što će generisati ozbiljne i realne probleme građanima, odnosnog rađankama. Na drugoj strani povećanje stope PDV-a uticaće negativno na preduzeća koja su uvoznici i koja imaju obavezu da avansno plaćaju PDV-a za uvozene proizvode jer će u startu morati da izdvoje više novca. Poseban negativan efekat povećanja PDV-a će osjetiti turizam kao naša, gotovo jedina, izvozna privredna grana. Uvećanje stope PDV-a usloviće povećanje cijena pansionskih i vanpansionskih usluga što će uticati na odluku potencijalnih turista da borave u Crnoj Gori. U ovoj situaciji turističkim radnicima preostaje jedino da na sebe prebace trošak povećanja poreza što opet ne možemo nazvati podsticajem za razvoj turizma. Liberalna partija smatra da fiskalni sistem treba restruktuirati i uvesti strožiju disciplinu naplate PDV-a od poreskih obveznika jer je evidentno da njegova sadašnja naplativost nije ni na približno zadovoljavajućem nivou. Izgleda da se nemoć da država sprovede poreske zakone na cijeloj svojoj teritoriji kompezira povećanjem PDV-a uz pretpostavke da će ga plaćati oni koji su to do sada revnosno i ažurno radili, a da će one neplatiše koje su do sada izbjegavale da izdavaju fiskalne račune i poštuju poreske obaveze to i od sada nastaviti da rade. Dalje, liberali smatraju da bi lokalnoj samoupravi trebalo dati ovlašćenje da suzbiju sivu ekonomiju jer jedan dio nezaposlenih ostvaruje prihode a da pri tom ne plaća nikakav porez državi. Takođe predlažemo da se razmisli da se plaćaje porenja na dodatnu vrijednsot vrši poslije naplate faktura za robe i usluge. Ne postoji logično i stručno mišljenje kako kod značajnih domaćih, tako ni kod inostranih ekonomista kojim se može potvrditi da evekti povećanja stope PDV-a donose bilo koji benefit građanima, već nasuprot tome dovode do niza izuzetno negativnih lančanih reakcija u privrednoj, socijalnoj i političkoj sveri Crne Gore. Ono što je do sada bila jedna od konkurentskih prednosti Crne Gore, povećanjem PDV-a će se pretoviriti u svoju suprotnost. Investitorima ćemo nuditi da ulažu u zemlju u kojoj se porezi pvoećavaju u trenutku kada se sve zemlje regiona grčevito bore za povećanjem nivoa stranih ulaganja i kada ni jedna od njih nije spremna na ovako afektivne poteze. Vjerovatno najgore od svega je pokušaj povećanja PDV-a sredinom poslovne godine i dovodjenje svih subjekata u haotičnu situaciju. Zbog svega navedenog Liberalna partija neće podržati Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednsot. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Popoviću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore kolega Mladen Bojanić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Svi znate iz dosadašnjeg iskustva da Pozitivna Crna Gora nema problem da podrži neko mišljenje, čak i ako dolazi od strane Vlade, ako je to konstruktivno. Takođe, nemamo nikakav problem ni da se složimo sa nekim zaključcima koje je predložio, ko smatra, odnosno koje je izložio čak i ministar. Doduše došlo je do nekog revidiranja stava ministra poljoprivrede, sadašnjeg, a nekadašnjeg direktora Agencije za strane investicije, čovjeka koji je prilično dobro upoznat sa stanjem stranih investicijama, odnosno razlozima zašto nemamo veći priliv stranih investicija i čovjeka koji je u raznim biznis alijansama se zagovarao za ekonomski razvoj i povećanje preduzetništva. Znamo da je to i generalni stav Vlade. Nemam problem da pročitam iz "Pobjede" februara prošle godine autorski tekst profesora doktora Petra Ivanovića, tada direktora Agencije za strane investicije, a danas ministra poljoprivrede, sa revidiranim stavom po pitanju PDV-a, ali sam potpuno saglasan sa ovih njegovih 10 razloga koje je on prošle godine naveo, zbog kojih ne treba povećavati porez sa 17 na 19%, pa bih vas zamolio za malo strpljenja, vrlo interesatno ima nekih lijepih metafora da čujemo što kaže profesor doktor Petar Ivanović. 1."Povećanje poreza usporiće ekonomski razvoj. Porezi su u ekonomiji isto što i masnoća u krvnim sudovima . Krv ne možete da teče venama i nosi kiseonik bez kojeg nema razvoja pojedinca ako nailazi na prepreke u vidu masnoća. Biznis ne može da se nesmetano odvija i stvara profit bez kojeg nema razvoja društva ako nailazi na prepreke u vidu visokih poreza. Ne znam ni jednog vrhunskog sportistu koji ima masnoću u krvi. Ako hoćemo vrhunsku ekonomiju moraćemo da smanjimo a ne da povećavamo poreze". Dižem glas jer je uzvičnik pa moram da vam prenesem to. 2. "Problem nije u procentu nego u osnovici. Da bismo ostvarili veće prilive u budžet potrebno je da privredni rast bude veći odnosno da radimo i zarađujemo više. Veliki broj istraživanja pokazuje negativno korelaciju izmedju rasta poreza i privrednog rasta i obratno pozitivnu korelaciju između smanjenja poreza i privrednog rsta. Očekivanja da se povećanjem poreza povećaju budžetski prihodi bez posljedica po ekonomiju, podsjećaju na skijaša koji gleda nizbrdo dok se lavina sprema iznad njega, ili na pješaka koji gleda desno dok kamion dolazi sa lijeve strane", kaže profesor Ivanović. Gledamo u pogrešnu stranu. "Fokus ne treba da bude na povećanju poreza već na svemu što nas sprečava da postićemo više, a mnogo toga nalazi se upravo u ingirencijama institucija zbog čijeg postojanja se traži povećanje poreza". 3. "Povećanje poreza smanjuje konkuretnu prednost Crne Gore. Crna Gora je bila lider u regionu po brzini registracije preduzeća, po osnivačkom kapitalu, stabilnoj valuti, niskim porezima. Zahvaljujući činjenici da smo konkuretniji od drugih zemalja regiona tokom poslejdnjih pet godina privukli smo 3,7 milijardi eura stranih direktnih ivnesticija. U medjuvremenu naša konkuretska prednost počela je da se topi jer su drugi postali brži i efikasniji. Izgubimo li i ovu komponentu naše konkuretnosti (relativno niske poreze) očekivanja nijesu dobra." konstatuje profesor Ivanović. 4. "Povećanje poreza ne smanjuje sivu ekonomiju već obratno. Zabrane ograničenje komplikovane procedure i visoki porezi najčešći su razlozi pojave sive ekonomije. Kada eliminišemo zabranu pojednostavite procedure i smanjite poreze otklonili ste uzroke za pojavu sive ekonomije. Ako je zaista cilj smanjenje sive ekonomije smanjimo poreze". 5. "Povećanje poreza sačuvaće i ugroziti neproduktivna i ugroziti produktivna radna mjesta. Analize brojnih institucija pokazuju da Crna Gora ima veoma veliku i skupu administraciju. Takva administracija finansira se iz budžeta. Da li je za budući ekonomski razvoj Crne Gore važnije sačuvati produktivna ili neproduktivna radna mjesta? Šta je važnije administracija ili preduzetništvo? Sačuvati one koji troše ili one koje stvaraju”, pitao se profesor Ivanović. 6. Povećanje poreza, povećaće inflaciju. Ovu konstataciju ne pobijaju čak ni oni koji podržavaju povećanje poreza, a opasnosti koju nosi inflacija dobro su nam poznate. Da dodam, da je po prvim procjenama Centralne banke od 0,3 do 0,8, ali to su tek pleniminarne procjene, da će uticati na rast inflacije ova stavka. 7. Povećanje poreza prestavlja udar na džep svih građana. Ne samo da će građani platiti više umjesto manje, za proizvode koji će poskupiti, nego će ukupno moći da kupe manje proizvoda i usluga nego do sada, odnosno moraće da se odreknu kupovine pojedinih proizvoda ili usluga. To znači da će se smanjiti ukupna tražnja. 8. Povećanje poreza smanjiće investicije firmi u Crnoj Gori. Sistem PDV je veoma različit od sistema poreza na promet, ako se poveća PDV povećaće se i cijene svih ,odnosno troškovi proizvodnje biće veći. Dodamo li tome smanjenje ukupne tražnje nije teško zaključiti da će prihodi ne tako malog broja firmi u Crnoj Gori biti manji. Iz smanjenih prihoda takve firme teško da će vrćati kredite, a još teže samostalno investirati u nove proekte. 9. Najavljeno povećanje poreza predstavlja rast od 11,76%, a ne od 2%. Povećanje sa 17 na 19 nije povećanje od samo 2%, jer bi u tom slučaju porez bio 17,34, nego je to povećanje od 11,76. Povećanjem poreza od 11,76 predstavljaće udar, šok, poremećaj, a ne beznačajan rast, konstatuje profesor Ivanović. 10. Povećanje poreza neće riješiti ni jedan suštinski problem u Crnoj Gori, već će ih samo odložiti. Prije donošenja odluka ekonomisti pa i političari, prave analizu troškova i koristi. Smatra se da je odluka besmislena ako stvara veće troškove od koristi. Zato mi se čini da su svi oni koji se zalažu za povećanje poreza obmanuti sobstvenim neuspjehom nerazumijevanja ekonomije, njene održivosti i razvoja, te brojni gubitaka i nepopravljivih šteta koje prevazilaze bilo kakve kratkoročne benefite, makar se oni sveli i na samozadovoljstvo. Postigli smo cilj, napunili smo budžet, zaključuje profesor Ivanović. Ja sam čuo prije par dana njegove razloge zašto je ipak sada digao ruku za ovaj porez, jer je ovo navodno kratkoročna mjera. Takođe smo danas čuli po pitanju ročnosti ovog poreza nadu da je ovo privremeni porez. Takođe smo čuli i očekivanja od manjih koalicionih partnera da se oni nadaju, očekuju da će se novac od ovih sredstava uputiti ka nerazvijenim područjima sa sjevera. Moram samo da vam kažem da u ekonomiji na osnovu nade i očekivanja, a da se sjedi u vlasti, teško da se dobro prođe. Apsolutno ne mogu da podržim, niti ćemo podržati ovaj zakon, na osnovu toga što se Vlada nada da će ovo biti kratkoročna mjera. Ako je čvrsta u tome da je ovo kratkoročna mjera, onda je trebala da u zakon unese rok do kada će se primjenjivati ovaj zakon, a iskreno se plašim da će ovaj zakon, vjerujem ako se usvoji, a opet se iskreno nadam da će možda jedan broj poslanika iz vladajuće stranke i opozicije ipak glasati po savjesti, a ne po partijskoj disciplini, pa će ipak glasati protiv ovog Predloga zakona, ali ako opet prođe, gotovo sam siguran nažalost da naredna mjera, odnosno naredna izmjena zakona o PDV-u neće ići ka tome da ga vratimo na 17, nego bi izrazio bojazan da će on ići ka većoj stopi. U ovom momentu složio bih se sa profesorom Ivanovićem od prethodne godine, a ne sa profesorom Ivanovićem ministrom. Mislim da je ovo samo jedna kratkoročna mjera punjenja budžeta, koja ima tu jednu, jedinu korist skupljanja 40 miliona, ali ima bar 10 razloga zbog kojih ne treba glasati za ovaj porez, 10 razloga koji će napraviti dugoročne probleme privredi Crne Gore, da bi napunili tih 40 miliona. Da podsjetim, tražio sam opštini da se povuče ovaj zakon na početku, na žalost nije prihvaćeno, jer smo imali čak i od dijela vladajuće koalicije potpuno jasnu računicu da je 40 miliona ovim zakonom predviđeno za KAP. Evo ide stečaj u KAP-u tak da mislim da je i zakon suvišan. Da zaključim, oštro smo protiv ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. U ime Kluba Socijalističke narodne partije, kolega Srđan Milić.
  • Hvala gospodine potpredsjedniče. Da ne bude tu dilema, znao sam da neće biti kolega iz SDP-a, jer ovdje, makar u sali je lako uočiti kad neko radi određene pripremne aktivnosti. Ovo je prilika da zaista vidimo ko priča nebuloze, a ko govori isitinu i mislim ministre uz dužno poštovanje koje vi od mene zaslužujete sa vašim prethodnim radom, ovakav Predlog zakona je trebalo da brani predsjednik Vlade. Predsjednik Vlade ima za savjetnika za finansijske poslove vašeg bivšeg kolegu, a i predsjednik Vlade ima za prvog, drugog ili trećeg potpredsjednika prethodnog, takođe ministra finansija. Ovo što danas imamo, poštovani građani Crne Gore, je samo posledica katastrofalne ekonomske, monetarne, finansijske politike koja se vodila u ovoj Vladi kontinuiteta. SNP-e će normalno, prije svega kroz amandman koji smo podnijeli tražiti da se briše ovaj stav koji govori o povećanju poreske stope sa 17 na 19%, a ukoliko taj amandman ne dobije potrebnu većinu glasati protiv Predloga izmjena i dopuna o PDV-u. Da ne govorimo o tome da postoje i proceduralni razlozi zašto se ne bi danas trebalo raspravljati o ovakvom predlogu zakona, jer je došao prvo akt u Skupštinsku proceduru sa benignim promjenama, izmjenama zakona o PDV-u, da bi nakon toga došla i ključna odredba o kojoj se govorilo, čini mi se ministre i u trenutku kada se predlagao Zakon o budžetu za 2013.-u godinu. Ovdje postoje, normalno u Crnoj Gori ljudi koji su političari, stručnjaci, analitičari opšte prakse i koji uvijek to vezuju za neka aktuelna dešavanja. Uzeću sebi za slobodu da kažem da je ovo samo još jedan u nizu dokaza da ova Vlada nema viziju razvoja Crne Gore bez oporezivanja onih koji tako uporno ćute i tako uporno podnose teret krize koji su prouzrokovali ljudi iz Crne Gore. Ne svetska ekonomska kriza, ne svetska finansijska kriza, nego ljudi u Crnoj Gori koji su prvo kao zakonodavnu aktivnost omogućili da se stvori jedna kasta bogatih u Crnoj Gori, a danas se omogućuje da ti budu zaštićeni, a da se teret krize prebacuje na lica koja su u stanju socijalne potrebe. To smo imali prliku da vidimo i kroz Zakon o dječijoj i socijalnoj zaštiti. Gospodine ministre, mi smo prilikom usvajanja Zakona o budžetu za 2013.-u godinu jasno definisali i niz zaključaka kao Skupština Crne Gore koje je trebalo ispuniti, gdje ste trebali da nam dostavite i informacije o tome kakva je analiza efekata modela oporezivanja dohotka fizičkih lica. Trebali ste da nam dostavite informaciju vezanu za koliko su porasli izvorni prihodi i imali ste i direktan zahtjev Skupštine Crne Gore da u slučaju da se ostvari povećanje poreskih prihoda u odnosu na plan za prvih pola godine Vlada će predložiti mjere u cilju povećanja izdataka za socijalna davanja, dječije dodatke, tuđu njegu i pomoć, ličnih invalidnina, subvencija za električnu energiju za domaćinstva sa najnižim primanjima, otpremnine za tehnološke viškove, izvršenja obaveza po osnovu obeštećenja za nepravedno oduzetu imovinu. Dostavili ste nam informaciju da je rast izvornih prihoda bio 12,5%. Pitam vas za šta ste potrošili pare. Da li ste povećali bilo koja davanja prema socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, ili je vaš odgovor na ovaj naš zaključak bio Predlog zakona koji je branio vaš kolega ministar Bošković, koji je na žalost prošao ovdje u Skupštini Crne Gore? Takođe ste nam dostavili informaciju o poreskim dugovima, odnosno, ajde da ih nazovemo, da bi bilo jasno ljudima, o iznosima sredstava koje država Crna Gora potražuje od firmi i pojedinaca u Crnoj Gori u dužem vremenskom periodu. I ovdje imamo konstataciju da je porez na dodatu vrijednost na dan kada ste nam dostavili ovo, to je bio 16. maj 2013. godine, iznosio kao dug 85 miliona 625 hiljada eura. Još jedno pitanje, da li ste bilo šta od 16. maja ove godine do današnjeg dana naplatili ovih 85 miliona i 625 hiljada evra duga? Vi sami kažete da je efekat koji očekujete da će se proizvesti sa ovom mjerom negdje oko 40 miliona evra, a imate poreski dug na 290 miliona evra. Čekamo 1. jul da nam dostavite informacije koje su to firme. Takođe ste ovdje konstatovali jedan podatak se rijetko nalazi u javnosti, ali dobro, javnost se bavi nekakvim pojavnim oblicima, sa razlogom i bez razloga, gdje se kaže da je poreski kredit danas u Crnoj Gori 95 miliona evra, i da je poreski kredit, tj. po osnovu, ukupni poreski kredit, a po osnovu poreza na dobit 10 miliona evra. I najveći dio kredita po osnovu PDV -a odnosi se na 376 obveznika i iznosi 92,7 miliona evra. Ovo samo dovodim u vezu, gospodine ministre, sa ovim što sam govorio da vi ne vraćate PDV, da vi ne vraćate akcize, da vi ne vraćate sve one obaveze koje imate prema firmama koje posluju legalno. Ali ste brže bolje obezbijedili da su se desile onakve zloupotrebe o kojima smo se o jadu zabavili ovdje kroz Zakon o dječjoj i socijalnoj zaštiti kada su se isplaćivala sredstva po osnovu takozvanog trudničkog bolovanja na iznosu od dvije hiljade i tri hiljade evra. Ovo je samo dokaz, ministre, da vi imate u vašem Ministarstvu finansija i da vi imate u Vladi Crne Gore krtice koje rade za one koji kradu ovu zemlju. I zbog toga neko treba da snosi odgovornost. I zbog toga predsjednik Vlade treba da podnese ostavku. Prije nego što je predložio ovakav predlog zakona, trebao je, prije svega, da podnese ostavku. Je li govorio o 40 hiljada novih radnih mjesta koja će otvoriti?Je li tokom kampanje govorio o investicijama koje će se desiti? Riječi nije progovorio tokom parlamentarnih izbora 2012. godine o tome da će povećati PDV. Zemlje iz okruženja su, takođe, primijenile ovu mjeru, neke od njih. Hrvatska je primijenila mjeru povećanja stope PDV-a, to je tačno. Ali je, s druge strane, ministre, smanjila osnovnu stopu poreza PDV-a, onu nižu stopu PDV-a. Čuli smo od vas ovdje, a ovdje postoje ljudi koji su u turističkoj djelatnosti se ostvarili, da ovo neće djelovati na turizam. Sumnjam, a volio bih da čujem i njih. Nadam se da ću imati prilike u diskusiji da govorim malo više o turizmu i oko svega toga. Dakle, ovdje se postavlja pitanje zašto nijeste išli sa mjerom povećanja stope PDV-a na luksuznu robu, gospodine ministre? Jer na takav način ćete uticati da se smanji onaj visoki koeficijent koji danas postoji u Crnoj Gori, razlika između super bogatih i siromašnih. Nego ste na ovakav način prelili teret neadekvatne poreske politike u Crnoj Gori, malog poreskog obuhvata, razgovaraćemo o tome kada budemo imali drugi zakon na dnevnom redu, na one koji uporno, i uporno, i uporno, svoj patriotizam prema ovoj državi pokazuju tako što plaćaju PDV. Imali ste dovoljno modela da obezbijedite to i kroz oslobađanja od javnog interesa. Imali ste modele kroz ostala oslobađanja PDV-a da nešto što se desilo kao dil tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika Vlade sa takozvanim strateškim investitorima u Crnoj Gori, onemogućite da bude kroz priču oslobađanja ili ostala oslobađanja od PDV-a. Dakle, ovo je očekivana mjera, najavljena već u decembru prošle godine kada se razgovaralo oko budžeta. I predlaže se sada da bi se omogućilo da se iskoristi turistička sezona. Ja mislim da su u tom dijelu kad govorite o turističkoj sezoni, najviše pogođeni upravo gradovi gdje imamo tu turističku sezonu. Za razliku od drugih, gospodine ministre, na primorju će ova mjera, i da je ukinete sjutra i da se smanji, evo i ako bog da da ne prođe ovaj PDV, mi taj PDV imamo za turizam direktno primijenjen od prvog dana od kad smo postali turističke metropole,jer mi po tim cijenama živimo 12 mjeseci za razliku od svih ostalih. I ovdje je problem, gospodine minisitre, kompletnog poreskog sistema. Ovdje je problem da nijeste napravili nešto što bi trebao da bude reformski iskorak, da određeni nivo prihoda po osnovu PDV-a pripada onim opštinama, onim lokalnim samoupravama gdje se i taj prihod i ostvaruje. Ovako ćemo doći u situaciju da će najveći dio prihoda od povećanja PDV-a biti stavljen na raspolaganje nekome ko nije u prošlosti uspio da naplati 354 miliona evra, po vašim računicama, a po mome iskazu sigurno preko 500 miliona evra. Još jedno pitanje, gospodine ministre, u ovom poreskom dugu da li su uključeni 30 miliona evra koje država potražuje od Duvanskog kombinata Podgorica, ako jeste kako ste to naplatili, ako nije u kojem dijelu vi to računate? Bitno mi je zbog toga što ću se poslije javiti za diskusiju da o tome raspravimo. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Miliću. U ime Kluba Demokratskog fronta kolega Nebojša Medojević. Kolega Medojeviću, izvolite.
  • Zahvaljujem se, gospodine potpredsjedniče. Gospodine ministre, Lako je početi danas ovu diskusiju. Ja ću početi od predsjednika vaše partije. Ovo je elaborat premijera, ekspoze, strana 9: "Filozofija stezanja kaiša koliko god bila nužna, nakon nekoliko godina razvojnog i potrošačkog buma, uglavnom je iscrpila svoje kapacitete. Crna Gora mora bez oklijevanja krenuti u stvaranje većeg društvenog proizvoda. " Šta bi sa ovim predlogom i ekspozeom i nosećom tezom premijera Vlade? Otkud sada krizni porez, otkud takse, otkud PDV, otkud zaduženje u junu od 150 miliona evra sa kamatom koja neće biti puno ispod 8%, ako ne bude preko 8%? Dakle, gospodine ministre, vrijeme je da kažete crnogorskoj javnosti, konačno da priznate da je model neoliberalne ekonomije u Crnoj Gori doživio kolaps. Olakšajte sebi dušu, priznajte da je to što je predlagao Milo Đukanović i Veselin Vukotić u Crnoj Gori bacilo državu i crnogorsku privredu, crnogorski budžet i crnogorske građane na koljena. Ovim zakonom ugrožavate nezavisnost Crne Gore, ugrožavate suverenitet i priznajete da je ovo privatna država u vlasništvu jednog čovjeka. Recite građanima zašto uvodimo PDV. PDV uvodimo da platimo privatni dil Mila Đukanovića i Olega Deripaske oko Kombinata aluminijuma 2005. godine koji je koštao Crnu Goru ugovorom o reprogramu 163 miliona eura, a ovim vašim potezom još 250 miliona eura. Ako tome dodamo i ovo što oni potražuju 90 miliona eura, račun privatnog dogovora Đukanovića i Deripaske je 500 miliona eura. Naše pitanje, gospodine ministre, gdje su pare? Zato je Demokratski front jedina politička partija u ovom parlamentu koji je rekao - ni centa nećemo platiti dugova Kombinata aluminijuma Podgorica, ne dok nezavisni tužilac ne provjeri gdje su pare.Pare nisu uložene u Kombinat aluminijuma Podgorica, pare su na privatnim računima u inostranstvu, pare su podijelili Oleg Deripaska i Milo Đukanović. I prvi zakon koji Demokratski front bude usvojio kada dođe na vlast, a to će biti brzo, jeste da ne priznajemo ni cent dugova i obaveza koje je napravio korumpirani režim Mila Đukanovića. Dok ne provjerimo da li je tu korupcija, da li je tu pljačka, mi ne bi platili garancije ni ruskoj banci ni OTP-u. I po tome je Demokratski front jedina politička partija u Parlamentu koja je rekla ni cent od 250 miliona eura nećemo platiti. Svi su drugi prihvatali i garancije i dug za struju, da li će Rusi ostati, neće li ostati, samo je Demokratski front rekao - državnog tužioca u Kombinat aluminijuma da vidimo đe su pare. Pošto ne želite da kažete, ja vas podsjećam, jedan od najvećih stručnjaka za problem nelegalnog iznošenja novca iz zemalja u razvoju koji je radio kao ekonomista u MMF-u napravio je studiju, šest milijadi i 250 miliona dolara od 2005. godine, građani Crne Gore, je izneseno iz Crne Gore. Sigurno nije iznijela opozicija, sigurno nije iznio narod. Iznio je korumpirani režim, to jest njegov vrh.Kolege danas iz DPS-a, nijeste iznosili te pare i zašto glasate za svoga predsjednika? On će vam, kao što je slučaj ovih ljudi u Pljevljima sada, koji istražuje tužilac, iz DPS-a kažu - snalazite se kako znate i umijete, koji su dijelili pare ljudima za izbore, snalazite se kako znate i umijete samo ne pominjite DPS. E to je, aktivisti DPS-a, zaštita koju vam nudi vaša partija kada krivica dođe do vrha režima. I za ove pare, koje su iznesene iz Crne Gore, za ove milijarde odgovaraće svako onaj ko na vrijeme ne shvati da je ugrožena država Crna Gora. I dosta više zaklinjanja o patriotizmu. Ja da sam rekao ovo što je rekao ovaj maneken iz UDG-a, mene bi odmah razapeli kao izdajnika, a on je ministar i vidimo zašto je ministar. Odoše i Plantaže, samo da znate, pa opet ja neka budem izdajnik. Prva diskusija u ovom parlamentu 2006. mi bila je da je Crna Gora ako nastavi model neoliberalnog kapitalizma bankrotirana država. Ne za to što sam ja previše pametan nego svima je jasno, privreda koja trenutno zapošljava 15 hiljada ljudi u prerađivačkoj industriji ne može da ima održiv budžet, mora imati budžetski deficit, mora imati javni dug, i to je osnovno u čemu se Demokratski front razlikuje od vas. U ovom modelu ekonomskog razvoja nema dobrih rješenja. Pitanje je vremena kada će zemlja da bankrotira, a bankrotirati mora kroz budžetski deficit, kroz deficit spoljnog plaćanja, kroz porast javnog duga koji je galopirajući. I ključno pitanje - zašto ćete potrošiti ove pare 40 miliona? Za nova radna mjesta, za finansiranje kapitalnih investicija, za otvaranje? Ne, potrošićete da platite privatni račun šefa vaše partije. Zašto šef vaše partije ne vrati pare koje je iznio iz zemlje i plati ovaj račun?Neka bude gospodin, neka bude patriota, neka vrati pare s računa i neka plati ceh koji je sam napravio. Građani moraju da znaju da je Crnoj Gori potrebna radikalna promjena modela ekonomskog razvoja, zasnovana na proizvodnji, štednji, investicijama, izvozu, to nudi Demokratski front. Zato pozivamo Socijaldemokratsku partiju, u njoj je ključno rješenje, ajmo da pravimo novu većinu, prelaznu vladu, da spasimo zemlju od bankrota, da popravimo urušeni imidž našoj zemlji u međunarodnoj zajednici. Ovo nije zemlja lopova. Lopovi su samo u vrhu režima. Nije ni DPS partija lopova, kod vas ima ogroman broj poštenih ljudi, ali predsjednik vam je lopov. To vam ovdje kažem, to sam rekao njemu u lice, i treba pare da vrati u zemlju. Međutim, pošto on pare neće da vrati u zemlju, onda je političko rješenje veoma jednostavno. Izvolite, kolege iz SDP-a, da otpočnemo pregovore, kolege iz manjina, ajde da napravimo prelaznu vladu, da spasimo zemlju od bankrota, povratimo urušeni međunarodni ugled, demontiramo totalitarne i sramne metode vladavine DPS-a, kroz bezbjednosne službe, kroz kupovine, ucjene i pritiske, i za dvije godine napravimo fer i poštene izbore. Je li ovo ponuda, je li ovo ponuda? Izvolite, otvorena, javna i transparentna. U ovom modelu ekonomskog razvoja kolaps je neminovan. Brzinu ekonomske propasti daje i korupcija. Evo, ovo 250 miliona eura koje treba da platimo za Kombinat aluminijuma, to vam je korupcija. U modelu toga ekonomskog rasta i modelu propasti korupcija ubrzava propast. Tako vi sami znate, ne možete vi ovo više finansirati. Šta znači sada ako uzmete 150 miliona, 8% kamate, to je 20 miliona godišnje za kamatu, kolege. To je još malo novi tunel Sozina. Koliko je tu novih radnih mjesta koje ćemo platiti za kamatu samo? Prema tome, vrijeme je da govorimo jezikom brojki, da budemo ozbiljni, odgovorni, zemlja je pred bankrotom, zemlja je pred kolapsom, mi smo na koljenima, poniženi po svim osnovama, i Demokratski front nudi poštenu pogodbu. Ajde da sjednemo da vidimo šta treba da uradimo. Mi imamo model. Znamo šta treba da uradimo. Novi model zasnovan na proizvodnji, na investicijama, na izvozu, nova organizacija državne uprave, nova struktura budžeta, manje za potrošnju, više za kapitalne investicije, razvojna banka, investiciono razvojni fond, državni konzorcijum, rudarskometalursko-energetski, državni konzorcijum za poljoprivredu, agrobanka, subvencije otvranja novih radnih mjesta, drugi zakon o koncesijama da pola ide koncesionaru pola državi. Evo, znači hidro izvori novi, auto put, pokretanje prerađivačke industrije na sjeveru u proizvodnji hrane, u preradi drveta. Evo, gospodo. Ili ćete i dalje da slušate ove manekene sa UDG koji vam govore - dobro, izdržimo, na dobrom smo pravcu, izdržimo. Međutim, kao što vidite, taj pravac znači novo zaduživanje, novi budžetski deficit, nova kresanja. Građani moraju znati da uvijek neoliberalni koncept završi tako što se povećavaju socijalne razlike, što veći broj ljudi postaje sve siromašniji, manji broj ljudi sve bogatiji, a socijalne razlike, to kolege znaju koji to prate, su osnovni razlog produbljivanja i finansijske i ekonomske krize u čitavom svijetu. Ne može sirotinja raja više ovo da izdrži . I samo mentalitet našteg naroda čini to da danas ispred Skupštine nije 100 hiljada ljudi, 100 hiljada žrtava ovoga vašeg zakona. Jer, oni moraju da znaju da ne plaćaju ni nova radna mjesta, ni bolje zdravstvo, ni bolju nauku, ne plaćaju ni efikasnije sudstvo, ne plaćaju ništa što bi moderna država trebala da obezbijedi kao servis građanima. Plaćaju privatni korupcionaški dil vašeg predsjednika partije. Molim lijepo, moramo sada da se jednostavno pogledamo i da donesemo odluku da li nam je preča država Crna Gora ili jedan čovjek u Demokratskoj partiji socijalista sa svojim ortacima i sa svojim poslovnim partnerima. Ja mislim da je vrijeme da pokažemo patriotizam. Patriotizam se zasniva na istini, a istina je vrlo tumorna i ona govori da ukoliko ne uradimo nešto svi zajedno, da će stići račun za pogrešan, ne pogrešnu ekonomsku politiku, gospodo, pogrešan model ekonomskog razvoja, u tom modelu nema uspješne ekonomske politike, to morate da budete svjesni. Doći će kraj rasprodaji, nema stranih investicija.I ono što već znate, kolege, da vas podsjetim, u godini najvećeg priliva inostrenih investicija, 2009. mi smo imali najveći pad bruto društvenog proizvoda 8%. Zašto? Zato što i kad vam dođu pare struktura privrede nije takva da može da prihvati taj novac i da odbaci povećanje bruto društvenog proizvoda. I gospodo, ne zove se slučajno bruto društveni proizvod. Da je dobar vaš model zvali bi ga naučnici bruto društvena trgovina, bruto društvene kladionice, bruto društvene picerije. Znači, taj model se zove bruto društveni proizvod. Ako ne proizvodimo nema ekonomskog rasta, ako ne izvozimo nema stabilnih finansija. Prema tome, gospodo, što se nas tiče politički u Demokratskom frontu, nastavite tako, nastavite i ubrzajte. Sigurno da će to značiti veoma veoma brzi kraj i vaše vlade, jer ne možete građane dovijeka obmanjivati. Sačekajte, strpite se. Jedan sistem je propao tako što je govorio - jednog dana kada bude komunizam svi ćemo živjeti u blagostanju. Jednog dana kada zaživi tržište u Crnoj Gori po modelu neoliberalnog kapitalizma, bićemo svi bogati. Ali ko će dočekati taj dan, gospodo? Dočekaće samo šačica bogatih koji su svojim čukun unucima ostavili novac na računu u inostranstvu, a vi ćete biti žrtve vjerovanja da taj model može da uspije. Naravno, mi kad dođemo na vlast moraćemo preduzeti određene mjere da ispitamo odgovornost, da vidimo gdje su pare, ko je uzeo, odakle imovina crnogorskim tajkunima, jer je to jednostavno neophodan potez nove vlade da uspostavimo povjerenje građana u državu. Prema tome, gospodo, izvolite razmislite dobro. Nije problem stopa s 19%, problem je, gospodine ministre, mali bruto društveni proizvod. Nije problem velika javna potrošnja. Može PDV da bude i 25%, ali da se te pare troše u razvoj. A da plaćamo plate ljudima i penzije, i to je razumljivo, ali da plaćamo privatne obaveze jednog građanima, to je zaista znak da je Crna Gora kapitulirala kao nezavisna i suverena država, da je ušla u najopasniju fazu totalitarizma, da je to država u privatnom vlasništvu jednog čovjeka.
  • Zahvaljujem. Kolega Sekulić se javio za repliku, ali prije toga kolega Bojanić je tražio proceduru.
  • Više je povrijeđena istina, nego Poslovnik, pa bih samo htio to da pojasnim. Uz sve uvažavanje kolege Medojevića, čak tri puta je pomenuo jednu neistinitu tvrdnju, zato sam ustao da reagujem, govorećui da je Demokratski front jedina politička partija u Crnoj Gori koja je bila protiv plaćanja dugova za KAP, ja u ime svoje partije, svoga kluba Pozitivne Crne Gore ni jednom nije ni u primisli bila, a pogotovo glasala da se plati bilo što prije nego što se sve utvrdi onako kako jeste. Da podsjetim, kolegu Medojevića da smo mi predlagali svoje zaključke. Bili smo protiv vladinih i onih drugih. Mi smo prvo usvojili zaključe da se utvrdi stanje. Druga stvar, ja sam pokrenuo kontrolno saslušanje na Odboru za sve ministre resorne, na žalost nismo bili uvaženi, nisu glasali za to. Hvala.
  • Zahvaljujem. Proceduralno je bilo. Minut je dobio. Kolega, da li je to u odnosu na proceduru ili na izlaganje kolege Bojanića? Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, ja se izvinjavam i obraćam se potpredsjedniku proceduralno. Moram da se izvinim kolegama jer nije bilo namjerno i da bilo koga dovodim u neprijatan kontekst, već da istaknem politički program Demokratskog fronta. Izvinjavam se, nije bila namjera.
  • Kolega Daniloviću, izvolite.
  • Ne pada mi na pamet, gospodine Mustafiću, imamo čvrst dogovor do sada neprekršen sa kolegijuma da koliko god bilo međusobnih optužbi u prvom krugu nema komentara. Nemoguće je govoriti o nečijoj politici a da se ne pominju imena. Kada završimo prvi krug dopustite ili komentar ili repliku, kako god hoćete, ali vas molim samo da se držimo pravila. Evo, sada nastupa poslanički klub DPS-a, možete se osvrnuti kako god želite i tokom svog nastupa, ali vas molim da ne kršimo pravilo, da nema komentara. Mogli ste da opomenete, gospodina Medojevića ako je bilo neprimjerenih riječi. Hvala.
  • Riječ je o tome da poslanik traži da iskoristi pravo iz člana 101. i ja poštujem poslanike. Izvolite, kolega Sekuliću.
  • Ja se zaista izvinjavam, gospodine potpredsjedniče. Dozvollite mi, kolege, mislim da će vam pomoći u sagledavanju onoga što je rekao gospodin Medojević i onoga što piše u Poslovniku. Znači, pročitajte član 101 i 102 i pročitajte član 106 stav 2, ali cijeneći ono što je dogovor predsjedničkog kolegijuma, neću reagovati. Uvrede su poslednje utočište onih koji nemaju argument tokom svoje diskusije. Jasno ću saopštiti svoj politički stav o svemu onome što je gospodin Medojević rekao. Hvala.
  • Zahvaljujem. U ime kluba Demokratske partije socijalista, koleginica Zorica Kovačević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Kolege poslanici, uvaženi ministre Žugiću, Na početku želim da kažem koji su osnovni razlozi povećanja stopa PDV-a, po meni. Višegodišnji period negativnih efekata krize na crnogorsku ekonomiju i potrebe smanjivanja njihovog djelovanja uticali su na značajno i kontinuirano pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti koji je sublimirano iskazan u budžetskom deficitu i posljedično na nivou javnog duga. Prethodna godina bila je jedna od najtežih u ekonomskom smislu. Budžetski deficit je dostigao je nivo oko 5% brutodruštvenog prozvoda, a javni dug oko 52% brutodruštvenog prozvoda. Takođe ono što situaciju čini dodatno ozbiljnom je činjenica da će u vrlo kratkom roku biti potrebno obezbijediti oko 220 miliona eura za finansiranje deficita u otplatu dugova što će opet usloviti rast javnog duga. Dakle, došlo se do tačke u kojoj bi dalji rast javnog duga mogao da postane veliko ograničenje budućem rastu. Servisiranje javnog duga postaje sve skuplje, jer su kamate na međunarodnom finansijskom tržištu sve više. Stoga, prioritetni ciljf fiskalne politike mora biti i dalje obezbjeđivanje stabilnosti javnih finansija, sa posebnim akcentom na smanjivanje potrebe za finansiranjem, a samim tim i smanjenje javnog duga u budućim godinama. Određeni koraci su napravljeni, usvojen je budžet u 2013. godinu sa elementima štednje, zatim prateći paket mjera fiskalnog prilagođavanja, pokrenuta je intezivna borba protiv sive ekonomije i započete su aktivnosti na restrukturiranju duga. Osnovni motiv za donošenje ovakve odluke je nastojanje Vlade Crne Gore da zaustavi dalje pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti, u prvom redu pokazatelja javnog duga koji je posljedica višegodišnjeg budžetskog deficita odnosno nesklada između javnih prihoda i javnih rashoda. U slučaju daljeg produbljivanja ovog jaza, mogući bi scenario bio ugrožavanje budžetske likvnosti, usporavanje u servisiranju obaveza koja država ima što bi imalo, po meni, negativne efekte i po građane i po realni sektor. Da bi smo uz ove mjere dali puni doprinos snižavanju deficita i dostigli u što kraćem roku uravnoteženost javnih finansija mora se posegnuti za povećanjem stope PDV-a. Ovo je svakako, slažem se, uvaženi ministre Žugiću nije popularna mjera, ali je neophodna i koja će sa ostalim mjerama fiskalnog prilagođavanja doprinijeti smanjenju potreba za zaduživanjem i time smanjenju javnog duga u budućem periodu, što će unaprijediti stabilnost fiskalnog, finansijskog i makro-ekonomskog sistema. Već je veliki broj zemalja pod uticajem opšte ekonomske i fiskalne krize posegnuo za ovom mjerom. U čak 18. zemalja Evropske unije u posljednjim godinama je došlo do povećanja stopa PDV-a u čemu prednjači Mađarska sa stopom od 27%, potom Danska i Švedska sa 25%. Postavlja se pitanje koji su ciljevi koji će se postići donošenjem ovog zakona? Po meni je ozdravljenje javnih finansija, odnosno stabilizovanje fiskalnog sistema o čemu ste vi govorili i u čemu se ja potpuno slažem, i drugo smanjenju jaza između prihoda i rashoda, tj. smanjenje budžetskog deficita i time smanjenje potreba za zaduživanjem. Kakvi će nam biti efekti procjenjuje se, kako ste vi kazali u uvodnom dijelu, da će to biti negdje oko 40 miliona eura, odnosno nekih 8 do 10%. Postavlja se pitanje koje u javnosti već dugo govori da li će povećanje stope PDV-a izazvati inflaciju, rast cijena i pad životnog standarda. Povećanje stope PDV-a neće značajno uticati na rast cijena. Realno je očekivati vrlo blagu korekciju cijena na više i to ispod 1%. Upordne analize pokazale su da povećanje stope PDV generališe jednokratni rast cijena ali ne i dugoročnu inflaciju. Ekonomske analize pokazuju da povećanje stope PDV-a može imati i deklarativni uticaj ukoliko se sa ovim prihodima finansira deficit budžeta i ostvaruje štednja kao što su iskustva iz nekih istočnih zemalja. Da li će povećanje PDV-a ugroziti najsiromašniji dio stanovništva? PDV je prije svega porez na potrošnju što znači da će povećanje stope ovog poreza oporezovati one koji više troše. Dakle, kod povećanje ove vrste poreza najveći teret snose najbogatiji slojevi stanovništva, jer taj dio stanovništva i najviše troši. Namjera Vlade je da u Skupštini da predloži selektivno povećanje stope PDV je po meni štiteći nižu stopu 7% koja se dominantno odnosi na osnovne životne namjernice o čemu ste vi govorili na ljekove, udžbenike, štampu, kompjutersku opremu i tako dalje. Smatram da će na ovaj način uticaj na nivou cijena životnog standarda po tom osnovu biti neuporedivo nižeg nivoa, budući da prizvodi i usluge koje se oporezuju nižom stopom čine kao što ste rekli, oko 50% potrošačke korpe. Na ovaj način zaštitit ćemo socijalno najranjivije kategorije stanovništva i onaj dio tražnje koji je apsolutno neelastičan. Takođe, nakon usvajanja predloga o povećanju stope PDV-a treba pokrenuti po meni u Vladi diskusiju o potrebi usmjeravanja jednog dijela prihoda, da li na odmrzavanje usklađivanja vrijednosti penzija, kroz model koji bi se dogovorio u narednom periodu koji bi bio usaglašen sa resornim ministarstvom i predstavnicima penzionera, da li na povećanje sredstava za zdravstvo, obrazovanje, socijalna davanja, da li za obezbjeđivanje sredstava za obavljanje pripravničkog staža, nastavak akcije stručnog osposobljavanja, time bi smo smanjili broj zapošljavanja i uspjeli da jedan broj ljudi koji dugo čekaju na birou obavljaju pripravnički staž. Naravno, niža stopa PDV-a od 7% koju planiramo zadržati na istom nivou obuhvata i značajan dio turističkih usluga. To znači da bi se samo jedan dio eventualnog tereta prelio na ovaj sektor, da li na turiste i turističku privredu zavisi od toga kako su prezentovani aranžmani, numerički ili upisno. U ovom dijelu moramo sagledati situaciju sa makroaspekta. Iako povećanje bilo koga poreza nije dugoročno, ono kratkoročno doprinosi snaženju makroekonomske, finansijske, fiskalne i ukupne stabilnosti koja je preduslov privlačenja stranih investicija, koje su posebno prisutne u sektoru turizma. Dugoročno, stabilnost se postiže kroz generisanje nove vrijednosti i snažnije stope ekonomskog rasta. Kakve su stope PDV-a i trendovi u Evropskoj uniji? U 2012. godini standardna stopa PDV-a se kretala oko 15% u Luksemburgu, 17% na Kipru, do 25% u Danskoj i Švedskoj i 27% u Mađarskoj. U 18 zemalja Evropske Unije došlo je do povećanja stope PDV-a u odnosu na 2000. godinu. U samo dvije zemlje ta je stopa PDV-a u istom periodu smanjena, i to u Češkoj sa 22 na 20% i u Slovačkoj sa 23 na 20%. U preostalih sedam zemalja stope PDV24 a ostale su nepromijenjene u periodu od 2000. do 2012. godine. U 2012. godini prosječna stopa PDV-a na nivou Evropske unije iznosila je 21,1% a na nivou euro zone 20,3%. Hrvatska je u protekle dvije godine dva puta povećala stpopu PDV-a, u 2011. godini u martu i 2012. godine na 25%, nulta stopa PDV-a se odnosi na osnovne životne namirnice, ljekove, ortopedska pomagala i knjige. Srbija je u oktobru 2012. godine povećala stopu PDV-a sa 18 na 20%, niža stopa je zadržana na 8%. Slovenija najavljuje povećanje stope PDV-a sa 20 na 22% a niža stopa je zadržana na nivou 8,5%. Makedonija ima opštu stopu 18%, Bosna i Hercegovina jedinstvenu stopu 17%, a Albanija ima jedinstvenu opštu stopu oko 20%. Na kraju, iskustva drugih zemalja ukazuju da u periodima, pa čak i nakon uvođenja PDV-a, posebno nakon njegove naknadne korekcije i usklađivanja pojedinih stopa tamo gdje je taj proces sproveden dosledno, zatim sa drugim mjerama ekonomske politike gdje je odabran pravi trenutak u fazi privrednog razvoja, nije dolazilo do pokretanja inflacione spirale. Nadalje, potrošački oblik PDV-a za koji se odlučila Crna Gora je prilično neutralan u odnosu na odluke potrošnje i štednje podjednako građana i preduzeća, pa se zato i primjenjuju u većem broju Evropske unije. U zemlji kao što je Crna Gora, gdje svi još imamo i nosimo veoma neprijatna iskustva sa rastom cijena iz predhodnog perioda, sa drugim razlozima inflacije, već sama pomisao da bi neka mjera mogla pokrenuti cijenu, najviše opravdano izaziva bojazan. Na kraju želim da iskažem povjerenje Vladi kao i da se od Vlade očekuje da paralelno radi na pripremama mjera koje će voditi dodatnom smanjenju troškova javne administracije, zatim, prevođenje sive ekonomije u neku drugu boju, kako bi se na taj način omogućilo dodatno povećanje prihoda državi uz istovremeno podsticanje izvozno orjentisane proizvodnje i pospješivanje zapošljavanja, što bi značilo trajno stabilizovanje ekonomskih prilika na dugi rok. Na kraju, Vlada je obećala u svom izbornom programu da povećanje na makro nivou nije moguće bez reformi i da više nema vremena za gubljenje, a istovremeno na mikro nivou treba sačuvati konkurentnost pojedinih privrednih subjekata u uslovima kada je crnogorsko tržište što svojom voljom, što sklopom privrednih okolonosti više nego liberizovano. Hvala.
  • Zahvaljujem. Ministar Žugić. Izvolite, komentar uvodnih izlaganja.
  • Osjećam se u ovom visokom domu kao domaći, ali ipak smo mi gosti i zamolio bih da nas zaštitite od teških riječi i kvalifikacija koje nijesu baš prijatne za čuti. To bih samo molio. Dakle, Crna Gora u ovom dijelu nije uradila ništa drugo u odnosu na ono što je uradilo 18 država. Povećanje je selektivno, stope PDV-a sa 17 na 19%, krizna mjera. Pitao 25 je gospodin Zoronjić da li je to i posljednja mjera kriznog prilagođavanja, odnosno fiskalnog prilagođavanja. Nadam se da je to upravo posljednja mjera i da se poslije ovoga okrećemo onome što možemo nazvati popularnije mjere fiskalnog prilagođavanja, i to prije svega mislim na elemente koji se odnose na konkurentnost naše ekonomije, odnosno da je u cilju podsticanja i održavanja konkurentnosti korporativnog sektora, tačnije što većeg stepena inovativnosti i produktivnosti, ali i analize u smislu opterećenja korporativnog sektora svim javnim prihodima nezavisno da li su to prihodi centralnog budžeta ili lokalnih samouprava. Dakle, ova će se Vlada baviti apsolutno onim što je prioritet i dugoročni uslov stabilnosti, a to je konkurentnost proizvodnog sektora. Mi moramo da uradimo u budućem periodu sve da generišemo novu vrijednost društvenog bruto proizvoda, da podstaknemo veće stope rasta i dođemo do onoga što je dugoročniji i stabilniji elemenat fiskalne stabilnosti i fiskalne održivosti. Da bismo to uradili, slažem se da i mi ipak moramo mijenjati i model razvoja. Ali, promjena modela razvoja nije jedan akt, jedan čin, to je proces koji podrazumijeva i postupnu promjenu strukture privrede od energetsko-bazne prema granama i sektorima većeg stepena finalizacije i većeg stepena prerade. Međutim, to nije jedan akt, to sam već kazao, koji se može završiti u kratkom roku, to je proces koji traje i kom smo okrenuti. Da li je analiza uticaja povećanja ove stope selektivne rađena? Kazao sam, jeste. I nikad dublje i višeslojno i ne samo od jedne institucije. Ta analiza pokazuje da u kompariranju pozitivnih i negativnih elemenata polazeći od onoga zašto povećavamo stopu PDV-a - prije svega da zaustavimo negativne trendove onoga što može da ugrozi održivost javnih finansija. A država kao ključni poslodavac u dijelu isplate plata, penzija, isplate svojih dugovanja prema pravnim licima, ne smije da uspori sa likvidnošću u smislu plaćanja svojih obaveza, jer tada je efekat prelivanja na realnu ekonomiju ono što može upravo da uspori privredni rast više nego što može da uspori, po meni, neveliko povećanje poreske stope, i to selektivno povećanje poreske stope. Kroz zaštitu niže stope PDV-a od 7% mislim da smo uradili dosta da zaštitimo onaj dio populacije, pominjali smo i penzionere i socijalno ranjive kategorije, koji su najviše izloženi makar i nevelikom jednokratnom povećanju cijena. Taođe, kroz sve one zaštitne impute prema privredi i prema turizmu nadamo se da ćemo naše ključne prioritetne sektore razvoja zaštititi od ugrožavanja konkurencije. Da li mi sa ovim elementima gubimo konkurentnost i konzistentnost poreske politike? Svakako da ne. Mislim da naša fiskalna politika ostaje i dalje konkurentna. Kozistentnost ne znači da ako sada imamo promjenu jedne poreske stope, da gubimo ono što je predvidivost i ono što je potencijalna izvjesnost posebno za investitore, bilo da je riječ o domaćim ili stranim. Da li će se smanjiti realna cijena zarada i penzija? To zavisi od onoga što su inflatorna očekivanja. Mi smo uradili i tu dosta na kampanji koja se tiče inflatornih očekivanja i dobili jednu lijepu povratnu informaciju, da je 27 kompanija iz lanaca maloprodaje, uvoznika, distributera i proizvođača prihvatilo u domenu svoje društvene odgovornosti da dio ovog tereta prihvati i na sebe kako bi imali veći stepen zaštite socijalno ugroženih kategorija. Da li ovaj zakon ruši državu? Po meni, naprotiv. Ovaj zakon snaži državu i slažem se sa svima koji su kazali, ovo je ipak samo kratkoročna fiskalna mjera, mjera koja će 26 smanjiti disbalans u odnosu na ono što prihodujemo u javnom segmentu i u odnosu na ono šta su naši javni rashodi. Mi moramo poći od toga da je neophodno da teret naših dugova, nezavisno od toga kako su nastali, ne možemo ostaviti generacijama koje dolaze. Moramo uraditi sve da smanjimo agregatnu potrošnju koja ipak utiče na nivo tražnje, ali smo takođe zaključkom Vlade kazali da sve uštede po osnovu tekuće potrošnje ćemo usmjeriti prema kapitalnom budžetu, i ono što gubimo u dijelu tražnje imaćemo kao dobit u podsticanju rasta i razvoja u kapitalnom budžetu. Taj kapitalni budžet svakako mora uvažavati i komponentu ravnomjernijeg regionalnog razvoja, posebno kada je u pitanju sjever Crne Gore. Gospodin Milić je govorio o teretu primorskih opština, uz izvinjenje, ja se zaista ne bih složio. Mislim da je mnogo veći materijalni teret sjeveru Crne Gore u odnosu na onaj dio koji je razvijeniji, propulzivniji i koji ima polazeći od prioriteta rasta i razvoja i sektorskog pristupa po tom osnovu. Dakle, turizam će generisati vrlo brzo snažne investicije. Energetika takođe, infrastruktura takođe. Mi očekujemo da ćemo nakon što stabilizujemo javne finansije, ne potpuno, ali dobrim dijelom potpomoći snažniju održivost i stabilizaciju javnih finansija kroz snažne projekte i sektore prioriteta, generisati veću stopu rasta, veći nivo razvoja i veći nivo BDP-a što je uslov, po meni, za stabilne finansije, veći nivo finansijske stabilnosti i ukupne makro ekonomske stabilnosti. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem ministru Žugiću, naravno zahvaljujem i za vašu sugestiju. Moguće je da nijesam na vrijeme upozorio kolegu, ali iz dva razloga. Prvo, zbog toga što nemamo spisak zabranjenih riječi poslovnički, a drugo, što računam da će svi govornici ovdje uvažavati dostojanstvo onih koji su prisutni i onih koji nijesu prisutni u ovom parlamentu. Komentar, kolega Bojanić i kolega Milić. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Sa par konstatacija sam htio da se ne složim, koje smo upravo čuli. Rečeno je da se neće konkurentnost crnogorske privrede promijeniti. Mislim upravo suprotno. Kao dokaz su mi i žalbe, odnosno protivljenja udruženja hotelijera. Konkurentnost se hoće promijeniti i biće u problemu, kao što su rekli iz udruženje hotelijera, jer su oni već prodali aranžmane za ovu godinu, sa PDV-om 17%, po novom obračunu ići će na njihovu štetu, imaće problema. Takođe, savez stranih investitora je nedavno rekao da im veliki problem predstavlja česta promjena poreske politike, odnosno tokom godine. Takođe, znam da sličan stav ima i američko - crnogorska privredna komora, da su promjene poreske politike uvijek problematične. Podsjetiću vas na jedan zakon koji ste odbili, a mi smo ga predlagali sa razlogom, vezano je za zakon o ukidanju onog povraćaja od preko 50 hiljada za najviše plate. Razlog odbijanja je bio da preduzetnici, odnosno privredna društva ne mogu jer su već 27 ukalkulisali to u svoje bilanse, odnosno projekcije, tako da bi im to strašno poremetilo planove, a evo tek ovo kako će da im poremeti planove, kad su svi kalkulisali 17% onda tokom godine ide na 19. Druga stvar, čujem da se napravio neki dogovor sa lancima proizvođača, odnosno prodajnom mrežom. Mislio sam da je davno za nama dogovorna ekonomija da se Vlada dogovara sa privatnim kompanijama i koliko su čvrsti ti dogovori. Mogu da sumnjam u te dogovore da će se oni ispoštovati, ne da su napravljeni. Ko koga obavezuje da neće prevaliti teret ovog novog poreza na krajnjeg potrošača, nego da će umanjiti svoj profit? Ja u to sumnjam. Sve i da imaju dobru volju to da urade, da rade tako, da će to moći da sprovedu. Takođe, stalno svi govore o kratkoročnoj mjeri ovog zakona, odnono da on ima ograničen rok, ali nikako da čujemo do kad je taj rok. Je li to pola godine, godina, dvije, tri? Stalno govorimo da se nadamo da će ovo da poboljša situaciju, da će da popravi budžet i da ćemo se vratiti na staru stopu, odnosno smanjenju. Ne znam primjer da su se vraćale zemlje kad su jednom dizale PDV-e, da se kasnije vrate, a sve mi se čini, nažalost, da je situacija tako loša u Crnoj Gori da će proći mnogo, mnogo vremena, da mi uopšte razmišljamo o smanjenju nekog poreza. Bojim se da je ovo samo još jedan korak u nizu nekih aktivnosti koji će voditi ka daljem povećanju poreskih stop,a raznoraznih uvođenja taksi ne bi li se kako tako prolongiralo ovo jako loše stanje, a bez ikakve želje, bez ikakve vizije da se ovo dugoročno stanje popravi. Zahvaljujem.
  • Samo da pojasnim uvaženom poslaniku Bojaniću, iz dva razloga. Prvo, vaš zahtjev koji se tiče povraćaja više plaćenih doprinosa shodno Zakonu o obaveznom socijalnom osiguranju je nešto što analiziramo i sa čim se ja potpuno slažem. Vrlo skoro ćemo ići sa pozitivnom ocjenom u tom dijelu i zašto da ne i po tom osnovu uštedjeti nešto u javnim prihodima. Kada su u pitnaju institucije koje su podržale ili osporile ovu fiskalnu mjeru. Moram da vam kažem da sam nedavno na Američkoj privrednoj komori imao koordinaciju gdje je glavna tema bila upravo povećanje stope PDV-a. Nikakvih negativnih komentara nema. Javno vam to govorim. Drugo, MMF, Svjetska banka, da se ne zaklanjamo iza njih, ali generalno njihove su analize potvrdile ono što smo mi prethodno imali na stolu i Savjet stranih investitora, ja njih razumijem, svi žele poreski raj, ali svi mi takođe želimo održive javne finansije, koliko je to moguće. Mislim da u toj komunikaciji prema svima koje ste pomenuli ni jedan zakon nije bio transparentniji, ni jedna promjena zakona u odnosu na ovo što mi danas imamo. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. 28 Kolega Srđan Milić, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Hvala. Gospodine ministre, odgovorili ste nešto što nijesam pitao, na ono što sam pitao nijeste odgovarili, ali dobro. Svjedoci smo da svako koristi ovu govornicu za ono što misli da treba. Mi nekoga nazovemo i onda posle toga ne planiramo da reagujemo na gluposti koje čujemo i tako završavamo sa pojedincima. Sa drugima kažemo im od prvog dana da podnesu ostavku, jer su nesposobni, ali ta nesposobnost tad i nije tolika greška, ali to što su ljudi koji rada protiv interesa svih građana Crne Gore to je greška. Evo i dokaz. Ovo povećanje stope PDV-a je dokaz da u toj Vladi, gospodine minstre, razmislite malo prije nego što bude bilo glasanje oko svega ovoga. Razmislte, da li treba da sjedite tamo? Vi ste radili dobar posao u Centralnoj banci Crne Gore. Sada ste došli u situaciju da završavate nešto što su priveli do kraja vaši prethodnici. Znam da vas dovodim u nezgodnu situaciju, ali prihvatili ste se posla u Ministarstvu finansija u situaciji kada imate 500 miliona evra nenaplaćenog duga. Prihvatili ste se posla kada imate i dalje zaštitu pojedinih kategorija poreskih obveznika koji su poreski obveznici svugdje u regionu samo nijesu u Crnoj Gori. Prihvatili ste se zadatka da ne oporezujete pojedine advokate koji se hvale po Crnoj Gori da imaju desetine i desetine miliona evra. Prihvatili ste se obaveze da ne oporezujete Agencije za nekretnine, za mnoge druge koji su uspjeli da budu miljenici, onda i sada, svih ovih godina koji su u stvari finansirali državni projekat, privatni projekat na čijem je čelu bio, Milo Đukanović. Koliko vrijedi evro u Crnoj Gori, gospodine ministre? Da li trebate vi da štitite od mene sjever Crne Gore i sjeverne opštine? Nisam ja o tome govorio. Ja sam govorio da će ovo da ima direktne posledice na turizam. Rekao sam vam da će doći do povećanja cijena, a da u istom vremenu koliko imate poreskih prihoda od takozvanih apart hotela na nivou Crne Gore. Koliki su vam poreski prihodi od izdavanja smještaja? Koliki su vam poreski prihodi od svih onih koji su postali u poslednjih sedam godina vlasnici stanova na teritoriji Crne Gore, a sve svoje aktivnosti obavljaju turistički iz svojih firmi iz Moskve ili iz drugih krajeva svijeta? Koliki su vam poreski prihodi od onih internet agencija koje nude turističke smještaje u Crnoj Gori, tipa onih koji su najpoznatiji, da ne reklamiram sada nikoga. Nemate ni jednog evra od toga prihoda, a izdavaoci smještaja im plaćaju 15% najmanje provizije na taj smještaj i tu su vam i hoteli i privatni smještaji. Gospodine ministre, imate široko polje da zahvatite poreskih prihoda u dosadašnjem poreskom zakonodavstvu. Pozivam vas prihvatite ovaj naš amandman pa da glasamo za ovo ostalo. Pozivam vam da prihvatite amandman SNP-a da se ne poveća stopa poreza sa 17 na 19%, da nađemo način kako možemo sve u Parlamentu, osim teških riječi da homogenizujemo na način da se naplati poreski dug. Taj poreski dug je, gospodine ministre, naplativ, ako nije u novcu, jeste u imovini onih koji duguju ovoj državi. Hvala vam.
  • 29 Zahvaljujem. Da li želite, kolega Miliću, da ministar odgovori na vaša pitanja? Da li želite čuti odgovor? Izvolite.
  • Izvinjavam se gospodinu Miliću što sam ga zaustavio, želio sam da čuje moj odgovor. Ne slažem se, gospodine Miliću, u jednom sa vama. Ne postoji ni jedan zaštićeni pojedinac ni jedna kompanija koja će biti izuzeta iz aktivnosti u procesu suzbijanja sive ekonomije, ali to je druga tačka dnevnog reda, pa ćemo na tu temu imati dosta prostora. Da li možemo sve u kratkom roku zaokružiti, sasvim izvjesno ne. Da li možemo i advokate, agencije za nekretnine, ali da ćemo bilo kome gledati kroz proste naš princip rada koji se ispoljava i kroz komisiju za suzbijanje sive ekonomije koju smo konstituisali na način da budemo potpuno transparetni se upravo zasniva na neselektivnosti i nećemo nikome dozvoliti. Odgovorno stojim pred vama da bilo ko, ko bude zaštićen od onih koji potkradaju državu i to pokušavaju ja nudim svoju odgovornost. Sada je pitanje u kojoj vremenskoj dimenziji ili dinamici mi možemo sve da zaokružimo, što ne znači da sve te aktivnosti koje će imati efekte koji sad imaju po meni značajne izdašne efekte, ne moramo udopuniti sa ovom, nadam se posljednjom nepopularnom mjerom. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Završili smo krug uvodnih izlaganja. Čuli smo odgovore ministra Žugića, sada idemo prema redosljedu prijavljenih. U ime kluba Demokratske partije socijalista kolega Predrag Sekulić, a nakon njega u ime Kluba Demokratskog fronta kolega Milutin Đukanović.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvažene kolege, gospodine ministre, Prošlo je već više od pet i po godina od kada je svjetska ekonomska kriza svom silom krenula najprije iz Sjedinjenih Američkih Država, kasnije preko Evrope stigla u naše prostore i tada nije bilo ekonomskog analitičara koji je mogao da pretpostavi i dubinu te krize, s jedne strane, ali sa druge strane isto tako i veličinu te krize. Naravno, dio naših kolega, prvenstveno mislim na kolege iz opozicije, svoj doprinos ekonomskoj nauci dao je na način na koji je veoma jasno saopštio da svjetska ekonomska kriza se ne dotiče Crne Gore, nego mi imamo neku svoju izvornu ekonomsku krizu koja se potpuno drugačije rješava i protiv koje se treba boriti na drugačiji način. Čini mi se da dio tog arsenala u onom dijelu u kojem je to pozitivan odnos prema ekonomskoj nauci koji do sada nijesmo imali prilike da vidimo, čuo se i tokom današnjeg dana. Onoga trenutka kada imamo podjednaka 30 mišljenja u domaćoj javnosti kao što je to bio slučaj sa izbornim procesom onda možemo da se okrenemo onima koji to drugačije prate, ili sa drugačije vizure ili onima koji su autoritet iz te oblasti, kojima ipak moramo vjerovati. Ako se svi, mi iz vlasti i vi iz opozicije, zaklinjemo da je Evropska unija naš cilj i da treba usvajati evropske vrijednosti, hajde da vidimo kako su se zemlje Evropske unije borile u ekonomskoj krizi, na koji način su oni rješavali ono što su bili njihovi problemi kakve mi danas imamo u Crnoj Gori, mislim na porast javnog duga, s jedne strane a sa druge strane pitanja održivosti ekonomskog sistema u Crnoj Gori. U ovom trenutku 18 zemalja Evropske unije je povećalo svoj PDV tokom trajanja ekonomske krize i to je u direktnoj korelaciji sa padom bruto društvenog proizvoda u njihovim zemljama. Onoga trenutka kada ne proizvodite dovoljno ili kada ta proizvodnja je ispod one koja je planirana ne možete da sa postojećim PDV-om ostvarite onoliko prihoda koliko ste mislili, ne možete servisirati sve ono što država treba da servisira. Vjerujte mi da, kao čovjek koji pripada Demokratskoj partiji socijalista i govori u ime te politike, sam vrlo ponosan na činjenicu da za razliku od nekih zemalja u okruženju naši penzioneri, bez obzira što možemo govoriti o visini penzija, ipak nijesu imali problema sa servisiranjem tih penzija ili korisnici socijalnih primanja nijesu imali sa tim socijalnim primanjima koja su stizala na vrijeme. Dozvolićete da je to, uz ono što je široka javna potrošnja, ipak nešto što pripada domenu ekonomske politike i onoga što je pitanje državne kase. Kada govorimo o povećanju javnoga duga koji takođe proizilazi iz pada bruto društvenog proizvoda u posljednjih nekoliko godina, hajdemo svi zajedno da se prisjetimo, puno puta smo razgovarali ovdje o budžetima ili o završnim računima budžeta, kada bismo sabrali ono što je dato, što je kroz..... radova prije svega, kroz Direkciju za saobraćaj, urađeno u posljednjih nekoliko godina, to je bilo kompletan iznos javnoga duga koji je u ovom trenutku 52% do 54% bruto društvenog proizvoda zavisno od metodologije koju računamo. U svakom slučaju onoga trenutka kada imamo međusobno nepovjerenje kao sada, ili kada imamo polurizovanu raspravu oko toga da li treba nešto uraditi ili ne, hajde da uradimo da vidimo šta su to uradile zemlje Evropske unije. Velika Britanija je povećala svoj PDV sa 17,5 na 20%. Ne vjerujem da se kod njih vodila rasprava kakva se ovog trenutka vodi kod nas. Švedska PDV 25%, Finska 23%, Rumunija sa 19 na čak 24%, Rumunija je zemlja Evropske unije, Portugal sa 17 na 23%, Poljska sa 22 na 23%. Holandija 17,5 pa 19, pa 21. Vrlo razvijena zemlja Evropske unije. Mađarska sa 25 na 27%, Litvancija 18% na 21% i tako dalje, da ne govorim o tome da imamo i činjenicu da je Hrvatska dva puta povećavala PDV (2011-2012. godine) i sada je on na stopi od 25%. Hrvatska ove godine je zemlja Evropske unije. Mislim da ne treba sa tolikom ostrašćenosti govoriti o povećanju PDV-a i treba biti realan i demistifikovati na kraju sve to. Hajde da vidimo što to znači za nas poslanike povećanje PDV-a. Ako nam je plata, zbog lakšeg računanja, negdje oko 1.000 eura pa sada ako 400 eura izdvajamo, što je normalno što je ostalo na stopi od 7%, brašno, šećer, ulje i tako dalje, znači prehrambeni proizvodi, ostaju nam 600 eura. Od tih 600 eura povećanje 2% je 12 eura, znači za 12 eura manje ćemo imati realnu vrijednost našeg 31 dohotka čak i ukoliko se ne desi ono što je pitanje društvene odgovornsoti ne socijalno dogovaranje, nego društvene odgovornosti velikih trgovaca kada govorimo o tome da neće povećavati cijene. Na kraju samo još jednu rečenicu uz izvinjenje što prekoračujem vrijeme, zbog onoga što sam se javaljo proceduralno. Činjenica je da jedan, na sreću, manji dio naših kolega poslanika, naravno koristeći svoju poslaničku funkciju na što imaju pravo ili svoju poziciju poslanika opozicije, na neprimjeren način koristi govornicu. Naravno, svako ima pravo da svoju poslovničku dužnost obavlja onako kako smatra da je to dobro ili da je to poželjno, ali zaista ne mislim da svoje unutrašnje frustracije treba da liječimo na taj način što ćemo ružno govoriti o nekim drugim ljudima. Kažem još jedan put čini mi se da nam svima u ovom parlamentu ne dostaje lijepih riječi a ne ružnih. Hvala.
  • Zahvaljujem. Imate dva komentara na vaše izlaganje. Prvo se javio za riječ kolega Dritan Abazović, pa kolega Goran Danilović. Izvolite, kolega Abazoviću.
  • Čas nam je toplo, čas nam je hladno, a u ekonomiji nam je samo hladno. Kolega Sekuliću, znate da cijenim vaše mišljenje i vaše retoričke sposobnosti, ali praktično morao sam da reagujem, i poeziju, i ono što su izgleda poslanici DPS-a naučili napamet kao pjesmu. Stalna poređenja sa zemljama Evropske unije, stvarno ne mogu da vjerujem, zaista ne mogu da vjerujem. Nijesam nikakav ekonomski stručnjak, naprotiv, možete odmah da kažete potvrdiću vam da sam veliki ekonomski laik i stalno se upoređujemo sa zemljama Evropske unije. Gospodine Sekuliću, recite mi molim vas, koliko se vlada promijenilo u zemljama Evropske unije koje ste sada pominjali i većina promjene izazvana ekonomskom krizom, ekonomskom nestabilnošću, povećanjem poreza, nezadovoljstvom zbog životnog standarda. Neozbiljno je da ovdje upotrebljavamo poređenja koja uopšte ne stoje. Vlada treba da podnese ostavku, kraj priče. Ekonomska situacija, KAP nas je doveo u šokantnu situaciju i naša privreda se nije razvila. Znate šta, promijenila se u Švedskoj, u zemlji sa najvećim stepenom blagostanja, promijenila se vlast u Finskoj, promijenila se u Velikoj Britaniji prije dvije godine. Imate veliku krizu u Španiji, u Italiji da ne kažem koliko se puta promijenila vlada. U Italiji je ministrka, kada se uvodio porez, to je bio vrlo gledan klip, zaplakala. Nikome ne trebaju lažne suze Vlade Crne Gore, zaista, ali nam trebaju argumenti. Ne možemo da se poredimo sa zemljama koje su mnogo naprednije i u ekonomiji, ali i u demokratskom standardu. Mislim da je to stvarno nekako, čini mi se da se radi o pokušaju da se nešto građanima....(Prekid) sa zemljama gdje se vlast mijenjala po nekoliko desetina puta.
  • 32 Zahvaljujem, kolega Abazoviću. Odgovor na komentar, kolega Sekulić. Izvolite.
  • Gospodine Abazoviću, samo jedan detalj, ne pišem poeziju nego prozu. Mislim da bi bilo korektno da makar jedni o drugima znamo ko šta radi. U svakom slučaju, da se ne upoređujemo sa zemljama Evropske unije, hajde da to uradimo sa Amerikom. Američka centralna banka svakog mjeseca 85 milijardi dolara upumpava američkoj privredi kako bi sve ono što je donijela ekonomska kriza moglo da bude na neki način sanirano. Vi kažete da Vlada Demokratske partije socijalista podnese ostavku. Tri puta smo mi u međuvremenu imali izbore od 2007. godine kada je nastupila ekonomska kriza. Gospodine Abazoviću, tada nijeste sjedjeli u parlamentu, ali moram da vas podsjetim zbog ostalih kolega iz opozicije. Kada smo mi predložili da se Vladi skrati mandat, odnosno da se raspišu novi izbori zato što dolazi ekonomska kriza i da provjerimo kod građana Crne Gore naše povjerenje opozicije, to je jedinstven primjer u Evropi. Opozicija je glasala protiv skraćenja mandata. Znači, samo da nas ne prozivate na taj način. Druga stvar, bez obzira što bi mi mogli da damo ostavku jedanput ili petnaest puta i da skratimo mandat, uvažene kolege, građanima ipak pripada zadnja riječ, a građani su rekli da im je sigurnije sa vizijom Demokratske partije socijalista nego sa onim što vi nudite. Hvala.
  • Zahvaljujem. Kolega Danilović. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Kolega Sekuliću, i ja ću kratak osvrt da tek ne ostane da vam nijesmo odgovorili na nešto što je, biću blag u ocjeni, ipak demagogija. Nemojte, i vi ste poslanik, bili ste mnogo manje ministar, mnogo duže poslanik, nemojte odmah demagoški na naše plate, pa eto i korisno je i dobro je, pustite naše plate. Trebali ste pobrojati te zemlje i visinu poslaničkih plata u tim zemljama, mada ja o tim platama neću. Sve zemlje koje ste pobrojali imaju makar auto-puteve, gospodine Sekuliću. Svaka od ovih koje ste nabrojali. Mi smo jedina evropska zemlja koja nema metar autoputa. Budite sigurni da svaka zemlja koju ste pobrojali ima visok nivo PDV-a da bi zaštitila socijalna i druga prava svojih građana. Kome vi, u stvari, uzimate od života povećavajući PDV. Mi vas upućujemo upravo na ove vaše birače. Nemojte braniti žustrije od ministra koji je nevoljno predložio, koliko se meni čini, povećanje PDV-a, zna on razliku između Švedske i Crne Gore. Da živim u Švedskoj i u Danskoj, pristao bih na 30% PDV-a, vjerujte mi. U Crnoj Gori 19% PDV-a, uz one takse od jedan euro na vazduh, na vodu i na sve drugo na šta ste nam uveli je gotovo postalo 33 neprijatno. Nemojte da govorite krupne riječi i da vas bole naše krupne riječi, a da vidite krupna djela sa druge strane. Još nešto, time završavam. Čuvajte se i ovoga unaprijed promovisanja dobre ekonomske politike, vidjećemo kako će vam ovo proći i na glasanju. Nemojte da vas već sjutra ovdje pitaju šta ovo bi. Ne bih bio tako siguran da imate većinu za ovo. Čini mi se da nečije ćutanje treba makar da vas zabrine.
  • Zahvaljujem kolegi Daniloviću. Odgovor na komentar, kolega Sekulić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Daniloviću, kao da sam znao, čuvao sam neke podatke za ovo vaše pitanje. Srbija je sa 18%, da se ne upoređujemo sa zemljama Evropske unije, svoj PDV povećala na .... 20. oktobra 2012. godine. Nijesam čuo da ste pozvali na proteste kako ste nekad ranije zvali kada su neke odluke vezane za Srbiju bile ovdje u Crnoj Gori. U svakom slučaju, njihova je niža stopa, kod nas je 7%, kod njih je 8%. Toliko o upoređivanju sa drugima. Što se tiče samog stava, ili ga imate ili ga nemate, ili imate argumente da ga branite ili ne, to nema veze sa većinom. Ako ste ubijeđeni da je nešto dobro, a ja sam ubijeđen da sa ovih 2% povećanja PDV-a doprinesimo ekonomskoj stabilnosti Crne Gore i doprinosimo činjenici, recimo moj otac je penzioner, da će primati te penzije redovno, i doprinosimo činjenici da će sve ono što je pitanje državne uprave biti servisarano redovno i doprinosimo činjenici da ćemo danas-sjutra možda moći aktivnije da se bavimo onim što je pitanje spoljnjeg javnog duga, da rješavamo neka od tih drugih ekonomskih pitanja. Iako znate da su te mjere takođe preduzete i kod nekih drugih ekonomski mnogo jačih zemalja, prije svega mislim na zemlje Evropske unije, onda ako ste tako ubijeđeni, onda sada nije pitanje manjine ili većine i nemojmo sve da svodimo na manjinu ili većinu. Osnovno je pitanje da li za neke stvari imate argumente ili ih nemate. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Sekuliću. Komentar, takođe na vaše izlaganje, kolega Sekuliću, koleginica Popović. Izvolite.
  • Hvala, poštovani potredsjedniče. Poštovani kolega Sekuliću, nijesam mogla da odolim a da vam ne odgovorim. Kada pominjete zemlje Evropske unije i kada koristite statistiku, molila bih da budemo precizni i da ne koristimo uvijek samo podatke onako kako nama odgovara, nego da ipak koristimo podatke onako kako stoji. 34 Tačno je da je prosječna stopa PDV-a u zemljama Evropske unije 21%. Tačno je i to da mi imamo najnižu stopu PDV-a od 17%. Ali, kada pričamo o tome, onda moramo da budemo precizni i da kažemo da je prosječna plata u Crnoj Gori 480 eura, a u zemljama Evropske unije, gospodine Sekuliću, 2000 eura. Ako mislite da nijesam u pravu, vi me demantujte. Kada pričamo o PDV-u na hranu i pominjete sada Srbiju, stopa PDV-a u Srbiji je povećana kako ste rekli i stopa PDV-a na hranu je 8%. Da li znate koji je to obuhvat potrošačke korpe i usluga koji se oporezuje po ovoj stopi? Zašto kada pominjete Ameriku i kada kažete koliko američka Vlada upumpava u privredu Amerike, zašto ne kažete da američka Vlada ima, takođe, značajan socijalni program i da značajno vodi brigu o svim svojim građanima, posebno o srednjem sloju stanovništva? Ono što je takođe značajno je što ne pomenete kada pominjete Ameriku, kada ste pošli već tako daleko, koliki je PDV u Kanadi i Japanu, koji je 5%, evo da vam kažem. Na Novom Zelandu 12%, gospodine Sekuliću. U Švajcarskoj 7%. Znači, koristim samo zvanične podatke. Kada pričamo o procjeni štednje i greškama koje su učinjene u nekim zemljama Evropske unije, prije svega tu mislim na Grčku, Portugaliju i Španiju. Ono što sam pročitala je izvještaj koji su dali glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda, gospodin Oliver Blančar i Danijel Eg, koji su rekli da su pogriješili u tom radnom izvještaju jer nijesu napravili dobru procjenu vezano za povećanje nezaposlenosti i pada domaće potražnje povezane sa fiskalnom konsolidacijom. To moramo imati na umu. Ono što je bila njihova preporuka i što su rekli na kraju ovog izvještaja je da je najveći udar mjera štednje u svim evropskim zemljama pretrpio srednji sloj stanovništva. Toliko, gospodine Sekuliću, uz konstataciju da mi nemamo srednjeg sloja stanovništva. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Sekulić ima riječ. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvažena koleginice Popović, upravo zato da ne bi bilo da sam selektivno uzimao podatke, ja sam tokom izlaganja i odgovora na pitanja koja su ovdje postavljena napravio upoređenje i sa zemljama Evropske unije i sa zemljama regiona. Moramo podatke čitati na pravi način, isti su podaci. Govorimo o platama. Ako hoćemo o platama, u zemljama regiona Crna Gora je tu negdje u vrhu. Ako pogledamo upoređenje sa Srbijom, ovdje smo govorili o povećanju PDV-a u Srbiji, naša prosječna plata je veća nego u Srbiji. Mislim da moramo biti korektni kada interpretiramo podatke. Nijesam protiv toga da saopštimo punu istinu ovdje, ali nijesam ni za to da slikamo mnogo crnjim bojama nego što to jeste. Onoga trenutka kada se mi ne slažemo, hajdemo da uzmemo neku metodologiju koja je negdje priznata u svijetu. Imamo izvještaj Svjetske banke, pretpostavljam da ga imate i vi, dobili smo ga svi u klubu. Tamo jasno stoji Crna Gora je utrostručila svoj bruto nacionalni dohodak perkapita sa 2400 eura 2003. na 7140 dolara 2012. godine, što sada 35 predstavlja najveći iznos među šest zemalja Jugoistočne Evrope i regionu. To je veoma jasno. Ako, zaista, želimo da govorimo na održanju naših javnih finansija,onda čini mi se da je ovo najpravični model. Zašto? Zato što će u tom najpravičnijem modelu koji je do sada izmišljen, oni koji imaju više dati više,ili oni koji više troše na luksuznu robu i na široku potrošnju, taj više će dati u državnoj kasi vezano za povećanje PDV-a. Onaj koji ima manje, taj će manje davati. Čini mi se da pravičniji sistem do sada, ja ga bar ne znam, nije ni izmišljen. Hvala.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Kolega Milutin Đukanović ima riječ, nakon njega, koleginica Marta Šćepanović. Izvolite.
  • Uvaženo predsjedništvo, dame i gospodo, poštovani građani, Izgleda da ova vlada jedino zna da povećava poreze i takse. Samo da podsjetim šta se sve dešavalo u posljednjih pola godine. Vlada je prvo uvela krizni porez,a to je značilo smanjenje plata. Zatim, po zakonu je bilo da se penzije povećaju, međutim, Vlada je uvela zamrzavanje penzija. Važno je konstatovati da je inflacija u prošloj godini iznosila 5,1%, to je ogromna inflacija za državu koja nema sopstvenu valutu, a takođe treba podsjetiti da još nije prošlo 12 mjeseci od kad je uvedena taksa od 1 evro na električna brojila, mobilne telefone i na kablovske priključke. I svi ovi nameti nijesu bili dovoljni da bi se izvršila stabilizacija budžeta, već se krenulo da se povećava PDV sa 17, na 19%. Kao da sam znao kada sam se pripremao za ovu raspravu da će glavni akcenat biti porez od 7% se ne povećava, ta niža stopa, i da je to argument da se neće povećavati cijene osnovnih artikala koji su obuhvaćeni tom poreskom stopom. Međutim, to jednostavno nije tačno. Ako se poveća PDV, hoće li se povećati cijena struje? Hoće. Ako se poveća PDV, povećaće se cijena goriva. Ako se poveća PDV, povećaće se cijena telefonskih usluga. Zar to nijesu impulti za sve kompanije? I ti impulti naravno moraju da utiču na sve troškove i ti troškovi će da dovedu do povećanja cijena i tih osnovnih artikala. Priča o PDV-u, o povećanju PDV-a u suštini je priča o ekonomiji i finansijama Crne Gore. Očigledno da Vlada želi da teret krize prebaci na sve građane Crne Gore. Jednostavno nije pristupila nekom drugom modelu da se oporezuje luksuz i bogatstvo, već to treba da plate svi građani Crne Gore. Ovaj porez se već u narodu naziva porez za Kombinat aluminijuma Podgorica. Vlada je našla spasonosno rješenje. Struju koju ne može da plati Kombinat aluminijuma, platiće svi građani Crne Gore. Koliko Vlada ozbiljno rješava problem KAP-a dovoljno govori da su prije 20 dana nas ubjeđivali da uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma Podgorica znači njegovu smrt, a danas, maltene kada je Vlada predložila da se uvede stečaj, ko ne podržava stečaj, taj nije patriota, taj je protiv Crne Gore, taj ruši Crnu Goru. Jednostavno, zabrinjavajuće je da ne postoji nikakav plan, 36 jednostavno kao brod na moru bez kormilara i kapetana. Vlada izbjegava da preispita poslovanje Kombinata aluminijuma. Ko je god poslovao u prethodnom periodu sa Kombinatom aluminijuma, osim kompanija koje su u većinskom vlasništvu države, dobro se okoristio. Prije 10-ak godina Kombinatom aluminijuma upravljala je kompanija "Vektra". Kad je kompanija "Vektra" napustila Kombinat aluminijuma počela je da kupuje hotele po crnogorskom primorju i postala je vlasnik koncesija na crnogorske šume. Da li je ikad iko preispitao koliko je bogatstvo te kompanije, ako danas znamo da ta kompanija priznaje da se kod banaka zaduživala do nivoa od 180 miliona evra? Da li je to bogatstvo izvučeno iz Kombinata aluminijuma, pa sad treba to što je "Vektra" zarađivala da plate građani Crne Gore, to nije pošteno a ni korektno. Umjetnost je danas zaista u Crnoj Gori obustaviti proizvodnju u Rudnicima boksita. Rudnici boksita su radili rentabilno kad su imali preko 1000 radnika, a danas imaju svega 300 radnika. Promašene odluke Vlade u tom energetsko-metalurškom sektoru doveli su do toga da je destabilizovana i elektroprivreda Crne Gore. I danas se dešava jedna nevjerovatna stvar, mi imamo slučaj da dobijamo upozorenje iz Evropske interkonekcije da se desilo nešto što se nije desilo 50 godina prema Evropskoj uniji i prema toj interkonekciji, da je neko krao struju iz evropske interkonekcije. Samo radi građana, da bi bilo jasno, struju nije mogao da krade Kombinat aluminijuma bez saglasnosti Elektroprivrede Crne Gore, Regulatorne agencije za energetiku i Crnogorskog elektroprenosnog sistema. A da vas podsjetim, većinsko vlasništvo u tri institucije, tri firme, ima Vlada Crne Gore. Znači, Vlada Crne Gore je naredila da se krade struja iz Evropske interkonecije. Dovoljno bi bilo da se pročita pismo koordinatora iz Evropske interkonekcije i da Vlada podnese ostavku. Demokratski front neće podržati zakon kojim se predviđa povećanje PDV-a, već Demokratski front ne samo što neće podržati taj zakon, najoštrije osuđuje politiku koja želi da teret krize svali na građane Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Koleginica Marta Šćepanović će sada govoriti. Nakon nje, koleginica Zdenka Popović. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani predlagači, poštovane kolege i poštovani građani Crne Gore, Pred nama je danas na usvajanju Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kao krajnja mjera Vlade Crne Gore u paketu mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize. Nemoguće je da Crna Gora prođe kroz ekonomsku krizu bez posljedica, te posljedice se i te kako osjećaju u svim sferama, te se ne može govoriti o 37 uspješnom funkcionisanju države i ostvarivanju njene glavne funkcije, uključujući i onu socijalno ekonomsku, bez prihoda u budžetu. Prethodna godina je bila jedna od najtežih za Crnu Goru u ekonomskom smislu, jer je budžetski deficit dostigao nivo od oko 5% bruto društvenog proizvoda, a javni dug oko 52% bruto društvenog proizvoda. Ono što čini situaciju još ozbiljnijom je da je potrebno obezbijediti oko 220 miliona eura za finansiranje deficita i otplatu dugova, što opet prouzrokuje rast javnog duga. Činjenica je da sve dok je euro zona u krizi ni nama ne može da bude bolje, te je za to najbolje sačuvati se, prilagoditi budžet realnim mogućnostima, odnosno voditi odgovornu fiskalnu politiku, što je Vlada Crne Gore i učinila, odnosno reagovala praveći određene korake. Usvojen je budžet za 2013. godinu, sa mjerama štednje, usvojen je paket fiskalnog prilagođavanja, započeta je borba protiv sive ekonomije i započete su aktivnosti na restrukturiranju duga. Mjere očigledno nijesu bile dovoljne te je Vlada, da bi se smanjio budžetski deficit i javni dug, morala pribjeći ovoj krajnjoj mjeri povećanja stope PDV-a za 2%. Povećanje poreza, kao što sam već govorila, čak i u vremenima ekonomskog prosperiteta jedne zemlje, a ne u ovako teškim vremenima, osjetljivo je pitanje, tako da niko ne može biti srećan, jer ne može se reći da je dobro što se povećavaju poreske stope, ali u ovom trenutku nije moguće na drugi način obezbijediti nedostajuća sredstva u budžetu. Ovaj zakon je jedan od rijetkih koji nije, što se tiče poreske stope, doživio promjenu od donošenja, a predstavlja bitan poreski zakon, stub svakog fiskalnog sistema. Osnovni cilj predloženog zakona je stabilizacija javnih finansija, jer bi se na ovaj način, prema analizama koje je, između ostalog, sprovela Svjetska banka, prihodi povećali za oko 40 miliona eura. Ono što je bitno naglasiti je da povećanje stope PDV-a uslovljava jednokratni rast cijena, odnosno vrlo blagu korekciju cijena na više i to ispod 1%, ali ne i dugoročnu inflaciju. Vlada se, odnosno Ministarstvo opredijelilo za povećanje stope za 2%, jer bi svako veće povećanje dovelo do ozbiljnijih efekata, a po ovoj poreskoj stopi Crna Gora bi se svrstala u najniže stope u Evropi. Dakle, povećanje poreske stope sa 17% na 19% nije moglo da se izbjegne, ali je za to zadržana niža stopa od 7% koja se dominantno odnosi na osnovne životne namirnice: hljeb, brašno, mlijeko, mlječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer, lijekove, udžbenike, štampu, kompjutersku opremu. Na ovaj način bi se zaštitile socijalno najranjivije kategorije, odnosno najugroženiji slojevi stanovništva. Ovdje bih naglasila da u praksi može doći do situacije povećanja cijena onamo gdje je predviđena poreska stopa 7% i za takav potez ne može biti izgovor PDV, te se nadam da će se ovo kontrolisati i da u praksi i u situaciji na terenu ne bi došlo do ovoga. Posebno je značajno što je u kategoriju od 7% uračunata računarska oprema, imajući u vidu značaj primjene informaciono-komunikacionih tehnologija i njihov značaj za privredni rast Crne Gore. Takođe, niža stopa od 7% obuhvata i značajan dio turističkih usluga, dakle usluge smještaja u hotelima, motelima, pansionima, turističkim naseljima, kampovima i vilama, što znači da se samo jedan dio eventualnog tereta prenio na ovaj sektor. 38 Na osnovu svega navedenog, poslanici DPS-a će podržati izmjene zakona, ne za to što smatramo da je ovo najsrećnije rješenje, već jedino moguće u ovom trenutku kako bi se izbjeglo dalje produbljivanje javnog duga, što bi da se nastavi, dovelo do neredovnog servisiranja plata, penzija, socijalne pomoći, i onda se više ne bi postavljalo pitanje povećanja. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Koleginice Popović, imate riječ. Nakon vas, kolega Filip Vuković. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, Na početku da kažem da je prema podacima Uprave za nekretnine u periodu od 2006. do 2009. godine u Crnu Goru ušlo 4,5 milijardi eura po osnovu prometa nepokretnosti i to od strane stranih lica. Ja sada pitam ministra finansija i ljude iz ove vlade koliko je država Crna Gora imala koristi od toga što je ušlo 4,5 milijardi eura. Koliko je plaćeno poreza po osnovu prometa tih nepokretnosti? Da li je uopšte naplaćen taj porez i u kom iznosu? Imam podatak da za vrijeme popisa 40 hiljada stanova nije moglo biti popisano zato što se nije znalo ko je vlasnik tih stanova, pa vas molim da mi kažete na koji način ćete obračunati PDV na ove stanove. To su novoizgrađeni stanovi. Takođe, zvaničan podatak iz popisa da je 120 hiljada stanova bilo više nego što je bilo domaćinstava za vrijeme popisa. Najavljeno povećanje PDV nije bazirano na realnim mogućnostima crnogorske ekonomije, a posebno ne na finansijskoj sposobnosti građana. Svakako nema za cilj punjenje budžeta radi postizanja fiskalne stabilnosti, jer je efekat povećanja PDV -a na godišnjem nivou negdje oko 40 miliniona eura, i samo na kratak rok daće efekat, a srednjoročno i dugoročno će doći do pada prihoda po više osnova, zbog talasa poskupljenja i pada kupovne moći i siromašenja građana. Ako smo svi svjesni da se nalazimo usred ekonomske krize, onda elementarno ekonomsko znanje nalaže da se svi porezi i takse smanjuju na minimum kako bi se pokrenula potrošnja. Mjere štednje su moguće samo kada se zarađuje, a kada je sve potrošeno štednja je besmislena. Jedini pravi put odgovorne vlasti je pokretanje razvoja, tako što će se povećati proizvodnja i akumulacija, a to je nemoguće bez smanjenja poreza i taksi. I umjesto da nađete neki drugi način kako da povećate prihode, uvođenjem, na primjer, poreza na luksuz i sveobuhvatniju naplatu poreza na promet nepokretnosti, o čemu sam maloprije govorila, pa i onih drugih poreza koje treba da plaćaju bogati, vi uvodite porez na dodatu vrijednost, što će svakako opteretiti, jako opteretiti najsiromašniji sloj građana. Danas, kada već pominjemo kakav je životni standard građana Crne Gore, želim da kažem da sam našla analizu World Wealth Report za 2012-2013. godinu koja je objavljena u Crnogorskom finansijskom portalu, gdje se kaže da u Crnoj Gori imamo 21 multimilionera. A prema kriterijumima World Wealth Reporta multimilioner je svako čije 39 bogatstvo iznosi više od 30 miliona eura. Ko su ti ljudi? Da li neko iz Vlade može da mi odgovori ko su ti ljudi, kada su stekli ovo bogatstvo i po kom osnovu? Da li je te ljude iznjedrila tranzicija i zašto ti ljudi sada koji su ovo bogatstvo stekli u vrijeme tranzicije ne pomognu malo državi i državnom budžetu sada kad svi znamo da smo u krizi? Zašto teret vašeg bezumnog rasipništva sada prebacujete na leđa najsiromašnijeg sloja građana, odnosno na preko 95% građana Crne Gore, jer toliko građana živi gotovo ispod onog osnovnog minimuma, ispod potrošačke korpe? Na drugoj strani, prema anketi CEDEM-a, u Crnoj Gori, evo da napomenem, ispod potrošačke korpe živi 512 hiljada građana. Znači, potrošačka korpa je 800 eura, je li tako? Ispod granice siromaštva živi 95 hiljada stanovnika, a ispod dva eura dnevno 315 hiljada stanovnika, a svako drugo dijete, gospodo iz Vlade, živi u apsolutnom siromaštvu. I ovo su zaista frapantni podaci i podaci koji govore šta je vlada kontinuiteta uradila od života svojih građana i da li je imala dugoročnu ekonomsku viziju i koliko je imala znanja da poveća kvalitet života svojih građana. Ono o čemu sam takođe maloprije pričala je to da mi nemamo više srednji sloj stanovništva, za razliku od zemalja u okruženju. U Srbiji je srednji sloj stanovnika negdje oko 20%, u Sloveniji oko 60%, u Evropskoj Uniji oko 65%. Gospodo iz Vlade, nema ministra, inače bi se njemu direktno obratila, samo kada bi naplatili dug koncesionara u iznosu od 12 miliona eura, i kada ne bi dozvolili da se iz budžeta nenamjenski troše sredstva, prema podacima Državne revizorske institucije za 2012. je potrošeno 30 miliona eura nenamjenski, to bi vam nadomjestilo ono što bi dobili kao efekat povećanja PDV-a, tih 40 miliona, čak i preko toga. I naravno, ono što moram još da kažem je najfrapantniji podatak koji sam ja našla iz Centralnog registra Privrednog suda gdje na 53 stranice stoji izvještaj da je 2.292 privredna subjekta na današnji dan blokirano po osnovu neplaćenog poreza. Da li je moguće da se to dešava državi Crnoj Gori, a na drugoj strani uvodite PDV? Kako ćete da naplatite ovaj porez, gospodo, i zašto uvodite PDV koji je najjednostavniji najplativiji mogući porez i najjednostavnije ga je obračunati? Ono što svakako na kraju želim da kažem je da mi iz Socijalističke narodne partije nećemo dozvoliti dalje smanjivanje prihoda domaćinstava i povećanje broja stanovništva koji zapadaju u dužničko ropstvo, a sa ovom mjerom ćete svakako dovesti građane do takvog stanja da će se naći u takvoj socijalnoj ugroženosti da više života praktično neće biti normalnog. Hvala lijepo.
  • Sada kolega Filip Vuković, nakon njega čućemo kolegu Milana Kneževića. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, kolege poslanici, koleginice poslanice, 40 Ja ću početi moje izlaganje sa jednom rečenicom koja će, nadam se, pozvati kolege iz opozicije da se vrate iz bifea. Znači, vjerovatno da ste vi sa ove strane i da vi vršite vlast PDV ne bi povećali sa 17 na 19, nego bi vjerovatno bio 29. Zašto se povećava PDV? Očito je da je to u ovom trenutku nužno, neophodno iz razloga finansijske stabilnosti. U ovom trenutku uslov svih uslova ekonomije jedne države kao što je Crna Gora je što prije uravnotežiti spoljnotrgovinski deficit, odnosno najveći problem naše ekonomije. Prema tome, mi smo potpuno svjesni da je ovo nepopularna mjera povećanje poreza, ali smo, kao svaka odgovorna vlast ušli u ovu mjeru. Pošto ste maloprije većina vas reagovali na poređenje naše ekonomije ili naših odluka, ili naše fiskalne politike sa državama Evrope i regiona, podsjetiću vas, da bi nešto ocijenili da je malo ili veliko, morate ga uporediti sa nečim. Otkud znate da li je nešto malo ili veliko ako ga ne uporedite sa nečim? To je sasvim normalno poređenje. Kalifornija je, kad bi bila zasebna država, među deset najrazvijenijih zemalja na svijetu, tačnije sedma, gospodine. Možda je po vašim podacima šesta, očito da čitate malo starije podatke, to je bilo kad ste vi čitali, sada je sedma. A reći ću vam zašto. Najviše volim opoziciju iz SNP-a, prosto me inspirišu od prvog dana kako sam došao u Skupštinu. Reći ću i vama kad to budete, ali sad niste dobar momak jer ste nekulturni i dobacujete iz klupa. Da bi zadovoljili taj kriterijum... Hoćete li me vi zaštititi ili sam da se zaštitim?
  • Molim vas, nastavite. Kolega Kaluđeroviću, nema dobacivanja iz klupe, da čujemo kolegu Vukovića. Kolega Vukoviću, molim vas nastavite sa izlaganjem.
  • Očito se plaše mog izlaganja, i onda žele da me dekoncentrišu, što je takođe legalan uslov i način opozicione borbe. Znači stao sam kod Kalifornije. Pošto tamo imamo dva bloka, republikance i demokrate, u udvaranju prema glasačima i biračima su došli da su doživjeli jednu strašnu finansijsku krizu, jedno zaduženje. U ovom periodu dok su oni napredovali kao razvijena država, naravno da su razvijali infrastrukturu sve na kredit. Nisu povećavali poreze i doprinose i uopšte se nisu bavili fiskalnom politikom radi političkih poena, i praktično su jedan od najstabilnijih finansijskih sistema na svijetu urušili. I to bi se i ovdje desilo ukoliko ne povučemo ovako nepopularne mjere. Nažalost, u ovom trenutku vodili smo računa i došli smo do tih 2%, odnosno 11% kako kaže kolega Bojanić, ne, ne, vi ste rekli da 19-17 nije samo 2 procenta, ne, ne nego je 11, ... tačno, tako da ja uvažavam, i naravno da je u ovom parlamentu sve politika, ali se u ovom trenutku to mora uraditi. Evo samo da vas podsjetim, opet SNP predlaže amandman u kome kaže izbrišite 19, stavite 17 i mi ćemo glasati. Pa da li to ima ikakve logike? Zašto bi to bilo onda na dnevnom redu ako ga ne mijenjamo. Ostalo bi 17 i ne bi bilo na dnevnom redu. 41 Mi ćemo glasati amandman povećanje poreza, odnosno poreza na dodatnu vrijednost ukoliko ga vratite na ono kako je bilo prije. Ja to samo mogu da nazovem ili duhovito ili nešto niste negdje dobro izračunali. Mi smo svjesni da povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost ne može jednokratno riješiti sve naše finansijske probleme. Međutim, u svakom slučaju se počinje sa rješavanjem i počinjemo sa najbolnijim dijelom. Podsjetiću vas da ona stopa od 7% u kojoj pripada praktično preko 50% artikala ili usluga ostaje na onoj nižoj stopi, a u nekim istraživanjima javnog mnjenja većina trgovaca ili onih koji pružaju usluge, će na bazi svoje marže ili smanjenja svoje zarade uklopiti da bi ostali konkurentni na tržištu i prostorima u kome se primjenjuje ova poreska stopa, tako da mislim da oko svega ima više priče nego što će biti efekata. Znači ja još jednom kao poslanik koji, naravno, podržava odluke i predloge naše Vlade, to jest resornog ministra, pozdravljam predlog i čestitam na hrabrosti i svakako ga podržavam. Hvala.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje. Komentar. On je vas pohvalio, kolega Bojaniću, koliko sam ja razumio, ali u svakom slučaju imate pravo na komentar.
  • Neću dugo, samo da pojasnim. Prvo da zamolim gospodina Vukovića kad se obraća opoziciji, ako ima problem s nekim dijelom opozicije da kaže ko je to. Vi ste rekli nekulturno izlaganje opozicije, znam da se ne odnosi na nas ali i mi smo opozicija, pa vas molim da precizirate konkretno na koga ste mislili. Takođe, ja sam ovaj dio obračuna sa 17 na 19 citirao i više puta ponovio da je to kalkulacija ministra poljoprivrede iz Vlade Crne Gore, tako da je on izveo tu kalkulaciju. I treća stvar rekli ste da se neće odraziti na povećanje cijena, a ja ću vas uputiti na procjenu Centralne banke koja kaže od 0,3 do 0,8 će biti povećanje, odnosno biće stopa inflacije povećana ovom mjerom. Ovo sa Kalifornijom, ovo stvarno nije za komentarisanje, da Crnu Goru i Kaliforniju upoređujete, ne znam po čemu i kako vam je palo na pamet, ali neću dalje. Hvala.
  • Zahvaljujem. Izvolite, kolega Vukoviću.
  • Slažem se. Mislio sam na maloprije izlaganje kolege Medojevića, koji je bio vrlo nekulturan i nepristojan i izvinjavam se, znači nisam mislio, naravno, na ostali dio opozicije. 42 Što se tiče ovog vašeg citata, s obzirom da smo u istom odboru i da sam vas ja pažljivo slušao i na odboru, jasno mi je da ste upotrijebili ili u ovom slučaju zloupotrijebili jedan od stavova izlaganja našeg sadašnjeg ministra, tada direktora Agencije za strana ulaganja, što je normalno ako si u Agenciji za strana ulaganja, ti pričaš nešto što će se svidjeti opoziciji, odnosno investitorima, pardon, lapsus. A kad si ministar onda pričaš realne stvari jer si odgovoran i odgovorna vlada, tako da, kolega Bojaniću, možemo opet da pričamo na odboru i ovdje o tome. Što se tiče Kalifornije i Amerike ima mnogo sličnosti. U ovom trenutku mislim da je Crna Gora mnogo perspektivinija država nego Amerika. Hvala.
  • Zahvaljujem. Nemojte, idemo u skladu sa Poslovnikom, naravno vi ćete na odboru matičnom završiti polemiku oko ovih ili eventualno oko drugih pitanja oko kojih postoje različiti stavovi. Kolega Milan Knežević sada ima riječ. Nakon njega kolega Radovan Obradović. Izvolite, kolega Kneževiću.
  • Zahvaljujem. Poštovana Skupštino, gospodine Žugiću, uvaženi građani Crne Gore, Ja smatram da je danas ovdje pored vas trebao da bude prisutan i ministar ekonomije, jer sve što nam se dešava danas i ovih dana, nedjelja, mjeseci, a bogami i godina, posljedica je katastrofalne ekonomske politike i procjena koje su nas uvele u duboku recesiju iz koje nam, izgleda, nema povratka. S obzirom da je ministar ekonomije čovjek koji participira u Vladi kontinuiteta sve ovo vrijeme, smatram da je trebao da bude ovdje i da on da svoje viđenje ekonomske zbilje u kojoj se danas nalazi Crna Gora. Šta znači skraćenica PDV - posljednji dani Vlade. I upravo se Vlada danas ponaša na ovakav način kao Titanik nasukan na sprud kojem više i nema pomoći i onda sad pokušava da se sa palube spasi naplaćujući od sitnih riba - kad kažem sitnih riba mislim na građane - pokušavajući da građani iznesu taj Titanik nasukan na sprud kojem očigledno nema pomoći jer ova mjera, gospodine Žugiću, ne može doprinijeti saniranju deficita u budžetu, jer oporezivanje nikako ne može da prati i bogate i siromašne podjednako, teret oporezivanja mora da bude isključivo prenesen na one koji su ove 23 godine ekonomski upropastili Crnu Goru bogateći se na račun njenih građana. Podatak da u Crnoj Gori 21 čovjek je multimilioner, tj. da njihovo bogatstvo iznosi dvije milijarde evra, najbolje govori u kakvom su ekonomskom ambijentu stasavali ti ljudi, kakav je ekonomski ambijent kreirala Vlada Crne Gore svih ovih godina. Smatram da je danas ovdje vrijeme, ako imate imena tih ljudi, da najzad kažemo imena 21 milionera u Crnoj Gori čije bogatstvo bukvalno znači dva godišnja budžeta države Crne Gore, čije bogatstvo znači auto put, čije bogatstvo znači izlazak iz problema u kojima se nalazimo. Da vidimo gdje su ti “bil gejtsovi” završavali svoje fakultete, da li je to Sorbona, da li je Jejl, da li 43 je Harvad ili su naprosto postali pobjednici tranzicije. Ja sam ubijeđen, ako se kad budu objavila njihova imena, da će sve to biti ljudi koji su u rodbinsko- prijateljsko- kumovskim vezama sa premijerom Milom Đukanovićem. Zato smatram, gospodine Žugiću, da je neophodno prvo te ljude da oporezujemo, da je neophodno da vidimo kako su ti ljudi došli do novca, da vidimo kako su ti ljudi iznijeli šest milijardi dolara od 2006. godine naovamo, pa onda da se pozabavimo i slučajem premijera pobjedničkog duha gospodina Đukanovića, koji je izuzetno uspješan kao privatnik, ali nikako nije uspješan kao premijer.I za to je najbolje da čovjek koji ima banku, da čovjek koji ima univerzitet, da čovjek koji ima nekretnine, da čovjek čiji sin je sa 18 godina zarađivao više nego 80% Crne Gore, podnese račune crnogorskim građanima, da oporezujemo njega i da ta „prva familija“ najzad pođe u stečaj i da na osnovu toga pokušamo da saniramo ekonomske probleme u kojima se nalazimo. Podsjetiću vas zbog čega. Gospodin Đukanović 1989. godine je došao kao mlad i lijep, boreći se protiv birokrata u starom sistemu zato što su pojeli par jagnjadi na Žabljaku. U ovih 23 godine, zahvaljujući politici gospodina Đukanovića, više se ne jedu jagnjad, ova vlast jede ljude. Svakim danom sve više i više jede ljude i ja se čudim uopšte koliko više građani mogu da trpe ovo sa čime se suočavaju. Mi više nemamo šta da oporezujemo bez gospodina Đukanovića. Imamo, ako hoćete mostove da po 50 centi naplaćujemo građanima prelazak preko mosta, to ima neku korist, jer će ljudi naučiti da plivaju i imamo mogućnost da naplatimo smrt, da svaka porodica koja u budućem vremenu bude izgubila člana familije, da im naplatimo porez na pokojnike i time ćemo poboljšati zdravstveni sistem u Crnoj Gori, jer ljudi od straha zbog oporezivanja naprosto neće smjeti više ni da umru. A šta se još dešava i zašto se ne oporezuju prekomjerni stanovi? Znači, u Crnoj Gori ima 192 hiljade domaćinstava, gospodine Žugiću, a 315 hiljada stanova. Ko je to gradio te stanove po Crnoj Gori? Jesu li ti stanovi puni ili prazni? Zašto se ne oporezuje profit banaka?To se ne oporezuje. I vi ste govorili, odnosno ne vi nego vaš prethodnik, kada se uvodila mjera „euro po euro“ da je to posljednja mjera oporezivanja, da je to posljednja mjera stezanja kaiša, a evo sad imamo i PDV, i to je sve zbog Kombinata aluminijuma. Gospodin Đukanović je rekao: "Nema više stezanja kaiša", i ja mu vjerujem. Građani Crne Gore mogu samo kaiš oko vrata, jer više ne mogu izdržati bilo kakav pokušaj ovakvog oporezivanja i treniranja fiskalne i svake druge discipline. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Radovan Obradović sada ima riječ. Nakon njega kolega Dritan Abazović, ako je tu, ako ne, onda ćemo ići redom. Izvolite.
  • Zahvaljujem. 44 Uvaženi gospodine predsjedavajući, uvaženi gospodine ministre, poštovani poslanice i poslanici, uvaženi građani, Porez na dodatu vrijednost nije porez radi poreza, radi stezanja kaiša i radi nameta na vilajet, odnosno na građane. Porez je taj da bi se mogle servisirati obaveze građana, odnosno da bi država punila svoju kasu i izmirivala obaveze prema istima i na taj način vraćala ta sredstva na kvalitetan način. A na ovaj način će se smanjiti javni dug na 60 miliona eura, odnosno povećati iznos budžeta države Crne Gore za taj iznos i na taj naćin se vraćati ta sredstva kroz sve one investicije koje su urađene u proteklom periodu, kroz ulaganje u infrastrukturu, puteve, mostove, tunele, izgradnju regionalnih magistralnih puteva, objekata za vodosnabdijevanje, u energetiku itd. Takođe, na ovaj način se čuva i socijalna politika, a vidimo da je izuzeta poljoprivreda i turizam kao strateške privredne grane Crne Gore. Mišljenja sam da bi ubuduće ovaj porez, kao jedan od najlakših vidova prihoda države trebalo podijeliti sa lokalnim samoupravama, da se na ovaj način ubiranjem prihoda od strane države prelivaju ta sredstva izgradnjom infrastrukturnih objekata u lokalnim samouprava preko vladinih organa, prije svega Direkcije javnih radova i Direkcije za saobraćaj. Naravno da porez nije uveliko povećan, to je jedna nužnost kratkoročna u odnosu na zemlje u okruženju i dalje je najmanji sa 19%. Dakle, Srbija i Slovenija poslije imaju najmanji procenat PDV-a sa 20%, dok Mađarska ima 27% poreza na dodatu vrijednost. Istakao bih da ovo nije samo zakon vezan za izmjenu i dopunu poreza, da se povećava poreska stopa za 2%, već imamo izuzetno kvalitetne odredbe koje se tiču fiskalne politike i stabilnosti u finansijskom smislu, odnosno kaznene mjere koje će disciplinovati poreske obveznike. Dakle, suzbijaće se siva ekonomija na ovaj način što poreski obveznici moraju da izvršavaju svoje obaveze na način što će prijaviti poresku obavezu, na pravilan način obračunati PDV, iskazati knjigovodstveno PDV, na javnim mjestima dati obavještenje da su kupci obavezni da uzmu fiskalni račun, preko registar kase iskazati taj fiskalni porez itd. Sankcije su u vidu prekršaja za one koji ne poštuju ova pravila, na način što se uvećavaju kaznene mjere, odnosno što se povećava mjera kaznena prema preduzetnicima, prema kojima, ako nijesu od ovih sada nabrojanih elemenata koje moraju da učine sa 800 eura povećava se na 2000 eura kazna za odgovorno lice i pravno lice, za preduzetnika sa 3000 na 4000 eura, za pravno lice sa šest na 10000 eura. Zapravo za najveći dio onih poreskih obaveza, prije svega, ako ne obračunaju na pravi način porez, odnosno prikriju isti, ne prijave poresku obavezu, odnosno ne registruju se, itd. tu su čak za pravna lica sankcije predviđene novčanom kaznom u iznosu od 20 hiljada eura. Dakle, sve ovo ukazuje na to da će se na ovaj način građani disciplinovati, da će se raditi na podizanju finansijske discipline, i da će se raditi na podizanju svijesti građana i na taj način da će se ta sredstva prelivati i na neki način umanjivati za one koji na pravi i kvalitetan način izmiruju svoje obaveze. Dakle, ovo je jedan od nužnih poreza na dodatu vrijednost koji će se investirati i vraćati građanima, i naravno mi iz Demokratske partije 45 socijalista podržavamo isti, ujedno ga je i Vlada predložila, i smatramo da je on zaista neophodan i da će se efekti od istoga na pozitivan način odraziti u Crnoj Gori. Hvala.
  • Hvala i vama. Komentar na vaše izlaganje ima koleginica Ljerka Dragičević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. U prethodnoj diskusiji čuli smo da je selektivno povećanje PDV-a, pa je gospodin u diskusiji prije pomenuo turizam. Prihvatam da turizam može da bude izuzet. Međutim, ne prihvatam da budu u turizmu izuzeti apart hoteli. Apart hotel je jedno lijepo ime za izdavanje stanova, to su zgradurine koje imaju stanove, nemaju ništa ono što mora da ima jedan hotel, znači nemaju sadržaj hotela nego samo oni koji kupe stanove onda će vlasnik koji im je kao prodao hotel, on će sada njima da pomogne da oni izdaju to. Znači, nikako ne prihvatam da apart hoteli budu izuzeti, nego to bi još više metnula, ne bih ni 19, nego bih stavila jedno 50%. Hvala lijepa.
  • Hvala vam. Kolega Obradoviću, ima li potrebe? Nema. Zahvaljujem. Idemo dalje. Kolega Dritan Abazović sada ima riječ, nakon njega Zoran Vukčević. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. U Ulcinju kažu kada vam prekipi mlijeko, onda počnete da duvate i u jogurt. Evo, to se dešava sa Vladom Crne Gore. Poštovani ministre, a znate da vas jako cijenim, nijeste me uopšte iznenadili. Naprotiv, ova Vlada uopšte nije kreativna. Ovo smo svi očekivali, samo nijesmo znali kada će se desiti, kada će ovaj zakon doći na dnevni red. Mjera povećanja PDV-a je nastavak kameleonske politike Demokratske partije socijalista. Premijer je prije četiri mjeseca u jednom izlaganju u medijima rekao da ne očekuje da će biti povećanja PDV-a. Prof. dr Ivanović je prije godinu dana rekao da je to loša mjera. Međutim, vlasnik Univerziteta i profesori na Univerzitetu nijesu jednostavno mogli da se slože, ali su se složili sada i sve nauštrb i na štetu građana Crne Gore. Vlada Crne Gore je najodogovornija što se dešava ova situacija i što smo uopšte došli u priliku da povećamo PDV. Uopšte nijesam da se poveća PDV kada bih znao da će to da znači nove razvojne projekte. Neće. Vi PDV povećavate da bi gasili požare u javnim finansijama. Vi PDV povećavate da bi plaćali dugove ruskim i domaćim tajkunima zbog onoga što ste zabrljali oko Kombinata aluminijuma. To svaki građanin Crne Gore zna. Vi PDV povećavate 46 samo da bi sve one ljude kojima ste obećali posao ili koje ste zaposlili po političkoj liniji mogli još neko vrijeme da varate i da manipulišete njima. Poslali ste inspekcije i vaše kaznene ekspedicije po primorju, ministre, da bukvalno srožu i ono malo optimizma pred predstojeću turističku sezonu. Apsolutno nijesam da se ne plaćaju porezi. Naprotiv, mislim da zakon treba da se poštuje. Ako ste počeli od najmanjih privrednika, onda trebate nešto da vidite šta se dešava, ako znate šta se dešava u repu, da vidite šta se dešava i u glavi. Imate brojne firme koje i dalje štitite, a i dalje štitite i ruske tajkune. Za neizdavanje fiskalnog računa, bez ikakvog problema date mandatnu kaznu, ne znam ni ja koliko je, 1000-1500 eura. Zbog toga, kada treba da se plate računi koje je neko drugi stvorio, treba da se poveća PDV i da se uzme svim građanima Crne Gore. Na ovaj način dodatno ćete destimulizovati našu privredu koja je ionako posrnula. Nijeste napravili razliku između Vlade i države, i to mi je zasmetalo, možda sam vas pogrešno shvatio. Rekli ste da ovo treba da proizvede da je fiskalna stabilnost države ugrožena. Fiskalnu stabilnost države koja je ugrožena, sami ste rekli da je ugrožena, ugrozila je Vlada Crne Gore. Samo da se razumijemo i da preciziramo ko je za šta odgovoran. Mislim da je to krajnje pravedno, ministre, da ne možemo svi da budemo odgovorni za nešto što su radili samo određeni pojedinci. Pominjali ste MMF i Svjetsku banku, da su to njihove preporuke. Istina je, to je apsolutna istina, ali istina je da ima još preporuka koje nijeste ispoštovali i koje nikako nećete da ispoštujete. Oni su tražili da smanjite javnu potrošnju, oni su tražili da imate racionalizaciju javne administracije. Jeste li to uradili? Nijeste. Svaki dan koji ova Vlada provodi na svom mjestu građane Crne Gore košta puno više nego što vi možete da izračunate. Danas je velika odgovornost na koalicionim partnerima Demokratske partije socijalista, prije svega na Socijaldemokratskoj partiji, zašto ne reći. Ako podrže usvajanje veće stope PDV-a, podržaće jednostavno još jedan atak na građane i onda moramo praviti razliku ko iskreno želi da zaštiti interese građana Crne Gore, a ko želi da zaštiti interese premijera Đukanovića. Predlog Pozitivne oko ušteda ste odbili preko dnevnog reda. Ne obraćam se sada vama nego kolegama iz vlasti. Zašto? Zašto nešto što je dobro za državu, zašto nijesmo donijeli taj zakon prije tri mjeseca, pa da imamo prihode nego je jedan od kolega iz DPS-a ustao tada i rekao da oni o tome razmišljaju, da će to doći na dnevni red kada oni hoće? E, pa ne može državom da se vodi kako ko hoće i kako ko planira, odnosno strateški promišlja samo za sebe. Mislim da je to nepravedno. Vidite, mislim da u životu nijesam ništa ukrao. Sve će se utvrđivati, na kraju krajeva, odgovaramo i pred ljudima i pred bogom, a ova država je krala struju, na što smo upozorili. Da budemo samo precizni, ne želim da dijelim odgovornost za pljačku što je neko drugi vršio isto kao što ne želim da plaćam račune koje nijesam sam napravio. Mislim da se svaki odgovorni građanin Crne Gore isto tako odnosi. Ova mjera je, poštovani ministre, nametanje računa onima koji to nijesu napravili i neće podsticati našu privredu, budite sigurni, niti ćete vi sa ovim graditi autoput, niti bolnice, niti škole, niti vrtiće, niti hotele nego ćete samo gasiti požar. Hvala. 47
  • Zahvaljujem. Želite komentar? Ministar Žugić ima riječ. Izvolite.
  • Hvala, predsjedavajući. Gospodine Abazoviću, uvaženi poslaniče, samo sam htio kratko da komentarišem vašu izjavu da inspekcije srozavaju ugled države i da radimo eksterne kontrole selektivno. Molim vas da nam samo kažete da li ima neko ko je zaštićen od eksterne kontrole i da ponudim svoju odgovornost po tom osnovu, lično svoju odgovornost u Ulcinju i bilo gdje drugdje, kod onih koji pokušavaju ili koji potkradaju državu, makar se vlasnik prezivao i mojim prezimenom. Pozivam vas da mi date takve informacije. Kada je u pitanju odnos Ministarstva finansija koji je zadužen za fiskalnu održivost i mjere na rashodnoj strani budžeta, uštede, racionalizacije, interna ekonomija, dakle sve se to radi u paketu mjera fiskalnog prilagođavanja. Sve mjere koje smo imali u prethodnih šest mjeseci, bila je prilika da sa njima upoznamo i međunarodne finansijske institucije. Znate kakve su ocjene? Izvanredne. Ima nešto što i nije dobro. To je da popularnost ministra finansija slabi. Dakle, niko ne voli donosioca loših mjera, i ja to jako dobro znam. Isto tako, ne bježim od svih elemenata odgovornosti. Jednako sebe smatram časnim, a da nešto moramo da uradimo makar nekad i nevoljno, ne baš po volji, pa moramo. Mislim da je manja šteta za ekonomski razvoj napraviti ovaj iskorak u selektivnom pristupu povećanja stope PDV-a nego dozvoliti da država uspori sa plaćanjima, država kao najveći poslodavac jer bi to bio veći elemenat negativnog uticaja. Mislim da je ovo privremena mjera koja će nakon što se implementira biti elemenat zdravije i čvršće baze za ono što moramo, a moramo podstaći veći ekonomski rast, moramo imati veći nivo BDB-a, i to je potpuno nesporno. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Naravno, imate pravo. Kolega Dritan Abazović. Izvolite.
  • Kada sam pričao o selekciji nijesam mislio ni na koga ko se preziva vašim cijenjenim imenom, niti na nekog ko ima neko malo privredno gazdinstvo. Imate Izvještaj Državne revizorske institucije po brojnim preduzećima, pa izvolite imate i našu podršku da napravite kontrolu. Počnite od Kombinata aluminijuma, a završite na Adi Bojani, na rampi đe se 48 godinama ne izdaju fiskalni računi i na Ulcinjskoj rivijeri i onda dođite i kod mojih rođaka, s obzirom da ja ne privređujem ništa. Imate mnogo gdje da odete. Što se tiče privrede i razvoja privrede, znate i sami da su to bajke, makar u ovom momentu. Uopšte nijesam pesimista, mislim da ova zemlja ima veliki potencijal i nadamo se svi, godinama čekamo da ga iskoristi u pravoj mjeri, nadamo se da će pristići i grinfild investicije i očekujemo strane direktne investicije. U ovom momentu, ne znam da li ćete složiti sa mnom, ali mislim da su to samo bajke i da u ovakvom poslovnom ambijentu koji je kreirala Vlada Crne Gore, sa ovolikim stepenom korupcije mi ne možemo da dovedemo nijednog ozbiljnog privrednika. Prostim jezikom rečeno, niko neće da sarađuje sa nama ovakvima. Hvala
  • Kolega Vukčeviću, sada vi imate riječ, malo zagrijavanje za Anketni odbor, je li tako? Poslije njega kolega Strahinja Bulajić. Ako ne bude tu, onda ćemo ići dalje redom, iz Kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvažene kolege i koleginice, ministre Žugiću, Imajući u obzir činjenicu da se Crna Gora prošle godine nalazila u veoma teškoj situaciji kada je u pitanju ekonomski aspekt problema i da smo u jednom dijelu kada su u pitanju dva veoma važna kriterijuma, a to je budžetski deficit i javni dug, došli na veoma visok nivo, kada je u pitanju deficit on se negdje kretao oko 5% i kada je u pitanju javni dug negdje oko 51-52%. Međutim, imajući u obzir činjenicu da Crna Gora želi da bude dio Evropske unije i da mora da respektuje sve standarde koji važe za eurozonu, onda se mora ozbiljno voditi računa da se poštuju principi iz Mastrihta. To je da budžetski deficit ne bude više od 3% i da ukupni javni dug ne bude više od 60% bruto društvenog proizvoda. Mislim da su to veoma važni aspekti sa makro nivoa i kada je u pitanju uvođenje fiskalne politike i kada je u pitanju definisanje poreske politike na kraći i na duži rok. Imajući u obzir tu činjenicu, Vlada je posegla za ovom mjerom povećanja PDV-a, čini mi se nevoljno. Treba naglasiti da je ta mjera privremena, znači radi se o privremenom povećanju PDV-a. Moramo posebno imati u vidu veoma važne pretpostavke ukupnog razvoja Crne Gore, a to je obezbjeđivanje direktnih stranih investicija. U tom kontekstu, Crna Gora mora obezbijediti konkurentnost. Ta konkurentnost se, prije svega, obezbjeđuje sa sistemskim ambijentom u dijelu obezbjeđivanja svih neophodnih uslova da ljudi koji žele da investiraju u Crnu Goru moraju imati veoma brze odgovore kada je u pitanju administracija. To znači da biznis barijere moraju biti svedene na minimum, da porezi moraju biti konkurentni u odnosu na naše okruženje, jer je logično tamo gdje su manji porezi da postoji veća zainteresovanost stranog kapitala, da ulaže u tu zemlju. I pored povećanja PDV-a na 19%, ako uzmemo u obzir analizu zemalja iz našeg okruženja, po tom 49 kriterijumu mi ostajemo konkurentni. Čini mi se da u sudejstvu sa drugim mjerama, prije svega mjerama koje se odnose na suzbijanje sive ekonomije, mi moramo voditi računa i o tom aspektu, imaćemo prilike da razgovaramo i o tim mjerama koje je predložila Vlada, ali u sudejstvu ovih dviju mjera možemo značajno napraviti uštede koje mogu omogućiti sa makronivoa obezbjeđivanje svih neophodnih pretpostavki kako ne bi došli do novog zaduženja, odnosno povećanja javnog duga i kako ne bi došli do povećanja budžetskog deficita. Iznos od 220 miliona eura koji se projektuje za ovu godinu je dosta veliki da treba uložiti napore da se ne povećava budžetski deficit za ovu godinu. Mislim da je važno kada se donose ovakve mjere da su one usmjerene ka tome da se vodi računa o ozdravljenju javnih finansija, odnosno da se radi o obezbjeđivanju svih neophodnih uslova da se obezbijedi stabilnost fiskalnog sistema što je moguće u dužem periodu. Imajući u obzir činjenicu da Crna Gora mora biti konkurentna u privlačenju direktnih stranih investicija, Crna Gora kao mali sistem ne može dalje ići u razvoj ukoliko ne bude obezbjeđivala direktne strane investicije, a rekao sam da jedan od bitnih, možda i najvažnijih uslova da na nacionalnom nivou Crna Gora mora biti konkurentna bar u regionu kojem pripada. Još jedan aspekt povećanja, o tome su govorile moje kolege, uvažena koleginica Kovačević koja je navela sve primjere iz zemalja iz okruženja i iz Evrope, na koji način su se kretale odluke tih vlada za poresko povećanje PDV-a, u smislu obezbjeđivanja uslova za upravo ovih razloga smanjenja budžetskog deficita i nepovećanje javnog duga. Mi moramo voditi računa o našim interesima, ostvarujući sve one stvari koje se odnose na obezbjeđivanje ukupnog sistema koji će nam omogućiti da zaštitimo interese najsiromašnijih građana Crne Gore, da ne bi oni imali bilo kakvih posljedica povećanjem ovog poreza, prelivanjem na njihove plate ili smanjenje kupovne moći. Zato mislim da je ova mjera koja se odnosi na selektivni pristup povećanja, da ova niža stopa ostaje na istom nivou, daće rezultate, a siguran sam da Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ukoliko dođe do određenih pomjeranja je spremno da u okviru svojih nadležnosti, svojih mogućnosti obezbijedi dodatni paket za najsiromašnije kategorije stanovništva. Tako da se apsolutno ne može govoriti o bilo kakvom udaru na tu kategoriju naših građana. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Imamo prijavljen komentar kolege Bojanića. Daću mu komentar sa molbom da se više ne javljamo za komentare, po dogovoru sa kolegijuma. Odavno smo ušli u zadnji sat rasprave po ovoj temi i imamo još značajan broj kolega koji su se javili za učešće u raspravi, tako da bi omogućili svima da o ovoj temi uzmu riječ, koji su zainteresovani, naravno. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • 50 Zahvaljujem. Neću zloupotrebljavati vrijeme, samo kratko sam htio sa jednom tezom da polemišem, odnosno da ukažem da se stalno vrti ista priča - strani investitori, konkurentnost. Uporno oko toga, sve je lijepa teorijska priča. Svi znamo, odnosno one koji ne znaju da podsjetim na podatke da je u periodu od 2006 do 2011. godine, po Centralnoj banci, nešto oko 4,5 milijarde smo imali stranih investicija. Po Agenciji za promociju stranih investicija 4,7 milijardi ili obratno. Opet imamo istu priču. I dalje čekamo nove strane investitore, direktne strane investicije, a vidimo koje smo efekte imali. U ovakvom ambijentu zaludu nam i devet milijardi stranih investicija jer očigledno da nijesmo spremni, odnosno onaj ko donosi odluke da pametno iskoristi te strane investicije. Poslije pet godina, poslije 4,7 milijardi investicija mi smo se vratili na istu priču. Vladavina prava je takva kakva je. Očigledno da nam je tu najveći problem, da nijesmo interesantni onim zemljama koje mogu da nam donesu novu ...., koje mogu da nam razviju privredu, nego očigledno smo jedino interesantni onim strateškim investitorima koji su navikli da u ovakvim ambijentima rade i onda imamo problem kako da ih se riješimo, plaćamo stotine miliona da bi oni na kraju izašli iz ove zemlje. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Izvolite, kolega Vukčeviću.
  • Naravno da Crna Gora ne čeka nikakve investitore i da su investitori tu i da oni postoje. Crna Gora se bori da u sadašnjim uslovima vodi računa o tome da obezbijedi dodatne direktne strane investicije. U periodu od 2006. do 2009. godine po ukupnim direktnim stranim investicijama Crna Gora je bila među tri države u Evropi. Prema tome, to su apsolutne činjenice. O direktnim stranim investicijama i direktnim stranim investitorima možemo da govorimo i sa nekoliko nama konkretnih primjera, i kada su u pitanju hoteli i u Budvi i u Bečićima, možemo da govorimo o Marini u Kotoru, u Tivtu, zatim možemo da govorimo o Telekomu itd. Od tih sredstava direktnih stranih investicija možemo da govorimo i o putevima. Odakle mislite da su sredstva obezbijeđena kada je u pitanju tunel prema Sozini, treća traka prema Cetinju, odnosno Budvi, treća traka i rekonstrukcija puta prema Kolašinu, zatim novi put koji je probijen Risan - Žabljak itd. Obezbjeđivanje tih neophodnih uslova je upravo bila namjera da se i na regionalnom nivou, nivou Crne Gore i na lokalnom nivou riješe mnogi od tih problema. Imati zaobilaznicu u glavnom gradu Podgorici koja je 50 godina čekala na rješavanje tog problema, poslije 50 godina je urađena. Ukupan ambijent upravo se stvara tako da Crna Gora bude konkurentna, da direktni strani investitori ulažu u Crnu Goru, vodeći računa o interesima Crne Gore i vodeći računa o onome što je prioritet Crne Gore. Prema tome, mi moramo voditi sa našeg aspekta onu politiku koja će biti usmjerena na stvaranje konkurentnog ukupnog sistema koji mora biti značajno bolji, efikasniji nego 51 kada su u pitanju zemlje iz našeg okruženja. Sa tog aspekta smatram da je izuzetno važno voditi i fiskalnu politiku i, naravno, poresku politiku. Crna Gora kao mala država, ako želi i dalje da se razvija, mora da koristi tuđu akumulaciju. Tu tuđu akumulaciju, te tuđe investicije može jedino da obezbijedi kroz direktne strane investitore koji traže da ulažu u Crnu Goru. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje. Rekli smo, kolega Strahinja Bulajić je na Anketnom odboru, kolega Slaven Radunović nije, koliko vidim, u sali. Stoga dajem riječ kolegi Emilu Labudoviću koji je sljedeći prijavljeni u ime Kluba Demokratskog fronta. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Gospodine ministre, prije nego što iznesem svoj stav o predlogu ove mjere, želim s vama da razriješim dvije dileme koje me jako kopkaju i kao poslanika i kao građanina. Prva je da li su svi u Vladi Crne Gore za ovu mjeru saznali na sjednici Vlade ili su o tome obaviješteni iz novina kao i mi? Podsjetiću vas, vi ste na poslednjoj sjednici Vlade, prije nego što ste izašli sa ovom mjerom, rekli da o njoj tek razmišljate. Četiri dana kasnije, znači u vrijeme kada nije održana nova sjednica Vlade, vi ste na adresu Skupštine uputili Predlog amandmana da se ova mjera usvoji. Živo me interesuje da li vi u Vladi pričate među sobom? Da li ste se makar prije nego što ste ovo uradili, ja se neću miješati u to na koji način vi u Vladi odlučujete i dogovarate se, pitali gospodina Ivanovića, možda je mogao da vam da neki koristan savjet u vidu jednog od onih deset razloga zbog kojih je bio ne tako davno protiv uvođenja ove mjere. Drugo, gospodine ministre, vi mi, a i ova Vlada, djelujete kao šampioni u ekonomskom i političkom voluntarizmu i u sistemu da kada vam nešto ne ide na jednoj strani to pokušate riješiti novim zakonom. Što bi naš narod rekao, siječemo uši da bismo krpili pozadinu. Ili, da vam to prevedem na jezik brojki, da ste u situaciji kada nijeste i ne smijete da naplatite, jer biste dirnuli u osinjak kumova, prijatelja, uže i šire rodbine gospodina predsjednika, 350 miliona poreza, od kojih je 25% ili preko 80 miliona upravo ovog poreza, posegli za mjerom koja u najboljem slučaju može da donese 40 miliona. Vi to nama pokušavate ovdje prodati kao razvojnu mjeru, kao mjeru konsolidacije unutrašnjih i spoljnih finansija i kao nešto što će da očuva ekonomsku stabilnost Crne Gore? Pa, nije nego. Još nešto, ministre. Vi nam to prodajete ili nam zapravo pokušavate prodati kao ispunjenje jedne od preporuka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, onih istih eksperata koji su se nedavno javno izvinili Grčkoj jer su ih svojim restriktivnim mjerama survali u ponor. Znate kako, onome ko je utopljen potpuno je svejedno kad stiže izvinjenje. Gospodine ministre, sada ću iznijeti svoj stav prema ovom vašem predlogu. Protiv sam ove stope i predlažem da je povećate na 50%, iz nekoliko razloga. Prvo zato što 52 povećanje od 2% ne rješava apsolutno ništa. Ne znam koja vam je to analiza pokazala da baš tih 19% će da riješi sve probleme u Crnoj Gori. Drugo, gospodine ministre, mi smo kao narod i kao građani sazreli zbog činjenice da vas 23 godine trpimo takve kakvi ste i da trpimo vaše bajate mjere iz kuhinje UDG-a, da nam iscijedite posljednju kap krvi ili posljednju krv KAP-u, kako vam je milije, i da nam dušu uzmete. Mislim da je red da nas ovako više ne mrcvarite nego da jednostavno donesete mjeru koja će nas likvidirati i ostaviti vas 21 multimilionera i ovo nešto malo familije oko njih da uživate i da se širite po Crnoj Gori, da vam mi sa svojim svakodnevnim jadikovkama ne smetamo. Treće, takvim porezom PDV-a biste one koji su povlašćeni i zaštićeni kao mečka u lovostaju, od raznih Mankova preko priređivača igara na sreću do priređivača kulturnih i navodno muzičkih spektakala, učinili još povlašćenijima jer to što su oni zaštićeni pri ovako niskoj stopi PDV-a ne djeluje tako, da kažem groteskno, koliko bi djelovalo kada bi, recimo, stopa PDV-a bila 50%, a oni siromasi pusti koji niđe ništa nemaju plaćaju 7-9%, ne znam sada tačno koliko je. Prema tome, gospodine ministre, predlažem da to bude 50%. Još nešto. Rekli ste da će ova mjera biti privremenog karaktera i da će zavisiti od uspostavljanja tzv. nulte stope budžetskog deficita. Igrate li se vi to sa nama, gospodine ministre? U zemlji koja ima ekonomiju kakvu ima Crna Gora, koja ima disbalans između uvoza i izvoza kakav ima Crna Gora, koja ima unutrašnji dug ovakav kakav ima Crna Gora, koja je spoljno zadužena ovoliko koliko je Crna Gora, očekivati uravnoteženje budžetskog deficita, gospodine ministre, naš narod bi rekao da će do toga doći “na kukovo ljeto”, a ja bih dodao “ne lipši magarče do zelene trave”, uz duboko izvinjenje i duboko poklonjenje zelenoj travi, jer kako ste riješili i kako ste krenuli, ona će uskoro biti glavno jelo na našem jelovniku. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Ministar Žugić ima riječ. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Ponukan komentarima osjećam potrebu prvo da odbijem vaš predlog povećanja stope PDV-a na 50%, iako je to više emotivno nego racionalno predloženo sa vaše strane. Mislim da je ovo ozbiljan posao i da ovo nije povećanje 2% nego dva procentna poena i da taj elemenat donosi, kazali smo koliko novih izvornih prihoda samom budžetu i u kojoj mjeri doprinosi fiskalnoj stabilnosti. Ovo nije razvojna mjera, ovo je preduslov razvoja, gospodine Labudoviću. Ovo je stvaranje zdravije platforme, koliko toliko, makar vi u to ne vjerovali, ali mi u to vjerujemo. Ovo nije doneseno na bazi preporuka ....banke. Ovo je doneseno na bazi dugovremene, transparentne, višeslojne analize Ministarstva finansija, Centralne banke Crne Gore, provjereno i sa tim institucijama. To je dokaz da se, ipak, ne zaklanjamo 53 iza bilo čijih autoriteta, da to što radimo, radimo na način što su uradile drugih 18 država i da na nakon ove mjere, takođe, Crna Gora ostaje konkurentna u svojoj poreskoj politici. Mislim da ćemo nakon ovoga vrlo skoro krenuti ubrzanim procesom razvoja i da ta vaša ironija u odnosu na vaš ekonomski i svaki drugi opstanak će biti vrlo brzo dovedena argumentima u pitanje. Nijedna kuhinja nije radila, gospodine Labudoviću, na ovom Predlogu izmjena i dopuna Zakona. Ovo su radili ljudi koji poznaju ovu materiju i koji su provjeravali svoje stavove ne samo pred samima sobom već i prema svima koji su u sličnoj ili istoj poziciji. Da ponovim još jednom, mislim da je ovo nerazvojna, ali mjera za preduslov razvoja u budućem periodu.
  • Gospodine ministre, ozbiljno sam zabrinut za vašu političku sudbinu. Ovog časa ste veoma ozbiljno demantovali, prije svega, premijera koji je ne tako davno ovdje rekao to što je rekao i u čijem inauguralnom govoru nije bilo ni u naznakama ovakvih i sličnih mjera, a onda ste demantovali i sami sebe. Vi znate da vas cijenim kao čovjeka i da sam od početka vašeg povratka, što sam primio sa žaljenjem jer sam znao da cete biti žrtva, pratio baš sve što ste oko ovoga govorili i znam koliko ste bili skeptični da je ovo pozitivna mjera i koliko ste joj se opirali. Gospodine ministre, četiri dana prije nego što ste poslali Skupštini ovaj predlog, rekli ste da o njoj još razmišljate. E, to vam je ta dugoročnost. U četiri dana ste promijenili mišljenje i samo mi nemojte reći da ste ga promijenili vi, i da ste ga promijenili zato što ste procijenili da je to tako korisno. Ne, gospodine ministre i vi i brod u kojem plovite se hvata za slamku. Tonemo, gospodine ministre, tonemo, a voda već prešla preko grla. Koju razvojnu platformu vi ovim stvarate? Nemojte, kumim vas Bogom. Ne moramo da budemo doktori ekonomije, vidimo što nam se dešava pred očima. Na ovaj način ni jedna se ekonomija na svijetu nije spasavala, gospodine ministre. Ovo je porez na dodatnu vrijednost, a ako nema dodatne vrijednosti, a nje u Crnoj Gori nema već decenijama, koji porez i o čemu pričate. Na koju osnovicu da ga obračunamo, pa makar bio i ovih mojih 50% ili ovih vaših 19%? Bitna je osnovica, a nje nema. Nema dodatne vrijednosti, gospodine ministre. Ništa u Crnoj Gori se odavno ne proizvodi sem magla i obećanja da će jednoga dana biti bolje, a to traje dvadeset i tri godine.
  • Ako dam vama rečenicu, moram dati i njemu, nije po Poslovniku. Ostavite to za završnu riječ. Imaćete pravo na završnu riječ. Izvolite, ako je toliko važna ta jedna rečenica. Izvolite. 54
  • Neko ko je ...eventualno povećanje stope PDV-a, kazali smo to i u vremenu sa druge pozicije i to je geneza mog stava po tom osnovu. Zahvaljujem se i izvinjavam se.
  • Dobro, sada idemo dalje. Kolega Luiđ Škrelja ima riječ, nakon njega kolega Vasilije Lalošević.
  • Hvala. Uvaženi potpredsjedniče, cijenjeni ministre sa vašom saradnicom, uvažene poslanice i poslanici, građanke i građani Crne Gore, Ja mislim da narodni poslanici koji su došli ovdje u ime naroda, bez obzira na političko opredjeljenje, kada se radi o ovako značajnim stvarima kao što je predmet ove tačke dnevnog reda, trebali bi da malo više optimizma unesu u narod, jer ja mislim da, kako teče rasprava danas, crnogorski parlament sem pozicije bi bio prvi na listi pesimističnog parlamenta, što apsolutno nije afirmativno ni za nas koji sjedimo ovdje a u ime nekih građana. No, da se vratimo tački dnevnog reda. Ja ću dati svoj skroman doprinos znanju iz ove oblasti, bez namjere da ću nešto pokušati ili dati veći doprinos nego što su dali moje kolege iz pozicije, a koji su ukazali na efekte i pozitivne i negativne uvećanog PDV-a. Crna Gora danas nije usamljen primjer zemlje opterećene privrednim, fiskalnim, dužničkim i socijalnim problemima. Postavlja se pitanje kako pronaći rješenje, za kojim instrumentima treba posegnuti kako bi se ti problemi prevladali, što u najmanjoj mjeri se čulo danas tokom svih ovih sati diskusija. U pitanju fiskalne stabilnosti o rješavanju deficita javnog duga jednako je važno preduzeti mjere i na prihodnoj i na rashodnoj strani budžeta. Prihodna se strana u najvećem dijelu oslanja na porezne prihode. Svaka promjena u poreznom sastavu utiče na javni sektor, privredu i građane, pa je nužno pripremiti analize ekonomskih učinaka i pratiti njihovo ostvarenje u budućnosti.Koliko god analize bile temeljite i detaljne, neke vrijednosti teško je procjenjivati u nestabilnim privrednim i političkim okolnostima, gospodine profesore. Promjene visine stopa PDV-a trebale bi donijeti rast prihoda, uz pretpostavku da neće doći do smanjenja potrošnje i privrednih aktivnosti, što ocjenjujemo da se zasigurno neće desiti. Gospodine ministre, profesor Radulović mi sugeriše da se vama obratim. Povećanje PDV-a je jedan od efekata na konsolidaciji javnih finansija. Međutim, povećanje PDV-a mora biti i biće ograničeno na kratak vremenski rok. Iz budžetskog ugla gledano, sigurno je rano donijeti zaključke o povećanju i efektima PDV-a. Ono što ohrabruje jeste da su sve zemlje koje su povećale ovaj porez imale i veće prilive od ranije stope PDV-a. Naravno, povećano. Postavlja se pitanje koji će efekat imati rast PDV-a ili uticaj na inflaciju, rast potrošnje, rast proizvodnje, da li će rast PDV-a imati očekivane efekte na budžetske 55 prihode državnog budžeta. Zar nije rano o tome razgovarati? To ćemo vidjeti na kraju, jer zadnji efekti su i najspektakularniji u svakoj predstavi. U opštoj privrednoj fiskalnoj krizi koja potresa ne samo zemlje EU porezna intervencija često počiva i na povećanju poreskih stopa kojima su popunjenja državnog budžeta i smanjenje deficita. U zemljama EU u tome vodi Mađarska koja povećala stopu PDV-a sa 25 na 27%. Tokom 2012.godine povećanju PDV-a priklonili su se Kipar, Češka, Irska, Velika Britanija, Bugarska, Francuska, Italija, Poljska. Može se zaključiti da se radi o uobičajenom instrumentu porezne politike kako bi se povećali porezni prihodi. Čak i Evropska komisija u ljeto 2011.godine predložila je povećanje PDV-a za 1% na nivou Evropske unije. Primjere članice Evropske unije su slijedile i sve zemlje u našem okruženju i na kraju Crna Gora koja je povećava stopu PDV-a sa 17 na 19%. Glavni izazov poreske administracije u tekućoj i sljedećoj godini treba bude sprečavanje fiskalne invazije, učesnici u poreznom sastavu su dvije zainteresovane strane, s jedne su porezne vlasti, s druge poreski obveznici koji snose teret oporezivanja. Porezne vlasti povećanim porezom nastoje priklupljati dodatne prihode, dok poreski obveznici podmiruju zakonom propisane poreze, ali snose i posljedice poreznih promjena, povećanje cijena, smanjenje potrošnje i tako dalje. Procjenjuje se da bi povećanjem PDV-a od 2% na crnogorskom državnom budžetu slilo dodatnih četrdeset miliona eura, što je obećavajuće. Međutim, sa druge strane …(Prekid)…da država vodi računa da povećanjem poreza ne guši razvoj privrede i ekonomskog rasta. Bez ekonomskog rasta i razvoja privrede značaj povećanja PDV-a neće biti na očekivanom nivou, što se zasigurno neće desiti. I na kraju, efikasno ubiranje poreza, stabilan i transparentan porezni sastav, pravedan raspored poreznog tereta u stabilan privredni rast i povećanje zaposlenosti najvažniji su poduhvati fiskalne konsolidacije i rješavanje fiskalne neravnoteže, što će ova vlast zasigurno to i uraditi na čelu sa uvaženim ministrom gospodinom Žugićem i Vladom države Crne Gore. Hvala vam lijepo.
  • Zahvaljujem. Imate li repliku, gospodine Žugiću? Nema potrebe. U redu. Idemo dalje. Sada će govoriti kolega Vasilije Lalošević, nakon njega kolega Janko Vučinić. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, gospodine ministre sa saradnicima, Ja imam jedan predlog za vas i s obzirom da su se čule brojne diskusije danas da će možda ova odluka koja će vama lično donijeti izvjesnu dozu nepopularnosti, ukoliko propadnete u politici ostaje vam ona druga alternative - bili ste sjajan centarhalf one reprezentacije Skupštine Crne Gore na igrama u Moskvi, pa znači imate alternativu i uvijek 56 će biti mjesta za vas u tom timu dokle ja budem selektor, naravno u kontekstu opozicije. U kontekstu ove priče morao sam napraviti ovaj šlagvort zbog malopređašnje diskusije gospodina Škrelje, koji je kazao da odišemo pesimizmom. Nije ovo pesimizam, ovo je nažalost realnost i ja ću se vratiti na nešto što je realno, što piše u dokumentima koje su predstavnici ove Skupštine usvojili i koje smo svi mi imali prilike da slušamo minulih nedelja i mjeseci. Preda mnom je tekst Deklaracije parlamentarnog Odbora Evropske unije Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje. Taj tekst je usvojen ovdje zajedno sa predstavnicima Evropskog parlamenta, predsjedavali su gospodin Krivokapić i gospodin Kukan i u četrnaestoj i petnaestoj alineji ove Deklaracije govori se o nekim značajnim stvarima. Između ostalog, poziva se Parlament i Vlada Crne Gore da ulože dodate napore u cilju efikasnijeg praćenja i implementacije zaključaka POSP-a, a u petnaestom kaže se: "Na predlog poslanika SNP-a člana POSP-a, ukazuje da brži rast javnog duga i deficita budžeta ugrožava javne finansije Crne Gore, imajući u vidu da postojeći visoki nivo sive ekonomije i fiskalne nediscipline značajno umanjuje poreske prihode. Potrebno je sprovesti efikasne i djelotvorne mjere za naplatu postojećeg poreskog duga, uz sprovođenje fikasne reforme postojećeg poreskog sistema.” Dakle, ovo je usvojeno jednoglasno,predstavnik SNP-a to je predložio. Nažalost, nijesmo imali prilike da čitamo u štampi da je to zaista bio predlog opozicionog predstavnika člana SNP-a, ali to je najmanje važno. I šta? Ovo je bio nalog iz Evrope. Uslijedio je odgovor iz Crne Gore. Nijeste uspjeli naplatiti postojeći poreski dug, gospodine ministre, a reforme postojećih poreskih sistema nema. Dakle, na eksplicitnu, uslovno rečeno naredbu ljudi iz Evrope, vi nijeste uradili ništa po preporukama ove petnaeste alineje, vrlo značajne alineje u Deklaraciji. Ajde da se vratimo malo na početak. Kako je ovaj predlog Vlade došao ovdje. Vlada Crne Gore na sjednici od 24.maja je utvrdila amandmane od jednog do tri na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost koju je ista Vlada utvrdila na sjednici od 21.februara 2013.godine i dostavila ga Skupštini Crne Gore. Potpuno neozbiljno. Apsolutni nedostatak ove tehnike upućivanja i slanja materijala amandmana. Dakle, u februaru Vlada je poslala Skupštini i kada je vidjela da škripi u finansijama Crne Gore, da se ne realizuju ove preporuke POSP-a, da se ne naplaćuju poreska dugovanja od ovih bogatih tajkuna i ostalih, onda je primijenila jednu veoma nepopularnu mjeru, a neki vaši poslanici danas, dakle poslanici iz vlasti, između ostalog, govorili i ovo. Oni kažu- iako će Crna Gora i dalje imati jednu od najnižih stopa PDV-a u regionu ovo povećanje stope će sigurno izazvati određeni rast cijena roba i usluga koji su obuhvaćeni ovom stopom. U prvom redu misli se na povećanje cijene energenata, nafte, naftnih derivata, a to povlači povećanje cijena roba i usluga, bez obzira da li su oporezivani višom, nižom ili nultom stopom PDV-a. Dakle, iz vaših redova, gospodine ministre, čuli smo najavu poskupljenja. Vi sami kažete - mi ne znamo da li će to uticati na rast inflacije. Ja ne znam da li će, nijesam ekonomista i nemojte mi zamjeriti ne pleudiram uopšte da budem stručnjak iz ove oblasti, ali laički pričam. Ukoliko sami vaši poslanici pa i vi u uvodnom izlaganju govorite da će doći do povećanja cijena određenih artikala, pa naravno da će 57 uticati na platežnu moć običnih građana koja je veoma loša. A zašto, gospodine ministre, nijesmo krenuli ovim putem? Vi ste imali imali mogućnost, vi ste član Vlade, zašto nijeste krenuli putem da imperativ Vladine politike bude, posebno u vremenu krize, pojačana borba za svaki cent ulaganja? Zašto nijesmo krenuli putem da potencijalnim investitorima u Crnu Goru pružimo bolje uslove od drugih? Zašto nijeste išli ovom logikom da investitori neće sami doći, nego da će vođeni svojim interesom otići u zemlju koja im nudi određene uslove. Zašto na tom zadatku nijeste, prije svega, angažovali kompetentne ljude, profesionalce u svojoj adminitraciji da vam ukažu gdje mogu biti ti investitori? Zašto nijeste krenuli putem otvaranja novih radnih mjesta? Da, globalna je kriza, ali sa povećanjem broja investitora i sa ovim stvaranjem mogli ste uraditi sve to i da ne uvodite PDV običnim građanima Crne Gore. Naravno, predsjednik Milić i ostale kolege iz SNP-a kazali su da je SNP predložio amandman da neće podržati ovo povećanje i da je ovo sramota i za Vladu Crne Gore i za vlast. Samo jedna informacija radi onih koji nas slušaju, ali pitanje vama i prijekor vama. Na sjednicu Odbora za budžet i finansije, kao gosti, došli su predstavnici Unije poslodavaca Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Crne Gore,da sada za trenutak izolujemo članove Odbora za budžet i finansije koji vrlo dobro poznaju ovu materiju, bez obzira iz koje političke partije dolaze, koji su ušli u raspravu po ovom pitanju i pogledajte što imamo. Ja mislim da je to prvi put, a evo poslanik sam 12 godina, da se dešava ova situacija. Predstavnik Unije poslodavaca iskazuje protivljenje povećanju stope PDV-a i postavlja pitanje održivosti postojećih privrednih subjekata. Drugi član koji gostuje na Odboru za budet i finansije, predstavnik Privredne komore konstatuje da je predloženo povećanje PDV-a dugo najavljivano i da su se privrednici u određenoj mjeri pripremili za povećanje stope PDV-a. Lako mu je bogami, povećaće cijene svoje robe. Ovo je izvod iz Zapisnika sa Odbora za budžet i finansije Skupštine Crne Gore. I treći prisutni na tom sastanku, predstavnik Unije slobodnih sindikata obavještava Odbor da Unija nije imala priliku da o ovom povećanju razgovara sa Vladom na Socijalnom savjetu i naravno da je protiv ovoga. Dakle, imate tri značajna subjekta člana iz Socijalnog savjeta koji pregovaraju sa Vladom Crne Gore. Oni imaju tri različita mišljenja, plus imate različita mišljenja ljudi iz Odbora za budžet i finansije. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Laloševiću. Izvolite, ministre.
  • Želim da ukažem da smo kada je u pitanju poreski dug, a to je tema koja je danas bila u više iteracija kandidovana, poreski dug učinili dostupnim i javnosti i pokušali ga najrealnije moguće procijeniti na datum od 31.12. prethodne godine. Taj poreski dug je 58 akumuliran u prethodnih 10 godina. Poreski dug se dobrim dijelom odnosi na kompanije koje su u stečaju, u procesu likvidacije, na kompanije koje su solventne, koje imaju kapital, imaju vrijednosti, ali nemaju likvidnost. Poreski dug koji pokušavamo da naplatimo svim mogućim sredstvima, ne štiteći nikoga, i to na način da smo nedavno na Vladi donijeli Uredbu o naplati poreskih potraživanja imovinom poreskih dužnika i da taj proces traje. I ja očekujem da ćemo u tom procesu, znate na šta sve mislim, sasvim izvjesno naplatiti dio potraživanja, pokušavajući da od solventnih klijenata naplatimo ono što možemo. A ja vas kao selektora tog tima pozivam da budete dio mog tima u naplati poreskog duga i da nam pomognete da uradimo ako je to moguće još efikasnije. U komentaru na vaša pitanja, zašto ne ulaganja, zašto ne bolji uslovi za biznis, zašto ne ukidanje biznis barijera, zašto ne nova radna mjesta, pa sve je to već gospodine Laloševiću, uvaženi poslaniče proces kojim se Vlada jako, jako naporno i intezivno bavi. I ja očekujem vrlo brzo po tom osnovu efekte koji će imati pozitivna ili značajna dejstva na ekonomski razvoj i na stvaranje većeg nivoa BDP-a. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Kolega Laloševiću, izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Hvala, gospodine ministre, što ste reagovali na neke moje diskusije. Dobar dio ovog poreskog duga koji duguju ovi veliki dužnici su već na žalost naplatili od običnih građana. I to je elementarna filozofija. Tu ne treba da budem ekonomista niti stručnjak iz ove oblasti, nažalost, to je naplaćeno od običnih građana. Nesporno da vi to nijeste osporili, ali ja samo pričam priču i potenciram pitanja, a gdje su te pare, a gdje su te pare? Dakle, imamo mogućnost da se opredijelimo za taj veoma lakši put. Da se opredijelimo da uberemo sve te prihode koje neko duguje, a da ovaj obični narod, ove obične građane i ove ljude,neko je sinoć lijepo rekao, ne želim da apsolutno politizujem priloge, pogotovo na nekim elektronskim medijima, ali u jednoj anketi sistemom slučajnog uzorka po ulicama Podgorice došla je neka žena i rekla - evo samo što nam ne naplaćuju izlazak iz zgrada. Ja ne želim da karikiram na taj način ove mjere, ali definitivno obični narod shvata da je ovo udar na njegov džep. Ajde malo da udarimo i ove tajkune.Imali ste zaista u izlaganju gospodina Milića i ostalih kolega iz SNP-a mogućnost da vidite da mi imamo te podatke da baratamo tim podacima. Niko nije osporio i vi ste potvrdili da su te informacije tačne, ajde onda kao čelnik ovog ministarstva potencirajte i u Vladi da se moraju naći rigoroznije mjere za naplatu. Vi ste ovdje predvidjeli, ali pretpostavljam da će kolega Gošović govoriti o tome, strahovite, drastične i drakonske kazne za neke ljude. Možda se desi da neko ne iz zle namjere ne plati taj PDV i ne izda onaj fiskalni nalog i kazna od 1000 do 6000 i zatvaranja objekta nekog čovjeku koji pokušava da tih tri ili pet mjeseci ljetnjeg vremena, zaradi za život i egzistenciju svoje familije u toku 12 mjeseci. 59 Možda to nije put, možda će se u praksi dešavati takve stvari. Ne sumnjam da ste imali intenciju da hoćete da uradite sve da dođe do toga, ali Vlada ne prati vaša htjenja iz ove vaše malopređašnje diskusije, gospodine Žugiću. Hvala
  • Zahvaljujem, kolega Laloševiću. Kolega Janko Vučinić. Izvolite. Nakon njega neka se pripremi kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Poštovane koleginice i kolege poslanici, poštovani predstavnici Vlade, poštovani građani, Iako nijesmo ni na kakvom veselju, naprotiv, danas ovdje u parlamentu uvodi se još jedan harač od poznatih poreznika, moram ovo moje izlaganje da počnem sa jednom svadbarskom rečenicom, a to je - redom ide redica, na PDV je zdravica. Gospodine ministre, šta je slijedeće? Šta još možete uzeti od građana Crne Gore? Novčano vjerovatno ništa, ali ako budete i dalje, ako vas što ne odnese, mislim vas kao vladu, onda će kad budete uvodili nove poreze, umjesto vas tu sjedjeti ministar zdravlja gospodin Radunović i on će procjenjivati koliko krvnih zrnaca će se moći uzeti od građana Crne Gore a da ostanu još u životu. Meni se čini, gospodine ministre, da vi nijeste baš najbolje upućeni kako živi obični narod u Crnoj Gori. Ne živi, nego preživljava. Kažete da povećanje PDV-a neće uticati značajnije na životni standard. Nemojte da pričate demagoške priče. Nego šta će nego uticati. Poskupiće se struja, poskupiće se gorivo, poskupiće se većina artikala iz one potrošačke korpe i nemojte da nam pričate nešto što nas sleduje, i doći će do eksplozije poskupljenja i eksplozije cijena. Pričate da su ovo privremene mjere. Nije to tačno. Ono što vi uvedete i provučete kroz ovaj parlament, to nije privremena mjera, to je onaj armirani beton. Kažete, obraćam se Vama, da su ove mjere nepopularne. Nije, ova mjera nije nepopularna. Ova mjera što vi danas uvodite ovdje, to je izdajnička i kukavička. Izdajnička što ste izdali povjerenje naroda, a kukavička je što uzimate od najsiromašnijih i najnemoćnijih, a ne smijete od onih koji imaju milione danas u Crnoj Gori. Evo, nekoliko puta sa jednog odbora, Odbora za finansije i ekonomiju, pa onda sa drugog odbora, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, mi smo od vas zahtijevali, više molili nego zahtijevali, da pomognete onim nesrećnicima - nijesu nesrećnici, ne daj bože - nego rudarima koji su 200 metara danas ispod zemlje i traže sedam zarađenih plata. A šta ste vi uradili, gospodine ministre? Vi ste nas ignorisali. Ignorisali ste nas, dobro mene opozicionog poslanika, ali vi ste ignorisali gospodina Jelića vašeg poslanika, gospodina Izeta Bralića. Vi ste ignorisali te ljude koji su tamo u rudniku, a mislim da ste pošli tamo što je i bio red, mogli ste odvojiti dva-tri sata vremena da čujete te ljude kako žive, kako pičaju, jedva suzdržavajući emocije. Zreli ljudi da ne mogu da prehrane svoje 60 familije, da najosnovnije, elementarne potrebe svojih porodica ne mogu da obezbijede, gospodine ministre. Mislim da je to krajnje nekorektno bilo od vas. Čak nijeste nas udostojili odgovora da nam kažete da ne možete da pomognete. Šta još da kažem? Vjerovatno ste vi za ovo vaše povećanje PDV-a, za ovaj vaš porez, obezbijedili tu glasačku mašineriju koja će dizati ruke mimo svoje volje, ali ako se to desi, ako prođe još ovaj jedan sramotni porez, onda narodu, građanima predstoji ulica. Mislim da sada treba da se pokažu sindikati, da pozovu ljude na ulice. Što se tiče poslanika Demokratskog fronta, tu smo da dijelimo sudbinu sa narodom, da budemo zajedno sa narodom, jer vas je, vašu vladu je donijela ulica, a treba da je ulica i odnese. Toliko, hvala.
  • Zahvaljujem. Komentar, ministar Žugić. Izvolite.
  • Gospodine Vučiniću, Mislim da me nijeste dovoljno pažljivo pratili kada su u pitanju vaše ocjene o mojim demagoškim pričama, uticaj povećanja stope PDV-a na životni standard. Stalno ponavljam, stalno saopštavam javnosti i to ovdje ponavljam nekoliko puta, nesporno je da će određeni uticaji biti i na životni standard. Ali smo uradili sve da to bude što manji nivo i da zaštitimo koliko je to moguće kroz selektivnost te stope najugroženiju populaciju, kroz osnovne životne namirnice i kroz stopu koja je 7% i ostala je na istom nivou. Drugo, ne znam o čemu pričate kad kažete da ignorišem poslanike, da ignorišem vas. Kada su u pitanju ti rudari u Beranama, prvi put to čujem. A osim toga mi smo jutros dobili zahtjev za odlaganje plaćanja koncesije i promptno reagovali i dali preporuku da se to prihvati. Tako da nije baš tako kako kažete. Za ono što smo imali u nadležnosti mi smo to već uradili u funkciji da pomognemo njima. Treće, ne mijenjam se ja nimalo, nezavisno kojim se poslom bavim. I dalje sam u tom narodu, i dalje sam sa istim navikama i nemam, apsolutno nemam nikakvu demagogiju zbog posebno teškog posla koji radim ovom prilikom pokušavajući da to bude maksimalno i moralno i profesionalno i pokušavajući da ne budemo kukavice, već da radimo principielno i neselektivno prema svima. Vas pozivam, ako znate da je neko zaštićen po bilo kom osnovu, dajte ime i prezime, imamo naše eksterne kontrole, uradićemo sve. Ne bih da budem grub, ali ono što zaista ne pripada nama ne želim da nosim, a svaku svoju odgovornost po svakom drugom osnovu potpuno otvoren da prihvatim i da prihvatim svoju odgovornost, gospodine Vučiniću.
  • Zahvaljujem. Odgovor, kolega Vučinić. Izvolite. 61
  • Gospodine ministre, to je vaša služba zatajila, jer mi smo sa Odbora za finansije uputili hitan, urgentan poziv, molbu za vas, da pomognemo tim ljudima koji su u Rudniku. Pa onda sa Odbora za zdravstvo, i nemoguće je da nijeste bili obaviješteni i nemoguće je da ne znate šta se danas radi u Beranama I u kakvoj su situaciji ti radnici i rudari koji su tamo. A što se tiče vaše zaštite građana sa ovim povećanjem PDV-a, nemojte ih više štititi, nemojte nas više štititi na ovakav način, kumim vas Bogom. Dajte ostavku i pustite ovaj narod da živi .....
  • Zahvaljujem. Kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre Žugiću, kolege poslanici i poslanice, građani Crne Gore, S koje god strane da gledamo i koliko god joj gledali kroz prste, rad ove Vlade i njenog prvog ministra možemo ocijeniti neozbiljnim. Jer, kako drugačije ocijeniti obećanja koja nam je na ovom istom mjestu prije pola godine dao tada mandatar a sada premijer, da ima spremnost za lična odricanja u krizi, da će prekinuti praksu da bilo ko prima više nadoknada i zarada dok mladi ljudi ostaju nezaposleni, da je glavni prioritet ekonomski oporavak države i veći standard građana, a da je put do toga veće zapošljavanje. To je premijer rekao na ovom mjestu. Tada je premijer obećao da će da oživi privredu, a danas je ovim zakonom mrcvari. Mladi sve teže dolaze do posla i mnogo ga lakše gube. Nema novih radnih mjesta, a vidimo da ima funkcionera koji mogu da nose teret osam funkcija, ali su spremni da ih ima samo sedam. To je neozbiljno. Gospodo iz Vlade, ne može se svaki problem u državi rješavati udarom na džep stanovništva. Ljudi planiraju kako da prežive od prvog do prvog, a vi im iz mjeseca u mjesec namećete nove obaveze na sredstva kojima raspolažu. I da problem bude još veći, ova vlada ne planira da stane sa ovim zakonom o PDV-u. Na to smo upozoravali i na žalost tu smo bili u pravu. Sjetite se šta je sve usvojeno u ovom visokom domu. Ovdje smo usvojili nerealni i nodrživi budžet, ovdje smo usvojili paket novih poreza kojima se smanjuju plate, ovdje smo uskratili prava trudnicama i invalidnim licima, ovdje smo zamrznuli penzije. Nema tog investitora , nema tih para kojim bi ova vlada uspjela da pokrpi rupe u budžetu koji pravi partija koju je izabrala, a u čemu je svesrdno pomaže njen omiljeni strateški partner. Mi tražimo od Vlade i od poslanika DPS-a da odustanu od ovog nauma, donosite štetnu odluku po državu i po domaću ekonomiju. Poći ću korak dalje i pozvati poslanike SDP-a, bez obzira što trenutno nijesu u sali, da ne glasaju ovaj zakon već da glasaju za državni interes, jer niti će ovaj zakon dodatno napuniti budžet, niti će poboljšati privredni 62 ambijent, već će, potpuno suprotno tome, ponovo ljude koji rade i stvaraju okrenuti 90-im. Pozivam ih da ne dozvole DPS-u da nas gura u tu ekonomiju 90-ih. Znamo da se DPS u toj ekonomiji dobro snalazi, ali ljudi više ne mogu da izdrže još jednu ekonomsku traumu. Ljudi su umorni, neki i gladni, i to ne malo njih. Izađite iz uskog kruga dobrostojećih, pogledajte oko sebe i vidjećete velike probleme. Siromaštvo se ne da sakriti. Napravite danas zaokret i rizikujte udobnost koalicionog partnera za bolji položaj, prije svega, domaće privrede koja je najviše ugrožena ovim predlogom o povećanju PDV-a. Ako danas ne izglasamo, odnosno ovih dana, ovaj zakon, konačno bismo poslali poruku da ćemo tražiti drugo rješenje koje uključuje ozbiljan rad minsitarstava i Vlade, koje pretpostavlja nova radna mjesta, koje pretpostavlja traženje tržišta za tržišne viškove u poljoprivredi za otkup i izvoz zdrave hrane, organske hrane. Jednostavno, poslaćemo poruku da ćemo tražiti rješenja i da ćemo tražiti realne planove. To bi značilo da smo odlučili da ne budemo lideri, nego radnici. I to bi značilo da se Vlada konačno okreće interesima svojih građana i to onima koji imaju najmanje. Ako vladajuća koalicija , odnosno DSP i SDP usvoje ovaj zakon, nemaju pravo da nam drže pravo o ekonomiji jer će pokazati da je ne poznaju i da ne prepoznaju potencijale i šanse koje Crna Gora ima, a ima ih mnogo. Ako vladajuća koalicija odnosno DSP i SDP usvoje zakon kojim se PDV povećava sa 17 na 19%, građani mogu očekivati nove namete i mogu očekivati da će imati vladu koja modnu reviju izdiže na nivo nacionalnog interesa i ministre kojima je pogled u tu modnu pistu sve. Ali, ta pista ma koliko estetski bila savršena, neće napuniti prazne tanjire građana. Hvala.
  • Zahvaljujem. Idemo dalje. Kolega Radulović sada ima riječ, nakon njega kolega Velizar Kaluđerović. U okviru Demokratskog fronta promjena redosljeda, je li tako? Izvolite, kolega Slaven Radunović umjesto kolege Radulovića.
  • Zahvaljujem. Čuo sam da sam prozivan, ali sam neposredno prije toga dobio informaciju od Vas da sam poslije gospodina Laloševića, ali nema veze, bitno je da sam stigao na red. Ne, ne, nego ste me Vi prozivali prije gospodina Laloševića, ali nije problem, kada je uzeo riječ Emilo Labudović, nije nikakav problem. Gospodine ministre i bivši kolega poslaniče, imate danas vrlo tešku i nepopularnu dužnost, ali ste sami taj put izabrali. Na početku vašeg izlaganja rekli ste da je ovo povećanje PDV-a izazvao višegodišnji deficit budžeta. To je ono što kažete, sami izabrali svoj put. Vi sjedite u Vladi čovjeka koji je generator razloga zbog čega imamo višegodišnji deficit budžeta. I stalno pribjegavamo nekim ad hok mjerama za trenutno ublažavanje kriza, a nikako da počnemo da se okrećemo rješavanju problema, a to je da okrenemo leđa 63 generatoru koji stvara sve te probleme i sve te krize. Ništa ne znači danas što ćete vi da sa tih 2%, kako ga je već narod nazvao, poreza za KAP, da malo poboljšate situaciju u budžetu Crne Gore. I prošle godine i pretprošle godine i svih ovih godina mi stalno imamo neke probleme i stalno vršimo neka pomirenja kozmetičke prirode kako bismo malo, eto, poboljšali situaciju i prevazišli taj trenutni problem. Mislim da su ovdje potrebni ozbiljni rezovi, da Crna Gora konačno mora da počne da zarađuje onoliko koliko troši, da je za nama vrijeme kad smo mogli da se oslanjamo na takozvane, ja to stalno govorim, strane investitore, jer su investitori oni koji ulažu u privredu, a mi smo smatrali investitorima svakog ko donese bilo kakav novac u Crnu Goru pa makar bio za kupovinu nečije kuće ili imanja. Međutim, mi čak ni taj novac nijesmo umjeli da iskoristimo na pravi način, kako je rekao Nebojša Medojević, nije naša privreda mogla da apsorbuje taj novac i da ga pretvori u novi proizvod. I Vlada, umjesto da se bavi tim razmišljanjem kreativnim kako u to vrijeme kad je bilo novca da stvori uslove, a sad u kriznom periodu kako da eventualni dotok svježeg novca kroz povećanje PDV-a i na ovakav način da njime stvori uslov da država može da živi, mi ćemo ponovo sad ovih 2% PDV-a da ulažemo u namirivanje nekih obaveza koje su proistekle iz neodgovornog ponašanja vrha vlasti u Crnoj Gori. Meni je drago što sam čuo od vas da ulaznice za zoološki vrt neć da poskupe. Naravno, nemamo zoološki vrt kao što nemamo ni tramvaje, iako smo donosili zakon koji uređuje kako će vozači tramvaja da se ponašaju u saobraćaju. To su one stvari, ministre, kojima Crna Gora želi da stvori privid boljeg stanja u državi nego što jeste. Onda uz svu ovu muku koja nam se dešava vi provučete neki zoološki vrt ili neke tramvaje koji ne postoje. Kad smo kod kaznene politike, tu ste pomenuli povećanje roka za zabranu vršenja djelatnosti preduzećima koja ne izmire obaveze po pitanju poreza sa 3 na godinu dana. Lično mislim da je to potpuno pogrešno, iz prostog razloga, kad nekome zabranite vršenje djelatnosti i više od njega ne možete da očekujete. Naravno, da stvara nikakvu zaradu, da izdržava radnike i između ostalog, da plaća porez državi. Zar ne bi bilo logičnije da se iskoriste instrumenti državne prinude i da se naplati kazna kroz blokiranje računa ili na neki drugi način. A sama zabrana vršenja djelatnosti automatski umanjuje mogućnost ne samo da se do tog novca dođe, nego generalno da to preduzeće na adekvatan način doprinosi daljem razvoju, ako to možemo da nazovemo razvojem, ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali u svakom slučaju da doprinosi ekonomskoj kakvoj-takvoj stabilnosti Crne Gore i da obezbjeđuje plate radnicima. Pošto imam još samo 18 sekundi, da kažem da ovo što se dešava sa PDV-om danas sa 17 na 19% pozdravio bih, ponavljam, kad bih znao da će da bude iskorišten na pravi način, a da neće, nažalost, opet da se krpi rupa zvana KAP. Hvala.
  • Hvala Vama. Idemo dalje, kolega Velizar Kaluđerović sada ima riječ, nakon njega kolega Branko Radulović. 64 Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine ministre Žugiću, Predlog zakona o PDV-u je još jedan od primjera tumaranja Vlade. Priznajem, neprijatno mi je da to govorim u trenutku kada ste vi jedini predstavnik Vlade, jer vas doživljavam korektnim građaninom, ali vi ste dio kolektiva koji tako funkcioniše i, dakle, vi ste izabrali to što ste izabrali. Kada ovo kažem imam na umu činjenicu da je Vlada Predlog zakona o izmjenama Zakona o PDV-u predložila ovom parlamentu u martu mjesecu, u kojem nije bilo riječi o potrebi promjene stope PDV-a, nego samo o povećanju iznosa novčanih kaznih za prekršaje predviđene ovim zakonom. I onda na sjednici od 24. Maja, ako je to uopšte bilo pitanje i predmet rasprave na toj sjednici, jer na sajtu Vlade toga nema i ne može se pronaći, time se neću baviti, kao što nema na sajtu Vlade ništa o tome da je 16. maja o.g. Vlada utvrdila one famozne i vjerujem u negativnom smislu istorijske zaključke i pismo koje je poslala Skupštini Crne Gore i obavijestila Skupštinu da neće poštovati i neće postupiti po zaključcima Skupštine koje je predložila Socijalistička narodna partija Crne Gore i kojim je, između ostalog, zabranjeno da se iz budžeta i na teret građana plati jedan cent po osnovu obaveze koju stvaraju partneri u Kombinatu aluminijuma Podgorica. U odnosu na to odmah da kažem da kolega Medojević nema nikakvog osnova da kaže to što je rekao, sam je priznao da nije imao namjeru da tako nešto ustvrdi, da je jedino Front se protivio tome. Dakle, mi smo imali jasne, eksplicirane zaključke koji su, ispostavilo se, za Vladu postali neprihvatljivi iako je za njih glasao komplentan DPS. Ali, tu stajem, pravim vezu sa ovim pitanjem, gospodine ministre, da je vrlo vjerovatno strategija u odnosu na problematiku Kombinata aluminijuma bila ta inicijalna kapisla da se konačno donese odluka, iako se govorilo da to nećete učiniti, da pristupite i povećanju PDV-a. Mi smo iz SNP-a odnos prema ovom pitanju koji je potpuno negativan bez ikakve dileme iskazali time što smo još prije četiri dana podnijeli amandman i rekli da se briše član kojim se predviđa povećanje stope sa 17 na 19%. Izmedju ostalog, ne mirimo se sa tim da predlažete da teret nekakve kakve-takve fiskalne stabilizacije jednako podnose svi građani Crne Gore pri činjenici da 50% građana Crne Gore, na žalost, živi od dnevnog prihoda koji je ispod 2 evra, ispod 2 evra prihoda , ili da 100.000 građana, o tome je govorila koleginica Popovići, živi ispod linije granice siromaštva. Svi oni će jednako kao i ovih 21 multimilioner, čija imovina je iznad 30 miliona evra pojedinačno, a svi skupa procijenjeno je da imaju imovinu vrijednu 2 milijarde evra, a da pomognem poštovanim građanima koji prate naš rad da to znači da oni u prosjeku imaju imovinu vrijednu nešto oko 100 miliona, a pojedinci medju njima imovinu koja očigledno vrijedi više stotina miliona evra. Zar je pravedno u državi koja je uz to deklarisana kao država socijalne pravde da se i ovaj teret ravnomjerno podnosi i od onih koji žive ispod granice i ispod linije siromaštva? 65 Još jedno pitanje, gospodine ministre. Pozivam vas da odgovorite javnosti, makar u tom dijelu uvjerite, da li je ovo jedina iznuđena mjera za finansijsku i fiskalnu stabilizaciju. Da li će ovo biti dovoljno? Ako neki kažu ovo je ovih 40-ak miliona za probleme KAP-a, grdno se varaju. Problemi KAP-a su mnogo, mnogo dublji i teži, na žalost, samo su garancije koje je izdala država preko 100 miliona, je li tako, gospodine ministre? Kolike će biti ostale obaveze, obaveze za struju, sve će morati da podnese država jer su u pitanju njena javna preduzeća, "Montenegrobonus" je 90 i nešto više posto u vlasništvu države. Država je konačno dogovorila da sve ovo može da ide, da se, kako se kaže, krade struju na specifičan način jer je sklopka za isključenje ili puštanje struje Kombinatu aluminijuma ne u dvorištu Kombinata nego u trafo-stanici u Tološima. Da pomognem uvaženim građanima i javnosti da je to odluka Vlade a ne bilo koga drugoga, da se čini sa električnom strujom to što se čini. Samo za Kombinat, a kamoli za ogromne druge dubioze neće ni izbliza biti dovoljno ovo, ali mi govorimo, imate na raspolaganju sve državne mehanizme, imate i potraživanja samo po osnovu poreza koji se mjere stotinama miliona evra, zbog čega to ne zahvatite? Da li je u pitanju to što bi zahvatili od ljudi koji su miljenici ljudi iz vrha vlasti pa to ne želite da činite nego udarate na sve građane Crne Gore? To nije dobro, ali prema činjenici da čitavo vrijeme rasprave o Predlogu ovog zakona nema nijednog od poslanika kolega iz SDP-a, da kažem raduje me to, jer onda nema parlamentarne većine da ovaj zakon prođe. Hvala i izvinjenje zbog prekoračenja.
  • Zahvaljujem. Pozivam kolegu Branka Radulovića da uzme riječ, nakon njega kolega Andrija Mandić i to je kraj. Izvolite.
  • Ministre Žugiću, molim vas, za dobro Crne Gore sve što budem rekao javno recite ili pozitivno ili negativno, zbog istine i zbog budućnosti Crne Gore. Ministre Žugiću, mi smo u velikim problemima kada su u pitanju makroekonomski parametri, kada je u pitanju nivo socijalnog stanja u Crnoj Gori. Kupovna moć građana Crne Gore je jedna od najnižih u Evropi, bilo da su one članice Evropske unije, bilo da dolaze iz nekadašnjeg SSSR-a i drugih komunističkih država ili oni koji se pridružuju ili oni koji će se pridruživati. Naši makroekonomski parametri su krajnje loši, javni dug raste, ali ni on nije toliko problematičan koliko bilans vraćanja, to je dobro rekao uvaženi profesor Menciger. Mi smo u velikim problemima, stalno sam upozoravao četiri-pet godina, ovdje PDV kao osnovni indikator kretanja privrede i ekonomije svake godine nam je sve manji i ove godine je niži nego onaj što je bio prošle, pretprošle i sve ostalo. Siva ekonomija i dalje cvjeta, ministre, ne vrtite glavom sada ću vam pokazati sve. 66 Prvo, ministre, stidio sam se kao profesor metalurgije, kao Crnogorac, kao državljanin ove države, kao neko ko živi punim srcem i njedrima za ovu državu, od onoga što sam napravio putovanje u prethodnih 15 - 20 dana. Stidio sam se kada su me novinari pitali o lopovluku crnogorskom. Rekao sam svakome kome Crna Gora duguje će platiti i znam da će to učiniti, bez obzira kako se desilo, ali ministre, htio sam iz ovog ludila crnogorskog, iz ovog neznanja, iz čuda, kada je u pitanju Kombinat aluminijuma iako sam bio ja i moji drugari svih ovih godina u pravu da vidim jesam li ja lud ili sam normalan čovjek i pošao sam u Mostarski kombinat. U tom Mostarskom kombinatu ono što sam vidio i ono što sam znao se potvrdilo. Fenomenalnost. Jutros sam pričao sa predsjednikom Upravnog odbora gospodinom Bradicom i rekao mi je – proof, bio si nam dobra poruka, bio si nam berićetan. E, rekoh, da sam i u ovoj Crnoj Gori. Kombinat aluminijuma podijelili su federacija i hrvatski, kako da ih nazovem, Herceg Bosna, ne znam ni sam, taj dio tamo, taj dio istočni, lijevi dio Neretve, podijelili su se i podijelili su kapital Mostarskog kombinata i potpisali ugovor da će isporučivati struju po tržišnoj cijeni, po tržišnoj cijeni, ministre, 150 do 170.000 tona preradjenog aluminijuma. Bio sam u Široko, . zamislite, ministre, iz naše grane što se priča ođen neistine, da propada. Taj vlasnik od privredne komore Njemačke je proglašen za prošlu godinu najbolji privrednik. Fenomenalna fabrika . Bio sam u Šibeniku, Makedonac moj, koji investira tamo na 100 miliona eura kaže - kupićemo vam svu proizvodnju trupaca, blokova, žice po cijeni u odnosu na ... blokova koja je do 400 eura iznad. Gluposti su sve ono što priča onaj tamo iako je moj student. Pedeset hiljada tona trupaca sa ovom strujom, nema, to su gluposti, ministre. To je 50 do 60 miliona eura više. Bio sam u Sevojnu, najbolja organizacija Srbije. Predsjednik Upravnog odbora, moj kolega i prijatelj iz starih dana, je proglašen za prošlu godinu najbolji privrednik Srbije za ovu godinu u poslednjih četiri godine dana biće za mjesec dana proglašen najboljim privrednikom srednje Evrope i najboljim privrednikom. Ministre gledajte me i slušajte me. Biće proglašen najboljim privrednikom srednje Evrope i jugoistočne Evrope. Sve će ih dovesti za mjesec dana u ovoj Skupštini, dovešću sve predsjednike partija, predsjednike akademija, predsjednika univerziteta, da nam kažu u lice da smo ludi, pa da vidimo ministre da li kod nas postoji nešto što je normalno, što mora da bude 50% realne ekonomije. Ministre, vi meni pričate o policajcima. Pođite ministre, provozajte se bulevarom budvanskim, evo ga gospodin Milić, znate li gdje je berza najveća ponovo? Ispred autobuske stanice. Ne mogu da živim ministre, pošto imam stan tamo, od onih koji se mijenjaju svaki dan u pojedinim stanovima i za te tri dana hoće da provedu mjesec dana u petnaest dana što treba ili mjesec dana piju po cijelu noć, čuda rade. Ko plaća porez na to? Niko ministre. Vi ne smijete ministre onoga dilera da zatvorite, a ne da pričamo o onim tajkunima. Počeo sam priču ministre o nečemu što je duboka investicija, nešto što će da pokrene sve ostalo. Što ne napravite sporazum sa Republikom Srpskom i sa Srbijom oko valvorizacije vodotoka, ministre, pa vodotoci ne poznaju granice, vodotoci su nešto što je međunarodna odredba. Što ne napravite da iskorišćavate Bilećko jezero, rijeku Pivu, Drinu, Lim i ostalo, pa da investiramo, ministre. 67 O kojem vi auto-putu pričate? Bio sam u Srbiji sad. To su gluposti, bre. Nemojte floskulama, ko je protiv auto-puta, taj je protiv sjevera, protiv Crne Gore, to su gluposti, bre. Gradićemo auto-put. Ministre, jesam li za sve u pravu?
  • Klimnuo je glavom. Idemo dalje. Kolega Neven Gošović će govoriti umjesto kolege Aleksandra Damjanovića koji je bio prijavljen ispred kluba SNP-a. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Predlogom zakona koji danas razmatramo uvode se i drastične novčane kazne i dodatne zaštitne mjere za prekršaj odredbi ovoga zakona. Na tome je Vlada i koncipirala svoj predlog zakona kada ga je podnijela u martu ove godine i tek naknadno krajem mjeseca maja uslijedio je i amandman kojim se povećava stopa preza na dodatu vrijednost sa 17 na 19%, što samo jasno govori da ne postoji planski rad Vlade u ovoj oblasti i da je to samo rezultat jedne haotičnosti koja postoji u svemu tome. Govoriću o ovom segmentu o kome je danas malo bilo riječi, o ovim novčanim kaznama koje se pooštravaju predlogom ovog zakona. Vlada to obrazlaže iz dva osnovna razloga, da postojeće novčane kazne nijesu bile primjerene težini prekršaja i da nijesu destimulativno djelovale na prekršioce odredbi ovoga zakona. Mislim da takve ocjene elementarno ne stoje. Postojeći zakon predviđa izuzetno viskoke novčane kazne i nije problem u visini tih kazni nego je problem u tome što Vlada ne primjenjuje taj zakon i izlaz ne može tražiti u povećanju tih novčanih kazni. Da je to tako najbolje govori informacija o stepenu naplate prekršajnih kazni propisanih Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost. Riječ je o informaciji koju je ministarstvo dostavilo našem Klubu poslanika na čemu smo vam zahvalni. Iz te informacije proizilazi između ostalog i sledeće, da je zbog povredi odredbi ovoga zakona u periodu od 01.septembra 2011. godine kada je došlo do onih izmjena Zakna o prekršajima, pa do 01.aprila ove godine, dakle za ovih 19 mjeseci podnijeto 1 890 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a da je od tog broja do sada riješeno svega 752 zahtijeva. Takođe, da su inspektori u okviru svojih nadležnosti koje proističu iz Zakona o inspekcijskom nadzoru izdali prekršajnih naloga u tom periodu ukupno 2 784, a da je od svih tih naloga naplaćeno svega 519. Takođe, da je u navedenom periodu poreska uprava izrekla novčane kazne u iznosu od 991 635 eura od čega je naplaćeno 333 628,64 evra, odnosno 33,65%. Takođe, u informaciji se posebno naznačavaju dva posebno izražena prekršaja kada su u pitanju odredbe ovoga zakona. To su one obaveze koje proističu iz odredbi zakona za uručivanje računa o izvršenoj usluzi i iskazivanje gotovinskog prometa preko poreske registar kase. Po tom osnovu ukupno za ova dva prekršaja u ovom periodu izrečeno je 590 015 eura novčanih kazni, od čega je naplaćeno 182 814,28 evra, odnosno 30,98%. Dakle, 68 gospodine ministre, potojeće novčane kazne propisane ovim zakonom u prethodnom periodu, uspjeli ste da naplatite skoro ni 30%, a izlaz vidite u tome da povećavate iznose tih novčanih kazni i da se poreska disciplina uređuje i rješava na taj način. Idete korak dalje pa predlogom ovoga zakona za ovaj prekršaj neuručivanja fiskalnog računa predviđate pored novčane kazne i mogućnost izricanje ove zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u periodu od jednog mjeseca do godinu dana. Niti jedna Vlada na ovaj način nije riješila ovaj problem, gospodine ministre. To je samo odraz nesposobnosti Vlade da rješava ova pitanja adekvatnom ekonomskom i poreskom politikom. Na ovaj način, ako bi se primijenila ova mjera, pa mi bismo došli u situaciju ne da rješavamo, smanjimo silu ekonomije nego da je podstičemo, jer ova pravna lica i ovi preduzetnici, kojima bi primjenom ove mjere eventualno bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti, izrečena ova zaštitna mjera jednostavno bi bili gurnuti u tu sivu ekonomiju, jer nečim bi morali da se bave. Jednostavno, nema analize zbog čega, a to bi morala odgovorna Vlada da uradi. Zbog čega ova pravna lica, ovi preduzetnici ne poštuju zakon u ovom dijelu? Što ih primorava na ovakvo jedno ponašanje i kako ćete naplatiti dodatne iznose zaoštrenih kazni od onih koji nijesu u stanju da ih plate.?Time se samo tu pooštrava problem, ne rješava se pitanje i jednostavno dolazimo u onu situaciju koja je krajnje neprimjerena, krajnje neprihvatljiva i da nije ovog osnovnog razloga zbog kojeg ćemo glasati protiv ovog zakona, povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost svakako bih iz ovih razloga glasali protiv ovog zakona. Jednostavno, zaista ne postoji niti jedan razlog koji bi imao opravdanje za prihvatanje jednog ovakvog predloga zakona. Zahvaljujem potpredsjedniče.
  • Hvala vama. Sada konačno kolega Andrija Mandić, kao poslednji učesnik u raspravi povodom ove tačke dnevnog reda. Izvolite, kolega Mandiću.
  • Hvala, gospodine predsjedavajući. Dame i gospodo, gospodine ministre, Poslanici Demokratskog fronta kao i poslanici opozicije vrlo su precizno obrazložili zašto nećemo podržati ovaj predlog koji ste vi iznijeli, o povećanju PDV-a, sa jednom jasnom namjerom, da možemo i u ovom trenutku napraviti presjek stanja u kome se danas nalazi crnogorska ekonomija, u kojoj se nalazi Crna Gora. Sjećam se, možda ste vi jedini u kabinetu koji ima i pravo da predloži nešto ovako, jer ste i u Centralnoj banci dok ste bili, nekadašnjoj, odnosno prethodnoj Vladi gospodina Lukšića, u onom predlogu mjera koje daje Centralna banka predlagali da se razmisli o povećanju PDV-a. Zato me i ne čudi što ste danas ovdje sami, jer su svi iz Vlade, počev od predsjednika vaše partije i predsjednika Vlade, pa ministra spoljnih poslova, tada na taj predlog Centralne banke reagovali burno 69 objašnjavajući da Crna Gora se saginjati neće, da će Crna Gora sa tim niskim stopama privući strane investitore i kada se danas ostvarilo to i vi predlažete ono što je nekada zagovarano iz Centralne banke, mislim da je pravi momenat da posle čitavog niza brojki koji je saopšten danas u Palamentu, posle čitavog niza pokazatelja koji govore o tragičnom ekonomskom stanju u kome se nalazi Crna Gora, da malo izanaliziramo i taj odnos prema patriotizmu, ko je to izdao Crnu Goru, ko su patriote, a ko su izdajnici, jer na toj političkoj matrici, evo Vlada se puni 15 godina. Pošto dalazim iz partije koja je često od strane najodgovornijih ljudi iz vaše partije, gospodine Žugiću, oslovljavana kao izdajnička, kao sumnjiva, koja dovoljno ne voli Crnu Goru, eto ne pjeva himnu, ne ustaje se na himnu, zasipani smo baražnom vatrom, onom najpriznemnijom kampanjom u kojoj se nije prezalo ni od ličnih uvreda i nasrtanja na članove naše stranke, nasrtanja na ljude koji pripadaju opoziciji i evo se podvlači crta sa ovih 19% poreza PDV, sa situacijom tragičnom koju imamo u ekonomiji, sa pljačkaškom privatizacijom, sa najavama ovih novih pljačkaških privatizacija od kojih je najprepoznatljivija i može se sada najbolje uočiti ova pljačka Plantaža koja se priprema, sa katastrofalnom situacijom u Kombinatu aluminijuma i prikrivenom pljačkom prije privatizacije Kombinata aluminijuma, sa privatizacijama i pljačkama u lokalnoj administraciji, sa privatizacijama koje su se dešavale u našim opštinama. Mi možemo samo da kažemo da ovakvih štetočina, ovakvih izdajnika kao što je jedna grupa ljudi koja je osmišljavala ekonomski koncept i koja je vodila ovu zemlju da se Crna Gora u svojoj prošlosti nije suočila. Mi smo imali i ranije veoma problematičnih glavara u odnosu na ekonomsku politiku. Jedan naš kralj kada je otišao u Italiju, znate i sami u kakvom je stanju ostala Crna Gora i da više Crna Gora nije željela da vidi toga kralja, a prepredale su se i izricale priče kako je bilo veliko bogatstvo te porodice. Mi danas na čelu vaše partije, a zahvaljujući nedozvoljenim radnjama, imamo čovjeka, njegovu porodicu, njegove prijatelje, ljude koji su nezasluženo zgrabili najveći dio bogatstva Crne Gore koje su odnijeli u inostranstvo, uklonili i nije u funkciji građana Crne Gore i sa tim bogatstvom ne žele danas da pomognu tešku ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo, nego se čak vrše i dodatne pljačke na raznim lokacijama po Podgorici. Možete uočiti kako se otimaju zgrade, kako se prinudno naplaćuju neki navodni krediti i slično. Gospodine Žugiću, nemam mnogo vremena, ali imam potrebu da se osvrnem na taj vid patriotizma koji se danas najbolje pokazuje kroz ovo povećanje poreza. Poštovani građani Crne Gore ono što je problem za svakoga od nas pojedinačno, za svakoga od onih kojima su se do sada neke druge priče predstavljale kao važnije od ovih životnih priča, mislim da je dobar momenat da se svi objedinimo i da ovo bude ta poslednja kap koja će preliti čašu kako bi i mi nešto pokušali da mijenjamo u Crnoj Gori. Vjerovao bih vam ja, ne zapravo vama nego Vladi Crne Gore, da i vi imate ozbiljne namjere da reformišete ovu zemlju kada bi se dešavalo nešto kao što se dešava u okruženju, kada bi se dešavalo da se hapse i privode pravdi oni koji su opljačkali ovu zemlju, da se dešava ono što se dešava u Beogradu, u Sarajevu, u Zagrebu, znao bih da mi imamo šansu i da će možda ovakva politika i nova zahvatanja biti na korist cijelog 70 naroda, ali sam siguran, kao što su rekli moji prethodnici i ovo što ćete ubrati na ovakav način poslužiće za zadovoljenje potreba samo jedne uske kriminalne grupe koja je povezana sa političkom elitom u Crnoj Gori. Hvala vam. Žao mi je što se ovako čitava ova priča završava i nijesam srećan ni zadovoljan što ste vi u Centralnoj banci dobro predvidjeli u kakav sunovrat će da uđe crnogorska ekonomija i da će biti potrebna neka nova zahvatanja.
  • Zahvaljujem. Kolege, iako sam najavio da je kolega Madnić poslednji učesnik u raspravi u međuvremenu je pristigao kolega Jelić, koji se na vrijeme javio za učešće u raspravi povodom ove tačke dnevnog reda, koji je do sada bio zauzet obavezama u Anketnom odboru. Dajem mu riječ. Izvolite, kolega Jeliću. Onda kraj rasprave i završna riječ, ministra Žugića. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Evo da se izvinim, ja sam se prijavio na vrijeme za ovu raspravu, međutim Anketni odbor je trajao sve do sada, tako da nijesam stigao na vrijeme, ali zahvaljujem se na vešem razumijevanju. Zahvaljujem se svima vama. Ono što bih ja saopštio svoje viđenje oko povećanja PDV-a, o tome sam dosta govorio i na matičnom odboru za ekonomiju, budžet i finansije. Koji su to razlozi za povećanje stope PDV-a u Crnoj Gori u ovom trenutku? Treba vidjeti, prije svega, zašto se dolazi do povećanja jer imamo svakako pogoršavanje indikatora finansijske stabilnosti u privredi Crne Gore. Ono što takođe je za mene zabrinjavajuće jeste iskazani budžetski deficit, a svakako nijesam zadovoljan ni sa nivoom javnog duga koji je sada trenutno u Crnoj Gori. Prošla godina je bila u ekonomskom smislu veoma teška godina i to treba jasno i glasno saopštiti kroz određene parametre. Budžetski deficit dostigao je nivo oko 5% bruto društvenog proizvoda. To je svakako jedan upozoravajući indikator. Takođe, javni dug je na nivou oko 52% bruto društvenog proizvoda i on je još uvijek u kriterijumima mastrikta, ali svakako je to upozoravajući njegov rast. Ono što treba saopštiti jeste da je potrebno u veoma kratkom vremenskom roku obezbijediti oko 220 miliona za finansiranje deficita. Plan je bio, koliko ja držim gospodine ministre, oko 250 miliona, ali sa nekim efektima koji su već postignuti to je došlo na 220 miliona, ali svakako značajna cifra za finansiranje budžetskog deficita. Tu moramo voditi računa o otplati dugova i svakako nivo rasta javnog duga može da bude ograničavajući faktor budućem ekonomskom rastu na čemu nas upozorava Centralna banka i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. S toga prioritetni cilj fiskalne politike koju je zacrtalo ministarstvo finansija na čelu sa gospodinom Žugićem, jeste stabilnost javnih finansija. Tu vidim doprinos svih nas poslanika da pokušamo da se i mi uključimo kao poslanici u stabilnost javnih finansija. Takođe, korak prema tome je napravljen i usvajanjem Budžeta za 2013. godinu sa onim elementima štednje ili onim paketima mjera fiskalnog 71 prilagođavanja. Tu naročito vidim mogućnost popunjavanja ovog budžetskog deficita i takozvana borba protiv sive ekonomije i započete aktivnosti na restruktuiranju duga. Posebno je značajno stopirati sivu ekonomiju i svesti u granicima koliko je ona u zemljama Evropske unije. To nije nimalo lak posao i stoga je Ministarstvo finansija napravilo jednu radnu grupu gdje su uključeni svi predstavnici vlasti pa počev i od ovog visokog doma gdje par poslanika učestvuje u radu Komisije za borbu protiv sive ekonomije. Smatram da se tu nalazi velika rezerva budžetskih sredstava. Takođe, veoma je važno, gospodine ministre, što ste počeli takozvano restruktuiranje duga i tu treba zaista biti krajnje oprezan. Da bismo dali svi puni doprinos za snižavanje deficita i u kratkom vremenskom periodu, jer ovo su mjere koje moraju u kratkom vremenskom periodu dati svoj doprinos i uravnotežiti javne finansije u Crnoj Gori, moramo posegnuti za ovom nepopularnom stopom povećanja PDV-a sa 17 na 19%. Ja sam u nekom ranijem vremenskom periodu izražavao svoje mišljenje da ne treba povećavati stopu PDV-a, međutim imajući u vidu ovo što sam iznio promijenio sam to svoje mišljenje da zaista u ovom trenutku moramo to uraditi. To su uradile sve zemlje u okruženju. Možda to nije dobro, ali ove su mjere neophodne. Čak 18 zemalja Evropske unije je povećalo stopu PDVa. U regionu pored Makedonije, Bosne i Hercegovine mi se nalazimo na trećem mjestu sa novom stopom PDV-a od 19%. Dakle, još uvijek smo interesantni za strane investitore i za one koji žele doći i razviti svoj biznis u Crnoj Gori. Rekao sam, nije popularno, ali je neophodna ova mjera. Dakle, tu su ciljevi ozdravljenja javnih finansija, odnosno stabilizacija fiskalnog sistema, smanjenje jaza između prihoda i rashoda, tj. smanjenje budžetskog deficita a time smanjena potreba zaduživanja, što smatram zaista najbitnijim u ovom trenutku ako se i dalje budemo zaduživali onom stopom koja je bila projektovana u prethodnim godinama to nije dobro. Smatram da je ovo zaista jedan od dobrih ciljeva, gospodine ministre, da smanjimo potrebu za zaduživanjem i da istrpimo one rezerve koje se nalaze u privredi Crne Gore. Efekti su od 35 do 40 miliona, ali bih isto tako apelovao, gospodine ministre, da pokušamo da naplatimo i ono što je stari dug od poreza na dodatu vrijednost, jer ako ne budemo u tom cilju nastavili da naplatimo ono što je već naplativo ili se treba naplatiti nećemo imati mnogo efekata u ovome. Zato je moj apel prema vama da istim načinom, kao što to do sada radite, pokušamo da naplatimo poreski dug, naročito onaj koji je proizveden od poreza na dodatu vrijednost. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Na ovaj način su se stekli uslovi da zaključim raspravu povodom ove tačke dnevnog reda. Pitam ministra Žugića želi li da iskoristi pravo na završnu riječ sada ili sjutra posle diskusije u pojedinostima. Sada, izvolite.
  • Nadam se da neću previše vremena uzeti. Prvo da se zahvalim svim poslanicima na sugestijama, komentarima, ali i kritikama koje su date, jer to svakako koristi u krajnjem da 72 provjerimo i pravac, odnosno kurs u kome smo krenuli kada je u pitanju proces fiskalnog prilagođavanja, kada je u pitanju mjera, kazacu ću ponovo, nepopularna i teška i mjera koju ju Vlada donijela na baš sa velikim entuzijazmom. Dakle, usvajanjem ovog zakona daćemo doprinos većem nivou fiskalne održivosti, održivosti javnih finansija i biti korak više ili korak bliže fiskalnoj i finansijskoj stabilnosti sistema koja je preduslov ekonomskog rasta i razvoja. Nadam se da je ovo zadnja nepopularna mjera te da nam slijedi ono što je, nadam se popularno a to je rad na snaženju konkurentnosti naše ekonomije kroz prizmu produktivnosti, inovativnosti, snaženja preduzetništva, jer u povratnom spregu to će biti trajni i jedini uslov dugoročne fiskalne stabilnosti. Dakle, vjerujem da ćemo kroz implementaciju ove kao i ostalih mjera fiskalnog prilagođavanja, uspjeti da obezbijedimo stabilsnt fiskalnog i finansijskog sistema što je pretpostavka za stvaranje novih vrijednosti, odnosno snažniji ekonomski rast koji je osnov za poboljšanje životnog standarda svih naših građana, ali i osnov dugoročne fiskalne finansijske i makro ekonomske stabilnosti. Imajući u vidu iznijeta određenja i pozitivne efekte predloženih izmjena pozivam poslanike Skupštine Crne Gore da daju podršku ovom zakonu. Zahvaljujem.
  • Hvala vama, gospodine ministre. Na ovaj način smo završili ukupni pretres povodom ove važne tačke dnevnog reda. Ostali smo nešto duže od onog vremena koje je predviđeno danas zaključkom Kolegijuma, ali mislim da je tačka vrlo važna. Poštovane kolege, prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda. Jutros smo se dogovorili na Kolegijumu da dašnji radni dan iskoristimo, ono što je ostalo do 18 časova, ako bude trebalo i nešto više, bićemo pokriveni prenosom od strane javnog servisa. Treba da završimo jednu obavezu koja je veoma važna, a ona je pod ovom tačkom Izbori i imenovanja, to je podtačka koja je vezana za davanje mišljenja na predlog koji imamo za direktora Uprave policije. Jutros smo imali predlog da u ime kluba govori po jedan u trajanju od pet do 10 minuta. Obavio sam konsultacije, mislim da imam sagalasnost od najvećeg broja poslaničkih klubova da to bude u trajanju od pet minuta da bismo stigli da u ovom vremenu koje je na raspolaganju da završimo ovu problematiku. Prvo, moram opet da pitam, bez obzira što sam imao pojedinačne razgovore, da li se slažemo da o ovoj temi govorimo po pet minuta, jedan u ime kluba? Zahvaljujem. Onda idemo dalje. Podsjećam da je saglasno Zakonu o unutrašnjim poslovima Vlada zatražila od Skupštine mišljenje o predlogu ministra unutrašnjih poslova da se za direktora Uprave policije imenuje gospodin Slavko Stojanović. Predlog za imenovanje razmotrio je i Odbor za bezbijednost i odbranu i podnio izvještaj sa predlogom za Skupštinu. Izvjestilac odbora za bezbijednost i odbranu je Milutin Simović. Otvaram pretres, red je prvo da se dogovorimo da li ćemo od manjeg ka većem klubu ili većeg ka manjem. Hoćemo li ovaj put da promijenimo od većeg ka manjem? U ime kluba Demokratske partije socijalista ko će da govori? Kolega Mevludin Nuhodžić, koji je i inače predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost koji je, kao što sam rekao, i razmatrao ovaj predlog. 73 Izvolite, kolega Nuhodžiću.
  • Uvaženi potpredsjedniče Skupštine, koleginice i kolege poslanici, Iako ste dobili biografiju gospodina Stojanovića cijenim za potrebno zbog ukupne javnosti da istaknem sljedeće: Slavko Stojanović završio je Višu školu unutrašnjih poslova i diplomirao je na Fakultetu bezbijednosti u Skoplju. U Beogradu je završio specijalni kurs za rukovođenje i komandovanje jedinicama policije. Radni angažman započeo je u Policiji kao policajac. Obavljao je poslove komandira za javni red i mir i bezbjednost saobraćaja u Podgorici. Bio je načelnik Centra bezbjednosti za uniformisani sastav. Imenovan je za višeg inspektora za javni red i mir u Upravi policije, nakon čega je obavljao funkciju načelnika Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja. Bio je pomoćnik direktora Uprave policije za sektor policije opšte nadležnosti. Vršio je dužnost savjetnika direktora Uprave policije, a od februara 2013. godine postavljen je za vršioca dužnosti direktora Uprave policije MUP-a Crne Gore. Iz istaknutog se može vidjeti da je ukupan profesionalni angažman gospodin Slavno Stojanović proveo u Upravi policije što potvrđuje njegovu stručnost za obavljanje visokoodgovornih poslova i zadataka na poziciji za koju je predloženo njegovo imenovanje. Ovo je dodatno potvrđeno i tokom jučerašnje rasprave na sjednici odbora na kojoj profesionalnost i stručnost predloženog kandidata nije dovedena u pitanje ni od strane uvaženih kolega iz opozicije koji nijesu podržali njegovo imenovanje. Kroz dosadašnji ukupan rad, posebno aktivnim učešćem u realizaciji strateških nacionalnih i međunarodnih bezbjedonosnih projekata dao je značajan doprinos uspješnom završetku zacrtanih reformi u ovoj oblasti i stekao potrebno iskustvo rukovođenjem. Vjerujem da će gospodin Stojanović nastaviti kontinuitet započetih aktivnosti i reformi u Upravi policije u punom kapacitetu u okviru svojih ovlašćenja. Vjerujem da će nastaviti sa implementacijom provjerenih najboljih i najviših standarda u ovoj oblasti i naravno nastaviti međunarodne aktivnosti sa ciljem zajedničkog djelovanja na prijetnje i rizike po nacionalnu i kolektivnu bezbijednost, sa posebnim akcentom na aktivnosti Uprave policije u suprostavljanju organizovanom kriminalu i korupciji. Ove pojave ugrožavaju temeljne vrijednosti društva, kao i integracione procese u kojima se Crna Gora nalazi. Odbor za bezbijednost i odbranu će kroz parlamentarni nadzor nastaviti da daje svoj doprinos i pruža podršku reformskim procesima i svim aktivnostima Uprave policije u okviru njenih nadležnosti, a u cilju što uspješnijeg odgovora na potrebe i zahtjeve našeg društva i evropskih integracija. Imajući u vidu ostvarene rezultate, koji gospodina Slavka Stojanovića preporučuju za mjesto direktora Uprave policije, navode koji su iznijeti u predlogu predsjednika Vlade, kao i mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu usvojeno na desetoj sjednici, poslanički Klub DPS podržava prijedlog da se za direktora Uprave policije imenuje gospodin Slavko Stojanović.
  • 74 Hvala Vama. U ime Kluba Socijalističke narodne partije, kolega Vasilije Lalošević, a zatim u ime Kluba Socijaldemokratske partije kolega Izet Bralić.
  • Poštovani građani Crne Gore, Juče smo održali sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i na toj sjednici poslanici Socijalističke narodne partije članovi tog Odbora nijesu podržali izbor gospodina Stojanovića. U nekoj izjavi ranije kazao sam da sama činjenica da profesionalac koji dolazi iz redova Uprave policije može biti izvjesna vrsta zamajca za jednu jaču borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije govori da će gospodin Stojanović imati možda priliku, za razliku od svojih prethodnika koji su bili političari na tom mjestu, da određene stvari koje nam Evropa sugeriše, a sve u kontekstu našega puta ka evropskim integracijama i uradi. Gospodin Stojanović će se morati suočiti prije svega sa nekoliko stvari. Samo efikasnim suprotstavljanjem organizovanom kriminalu i korupciji i sistemskim odgovorom države, a on je jedan od čelnika bezbjednosne institucije, možemo krenuti u rješavanje uzroka i možemo se baviti posljedicama koje je neko proizveo u crnogorskom društvu. Mi se moramo zalagati da Crna Gora postaje zemlja vladavine prava. Mi se moramo založiti, to je velika uloga i gospodina Stojanovića i Uprave policije, da postoji saradnja i koordinacija između svih bezbjednosnih službi. Konstatovali smo, između ostalog, i juče na Odboru za bezbjednost da nije postojala dovoljna saradnja tih bezbjednosnih službi. Mi se moramo zalagati i u tome je i veliki zadatak gospodina Stojanovića da svi građani budu jednaki pred zakonom. Mi se moramo zalagati i za to da mi kao društvo moramo kvantifikovati rezultate borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. I sve smo to kazali gospodin Kaluđerović i ja, kao članovi Odbora za bezbjednost iz redova SNP-a, gospodinu Stojanoviću. Ali smo ga pitali i za još neke druge stvari. Na sjednici 9. maja koju je održao Odbor za bezbjednost, gospodin Stojanović je kazao da će ući u obračun i sa onim elementima u sklopu sistema, dakle u Upravi policije koji se bave korupcijom. Oni su tada, on i ministar Konjević najavili da će uskoro procesuirati i takozvane visoke slučajeve korupcije i u društvu i privrednom kriminalu. Mi očekujemo da će se ta borba koju su oni najavili još u maju, a potvrdili juče, valorizovati ovih dana. Ne da bi očekivali da će nekome da "padne glava" nego da vidimo jesu li poslušali sve ono što Evropljani u susret pregovora 23 i 24 očekuju, prije svega od Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova, ali i svih bezbjednosnih službi. Pitali smo juče gospodina Stojanovića, a on nam je dao eksplicitan odgovor. Šta je sa akcijom njegovog prethodnika, gospodina Vuksanovića, koji je najavio i formirao takozvane specijalne timove zadužene za rasvjetljavanje ubistava u Crnoj Gori? Nažalost bilo ih je mnogo, preko 30. Pitali smo, da li je bilo nekih rezultata i da li je prethodnik ostavio neku arhivu. Kazano nam je da su ti timovi rasformirani, da nema nažalost nekih značajnih rezultata, ali da će on zadržati neke ljude iz tih timova i krenuti da obavještavaju javnost i 75 da radi na rasvjetljavanju tih ubistava. Velika je odgovornost gospodina Stojanovića zbog činjenice da je naslijedio jedno "nenormalno stanje". Mi smo imali gotovo godinu dana v.d. stanje u oblasti direktora Uprave policije i ne samo što smo imali v.d. stanje u Upravi policije, nego nažalost i u nekim pravosudnim institucijama. Prema tome, imaće mogućnost da se uhvati ukoštac sa svime onima što znači borba protiv pošasti modernog doba, organizovanog kriminala i korupcije. Čuli smo juče neke stvari koje izvjesno i ohrabruju, da su postojale određene informacije i da postoje timovi koji prikupljaju analitičke informacije kako bi preduprijedili kriminalce svih boja i fela, a nema nacionalnih kriminalaca. Kriminal je, na žalost, univerzalna pojava koja se rasprostire ne samo na području bivše Jugoslavije ili Crne Gore nego širom svijeta. Čuli smo da postoji neki timovi, analitičari koji imaju određene informacije, koje sarađuju sa zemljama regiona, koje se uključuju u saradnja sa Europolom, i da se mogu preduprijediti neke, mogu slobodno reći terorističke akcije, kao što se preduprijedila jedna akcija i u mome gradu Baru. Dakle, gospodin Stojanović je najavio da će krenuti i sa obračunom protiv nesavjesnih policajaca. Pri tome moram da se ogradim. Postoji veliki broj časnih ljudi koji nose uniforme u crnogorskom MUP-a, pogotovo se to odnosi na one ljude koji na ovih 37 stepeni širom puteva Crne Gore prate bezbjednost saobraćaja. Ima mnogo časnih ljudi u toj službi, ali ima i onih ljudi u toj službi koji su na žalost prekršili kodeks policajaca i prekršili kodeks koji su Evropljani zahtijevali od ovakve službe i ne rade u skladu sa zakonom. Dakle, mi nećemo podržati izbor gospodina Stojanovića, ali sve ovo što sam kazao govori da će on imati šansu da neke akcije uradi, da će on imati šansu da prilikom prvog izvještaja rada MUP-a i Uprave policije, stigao je sada ministar Uprave policije u 2013. godini, možda se i pohvali sa nekim rezultatima koje će biti vidljivi. Velika mu je odgovornost, bilo je dosta problema, promašaja u radu ove službe, prije svega u totalnoj nesinhronizaciji bezbjednosnih službi, očekujemo da će se to popraviti, prije svega zarad cijele Crne Gore, kako bi na jesen otvorili poglavlja 23 i 24. Dakle, Klub SNP-a neće podržati ovo kadrovsko rješenje.
  • Dobro. Idemo dalje. Kolega Izet Bralić u ime Kluba Socijaldemokratske partije.Nakon njega kolega Miljanić u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Uvaženi potpredsjednici i kolege, Cijeneći prijedlog ministra Unutrašnjih poslova, gospodina Raška Konjevića, da za direktora Uprave policije imenuje gospodina Slavka Stojanovića, Socijaldemokratska partija je zauzela sljedeći stav: Cijeneći rad, profesionalnu pa i ljudsku dimenziju predloženog 76 kandidata, Socijaldemokratska partija će podržati prijedlog ministra unutrašnjih poslova. Naravno, očekujemo da u susret otvaranja poglavlja 23 i 24, gospodin Stojanović da puni doprinos, kao što je to i do sada radio na ostvarivanju većeg stepena ljudskih prava u Crnoj Gori. Smatramo da predloženi kandidat može obezbijediti sve ono što se očekuje od Crne Gore iz ove oblasti u narednom periodu. Stoga, još jednom izražavam podršku predloženom kandidatu u ime Kluba poslanika Socijaldemokratske partije. Hvala.
  • Zahvaljujem. Izvolite, kolega Miljaniću, nakon Vas kolega Andrija Popović, u ime Kluba četiri partije. Izvolite.
  • Pozitivna Crna Gora neće podržati predlog da se za direktora Uprave policije imenuje gospodin Slavko Stojanović. Iako se nedvosmisleno radi o profesionalcu, o čovjeku koji je svoj čitavi radni vijek proveo u Upravi policije, završio visoke policijske škole, ipak postoji jedan niz razloga da mi ne podržimo njegovu kandidaturu za direktora Uprave policije. Prvo, gospodin Stojanović je samo dio pripravničkog staža proveo u Kriminalističkoj policiji, koja je po nama najvažniji segment svake policije, a pogotovo u ovom trenutku u Crnoj Gori, u momentu kada se mi nalazimo pred otvaranjem poglavlja 23 i 24, i kada je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ključ našega uspjeha i ulaska i približavanja Evropskoj uniji. Od 2008-2013. godine gospodin Stojanović je obavljao funkciju savjetnika direktora Uprave policije i to direktora Uprave policije gospodina Veljovića i v.d. direktora Uprave policije gospodina Vuksanovića. Na moje pitanje juče na Odboru šta je savjetovao direktore, u kojim segmentima ih je savjetovao, on je kazao da se radilo o svim segmentima rada u samoj Upravi policije. Znači, da je i on bio dio toga sistema koji je odgovoran za nerasvjetljavanje raznih afera, kao što je afera listing, kao je afera Šarić, kao što je afera Kalić, nerasvjetljavanje velikog broja ubistava koja su se desile u tom periodu i nerasvjetljavanje ubistava iz prethodnog perioda. Isto tako, karakteristika za taj period su i napadi, prebijanja novinara, kao i paljenje vozila mediima.U posljednje vrijeme primjetni su pozitivni pomaci u radu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije i to se može nastaviti samo ukoliko gospodin Stojanović uspije da se otrgne od uticaja, od dosadašnjeg uticaja i od uticaja političke volje vlasti nad Upravom policije i Ministarstvom unutrašnjih poslova. Ako to uspije ja očekujem od gospodina Stojanovića i Uprave policije u kojoj radi najveći broj poštenih službenika da 77 ostvari dobre rezultate i da nam svima pomogne u približavanju procesima koji će nas voditi u Evropsku uniju. Hvala.
  • Hvala Vama. Kolega Popović ima riječ, a nakon njega posljednji učesnik u raspravi kolega Suljo Mustafić. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani Crne Gore i crnogorske dijaspore, gospodine ministre, Govorim u ime Liberalne partije, a ostale partije će se opredijeliti prema izboru gospodina Slavka Stojanovića za direktora policije. Mislim da je ovdje i proceduralno napravljena jedna greška, jer u ovom sada konsolidovanom dnevnom redu nema izbora i imenovanja, tako da ne znam o čemu mi sada raspravljamo u ovom trenutku. Možda, ja sam probao u Poslovniku o radu da malo pogledam, možda ova posljednja, ali prebacili smo je ovamo. Što se tiče samog izboga direktora policije, ja mogu reći da je u ovom trenutku Crnoj Gori neophodna osoba časna, hrabra, stručna, politički neutralna. To je ono o čemu sam govorio kao za vrhovnog državnog tužioca. Ako takvoga ne dobijemo svi smo zajedno pošli u đavola. Gledajući biografiju gospodina Slavka Stojanovića, ja sam pokušao malo da se informišem o njemu, nijesam čuo ništa ružno, naprotiv. Ono što mene najviše ovdje interesuje, to je ovaj period od 90. do 94. godine, on je od 90. do 92. godine obavljao funkciju pomoćnika načelnika Centra bezbjednosti za uniformisani sastav u Podgorici, a od 92. imenovan je za višeg inspektora za javni red i mir u Upravi policije. Kasnije od 94. je obavljao funkciju načelnika Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja što nije toliko opasno. Opasno je ovo od 90. do 94. Znate, da je Crna Gora učestovala u sramnom ratu od 91. do 99. do 2000.g., znate i sami da su mnogi, ne baš mnogi, ali dio pripadnika policijskih formacija odigrali nečasnu ulogu u svemu tome i u čitavom tom periodu i vjerujem da su predlagači dobro izbiskali biografiju gospodina Slavka Stojanovića. Nemojte da nam se desi bilo kakav kiks da neko ko je imao nečasnu ulogu u tom sramnom ratu, građanskom ratu na području eks Jugoslavije, danas ispliva i postane naš direktor Policije. Naravno, ja pretpostavljam da je gospodin ministar vodio računa o svemu tome, ne bih sada da uzbunjujem javnost bez ikakvih dokaza i bilo čega, ali u svakom slučaju vjerujem da će gospodin Slavko Stojanović odigrati pozitivnu ulogu u ovom procesu koji nas očekuje u narednom periodu i ono što je za nas još daleko bitnije o čemu je Liberalna partija više puta govorila, to je izbor vrhovnog državnog tužioca koji će biti dan d za Crnu Goru. Ako ta dva, 78 odnosno te dvije osobe, direktor policije i vrhovni državni tužilac, budu kao što sam rekao hrabre, časne, stručne i politički neutralne osobe, za nas ima budućnosti. Ako se to ne desi, bogami, strah me što će se dešavati u narednom periodu. Hvala vam.
  • Hvala vama. Kolega Suljo Mustafić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, kolega potpredsjedniče. Uvažene koleginice i kolege, uvaženi ministre, poštovani građani, Mi smo zaista juče na Odboru za bezbjednost i odbranu imali jednu cjelovitu, obuhvatnu raspravu koja je trajala više sati, gdje smo kroz usta svih učesnika govorili o prijedlogu ministra Konjevića, ali ne smeta da zarad javnosti pomenemo nekoliko akcenata iz jučerašnje rasprave. Dakle, budući da je riječ o profesionalcu koji je duže od 30 godina, dakle gotovo cio svoj radni vijek proveo u policijskoj službi, počev od onih najnižih stepena do ovih najviših, budući da je riječ o čovjeku za kojeg se ne vezuju nikakve afere, bilo da su one vezane za neki kriminalni milje, bilo da su vezane za neku drugu oblast, u svakom slučaju smatramo da ovaj prijedlog gospodina Konjevića, koji je učinio na Vladi, koji je Vlada predložila zapravo, zaslužuje povjerenje i Bošnjačke stranke. Naravno, gospodin Konjević je za ovo kratko vrijeme, kroz ovih pola godine svog ministrovanja, da tako kažem, na ovom zaista važnom mjestu, pokazao signale da želi zaista da napravi promjene i krupne reforme u Upravi policije i uopšte u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kako na tragu onoga što nas očekuje u otvaranju poglavlja 23 i 24, tako i onoga što je bitno za samu Crnu Goru i za povratak povjerenja građana, prije svega, u ove veoma važne institucije, povjerenja kojega u prošlosti, ne tako davnoj, nije bilo, bar nije bilo kada su u pitanju manjinski narodi u Crnoj Gori. Veoma je važno da se kroz djelatnost budućeg direktora Uprave policije, nastavi borba protiv korupcije i kriminala, kako kriminala koji ugrožava svakog dana, od našeg Bara pa do ostalih gradova, život građana Crne Gore. Sjetimo se prije nekoliko dana akcije policije u kojoj je spriječen jedan teroristički akt nesagledivih razmjera u Baru. Isto tako veoma je važno da se budući direktor policije pozabavi i korupcijom i kriminalom u redovima same policije. Dakle, činjenica je da su neki službenici policije, naravno riječ je o izuzecima, većina nije takva, kroz enormno bogaćenje, kroz zloupotrebu svoga položaja došli u situaciju da nam se i u ovoj grani vlasti nalaze trule daske. Mislimo da je tu veoma važna koordinirana akcija i tužilaštva, i sudstva, i policije, dakle koordinacija interoperabilnosti svih ovih službi i grana vlasti. Ako toga nema onda ne možemo imati dobre rezultate. Isto tako, ne bih volio da se ponovi slučaj nekih policajaca koji su bili, sasvim slučajno, pripadnici manjinskih naroda, koji su zbog nekih eura koje su 79 uzeli na drumu tamo nekome da ih puste zbog prekoračenja brzine, robijali mjesecima u Spužu, a gore spomenuti su i dalje na slobodi ili nemaju nikakav postupak protiv njih. Međutim, koraci koje je napravio gospodin Konjević ohrabruju u ovom smislu. Ja vjerujem da će gospodin Konjević nastaviti tim putem. Materijalni položaj zaposlenih u policiji je na jako lošem nivou, naime većina policajaca koji u teškim uslovima obavljaju svoju časnu dužnost živi od plata koje su jako niske i kojima ne mogu prehraniti svoje porodice i onda ne možete ni očekivati prirodno dobre rezultate, a znamo da su bolje plate najbolja mjera protiv korupcije. I ono što sam juče akcentovao u raspravi, a posebno se tiče pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, dakle kada govorim o tome govorim o svim manjinskim narodima Bošnjacima, Muslimanima, Albancima, Hrvatima, i svima koji se tako osjećaju, jeste zastupljenost u policiji, odnosno uopšte u ovim granama koje su vrlo važne za povjerenje građana u njih. Činjenica je, ali o tome govore istraživanja koje je uradilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prošle godine i dalo preporuke u vezi sa tim da pripadnika manjinskih naroda ima svega između 6 i 7% ukupno u Ministarstvu unutrašnjih poslova, a u ukupnoj populaciji 20%. Naravno, niko ne traži ključ, niko ne traži da se na uštrb stručnosti, referentnosti, kadrovske osposobljenosti, silom na sramotu zapošljavaju pripadnici manjinskih naroda, ali sigurno da među Bošnjacima, Albancima, Hrvatima ima i tekako dobrih i kadrova i profesionalaca, počev od Bara,preko Podgorice, Ulcinja, Tivta, na sjeveru Rožaja, Plava, Berana i svih drugih opština u kojima žive pripadnici manjinskih naroda. Ja vjerujem da će gospodin Konjević, koji zaista ima senzibilitet i u političkom smislu za ova pitanja, pomoći da se radi u ovom pravcu. Na to ga obavezuje i član 86 Zakona o unutrašnjim poslovima koji jasno govori o tome, koji je ovdje čini se konsenzusom dobio podršku kao amandman svih manjinskih partija, podršku svih poslanika kada smo donosili ovaj zakon i Zakon o državnim službenicima i namještenicima koji je takođe zakon koji ima ovu normu u sebi. Dakle, imajući sve ovo u vidu, ja vjerujem da je ovo dobar prijedlog, i u ime Kluba Bošnjačke stranke dajemo podršku predlogu Vlade, odnosno gospodina Konjevića da direktor Uprave policije bude gospodin Slavko Stojanović. Hvala.
  • Hvala Vama. Čuli smo klubove. Imamo najavu proceduralnu kolege Milića. Izvolite.
  • Nisam želio da prekidam potpredsjednika Mustafića. Vama se obraćam potpredsjedniče parlamenta, reagujem na tezu kolege Popovića o sramnom ratu. Ubijeđen sam da kolega Popović nije mislio na sve one časne i poštene ljude koji su se odazvali pozivu države, nego je imao svoj stav u odnosu na taj poziv države i poziv vlasti i bila mi je želja samo ovdje da napravimo tu distinkciju u odnosu na ono što su uradili 80 ljudi vođeni prije svega patriotizmom iz želje da ne obrukaju ni sebe ni svoje potomstvo, a da sa druge strane ostaje da se sudi vlasti i državi šta je i na koji način je radila. Hvala.
  • Složićemo se da nije intervencija proceduralno u užem smislu te riječi, ali u svakom slučaju imate pravo. Moram da kažem u ovom užem smislu, ja sada moram dati riječ kolegi Popoviću, on je govorio. Ja sam tako razumio i tako i rekao, govorio je o sramnom ratu na prostoru bivše Jugoslavije.
  • Ovdje nema ništa sporno, liberali su bezbroj puta govorili o tome da je to bio sramni rat koji je poticao od onih koji su bili na rukovodećim funkcijama, koji su ljude uvukli u svo to zlo, mobilisali ih. Sami učesnici i kako se ko ponašao o tome danas neću govoriti, ali u svakom slučaju nisam ništa mislio loše što se tiče samih ljudi koji su bili zvanično mobilisani od države Crne Gore. Tada nije bila država Crna Gora nego Jugoslavija, oni su se odazvali, morali su se odazvati, jedan dio njih se nečasno ponašao, to je manji dio, a i jedan dio policijskih snaga se nečasno ponašao, to je onaj dio koji je komandovao civilnom zaštitom i ne znam više i ne sjećam se kako se to zvalo.
  • Zahvaljujem. Sada konačno zaključujem raspravu po ovoj tački dnevnog reda. Tu je ministar Konjević i naravno sada ću njemu omogućiti da kaže svoje gledanje na diskusije koje su se ovdje čule od predstavnika različitih klubova i ako bude imao potrebu da da neko dodatno obrazloženje u vezi predloga koje je podnio. Izvolite, ministre Konjeviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Najviše se javljam iz potrebe da se izvinim vama i uvaženim poslanicima, imajući u vidu da je došlo do nekog nesporazuma, iz kojeg je proizašlo moje kašnjenje, a imajući u vidu da sam juče iz objektivnih razloga kasnio na Odbor, nekako mi je puno kašnjenja u dva dana, tako da mi je to bio motiv da se javim. Svakako uvažavajući ovu sugestiju koju dobijam od gospodina Miloševića da ne pokvarim utisak, teško da mogu pokvariti, jer je dobar utisak zbog mog prijedloga, gospodine Miloševiću, ali želim zaista da podijelim sa kolegama nekoliko razmišljanja ovim povodom, da se zahvalim svima na ovim, rekao bih, dobronamjernim riječima koje sam imao prilike da čujem i prema radu Ministarstva unutrašnjih poslova i prema samom kandidatu kojeg sam učinio Vladi. Ovo više nije moj prijedlog, ovo je prijedlog Vlade Crne Gore, ja sam ovaj prijedlog Vladi učinio na bazi javnog konkursa i to želim da apostrofiram i 81 moj izbor koji sam učinio Vladi je rezultat javnog konkursa i kandidata koji su se prijavili na taj javni konkurs. Juče sam dao obrazloženje na sjednici Odbora za bezbjednost, dakle da je gospodin Stojanović apsolutno najbolje rješenje od svih kandidata koji su se prijavili na konkursu. Obrazložio sam to u više segmenata, više radi kolega koji nijesu bili prisutni na Odboru želim da ponovim. Imamo zaista profesionalca iz službe koji je cio svoj radni vijek proveo u Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Upravi policije. Da li je ovaj prijedlog Vlade i moj prijedlog prema Vladi i sada ovaj razgovor sa vama, da li je to dobro rješenje? Ja mislim da smo na tragu dobrog rješenja. Da li je to dobro rješenje najbolje će pokazati vrijeme. To će biti dobar izbor ukoliko mi budemo imali dobre rezultate na tom polju. Ukoliko ne budemo imali dobre rezultate na tom polju onda sam potpuno spreman da zajedno sa vama prihvatim da ono što smo mislili danas, sa aspekta dobrog rješenja možda to i nije bilo dobro rješenje. Ono što je moje lično uvjerenje je da će gospodin Stojanović opravdati povjerenje i moje kao ministra unutrašnjih poslova i Vlade Crne Gore i svakako kroz ovo pozitivno mišljenje i crnogorskog parlamenta. Ali, naravno, i na njemu, i na meni, više na njemu nego na meni, naravno, i na službi kojom će da rukovodi jeste da ovo povjerenje koje mu je ukazano od strane Vlade i vjerujem pozitivnog mišljenja strane parlamenta u narednom periodu opravda. Nekoliko stvari želim da pojasnim, više radi javnosti, nije gospodin Stojanović bio savjetnik direktora policije 2008. i 2013. godine. Bio je savjetnik direktora policije, juče sam pojasnio, negdje od 2010. godine i 2013. godine, do 2010. godine je bio pomoćnik direktora policije. Dakle, ako piše tako u biografiji onda je to greška, ovo sam juče na Odboru rekao i ponovo ponavljam. Vezano za njegove profesionalne aktivnosti u periodu od 90. do 92. g. i od 92. do 94. gospodine Popoviću, najbolje bi bilo da pitate tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova. Ja ne mogu da se sjetim ko je bio, ali ukazujem da je to segment koji treba da iskoristite. Ja ukazujem samo da ne mogu da dam odgovor za taj period. Ono što ja imam kao informaciju, dakle ni iz njegove radne biografije ni iz informacija koje ja imam, dakle ne ukazuje mi na bilo koji način da gospodin Stojanović iz tog perioda ima bilo šta u svojoj karijeri što na bilo koji način ukazuje da ne bi mogao danas da obavlja tu funkciju. Što se tiče onoga o čemu je govorio potpredsjednik Skupštine, uz zahvalnost, imali ste najbolju namjeru, ali bih se čuvao velikih riječi, dakle krupnih reformi i krupnih promjena. Mislim da se u ovom segmentu rada više radi o promjenama koje su nam potrebne, ali promjenama koje zahtijevaju vrijeme. Dakle, to su promjene koje treba raditi postepeno, taj sistem treba da sazrijeva u određenom smislu i upravo je moja itencija bila i kroz razgovor na sjednici Odbora za bezbjednost upravo da ja i direktor Stojanović, dakle naša je želja da Odbor posmatramo i Skupštinu, apsolutno, posmatramo kao partnera u toj priči i juče smo došli do nekih konkretnih prijedloga koji je Odbor u tom segmentu prihvatio. Dakle, ne može doći do vraćanja povjerenja o kome vi s pravom govorite, mislim da je to ključni zadatak da kroz postupanja Uprave policije, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova, polako vraćamo povjerenje koje jeste zbog niza određenih dešavanja na jednom 82 nivou koji nije zadovoljavajući. Dakle, ali samo malim koracima i postepeno to povjerenje možemo vraćati, jer je to, ubijeđen sam, jedini način na koji je to moguće uraditi. Složiću se s vama sa teškim materijalnim položajem, ali on je prosto odrednica onoga što je danas, na žalost, funkcionisanje crnogorske ekonomije i nemogućnosti da vi bilo koji sektor u segmentu državne uprave na bilo koji način izdvojite a da on ne oslikava ukupne okolnosti u kojima budžet funkcioniše. Još jednom želim da zahvalim ovoj današnjoj kratkoj, rekao bih, razmjeni mišljenja u vezi sa ovim prijedlogom i da se zahvalim svakako juče na dugotrajnoj rekao bih korisnoj i korektnoj raspravi koju smo imali na Odboru za bezbjednost, uvažavajući želju da ovaj prijedlog koji je Vlada Crne Gore učinjela, a ja učinio prema Vladi Crne Gore, opravda svoje povjerenje u narednom vremenskom periodu, a svi ćemo biti u prilici da to, rekao bih, iz što je moguće realnije vizure sagledamo. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. Na ovaj način završili smo pretres povodom ove tačke dnevnog reda. U svakom slučaju mislim da dijelim mišljenje i predstavnika svih klubova koji su govorili da je riječ o kvalitetnom predlogu i profesionalcu, čovjeku koji je čitav svoj radni vijek proveo u policiji, tako da, uz ostale kvalitete koje ima, vjerovatno je to onaj dopunski koji će omogućiti da posao na koji ćemo ga, nadam se, sjutra postaviti obavlja na najbolji mogući način. Na ovaj način smo završili današnji radni dan. Počinjemo u 11 sati. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, rasprava u pojedinostima. Do tada će odbori završiti svoj rad kada su amandmani u pitanju i glasanje o tom zakonu. Nakon toga glasaćemo o predlogu koji smo upravo čuli, davanje mišljenja na predloženog kandidata za direktora Uprave policije, a onda idemo redom po ovom dnevnom redu koji smo dobili u materijalima. Znači, Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i tako redom. Hvala vam na saradnji i vidimo se sjutra. 19.06.2013. u 11.15 h
  • Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, poštovani ministre Žugiću, već drugi dan ste sa nama. Ovaj put krećemo na Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kao dio konsolidovanja javnih finansija. Što bi neko rekao, svaka vlada sprovodi samo program grešaka prethodne Vlade. Izvolite.
  • 83 Uvaženi predsjedniče Krivokapiću, poštovani poslanici, dame i gospodo, Svi smo upoznati da je siva ekonomija jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava privreda i društvo Crne Gore. Negativan uticaj i posljedice sive ekonomije je posebno veliki u oblastima distorzije poreza, distorzije tržišta, evazije poreza, nelojalne konkurencije, ali i neefikasne raspodjele resursa, odnosno nedovoljno racionalne lokacije ionako nedovoljnih materijalnih resursa sa kojima Crna Gora raspolaže. Kroz kanale sive ekonomije, državi izmiču značajni budžetski prihodi, što uveliko umanjuje i efikasnost ekonomske politike u cjelini na nivou države. Smanjenje neformalne ekonomije jedan je od imperativa za Crnu Goru. Siva ekonomija se pokazala jednom od ključnih biznis barijera crnogorske ekonomije. Ovo ne samo zbog stvaranja nelegalne konkurencije i slabljenja konkurentnosti preduzeća koja posluju u formalnoj zoni, već i zbog pojačanog tereta, tereta krize prije svega, koji formalna zona podnosi usljed postojanja značajne širine neformalne ekonomije. U kontekstu postojanja značajnog neformalnog sektora mjere koje država sprovodi na fiskalnoj konsolidaciji i ublažavanju posljedica krize, opterećuju subjekte u formalnoj zoni, prvo kroz regularno plaćanje poreza. Kada imamo elemente da postoji siva ekonomija, onda trenutne stope sasvim sigurno uključuju i taj dio tereta poreske evazije iz neformalne ekonomije. Pored toga i kroz plaćanje dodatnih antikriznih nameta u cilju stvaranja smanjenja fiskalnog deficita i otplate obaveza po osnovu nivoa javnog duga. Identifikacijom neformalne ekonomije i njenim uključivanjem u legalne tokove značajno bi se poboljšali budžetski prihodi, smanjio deficit i time se uticalo pozitivno na nivo javnog duga. U okviru programa mjera za borbu protiv sive ekonomije, predlaže se donošenje posebnog zakona, kojim bi se izvršilo, prije svega, unapredjenje poreskog sistema, popunjavanjem sistemskih pravnih praznina i stvaranjem normativnih pretpostavki za proširivanje poreske osnovice, veći zahvat poreskih obveznika, dakle šira baza, a samim tim i efikasnija i obimnija naplata javnih prihoda. Ovim zakonom se posebno definišu sljedeće mjere za sprečavanje nelegalnog poslovanja, odnosno za sužavanje zone sive ekonomije. Zabrana vršenja djelatnosti bez prethodne registracije ili odobrenja, zatim utvrđivanje obaveze banaka da poreskom organu za potrebe postupka učini dostupnim podatke o transferima klijenata banke u platnom prometu. Potom, pravnom licu i preduzetniku da otvore račun kod poslovne banke, kod nosioca platnog prometa, da vode svoja sredstva preko tog računa i da vrše transferna plaćanja u korist i na teret računa uključujući i plaćanja javnih prihoda. Potpisivanje, odnosno propisivanje visine blagajničkog maksimuma za pravno lice i preduzetnika uz obavezu uplate pazara. Zabrana osnivanja privrednih društava i preduzetnika od strane osnivača koji su vlasnici iznad 30% pravnog lica, koje se nalazi u postupku stečaja likvidacije ili koje ne izmiruju poreske obaveze ili čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Ovim se sprečava jedna, uslovno rečeno, manipulativna aktivnost da veoma često akumuliramo dugove na jednom računu, lagano otvorimo drugo pravno lice i time zaobiđemo izvršavanje obaveza, kako prema državi, tako i prema povjeriocima. Potom, oglasno poslovanje sa obavezom medija da vode evidenciju oglašivača. 84 I na kraju bih pomenuo propisivanje obaveze organizatora, kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih sličnih manifestacija da nadležnom poreskom organu prijave prihode koje ostvare lica, nerezidenti u vezi sa tim manifestacijama i po tom osnovu izvrše uplate javnih prihoda. Takođe, polazeći od značaja materije, koja je predmet ovog zakona i mogućih težih posljedica njegovog kršenja, predlažu se i rigoroznije kaznene mjere, kako krivične, tako i prekršajne većeg nivoa. Prema ranijim procjenama, procjenama poreske uprave, takozvano sivo tržište odnosi budžetu godišnje između stotinu i stotinu dvadeset miliona eura.Usvajanjem ovog Preloga zakona za ovu godinu očekujemo da naplatimo značajan dio tih ranije gubljenih prihoda. Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Idemo da čujemo izlaganje u ime klubova, od kluba Bošnjačke stranke prema klubu četiri partije. Izvolite, kolega.
  • Uvaženi predsjedniče, uvaženi ministre, uvažene koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani, Na današnjoj sjednici pored ostalih diskutujemo o veoma bitnom Predlogu zakona, a to je predlog Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Kako je u samom obrazloženju navedeno, ovim Predlogom zakona planira se značajno suzbijanje sive ekonomije, što ima za cilj veći priliv novca u državni budžet. U oblasti suzbijanja nelegalnog poslovanja predviđen je niz mjera kojima bi se spriječila ova učestala pojava. Neke od tih mjera su zabrana obavljanja djelatnosti bez prethodne registracije, dostupnost podataka javnosti o poreskom obvezniku, kojima raspolaže poreski organ, obaveza pravnog lica ili preduzetniku da otvore žiro račun kod banke i tako dalje. Predloženi zakon dosta kvalitetno obrađuje materijal zbog čega bi i trebalo da bude usvojen, ali ono što u ovom trenutku zabrinjava, jeste njegova implementacija. Svi znamo da su pojedini zakoni koji su obuhvatali ovu materiju do sada selektivno primjenjivani. Da nije tako danas ne bi imali ukupan poreski dug u iznosu od trista pedeset četiri miliona eura, što je više od 11% BDP-a. Imamo najavu Vlade da će kompenzacija dijela poreskog duga biti naplaćena imovinom na način koji uređuje uredba o postupku naplate poreskih potraživanja, imovinom poreskih obveznika. Nakon taksi euro po euro, dodatnog oporezivanja plata početkom godine Poreska uprava bi trebalo da vodi poresku politiku na način u kojem će biti dosljedno sprovedena zakonska regulativa. Članom 3 Predloga zakona se obezbjeđuje dostupnost podataka javnosti kojima raspolaže poreski organ. Do sada su se ovi podaci smatrali poreskom tajnom, dok nam ovaj član Predloga zakona omogućava da imamo uvid u spisak poreskih dužnika koji redovno ne izmiruju svoje poreske obaveze. Najava je Vlade da će od 1.jula kvartalno objavljivati liste od 100 poreskih dužnika sa najvećim poreskim dugom, s tim što bi trebalo da lista ne sadrži samo 100 već sve subjekte koji nijesu izmirili poreske obaveze u periodu 85 dužem od 12 mjeseci. Akcenat je dat i na povećanje kazni. Na taj način spriječiće se dosadašnja praksa da je isplativije platiti kaznu nego izmiriti obaveze. Najčešći je to slučaj sa obveznicima koji ne uplaćuju poreze i doprinose zaposlenima, već plate kaznu, a ista je neuporedivo manja nego što su pomenute obaveze. U tom slučaju obaveze i dalje ostaju neizmirene. Veliki je broj privrednika koji osiguravaju zaposlene na minimalnu zaradu, a razliku im isplaćuju na ruke, a sve sa ciljem da državi plaćuju minimalni iznos poreza. Međutim, pitanje je da li treba primjenjivati represivne mjere. Smatramo da stimulativnim mjerama treba dati prednost jer se sa istima može postići bolji rezultat. Jedna od takvih mjera bila bi povraćaj poreza u iznosu 5 ili 10% na kraju godine za one subjekte koji redovno izmiruju obaveze. Represivnu politiku bi trebalo sprovesti na taj način što kazne treba povećati proporcionalno zavisno od slučaja da li je taj privredni subjekat napravio prekršaj jednom, dva ili više puta. Formiranje baze privrednih subjekata koji krše zakon u kojima će biti objedinjene i imati pristup sve inspekcijske službe, omogućiće punu kontrolu o broju prestupa privrednika i samim tim će se dobiti smjernice za visinu kazne. S druge strane, pojedini članovi inspekcijskih službi, a o tome mogu svjedočiti sami preduzetnici, i te kako selektivno vrše primjenu zakonu. Prilikom ulaska u radnju inspektor umjesto - dobar dan, kaže - ja moram da vas kaznim. Vlasniku radnje preostaje samo da se cjenka o visini kazne. Na udaru su mali i srednji preduzetnici dok veliki preduzetnici koji najviše duguju po osnovu poreza najčešće bivaju izuzeti od inspekcijske kontrole. Nadležni organi su dužni da na valjan način sprovedu kontrolu, da osiguraju da se zakon primjenjuje jednako za sve poreske obveznike kako bi spriječili nelegalno poslovanje i ne bi dozvolili da poreski dug obveznika dostigne visine koje realno kasnije država ne može u potpunosti naplatiti. Uredbom o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza i doprinosa koja je objavljena u "Službenom listu Crne Gore" broj 24 od 28. aprila 2004. godine, određen je bliži način izmirenja obaveza a isti se reguliše ugovorom. Član 7 ove uredbe kaže: "Ako poreski dužnik svoje obaveze izmiruje jednokratnom uplatom ima pravo na popust". Taj popust se kreće u rasponu od 20% za obaveze stare jednu godinu, do 90% za obaveze stare 6 i više godina. Ovo je uredba kojom se stimuliše način poslovanja sa što više neplaćenog poreza jer ovakvim popustima se nagrađuju oni koji nijesu izmirivali svoje obaveze. Ukoliko nastavimo sa ovakvom praksom I nagrađivanjem neplatiša, ne pomaže ne samo ovaj već bilo kakav set zakona.
  • Hvala vama, kolega. Kolega Gjeka u ime Kluba poslanika četiri partije. Izvolite.
  • Poštovani predsjedniče Skupštine Crne Gore, poštovane poslanice i poštovani poslanici, poštovani ministre, uvaženi građani Crne Gore, 86 Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja koji je predložila Vlada a danas usvaja Skupština Crne Gore sadrži norme koje predstavljaju važnu mjeru u procesu fiskalne konsolidacije u cilju sužavanja zone neformalne ekonomije što uključuje i rigidniju kaznenu politiku. Vlada je odlučila jače stati na kraj sivoj ekonomiji i odrediti strožije kazne zapravne i fizičke osobe koje obavljaju neregistrovanu djelatnost ili koji nemaju zakonom propisane akte o ispunjavanju zahtjeva za obavljanje registrovane djelatnost. Zakon utvrdjuje zabranu obavljanja neregistrovanih djelatnosti bez prethodne registracije. Ovaj zakon će sadržati i sljedeće novitete: Zakonom se utvrdjuje mogućnost poreskog organa da podaci o subjektu kontrole, odnosno poreskom obvezniku mogu biti dostupni javnosti, kao i obaveza banaka da poreskom organu dostave podatke o transfernim plaćanjima. Zakon koji sam naveo utvrdjuje obavezu preduzeća i preduzetnika da otvore račun kod nosioca platnog prometa, komercijalne banke, da vbode svoja sredstva na tom računu i obavljaju transferna plaćanja u korist i na teret jedino preko tog računa koji imaju kod svog nosioca platnog prometa. Nameće se i obaveza da preduzeće i preduzetnici definišu svoje blagajničke maksimume kod posebno specifičnih oblika poslovanja, kao i da blagajnički maksimum može biti i veći od nivoa predvidjenog zakonom ali uz odobrenje poreske uprave. Sa tim u vezi je i obaveza preduzeća da uplaćuje svoje pazare i time legalno kanališu novčane tokove. Jedna od važnih normi je obaveza da se vlasniku preduzeća ili preduzetniku i povezanim licima sa učešćem preko 30% u situaciju kada je u stečaju ili likvidaciji ne dozvoljava otvaranje nove firme ukoliko je neizmirena obaveza prema povjeriocima koji nijesu izmirili poreske dugove. Takvima će se zabraniti otvaranje novih preduzeća do momenta namirenja tih obaveza. Zakon uređuje i ostale vidove plaćanja, kompenzaciju, cesiju, preuzimanje duga i potraživanja i na taj način se uvodi potpuni red u fiskalnu i finansijsku oblast. Ranije nije bilo uređeno oblasno poslovanje, što se ovim zakonom mijenja. U ovom slučaju mediji koji prihvataju oglase su dužni da vode evidenciju o naraučiocima oglasa i na taj način doprinose onoem što kasnije slijedi eksternoj kontroli i većoj poreskoj disciplini. Organizatori kulturnih, zabavnih i sportskih aktivnosti su dužni da prijave prihode koje ostvare nerezidenti i po tom osnovu plate poreske obaveze. Sa gore navedenim novitetima snažnih normi uspjelo bi se osnažiti normativni okvir za potpunu fiskalnu disciplinu, a osim toga u samom zakonu postoji rigidnija kaznena politika čak do nivoa za podnošenje krivičnih prijava za odredjena kršenja zakona. Zakonom se utvrdjuje zabrana obavljanja neregistrovane djelatnosti bez prethodne registracije. Zakonom se utvrdjuje mogućnost poreskog organa da podaci o subjektu kontrole, odnosno poreskom obvezniku mogu biti dostupni javnosti, kao i obaveze banaka da poreskom organu dostave podatke o transferima plaćanja. Kao poslanik albanske koalicije, odnosno Demokratske partije, podržavaćemo i glasaćemo za Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Zahvaljujem.
  • 87 Zahvaljujem kolegi Fatmiru Gjeki koji je u ime Kluba četiri partije iznio stav. Kolega Mlade Bojanić u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Dame i gospodo, svima poštovanje, da ne gubim vrijeme. Moram reći kada sam prvi put pogledao ovaj zakon da sam imao osjećaj kao da je neko prespavao jedno 15 - 20 godina,ili ja ili taj ko je pisao ove zakone. Kao prvo sam naziv zakona je, blago rečeno, nespretan - Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Ispada da je nelegalno poslovanje bilo dozvoljno a sada Vlada se naoštrila da to spriječi. Mislim ovaj zakon je uradjen da bi se opravdao nerad administracije u prethodnom periodu. Mislim da ovaj zakon nema za cilj, odnosno neće imati za cilj niti će spriječiti bilo kakvo nelegalno poslovanje, on će samo napraviti neke nove biznis barijere, neke nove probleme onim pravim i iskrenim preduzetnicima, na stranu oni manipulatori, kojih je nazvao ministar, i tu sam saglasan da njih treba sankcionisati.Ti manipulatori su i te kako mogli biti sankcionisani do sada. Nijedan zakon nije sprečavao niti je bilo zakon o sprečavanju, sankcionisanju manipulanata u privredi, nego je bilo suprotno. Svi zakoni su to dozvoljavali odnosno morali su se sankcionisati. S obzirom da imamo 354 miliona zvanično poreskog duga treba da uvedemo zakon o obaveznosti plaćanja poreza, ili sve to da finiširamo i zaokružimo zakonom o poštovanju zakona? Imali smo sličan jedan primjer na tržištu kapitala kada je Komisija za hartije od vrijednosti i Ministarstvo finansija kao nadležni organi za regulativu i nadzor tržišta kapitala, da bi opravdala svoj nerad i katastrofalno lošu situaciju sa privatizacionim fondovima, uvela novi zakon o fondovima i svalila svu krivicu na taj zakon, jer navodno oni do sada nijesu imali prostora. E, čini mi se da se ovdje isto dešava. Samo ne bih volio da krene i privredna stopama fondova kako su oni krenuli, evo od kada je taj zakon stupio na snagu pola fondova nema, sve su prilike neće ih biti ubrzo nijednog. Dakle, što se tiče konkretno o samom zakonu ono o čemu se najviše pričalo to je ova zabrana od 30% ko je vlasnik firme neke a firma je u stečaju, ili blokadi, likvidaciji, da ne može da otvori drugu firmu, a u prvoj verziji je bilo da čak da ni njegova porodica, članovi porodice to ne mogu da rade. Mislim da je rečeno da idemo sa takvim zakonom, da ga obara Ustavni sud, i da je to povučeno, taj dio. Ostalo je za fizičko lice, samo znači za preduzetnike. Sada pitam vas, koliko je ovaj zakon u skladu sa sistemskim zakonom za tu oblast , Zakonom o privrednim društvima. Da vas podsjetim, one koji se bave time i koji su imali praksu u tome, da je Zakon o privrednim društvima jasan. On dijeli privredna društva na društva lica i društva privrednog kapitala. Kada imate društvo lica, unosite sebe i svoju imovinu. On preduzetnik, ortačko-komanditno, i vi ste odgovorni svojom imovinom. U društvu kapitala uložite kapital, doo, društvo lične odgovornosti i akcionarsko društvo, uložite svoj kapital i zato se i kaže i sva vaša odgovornost je u tom dijelu. Čemu bi to onda 88 radili, čemu bi cijeli svijet po tom sistemu radio? Treba one kazniti, treba ih kazniti. Ali onaj koji je otišao u stečaj, likvidaciju ili prinudnu naplatu, nije manipulator. Mi pravimo da odjednom hoćemo sve da kaznimo, zbog onih nekoliko koji zloupotrebljavaju zakon. Ovo mi liči na zakon, odnosno na praksu po podgoričkim ulicama, a vjerovatno i po cijeloj Crnoj Gori. Za Podgoricu znam sigurno o ležećim policajcima. Imate dva mangupa u ulici, imate dva, ne znam kako da ih nazovem, koje ne smije niko da kazni, prvenstveno policija, i onda da biste umirili nekako tu ulicu, vi stavite deset ležećih policajaca i maltretirate 1000 vozača radi dva bandita. E, i ovdje se isto radi. Ne mogu da se otmem utisku i da ne pitam ko je pisao ove zakone. Ko su ljudi koji su pisali zakon? Koliko dana, ne godina, nego dana u praksi imaju u privredi Crne Gore? Mogu da se kladim i da izbrojim na prste jedne ruke da dana u praksi nemaju. Više od deset dana u praksi nemaju, jer ovo ne može da napiše čovjek koji je proveo u privredi Crne Gore. Ovo su samo administrativci koji su se eto našli i bože moj, nemaju dodirnih tačaka sa biznisom u Crnoj Gori. Čuo sam maloprije i moram da to komentarišem, to je i na Odboru bilo, meni to nije jasno i čudom se čudim kako može neko da priča da je bolje platiti kaznu nego poresku obavezu. Pa ljudi moji, kada se plaća poreski dug neće vas kazna osloboditi od poreskog duga, nemojmo da pravdamo to sankcijama visokim jer je isplativije platiti kaznu nego poreski dug. Pa platićete i jedno i drugo. Dalje se pominje platni promet ovdje, sada se uvodi platni promet u bankama. Pa gdje je bio do sada? Samo su banke bile nosioci platnog prometa, niko drugi ne može da vrši transfer novca. Firma, preduzetnik, društvo, svi moraju da otvore račun kod banke. To je jasno. Ovdje se definiše da bi se preduzela bilo kakva djelatnost mora da se reguliše zakonom, da se registruje, pa i do sada se morala registrovati svaka djelatnost, moralo se poreskom organu sve podnositi. E, ovo je sporna stvar za banke. Banka je, znamo da je račun kod banke poslovna tajna i znam kada se to uvodilo koliko je otpora bilo. Banke sudskim organima moraju da daju, a ne svakom poreskom inspektoru. I banke imaju veliki otpor prema tome i s punim pravom. Evo završavam. Mnogo ima problema u ovom zakonu, mislim da je zakon nepotreban, glasaćemo protiv, ne zato što podržavamo nelegalno poslovanje, već naprotiv. Bili bi jako oštri prema nelegalnom poslovanju, ali ne ovakvim zakonima da skrenemo pažnju na drugu stranu, nego primjenom postojećih zakona, jer sam potpuno siguran da striktnom i neselektivnom primjenom postojećih zakona, mi možemo da uvedemo u red ekonomiju ove zemlje. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću, evo bilo je malo prekoračenje, ali s obzirom da je uvodna riječ u ime poslaničkih klubova ipak imamo tu vrstu tolerancije. Kolega Damir Šehović u ime Kluba Socijaldemokratske partije, a prema redosljedu prijavljenih nakon njega kolega Milić u ime Kluba SNP-a. Izvolite.
  • 89 Uvaženi potpredsjedniče Mustafiću, ministre Žugiću, poštovane kolege, Dozvolite mi da se u vremenu koje mi je dato na raspolaganje osvrnem na Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja koji je predložilo Ministarstvo finansija i da dam svoj i partijski sud o pomenutom zakonu. Na samom početku moram konstatovati ono što sam konstatovao i na matičnom odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a to je da nijesam vjerovao da ovakva zakonska rješenja mogu da izazovu toliko pažnje, pa čak i suprotstavljenih mišljenja jer sam se vodio mišlju da je ovo zakonski tekst ukoliko će postojati koncenzus u parlamentu budući da on samo unapređuje zakonska rješenja, odnosno poreski sistem Crne Gore, kroz jedan leks specijal koji ispravlja sve one greške koje su propustili da isprave drugi zakon. Međutim, prije nego što se osvrnem na sam tekst zakona dozvolite mi da iznesem jednu dijagnozu stanja u kojoj se naša ekonomija danas nalazi, a stanje je sljedeće. Ja ga definišem kao situaciju u kojoj su svi računi za greške koje smo prethodno pravili došli na naplatu i taj vruć krompir je dat aktuelnom ministru finansija. Ovo kažem iz razloga što zbog ozbiljnih strateških promašaja crnogorska ekonomija ozbiljno kleca. Jer ni jače ekonomije ne bi izdržale pražnjenje javnih finansija koje je nastalo kao posljedica djelovanja pojedinih strateških investitora prema kojima je ova država, ne znam iz kog razloga osjetljiva, blagonaklona, a možda je prava riječ bila slaba sveo ovo vrijeme. I upravo kao rezultat tolerisanja svega toga smo došli u situaciju da se danas nalazimo pred ogromnim izazovima. Zato smo mi u Socijaldemokratskoj partiji od početka tvrdili da je nama potreban zaokret, zaokret u ekonomskoj politici, jednako onom kojega smo imali u politici državnoj 98. godine i taj zaokret je definitivno potreban i u oblasti sive ekonomije. Naša ekonomija se nalazi u velikim izazovima zbog nekoliko problema koji je tište, a to je nejednakost, nelikvidnost, rast javnog duga, nedovoljna agregatna tražnja i visoki poreski dug i to su argumenti zbog kojih takođe insistiramo na zaokreu. Zaokret u oblasti sive ekonomije je aktuelni ministar finansija, to bih se usudio reći. Počeo je da pravi zaokret u oblasti sive ekonomije iz prostog razloga što je otvorio prostor svima koji mogu da utiču na ovaj problem da zajednički rješavamo u jednoj radnoj grupi koja je formirana i koja već ozbiljno radi. Rezultat rada te radne grupe je usvojeni akcioni plan, odnosno predlog mjera koji je usvojen na sjednici Vlade i koji podrazumijeva čitav niz stvari koje je potrebno uraditi da bi smo problem sive ekonomije sveli na najmanju moguću mjeru. A on danas nije zanemarljiv, naprotiv, procenat sive ekonomije prema nekim istraživanjima u Crnoj Gori dostiže i nekih 30% bruto domaćeg proizvoda, što kada pretvorite u cifre ispada da nam je u sivoj ekonomiji oko milijardu eura i zbog toga su potpuno opravdani, zaista korektni napori ministra finansija da se uhvati ukoštac sa tim problemom. Jedan od rezultata djelovanja i te radne grupe, i ministra finansija sa saradnicima jeste i ovaj zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja koji će Socijaldemokratska partija svakako podržati. Podržaće ga ne zbog toga što smatramo da je ovo neki marketinški potez, zbog toga što se zakon zove Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja, nego zbog toga što smatramo da će on suštinski pomjeriti neke stvari na bolje. Dovoljno je istaći 90 to da se ovim zakonom definiše obavezan nivo blagajničkog maksimuma, što do sada nije bio slučaj, što znači da će veći dio novca u Crnoj Gori biti usmjeren u legalne tokove, odnosno veći dio novca će prolaziti kroz bankarski sistem, što sa druge strane znači, da u situaciji kada se suočavamo sa povećanom nelikvidnošću da će nam se smanjiti potrebna količina novca. Ovaj zakon je dobar i zbog toga što zabranjuje osnivanje privrednog društva onim privrednim subjektima onako kako je to definisao određeni član pomenutog zakona koja su u stečaju ili u likvidaciji, a ovo je opravdana mjera zbog činjenice što se često suočavamo sa praksom namjernog guranja firme u stečaj i istovremenog osnivanja firmi na njegovo ime, tako da se ovim zakonom to definitivno ispravlja. I treća suštinska stvar, po meni, jesu prekršajne odredbe koje su prepoznate na način što su kaznene mjere izraženije, što će demotivisati onoga ko je do sada kršio zakon da to u buduće čini, jer smo do sada bili zaista u apsurdnoj poziciji da da se nekome više isplatilo da plati kaznu nego da poštuje zakone ove države. Dakle, da bismo se protiv toga borili, moramo tu kaznenu politiku promijeniti, a svakako mislim da je ovaj zakon jedan od koraka u tom pravcu. I u konačnom, ovim zakonom definitivno nećemo riješiti problem sive ekonomije, ali je ovo jedan od zakona koji nam je potreban uslov za rješavanje problema sive ekonomije. Počeli smo da radimo u toj oblasti zajedno sa ministrom finansija, rezultate tek očekujemo, stidljivo možemo navesti rezultate za prvi kvartal, ne bih rekao da su oni pravi reper borbe protiv sive ekonomije. ukoliko nastavimo ovako kako smo krenuli možemo očekivati u narednom periodu, u to sam siguran, a evo bićemo svjedoci da to zajedno konstatujemo. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Šehoviću. Na redu je kolega Srđan Milić u ime Kluba Socijalističke narodne partije, a nakon njega kolega Branko Čavor u ime Kluba DPS-a. Kolega Miliću, izvolite.
  • U 12 h već imam sastanak, gospodine ministre, pa ako bude komentara na ovo o čemu govorim, zamolio bih vas kad se vratim da to iskomentarišemo. Više štete nego koristi, više koristi nego štete, možemo reći, za razliku od mnogih koje smo do sada imali kao predloge Ministarstva finansija. Hoće jezik onamo đe misli da treba da progovori. Ali, ono što je bitno u svemu tome, mislim da je rekao gospodin Šehović na kraju, a to ste nam ostali dužni kao članovima Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, gospodine ministre, da nam dostavite pregled svih budućih aktivnosti koje će da radi ova radna grupa i onaj kalendar zakona i svega onoga što morate da nam dostavite da bismo mogli da imamo kompletnu sliku u vezi sa početkom borbe protiv nelegalnog poslovanja u Crnoj Gori. Ako je ovo početak borbe protiv nelegalnog poslovanja u Crnoj Gori onda 91 govorimo o načinu kako su vaši prethodnici radili ovaj posao i ovo je samo pokušaj, u određenom smislu, da se isprave od ovog trenutka pa naprijed sve one greške koje su rađene. Do ovog trenutka to osjećaju građani Crne Gore. Osjećaju u selektivnom pristupu u naplati poreza, do trenutka dok ovaj zakon nije došao na dnevni red. Govorim o miljenicima koji nisu plaćali taj porez itd. Ne bih mnogo trošio vrijeme, malo je vremena na raspolaganju. O porezu na dobit. Porez na dobit, dug 15.777.000 odnosno 20.000.659 hiljada eura. I sad neko kaže dužan nam je neko 20.659.000 eura. Ne, ovo je cifra koja je nastala nakon izvještaja koje su dostavile firme koliko su ostvarile dobit i dobit je ostvarena u iznosu od 180.000.000 evra. I te firme, ti pojedinci, ti komitenti, njima je bilo teško naplatiti 15 miliona evra. Jesam li u pravu? Porez na promet nepokretnosti, 25.000.000 evra se duguje ovoj državi, puta 33 puta, ili 35 puta, jer je 3% porez na promet nepokretnosti. Znači, neko je ovdje prihodovao milijardu evra i nije platio 25.000.000 evra poreza na promet nepokretnosti. Porez na dodatu vrijednost 66.000.000 evra, puta 14,53, koliko je poreska stopa za PDV, pomnožite to i vidite koliko je ostvareno. Jer, ovdje ne postoji niti jedan cent koji nije naplaćen, ovo je naplaćeno od onoga konačnoga korisnika. Samo država nije naplatila svoja sredstva. Mi smo imali u prošlosti ministra finansija koji je imao diskreciono pravo da oprašta poreske dugove. Da, da, postojalo je diskreciono pravo da se opraštaju dugovi. Kolega Kalač je ovdje govorio o ovoj uredbi Vlade kad smo prvi, drugi i treći put podvlačili crtu, kada smo obezbjeđivali stimulaciju. Za koga? Za one koji nisu plaćali porez. Ajmo da uvedemo neke stimulativne mjere za one koji plaćaju porez, ajmo da ih zaštitimo. Gospodine ministre, imate situaciju da jedan grad, prijestonica Cetinje, nudi investitorima da ona snosi troškove poreza na dobit u narednih osam godina. Ajmo da napravimo takve biznis zone na sjeveru Crne Gore da nam se otvaraju preduzeća, gdje bismo mogli da imamo firme, gdje imamo jeftinu, imamo stručnu radnu snagu, imamo prostor, ajmo da napravimo ono što nam treba ako ćemo stvarnu poresku reformu. S druge strane, imamo suženi obuhvat. Dakle, meni nije problem oko ovoga zakona, ovo je početak priče, ovo je najmanji kamenčić u onom mozaiku koji Crna Gora zaslužuje ako želi da ima stvarnu poresku reformu. S druge strane, ako je neko mislio u Vladi Crne Gore, pošto tamo sjede i oni koji su biviši ministri finansija, da će im ovaj zakon biti alibi za ono što nisu uradili u vremenu kad su oni bili ministri finansija, garantujem ispred SNP-a da se to neće desiti, nego ćemo da tražimo ko je kriv za sve ovo. A ovo shvatamo, vaš predlog zakona, kao ponovno podvlačenje crte. Uvedite multilateralnu kompenzaciju. Rekao sam vam, imate 92.000.000 evra poreskog kredita. Očekivao sam od vas da vi meni kažete da je to nešto što ste vi naslijedili. A što je poreski kredit, to je obaveza države Crne Gore da vrati firmama koje imaju zahtjev za povraćaj PDV-a, zahtjev za akcize, zahtjev za sve one poreske dugove. Znači, mi danas imamo 92.000.000 evra više obaveza nego što smo čuli to u javnosti. Ja ne čujem da je iko o tome govorio u medijima, a to je potreba, sa tim se suočava, ne treba se niko bojati u Crnoj Gori stvarnih podataka. Trebamo se bojati samo 92 onoga skrivenog. Gdje se krijumčari, gospodine ministre? Pa neće se krijumčariti u ribarstvu, neće se krijumčariti u rudarstvu, neće se krijumčariti u onim svim granama koje imaju niski oblik proizvodnje. Ali se krijumčari kod cigareta, ali se krijumčari kod turizma. Nećemo reći krijumčari, nego ne plaća se. Ne plaćaju se porezi zato što smo omogućili takvu legislativu. Nismo obuhvatili advokatsku profesiju. Znači, uporan sam u tome. Imamo čovjeka koji se hvali da ima 20 i nešto miliona. Inače je čuven po tome da štiti ljudska prava i slobode. Onda imamo računovođe po Crnoj Gori, imamo ljekarsku profesiju, imamo notare, imamo turističke agencije, imamo turističke firme. Ja vam govorim, ministre, i slažem se u onom jednom dijelu sa gospodinom Bojanićem, ja bih zaista volio da vidim nekoga ko je radio 90-tih godina, ne sad nego 90-tih godina koji je radio u Crnoj Gori, ko je imao firmu, oni će vam najbolje reći kako su uspijevali da prežive. Ovdje nedostaje, gospodine ministre, institucija koja se zove SDK. I činjenicom da smo nju uništili doveli smo sada u situaciju da se niko u ovoj zemlji ne plaši kada dostavi svoje finansijske izvještaje. Imaću prilike vjerovatno kasnije. Hvala.
  • Hvala. Kolega Branko Čavor, u ime Kluba DPS-a. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, pomoćniče ministra, koleginice i kolege poslanici, Siva ekonomija jeste istinsko zlo koje nagriza svaki ekonomski i finansijski sistem u svakom društvu. Siva ekonomija nije ni izum ni specifičnost Crne Gore, već nam je dobro poznato da se sa njom bore mnogo razvijena društva. U našem društvu opstaje, kako je to rečeno u ovoj današnjoj priči, u dosta izraženom broju, procentu, što je vjerovatno izraz i tranzicije koja je bila iza nas i produžene globalne krize. No, svakako smo upoznati sa tim kolike nanosi efekte kada kroz kanale sive ekonomije odlazi značajan novac. Dakle, radi se o ozbiljnom problemu koji traži ozbiljan odgovor, ozbiljan odgovor koji je akcioni, koji je sistemski i koji je primjenljiv. Imajući u vidu ozbiljnost tog problema, Vlada je u martu mjesecu ove godine utvrdila plan mjera za suzbijanje sive ekonomije, koje pored ostalih uključuju i ono što je ovdje danas traženo - jačanje svih institucionalnih i kadrovskih kapaciteta organa koji se bave ovim. Naravno, u sklopu ovih mjera neophodno je donijeti i poseban zakon koji je danas na dnevnom redu i zbog toga razumijem težnju Vlade da uđe u skraćenu proceduru kako bi što prije efekti ovih mjera dobili na značaju. Ujedno sam i siguran da i ovim zakonom i ovim mjerama nećemo eliminisati sivu ekonomiju, ali sam siguran i to da ćemo suzbiti na jedan određen način stepen prisutnosti, kao i da ćemo zaustaviti obnavljajuću ekonomiju ili najblaže rečeno, dekuražirati one koji žele da budu u ovoj oblasti, u ovoj zoni. Zakon ima intenciju, a to je da na osnovu dosadašnjih iskustava zakon definiše one pravne praznine koje su bile prisutne i koje su 93 korišćene, jer mi smo poznati po tome da koristimo pravne praznine, da se s ovim zakonom i zatvore, a posebno za one subjekte koji se nalaze ne u sivoj zoni nego stvarno u crnoj zoni koji rade bez ikakve registracije i bez ikakvog uvida i nadzora nad njima. Što se tiče samih efekata to je jasno da nekolika ta osnovna efekta prije svega u odnosu na fiskalnu disciplinu i drugo na suzbijanju i prepoznavanju i sankcionisanju nelojalne konkurencije koja i jeste zlo u odnosu na one koje se ozbiljno bave drugim poslovima i ovim poslovima kojih nelojalna konkurencija zaustavlja. Naravno, da će se unaprijediti poreski sistem, ali ono što je veoma značajno da će se ovim zakonom stvoriti i zakonski ali i opšti uslovi da se stvori jedna klima da je nelegalno poslovanje izuzetno štetno i za društvo i za državu i za privredno društvo i za porodicu i za pojedinca. I ne samo da je štetno nego da je neisplatljivo, ako to budemo s ovim zakonom postigli, mnogo smo postigli, i da je na kraju i ono što kažemo strogo kažnjivo. Od mjera koje su ovdje u zakonu predviđene, već su neke od njih pominjane, jedna oko zabrane djelatnosti subjekta bez registracije, što je sasvim jasno i dobro, ovdje je bila priča oko banaka. Ono što je relacija banka, poslovna tajna, jeste osjetljivo pitanje. S ovim zakonom se pokušava koliko sam shvatio stvoriti mogućnost da banka da poreskom organu obavještenja koja neće ući u zonu zloupotrebe i koja neće kršiti taj sistem ugrožavanja poslovne tajne iza kojh se mnogi kriju, a i Vi se slažete sa tim da se mnogi kriju iza te neke poslovne tajne. Posebno pitanje o kojem je ovdje govoreno je u zakonu, a to je gotov novac. Kretanje gotovog novca, to nam je valjda svima jasno, da subjekt mora otvoriti svoj račun i da gotov novac često biva transmisija i posljedica sive ekonomije, nalazi lako svoje kanale i zbog toga je dobro što je ovim zakonom predviđeno kako i na koji način se može gotov novac zadržati u blagajni i koji je to blagajnički maksimum po ovome zakonu, da kažem rastegljiv, da ne bi bio blokirajući za pojedino obavljanje poslova pojedinih privrednih subjekata i kreće se u rasponu od 2000 za manje subjekte do 20 000 za veće privredne subjekte. Naravno, o ovome je bila riječ i ovdje i na osnovu dosadašnje prakse onih privrednih subjekata koji uđu u zonu stečaja ili bankrota, da imaju problema, da svoje probleme rješavaju na taj način što formiraju nova društva. Ovim zakonom to je jasno zabranjeno, kao i formiranje zavisnih društava, odnosno ono što je česti napad svih prenošenja na pojedine članove užeg domaćinstva na koji se način želi izbjeći onaj dio priče koja je zakonska. Ono što nije ovdje rečeno, a mislim da je značajna uloga elektronskih medija. Ovdje je rečeno da elektronski i štampani mediji ne trebaju prenositi onaj dio oglasa i reklama koje podstiču ovaj oblik djelatnosti. To je ono što je zakonski riješeno, ali mislim da uz ovaj što je zakonski riješen, mislim da je obaveza i medija da svojom afirmativnom pričom o štetnosti sive ekonomije i primjene ovoga zakona može pomoći u stvaranju jedne opšte svijesti koliko nam siva ekonomija donosi zla. Na kraju da kažem samo da u svemu ovome tako je kako je, jer treba postaviti jak inspekcijski nadzor kada ne pomaže nedostatak svijesti, kada ne pomažu apeli, kada ne pomažu druge mjere. Imate dvije slijedeće mjere, i to jak inspekcijski nadzor koji podrazumijeva snažne, poučene i stručne organe, i ono što nije popularna mjera, a to su 94 ove kazne koje su u ovom dijelu kako je rečeno, rigorozne i kreću se od 1000 do 20.000 eura. I na samom kraju, siguran sam da nam je interes svima da usvojimo ovaj zakon i lično sam mišljenja za one koji su imali određene sugestije i primjedbe na ovaj zakon, da je bila prilika da to uradimo kroz amandmansko djelovanje, da ga dovedemo u onu konačnu mjeru koja bi bila za sve prihvatljiva. Ali, ipak očekujem da ćemo podržati ovaj značajan zakon. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Čavoru. Bilo je to posljednje u nizu izlaganja u ime klubova poslanika. Ministre, da li želite da prokomentarišete?
  • Slažem se sa gospodinom Kalačem da uvijek selektivnost doprinosi povećanju poreskog duga i stoga smo u našem radu definisali osnovni princip rada - apsolutnu neselektivnost. I stalno pozivam i opet se javljam da ukoliko imate saznanje o bilo čijoj zaštiti, nezavisno kakav je naziv firme, spremni smo da reagujemo u najkraćem mogućem roku. Dakle, tačno je da ovim zakonom pokušavamo da uvedemo veći sistem pravednosti. Pravednosti u smislu kad jednom imate iskazan deficit budžeta onda imate i obavezu da taj deficit pokrijete. A ako nemate dovoljno izvornih prihoda to radite pozajmicama. I deficit je svakako uzrokovan i onim dijelom ekonomije koja nije uključena u legalne tokove. Dakle, u prvom slučaju svakako da siva ekonomija proizvodi nešto veće stope za uredne poreske obveznike, a nakon što ste platili ili pokrili deficit budžeta kroz pozajmice i nakon isteka roka dospijeća imate još jednu obavezu, a ta obaveza je vraćanje preuzetih dugova, pozajmnjenih sredstava. Tako da i u drugoj iteraciji imate problem sa pravednošću prema urednim poreskim obveznicima. Ovo nije sve, slažem se sa prethodnicima da nije sve urađeno sa ovim zakonom, ali sasvim sam siguran da ovaj zakon koji nije samo autorsko djelo naše Vlade, i odgovor na pitanje ko je pisao ovaj zakon? Reći ću vam. Znači, predstavnici obije asocijacije privrednika, socijalnih partnera, svakako Ministarstva finansija i Vlada. Dakle, mislim da je ovaj zakon nešto što je neophodno kako bi suplimirali nivo sive ekonomije kako bi uveli veći poreski red i kako bi naplatili efikasnije i obimnije javne prihode. Da li uvodimo zakon zbog svega nekoliko neurednih poreskih obveznika? Ne, gospodine Bojaniću. Pogledajte samo registar Centralne banke i doći ćete do podataka, veliki broj vlasnika permanentno osniva nova pravna lica ostavljajući za sobom poreske dugove i dugove prema povjeriocima. Nije to nekoliko, već obiman broj i mislim da je ovo način da se i ta nezakonitost smanji. Da li će ovim zakonom stvari suštinski krenuti na bolje? Ja sam ubijeđen, zakon već ima izvanredne efekte i nadam se da ćemo krajem ove godine prilikom predlaganja budžeta za narednu godinu imati informacije u odnosu na predhodnu godinu i uporedni 95 period u odnosu na plan koji smo donijeli kroz budžet za ovu godinu, da ćemo imati podatke o rastu izvornih prihoda onako kako je to bilo za prvih pet mjeseci, gospodo. Za prvih pet mjeseci izvorni prihodi su pored ostalog i mjerama i kampanjom protiv sive ekonomije porasli za oko 10% u odnosu na uporedni period, ili za oko 4 % u odnosu na mnogo snažniju, ekonomski snažniju godinu 2011. ili za 1,7% u odnosu na plan koji nije baš neambiciozno postavljen. Očekujem da ako taj trend nastavimo, nekad je znate, trend važniji od samog nivoa parametra. Ako sa tim trendom nastavimo do kraja godine, onda će biti da smo bili potpuno u pravu što smo uradili sve ovo što je doprinijelo rastu izvornih prihoda po svim osnovama. Kad je u pitanju poreski dug, kao i juče tako i danas želim da dam svoj komentar. To je dug koji je akumuliran u periodu od jedne decenije. Da li je bilo selektivnosti ili ne, da ne komentarišem? Ali, generalno pozivam sve vas čak naša komisija koja je multidisciplinarna i koja u svom sastavu ima sve relevantne subjekte da bilo ko od vas, ko želi da se pridruži radu komisije i da da svoj doprinos i kod rješavanja ovog problema u punoj smo mjeri otvoreni. Gospodine Bojaniću, imate zvaničan poziv, sa nama u komisiji, a mi ćemo vrlo skoro, ostali smo dužni na osnovu Zaključka sa Odbora, da Vam dostavimo jedan jako kompleksan i ambiciozanplan aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Dostavićemo plan i imate priliku, možete i zvanično kao član komisije, nije sporno dati svoje sugestije i provjeriti koliko smo ozbiljni u namjeri da ovo što je zaista, po meni, ključna biznis barijera,a neko je rekao da zakon pravi biznis barijeru. Da, upravo vi. Ja mislim da upravo ovim zakonom mi eliminišemo biznis barijere. Imate najveću biznis barijeru kada neko ko je uredan poreski obveznik plaća za one koji to neće da rade. Možda su neke formulacije mogle biti i da kažem, uslovno i bolje naslikane u samom tekstu. Ali, generalno ovi članovi zakona, podsjetiću samo na neke, su nešto što je nedostajalo u izgradnji snažnijeg okvira fiskalnog sistema. Nešto što pokriva određene pravne praznine koje smo imali u prethodnom periodu. Kada je u pitanju član zakona koji ste komentarisali kao obaveza banke da nadležnom poreskom organu dostavi podatke o transferima klijenata bana. Ovdje se, gospodine Bojaniću, neće javiti problem u praksi, jer ovo je prethodno usaglašeno sa asocijacijom banaka, udruženjem banaka i sa bankama pojedinačno i sa ostalim zakonima. Ovdje je u pitanju nešto što nije trebalo regulisati ovim zakonom, a to je da mi propišemo bankama da pored toga,nesporno je, otvaraju ... i vrše plaćanje sa svojih računa, moraju propisati blagajnički maksimum, a time vezano i uplaćivati pazare, a time ćemo smanjiti onu količinu novca u opticaju van legalnih kanala, a znate kada smanjite količinu novca u opticaju da to direktno proizvodi recesione efekte u ukupnoj ekonomiji. Cilj nam je da vratimo novac u legalne kanale, da povećamo likvidnost nosilaca platnog prometa, osim ovog što je osnovni cilj uvođenja reda u fiskalnoj sferi kod pravnih lica i preduzetnika. Imao sam još par komentara za gospodina Milića ako može.
  • Možete tokom rasprave se uključiti. Zahvaljujem. 96 Kolega Bojanić se javio da odgovori na ministrove komentare.
  • Odmah da kažem da sam prilično energično bio protiv ovog zakona iz razloga struke. Ostavimo politiku po strani, jer vidjevši šta se radi, tvrdim da se ide u pogrešnom pravcu i da se pravi još rigidniji zakon, da se stvaraju nove biznis barijere, a ne o onome što se Vlada uvijek zalagala za veće ekonomske slobode. Ovim ih nema, nego se nameću novi problemi i nekoliko stvari sam se javio da komentarišem ne toliko sa vama, gospodine ministre, hvala na pozivu, ali iskoristiću priliku. Rekli ste da je u centralnom registru Privrednog suda ogroman broj registrovanih poreskih dužnika i veliki broj kompanija koje imaju dugove prema povjeriocu. Potpuno saglasan, ali to se rješava efikasnošću rada Poreske uprave i Privrednog suda. Je l' tako? Klimate glavom, znate da je to, i to nećemo nijednom uredbom popraviti što ovdje god napisali.To je Poreska uprava, znate Zakon o poreskoj administraciji, tačno je precizirano kad, koliko i sad se dešava jedna stvar. Kažete 10 godina je poreski dug. Kako ćete naplatiti dug poreski tri godine, od rješenja do izvršenja je tri godine? Pet godina Zakon o računovodstvu vam kaže da morate držati dokumentaciju, da može da vam uđe kontrola. Poslije pet godina možete je svu zapaliti vama poreski inspektor više ne može. A tri godine od dana rješenja..., ali kako poreski dug, rješenje mu je tri godine, nenaplativost je zastarjelost potraživanja poreskog duga tri godine po Zakonu o poreskoj administraciji. Mijenjajte to, nemojte ovo da radite, to je stvar. Drugo, zašto nijeste pošli po hitnom postupku, tražili zakon o fiskalnoj odgovornosti, jer tu leži problem najveći. E, ali treba on da bude prvi, pa onda treba da bude PDV peti na redu i ovo. Trebao je prvi da bude Zakon o fiskalnoj administraciji i njega da uvedemo po hitnom postupku dobićete podršku, jer znamo, vidjeli smo po izvještajima državne evropske institucije kako se troši državni novac. To da spriječimo. A ovo što ćete nekoga nesretnog preduzetnika koji je od nevolje otišao u likvidaciju ili stečaj braniti mu da se čupa, ja ću vam reći svoj slučaj. Ja sam imao, radio sam i ja sam gasio firmu. Jednostavno ne ide taj posao. Šest mjeseci mi je trebalo da je ugasim. Ništa dužan nikome, nikakvih obaveza ni prema kome, nas deset vlasnika, šest mjeseci smo molili, kumili inspektora da dođe da nam potpiše da nemamo nikakvoga duga da bi mogli u Centralni registar Privrednog suda. To rješavajte i rješavajte ljudima, recimo iz prakse, otvarate st.... društvo. Poreska uprava mi traži da dovedem sve akcionare da potpišu se kao vlasnici. Trista ih ima. Zamislite trista ljudi treba da dovedem da potpišu zato što tako neko to tumači. Dajte to rješavajte te probleme životne, a ovo sam čuo dosta demagogije danas. Iznenađuje me od kolega što sam čuo i opet upornu priču birajte kaznu da je veća kazna nego porez. Pa nije to igra kaznu ili porez, birajte sami. Platićete i porez i kaznu, naravno. I ja ne mogu da se otmem utisku i ovolikoj demagogiji danas ovdje i priči odjednom i iščuđavanju zašto se mi sad nešto raspravljamo o ovom zakonu. Kamo sreće da o ovim zakonima raspravljamo cijeli dan. Kamo sreće, da o ovome pričamo i da vidimo kako da pomognemo tim ljudima koji rade, a ne da ih kažnjavamo zato što se bore, jer ne mogu da dobiju posao u državnoj administraciji. I to je tragedija Crne Gore u ekonomiji. Pitajte po istraživanjima ko otvara. 97 Nevoljni preduzetnici se to zovu. Nema sreće u ekonomiji i preduzetništvu ako ljudi otvaraju firme zato što ne mogu da se zaposle u državnoj administraciji. To je ova vlast napravila.Ne vi lično, ali to je ambijent ekonomski napravljen. I meni, uzeću sebi za pravo, od skoro sam poslanik, dugo se bavim 23-24 godine sam u praksi i radio u svakakvim firmama, u početku državnim poslije u svojima, prošao sam sve ovo i puna mi je glava priče o uklanjanju biznis barijera, o omogućavanju ne znam ni ja kakvih biznis planova i ostalo od ljudi koji sav životni vijek su proveli primajući budžetska sredstva i pričajući mi o individualnosti i o potrebi da mi svi idemo u preduzetnike, a oni će svi da sjede i da naprave ovakve zakone, da izmišljaju sad malo ovo, pa onda da ovo potvrdimo. Od ovoga prvoga člana ne mogu više, nevjerovatne stvari sam danas čuo.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. Čini mi se da nema više prijavljenih komentara. Sada idemo sa raspravom u ime Kluba Demokratske partije socijalista. Prvi prijavljeni je kolega Zoran Jelić, a neka se pripremi kolega Damjanović u ime Kluba SNP-a. Izvolite.
  • Poštovani gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospođo Perović, Dakle, danas raspravljamo o Zakonu o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Mislim da ovaj zakon ima i jedan od osnovnih ciljeva da otkloni postojeće nedostatke koji su postojali u praksi i koji su omogućavali, na neki način, određene vidove neformalnog poslovanja ili neformalne ekonomije. Ovdje se postavlja pitanje na koga se odnosi ovaj zakon. Prije svega, ovaj se zakon odnosi na one koji rade u zoni sive ekonomije, to jeste koji rade nelegalno. I to su subjekti koji ne poštuju postojeća zakonska rješenja. Dakle, tu su oni subjekti koji nemaju registrovanu djelatnost, odnosno nijesu izvršili registraciju svoje djelatnosti. Na taj način se ovi subjekti na neki način ne mogu kontrolisati, jer oni rade praktično u zoni sive ekonomije i van zakonskih normi, a na ovaj način ćemo uspjeti da, ipak, kroz kvalitetnu inspekcijsku kontrolu preduzimamo odgovarajuće mjere, prema ovim koji ne posluju prema zakonu. Koji su efekti ovog zakona? To su prije, što će zakon, ovaj koji usvojimo doprinijeti unapređenju fiskalne discipline. Znamo da nam fiskalna disciplina nije na onom nivou na kojem bi trebala da bude. Takođe se ovim zakonom prepoznaje i sankcioniše nelojalna konkurencija, što je veoma važno za one subjekte koji rade potpuno po pravilima i na taj način ćemo doprinijeti jednom kvalitetnijem biznis ambijentu ili poslovnom ambijentu u Crnoj Gori. Na taj način će se uticati i na rast ukupne ekonomske aktivnosti, što će usloviti otvaranje novih radnih mjesta i omogućiti rast zaposlenosti. Istovremeno, sa ovim zakonom kao jedan od efekata biće unaprijeđen poreski sistem, to jeste stvoriće se kvalitetan i 98 efikasan sistem naplate poreskih obaveza. Iako, to sam juče saopštio kada smo govorili o Zakonu o PDV-u, nijesam zadovoljan sa načinom naplate poreskih obaveza i to je u više puta saopšteno, ali svakako moramo krenuti da efikasnije i bolje naplatimo poreske obaveze. Svakak da negativni uticaji i posljedice ekonomske krize uticali su i na rast sive ekonomije što je praktično trend u svim zemljama gdje imamo uticaj ekonomske krize, ali svakako uticaj sive ekonomije u privredi Crne Gore je dosta viliki i on se na taj način produžava, da tako kažem, sa trajanjem ekonomske krize. Ali, ono što nije dobro jeste da kroz tu zonu, da tako kažem sive ekonomije, izmiču nam zaista značajni budžetski prihodi koji možemo kvalitetnije upotrebiti za školstvo, obrazovanje, zdravstvo, socijalnu politiku. Samim tim, pošto nam ti prihodi na neki način odmiču to svakako uslovaljava i smanjeni ili umanjuje ekonomski rast na nivou cijele države. Ono što je dobro jeste što je Vlada na svojoj sjednici koja je održana u martu usvojila Plan mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013. godinu i svakako je tu uključila, ono što stalno govorimo da su neophodne mjere za jačanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta onih državnih organa koji su nadležni za kontrolu i naplatu budžetskih prihoda, za inspekcije. Smatramo da inspekcije ili inspekcijski organi do sada nijesu radili na onom nivou koji se od njih očekuje. Svakako u sklopu tih mjera za borbu protiv sive ekonomije je potrebno da se donese ovakav jedan zakon gdje bi se spriječilo obavljanje negativne djelatnosti. Pošto više nemam više vremena, želim da saopštim da je grupa poslanika Demokratske partije socijalista podnijela dva amandmana na Predlog zakona o nelegalnom poslovanju koji se odnosi na zapošljavanje strane radne snage i izdavanje tih radnih dozvola.Očekujemo da ćemo po završetku ove rasprave u plenumu imati sjendicu odbora gdje ćemo raspravljati i o ovim amandmanima. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Jeliću. Za komentar se javio kolega Bojanić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Opet su se ponovile konstatacije da treba da se jačaju institucionalni kapaciteti, da sive ekonomije ima svugdje i, zamislite, nelegalno poslovanje je štetno. To sam čuo isto da je štetno danas konstataciju, evo smo saznali i da je svugdje ima. Tvrdim, možete pisati i akcionih planova i ovakvih zakona koliko hoćete, dok ne budemo imali nezavisne i stručne institucije koje sprovode ove zakone i regulišu tržišta imaćete i sive ekonomije i svih ovih problema koje imamo. Zaludu zakoni koji se ne sprovode. Zaludu institucije koje po partijskoj, političkoj i kumovskoj vezi sprovode zakone a vidjeli smo i znamo odlično kako se formiraju institucije u Crnoj Gori. Imali smo prilike to i da znamo iz druge ruke a sada znamo skoro i iz prve i znamo kako sve to funkcioniše.Takođe sam još jedno konstataciju iz 99 Kluba DPS-a čuo i biću saglasan sa njom, rekli su - poznati smo da koristimo rupe u zakonu. Ako se to odnosi na Klub vaš saglasan sam sa tim. Hvala.
  • Zahvaljujem. Kolega Jelić, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Uvaženi kolega, siva ekonomija postoji svugdje u okruženju, u zemljama Evropske unije, samo je pitanje koji je to nivo. Dakle, ono što je intencija Vlade i Ministarstva finansija i ovog zakona jeste da se ta siva ekonomija svede na onaj obim i nivo koji je tolerantan. Znači, nema te zemlje u EU koja je uspjela da spriječi sivu ekonomiju i nelegalno poslovanje, ali samo je pitanje granica. Slažem se i dobro je, to smo i saopštili i složili se na neki način u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da efikasan rad inspekcijskih organa nije na nivou koji se to zahtjeva od njih. Svakako da taj rad inspekcijskih organa treba podignuti na veći nivo. Ako je neko radio mimo zakona neka odgovara i tu nemamo ništa sporno. Ono što ste vi saopštili i rekli ste da imamo institucije koje su politički obojene, smatram da to nije tačno. Znači, u tim organima i institucijama rade ljudi, prije svega, zato što su stručni i kvalitetno obavljaju svoj posao. Ono što je ministar saopštio i što je rečeno jeste da će ovim zakonom i dok je on na čelu tog ministarstva, što se tiče sive ekonomije, biti nulta stopa tolerancije. Vjerujem mu, i svakako da treba i mi da prućimo podršku jednoj takvoj vrsti akcije, da nema posebno zaštićenih osoba koje bi mogli da posluju u zoni sive ekonomije i da pred svima njima zatvaramo oči. Dakle, Crna Gora ima nezavisne institucije, ima stručne institucije, svakako da treba podzati kapacitete tih institucija i kadrovske i materijalne i organizacione i tehničke što smo više puta saopštili ovdje u parlamentu kako im na taj način pomoći da rade kvalitetno i obave svoj dio posla u skladu sa zakonom.
  • Zahvaljujem, kolega Jeliću. Kolega Damjanović, rasprava, a nakon kolege Damjanovića vladajuće većine. Andrija Popović iz
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre koji ste vjerovatno negdje na hodniku, pomoćnice ministra, Današnja rasprava o Predlogu zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja je drugi dio izuzetno važne rasprave koju smo juče obavili o povećanju poreza na dodatnu vrijednost i to su dvije strane jedne iste materije, tako da ovo predstavlja jednu cjelinu i 100 mogu da kažem da se radi o izetno, izuzetno ozbiljnoj materiji koja traži ozbiljnost i prisutnost svih kolega ovdje. Ono što želim da kažem na početku jeste da je i sami naziv Predloga zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja konačno svojevrsno priznanje Vlade Crne Gore koja je dugo odbijala i pomisao da u Crnoj Gori imamo visok stepen sive ekonomije, a i potvrdu dugogodišnjih napora SNP-a da otvori priču, ovdje u parlamentu, o stanju ekonomije, o sivoj ekonomiji, o lošoj naplati poreskih prihoda da se bavimo neselektivnim radom poreskih organa i uopšte neefikasnošću državne administracije. Dakle, neko je ovdje računao i na niovu od 30% ako bi bila siva ekonomija u Crnoj Gori bilo bi nekih milijardu evra u sivoj zoni.Samo primjenom stope poreza na dodatu vrijednosti ove od 17% koja ćemo se, nadamo se mi u SNP-u ostati takva, ova država gubi 150-160 miliona evra i neka je svaki pet evro naplaćen odnosno samo za 20% smanjen obim sive ekonomije, eto prihoda od povećanja stope na porez na dodatnu vrijednost. Zato kažem, u mjeri u kojoj ćemo ovakav zakon suštinski da primjenimo iako postoji set zakonskih mjera koji već imamo, od viška glava ne boli ako ćemo da ga primjenimo, obismišljava priču o povećanju PDV-a. Dakle, dvije strane jedne te iste materije. Ono što želim da kažem takođe je da mi u SNP-u ovaj zakon ne gledamo kao, odnosno njihov cilj po nama nije kažnjavanje preduzetnika već legalizacija sivih tokova, eliminisanje nelegalne konkurencije koja postoji, koja guši privrednike i koja demotiviše privrednike i kolega je dobro rekao da ljudi bez motivacije ulaze u privatni biznis, što je nonses i naravno cilj Predloga zakona je povećanje budžetskih prihoda kako bi se budžetski prihodi direktno naplatili od onoga koji je to dužan a ne indirektno od svih nas kolektivizacijom gubitaka, odnosno socijalizacijom gubitaka i socijalizacijom neefikasne državne administracije. Zašto to kažem? Ovo su kod mene rješenja područnih organa za prekršaje po osnovu kršenja propisa i zakona u oblsti PDV-a, nelegalnog poslovanja, odnosno neformalnih djelatnosti koje se obavljaju bez odobrenja i tako dalje. Dakle, područni organ za prekršaje u Nikšiću kažnjava opomenom lice koje radi bez registrovanih djelatonsoti. Područni organ u Baru oslobađa krivice osobu koja izdaje sobe nelegalno. Područni organ u Podgorici opominje za dozvolu za korišćenje duvanskih proizvoda tamo gdje to ne bi moglo da bude. Područni organ u Baru opominje za obavljanje djelatnosti bez dozvole. Dakle, džabe nam i ovaj Predlog i svi ostali predlozi ukoliko imamo ovako neefikasan segment državne uprave kao što su Vijeće za prekršaje, odnosno organi za prekršaje. Ponavljam, ove organe za prekršaje imenuje Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo pravde. Vlada ima sve mehanizme, ako nema da utiče na sudsku vlast i na rad ovih sudova, makar da utiče na rad sudova za prekršaje. Zato nema opravdanja i jednostavno se bojim i dijelim mišljenje nekih kolega da ćemo i kada usvojimo ovakav zakon stati na njegovoj primjeni, kao što dovoljno ne primjenjujemo zakone koji već postoje i kojima bi mogli kako tako da smanjimo nivo sive ekonomije. Postoji li u Evropi, u Evropskoj uniji siva ekonomija od 15 - 20% radi se o mnogo većim ciframa, na Crnu Goru je i 20% mnogo. Ovo je mala država prostorom, brojem stanovnika, lako je kontrolisati i uvoz i transport i tranzit, 101 lako je kontrolisati i dolazak turista u Crnu Goru. Nekada se, u godinama kada je turizam bio zaista ključna privredna grana u Crnoj Gori, kada smo imali milione i milione turista lako registrovalo. Zvale su se agencije sve je išlo kao po loju. Šta se to desilo ovih 20 godina pa da gubimo samo u dva primorska grada u Ulcinju i Budvi od osoba koje nijesu rezidenti tih gradova, koji izdaju stanove i sobe bez registracije da gubimo milione i milione evra, ministre? Ono što još želim da napomenem je da smo i mi konsultujući se sa dijelom civilnog sektora, Unijom poslodavaca podnijeli amandmane kao Klub SNP-a i biće prilike da se govori u pojedinostima oko amandmana, ali jednu stvar želim samo da vam napomenem. Ovo je radna verzija Zakona o mjerama za suzbijanje sive ekonomije, radilo je ovo radno tijelo o kojem pričate, čiji sam ja član. Ovo je verzija Predloga zakona za sprečavanje nelegalnog poslovanja, meni je, čini mi se, bolji naslov bio neformalnog poslovanja ili sprečavanja obavljanja neregistrovanih djelatnosti, ali u redu. U ovom Predlogu zakona nema nešto, odnosno pojavilo se nešto čega nije bilo u prvom nacrtu, a to je ono na šta sam skrenuo pažnju, pokušaj da se briše član zakona o poreskoj administraciji i uredba na konto slobodnog pristupa informacijama građana u odnosu na poresku tajnu. Želimo i podnijeli smo amandman da ta odredba u zakonu o poreskoj admninistraciji ostane i da 01.jula zaslugom SNP-a Poreska uprava konačno objavi spisak poreskih dužnika u Crnoj Gori. Da imenom i prezimenom vidimo koji su to preduzetnici, kompanije pa i građani poreski dužnici u ovoj državi čiji dug svi mi plaćamo. Nemoj da se igrate sa tim, gospodine ministre, ova je odredba ušla naknadno, nije bila plod dogovora na radnoj grupi i bespotrebna je.
  • Zahvaljujem kolegi Damjanoviću. Komentar, izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine Mustafiću. Počeo bih od onoga što je gospodin Damjanović kazao, da ovaj zakon obesmišljava Zakon o PDV-u koji smo juče imali na dnevnom redu ovog visokog doma. Mislim da je to nešto što udopunjava ukupni set mjera u procesu fiskalnog prilagođavanja. Tako da se u tom dijelu apsolutno razlikujemo. Oko efikasnosti rada pojedinih organa pomenuli ste prekršajna vijeća. Mislim da i javnost u radu i iznošenju činjenica doprinosi onome što znači snaženje svih institucija koje su zadužene za implementaciju, odnosno primjenu i ovog zakonskog propisa. Oko toga da li je ovaj zakon potreban ili ne, još jednom poručujem sačekajmo efekte primjene i onda ćemo tražiti odgovornost onih koji su dali nešto što je bilo nepotrebno ili što je bilo biznis barijera za naredni period. Da li smo trebali neke druge zakone ranije donijeti, pa tek onda ovo, pitanje je šta su to hitne mjere, šta je to urgentna potreba, šta su to srednjoročne mjere, a šta strateške mjere. Svakako da smo pripremili organski zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i nećemo bježati da u tom zakonu imamo 102 i odgovornost ministra finansija. Zašto da ne. Taj će zakon vrlo brzo proći Vladu, očekujem i nakon toga ovdje u Parlamentu otvoriti raspravu da napravimo i donesemo najbolji mogući zakon upravo o fiskalnim pravilima i fiskalnoj odgovornosti. Tako da ne bježimo od kompletnog seta mjera koji se tiče maksimalnog snaženja fiskalne pozicije i fiskalne odgovornosti. Nema gospodina Milića, ali se slažem sa njim da ćemo mijenjati uredbu koja se tiče paušalaca, odnosno normu koja se tiče plaćanja obaveza advokata i svih onih koji do sada nijesu plaćali adekvatno onome što je njihova stečena imovina po osnovu djelatnosti. Oko toga da ne radimo dovoljno u naplati, ne samo poreskih već ukupnih potraživanja, samo želim da kažem javnosti radi, da multilateralna kompezacija je bila predmet analize Centralne banke, znate to gospodine Bojaniću, i da smo umanjivši obaveze prema bankama, prema državi, međusobna potraživanja pravnih lica su iznosila toliko da se nije isplatilo provođenje ovog čina multilateralne kompenzacije. Dakle, dominantni povjerioci u registru neizmirenih obaveza su bile u tom momentu banke. Nakon toga država, lokalna samouprava, pa tek u malom procentu ono što su međusobno dužničko povjerilačni odnosi javnih lica i preduzetnika, tako da možemo sagledati kakvi su odnosi u ovom preridu, pa ako se ta srazmjera promijenila svakako ćemo pokrenuti inicijativu da kroz proces multilateralne kompenzacije ...
  • Zahvaljujem, ministre, bio je to komentar na izlaganje kolege Damjanovića. Kolega, da li želite odgovor? Izvolite.
  • To što se ministar eksplicitno nije bavio nekim mojim tezama shvatam kao mogućnost da se i bavi činjenicama koje sam ovdje iznio, a to je rad područnog organa za prekršaje. Dakle, ministre u okviru vaše komunikacije sa vašim kolegom ministrom pravde i u okviru komunikacije na Vladi, napravite rezove u radu prekršajnih organa, jer ovakvom naplatom, a i onom naplatom koju ste mi dali vezanu za naplatu PDV-a o kojoj govori kolega Milić, a i naplatom o kaznama koje su podijeljene po Zakonu o PDV-u gdje naplaćujemo od 25 od 30% svega onoga što se izrekne, jednostavno nećemo daleko stići. U odnosu na poreski obuhvat kao jedan od segmenata, obuhvatenje ili legalizaciju tih sivih tokova, govorio je i gospodin Milić, mogu da dodam samo sledeće, da ne pominjemo pojedinačne profesije koje su ovdje pomenute, da se ne vrijeđaju ni advokati, ni notari, ni računovođe, ni revizori, a ogromna područja ostaju van domašaja državnih organa. Trgovina polovnim automobilima, sami znate cifre za uvoz polovnih i novih automobila koji je najveći uvozni proizvod u Crnoj Gori u prvoj polovini ove godine. Nevjerovatno je da ekonomija koja se guši, koja grca u dugovima na prvo mjesto uvoza koji je višestruko veći od izvoza, odnosno petostruko veći od izvoza ima polovne i nove automobile. Milionski obrt koji nije obuhvaćen, pokušaj da se obuhvati i ovo i ono što se tiče daljinske prodaje, prodaje putem oglasa i tako dalje, gdje se milioni okreću. Dakle, ne da 103 vam SNP-e ovo sugeriše i govori, nego vam je i Državna revizorska institucija potvrdila ono što je SNP-e godinama govorio, da je loš poreski obuhvat, da gubimo milione evra. Zato ponavljam, ovo i povećanje PDV-a su u velikoj zavisnosti. Ako se ovo primjenjuje kako treba, nema potrebe da se povećava stopa PDV-a. Nema potrebe da se socijalizuju gubici, a da se pojedinci koji su oštetili ovu državu osjećaju bezbjednim, jer će to platiti neko drugi, a to neko smo svi mi građani ove države.
  • Zahvaljujem kolegi Damjanoviću. Kolega Andrija Popović, a neka se pripremi kolega Srđan Perić. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani Crne Gore i crnogorske dijaspore, poštovani predstavnici Vlade, Prvo ću da ispravim Vas, gospodine potpredsjedniče, i ako jeste Vama i nezgodno kako nas imenovati, ja nijesam iz vladajuće koalicije. Kao što je poznato prije mjesec i po Liberalna partija je zamrzla učešće u vladajućoj koaliciji. Možete nas nazvati nesvrstanima. Veoma ću kratko, što se tiče Predloga zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, Liberalna partija će svakako podržati ovaj predlog zakona. Siva ekonomija i sivo tržište uništavaju Crnu Goru, ne treba puno pričati o tome da mnogo ruku ima u državnoj kasi. Kako stati na put, vjerovatno jednoj od najtežih bolesti crnogorskog društva? Naravno, nije ovo samo bolest crnogorskog društva, tako je i u najrazvijenijim zemljama svijeta. Gledajući mnoge pokazatelje kod nas se stalno poteže i proteže taj podatak da siva ekonomija čini oko 20% bruto društvenog proizvoda Crne Gore, ja mislim da je taj postotak daleko veći, da ide čak i do 40%. Gospodin ministar je rekao da siva ekonomija odnosi godišnje nekih 100 do 120 miliona eura iz državnog budžeta. Mislim da je daleko od istine taj podatak, a mogu samo da kažem, taj podatak ste i vi čuli, da predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, gospodin Žarko Radulović, tvrdi da samo u crnogorskom turizmu siva ekonomija i sivo tržište odnese preko 300 miliona eura. Naravno, to je sve gađanje brojkama, ali sigurno je da ovaj zakon neće, ne vjerujem da će nešto puno doprinijeti smanjenju sive ekonomije. Kod nas nije problem zakon, mi imamo sjajne zakone, ali je problem što se ne primjenjuju i nema ko da ih primjenjuje, što je najgore. Pitanje je koliko su naše inspekcije osposobljenje za to, čak nije ni pitanje koliko su osposobljene, nego je pitanje njihove brojnosti. Mislim da nedostaje dobar dio ljudi u tim inspekcijama, pa i Uprava carina koliko može da utiče na smanjenje sive ekonomije, tako da se može reći da je u Crnoj Gori, ne na dijelu siva ekonomija, nego crna ekonomija. Ima ovdje poslanika sa crnogorskog primorja, znamo priprema turističke sezone kako ide, koliko je zanatlija koje su došle sa svih strana, dakle iz susjednih država. Oni uđu u Crnu 104 Goru, odrade posao, uzmu novac, uglavnom ih niko i ne registruje, a to su ogromne količine novca koje se iznose iz Crne Gore. Ovo o čemu je gospodin poslanik Bojanić govorio, ne možemo nikako izjednačavati njih sa ovim našim ljudima koji nisu nikako imali prilike da rade u državnim organima, koji tamo nešto se muče, prodaju u gepecima automobila tekstilnu robu, obuću, i mislim da su ove naše inspekcije prema njima previše rigorozne. To što oni prihoduju, to su veoma mali prihodi, to su prihodi da se te familije na neki način spase. Ali je velika opasnost od svih ovih zanatlija, a hvala bogu znamo kakva je situacija u Crnoj Gori, praktično neće niko da se bavi zanatom, svi hoće da budu direktori, vlasnici, predsjednici, poslanici, ministri, tako da treba na to posebno obratiti pažnju. Naročito treba obratiti pažnju na crnogorsko primorje od 1. marta pa nadalje, iako ima zabrana gradnje u svim primorskim opštinama, uglavnom je to od 15. juna do 1. septembra, ali mnogo mnogo ljudi švrlja kroz Crnu Goru, a od njih se ništa ne naplaćuje. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Popoviću i, naravno, hvala na ovoj novoj terminologiji koju smo čuli, a tiče se parlamentarnog statusa, nijesam znao da postoji tako nešto. Komentar, je li tako? Kolega Abazović kome je komentar upućen.
  • Hvala. Ovo je komentar kolegi Popoviću. Kolega Popoviću, ja vas ne doživljavam kao nesvrstane, ja vas doživljavam kao jednog poslanika koji će dati veliki doprinos da se ova trenutna vladajuća većina promijeni i da ćete vi kao liberal stari vratiti one izvorne vrijednosti Liberalnog saveza u borbi protiv ove i ovakve vlasti, tako da vas podržavam u tome, vi niste nesvrstani, vi ste sada tamo gdje treba. Želio sam samo da kažem vezano za ono što je kolega Popović pomenuo, turizam i privrednike koji djeluju na našem primorju. Znate kako, meni je nejasno da neko ko je uveo nered sada pokušava da uvedu red. Ova vlast je omogućila ljudima da rade bespravno, da grade bespravno,da ne plaćaju poreze, da ne plaćaju komunalije, da ne plaćaju odvoz smeća, da izdaju sobe a da ne registruju goste. Vi ste privikli ljude na te stvari. Resocijalizacija je moguća, ali da bi ona zaista uspjela mora da bude iskrena. Ne može neko da gleda u nekoga ko je mnogo više naštetio ovoj državi i da kaže – jeste, ja sad hoću da budem dobar, hoću da se popravim, ali on neka nastavi da bude takav kakav jeste. Mislim da je to nepravedno, to je neiskreno. Resocijalizacija ne može da uspije u tom smislu. Najteži proces će biti vratiti neku etičku dimenziju kod našeg čovjeka, koji je na žalost svim dešavanjima naviknut na šverc, na prevare i na nešto što definitivno nije kompatibilno sa onim što su evropske vrijednosti koje mi pokušavamo da uvedemo. 105 Ja samo hoću da se složim sa kolegom Popovićem, ali da istaknem i ovu tezu da je jako teško da neko ko je omogućavao da krši zakon, da se radi kako ne treba, sada odjednom se proglašava za spasioca ekonomije. Hvala.
  • Hvala, kolega Abazoviću. Obično neslaganje podrazumijeva komentar, ali pošto ste kometarisali kolegu Popovića on ima pravo da odgovori. Izvolite.
  • Zahvaljujem se gospodinu Abazoviću. Liberali se bore protiv ovoga čuda i ovog haosa 23 godine. Sad što je tu urađeno, nije puno urađeno, tako da teško je nastaviti misiju onoga sjajnoga Liberalnog saveza koji je u najtežim trenucima po Crnu Goru odigrao ulogu da je svima spasio obraz u Crnoj Gori. Naravno, sad su se potpuno i promijenile okolnosti u odnosu na ono doba onih godina, juče sam govorio o tome, od 90. do 2000. godine. Ja žurim do aerodroma da ispratim naše sportiskinje i sportiste na Mediteranske igre u Tursku i da im poželim puno sreće. Vjerujem da će onih sedam medalja što su donijeli prije četiri godine iz Italije i ovaj put potvrditi, iako moram reći da je tada bila naša ekspedicija tri puta brojnija. Srećno našima u Mersinu. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Popoviću. Naravno, i mi se pridružujemo svi željama za uspjeh naših sportista na Mediteranskim igrama. Naredni diskutant iz redova opozicije, kolega Srđan Perić, a nakon njega neka se pripremi koleginica Vuksanović. Izvolite, kolega Periću.
  • Zahvaljujem. S obzirom da nije ministar Žugić ovdje, ali jeste predstavnik Vlade, prosto ću morati nekome da adresiram ovo što imam u izlaganju. Ovaj zakon je prava slika nerazumijevanja realne ekonomije i nerazumijevanja problema u kom se nalaze građani. Upravo zbog toga, ne samo na polju socijale već na polju privrede imamo ovako lošu situaciju. Podsjetiću na jedno istraživanje, a rađeno ih je više, gdje su mladi ljudi anketirani da li bi prije radili u privatnom biznisu ili u državnim firmama. Tu se pokazao nevjerovatan podatak da su mladi prije spremni da rade za prosječnu platu od 400 eura u državnoj upravi nego za 700 eura u privredi. To govori sve za sebe. Ovaj zakon bi trebao u suštini da se povuče iz procedure iz prostog razloga jer je on priznanje da aktuelna vlast nema moć da primijeni ostali set zakona i da spriječi 106 zloupotrebe i nelegalnosti u privredi nego Vlada onda donosi i predlaže drugi zakon kojim će sprječavati nelegalno poslovanje, a kojim će u suštini samo usporiti one koji rade ili pokušavaju da rade legalno. Podsjetiću vas, ta mjera da neko ko je u stečaju ili neko ko ne izmiruje poreske obaveze ili neko ko je krenuo u proces likvidacije najveće igrače u crnogorskoj privredi apsolutno ništa ne obavezuje. Oni i dalje glavninu svog posla obavljaju van računa. Ponovo imamo problem u ta dva člana, članu 9 i članu 12 koji govore o suštini zakona koji ne uvažava realnost. U kom smislu? Imate jednu nevjerovatnu odredbu, u članu 12, koja kaže da je medij dužan da vodi evidenciju o naručiocima oglasa. Maltene medij vodi predistražni postupak ako se nešto bude desilo. Zaista se pitam čemu služe inspektori, čemu služe tužioci, čemu služi ovoliki ogroman državni aparat. Ovim smo direktno nametnuli još jednu obavezu medijima. Znači, nema nikakve dileme. Još jedna stvar, vjerovatno neko neće htjeli da ostavi podatke koji se traže u zakonu i automatski ste otežali rad i uveli vrlo direktno jednu biznis barijeru medijima, bez ikakve dileme, posebno onima koji se bave tzv. malim ... Nažalost, Vlada uvodi Skupštinu u jednu novu zonu neugodnosti. Do sada su građani sa nelagodom posmatrali ovaj dom jer nijesu znali šta ih sve čeka. Sada i privreda, hajde da upotrijebim taj kolokvijalni izraz, ima razloga da streca šta će Vlada predložiti jer ona predlaže nešto što, u suštini, opet kažnjava one koji imaju najmanje i u privredi. Ona je, recimo, jako važna stvar. Postoji nešto što se zove presunkcija nevinosti i koja je u pravu potvrđena kao jedan aksiom o kojem se ne raspravlja u našem sistemu. Znači, svako je nevin dok se ne dokaže suprotno. Po ovom zakonu, svako je kriv dok se ne dokaže suprotno. U kom smislu? Ovaj ko trpi tu sankciju da ne može obavljati neku privrednu djelatnost dok je proces likvidacije u toku, on može da izmiri apsolutno sve obaveze koje ima prema državi, da nema nikakvog rješenja u zakonu, da mu je posao išao slabo ili da je riješio da promijeni djelatnost, on će ovim biti šest ili već koliko mjeseci dok traje taj proces likvidacije u toku, biti stavljen na tanak led. On će opet morati da ulazi u neku sivu zonu. Stvar je u tome da postoji samo jedan takav slučaj, a postoji ih jako puno. Da postoji samo jedan slučaj takvog preduzetnika koji je platio sve obaveze prema državi, koji je izmirio sva dugovanja prema bilo kome, zakon bi trebao da uvaži tu činjenicu, da ga ohrabri i da ga ne kažnjava na ovakav način. Ovaj zakon na jedan perfidan način ponovo stavlja po strani dvije vrlo važne komponente koje svaka privreda treba da ima. To je solidarnost i jednake šanse. Objasnio sam zašto ovaj zakon nije solidaran u jednom elementarnom etičkom smislu, a jednake šanse nijesu ako neko ko je u problemima i neko ko radi po zakonu trpi nove sankcije. S druge strane, onaj ko ima milionska dugovanja, ko ima milionske poreske dugove, može apsolutno da nastavi dalje da radi, može da ulaže žalbe, da odlaže izvršenja, on neće biti pod udarom ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Periću. Koleginica Vuksanović. Izvolite. 107
  • Zahvaljujem. Poštovani predsjedavajući, uvažena predstavnice Vlade, uvažene kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Pred nama je jedan veoma značajan zakon. Ono što smo svi konstatovali tokom više mjeseci i godina izlaganja jeste da se država Crna Gora suočava sa krupnim ekonomskim problemima. Izvor svih tih ekonomskih problema jeste upravo pravna osnova tj. svi ekonomski problemi proizilaze iz pravnih problema. Pravni problemi mogu se sagledati iz dva ugla. Prvi ugao su štetni ugovori koji su umjesto da imaju za posljedicu apsolutnu ništavost ili raskid ugovora, a u oba slučaja ovih pravnih posljedica naknadu štete, imali su probleme sa kojima se suočio, na primjer, KAP, a o tome smo već govorili. Drugi ugao pravnih problema jeste upravo nepoštovanje samog zakona i zloupotreba zakona. Sublimacijom nepoštovanja i zloupotrebom zakona dolazimo do onoga što su u pravu zove fraus legis, a to je izigravanje zakona. Ko izigrava zakon. Zakon izigravaju oni koji upravo nelegalno posluju i zakon izigravaju oni u državnim organima koji ne kažnjavaju one koji nelegalno posluju. Tu je suština problema. Onda se suočavamo upravo sa činjenicom koju svi ovdje danas ističemo, neplaćanje poreza, neprijavljivanje radnika, neregistrovanje, ono što su kolege rekle, apartmane, na primjer, za vrijeme turističkih sezona, da ne govorimo o neregistrovanim zdravstvenim ustanovama, što nije u cilju efikasnije zdravstvene zaštite jer imamo ljekare koji rade u državnim institucijama, a onda nakon toga privatno rade, recimo, po stanovima, a nijesu registrovani. Sve su to problemi sa kojima se suočavamo, a posljedica tih problema jesu upravo problemi u budžetu sa kojima se mi ovdje borimo. Sve to dovodi do ekonomskih problema o kojima govorimo sve ovo vrijeme. Kada govorim o zakonu koji se odnosi na sprječavanje nelegalnog poslovanja, željela bih posebno da podvučem iz pravnog ugla riječ nelegalan. Svima je poznato ovdje da riječ nelegalan znači nezakonit, ali ne nezakonit u smislu da nije u saglasnosti sa zakonom već da se ne zasniva na punovažnom pravnom osnovu koji je podoban za sticanje prava čija se sadržina vrši, što znači da oni koji nelegalno posluju to poslovanje zasnivaju upravo na tom i takvom nepunovažnom pravnom osnovu i stiču enormne profite i bogate se na račun građana i ove države. Stoga Socijaldemokratska partija želi i hoće da podrži ovaj zakon, ali takođe očekuje da on neće ostati na papiru jer postoji i ona koja kaže riječi lete, a ono što je napisano ostaje, a to napisano mora da se pretoči u konkretna djela. S toga se nadamo da će biti ispoštovan ovaj upravo plan koji obrazloženju daje Ministarstvo, a koje se odnosi na jačanje institucionalnih i kadrovskih potencijala. Samo na taj način možemo govoriti o adekvatnoj implementaciji ovih ponuđenih zakonskih rješenja. Dopustite mi da završim sa konstatacijom. Ima jedna izreka koja kaže bolje je spriječiti nego liječiti. Nažalost, mi smo suočeni sa činjenicom da ćemo težiti da spriječimo nelegalno poslovanje, ali da ćemo morati da liječimo one pravne i ekonomske posljedice koje su se upravo zasnivale na tim nelegalnim poslovima koji nijesu sankcionisani do danas. S toga predlažem, a to se i 108 očekuje od nadležnih organa, da pored ovih prekršaja koji se ovdje navode u zakonu, postavi se pitanje krivične odgovornosti onih koji svoj posao u ovoj državi nijesu radili na način kako treba, kako bi primjenili zakon u cilju sprečavanja nelegalnih poslovanja. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem koleginici Vuksanović. Komentar, kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem. Neće se naljutiti koleginica Vuksanović, nijeam toliko imao komentar na njeno tumačenje, generalno jesam na njeno izlaganje zbog zakona, zbog podrške ovom zakonu, a sada me slušajte dobro i pazite što ste napravili ovim zakonom, kako nijeste razmišljali. "Lice koje ima učešće preko 30% u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruje poreske obaveze ne smije osnovati privredno društvo ili se registrovati za obavljanje djelatnosti kao preduzetnik. Zabrana osnivanja privrednog društva u smislu stava 1 ovog člana odnosi se i na zavisna društva tog privrednog društva". Sada pazite, lice i pravno i fizičko , ne definišete ga na fizičko i pravno. Znači lice i jedno i drugo. Slažemo se. Za KAP 29% je država vlasnik, za 1% se provukla za KAP, ali pazite, reći ću vam za koje nije. Duvanski kombinat, država većinski vlasnik, "Lenka", Vunarski kombinat, država, kada ovo usvojite sada, kada budete glasali, ni jednu kompaniju više ne može da otvori dokle sve ove ne pogasi. Lokalna samouprava, Podgorica, ima "Puteve" u stečaju, ona ne može ni jedno da otvori preduzeće dokle to ne pogasi. Neka što ne može ona nego ni jedno zavisno od tog privrednog društva. Ajde, usvojite ga.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. Bio je to komentar na izlaganje koleginice Vuksanović. Da li želite odgovor? Izvolite.
  • Samo bih iznijela svoje tumačenje i tumačenje svoje partije, a ukoliko članovi Vlade i iz Ministarstva imaju drugo tumačenje neka oni iznesu. Znači, upravo se ovim odredbama zakona željelo spriječiti oni koji su svjesno svoje firme gurali u dugove, dovodili do stečaja i likvidacije da bi kasnije opet osnivali firme i upravo se bavili nelegalni poslovima koji upravo želimo da spriječimo ovim odredbama zakona. To je naše tumačenje a ukoliko predstavnici Vlade imaju drugo tumačenje, željela bih da čujem. Zahvaljujem. 109
  • Zahvaljujem koleginici Vuksanović. Kolega Gošović, a nakon kolege Gošovića koleginica Zorica Kovačević.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Koleginice i kolege, predstavnici Vlade, poštovani građani, Predlogom zakona koji danas razmatramo uspostavljen je jedan značajan cilj uvođenje neregularnog rada u legalne tokove, povećanje poreske discipline, zaštita privrednih subjekata čije je poslovanje usaglašeno sa zakonskim regulativama od nelojalne konkurencije i kao rezultat svega toga povećanje budžetskih prihoda koje će proisteći iz poštovanja propisa. To se želi postići nizom mjera za suzbijanje sive ekonomije propisanih zakonom i izuzetno zaoštrenom kaznenom politikom, odnosno rigoroznim kaznenim mjerama propisanih za slučaj kršenja odredbi ovog zakona od strane pravnih lica i preduzetnika. Međutim, ovim zakonom nijesu predviđene novčane kazne za fizička lica koja obavljaju djelatnost na nelegalan način, dakle, bez prethodno izvršene registracije jer se te sankcije, novčane kazne odnose samo na pravna lica i preduzetnike, naravno odgovorna lica u tim pravnim licima. Ako zakon nosi ovakav naziv, gospodine ministre, možete li mi reći i jednu normu izuzev posebne primjene odredbe člana 16 koja bi se odnosila na sprečavanje nelegalnog poslovanja, obavljanja tih djelatnosti koje nijesu registrovane u skladu sa Zakonom. Po meni, nema ni jedne jedine norme. A siva ekonomija zbog nelojalne konkurencije i zbog odliva sredstava predstavlja problem koji nije karakterističan samo za Crnu Goru, sa time ćemo se složiti. Niti i jedna država u Evropi do kraja nije iskorijenila ovu anomaliju. Na Odboru za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu iznesen je podatak da u Švajcarskoj i Austriji, gdje su postignuti najbolji rezultati, učešće sive ekonomije je svedeno na procenat od 8%, a dok se procjenjuje da učešće sive ekonomije u odnosu na bruto društveni proizvod Crne Gore, iznosi oko 20% odnosno da se oko 100 do 120 miliona evra na godišnjem nivou odliva u sveri sive ekonomije, o čemu je danas već i bilo riječi. Naravno, niko se ne bavi u Crnoj Gori analizom zbog čega su građani primorani da se bave vršenjem odredjenih djealtnosti i pružanjem usluga na nelegalan način. Mjere predviđene ovim zakonom same po sebi sigurno neće riješiti problem nelegalnog poslovanja. Uostalom da bi primjena ovog zakona imala krajnji efekat u smanjenju sive ekonomije neophodno je da postoji nulta stopa tolerancije na sivu ekonomiju, te da zaživi primjena neselektivnog pristupa u djelovanju državnih organa prema tržišnim učesnicima. Niko danas u Crnoj Gori, gospodine ministre, ne živi u iluziji da pod okriljem ove vlasti takav neselektivan pristup u radu državnih organa, nadležnih za subzijanje sive ekonomije može zaživjeti. Diskriminacija s tim u vezi do sada je bila vidna na svakom koraku a čujemo vaše obećanje da se to više neće dešavati, što naravno ne očekujemo da će se i ostvariti. 110 Siva ekonomija u Crnoj Gori posebno je izražena na sivom tržištu rada gdje poslodavci ne prijavljuju zaposlene, ne uplaćuju doprinose, isplaćuju dio zarada na ruke, ne plaćaju prekovremeni rad i dodatne doprinose po tom osnovu. Tom problematikom vladin Predlog zakona koji danas razmatramo se ne bavi. Istina, članom 5 Predloga zakona propisana je obaveza pravnog lica i preduzetnika da, izmedju ostalog, isplatu zarade i naknade zarade zaposlenima vrše preko računa koji su dužni da otvore kod poslovne banke, ali je valjda takva zakonska obaveza, gospodine ministre, do sada postojala. Imajući u vidu naznačeno, grupa poslanika DPS-a podnesenim amandmanom nastoji spriječiti nelegalno zapošljavanje stranaca, ali šta je sa domaćom radnom snagom i nelegitimnim dešavanjima s tim u vezi u Crnoj Gori? Od predloženih mjera karakteristična je odredba člana 12 Predloga zakona kojim se elektronski i štampani mediji kao i izdavači biltena, kataloga i drugih publikacija namijenjenih isključivo reklamiranju obavezuju da prije objavljivanja oglasa i reklama za prodaju proizvoda i pružanju usluga od naručioca tih oblasti i reklama, pribave podatke kako od pravnih lica tako i od fizičkih lica kao i da vode evidenciju o naručiocima oglasa i reklama i o tome kvartalno obavještavaju poreski organ kao i podatke iz evidencije na pisani zahtjev dostave poreskom organu. I za prekršaje iz odredbe ovog člana predvidjene su i novčane kazne od 10.000 eura do 20.000 eura za pravno lice, kao i novčana kazna od 2.000 do 3.000 eura za odgovorno l ice u pravnom licu. Ono što je neshvatljivo, mada sam o tome govorio i na Odboru za zakonodavstvo i Odboru za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu ali bez efekta od strane predlagača zakona, riječ je o javno objavljenim oglasima i reklamama u medijima i publikacijama dostupni poreskim organima, inspektorima i drugim subjektima nadležnim za suzbijanje sive ekonomije. Zato je propisivanje ovakve obaveze za medije neopravdano, neprihvatljivo i ne odgovara ulozi medija u jednom društvu, pogotovo što su ovi podaci dostupni javnosti. Medjutim, neshvatljivo je da niko od predstavnika medija ne reaguje na ovakva predložena zakonska rješenja. I ono što je karakteristika, opšta karakteristika kada je u pitanju ovaj zakon, jeste da su pitanja koja su ovdje sadržana, dijelom već uređena ali su i trebala biti potpunije uređena postojećim zakonima, Zakonom o privrednim društvima, unutrašnjoj trgovini, Zakonom o zapošljavanju, zakonima iz oblasti poreske politike. Medjutim, a o tome ste i Vi govorili, ministre, Predlog ovog zakona u suštini predstavlja pokušaj da se nadomjeste odredjeni nedostaci pojedinih zakona, da se dopune one praznine, kako ste Vi rekli, kada je u pitanju suzbijanje sive ekonomije, što svakako predstavlja loš način normativnog uređenja pitanja i odnosa. Odnosi u jednoj oblasti uređuju se jednim zakonom i tako redom, a ne da se na ovakav način pitanja uređuju posebnim zakonom što je primjereno nekome ko ne vodi računa o načinu uređivanja nekih odnosa zakonskom regulativom. Ono, gospodine ministre, što sigurno neće imati rezultat kada je u pitanju primjena ovog zakona jeste da Vlada pokušava da ovaj problem riješi isključivo visokim drastičnim novčanim kaznama. Ni jedna vlada na taj način nije riješila probleme sive ekonomije. Govorili smo juče o podacima prekršaja Zakona o porezu na dodatnu vrijednsot, da su 111 novčane kazne naplaćene u poslednje dvije godine svega 30%. Govorim, gospodine ministre, o onim stotinama privrednih preduzetnika minimum kazne koji propisujete 10 hiljada eura možda ne ostvarei za čitavu godinu. Na koji način ćete da naplatite ta sredstva? Svakako, normalno treba da se poštuje zakon, ali u suštini se podstiče, ide se u jednu drugu krajnost. Na kraju, saopštili ste danas nešto što još niko nije saopštio u ovom parlamentu, da je zakon već do sada, citiram vas, postigao izvanredne efekte. Zakon koji nije ni donesen, postigao je već uspjeh. Možemo zamisliti, gospodine ministre, koje će rezultate ovaj zakon imati kad ga donesemo, kad smo već toliku primjenu, odnosno, taj strah saopštili, gospodine ministre, zabilježio sam svaku riječ koju ste rekli. Potražite, to ste saopštili, ovdje smo to svi čuli. Obrazlagali ste to kasnije kampanjom kojom ste rekli da je zakon ostvario izuzetno pozitivne efekte. Daleko je to od toga moj ministre.
  • Hvala vam, kolega Gošoviću. Komentar, ministar Žugić. Izvolite.
  • Izvinjavam se, samo zbog onoga što je izvučeno iz konteksta. Riječ je o kampanji u suzbijanju sive ekonomije u kontekstu i pripreme ovog zakona. Tako da ne može zakon koji ne postoji dati efekte, ali kampanja u pripremi i sve aktivnosti nadležnih dali su već efekte. Evo, gospodine Gošoviću, imaćemo priliku da u narednom periodu sagledamo efekte kroz sve mjere fiskalne konsolidacije. Imaćete priliku da uporedite parametre ovog perioda sa prethodnim, sa planom, sa godinama ranije i onda ćemo dati šansu onome što vi, po malo ironično komentarišete. Ne znam da li ćete glasati za zakon, pošto su vaši partijski drugovi podržali ovaj zakon, shvatio sam. Kad je riječ o naplati prekršajnih kazni nije 30, nego 34% je naplaćeno, što nije značajnije poboljšanje, ali ne krivicom nadležnih poreskih organa, već nekom drugom, a to je bila priča koja je bila u prethodnom dijelu u ovom visokom domu. Dakle, ja vas samo molim da ono što sam ja saopštio ne izvučete iz konteksta, jeste ironično, možda jeste dopadljivo za javnost ali nije realno. Zahvaljujem.
  • Kolega Gošović, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Gospodine ministre, ovo poslednje što sam izložio su riječi koje ste Vi ovdje izgovorili. Jasno je da kada ste kazali da je zakon postigao izuzetne efekte, mislili ste na tu kampanju koju obrazlažete. Ali vi ste to kazali kao tako. Vi se niste osvrnuli ni jednom riječju na druga moja izlaganja mnogo značajnija od tog. Recimo, na koji način će ovaj zakon da utiče na suzbijanje nelegalnog poslovanja kod onih subjekata koji nijesu registrovali svoje poslovanje. Koja je to norma? Sada vas pozivam, daće vam potpredsjednik mogućnost da to kažete. Koja norma zakona se odnosi na suzbijanje 112 nelegalnog poslovanja kod onih lica koja nemaju registrovanu djelatnost? Suština je zakona to. Međutim, sve norme se odnose na pravna lica i preduzetnike koji su registrovani da ispoštuju zakonske propise vezano za uplatu sredstava na račun i praćenje tih novčanih tokova i naplati poreza. Suština je svega ovoga i ovog zakona i onog kojeg smo razmatrali juče, što se ne primjenjuju postojeći zakoni, što Vlada ili je nesposobna ili ne želi, ili organi državni ne sprovode te zakone. Onda dolazimo u ovakvu situaciju da navodno popunjavamo kako kažete, zamislite sistemski prilaz rješavanju problema na način gdje ministar u Vladi saopštava da će se problem rješavati popunjavanjem tih rupa u drugim zakonima, jednim ovakvim zakonom koji je pravno tehnički urađen da vam ne govorim na kakav način. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Gošoviću. Za komentar se javio kolega Perić, ali nije uobičajeno da dajemo komentare. Koleginica Kovačević iz vladajuće većine, a nakon nje kolega Kaluđerović iz opozicije. Izvolite, koleginice Kovačević.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani poslanici, uvaženi ministre Žugiću, Negativni uticaji i posljedice sive ekonomije su izuzetno veliki u svakom društvu pa i u Crnoj Gori, a posebno u uslovima produženog trajanja globalne ekonomske krize. Svi smo upoznati da je siva ekonomija jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava privreda Crne Gore. Kroz kanale sive ekonomije državi izmiču značajni budžetski prihodi, što uveliko umanjuje efikasnost ekonomske politike u cjelini na nivou države. Vlada Crne Gore je na 15. sjednici održanoj u martu ove godine usvojila plan mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013. godinu uključujući i mjere neophodne za jačanje institucionalnih kadrovskih kapaciteta organa državne uprave nadležnih za kontrolu i naplatu budžetskih prihoda. Vlada se u punoj mjeri posvetila aktivnostima na planu sprečavanja nelegalnog poslovanja i to kroz pokretanje snažne kampanje, intenzivirani rad inspekcijskih službi, posebno kroz rad komisije za borbu protiv sive ekonomije. Ovaj radni tim, podsjetiću, osim predstavnika resornih državnih organa čine i predstavnici zakonodavne vlasti, poslodavaca i sindikata, čime se stvaraju potrebni sinergetski efekti i konstruktivna diskusija svih inoviranih subjekata u obezbjeđivanju sagledavanja efekata predloženih mjera na najvišem nivou. Takođe, želim da istaknem da se rad tima bazira na dva osnovna principa, što je veoma bitno, transparentnosti i otvorenosti. U tom smislu treba podržati kampanju pod nazivom "Na sva zvona, siva zona" čiji je osnovni cilj jačanje fiskalne discipline svih poreskih obveznika. Namjera ove kampanje je da građani privredu motivišu na odgovorno ponašanje kroz jačanje svijesti o tome da siva ekonomija ima negativne posledice po budžet države, a samim tim i po građane koji su direktni korisnici budžetski sredstava, kao i privreda koja je zbog sive ekonomije izložena nelojalnoj konkurenciji. 113 U sklopu kampanje pokrenuta je i TV emisija u kojoj se javnost u kontinuitetu informiše o obavljenim kontrolama, evidentiranim nepravilnostima kod pojedinačnih subjekata, kao i o preduzetim mjerama, odnosno sankcijama. Istovremeno na sajtu se nedeljno objavljuje spisak svih subjekata kod kojih su inspekcijskom kontrolom evidentirane nepravilnosti, što smatram da je veoma dobro. Kampanja je takođe usmjerena na građane, privredu uz nastojanje da budu motivisani da podržavaju efikasan i neselektivan rad inspekcijskih službi, da ukoliko sami dođu do saznanja da neko izbjegava plaćenje poreza na ovaj ili onaj način takvog nesavjesnog građanina prijave nadležnim organima iz razloga što se takvim činjenjem ugrožava dobro svih nas. Vlada Crne Gore je u sklopu programa mjera za suzbijanje borbe protiv sive ekonomije predložila i donošenje zakona o nelegalnom poslovanju u kojem su utvrđene mjere za sprečavanje nelegalnog poslovanja putem zabrane svih vidova nelegalnog poslovanja, takođe u cilju obezbjeđivanja blagovremene primjene ovog zakona, predložila je Skupštini Crne Gore da se predloženi zakon donese po skraćenom postupku, imajući u vidu značaj mjera koje treba preduzeti za suzbijanje sive ekonomije po drušvo u cjelini, budžetske prihode, kao i potrebu da se preduzimanjem tih mjera otpočne u što kraćem roku, što takođe smatram da je veoma dobro. Neću detaljisati o odredbama osnovnih zakona, ali ću se najviše osvrnuti na član 9 u kojem se kaže da je zabrana osnivanja privrednog društva ili registracija za obavljanje djelatnosti preduzetnika licu koje ima učešće preko 30% u kapitalu zabranjeno ili to privredno društvo nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije koji ne izmiruje poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Ova zabrana podrazumijeva i zavisna društva privrednim društvima, kao i članove zajedničkog domaćinstva i fizičkog lica što smatram da je veoma dobro. Možda je ova mjera restriktivna, ali nije na odmet jer, po meni, imamo haotično stanje u kojem profitiraju ljudi koji unose haos u poslovanje i time za sobom ostavljaju pustoš i neizmirene obaveze i time uništavaju druge firme koje žele da se pošteno bave biznisom. Na kraju, glasaću za ovaj zakon iz sljedećih razloga: Implementacijom predloženog zakona vrši se unapređenje poreskog sistema i stvara efikasan mehanizam za bolju naplatu poreskih obaveza, odnosno doprinosi poboljšanju poreske discipline poreskih obveznika. Zato što će se takođe prepoznati i sankcionisati nelegalna konkurencija i imati pozitivne efekte na cjelokupan poslovni ambijent budući da će uticati na rast ukupne ekonomske aktivnosti kao i na rast zaposlenosti. Prema mojim podacima i procjenama koje ste vi negdje rekli, sivo tržište odnosi između 100 i 120 miliona eura. U ovoj godini se očekuje da se naplati značajan dio izgubljenih prihoda, a više od toga da stvorimo osnovu za trajno sužavanje zone nelegalnog poslovanja. Takođe nam je cilj da ne izgubimo još jednu turističku sezonu u smislu prihoda koji se po osnovu nelegalnog poslovanja u tom sektoru generišu. Zato što aktivnosti Vlade u pogledu suzbijanja sive ekonomije u najvećoj mjeri su doprinijeli pozitivnim trendovima i to kada je riječ o budžetskim prihodima od početka godine do 26.aprila 2013. godine, premašeno je ostvarivanje prihoda iz istog perioda prošle godine za nekih 4,1%, odnosno za 20.000.000 114 eura i pozitivnim se ocjenjuje struktura realizovanog poboljšanja budžetskih prihoda koja ukazuju na blagi rast ekonomske aktivnosti. Naime, porast naplate zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost koji je veći za 17,8% u odnosu na isti period 2012. godine. Poštovani poslanici, imajući u vudi značaj materije koju tretira ovaj zakon, čijom implementacijom bi se uspostavio sistem za efikasnije mehanizme naplate javnih prihoda i po tom osnovu ostvarilo povećanje sredstava u državnom budžetu, što bi se u krajnjem odrazilo na ukupnu fiskalnu, finansijsku i makroekonomsku stabilnost, predlažem da Skupština Crne Gore usvoji Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Hvala.
  • Zahvaljujem koleginici Kovačević. Za komentar se javio kolega Bojanić. Izvolite.
  • Ja moram da priznam da sam se zabrinuo uopšte da li ima ikakve svrsishodnosti u raspravama ovdje. Došli su sa gotovim referatima i čitali su svi, zaludu priča, niko ne uvažava što se govori. Žao mi je što je izašao ministar, da mu kažem da ovim zakonom siječe granu na kojoj sjedi, odnosno ovim zakonom sprečava državu, rekao sam državu, pročitao sam član 9, jer država je u vlasništvu preko 30%, mnogo kompanija koje su u stečaju i likvidaciji i tumačenjem ovog zakona, država ne može da osnuje druge kompanije. To je valjda jasno. Ovdje se kaže da se zabrana o osnivanju privrednog društva u smislu stava 1 ovog člana odnosi i na zavisna društva tog privrednog društva. Ajmo sad da krenemo, je li Skupština država, jeste valjda, i ona bi trebala s državom da ima veze nekakve, ako hoćemo. A onda kako se usvajaju zakoni koji veze nemaju sa praksom. Tamo neko se sjetio da pokaže, evo bože moj, sad ćemo mi, pa čuvena giljotina propisa. Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta donešen je 2010. godine i po njemu Javni servis Radiotelevizija Crne Gore treba da se osnuje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Skupština je vlasnik 100%. Do 10.07, mi smo o ovome razgovarali, jutros sam rekao predsjedniku Skupštine da ja ne vidim, do jutros stvarno nisam primijetio nijedan problem da bi Skupština mogla da bude vlasnik privrednog društva D.O.O javni servis Radiotelevizija Crne Gore. Ali, vi ćete danas glasanjem ovog zakona da spriječite Skupštinu da osnuje privredno društvo, jer mora i Radio-televizija Crne Gore da bude društvo sa ličnom odgovornošću ili akcionarsko, svejedno, mora da bude jedno od privrednih društava, zato što država ima vlasništvo preko 30% u mnogim kompanijama u Crnoj Gori koje su u stečaju ili pred likvidacijom. Hajte, usvojite i to, usvojite ako ste to naumili, mislim da jeste, hajde usvajajte. Hvala.
  • Zahvaljujem. 115 Odgovor na komentar, koleginica Kovačević. Izvolite.
  • Kolega Bojaniću, Ja ovdje ne dolazim s gotovim referatima, ja sam poslanik kojega su izabrali građani Crne Gore na parlamentarnim izborima. A što se tiče moje diskusije, ukoliko mislite da sam nešto iznijela netačno vezano za prihode i aktivnosti Vlade, ovo je nešto što je javno i čime se bavi Vlada u zadnje vrijeme u suzbijanju sive ekonomije. Da li će ovaj zakon na nekoga uticati dobro ili loše? Znači, ja sam za to da se ovaj zakon donese zato da se suzbije ono što je do sad bilo nelegalno i da se ne vrši selektivan pristup i kod inspekcijskih organa, nego da se svi oni koji se bave nelegalnim poslovanjem u ovoj državi kazne i za to da krivično odgovaraju. Prema tome, ne dolazimi s gotovim referatima, nego se veoma ozbiljno pripremam za raspravu u ovom parlamentu.
  • Zahvaljujem koleginici Kovačević. Kolega Milić se takođe javio za komentar. Izvolite.
  • Evo, da ja odmah kažem u čemu se ne slažem. Ne slažem se zbog toga što smatrao sam da vam je obaveza, možda, ne bih da dociram, s obzirom na profesiju iz koje dolazite, a ja sam zaboravio da pomenem nelegalno poslovanje i u privatnoj praksi iz profesije iz koje vi dolazite, a imam obavezu i zbog toga što iz moje porodice su bili ljudi koji su se bavili tom medicinskom profesijom i zbog činjenice da toliko se u javnosti želi apostrofirati korupcija, između ostaloga i u zdravstvu, i negdje drugo, a da se ne bavimo onim što gubimo kao država, a to je neadekvatno oporezivanje privatne ljekarske prakse u Crnoj Gori. Ne bavimo se onima što nam se dešavalo i što se dešava danas u apotekarskim firmama, farmaceutskim firmama, izvinjavam se. S druge strane ne bavimo se svim onim što ste vi pomenuli oko turizma, a ja vam garantujem da u tom dijelu postoji veći iznos neoporezovanog dohotka nego što je ovaj dio o kome se bavimo kroz poreski dug. Znači, više nego 350 miliona evra, i to mogu dokumentovano dokazati svima. Ono što bih još naglasio je nešto što sam juče započeo sa ministrom finansija, ovaj dio nije za vas vezan, vezan je direktno za ministra finansija. Zloupotrebljavam, znam, govornicu, ali sam prisiljen zbog proceduralnih razloga da to tako uradim, nisam imao priliku da odgovorim ministru na ona tri minuta komentara. Šta je sa 30 miliona eura poreskog potraživanja od strane Duvanskog kombinata Podgorica, da li je ušao u ovih 350 miliona eura? Povećavam danas to pitanje za još jedno pitanje - šta je sa licencama za cigarete koje je imao Duvanski kombinat Podgorica? Koliko je izdato akciznih markica 116 2010, 2011, 2012. godine? Naglašavam da jedan od najvećih kriminala koji se desio u Crnoj Gori i koji se dešava danas je kriminal vezan za cigarete. Pripremio sam ovdje da čitam, gospodine potpredsjedniče Skupštine, i o tome da članice Evropske unije, njih 27, svake godine gube oko 10 milijardi evra zbog krijumčarenja cigareta. Da je osnovni problem velika razlika u cijeni, da, ovo je inače iz Evropske dokumentacije, pa vrlo kratko, da pošiljka sa 100 hiljada kutija cigareta u jednoj zemlji koja nije članica Evropske unije, ali će biti, vrijedi 30 hiljada evra, a u Njemačkoj, kad dođe do Njemačke 250 hiljada evra, u Engleskoj, Skandinaviji 500 hiljada evra itd. Inače, čini mi se, Veljo, da smo čuli da jedna kutija cigareta obračunava se u Duvanskom kombinatu Podgorica 7centi. Izvinjavam se.
  • Hvala kolegi MIliću. Koleginica Kovačević, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Ja sam, gospodine Miliću, diplomirani pravnik sa preko 30 godina radnog iskustva. Tamo gdje sam radila građani mogu da prepoznaju moj rad. I drugo, potpuno se sa vama slažem da predmet ovoga zakona je i privatna praksa i potpuno sam sigurna da i tamo ima sive ekonomije i te kako i da se i ranije razmišljalo da se i u tim privatnim ordinacijama stave kase, je li tako gospođo Perović, i da je to jedan izvor sive ekonomije, iako ne mnogo veliki. Nisam pomenula možda, kao pravnik sam se bavila više zakonom, što ne znači da se s vama neću složiti, naravno da ću se zainteresovati da se taj dio obradi.
  • Zahvaljujem. Komentar? Imao je kolega Bojanić već komentar. Kolega Velizar Kaluđerović je sljedeći diskutant, a nakon njega neka se pripremi koleginica Marta Šćepanović. Izvolite, kolega Kaluđeroviću.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodo iz Ministarstva finansija, gospođo Perović, nadam se da će nam se ministar Žugić uskoro pridružiti, ali ja ću govoriti kao da je on tu, jer pretpostavljam da ipak prati našu raspravu i da će imati šta da nam, makar u završnoj riječi, kaže u odgovoru na svu problematiku koju iznosimo i dileme koje u vezi sa tim potenciramo. Kada je u pitanju Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, dakle kao ideja, kao cilj je za pozdraviti. Ali, mehanizmi koji nam se nude predlogom teksta ovog 117 zakona i uz to koliko je to loše zanatski urađeno obeshrabruju da se može i doseći ovaj cilj koji je, još jednom ponavljam, za pozdraviti. Moje kolege iz poslaničkog kluba su ukazale na jedan broj loših rješenja u Predlogu zakona. Da i ja kažem da je juče Zakonodavni odbor, koji se inače sa stanovišta svoje nadležnosti bavi samo time da li je određena norma koja je u zakonu usklađena sa Ustavom i pravnim poretkom, bio u prilici da sam traga, pazite, za definicijom šta se smatra nelegalnim poslovanjem. U tom dijelu smo, čini mi se, napravili pomak da u odnosu na ono što je Vlada ponudila, ponudimo nešto kvalitetnije i pri tom sami svjesni da ni to nije kvalitetno rješenje. Evo, u velikom broju normi koje su, najblaže rečeno, nedorečene, ja samo da ukažem i na normu iz člana 7 stav 3, gdje se definiše da pravno lice i preduzetnik čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate su dužni, pazite, da od saznanja za blokadu računa gotov novac u cjelini uplaćuju na svoj račun kod banke. Zar nije uobičajeno, bez obzira da li je nekom pravnom licu ili preduzetniku žiro račun u blokadi ili je slobodan, da u principu svoj gotov novac iz poslovanja mora da prolazi, da se uplaćuje na račun tog subjekta? Ili, norma iz člana 15, pazite, prepoznajem da nema političke volje, kao što je na žalost nema kod ove vlasti u želji da se istinski uhvati u koštac i da se postižu djelotvorni rezultati u borbi protiv sive ekonomije ili smanjivanja sive ekonomije u okviru ukupne ekonomije na mnogo niži nivo i procenat od onog koji imamo. Član 15 glasi: "Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši nadležni inspekcijski organ". Što nam ova norma govori? Mi imamo ovaj nadležni organ u okviru kojeg su sada najveći broj inspekcijskih organa, imamo inspekcije koje su zadržane kod jednog broja državnih organa ili organa državne uprave, ali ova norma nije ni pokušala da napravi pomak da u tom dijelu definiše koja inspekcija je nadležna za određenu vrstu eventualne povrede odredbi ovog zakona. Ali, ono što je život, gospodine ministre Žugiću, vi ste do trenutka kada ste izabrani za člana Vlade, za ministra finansija bili guverner Centralne banke. Ja samo da podsjetim, ja znam da je vama još iz tog perioda, a i sada kao ministru finansija poznato da je Centralna banka objavila podatak koji na dan 31. maja ove godine govori da 2.326 pravnih lica imaju blokiran svoj žiro račun, pazite 2.326 pravnih lica i preduzetnika blokiran žiro račun koji iznosi, čini mi se, iznad 300 miliona evra. Među ovih 2.326 je 75, ako sam dobro izbrojao, a brojao sam više nego jedanput, pravnih lica čiji žiro račun je u blokadi za više od milion evra, dakle preko 75 lica. I evo samo nekoliko interesantnih primjera za javnost. Dakle, da li je javnosti poznata firma, evo nedostaje nažalost vremena, koja se zove DOO NCS inžinjering eksport - import Podgorica, čiji račun je blokiran 16 miliona 446 hiljada. Šta hoću da kažem? 16 i po miliona u blokadi žiro račun firme, koja je, ubijeđen sam, meni priznajem jeste potpuno nepoznata. Pa kako firma koja je javnosti potpuno nepoznata je došla u poziciju da joj je račun blokiran 16,5 miliona? To je podatak sa sajta Centralne banke Crne Gore, lagano možemo provjeriti. Mogao bih tu dalje da nabrajam, firma čiji je račun blokiran 8 miliona i 300 evra. A što je rekorder u iznosu blokade, to je firma Zavala invest 34 miliona 118 i 903 hiljade evra, koja se nalazi na adresi Ulica Vojvođanska broj 12 Budva. Njen osnivač je Slav-in doo Budva, osnivač Slav-in doo Budva na adresi takođe Vojvođanska 12. Građani Budve sigurno znaju koja je to adresa i koji je to prostor, s obzirom na to koliko ovako velikih firmi ima na jednoj te istoj adresi. Njegov osnivač Miraks Balkan doo Budva, pa njegov osnivač takođe na adresi Vojvođanska broj 12, a njegov osnivač firma iz Moskve, da ne navodim ime, a onda ima firma Slav-lajn, takođe iz Budve i takođe na adresi Vojvođanska broj 12, čiji žiro račun je blokiran za 4 miliona i 370 hiljada evra. Hoćemo li mi ovim zakonom riješiti ove probleme?Je li nedostatak ovog zakona bio problem za nadležne državne organe da sprečavaju ovakvu otimačinu i ovakve prevarne radnje u odnosu na cjelokupnu imovinu, rekao bih i interese svih građana Crne Gore? Jer, postojati i poslovati firma koja ima blokadu računa više od 10 miliona evra, a u javnosti je potpuno nepoznata, pa to samo po sebi govori o čemu se radi. Hvala i izvinjavam se.
  • Hvala vam, kolega Kaluđeroviću. Pošto je kolega Kaluđerović prema redosljedu prijavljenih posljednji govornik iz opozicije, dobio je malo više vremena. Koleginica Marta Šćepanović, a nakon nje kolega Šefkija Murić. Izvolite, koleginice.
  • Poštovani potpredsjedniče, predlagači, kolege i uvaženi građani Crne Gore, Kao jedna od akcionih mjera iz Akcionog plana za suzbijanje sive ekonomije Vlade Crne Gore, na današnjem dnevnom redu je Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Negativni uticaj i posljedice sive ekonomije su izuzetno veliki u svakom društvu pa i u Crnoj Gori, posebno u uslovima produženog trajanja krize. Putem sive ekonomije državi izmiču značajni budžetski prihodi što uveliko umanjuje efikasnost ekonomske politike u cjelini i na nivou države. Odgovor Vlade Crne Gore na suzbijanju sive ekonomije je usvajanje plana mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013. godinu i spremnost Vlade da se sa ovim problemom izbori uz učešće i pomoć svih relevantnih subjekata, predstavnika socijalnih partnera, privrede, Skupštine Crne Gore i državnog tužilaštva, te su svi iskazali punu posvećenost rješavanju problema sive ekonomije i istakli da su prioritetni načini za suzbijanje neregularnog poslovanja rigoroznije kaznene mjere i poštovanje principa neselektivnosti i transparentnosti u vršenju zakonskih ovlašćenja. Polazna premisa je nulta stopa tolerancije za sivu ekonomiju. Zakon ima intenciju da pokrije sve pravne nedostatke koji su postojali i omogućavali različite vidove neformalnog poslovanja. Izražena je ptoreba da se ovim zakonom posebno tretiraju oni subjekti koji posluju u apsolutno crnoj zoni odnosno obavljaju djelatnost bez prethodno izvršene registracije, kako bi prema istima bile intezivirane inspekcijske kontrole i preuzete odgovarajuće mjere. Ono što je suštinsko, što se reguliše zakonom su mjere za sprečavanje nelegalnog poslova, i to: zabrana obavljanja neregistrovane djelatnosti, obaveze banaka da poreskom 119 organu učine dostupnim sve podatke u izvršenim transferima, s tim da podaci i dalje zadrže status poslovne tajne, reguliše se obaveza držanja gotovom novca u blagajni, propisuje visina iznosa. Dakle, sve ono što se u praksi pokazalo kao mogućnost zloupotrebe od strane ovakvih subjekata. Postavlja se pitanje razloga velike preosjetljivosti građana i svih subjekata u društvu na postojanje sive ekonomije čije su posljedice vidljive u oblasti utaje poreza i nelojalne konkurencije. Teško je o porezima afirmativno govoriti, možda je upravo ta tolerancija iz razloga što oni ne daju striktnu vezu građanima između plaćanja i koristi koje dobijaju za to plaćanje, i često građani, pa i mi sami to doživljavamo kao trošak, što ne stoji, jer se na taj plaćeni porez kroz servisiranje obaveza prema građanima od strane države vraća. Ovakav pristup Vlade nije moguć bez zajedničkog političkog interesa i opšte podrške u društvu. Moramo da zaštitimo sve one koji redovno plaćaju porez državi, jer ne treba nabrajati koje sve obaveze oni plaćaju državi i lokalnoj samoupravi, odnosno svima koji imaju ovlašćenje na naplatu. Porez na dodatu vrijednost taksi i sl. I sve te obaveze imaju registrovani subjekti. Dok na drugoj strani moramo da kontrolišemo i sve one koji to izbjegavaju. Dakle, zbog svih onih koji su u sistemu i koji redovnim izmirivanjem obaveza prema državi omogućavaju isplatu zarada, penzija, socijalnih davanja, subvencija poljoprivrednicima, i koji svojim zaposlenima plaćaju porez i doprinose i na taj način pune državni i lokalni budžet, nije lojalna konkurencija ako neko radi i plaća sve, a neko ništa ne plaća a zarađuje. Tu ne smije biti tolerancije i ovaj zakon omogućava borbu protiv toga, jer prije ili kasnije dolazimo do situacije da se upravo iz ovih razloga ne isplaćuju neki važni rashodi koje sam već navela, a ovim zakonom ćemo regulisati sve ono što nije bilo regulisano da bi se spriječila siva ekonomija. Ono što je bitno istaći povodom borbe protiv sive ekonomije je da teret odgovornosti, i pored ministra koji je svakako najodgovorniji, teret odgovornosti snosimo svi. A posebno bih u ovom kontekstu naglasila i značaj uključivanja lokalne samouprave u cijelom ovom procesu i lancu odgovornosti, jer će se time povećati prihod ne samo državnog već i lokalnog budžeta što iz sopstvenih prihoda koje opštine imaju, što od prihoda koje dijele sa državom.Te bi redovnim izmirivanjem obaveza prema državi od strane takvih subjekata neregistrovanih mogli biti finansirani neki kapitalni projekti koji su značajni za opštine, subvencije poljoprivrednicima, plate, zarade. Dakle, zajedničkom borbom protiv sive ekonomije sa akcentom na doprinos svake lokalne uprave doći do sredstava koje idu nelegalnim tokovima. Svakako vrijeme je da se na ovaj način, a cijenim i ovim zakonom stupi u odlučnu akciju u borbi za suzbijanje sive ekonomije i svođenju u neke realne i normalne okvire prometu sivoj ekonomiji, jer bez finansijske discipline, bez zaštite onih koji redovno plaćaju porez naša država nema šansu da bude bolja. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem koleginici Šćepanović. Koleginica Jasavić ima komentar. Izvolite. 120
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, uvaženi građani, Želim da se obratim uvaženoj koleginici Kovačević u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Kada je kolega Bojanić govorio o zakonu i kada je imao komentar na Vaše izlaganje, nije se odnosilo ništa lično na Vas, jer Vaš ugled u Crnoj Gori i u gradu u kome živite je nesporan. Znaju to crnogorski građani. Vaš profesionalni i lični integritet, takođe. I svaka partija bi mogla da se ponosi činjenicom da ste Vi u njoj i šteta velika što nema puno ljudi u Demokratskoj partiji socijalista na poslaničkoj listi koji mogu da se pohvale Vašim ugledom. Ali, ono što je kolega Bojanić uradio jeste upravo pokušaj da pozove razum u ovaj dom. Razum koji želi da suprotstavi glasačkoj mašineriji koju Vi suprotno logici zdravoj i razumu veoma često koristite, da ne upotrijebim grub izraz pa kažem zloupotrijebite. Zašto ovo govorim? Kolega Bojanić je vrlo jasno predočio crnogorskoj javnosti i građanima da smo sa ovim zakonom došli u poziciju da država samu sebe ugrožava, odnosno Vlada samu sebe ugrožava, opštine same sebe ugrožavaju. Mi kao konstruktivna opozicija, kao odgovorni ljudi, kao ozbiljni građani, kao neko ko misli o javnom interesu želimo da zaštitimo državne interese i Vladu od nje same. Građani su na najbolji mogući način razumjeli argumentaciju uvaženog kolege Bojanića.
  • Koleginice Jasavić, molim Vas, pošto je komentar bio, a i komentar je upućen na pogrešnu adresu.
  • Izvinjavam se, želim samo da kažem da se radi o konstruktivnim predlozima gospodina Bojanića ispred Pozitivne, a ne o destruktivnim, i molim vas da u ovaj dom uvedemo razum kao logičnu kategoriju, jer ne možemo zloupotrebljavati poziciju vladajuće većine i suprotno razumu i logici donositi zakone koji su suprotni državnim interesima Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Naravno, ukoliko želi koleginica Kovačević, pošto je bila direktno prozvana. Izvolite.
  • Gospodine predsjedavajući, koliko sam obaviješten za ovu tačku dnevnog reda planirano je bilo sat i po za rad. Mi već raspravljamo, ovdje već rasprava traje dva sata i petnaest minuta. Drugo, dešava se zloupotreba govornice kao što smo sada čuli i vrijeđanje poslanika. Ovo je kaznena replika ujedno, uz ovo, jer je koleginica Jasavić nazvala većinu poslanika DPS-a da nemaju čime da se pohvale. 121 Pazite, to je uvredljiva konotacija i da smo glasačka mašinerija. Ne znam čime Vi, koleginice, možete da se pohvalite, osim tim što vrijeđate ođe po čitav dan kolege poslanike. Mi na takav način za obraćanje nijesmo navikli i zamolio bih Vas zaista, zaista bih Vas zamolio da dobro vodite računa što govorite u ovom Parlamentu bar kada su u pitanju poslanici ili pojedinci ili konkrentno ja, ispred Kluba DPS-a i poslanika u DPS-u.
  • Hvala Vam. Naravno, daću Vam proceduralno nije nikakav problem, ali ipak da imamo u vidu da imamo još troje prijavljenih govornika, to je prvo, drugo, da ipak vodimo računa o tome kada i kako i kome repliciramo. Znači, koleginice Jasavić, Vaša replika je bila, odnosno Vaš komentar je bio na pogrešnu adresu. Koleginica Šćepanović je diskutovala neposredno prije Vas, a koleginica Kovačević mnogo ranije, ali proceduralno. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Da kažem u ime Kluba da iz ovih klupa nikad nijeste čuli uvrede, ni ovo nije bila uvreda, ali je očigledno kad nemate argumentaciju za ono o čemu se raspravlja onda se okreće na tu priču. Mi nijesmo navikli i nećemo nasjesti na takvu priču. Ako imate argumente uvezi zakona o kojem razgovaramo, izvolite, vrlo smo spremni da o tome raspravljamo s vama. A ako hoćete da ulazimo u lične kvalifikacije koji ste Vi vjerovatno bolji ekspert od nas, tu u nama nećete naći sagovornika. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Reagovao je kolega Bojanić, ne može. Kolega Bojanić je reagovao u ime Kluba, proceduralno. Izvolite.
  • Samo želim da doprinesem da ne budemo bilo ko od nas, prvo proceduralno može svako. Kvalifikacije koje je iznijela koleginica Jasavić, gospodine Vuletiću, su političke prirode. Ovo je politički dom, i kada je rekla da, možda ne znam sad tačno, ali eto neka je rekla da nemate čime da se pohvalite, mislila je na političke rezultate i to Vam mi svaki dan govorimo. I nemojte to da doživljavate lično, naprotiv, ono što su bile lične kvalifikacije bile su vrlo afirmativne prema Vašoj cijenjenoj koleginici. Tako da, nemojte nešto da izvlačite iz konteksta i da iznosite nešto što nije tačno. Hvala potpredsjedniče.
  • Zahvaljujem. 122 Proceduralno, takođe. Je li proceduralno, gospodine Vuletiću? Izvolite, imate minut.
  • Evo, to je to kada vođenje Skupštine pođe u ovom smjeru. Nijesam ja neuk, kolega Abazoviću, da ne znam što se na mene odnosi i kako se imputiraju stvari u ovom parlamentu, a da mi Vi baš držite predavanje po tom osnovu. Vi radite političke kvalifikacije na način kako Vi smatrate da treba da se radi, ali bih Vas zamolio ipak da to radite sa mjerom. Nikada nijesam ovu govornicu zloupotrijebio na način da nekoga okvalifikujem lično, a najmanje da okvalifikujem njegov rad. Kao rad neki koji ne zadovoljava kriterije ovoga Parlamenta i ovoga doma na profesionalan način da se odnosimo. Pa i same kvalifikacije iz Vašeg Kluba, da dođemo da se pripremiljenim diskusijama dovoljno govore o ozbiljnosti sa kojom se pripremam. Ljepše je pripremiti diskusiju, nego lupati gluposti. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Vuletiću. Sljedeći govornik je kolega Murić, diskutant. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi predstavnici Ministarstva finansija, poštovani građani, Nemam ništa novo reći povodom ovog Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali ću pokušati da kažem nekoliko stvari koje se konkretno odnose na tekst ovog zakona. Reći ću prije nego što pređem na konkretne stvari, da je siva ekonomija izazov svakog društva, pa i našeg, jer oblici sive ekonomije nijesu uvijek isti i uvijek su različiti u različitom vremenu. Zato je borba protiv sive ekonomije neprestalna i nikada neće prestati. Cijenim da ćemo ovim zakonom smanjiti efekte sive ekonomije i da ćemo pkušati da pridobijemo, odnosno da u državnoj kasi se slije više novca što nam je i cilj. Prva dilema koju imam da saopštim je na osnovu člana 1 drugi stav, gdje ste rekli da se nelegalnim poslovanjem u smislu ovog zakona smatra obavljanje djelatnosti bez prethodno izvršene registracije u skladu sa zakonom. Čisto želim da podijelim dilemu sa vama, po meni bi ovdje trebala da stoji tačka da ovaj dio teksta zadnji se briše ili da se drugačije uobliči, jer govori o bavljenju drugim nelegalnim poslovanjem. Ovo može da bude tretirano i drugačije jer je široka norma i može da bude predmet nekih drugih državnih organa koji treba da se uključe u rješavanje ove norme. Drugi dio koji želim da komentarišem odnosi se na član 9 gdje ste u stavu 3 naglasili kako i na koji način se boriti protiv onih koji su imali firme a koje su u stečaju i kako one na osnovu svojih rodbinskih ili 123 rođačkih linija mogu da osnuju nove firme. Mislim da ovaj stav zadnji, lice koje živi u zajedničkom domaćinstvu može biti predmet zloupotrebe, jer u nekom sudskom postupku i diobnom bilansu to lice može da bude izuzeto i može da živi na drugoj adresi i da ne živi u zajedničkom domaćinstvu sa osnivačem firme koja je u stečaju, tako da je to jedna opaska na koju moramo voditi računa. Takođe, novina odnosno nešto što smatram veoma pozitivnim je član 12, gdje ste u prva dva stava decidno i jasno dali obavezu elektronskim i štampanim medijima kako da se ponašaju i pod kojim uslovima treba da objavljuju oglase i reklame firmi, a u trećem stavu ste nametnuli obavezu da kvartalno obavještavaju poreski organ. Mislim da ta norma nije adekvatna, jer je ovo posao za inspekciju. U redu da evidentiraju svako fizičko i pravno lice i da ima svoj PIB, svoje ime i prezime i matični broj i registar, ali ne možemo nametati medijima obavezu da obavještavaju poresku upravu. Ne znam da li je došlo do propusta u tekstu, ali smatram da bi nekom preformulacijom, boljom ili kraćom ili neutralizacijom mogao da se poboljša ovaj tekst predloga zakona. Ipak, opet ponavljam, smatram da je ovo posao za poreske inspektore, znači da oni uđu, da zatraže, da im daju na uvid i da jednostavno urade ono što trebe da urade. Treće, snaženje i jačanje inspekcijskog nadzora, to je, čini mi se, ključna i glavna odrednica ovog zakona, a u članu 16 pod stavom 3, gdje kažete da privremeno oduzetu dokumentaciju, gotove proizvode, repromaterijal, poluproizvode ili sekundarne sirovine. Ta norma takođe je široko obuhvaćena i mislim da je treba sagledati drugačije. Završavam, predsjedniče parlamenta, za desetak sekundi. Dozvolićete mi da kažem da ću podržati ovaj zakon, a ovo je bilo samo par dilema koje sam iznio na tekst zakona. Možda je i neko podnio amandman nisam pratio, ali mislim da je ovo govoreno u cilju poboljšanja teksta zakona. Hvala vam.
  • Hvala vam. Izlaganje, izvolite.
  • Samo, gospodine Muriću, da vam pomognem, pošto nijeste dovoljno ispratili. Zbog javnosti, već kada nema ministra tu, uzeću sebi za pravo da tumačim ovo što su predočili, odnosno da kažem da stav 3, člana 9 koji se odnosi na zabranu fizičkih lica, odnosno osnivanje privrednih društava i registraciju preduzetnika na bračnog druga, roditelja, braću i sestre, koji sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu, koji ste rekli da vam je sporan. On jeste sporan i on je povučen na Zakonodavnom odboru, onu u suštini nije ni u skladu sa Ustavom, protiv Ustava je. Zakonodavni odbor je procijenio taj stav kako smo ih i upozoravali na Odboru za ekonomiju će biti u suprotnosti sa Ustavom i Zakonodavni odbor je to povukao, tako da to nije u ovom zakonu sada. Zahvaljujem. 124
  • Zahvaljujem. Kolega Muriću, izvolite.
  • Zahvaljujem uvaženom kolegi Bojaniću na pomoći. Ja nisam član Odbora za ekonomiju, ali sam dobio osnovni tekst i smatram, uvidio sam da bi to moglo da bude predmet sporenja i zato sam to iskazao i mislim da je dobro što smo otvorili raspravu i dilemu da i ovaj dio pojasnimo. Hvala.
  • Hvala. Zakonodavni odbor je radio svoj posao, štitio Ustav od neustavnih predloga. Kolega Rešid Adrović je sljedeći učesnik u raspravi, a priprema se kolega Vukčević. Izvolite.
  • Uvažene poslanice i poslanici, uvaženi građani, Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja o kojem danas raspravljamo je jedan od veoma važnih zakona jer će se sa usvajanjem ovog zakona smanjiti siva ekonomija koje ima i u zemljama Evropske unije, istina mnogo manje nego što je ima kod nas u Crnoj Gori. Ono što se nameće kao prvi zaključak, Vlada Crne Gore čini sve što je u njenoj moći da se u Crnoj Gori smanji zona poslovanja na crno, predlaganje ovog zakona govori u prilog ovoj mojoj tezi. Usvajanje i primjena ovog zakona ima za cilj da se dođe do finansijske konsolidacije koja je ključ za ekonomsku stabilnost. Usvajanje i primjena ovog zakona pomoglo bi da se dođe do većih prihoda u budžetu, da se smanji budžetski deficit, da se smanji zaduživanje države. Usvajanjem i primjenom ovog zakona pored smanjenja sive ekonomije, o čemu sam govorio, unaprijedila bi se fiskalna disciplina, sankcionisala nelojalna konkurencija, time bi se unaprijedio poslovni ambijent. Takvo stanje bi pomoglo da se dođe do boljeg poslovnog ambijenta, to bi u značajnoj mjeri uticalo da se dođe do povećanja ekonomske aktivnosti, a sve to bi imalo za rezultat povećanje zaposlenosti, što je veoma važno, ako znamo koliko je na Zavodu za zapošljavanje radnika koji čekaju posao. Da bi do svega ovoga došlo, neophodno je dosledna primjena ovog zakona. Usvajanjem i doslednom primjenom ovog zakona unaprijedio bi se poreski sistem i bolja naplata prihoda kako je do sada u toj oblasti bilo najbolje govori iznos poreza koji duguju pojedini poreski obveznici. Usvajanjem i primjenom ovog zakona želi se spriječiti poslovanje i rad na crno. Na žalost do sada smo imali veliki broj neregistrovanih advokatskih kancelarija, stomatoloških ordinacija, ambulanti i drugih subjekata koji su poslovali a da nisu bili registrovani i da nisu plaćali nikakve obaveze iz radnog odnosa. Usvajanjem ovog zakona došli bi na udar oni subjekti koji posluju u crnoj zoni, odnosno obavljaju djelatnost bez prethodno izvršene registracije. 125 Prema takvima bi se intenzivirale inspekcijske kontrole i tako spriječio rad na crno. O posljedicama rada na crno ja ne želim govoriti. Posljedice su velike za sva društva a i za Crnu Goru. Pogotovo su one velike ako znamo da je kriza velikih razmjera. Kroz kanale sive ekonomije država ostaje bez značajnih sredstava što umanjuje efikasnost ekonomske politike na nivou države. Da bi smanjili sivu ekonomiju Vlada je i do sada preduzimala niz aktivnosti. Jedna od mjera za borbu protiv sive ekonomije je donošenje ovog zakona. Usvajanjem i primjenom ovog zakona definisale bi se mjere i aktivnosti za sprječavanje nelegalnog rada. Prema nekim procjenama sivo tržište odnosi izmedju 100 i 120 miliona eura. U nekoliko je navrata danas o tome bilo riječi. Usvajanjem i primjenom ovog zakona naplatio bi se značajni iznos izgubljenih prihoda i stvorio osnov za trajno suzbijanje zone neregularnog rada. Predlaganje zakona o sprovođenju nelegalnog poslovanja definiše se pojam nelegalnog poslovanja, predlažu se mjere za sprječavanje nelegalnog poslovanja. Ja bih od ovih mjera za sprječavanje nelegalnog poslovanja posebno par riječi kazao o članu 9 i članu 11 iako je ovdje u Skupštini bilo dosta rezervi kada je ovaj član u pitanju. Jedina značajna novina u ovom članu, u ovom zakonu jeste to što se članom 9 ovog zakona zabranjuje licu koje ima učešće preko 30% u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak ili likvidacija osnivanja novog privrednog društva. To lice ne može osnovati privredno društvo ili se registrovati za obavljanje djelatnosti kao preduzetnik. Ova tačka je za mene prihvatljiva iz razloga što u stvarnosti imamo formiranje i registraciju velikog broja novih firmi od strane osnivača koji ostavljaju preduzeće i velike neizmirene obaveze i u njemu po raznim osnovama i time uništavaju i druge firme koje žele pošteno da rade i posluju. Iako je ova mjera iz člana 9 možda preoštra nju treba prihvatiti, jer u stvarnosti imamo veliki broj onih preduzeća koja se bavi prljavim radnjama i na taj način unose haos u poslovanju i ometaju one poštene da rade. Veoma značajna novina u odnosu na dosadašnji zakon sadržana je u članu 11 ovog zakona. Društvo i preduzetnik čiji je račun blokiran ne smije nakon isteka roka oko 20 dana od dana blokade računa vršiti naplatu svojih potraživanja i plaćanja svojih obaveza, ugovaranjem promjene povjerioca odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu asignacija, acesija, preuzimanje i ustupanje duga, prebijanje kompenzacija čime bi se izbjegla naplata potraživanja i plaćanje obaveza preko računa. Do sada smo imali u praksi da oni koji se bave špekulativnim radnjama dovode one poštene u jedan nezavidan položaj. Doslednom primjenom tačke 11 ovog zakona u praksi dobrim dijelom bi se izbjegle anomalije kojih je do sada bilo. Imajući u vidu značaj mjera koje trebaju preduzeti za suzbijanje sive ekonomije po društvo u cjelini, a radi povećanja budžetskih prihoda, smanjenja deficita i zaduženja države i stvaranja što boljeg ambijenta za rad i preuređivanje, čini mi se potrebno je da se sa preduzimanjem mjera počne što prije, jer vjerujem da ćemo danas u ovom parlamentu dati jedinstvenu podršku za usvajanje ovog zakona. Hvala.
  • 126 Hvala. Imaćete još prilike duže od pola minuta. Kolega Perić je imao komentar na vaše izlaganje.
  • Zahvaljujem. Put do pakla je popločan dobrim namjerama. Isto je i sa ovim zakonom, jer ovaj zakon neće spriječiti sivu ekonomiju ili umanjiti, već potpuno suprotno tome, uvjeren sam samo će je povećati. Upravo iz prostog razloga, jer u članu 9 ljudi koji uđu u proces likvidacije u tom procesu oni moraju živjeti od nečega i najčešće će ići u zonu sive ekonomije. I ono što je tu poseban problem jeste da predlagač, u ovom slučaju Vlada, biznisu je nametnula samo još administracije. Iz Vlade ne dobijamo nikakvo rješenje kako premošćavati dugoročno probleme ekonomske u kojima se nalazimo, nego iz zakona u zakon dobijamo samo nove instrukcije i privrednici dobijaju nova objašnjenja šta sve ne mogu. A Vlada i ogromna administracija nikako da objasne šta mogu, nikako da se otvore nova tržišta, nikako da se uvežemo sa ljudima koji bi mogli otkupljivati poljoprivredne proizvode, pa da nemamo ministra poljoprivrede koji kaže da neće otkupljivati tržišne viškove u poljoprivredi, nikako da se otvore nova tržišta, nego konstantno iz zakona u zakon naša administracija, predvođena Vladom i njenim prvim ministrom u privredi, a prije svega onoj maloj i srednjoj, govori ovo ne može, ovo ne može. To rađa sivu ekonomiju. Koliko god namjera bila dobra. Hvala.
  • Hvala, kolega Periću. Izvolite, odgovor.
  • Gospodine Periću, ja imam utisak da vi mene nijeste dobro slušali. Ja sam kazao da u dosadašnjoj praksi smo imali sivu ekonomiju, a ministar i mnogi diskutanti su danas kazali koliko se gubi po tom osnovu u ovoj državi. Znači, negdje od 100 do 120 miliona, mnogo je to više. Ja se apsolutno slažem, bilo je i onih koji govore da se gubi oko 30% od bruto društvenog proizvoda a to je negdje oko jedne milijarde. Dakle, zbog svega toga ja želim da podržim ovaj zakon, pogotovo ja sam čovjek koji 30 godina radi u privredi i znam šta znači kada vam neko duguje i ima ogromne dugove prema vašem preduzeću, ogromne dugove na ime poreza i doprinosa i tako dalje i sve to ostavi i ode i registruje neko drugo preduzeće. Prema tome, bez obzira na sve ostalo, ja sam razumio kada je gospodin Bojanić govorio o članu 9. Međutim, bez obzira na sve to, mislim da ovaj predloženi zakon treba podržati i on je dobra osnova, ne vjerujem da će se ni sa ovim zakonom sto posto siva ekonomija suzbiti. Ja sam kazao u svom izlaganju da sive ekonomije ima u evropskim zemljama, ima je samo u manjem procentu nego kod nas. Dakle, treba smanjiti sivu ekonomiju, sve dati da ona bude na jednom nižem nivou nego što je to danas. A znači kao rezultat tog nižeg nivoa imaćemo veće prihode, imaćemo manji deficit, imaćemo manje 127 zaduživanje države. Dakle, to su ti osnovni razlozi zbog kojih ja podržavam ovaj zakon i zbog kojeg ću glasati ovaj zakon. Dakle, tu su argumenti zaista, mislim da bi ovdje svi trebali razmisliti, ja očekujem jedinstvenu podršku predlogu ovog zakona. Makar da učinimo podršku jednom takvom zakonu, a rezultate, ministar je kazao, imaćemo iduće godine uporedne pokazatelje, pa ćemo vidjeti da li je ovaj zakon dao efekte ili nije dao efekte. Ja sam ubijeđen da će dati efekte. Evo, svi zakoni, ministar je govorio, koji su u ovoj godini donešeni imali su efekte, i oni su pozitivni u odnosu na efekte iz prethodnog perioda. Hvala.
  • Kolega Periću, ponekad je put do pakla popločan dobrim namjerama, inače nije najčešće dobrim namjerama. Kada bi svaki bio popločan onda bi dobre namjere završavale u paklu. Falila vam je riječ ponekad. Samo toliko, da ne ostane u stenogramu. Ovdje bi bio pakao u parlamentu jer ima puno dobrih namjera. Ima puno dobrih namjera. Idemo na kolegu Vukčevića i završavamo raspravu po ovom pitanju u načelu. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Uvažene kolege i koleginice, ministre Žugiću, Kada govorimo o sivoj ekonomiji ja želim da naglasim značaj sive ekonomije sa aspekta preduzetnika i da siva ekonomija sa tog nivoa predstavlja zaista biznis barijeru. I to je nešto sa čime se sve države suočavaju. One države koje su manje razvijene imaju veći problem sa sivom ekonomijom i sa sivim tržištem, što je zemlja razvijenija to je siva ekonomija manja. Ali ne postoji nijedna država u kojoj nema sive ekonomije. Dakle, radi se o problemu koji je karakterističan za svaku državu, zavisi od njenog ekonomskog nivoa razvijenosti. Želim da naglasim veoma bitan podatak kako se zemlje iz Evropske unije suočavaju sa problemom sive ekonomije, recimo problem utaje poreza. U zadnjem izvještaju OECD-a se konstatuje da vlade zemalja članica Evropske unije se suočavaju sa problemom utaje poreza koji se procjenjuje na jedan trilion eura. Znači radi se o cifri od hiljadu milijardi eura i, naravno, sugeriše se sve ono što je potrebno da se uradi da se tim problemom uhvati ukoštac evropska komisija i sve ostale pojedinačne države kako bi se riješio taj veoma bitan problem za sve zemlje Evropske unije. Govorim o ciframa, govorim o načinu pripremanja određenih mjera u zemljama koje su puno, puno razvijenije i imaju značajno više iskustva nego što je Crna Gora. Govorim to zato što je važno, kada govorimo o sivoj ekonomiji uzmemo u obzir i mikro nivo i naravno makro nivo i da na jednoj strani zaista moramo voditi računa da obezbijedimo fiskalnu disciplinu, ali na drugoj strani moramo voditi računa da obezbijedimo fer uslove za te preduzetnike. Posebno je važno obezbijediti fer uslove za te male 128 preduzetnike,prije svega mislim na individualne poljoprivredne proizvođače, mislim na preduzeća koja spadaju u kategoriju mikro, to su preduzeća koja zapošljavaju do 10 ljudi koji su možda najviše izloženi nelojalnoj konkurenciji i koji se najviše suočavaju sa tim problemima. Zato smatram da je izuzetno važan ovaj predlog zakona, bar ga ja tako posmatram ili doživljavam, kao dopuna ili kao instrument koji će zapravo dopuniti obezbjeđivanju svih neophodnih uslova za poštovanje pravnog sistema. Kada su u pitanju iskustva drugih razvijenih država, moramo biti svjesni činjenice da upravo pravni sistem je pretpostavka ekonomskog razvoja. Da je pravni sistem u mnogim razvijenim državama nego što je Crna Gora funkcionisao do kraja, teško bismo, bar ja tako mislim, govorili o globalnoj finansijskoj krizi, da su se dešavale razne stvari koje nijesu sa pravnog aspekta do kraja realizovane. To upoređujem sa našeg aspekta. Svi ti problemi koji pokušavaju da se riješe i sa poštovanja pravnog sistema nije karakteristika samo Crne Gore nego su to problemi sa kojima se suočavaju mnogo razvijenije države nego što je Crna Gora, naravno zavisno od nivoa ukupnog društvenog, odnosno državnog nivoa razvijenosti te mjere se primjenjuju adekvatno realnim mogućnostima i adekvatno željenom cilju koji se u tom trenutku može postaviti. Pored značaja da se restriktivnim pristupom ili restriktivnim mjerama utiče na suzbijanje sive ekonomije nelojalne konkurencije, moje mišljenje je da treba voditi računa i o stimulativnim mjerama u borbi protiv nelojalne konkurencije ili sivog tržišta. Nijesam siguran da se može samo restriktivnim mjerama uticati na suzbijanje sive ekonomije, da se mora voditi računa i o stimulativnim mjerama, posebno moramo voditi računa o onim preduzetnicima, o onim preduzećima koji krajnje, do kraja, korektno, profesionalno obavljaju sve svoje obaveze uključujući i obaveze prema državi, govorim o plaćanju poreza. Restriktivnim mjerama, mislim da moraju uslijediti i dodatne stimulativne mjere koje će upravo doprinijeti da se do kraja ispoštuje princip obezbjeđivanja svih neophodnih uslova za poštovanje fiskalne discipline. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Imate dva komentara, pa će biti prilike da govorite. Imate prilike sljedeća četiri minuta da dodate sve što treba. Izvolite, kolega.
  • Bez namjere da polemišem na ovu temu, jer bilo je dosta i stručnih razmišljanja, ali moj kolega Zoran Vukčević je iznio da je u Evropskoj uniji da se gubi otprilike skoro hiljadu milijardi. Jedan zvanični podatak da je evropski savjet formirao komisiju tim povodom prošle godine negdje u martu. Izvještaj te komisije da sive ekonomije u Evropskoj uniji se procjenjuje u prosjeku na petinu ukupnog bruto društvenog proizvoda svih 27 članica, što je skoro dvije hiljade milijardi. S obzirom na globalizaciju ekonomije i tehnološke prednosti, jasno je da pojedinačni nacionalni pokušaji u borbi za izbjegavanje plaćanja neće dati 129 rezultate i u tom smislu je formirana komisija koja treba da razradi nove mjere. Kao što vidite, Evropska unija od prije pet, šest mjeseci ili godinu dana bavi se upravo ovim stvarima kojima i mi ovih dana. Hvala.
  • Moram vam reći da, nadam se i ovaj parlament, a i ja lično se nećemo ugledati na nečije greške nego ćemo se ugledati na nečije uspjehe, tako da me tuđe greške interesuju toliko da ih mi ne bismo ponavljali, a ne da bi mi olakšali naše greške, iskreno da vam kažem. Mi imamo naše greške tipa 354 miliona nenaplaćenih potraživanja, što je tri godišnje procjene poreske evazije, a to znamo ko duguje, to nije sakriveno, i tako redom. Ali, sazrijevamo kao društvo, pa ćemo valjda i u ovoj oblasti koju je, inače, kolega Milić 2007. otvorio na pravi način, mada ja pamtim dobre stvari koje čujem od opozicije, čak i od 2007. godine. Kolegu Bojanića sam očekivao u kategoriji komentara istog trenutka, neću vam reći zašto, ali sam ga našao u kategoriji rasprave, a treba da bude u kategoriji komentara, pa onda kolega Damjanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Uzeli ste mi par rečenica koje sam se spremio da kažem, da mi je zanimljivo da slušam šta se dešava u Evropskoj uniji, ali me brine šta se dešava u Crnoj Gori. Tako da umjesto ovih podataka koliko je siva ekonomija, mislim da bi trebalo da imate i da nam stalno to govorite da je dug 354 miliona, da je umjesto 23% javnog duga u bruto proizvodu, a planiranog 37% za 2013. godinu on izašao na 67%, sa garancijama da je nivo sive ekonomije u Crnoj Gori od 30 do 40%. To sam očekivao od vas, ali dobro, vi ste otišli u Evropsku uniju prije vremena, pa ste nam podatke dali otuda. Što se tiče ove teorijske rasprave kako je to sve fino i odlično, slažem se sa ovim, htio sam da dam podršku gospodinu Vukčeviću, da je vladavina prava osnov svega. Hoću jednu tezu koju uporno ovdje izbjegavate, i to hoću da kažem, da kreatori problema ne mogu riješiti problem. Ova vlast je kreator svih ovih problema i sive ekonomije i finansijske nediscipline i svih ovih dugova i svega ovoga u ovakvoj situaciji u kojoj se nalazimo. Sada nam oni nude sebe kao nekoga ko će da riješi ove probleme. E, nećete. Ne možete ih vi riješiti, vi ste napravili sve institucije sistema debelo zavisni od političkih kriterijuma, od kumovskih veza, i nemojte mi reći da ćete sjutra probuditi i reći ćete ne, mi više ovo nećemo da radimo, uvidjeli smo grešku, pa ćemo mi to sve da ispravimo. Niko vam više vjerovati neće, a nadam se da će i građani konačno uvidjeti da treba neko novi da ispravlja vaše greške. Zahvaljujem.
  • Eto, imamo novog premijera, pa ispravljaju greške i novog ministra finansija, da podsjetim što je najvažnije u čitavoj priči. 130 Izvolite, kolega Vukčeviću. Sve novo do novog.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Kolega Bojaniću, oni koji će rješavati probleme, o tome ko će to raditi odlučuju građani. Ako se vi obratite građanima i ubijedite građane da dobijete mandat da vi rješavate probleme, a ako budete nastavili da ih ubjeđujete kao što ste ih u Nikšiću ubjeđivali, onda se bojim da će vaše povjerenje građana opadati. To su, nažalost, činjenice, pričam samo na osnovu činjenica. Ne govorim ništa apstraktno, govorim veoma konkretno. Prema tome, imali ste u jednom izbornom ciklusu u Nikšiću jedan broj mandata, u drugom ste izbornom ciklusu imali značajno manji broj mandata, i to su činjenice. Kada sam govorio o primjerima Evropske unije nijesam govorio nešto apstraktno nego sam govorio o veoma konkretnim ciframa, pokušavajući upravo da objasnim da siva ekonomija nije karakteristika samo Crne Gore i da je to nešto što je karakteristika svih država. Pokazao sam na primjeru da se danas u cijeloj Evropi, i ne samo Evropi, bore vlade sa utajom poreza i protiv sivog tržišta različitim mehanizmima. Rekao sam, ako ste me pažljivo slušali, da što je država manje razvijena to ima veći problem sa tržištem. To je valjda logično. Prema tome, postoje pretpostavke koje se moraju uraditi da bi jedna država morala dovesti nivo sive ekonomije na neki tolerantan nivo, a tolerantan nivo je nešto što je stvar određene procjene i zavisi od zemlje do zemlje. Naravno, Crna Gora kao država koja stremi da bude članica Evropske unije, ona mora da ispuni određene pretpostavke da bi bila članica Evropske unije i naravno da postoje određene slabosti koje se trebaju ispraviti jer drugačije mi bi već bili u Evropskoj uniji. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovani kolega Vukčeviću, da se čovjek zapita ko to kreira ovaj ambijent na koji se vi sada ovdje žalite i upozoravate da je dramatičan bez upravo ova ista vlada kontinuiteta svih ovih 20 godina. Nije ta siva ekonomija od juče ili počinjemo da se borimo sa donošenjem ovog zakona već je neko doprinio, taj ko je kreirao ovaj ambijent koji postoji da ona nabuja i da bude problem o kom pričamo. Kada govorimo i kada pravimo poređenja koja nijesu primjerena ovom domu, i tu ste u pravu, predsjedniče parlamenta, znate li šta je hiljadu milijardi na nivou 27 zemalja njihovog bruto proizvoda spram 100 do 200 miliona eura koje mi gubimo poreza, to je pet hiljada puta manje spram crnogorskog bruto proizvoda. Prema tome, neprimjereno je, kao što je neprimjereno poređenje koje je iznio drugi kolega, koje se tiče obima sive ekonomije u Evropskoj uniji. Kada govorimo o tim primjerima, ajmo da idemo za primjerima koji su prijemčivi Crnoj Gori, Malta. Što ne 131 govorimo o sivoj ekonomiji na Malti ili u Luksemburgu ili o nekim zemljama koje su sređene. Dakle, 90-ih godina je ovdje neko "legalizovao" tranzit duvana, pa je neko "legalizovao" tranzit nafte, pa smo imali divlju gradnju svih ovih 15 godina. I, gle čuda, upravo tamo gdje je najveća podrška bila vlastima u lokalnim samoupravama tamo je bila i najveća divlja gradnja, tamo je bilo najveće neplaćanje računa, tamo je bila i najveća tolerancija neplaćanja poreza. Egzaktno to možemo da izvedemo od onih "bogatih" opština na jugu, pa dalje do Podgorice. Dakle, neko je ovaj ambijent napravio. Sada se pravimo potpuno naivni, mi ćemo da saniramo stvari, a da ne priznamo krivicu. Elementarno je početi od toga. Ova država vodi nezavisnu ekonomsku politiku najmanje od 1999. godine, od referenduma je vodi u potpunosti. Jednostavno, nameću što nije dobro, a praveći se kao da ste vi u opoziciji i da nikakve krivice nema kod vladajuće većine, zaista nije primjereno. Ovdje je tek počelo da se priča o ovim stvarima. U pravu ste, davno smo otvorili ovu priču. Mi u SNP-u 2007, 2008. godine pričamo o poreskim prihodima, o sivoj ekonomiji i o tome koliko država gubi. Mi imamo "najliberalniji" Zakon o kapitalnim i tekućim transakcijama sa inostranstvom. Pojma nemamo gdje nam novac ide iz Crne Gore, pojma nemamo o računima lica koja imaju van Crne Gore, pojma nemamo o tome kako nestaje novac odavde i kako jednostavno kroz špekulantske transakcije odlazi kapital. Mi imamo najliberalniji Zakon o zapošljavanju stranaca. Imamo nelojalnu konkurenciju kroz taj zakon sa niskim poreskim stopama, sa biznis ambijentom koji je “najbolji” u Evropi. Evo sada priznanja da, u stvari, to nije tako, da je sve to loše, da imamo veliku sivu ekonomiju. Milijardu evra minimum za Crnu Goru je mnogo, ovo je mala država. Lako je kontrolisati granične prelaze. Lako je sa političkom voljom koje nema u vladajućoj većini, gospodine Vukčeviću, kontrolisati uvoz robe u Crnoj Gori, tranzit robe u Crnoj Gori. Gdje su ovlašćenja poreskom inspektoru, đe je zaštita poreskog inspektora. Nemojte tako. Govorite kao da niste odavde, ne samo vi personalno, i ovo nije samo vama upućeno personalno, nego svim diskutantima iz vladajuće većine. Bodre i hvale nešto do čega ste vi doveli.
  • Mi imamo još jedan raritet, koliko sam uspio da primijetim, da smo dali državnu pomoć nekome ko je iskazivao profite. Mislim da je to doprinos finansijskoj i pravnoj nauci bez presedana. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Gospodine Damjanoviću, upravo govorim onako kako mislim i onako kako moja struka nalaže i zalažem se da se stvari mijenjaju. Borba protiv sivog tržišta naravno da nije ni od juče, ni od danas, nego se o tom problemu i u Crnoj Gori i u mnogim državama stalno govori i stalno su preduzimane mjere. Da vam nabrojim nekoliko mjera koje su preduzete posljednjih 20-ak godina kada je u pitanju borba protiv sivog tržišta. Bile su legalizacije 132 postojećih, otvaranje novih radnih mjesta. Različitim mjerama su vlade u različitom periodu pokušavale da odgovore zadatku i borbi protiv sivog tržišta. Opet vam ponavljam, nije problem sivo tržište i nije karakteristika problema za Crnu Goru kako vi želite da je predstavite. Problem je u svim državama i sve države se bore protiv sivog tržišta. Namjerno sam iznio cifre. Ako nam je na nivou Evropske unije sivo tržište negdje oko 20% i ako je na nivou Crne Gore prema zvaničnim podacima oko 20%, onda su i te kako uporedive veličine. Nije moja suština bila u tome da upoređujem ta dva podatka nego moja suština je bila da tim podacima pokažem da postoje problemi sa kojima se suočavaju i mnogo razvijenije države nego što je Crna Gora. Zapravo sam želio da pokažem da i Crna Gora mora koristiti iskustva drugih država, poštujući sve one neophodne principe koji su važni za uređenje ukupnog pravnog sistema koji će omogućiti poštovanje svih principa koje važe u ekonomskom sistemu. Naveo sam primjer da i u zemljama koje su puno razvijenije nego što je Crna Gora postoje određene slabosti u pravnom sistemu koje su dovele do globalne finansijske krize. Valjda znate da je to jedan od uzroka postojanja globalne finansijske krize. Da se ne bi takve stvari dešavale, posebna pažnja i u teoriji i u praksi, ako hoćete, da se vodi računa o tome na koji način pravni sistem dovesti u funkciju ekonomskog razvoja. Jedan od tih elemenata je zapravo borba protiv sivog tržišta i nelegalne konkurencije, uzimajući sve ove stvari koje se tiču i kada su u pitanju poreski dužnici i kada su u pitanju sve ostale pretpostavke na osnovu kojih se mogu nadomjestiti sva ona sredstva koja su potrebna budžetu da se ne bi pribjeglo bilo kakvim drugim mjerama osim onih koje su, prije svega, u funkciji ukupnog ekonomskog rasta i razvoja realne ekonomije i povećanja brutodruštvenog proizvoda, što je jedan od osnovnih prioriteta ekonomskog razvoja Crne Gore.
  • Hvala vam. Ovim smo završili raspravu o Zakonu o sprječavanju nelegalnog poslovanja. Idemo na sljedeću tačku dnevnog reda, a to je Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima. Može i poslije rasprave u pojedinostima, ne mora sada biti završna riječ. Naš odbor je trebao da počne u dva sata, ne znam da li je počeo. Ako Odbor radi bez predsjednika onda nije dobro, moram reći, a kolega Damjanović je ovdje. Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Upravo zato smo čekali da bismo imali objedinjenu raspravu i o amandmanima na PDV i o amandmanima na ovaj predlog zakona, tako da pozivam kolege kako je dogovoreno i kako je najavljeno da već sada idemo i razmotrimo pristigle amandmane na ova dva predloga zakona.
  • 133 Hvala na brzom radu. Nadam se da bismo mogli danas izglasati ova dva zakona. Idemo na Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima. Predlog zakona su podnijeli Rifat Rastoder, Borislav Banović, Džavid Šabović, Mićo Orlandić i Izet Bralić. U ime predlagača će najdugovječniji potpredsjednik Skupštine Crne Gore, a sada poslanik SDP-a, Rifat Rastoder.
  • Hvala vam, uvaženi predsjedniče. Dame i gospodo, zajedno sa kolegama iz Poslaničkog kluba SDP-a predložili smo, rekao bih, jedan kratak, ali vrlo jasan zakon. Podsjećanja radi, samo u najkraćem, mi smo ovim zakonom predložili izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, i to: Prvim članom se, poslije člana 103 dodaje novi član 103A, u kojem se kaže -Ministarstvo vodi evidenciju imovine policijskih službenika. Sadržaj i način kontrole imovinskog kartona i zvanje policijskih službenika za koje se vodi evidencija imovine propisuje Ministarstvo. Drugim članom se propisuje dapropise iz člana 103A donosi Ministarstvo u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Dame i gospodo, imajući u vidu da je jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala jedna od najznačajnijih aktivnosti koje treba preduzeti na našem evropskom putu, cijenili smo da je u tom pravcu potrebno dodatno unaprijediti zakonski okvir za borbu protiv korupcije. Mi smo ovim zakonom htjeli doprinijeti tome. Smatramo zapravo da bi posebna kontrola ovlašćenih policijskih službenika koji rade na zaštiti bezbjednosti imovine građana mogla biti u funkciji ostvarivanja tog cilja, te da će vođenje evidencije o imovini službenika koji rade na poslovima uspostavljanja vladavine prava olakšati prepoznavanje devijacija u tim službama i istovremeno doprinijeti većem povjerenju građana u organe koji su direktno zaduženi za borbu protiv kriminala. Vođenje evidencije o imovini….koji rade na poslovima uspostavljanja vladavine prava, predviđeno je inače i planom aktivnosti za ispunjavanje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2012. godinu. Predlog zakona su podržala dva matična odbora, Zakonodavni i Odbor za politički sistem i pravosuđe, a pozitivno mišljenje o ovom predlogu zakona dala je i Vlada, tako da očekujemo da ćete i vi podržati predlog. Hvala.
  • Hvala, kolega Rastoder. Dogovor je da radimo na ovoj temi dok naš Odbor za privredu, finansije i budžet ne završi posao, da bismo mogli da to vrijeme što produktivnije iskoristimo, jer ne možemo bez njih krenuti u osnovnu priču danas koju moramo završavati, jer to je izjašnjavati se o ova dva zakona iz finansijskog sektora. Po pet minuta u ime klubova. Ko želi sledeći? Idemo na klubove, praksa je. Rekli smo da idemo od manjih ka većim, a onda će biti prilike, nijesmo ograničili tu. Kolege iz 134 Bošnjačke stranke nijesu tu, kolege iz četiri kluba poslanika nijesu tu, kolega Miljanić jeste tu. Želite li u ime kluba pet minuta? Uvodno izlaganje? U redu. Kolege iz SDP-a su tu ali imaju predlog zakona. Koleginice Jonica, vidite kako sam došao kod vas, zaobilaznim putem, a došao sam kod vas. Izvolite.
  • Mogli smo ovo odmah na početku.
  • Ne, ovako smo ispoštovali principe, a vi ste dobili riječ.
  • Dobro. Ja ću kroz diskusiju obratiti pažnju na pitanja koja su mi bila važna kako bismo jasno definisali i realizaciju onoga što je predlog ovog zakona. Dakle, kolega Rastoder je u uvodnom izlaganju rekao da je ovo kratak ali jasan zakon, a ja se u ovom dijelu jasnoće ne bih u potpunosti složila sa njim. Govorili smo o tome i na Odboru za politički sistem. Dakle ideja je odlična i potrebno je da se uvedu imovinski kartoni, odnosno evidencija o imovini policijskih službenika. Međutim, način na koji ste vi to definisali u predlogu zakona ostavlja niz nedorečenih stvari zbog kojih sam ja imala namjeru da postavim određena pitanja, ali evo prilike da i u ovoj raspravi do kraja priče raščistimo te dileme. Vi ste ovim predlogom zakona predložili ne uvođenje imovinskih kartona, nego donošenje još jednog podzakonskog akta iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Razlog zbog kojih je to prva stvar koja mi smeta u načinu na koji ste to formulisali je činjenica da kada smo donijeli zakon o unutrašnjim poslovima propisali smo obavezu da se u roku od tri mjeseca donese pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, a u roku od šest mjeseci od donošenja zakona 16 podzakonskih akata. Tada sam prigovarala na broj podzakonskih akata koji je propisan i na činjenicu da se plašim da ti rokovi neće biti ispoštovani i da će niz jako bitnih stvari u djelovanju Ministarstva unutrašnjih poslova ostati nepreciziran u skladu sa novim zakonom. Upravo se to i desilo. Sistematizacija, odnosno, sistematizacija radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, što podrazumijva i policiju, je donijeta sa šest mjeseci zakašnjenja i po odgovoru, pošto vidim da je prisutni ministar zanijekao, dakle .... radnjama poriče ovo o čemu ja pričam. Zakon je stupio na snagu, da budem precizna 17. avgusta 2012. godine, rok za donošenje akta o sistematizaciji bio je tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona, što je 17.novembar. Po odgovoru koji ste mi vi dostavili, gospodine Konjeviću, sistematizacija je donijeta 15. maja 2013. godine na Vladi, što je šest mjeseci nakon onoga što je rok koji je propisan. To je prvo. Drugo, od 16 podzakonskih akata koji su definisani Zakonom o unutrašnjim poslovima samo su tri donijeta u roku propisanom ovim zakonom, a 13 je kasnilo i dalje kasni. Dakle, sve ovo pričam radi upozoravanja, da ako i ovu jako bitnu stvar koja je 135 odličan predlog definišemo kao nešto što je samo obaveza ministarstva, a ne precizirajući ništa u okviru toga, postavlja se pitanje koliko ćemo čekati u odnosu na rok i koji propišemo zakonom, da se to zaista uradi, pri čemu ne osporavam činjenicu da od kako je gospodin Konjević preuzeo Ministarstvo unutrašnjih poslova je ažuriran ovaj dio donošenja podzakonskih akata, ali meni je sporna činjenica da zakonski rokovi nijesu ispoštovani. Ono što je meni bilo bitno je da čujemo da li su imovinski kartoni po onome što je suština vašeg predloga nešto što treba da bude javno ili tajno, jer mi imamo prethodno iskustvo, kada je u pitanju Agencija za nacionalnu bezbjednost, gdje smo imali isto ovako normu, samo da to zaduženje damo direktoru Agencije, pa je direktor Agencije to nekim aktom uredio. Nigdje nisam uspjela da nađem evidenciju imovinskih kartona službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i onda ne vidim za mene kao poslanika i zainteresovanog građana korist od te norme. Moguće da se nisam pažljivo informisala po internetu i po portalu Agencije i onim portalima gdje sam smatrala da bi mogla da postoji ta informacija. Dakle, ja smatram i to će biti amandmansko djelovanje SNP-a da u ovu normu kojom se uvode imovinski kartoni treba dodati i obavezu da ova evidencija mora biti javna na isti način na koji je javna evidencija o našoj imovini i prihodima, jer ne vidim nikakve razlike. Mene interesuje zašto ste u obrazloženju zakona precizirali više nego u tekstu zakona na koju kategoriju službenika mislite. Zašto makar onoliko koliko ste napisali u obrazloženju, a to je da mislite na policijske službenike koji rade na ustanovljavanju vladavine prava niste napisali i u zakonu? Naravno, opet ste ostavili ministru, odnosno ministarstvu da oni biraju kategorije službenika. Dozvolite mi da mogu da vjerujem, ali da imam rezervu koje će kategorije službenika čiji će imovinski kartoni biti, nadam se, javni, izabrati ministarstvo kao one za koje će da propišu tu obavezu. Zašto ako mi u Skupštini uvodimo već imovinske kartone policijskim službenicima, zašto i mi ne definišemo koje su to kategorije službenika za koje to tražimo, a za koje smatramo da je bitno u kontekstu borbe protiv korupcije. Ono što je takođe, meni, bitno, evo otvaram pitanje vama. U prilici sam da to govorim i dok je ministar tu, zašto se ne pozabavimo da u kontekstu ovoga možda tražimo imovinske kartone službenika koji rade na unutrašnjim upravnim poslovima. Moja omiljena oblast, državljanstvo i ljudi koji primaju zahtjev za državljanstvo i koji ih rješavaju i za koje ja imam dilemu zbog načina na koji su radili taj posao, a imali ste određene slučajeve koji su procesuirani, da postoji korupcija, pa da vidimo i njihovu imovinu i da vidimo možda ...
  • Minut ste produžili. Kod nas važi pravilo da nije nasledna obaveza, predsjednik je predsjedavao, to je njegova greška, sada ja predsjedavam imate vremena da završite svoju misao.
  • 136 Još jedna dilema koju otvaram, a to je ako smo u februaru počeli priču o ovom zakonu, da li smo do dana do kad stupi na snagu zakon i dok oni donesu podzakonske akte dali prostora svim tim policijskim službenicima da prebace svoju imovinu na druga ili povezana lica i da se na taj način oslobode obaveze da ono što može biti sporno u višku imovine koji imaju riješe kao problem. Za kraj, samo konstatacija, da će osim ovim amandmana SNP-e iskoristiti priliku da u proceduri Zakon o unutrašnjim poslovima podnese i amandman koji je podnio prilikom donošenja zakona o spoljašnjim poslovima, a to je pitanje koje se odnosi, mjera tajnog nadzora i činjenice da smo ukazivali čak i kad je zakon donošen da je članom 83 ministru Unutrašnjih poslova data nadležnost, odnosno ovlašćenje da daje nalog za vršenje prikrivenih policijskih radnji koje jesu svojevrsne mjere tajnog nadzora i koje su jasno pripisane članu 159 ZKP-a, sudijama i tužiocima i što je jasno definisao u svojoj analizi Mauricio Veraneze u Izvještaju kao nezavisni ekspert Evropske komisije u svemu onome što je i ponovio, navode koje smo i mi dali prilikom podnošenja ovog amandmana. Dakle, mi ćemo amandmanski djelovati u tom dijelu na taj zakon, pomažući da se ove sugestije Evropske komisije, koje prethodno SNP-u nije uvažila Vlada, uvrste u okvir ovog zakona da svi zajedno doprinesemo da sve u Zakonu o unutrašnjim poslovima bude bolje nego što jeste. Hvala.
  • Hvala vama, koleginice Jonica. Da li, koleginice Jasavić, želite u ime Pozitivne Crne Gore? Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, uvažene kolege, poštovani gospodine ministre, Pozitivna Crna Gora će podržati izmjene i dopune ovog zakona zato što će na ovaj način efikasno moći da se otvori jedno vrlo važno pitanje, na koje crnogorski građani blagovremeno postavljaju kao pitanje, a to je vrlo važno pitanje, a to je otkuda imovina policijskim funkcionerima sa tako niskim primanjima. Vrlo je neobjašnjivo za crnogorske građane, otkuda i na koji način su izvjesni policijski funkcioneri sticali imovinu. Za vas jedna preporuka, gospodine Konjeviću, a to je da bi najbolje bilo da prilikom izrade ovog podzakonskog akta provjerite unutrašnjom kontrolom i finansijskim kontrolama ko je sve dobijao i na koji način sredstva u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova, jer postoje osnovane sumnje da je i po nekoliko puta dodjeljivana su sredstva nekim ljudima koji su visoko pozicionirani i to javnim konkursima i onim drugim koji nisu bili javni, koji nisu bili transparentni, daleko od očiju javnosti. Kako je to bilo nešto što su crnogorski građani međusobno dijelili kao informaciju, ja vas molim da vi kao neko ko je odgovoran provjerite te informacije i da vidimo o čemu se tu radi. Zašto je ovo važno? Da biste vi raščistili crnogorsko dvorište od organizovanog kriminala i korupcije morate prvo raščistiti svoje dvorište. U samoj Upravi policije morate 137 napraviti radikalne rezove i utvrditi ko je kako dobijao priliku da od sredstava građana rješava svoja životna pitanja, i to ne egzistencijalna, već egzistencijalna iz njihovih širih porodica i da ima tako visok životni stil, dok crnogorski građani gladuju od tako malih plata. Ono što je važno da pomenem jeste da je moja najtoplija sugestija pošto je vaše izvorno ovlašćenje kao ministra, da propišete podzakonski akt da se prilikom donošenja podzakonskog akta osvrnete na pravni osnov kojim će ljudi objašnjvati kako su stekli imovinu, to je vrlo važno pitanje, jer takođe smo imali prilike da čujemo da su neki visoki funkcioneri u Upravi policije, kasnije u Agencii za nacionalnu bezbjednost, a vi ćete to provjeriti, da li su moji navodi tačni, sa nadležnim državnim organima dobijali i kreditna sredstva i stanove čak od nekih lica visokih funkcionera Demokratske partije socijalista koji nijesu u Upravi policije, već su gradonačelnici gradova u Crnoj Gori, pa vi provjerite ovo što govorim. Bilo bi vrlo korisno da vidimo da li je to istina ili nije. Crnogorski građani imaju pravo na tu pouzdanu informaciju. I ono što vam preporučujem najtoplije da u podzakonskom aktu uvedete, kao kategoriju aktivu i pasivu vaših ovlašćenih službenika i to je vrlo važno jer je prosto upečatljivo i vidljivo da veliki broj funkcioenra živi na visokoj nozi, a meni je prosto nejasno na koji način od onih plata koje su približne našim, ili nešto manje od naših, mogu na takav način da funkcionišu. To je prosto nešto što ste dužni imati u vidu kada budete donosili ovaj podzakonski akt. Mi vam možemo pružiti, kao Pozitivna Crna Gora, potpunu podršku u realizaciji svega onoga što ozbiljno pokušavate da uradite, ali ne znam koliko ima političke volje u vladajućoj koaliciji da vam pruži podršku da se na tom putu kojim sada rekla bih verbalno krežete, zaista i operacionalizujete sve te vaše ideje, jer je suština da moramo utvrditi kako je ko sticao imovinu u ovoj zemlji i svi oni koji su je nezakonito sticali moraće da podlegnu kod provjere državnih organa i bogami sve ono što je nezakonito stečeno i na osnovu kriminala stečeno, moraće da se ovoj zemlji vrati. Jer, mi hoćemo da nam se vrati imovina koja je stečena kriminalom, jer je to urpavo oteto od nas građana Crne Gore. Vrlo je važno da ustanovite veze vaših ljudi, eventualne veze ukoliko postoje, sa onima koji su vezani za kriminal, jer ta veza između vlasti i kriminala jeste upravo organizovani kriminal. Vi savršeno dobro znate o čemu ja govorim i vi imate kao ministar unutrašnjih poslova u izvršnoj vlasti odgovornost da upravo vi odgovarate za sve ovo što SDP pokreće u Parlamentu a što ćemo mi podržati jer to jeste dobar fundament i osnova da kremeno u pregovaračka poglavlja 23, 24. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, koleginice Jasavić. U ime Demokratskog fronta kolega Medojević.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče, na datoj riječi. 138 Kao prvo želim da kažem da je dobro što kolege iz SDP-a prate inicijative Demokratskog fronta i da je ovo na tragu one inicijative koju smo jedva progurali u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, glasom upravo kolege koji je sada ministar, da se na nivou bezbjednosnih službi, u internim procedurama provjera korupcije u policiji, da budem vrlo precizan, dakle ovo je jedna antikorupcijska mjera, ovo nije nikakva mjera statistička, niti evidenciona, radi se o antikorupcijskoj mjeri, treba da imamo razliku između izabranih lica i službenika. Prema tome, ovdje se ne radi o tome da ti registri mogu da budu javni, jer ta lica nisu izabrana, nego su državni službenici i to se služi samo za potrebe istraga oko korupcijskih aktivnosti i policijskih službenika, i zbog toga eto čisto ljudima koji malo manje prate tu oblast antikorupcije, jedno malo podsjećanje. Dakle, ovo je jedna od inicijativa koja bi trebala da se izbori sa korupcijom u najosjetljivijem dijelu sistema, to je korupcija u policiji. Kolega Konjević zna da su to vrlo specifična koruptivna djela, da policajci obično ulaze u dodir sa organizovanim kriminalom i sa korupcijom, bilo da se radi o narkoticima, bilo da se radi o podržavanju šverca, bilo da se radi o prostituciji, bilo da se radi o pružanju usluga bezbjednosnih licima iz organizovaog kriminala, vrlo često inspekori policije budu tjelohranitelji mafijaša i, naravno, tu kreće ta veza neprirodna, neetička, opasna između nosilaca javnih ovlašćenja u borbi protiv kriminala i onih koji treba da budu predmet borbe ovih policijskih struktura. Naravno da se korupcija u tim strukturama najjednostavnije registruje kroz promjenu životnog stila, od oblačenja, auta ljetovanja, nekretnina, i to je do sad u Crnoj Gori bilo opšte mjesto. Svi u Crnoj Gori znaju a posebno u policiji ko su korumpirani policajci, ali na žalost, oni su ključni ljudi u političkim kampanjama Demokratske partije socijalista. I tu prestaje snaga države. Tu prestaje pravna država. Dakle, kolege, znamo koji policijski operativci učestvuju direktno u kampanjama Demokratske partije socijalista i samo njima je dozvoljeno da bez bilo kakvog straha učestvuju u korupcionarškim poslovima, a nabrojao sam koje su neke od klasičnih. Dakle, ta veza između operativaca i ljudi iz organizovanog kriminala počiva tako što oni budu potčinjeni, tjelohranitelji u njihovim noćnim klubovima, pa onda njihovi tjelohranitelji, pa onda se to proširi na čuvanje njihovih poslova, kontrola šverca, posebno narkotika, da ne govorim o ovome kanalu koji evo nesmetano se odvija prema Kosovu. Tačno se zna u Crnoj Gori u kom kafiću to počinje, koji policajci to podržavaju, koji policajci uzimaju novac od toga, koji političari uzimaju novac od toga. I samo je pitanje do kog nivoa će policija ići u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Čuo sam da je juče predsjednik Demokratske partije socijalista nešto obećao u Briselu. Vidjećete brzo šta je obećao i šta će se pokrenuti i drago mi je da kolega Konjević zna za te informacije i da će nosioci kriminalnih aktivnosti u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ali i mnogi ljudi koji su blizu Demokratske partije socijalista morati da osjete brzu snagu države, to je neminovno. Dakle, ili ćemo reći nećemo u Evropu, zaustavljamo sve reformske procese, ili ćete morati da hapsite one policajce za koje svi vi znate da su nosioci organizovanog kriminala. Čuo sam i drago mi je da je, ponavljam još jednom, DPS u Pljevljima rekao da oni ljudi koji su osumnjičeni za aferu snimak, samo da ne pominju 139 DPS: Sad sam kolegi Jeliću rekao da ću tražiti od predsjednika Anketnog odbora kolegijalno da svoju izjavu da je časno i pošteno mislio na sve građane Crne Gore, svijeta i univerzuma, da tu izjavu ponovi na poligrafu. Sad sam mu rekao da tu izjavu ponovi na poligrafu, a predložiću da se obratimo Forenzičkom centru u Danilovgradu da sve ove članove anketnog odbora, pomogne im u istraživanju da li poslanici i funkcioneri DPS-a govore istinu. Gospodo, prošlo je vrijeme obmanjivanja, prošlo je vrijeme prazne priče. Vaš predsjednik je obećao u Briselu da će pohapsiti korumpirane policajce i sve ljude u DPS-u koji su se ogriješili o kriminal. Prema tome, Demokratski front zaista će i u Odboru za bezbjednost i u Parlamentu i u javnosti, podržati svaku akciju u borbi protiv, manjeg dijela policije, evo sada da kažem. Dakle, radi se o malom dijelu korumpiranih policajaca koji stvaraju ružnu sliku o cjelokupnoj policiji i ružnu sliku o čitavoj Crnoj Gori da je država koja štiti kriminal. Nažalost, šaljemo a to je najopasnije, šaljemo pogrešnu sliku našoj djeci, da je dobro biti korumpiran, da je znak uspjeha u društvu skupi sat, skupo auto, druženje sa kriminalcima i ako kolega Konjević krene u tom pravcu da konačno promijeni sistem vrijednosti u Crnoj Gori neće imati neku političku podršku, sve dok ne predje, i zajedno sa Demokratskim frontom, formiramo novu Vladu. Ali, zaista, mi u svakom slučaju podržavamo ovakve aktivnosti i drago nam je da pojedini ljudi posebno iz SDP-a konačno prihvataju neke zdrave i dobre ideje koje su stizale iz Demokratskog fronta i koje znače dobro Crnoj Gori i koje otvaraju mogućnost da zaista očistimo, da odvojimo žito od kukolja i da vidimo koji su to policajci. Danas sam dobio određene informacije o policajcima iz Berana i proslijediću ministru tu okumunikaciju i vrlo konkretna imena, vrlo konkretni ljudi koji komuniciraju oko šverca cigareta i ostalih stvari, preko Kosova, prema Kosovu. Naravno, svoju patriotsku obavještajnu bezbjednosnu dužnost ispuniću i sve što saznam o kriminalu uputiću ministru policije. Pozivam sve vas, zaista kolege, govorite istinu na Anketnom odboru, govorite istinu na Anketnom odboru, nemojte da govorite laži i da se svi crvenimo zbog ovoga što je juče Jelić govorio na Anketnom odboru. Ono je bruga i sramota za državu Crnu Goru i molim vas nemojte to da radite.
  • Hvala, kolega Medojeviću. Proceduralno, izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Molim vas da upozorite kolegu Medojevića. On hoće i ovaj parlament da pretvori u anketni odbor i on hoće da mu ljudi sa kojima vodimo razgovore na anketnom odboru pričaju ono što odgovara kolegi Medojeviću i njemu sličnima. Nije tačno da je juče gospodin Jelić govorio neistinu, nego je njih juče zaboljela istina od strane gospodina Jelića.
  • 140 Gospodin Medojević je iskoristio posljednju rečenicu, nisam mogao da reagujem, a istina uvijek, kolega, na kraju dolazi, ali se nadam da će ta istina biti u interesu Crne Gore. Samo se meni obratite.
  • Potpredsjedniče Skupštine, zaista mislilm da je zadatak svakog poslanika da govori istinu i samo istinu. Dakle, ovo što je normalna istražna tehnika, ja kao laik koji volim bezbednost učim pomalo o tim stvarima, volim i pomalo nešto učim kao laik, amater. Neko voli da skuplja markice, neko voli da šeta po Adi Bojani go, ja volim da se bavim bezbjednošću. Gospodine potpredsjedniče, ako je neko ubijeđen da govori istinu nema nikakvih problema da prihvati poligraf. Ako neće da prihvati poligraf u istražnom postupku, policijskitužilački organi smatraju da je sumnjiv. Ništa nema tu da je problem.
  • Hvala, kolega. U ime DPS-a kolega Vuletić.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, uvaženi predstavnici predlagača materijala, Samo bih vas zamolio da odgovorim gospodinu Medojeviću da li poslanici DPS-a govore istinu. Reći ću da ja govorim a neka mi on dokaže da ne govorim, pošto on ima dokaze za sve, a neću izigravati advokate drugim poslanicima. Mislim da je to korektno sa moje strane više radi javnosti nego radi njega. Ne prigovaram ja, nego jednsotavno neću izigravati advokate drugim ljudima. Mišljenja sam da se to odnosi na ostale kolege u Demokratskoj partiji socijalista kao i na mene. Sada nešto o ovome što je na dnevnom redu. Dakle, Zakon o unutrašnjih poslovima objavljen je u "Službenom listu 44/2012. u formi predloga bio je predmet rasprave na skupštinskom zasijedanju sa početka 2012. godine. Kako je tada konstatovano, prvi put unutrašnji poslovi se organizaciono, funkcionalno i sadržinski zaokružuju i objedinjuju u jednu cjelinu koja predstavlja sistem odnosi koji se uređuju posebnim zakonom. Pod pojmom unutrašnjih poslova smatraju se policijski poslovi, upravni, unutrašnji poslovi i drugi poslovi utvrđeni ovim i drugim zakonom. Zakonom o unutrašnjih poslovima je na drugačiji način normativno pravno uredjen koncept unutrašnjih poslova i druga pitanja koja su vezana sa njima. Rukovodeći se uporednom praksom, nametnula se potreba prilagodjavanja osnovnih obilježja policijske organizacije i načina njenog rada standardima 141 propisanim Zakonom o dražvnoj upravi u Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave u dijelu pozicioniranja policije kao organa u sastavu ministarstva koja svoje djelovanje u cjelosti uskladjuje sa drugim propisima u dijelu redefinisanja policijskih ovlašćenja, posebno sa Zakonom o krivičnom postupku i Zakonu o prekršajima. Grupa poslanika iz Socijaldemokratske partije predložila je dopune ovog zakona koje se odnose na poglavlje Evidencija o imovini policijskih službenika, dodavanjem dva nova člana, i to član 103a u kojem stoji da Ministarstvo vodi evidenciju imovine polcijskih službenika , sadržaj na način kontrole imovinskog kartona i zvanje policijskih službenika za koje se vodi evidencija imovine propisuje ministar. Prilikom razmatranja ovog predloga zakona na sjednici Odbora za politički sistem, pravosudje i upravu od 1. aprila 2013. godine izjašnjavanje je odloženo do pribavljanja mišljenja Vlade o ovom predlogu. Nakon upoznavanja sa mišljenjem Vlade, Odbor je većinom glasova podržao Predlog zakona. U svom mišljenju Vlada ukazuje da je neophodno u predloženom članu 103a riječ "ministar" zamijeniti riječima "Ministarstvo" iz razloga što saglasno zakonu propis kojim se uredjuje sadržaj, način i kontrola imovinskog kartona ne može propisati ministar već jedino Ministarstvo može biti nadležno za njegovo donošenje. Budući da u Predlogu zakona kojeg pred sobom imam stoji konstatacija da to radi ministar, pitam predlagača da li je u pitanju tehnička greška ili ja posjedujem neku stariju formu ili verziju primjerka Predloga ovog zakona. Ovo tim prije što u članu 123a kojim se decidno predlaže da propis člana 103 a donosi Ministarstvo u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. No, svakako namjera predlagača ovog zakona je a kako se i u obrazloženju navodi da se predloženim dopunama pospješe i unaprije3de ukupne aktivnosti na jačanju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala te poboljša efikasnost na unapredjenju zakonskih okvira u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kako na državnom, tako i na našem evropskom putu. Poslanički klub Demokratske partije socijalista će podržati ovaj predlog zakoan dajući doprinos i ovom segmentu aktivnosti na jačanju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Vuletiću. Sa ovim smo završili prvi krug. U ime predlagača, moram da pojasnim neke stvari, jer mi kada dodje ministar gledamo u njega kao da je bog i kao da je predlagač zakona. Ne. Predlagači zakona su bili grupa poslanika iz SDP-a, ministar je samo tu da pojasni stav Vlade. Normalno, mi kao dobri domaćini ćemo i zbog sadržajnosti cijele te priče omogućiti i da to pojasni možda i nekoliko puta. Da li neko od predlagača želi da odgovori, da komentar na prvi krug izlaganja? Izvolite, kolega Banoviću.
  • 142 Dopada mi se ova rezolutnost sa mjesta predsjedavajućeg i jasnoće o ovim pitanjima i pomoć u iskazu. Dakle, dobar dio pitanja se u suštini odnosio na rad Ministarstva, pitanja na koja poslanički klub pa ni ja ne možemo dati odgovore. Dobro je da je minsitar tu kao i njegovi saradnici koji su u mogućnosti da odgovore na ta pitanja, upravo ću pokušati prođem hronološki kroz to što sam zabilježio. Jedno od tih tri pitanja je ovo što je koleginica Jonica u vezi sa kašnjenjem podzakonskih akata. Zaista nadam se da ćete dobiti odgovor, a ono što mi možemo, ako vi predložite amandman, a shvatio sam da je to vaša intencija, da skratimo rok za donošenje ovog podzakonskog akta. Predložili smo 60 dana, a možemo da stavimo, ako ćete vi ili mi amandman da zajednički to uradimo, ako nijeste podnijeli, da stavimo 30 dana ili neki rok koji bi mogao prije. S obzirom da postoji iskustvo već u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da se vidi kako su to oni riješili. Možda bi to bilo dobro. Druga stvar je u vezi sa pitanjem javnosti. Tu dijelim mišljenje kolege Medojevića. Ovo nijesu imovinski kartoni javnih funkcionera koji se imenuju, ovo su imovinska stanja službenika i mislimo da je dovoljno i sasvim dobro rješenje da oni internom kontrolom regulišu i kontrolišu pravilnost i tačnost tih imovinskih kartona i osnov po kome se eventualno povećava imovina nekog od državnih službenika.Mislimo da je to zaista dovoljno i dobro, da je praksa. Nijesam još nigdje čuo da postoji praksa da se objavljuju imovinski kartoni ni u Agenciji za nacionalnu bezbjednost niti se zna u mnogim zemljama, i to u razvijenijim demokratskim zemljama gdje je transparetnost mnogo veća nego kod nas, ko su uopšte službenici tih bezbjedonosnih službi. Zaista, nemojmo da pravimo presedane koji bi doveli u pitanje osnove funkcionisanja tih institucija i ljudi koji su tamo zaposleni. Na pitanje koji su ljudi obuhvaćeni, dobićemo odgovor od Ministarstva koliko je trenutno zaposlenih u Ministarstvu i policiji. 5.000, dobro. Ipak bi to bio preveliki broj da se to radi za sve. Mislim da nema osnova ni potrebe ...... ali u kojoj mjeri neka to oni regulišu podzakonskim aktima, a mi možemo i na Odboru za bezbjednost, dobijamo izvještaje pa smo raspravljali tako o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, upravo o ovom segmentu, tako ćemo i raspravljati i informisati se o stanju u ovoj oblasti kada donesemo ovaj zakon od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.Zahvaljujem se svim klubovima, shvatio sam da ima opštu podršku ova ideja i Predlog zakona i razumio sam i od njih takodje da će da podrže, tako da očekujemo da će zakon biti donešen i očekujemo da će sva antikorupcijska mjera i dati efekte. Ponavljam, upravo i ono što je rekao kolega Medojević da se ovdje zaista ne radi o nikakvoj hajci na policijske službenike i na pretpostavljamo i vjerujemo da zaista samo mali mali broj onih na koji može ova antikorupcijska mjera da utiče pozitivno, tj. da sa njihovih negativnih aktivnosti i radnji zaustavi i spriječi i da su oni u velikoj većini zaista ispravni službenici i ispravni radnici ove zemlje i da će se ispravno i sprovoditi ova zakonska norma i prijavljivati svoju imovinu na način na koji je to potrebno. Hvala.
  • Hvala i Vama, kolega. 143 Molim vas da koristite ovu elektronsku infrastrukturu pošto sam kratkovid. Da li ima neko potrebe da iskomentariše? Izvolite, kolega.
  • Hvala vam, potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, Imamo ispred nas Predlog zakona o dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima koje su podnijele kolege iz SDP-a. Kada su poslanici predlagači normalna je procedura da Vlada da svoje mišljenje. Sada postavljam pitanje da li je dala, nijesam imao kao poslanik priliku da vidim to, taj materijal nije distribuiran. Ukoliko jeste, kada bude došao red na njega da prokomentariše gospodin Konjević, da iskoristi pravo da kao predstavnik Vlade to pomene. Hvala.
  • Kolega, očito je, vlo je ozbiljan, nijeste me dovoljno pratili. Rekao sam to u prethodnom vašem obraćanju i protumačio to ko su predlagači i zašto je tu ministar i u kojem svojstvu. Izvolite, koleginice Jonica.
  • Znate kako, gospodine potpredsjedniče, ja Vas privatno veoma cijenim, smatram da ste duhovit čovjek, ali ove tri farcikle svjedoče da se dobro spremam za diskusije i za teme, prema tome ta vaša opservacija sada da vas nijesam dobro pratio i da ja tobože ne znam zašto je gospodin ministar tu ne stoji. Zamolio bih vas ubuduće da eventualnu duhovitost primjenjujete na nekoga iz vašeg poslaničkog kluba.
  • Kolega... bili van nečega što znači jedno normalno ophođenje. Rekao sam prije toga ko je predlagač i u kojem svojstvu je ministar. Znači, ministar će, kada završimo ovaj krug, imati pravo, priliku da da tumačenje i mišljenja Vlade, on će to učiniti a sada ima koleginica Jonica riječ.
  • Znate, gospodine Raduloviću, kada kažete da ocjenjujete kako je normalno ponašanje potpuno ste ušli u jednu zonu jednog netolerantnog i nekorektnog odnosa prema poslanicima. Poslanici Socijalističke narodne partije bore se ovdje da Crna Gora postane zemlja vladavine prava i sve što je u tom fonu mi ćemo da radimo. Vaše lične opservacije, vaši lični animoziteti me apsolutno ne interesuju. U ovom slučaju kada vi kažete o normalnom ili o nenormalnom ophođenju vi ulazite u zonu vrijeđanja. Ne bih volio, 144 nikako ne bih volio da bilo ko ovdje pokušava da uvrijedi i jednim U od uvrede bilo koga od poslanika Socijalističke narodne partije, a pogotovo mene.
  • Hvala vam, kolege, na razumijevanju. Izvolite, koleginice Jonica.
  • Gospodine Banoviću, kada ste govorili o kašnjenju podzakonskih akata i zašto sam ih pominjala, pominjala sam ih kao nešto na šta sam upozoravala kada je zakon donešen i ovo mi zato smeta što ste vaš zakon koji suštinski ima, ponavljam, dobru ideju, a to je da se uvedu imovinski kartoni, koncipirali tako što se sa ovim što ste vi predložili ne uvodite imovinske kartone nego uvodite još jednu obavezu za donošenje podzakonskog akta a iskustvo sa MUP-om kada su u pitanju podzakonski akti nije dobro. Da budem i konkretna da jednom i pohvalim ministra, neću nadam se previše, da su akti sada mnogo ažurniji, ovih tri - četiri mjeseca, donijeti ali su svi kasnili, počevši od akta sistematizacije koji je kasnio 6 mjeseci a osnovni akt je. Suština priče, ako mi donosimo zakon valjda treba u okviru njega da psotavimo neke granice onoga što je podzakonski akt koji poslije treba da uradi Ministarstvo. Ne slažem se sa vama da ne treba da postoji javnost. Za mene kao poslanika ili kao zaintnresovanog građanina, evidencija imovine policijskih službenika apsolutno je nebitna ako ja nemam uvid u to. Da je ta interna ili unutrašnja kontrola do sada funkcionisala kako treba ne bismo mi morali uopšte da pravimo evidenciju imovine da bi oni sami gledali, nego im se očigledno desilo da neke stvari ne funkcionišu u Ministarstvu pa neki policijski službenici imaju svašta nešto što od plate nijesu mogli da zarade. Pošto oni to nijesu mogli tako da obave ajmo sada priliku svim građanima Crne Gore da isto što mogu vaš i moj imovinski karton da posmatraju, da imaju priliku da vide imovinski karton službenika koji, po osnovu svoje plate, sigurno ne može imati imovinu koliku ima. Ono što je meni dilema je šta se dešava od period februar kada ste podnijeli predlog zakona, mart kada smo o tome pričali u Skupštini na odboru, pa je bilo u medijima do dana stupanja na snagu i donošenja podzakonskog akta, dajemo li prostora upravo toj grupici zbog koje ćemo možda da obuhvatimo i sve ostale policijske službenike o kojima ne bi to trebalo da radimo oko imovine, da mgou da prenesu imovinu na druge. Kako ćemo to da riješimo, da od kada smo otvorili priču o imovinskim kartonima imamo situaciju da su se pametni, koji su inače zaradili sa te pozicije,vjerovatn kroz korupciju i sve ostalo, obezbijedili tako što su već prenijli imovinu. Možemo li to da pokrijemo kao period od kako je ovaj predlog javan, definicijom koja je u u okviru zakona, i mi ćemo definitivno amandmanski djelovati u tom pravcu. Smatram da kategorije službenika u nekom opštem okviru mi treba da definišemo, a onda Ministarstvu da ostavimo da radi obrazac. Pa valjda Skupština treba da postavi okvire šta želi da postigne izmjenom zakona, a da onda, ono što je podzakonski akt, što može biti forma obrasca ili razrade da Ministarstvu. Mi sav posao obavljamo Ministarstvu. Ne vidim onda ulogu Skupštine u ovoj priči, onda mi ne uvodimo imovinske kartone, onda 145 mi ne sprovodimo mjere protiv korupcije. Mi samo dajemo još prostora Ministarstvu da na svoj način, a sada vidimo da nije najbolje to funkcionisalo, pokušava da to definiše, i zato će naši amandmani i biti preciznije definisati. Ponavljam da to ne treba samo da se odnosi na dio policijskih službenika koji se bave uspostavljanjem vladavine prava, kako ste napisali u obrazloženju, ali nijeste u tekstu. Sada ću pogledati u sistematizaciji, pa ću to precizirati u amandmanu koji je to obuhvat. Ponavljam, mislim da treba da obuhvati i službenike koji se bave unutrašnjim upravnim poslovima, odnosno one od šaltera u područnoj jedinici pa sve do Ministarstva unutrašnjih poslova koji odlučuju, recimo, o državljanstvu. Tvrdim, a pokazalo se kroz određene predmete koji su procesuirani da je tamo bilo korupcije i da ima potrebe da se možda pogleda i ta imovina. Hvala.
  • Hvala. Molio bih da ne bih automatsku isključivao da neku misao završite. Kolege, Skupština Crne Gore je dobila mišljenje Vlade 16.04. gdje se kaže da Vlada podržava njegovo donošenje, ali ćemo dati priliku ministru unutrašnjih poslova zašto to podržava. Izvolite, ministre.
  • Zahvaljujem kolegama što, čini mi se, kao rijetko kada u crnogorskom parlamentu, a sve češće u zadnje vrijeme oko jednog zakonskog akta, u ovom slučaju izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima će se postići konsenzus, i što se oko jedne materije koja tretira ne samo izmjene ovog zakona, nego što je specifična i osjetljiva po više osnova, pokazuje zrelost.Zaista mislim da je to dobra stvar. Javio sam se da pojasnim stav Vlade. Vlada je, kao što ste rekli, u aprilu iskazala svoj odnos prema prijedlogu grupe poslanika Socijaldemokratske partije, dala pozitivno mišljenje u obrazloženju koji u suštini ukazuje na dvije stvari. Smatramo da je ovo kvalitetan osnov za dalje sprovođenje antikorupcijske politike koju Vlada u ovom segmentu ima i činjenica da smo još u Akcionom planu za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije od 10 do 12. ovu mjeru imali predvidjeno kao obavezu da donesemo, a u tu mjeru smo ugradili i u Akcioni plan 13. i 14. za II kvartal i upravo će kolege iz Socijaldemokratske partije da pomognu Vladi, odnosno Parlamentu i usvajanjem ove dopune Zakona obezbjediti da tu mjeru ispoštujemo. To su bila dva ključna osnova zašto je Vlada dala pozitivno mišljenje. Želim samo da ukažem na nekoliko stvari i da pojasnim, ne da pojasnim nego da razmjenim mišljenje sa kolegama koji su komentarisali i sam zakon i eventualno moguće amandmane kao i nekoliko opaski koje su bile vezane za rad Ministarstva unutrašnjih poslova. Dakle, samo želim do kraja da izvedem jednu nit koju je saopštio i kolega poslanik Banović. Dakle, ovo 146 nije nikakva represivna mjera prema pripadnicima Uprave policije, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova. Neće podzakonskim aktom biti obuhvaćeni svi pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno Uprave policije. Da se ne bi pogrešno razmjelo, kako je rekao gospodin Medojević, da jedan broj ljudi koji, vjerujem ima i u svim državnim organima, pa samim tim i u Upravi policije, kvare sliku prema državnim organima i kvare sliku prema državi. Smatramo da je ovo dobar osnov da, ne samo unutrašnja kontrola, nego i sektor kriminalističke policije ima dobru osnovu, rekao bih da uđe u odredjene radnje koje će upravo ostraniti one elemente i one službenike iz Uprave policije koji svojim radnjama narušavaju ugled Uprave policije i koji svojim radnjama čine odredjena krivična djela koja su kažnjiva, naravno s jedne strane i biće kažnjeni, a sa druge strane, ponavljam narušavaju ono što jeste ova časna funkcija koju svaki policajac, odnosno pripadnik Uprave policije obavlja. Koleginica Jonica je govorila o nekoliko stvari. Dakle, samo dvije korekcije, dvije ispravke.
  • Ministre, izvinjavam se, moram da Vas opomenem. Nemojte ulaziti u polemiku sa kolegama, pojasnite stav Vlade i sa tim ste svoju obavezu ovdje završili.
  • Ne otvaram repliku nego pojašnjavam upravo. Dakle, bez namjere da otvaram polemiku, pojašnjenje je sljedeće: Sistematizacija Ministarstva unutrašnjih poslova je usvojena u zakonskom roku kada je Zakon o unutrašnjim poslovima usvojen. Druga sistematizacija Ministarstva unutrašnjih poslova o kojoj ste Vi govorili, koju ste Vi navodili, posljedica je stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima 01.01.2013. godine. I pogledajte u završnim odredbama vidjećete koji akt o sistematizaciji prestaje da važi s početkom važenja te sistematizacije. Dakle, što se tiče tog podzakonskog akta bio je usvojen u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Što se tiče drugih podzakonskih akata i u pisanoj formi smo Vam odgovorili i što se tiče ukupno 17 podzakonskih akata trenutno je samo jedan u radnoj verziji i on će vrlo brzo biti usvojen na Vladi. Što se tiče Vaše primjedbe vezano za član 83, ne spominje se u preporukama gospodina Varenezea, dakle, pogledajte tačku 4 i 2, apsolutno nema tog člana. Evo, isteklo je zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Pošto ste eksplicitno pomenuli koleginicu, ukoliko želite da komentarišete, izvolite, koleginice, bez prava komentara ministra.
  • 147 Hvala, potpredsjedniče. Dakle, u dopisu koji sam dobila na moje pitanje taksativno sa svih 17 podzakonskih akata propisanim Zakonom o unutrašnjim poslovima i rokova koji su bili naglašeni u ovom zakonu, Vi ste mi odgovorili da je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova usvojen na sjednici Vlade Crne Gore 09.05.2013. Nijeste napisali ni prvi, ni drugi, no jedan. Vaš problem, ovo je informacija koju sam dobila od Vas. I rok je bio dakle, 17. novembar prošle godine. Nijeste mi dostavili informaciju da je do 17. novembra donijet jedan,pa da se do tada nakon toga mijenjali drugi, i to je Vaš problem. Dok mi ne dostavite i jedan i drugi akt o sistematizaciji smatraću da je to politička demagogija da ovdje opravdate kašnjenja koja su postojala u Ministarstvu i koja su evidentna. Jer ako kasni od 16 13 podzakonskih akata definitivno postoji neki problem. Ono što je drugo, što želim da naglasim jeste priča o mjerama tajnog nadzora, jeste priča o onome što je govorio gospodin Varaneze u svom izvještaju, jeste priča o amandmanu Socijalističke narodne partije Crne Gore koja se odnosi na mjere tajnog nadzora. I činjenica da ste članom 83 Zakona o unutrašnjim poslovima dobili ovlaštenje da dajete nalog za vođenje prikrivenih policijskih radnji, a u opisu prikrivenih policijskih radnji, po definiciji iz udžbenika to su praćenje, motrenje i klopka. Pogledajte mjere tajnog nadzora, pogledajte član 157 i opis, koje su to mjere tajnog nadzora. Ako mjere iz stava 1 i stava 2 nijesu ove koje mi nazivamo prikrivenim policijskim radnjama, dozvolićete da ja kao pravnik dajem sebi za pravo da sam to dobro pritvrdila, da su to Vama … objasnili na način pravnici oko vas na koji oni misle da treba da opravdaju normu koju su napisali ili tvrdim da članom 83 i davanjem naloga ministru da daje nalog za praćenje, motrenje, klopku političaru, a ne sudiji tužiocu, kako je propisano ZKP-om, ulazimo direktno u nezavisnost onih koji treba da vode ovakve poslove. Tako, dakle, vi možete da potpišete nalog da se prati, motri ili napravi klopka vašem kolegi ministru, što može da bude vrlo interesantno, da li biste vi to sačuvali za sebe, podijelili ili kako drugačije uradili. Zato se to stavlja u okvire nezavisnih organa, policije, sudova i tužilaštva. Hvala.
  • Hvala, koleginice. Prelazimo na drugi način učešća u raspravi. U ime Demokratske partije socijalista, Radovan Obradović, a neka se pripremi Milan Knežević u ime Demokratskog fronta.
  • Imao bih potrebu na par komentara i pitanja koja su postavljena tokom komentarisanja koleginice Jonice kao predlagač ili odgovora na komentar, ne ministra nego i u prethodnom mom izlaganju, i kao predlagač akta da prokomentarišem i da odgovorim. Da li imam na to pravo, u kojoj mjeri i kada, molio bih da mi pomognete. 148
  • Tokom rasprave, kada nađete za shodno, javite se i ja ću uvažiti to vaše javljanje. Imaćete priliku da učestvujete. Sada prelazimo na drugi dio naše današnje rasprave. Izvolite, kolega Obradoviću.
  • Zahvaljujem, uvaženi gospodine predsjedavajući. Uvaženi gospodine ministre, poštovane poslanice i poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima smatramo kao jedan od demokratskih iskoraka u procesu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i kao jedan od zakona koji će doprinijeti da ispoštujemo poglavlja 23 i 24 i da što prije uđemo u društvo evropskih naroda. Sigurno je da je određenim članovima zakona predviđeno da lokalni službenici, odnosno funkcioneri, lokalni, državni funkcioneri da moraju svoju imovinsku evidenciju dostave Komisiji za sprječavanje sukoba interesa. Na ovaj način ovim zakonom se proširuje taj krug vezano za policijske službenike dostavlja svom ministarstvu. Ta obaveza za lokalne, odnosno državne funkcionere jeste jednom godišnje do kraja februara tekuće za prethodnu godinu. Ove godine je rok bio prologniran do 31. marta ove godine, odnosno svaki put kada se pređe na odgovarajuću drugu lokalnu, odnosno državnu funkciju i kada ranije imovina bude uvećana funkcionera lokalnog, odnosno državnog za dvije hiljade, po sada novom zakonu, za pet hiljada eura. To nije bio slučaj za policijske službenike koji obavljaju poslove koji su jako osjetljivi. S obzirom da su oči ogledalo duše, mislim da je i policija ogledalo države. To se najbolje može vidjeti na samom ulazu u državu gdje neposredni kontakt policajca sa strancima, prije svega, odaje utisak kakva država je u pitanju. Policija obavlja određene poslove kao što su poslovi graničnog prelaza, otkrivanja krivičnih djela, posebno počinioce krivičnog djela, lišavanja slobode, organizovanje javnih skupova, zaštitu prava i sloboda građana, zaštita imovine i, prije svega, zaštite lica, odnosno života građana. U tom dijelu je njihova uloga, uloga policijskih službenika nemjerljivo velika. Smatram da oni moraju da imaju kvalitetne uslove za rad i veća primanja. To ne znači da ukoliko imaju mala primanja da treba da podlegnu pod određenim davanjima, odnosno da ogreznu u kriminalu ili primanju mita. Na ovaj način će se sigurno sa kvalitetnom evidencijom onemogućiti da budu korumpirani, odnosno da se suzbije korupcija, kriminal, mito itd. na što manju moguću mjeru. Smatram da policijski službenici u zadnjim godinama sve više su u funkciji interesa građana i sve manje uniformisana lica, što se može vidjeti iz primjera kontakata, odnosno reonskih policajaca, školskih policajaca koji sve više pružaju usluge samim građanima, informativne usluge, čak utiču na rješavanja određenih komunalnih, infrastrukturnih i drugih problema na način što ukazuju na te probleme i dostavljajući odgovarajuće akte u pisanoj 149 formi ili usmeno obavještavajući nadležne iz lokalnih uprava ili državnih, na taj način se rješavaju ti problemi. Siguran sam da u Predlogu ovog zakona treba da stoji da će evidenciju, odnosno karton vezano za imovinu policijskih službenika, odnosno za primanja, za naknadu donijeti Ministarstvo unutrašnjih poslova u roku od 60 dana, a ne propisati ministar, kao što to stoji u Predlogu ovog zakona. Smatram da, kao što sam i unaprijed rekao, da oni obavljaju izuzetno važan posao, gdje u određenim slučajevima i rizikuju svoje živote. U tom slučaju, uvijek je neophodno naći odgovarajuću mjeru da sredstva koja oni upotrebljavaju budu najbliža, odnosno da nema prekoračenja u odnosu na težinu krivičnog djela i njenog počinioca. Završavam kako sam počeo, da je ovaj predlog zakona Socijaldemokratske partije demokratski iskorak. Mi iz Demokratske partije socijalista ćemo ga podržati. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Obradoviću. Sada ima riječ kolega Knežević, a neka se pripremi koleginica Šćepanović.
  • Hvala, potpredsjedniče Skupštine. Ministre Konjeviću, poštovani građani Crne Gore, Ovaj predlog zakona Socijaldemokratske partije je, u stvari, zakasnjela dijagnoza o naslednim bolestima u sistemu unutrašnjih poslova koje se ponavljaju iz godine u godinu, iz mandata u mandat i koji se očigledno suptilno urušava i mi danas dobijamo predlog Socijaldemokratske partije. Javnosti radi, a vjerujem da kolege koje su čitale i koje se bave ovom problematikom znaju da je ova norma implementirana i u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, gdje je jasno precizirano da se mora voditi evidencija funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost, evidencija o imovini. Međutim, javnost takođe zna da su pojedini visoki funkcioneri Agencije za nacionalnu bezbjednost pod šifrom tajnih zadataka bili na pojedinim svadbama narko bosova koje potražuje ne samo region nego ih potražuje i Evropa i Amerika. Tako imamo slučaj visokog policijskog funkcionera koji je bio na svadbi Safeta Kalića, gdje je sve dokumentovano snimkom. Na kraju smo dobili objašnjenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost da je on tamo bio na tajnom zadatku. Vidjeli smo da je ponio zdravicu, koliko je častio mladu još nemamo informaciju iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali bi dobro bilo da uporedimo taj njegov imovinski karton od kada su počeli njegovi kontakti sa tim kriminalnim klanovima, recimo sa ovim narkobosom Safetom Kalićem koji se potražuje. Takođe je bilo kontakata i sa Šarićem i sa Keljmendijem sve visokih funkcionera i sve, izgleda, po tajnom zadatku. Čim su ti kontakti ostvarivani ova gospoda su nestajala iz vidokruga policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, što se tiče Crne Gore, a poslije su osvitala na državnim potjernicama. Podsjetiću javnost, ovaj gospodin Keljmendi je, u stvari, jedan od ključnih ljudi koji je podržao crnogorsku nezavisnost 21. maja 2006. godine, hvaleći se da je organizovao autobuse i da je lično glasao na referendumu i da mnogo voli 150 gospodina Đukanovića, u šta ne sumnjam. Jedan od ovih lokalnih visokih funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost ima izvjesnu hacijendu u okolini Mojkovca gdje je čak i gospodin Veljović održavao sastanke, a gospodin Duško Marković je rekao da tu ne vidi ništa sporno. Ne vidim ni ja tu ništa sporno ako je to održavano za vrijeme ovih tropskih vrućina. Kažu da se na toj hacijendi nalazi neka ruža vjetrova i da je mnogo pogodno za sastančenje visokih funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost i njihovih prijatelja, vjerovatno u tom ambijentu lakše donose odluke. Očigledno da ovaj Zakon socijaldemokratske partije potvrđuje da je problem u Crnoj Gori spregnutost visokih funkcionera MUP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost sa određenim kriminalnim klanovima. O tome je govorio i gospodin Konjević i gospodin Banović. Znači, oni konstatuju da u policiji postoje takvi ljudi i jasno je da mi moramo djelovati preventivno. Takođe, i Evropska komisija je konstatovala zaštitu u poglavlju 23 i 24 zbog nepostojanja spremnosti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Gospodin Đukanović je najavio da će poslati akcione planove krajem juna. Šta piše u akcionim planovima ne mora niko da zna, niti mora ova Skupština da zna. Mi ovdje možemo da raspravljamo o nekim, tako da kažem, marginalnim stvarima. Stvari koje se tiču procesa evropskih integracija u Crnoj Gori očigledno su predmet ... pristupa gospodina Đukanovića. Dobro obaviješteni gospodin Medojević kaže da gospodin Đukanović obećao određena hapšenja i visokih funkcionera MUP-a i visokih funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost i visokih državnih funkcionera. Imam sada jedno retorsko pitanje za sve vas ovdje. Kada uslijede sva ta hapšenja i ako trag bude vodio do gospodina Đukanovića, da li će biti uhapšen i gospodin Đukanović? To je nagradno pitanje, ako neko želi da odgovori, neću komentarisati. Takođe, smatram da treba podržati ovaj zakon, ali da ga ne treba ni relativizovati i ostavljati one norme, one termine eventualno, moguće i sl. Gospodine Konjeviću, vi ste u prethodnom periodu imali niz korisnih inicijativa i kao kolega poslanik ste dali izuzetan doprinos u radu Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali mi vam ne možemo vjerovati dugoročno nego da je potrebno da se ovaj zakon implementira, da ne ostane mrtvo slovo na papiru. Ono što primjećujem ovdje jeste da postoji jedna politička koaliciona kontradiktornost. Znači, Vlada je dala mišljenje, kao što je pročitao gospodin potpredsjednik Skupštine Radulović koje smo dobili, ono je stiglo 14. aprila, u kojem kaže da ona podržava donošenje ovog zakona i pozvala se na preporuku Evropske komisije pod rednim brojem 185, kojim se predviđa provjera imovine policijskih funkcionera. Sada vas pitam - zašto se, onda, čekalo da SDP sve ovo predlaže ako je Vlada dala pozitivno mišljenje, ako u Vladi sjede ministri Socijaldemokratske partije, ne mogu da izvučem zaključak, nijesam toliko maliciozan, da kolege iz SDP-a ne komuniciraju sa kolegama iz Vlade. Potpuno mi je nejasno zašto se sada ova Vlada poziva na preporuku 185 koja treba da se implementira, a vi podnosite zakon. Da li se ovdje radi o još jednom fingiranom sukobu unutar koalicije do zatezanja opruge i ponovnog povratka. Kao što sam vidio, kolege iz DPS-a su vas podržale, naravno i mi ćemo podržati ovaj zakon, ali ćete očigledno postići saglasnost i oko KAP-a, postići ćete saglasnost i oko PDV-a. Zamolio bih vas da stvarne vaše namjere ne 151 budu proizvod nekih fingiranih političkih sukoba i ubiranja dnevno političkih poena nego da budu predmet postavljanja sistema na kojem će se bazirati ne samo funkcionisanje unutrašnjih poslova nego stvaranje nekih demokratskih osnova za budući period. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Kneževiću. Za komentar se javio kolega Škrelja.
  • Sa zadovoljstvom ovdje prisustvujem sjednicama i raspravama kada vi vodite. Pokušavam da se sporazumijem u ovu tehniku, ali svako dugme sam praktično, ali ime mi nije izašlo tamo, jer sam se na vrijeme javio za komentar. Nijesam se javio zbog toga što spominjete Keljmendija, gospodine Kneževiću, jer smatram da je to vaše pravo. Apsolutno nijesam ni u kakvom srodstvu niti osjećam potrebu da branim Keljmendija od vas i od mene, nego sam se javio za nešto drugo. Cijenim vaš demokratski kapacitet i vašu borbu da biste bili vlast. Sami onda padate u grešku jer i vjerski, i religijski, i partijski, i ljudski, i kako god hoćete, kada non-stop mislite loše o nekome loše ti se vraća. Znači, vi ste sada ovdje postavili tezu da jedino kada bi svi članovi Demokratske partije socijalista bili pohapšeni, a i iz Socijademokratske partije, tada biste vi bili vlast. Vaš zadnji adut jeste da biste bili vlast i pozicija u Crnoj Gori, da svi mi budemo pohapšeni. Mislim da to nije teza, niti je misao koja treba da preovladava u ovim raspravama. Svaki diskutant je ocijenio kada je predmetni zakon u pitanju kao jedan demokratski iskorak ka rješavanju onoga što mi nazivamo i korupciju i neke devijantne pojave u društvu. Da vam kažem, nemojte nikada da slutite nešto i da poželite nešto drugome jer će se to vama vratiti. Tako je i po pitanju Đukanovića, i po pitanju svakog funkcionera Demokratske partije socijalista. Nije lijepo kada vas neko čuje da ćemo biti pohapšeni samo zbog toga što pripadamo poziciji. Znam da neću, prije ćete vi, gospodine Labudoviću, nego ja, sasvim sigurno. Znam, znam, ali kažem vam. Nije lijepo, televizijske prenose prate ljudi, prati porodica, prati mnogo prijatelja i neprijatelja, pa nije lijepo kada vi pretendujete da nekad, znam da to nije bliska budućnost, daleka možda, da budete vlast, a prva rečenica i prva misao vam je da pohapsite ljude, da strijeljate ljude, da ubijate jer drugačije ne možete doći na vlast.
  • Hvala, kolega Škrelja. Izvolite, kolega Kneževiću.
  • 152 Gospodine Škrelja, sa žaljenjem mogu da konstatujem da vi mene nijeste slušali, a čim me nijeste slušali nijeste me razumjeli. Mogu samo da izvučem zaključak da nešto podsvjesno izbija iz vas i da se vi plašite da ćete biti uhapšeni kada mi budemo dio vlasti. Sada vas odmah želim relaksirati, nema razloga da brinete u tom pravcu, žao mi je što me nijeste slušali. Eto, zbog građana Crne Gore, tako sam i prošli put kada sam govorio o strukturi nepostojećeg predsjednika Filipa Vujanovića i pominjao ga sa Papom, pošto je on tamo nešto opraštao, vi ste rekli da sam uvrijedio Papu jer sam ga uporedio sa Filipom Vujanovićem. Nakon toga, kada ste preslušali stenogram, vidjeli ste da ste napravili grešku. Pozivam vas da i sada preslušate stenogram onoga što sam govorio i doći ćete do zaključka da sam rekao sledeće. Da je Evropska komisija konstatovala da ne postoji spremnost Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, da će gospodin Đukanović najkasnije krajem juna poslati akcione planove. Pozvao sam se na ono što je rekao dobro obaviješteni kolega Medojević, da će u tim akcionim planovima pisati obećanje da će se krenuti sa akcijom hapšenja visokih funkcionera ANB-a, policije i državnih funkcionera koji su se ogriješili o zakon i koji su u sprezi sa kriminalom i političkom korupcijom. Rekao sam i postavio sam retorsko pitanje, ako ti tragovi budu vodili do Đukanovića, da li će biti i on uhapšen. Nikog nijesam pomenuo iz redova Demokratske partije socijalista. To što ste se vi pronašli, gospodine Škrelja, da ćete biti uhapšeni je, kažem ponovo, nešto podsvjesno u vama, vi znate zbog čega je to. Sigurni budite, kada budem dio vlasti, i to ključni dio vlasti, imaću razumijevanja prema svim kolegama poslanicima u ovom parlamentu, bez obzira na njihovu političku, vjersku ili neku drugu pripadnost. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Kneževiću. Ministar je zamolio da nam se još jedanput obrati, jer ima neodloženih obaveza, ono što smo danas rekli, on je danas gost. Izvolite, ministre.
  • Potpredsjedniče, nijesam danas nego sam svaki put gost kada dođem u parlament, u Skupštinu Crne Gore, ali sam samo želio da se izvinim poslanicima jer imam jednu obavezu u 15.30 h. Samo sam htio da dam nekoliko pojašnjenja ... Vlade prevashodno. Pokušala se dovesti u vezu kolizija između onoga što je bio akt Vlade na koji se mi pozivamo u mišljenju i prijedloga poslanika Socijaldemokratske partije. Ako pažljivo pogledate mišljenje Vlade, da kažem da plan aktivnosti za ispunjavanje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2012. godinu, pod rednim brojem 185, predviđa preporuku da se povjeravaju prihodi o imovini državnih službenika radi utvrđivanja eventualnih slučajeva nezakonitog bogaćenja. Radi se o aktu Vlade, o planu aktivnosti koji je Vlada usvojila početkom februara mjeseca, što znači da su kolege Socijaldemokratske partije samo propratile tu aktivnost Vlade u tom segmentu i s 153 toga, vjerovatno, došli do ideje da u jednom segmentu rada Ministarstva unutrašnjih poslova treba imati, odnosno Zakona o unutrašnjim poslovima treba imati tu odredbu. Dakle, ne radi se ni o kakvoj koliziji u tom smislu, ne radi se apsolutno ni o kakvoj koliziji u tom smislu. Kada govorite o akcionim planovima, sadržina akcionih planova je nešto drugo. Ti akcioni planovi u svom nacrtu su bili javni. Imali ste priliku na sajtu Ministarstva vanjskih poslova da ih pogledate. .... su posljednja usaglašavanja sa predstavnicima Evropske komisije i oni bi do kraja juna mjeseca trebali da budu usvojeni na Vladi. U akcionim planovima su potpuno druge stvari u odnosu na ove koje je uvaženi kolega Knežević saopštio. Naravno, govorio je o nekim stvarima koje nijesu predmet ovog zakona. Mi uvijek imamo priliku, uvaženi kolega Bulatović, da na te teme vrlo često razgovaramo, ali ne bih sada otvarao polemiku jer moram da idem. Još jednom da se zahvalim na generalnoj podršci zakonu koji se tiče Ministarstva unutrašnjih poslova, bez obzira što Ministarstvo ovoga puta nije predlagač izmjena i dopuna nego je to jedan poslanički klub. Upravo mislim da je to segment i način rada koji trebamo dalje njegovati, da i poslanici u tom segmentu imaju jaču zakonodavnu inicijativu, a mi u Ministarstvu ostajemo raspoloženi da prilikom izrade podzakonskog akta, ukoliko bude postojalo interesovanja, da nađemo zajednički model kako da taj podzakonski akt učinimo kvalitetnijim. Još jednom se zahvaljujem i izvinjavam što moram prije završetka vaše rasprave da je napustim. Zahvaljujem.
  • Hvala vama, ministre. Opet ste neku moju pozitivnost u odnosu na vas iskoristili, tako da ste se direktno obratili poslaniku. Izvolite, poslaniče Kneževiću, budite efikasni, molim vas.
  • Ja ću kratko. Znači, javnosti radi, pretpostavljam da ste me vi, uvaženi ministre, razumljeli. Ja nijesam rekao da mi ne znamo što piše u akcionim planovima. Samo je problem što Skupština nije učestvovala u njihovom donošenju, nije ih razmatrala, ni matični odbori, niti je Skupština raspravljala o akcionim planovima koje će gospodin Đukanović da pošalje krajem juna. Znači samo da razjasnimo taj dio i naravno dio oko kolizije, evo da vas ne zadržavam, ali želim da postavim jedno logično pitanje zašto onda Vlada nije inicirala predlog izmjena i dopuna ovog zakona, nego se ovako kolege iz Socijaldemokratske partije iz redova u Skupštini Crne Gore, tako da kažem, bile dalekovide, pa su od februara mjeseca do aprila uradile ono što je možda bio posao u radu Vlade, ako ste htjeli da pošaljete poruku da je sve u redu na relaciji poslanici u Skupštini, ministri u Vladi i unutar koalicije. Ja ću to razumljeti kao vaše političko poentiranje i naravno neću ulaziti u dalju polemiku oko toga. Zahvaljujem.
  • 154 Hvala i vama, kolega Kneževiću. Srećan rad, ministre. Sada je na redu koleginica Šćepanović, a neka se pripremi kolega Lalošević.
  • Gospodine potpredsjedniče, uvažene kolege, uvaženi građani Crne Gore i predlagači, Kao jedna od mjera za borbu protiv korupcije je i ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. Korupcija je društvena pojava koja ugrožava osnovna demokratska načela u društvu. To je odnos koji se zasniva na zloupotrebi ovlašćenja u javnom ili privatnom sektoru u cilju nezakonitog sticanja lične koristi ili koristi za drugog. Uspješna borba protiv korupcije podrazumijeva kontinuirano djelovanje i sinhronizovane aktivnosti više subjekata i zajednice u cjelini. Današnjim predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, dodatno se unapređuje zakonski okvir za borbu protiv korupcije, čime će se u značajnoj mjeri suziti prostor i smanjiti mogućnost za koruptivna ponašanja zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ukoliko one postoje. Vođenje evidencije o imovini službenika koji rade na poslovima uspostavljanje vladavine prava je potrebno radi utvrđivanja eventualnih slučajeva nezakotig bogaćenja. Što se tiče samog člana zakona koji se dodaje, a koji propisuje da ministarstvo vodi evidenciju imovine policijskih službenika, a da sadržaj i način kontrole imovinskog kartona i zvanja policijskih službenika za koje se vodi evidencija imovine, propisuje ministar. Evo ministar je otišao, ali imala sam prosto neke nedoumice koje se tiču toga. Ovdje je bitno pojasniti koja su to zvanja, imajući u vidu percepciju o postojanju korupcije u određenim resorima i na određenim radnim mjestima koji su osjetljivi na pojavu korupcije. Dakle, ovdje sam imala pitanje za ministra koja će to biti znanja. Da li će to biti službenici koji su u direktnom kontaktu sa strankama kao što je koleginica Jonica rekla od šaltera pa do samog starješine tog odjeljenja, ili se samo misli na starješine odjeljenja. Takođe, postoji nejasnoća da li će ovaj obrazac, odnosno da li će se obrazac o imovini objavljivati redovno, da li će se objavljivati na sajtu, da li će biti sa tim upoznata javnost i svi građani Crne Gore ili će sa tim biti upoznat samo ministar. I što je najvažnije da li će tim aktom biti predviđena i procedura, ukoliko se utvrde neke sumljive promjene u imovinskim kartonima ili ukoliko ćemo imati i neku nelogičnost kod službenika koji već prijavi imovinu, imamo nelogičnost u smislu da po prvi put prijavljujemo imovinu, a imaju određenu zaradu koja nije u skladu sa onim što su prijavili, s tim što ovdje takođe moramo imati u vidu i jednu drugu stranu, a to je poboljšalje materijalnog položaja zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, da bi na taj način povećali motivaciju zaposlenima da profesionalno obavljaju svoj posao. Takođe, nadam se da će i drugi državni organi iz određenih drugih resora koji su prepoznati kao osjetljivi na korupciju, kao što su urbanizam ili carine krenuti ovim putem i predložiti izmjene zakona u smislu da i njihovi zaposleni prijave imovinu i da će se na ovaj način doprinijeti većem povjerenju građana u organe koji su direktno zaduženi za borbu 155 protiv kriminala, kao i organe u drugim oblastima, gdje se korupcija smatra osjetljivim pitanjem. Poslanici Demokratske partije socijalista će svakako kao jednu od mjera za borbu protiv korupcije podržati ovaj zakon. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, koleginice Šćepanović. Sada ima riječ kolega Lalošević, a neka se pripremi kolega Aprcović.
  • Hvala potpredsjedniče, poštovane kolege, gospodo predlagači, kolege poslanici SDP-a, Da podsjetimo malo. Vođenje imovinskih kartona službenika zaduženih za borbu protiv kriminala prije dvije godine uvela je Agencija za nacionalnu bezbjednost, dok je na njenom čelu bio gospodin Vladan Joković. Bivši šef Agencije je to tada prihvatio na predlog poslanika Socijalističke narodne partije i ostalih opozicionih kolega u Odboru za bezbjednost. Mi smo tada dali praktički upute gospodi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, da ubuduće njihovi činovnici dostavljaju svoje imovinske kartone, koji su samo za internu upotrebu. Mi smo tada i primijetili da neki od zaposlenih u Agenciji, pored malih plata, imaju ogromne objekte, a sjećamo se da su neki od njih održavali sastanke kolegijuma, bilo da je riječ o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ili da je riječ o Upravi policije, čak i u objektima svojih pretpostavljenih. Nevjerovatna je činjenica, da je u jednom trenutku u jednom objektu negdje na sjeveru Crne Gore 80 činovnika zvaničnog državnog organa iz bezbjednosnih oblasti išlo i održavalo sastanke kod privatnika, vjerovatno mu kasnije i redovno to plaćalo. U normalnim uslovima ne bi bilo nikakvih problema, ali se postavlja pitanje ko to može od činovničke plate, bilo da radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, bilo da radi u Upravi policije napraviti takav grandiozni objekat i da li uz tender ili mimo tendera, omogućiti da se osamdesetak činovnika jedne bezbjednosne službe nađe u njegovom objektu. Ali, ja nijesam sada uzeo riječ da pričam o tome, nego da se podsjetimo ovih dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, kada se tiče predloga kolega iz SDP-a. Ajde da postavimo pitanje i ovo. Zašto se i u nekim drugim državnim institucijama koje imaju taj oblik, prije svega onih kod inspekcijskih organa ne krene sličnim tragom? Mi imamo situaciju da i pojedini pripadnici tih inspekcijskih službi u pojedinim opštinama imaju grandiozne objekte. Daj bože da svi na ovom svijetu i zemljinom šaru žive grofovski i bogovski, ali se postavlja pitanje ko može od plate od 400 ili 500 eura da uđe u takve investicije kada se gradi objekat preko milion evra. Ali, i tu zastajem, jer u ovom slučaju apsolutno nema nikakve veze o tome, jer će doći na red možda i taj predlog zakona za pojedine druge službe iz oblasti carina, inspekcijskih organa, zatim možda iz nekih drugih državnih organa i prođu sličan put. Ali, samo da napravimo jednu malu paralelu, a bojim se da ni uvodničari, a ni ministar koji je otišao zbog obaveza nije napravio taj uvod. Nikako se 156 ne smije uspostaviti uzročnopostljedična veza između materijalnog položaja i koruptivnog ponašanja.Nemojte da na ovaj način bacamo sumnju na policijske činovnike, službenike, obične policajce sa niskim platama, što bi bilo nepravedno i pogrešno. Dakle, jasno se zna ko su ljudi koji u ovom trenutku rukovode policijskim ustanovama i jasno se zna, i ja bih predložio i proširenje zato je bila i svrha, upravo i koleginice Jonice i moje intervencije, da se kada se vodi ta evidencija imovine koju propisuje ministar jasno vidi koji su to hijerarijski činovnici službenici koji će upisivati te podatke. Pa neće valjda biti da ćemo to tražiti od saobraćajnog policajca ili onoga pozornika? Zašto u tu kvotu, osim onih koji se bave antikoruptivnim elementima, da uđu pomoćnici načelnika, načelnici u pojedinim resorima Uprave policije? Ja ću vam, ali nije mi intencija jer je to u mojem gradu, nabrojati nekoliko vrlo značajnih policijskih funkcionera koji imaju vrlo značajne ugostiteljsko hotelske objekte. Meni nije cilj da ovom prilikom upirem prst na bilo koga. Tu su državni organi, tu je Ministarstvo unutrašnjih poslova, tu je bio ministar, tu ste vi kolege kao predlagači, poslanici, pa nađite i u tim redovima takve ljude. Ono što moramo ovom prilikom reći je da jedna veoma značajna oblast ovdje nije dodirnuta, a ja mislim da ona mora da odigra veoma važnu, ako ne i najznačjniju, ulogu, a to je unutrašnja kontrola. Ja ovdje imam ispred sebe izvještaj o radu Ministarstva, postave Uprave policije za 2012.godinu, a imam ovdje ispred sebe plan i program rada Ministarstva unutrašnjih poslova za 2013.godinu. I da vam kažem, ovdje je predviđeno da unutrašnja kontrola radi, analizira između ostalog i sve ono što može biti dio takozvanih koruptivnih radnji. Podsjetiću vas da smo akcionim planovima i svim onim što želimo da radimo, ako bog da zdravlja otvorimo poglavlja 23 i 24, apostrofirali da se time moramo baviti. I ovdje imamo podatak da od 29 pritužbi u oblasti unutrašnje kontrole i provjere zakonitosti, nemamo nijednu koruptivnu radnju. Ja neću da analiziram niti da istražujem, neću da vjerujem da od ovih 29 kontrola provjera zakonitosti, ama baš nijedan slučaj ili nijedna kontrola nije se ticala eventualnih koruptivnih radnji nekoga od ovih ljudi za koje mi ovdje plediramo da donesemo ove izmjene zakona. Dakle, unutrašnja kontrola mora dobiti svoju značajnu ulogu, unutrašnja kontrola za koju smo se svi borili da bude nezavisna, da praktično bude policija u policiji, mora dobiti značajnu ulogu. To ne smije biti samo diskreciono pravo ministra. Ministri odlaze i dolaze, vlade se smjenjuju, odlaze i dolaze, a unutrašnja kontrola, kao institucija za koju smo se grdnom mukom izborili, opstaje da analizira sve ono iz oblasti antikorupcije i u svojim redovima, a čuli smo VD direktora policije koji je predložen, i čuli smo ministra unutrašnjih poslova da postoje visoki slučajevi korupcije i u sistemu, u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova. Hvala vam.
  • Hvala i vama, kolega. Vjerujte da je ovđe ova stolica teža nego ta tamo. Imate komentar, javili ste se? Izvolite, kolega Banoviću.
  • 157 Kao predlagač da pokušam da odgovorim na niz pitanja koja su se iskazala. Dakle, ovdje je rečeno da se ovim zakonom uopšte ne utvrđuje obaveza postavljanja imovinskih kartona, nego se utvrđuje obaveza donošenja podzakonskog akta. Molim vas, poglavlje se zove Evidencija imovine policijskih službenika. To poglavlje ranije nije postojalo. U prvoj rečenici se kaže da Ministarstvo vodi evidenciju imovine policijskih službenika, to ranije nije postojalo, a ne znam o kakvim se sad obavezama priča za podzakonski akt. O tome se govori samo kao razrada ovog pitanja, inače se uvodi nova zakonska kategorija, obaveza Ministarstva da vodi evidenciju imovine policijskih službenika. Ne vodi ni ministar, nego Ministarstvo. Sasvim nova kategorija. Zaista ja shvatam potrebu da se minimizira nekad uloga poslanika i poslaničkog kluba SDP-a, ali se ta potreba ne mora iskazivati na pogrešan način. Dakle, na činjenično pogrešan način. Ne mislim na vas, kolega Kneževiću, ovdje se jasno kaže da se uvodi novi institut. Mi smo spremni i raspoloženi da sve popravke u načinu kako taj novi institut treba da funkcioniše iskažemo i unesemo u ovaj zakon, da prihvatimo te izmjene i čekamo te amandmane već od februara. Od kada smo počeli raspravu, od kada smo ovaj zakon podnijeli u proceduru, stalno se najavljuju amandmani, a tih amandmana nema. Ovdje se prigovara na rokove i na vrijeme koje smo propustili. Slažemo se, ali bi pomoglo da smo te amandmane dobili i ranije pa zajedno došli do najboljih rješenja, a ne da se tek danas najavljuju. Ne znamo ni danas u konkretnoj formi kakvi će biti. Potpredsjedniče, daćete mi još riječ, jer je bilo niz pitanja, da jednim obuhvatim nekoliko odgovora.Ovdje se postavljalo u par navrata pitanje da li se radi o koliziji između predstavnika u Vladi i poslanika SDP-a. Ne radi se ni o kakvoj koliziji. Mi smo o ovome razgovarali unutar partije i prošle jeseni, kada smo vidjeli efekte i kada smo vidjeli slučajeve, nažalost, i u medijima sumnje i indicije da je imovina nekih policijskih službenika upitna. Imajući u vidu da smo na predlog kolega iz opozicije donijeli takvo rješenje u drugom zakonu, razmišljali smo zašto ne i u ovome. Kasnije nam je rekao ministar da i Vlada razmišlja u svojoj strategiji i donosi mjere tim povodom, ali smo onda zajednički došli do toga da je ipak bolje to podržati zakonski i da te mjere imaju osnovu u zakonu, tako da tu ništa nema sporno i nema sukoba. Kolege, bolje je da se slažemo nego da se sukobljavamo i bolje je kad se ovako slažemo oko svega ovoga. Nemojte da ovo koristite sve za nekakve nove sukobe,nego hajte oko tog minimuma da se složimo, to da rasporedimo, pa ćemo za sukobe naći i prostora i mjesta i vremena, nego dozvolite da bar nešto oko čega se svi slažemo s anđelima završimo i odstranimo ovu tačku sukobljavanja što je moguće više. Postavljeno je pitanje na koja se zvanje to odnosi. Upravo je naša dilema bila u odnosu na to. Mi bismo željeli, dakle, da se ta evidencija i da se ta kontrola što bolje, što preciznije i što dublje sprovede, ali smo svjesni toga da imate pet hiljada i sedamsto i ne znam koliko službenika tamo i onda to nije ni realno, nije ni potrebno, nije ni uredu, jer mislimo da ogromna većina tih ljudi korektno i dobro radi svoj posao i da to nije tako nužno, pa smo ponudili da zajedno sa vama i ljudima iz Ministarstva nađemo rješenje koje bi bilo najadekvatnije našoj intenciji problema koji imamo. 158 Takođe, ponavlja se pitanje javnosti obrasca za evidenciju. Ako postoji zemlja koja to javno objavljuje za svoje službenike, evo, mi smo spremni da zajedno sa vama uradimo takav amandman. Ali, ako ne postoji, a mislim da ne postoji, nemojte da pravimo presedane i da u tuđu pinjatu gledamo. Neka to gledaju i vode oni koji trebaju unutar svojih službi, a zaista ne trebamo baš po medijima i po javnosti, po poslanicima da se za svakog službenika karton i evidencija sprovodi. Eto to je bio pokušaj odgovora i još jednom se zahvaljujem na ovoj načelnoj podršci, nadam se da ćemo do kraja ove rasprave komkretno doći do te podrške.Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Banoviću. Izvolite, kolega Laloševiću, da pobijete činjenice koje je iznio kolega Banović.
  • Hvala, potpredsjedniče. Gospodin Banović je uputio jednu...sada i ja je odmah prihvatam. Ajde da se složimo oko PDV-a, ajde da se složimo oko PDV-a, oborimo onaj predlog Vlade za PDV, ovom narodu dajmo malo vazduha da živi normalno i prihvatam tu poruku. Hvala vam što ste to rekli sada. Dakle, u ime Socijalističke narodne partije potpuno podržavam vas i mi ćemo oboriti tu odluku ukoliko vi sada ostanete pri ovoj poruci, a sve ostale poruke koje proizilaze iz PDV-a - naravno, imovinski kartoni policajaca – naravno. SNP i ostale opozicione kolege su tada predložili i uveli smo kartone za Agenciju za nacionalnu bezbjednost i za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije. O konkretnim stvarima, rekao sam, ne želim da pričam. Evo, jutros izlazim sa mog parkinga, što bi rekao uvaženi moj kolega dr Novica Stanić, krećem iz Bara ka Podgorici i vidim da pauk uzima auto rusko. Naravno, Rus dolazi, traju pregovori, ne znam što je dalje bilo jer sam žurio misleći da će biti glasanje oko PDV-a, ne znam da li je Rus uspio da uštedi 100 eura ili je možda došlo do nečega o čemu danas pričamo. Hajde da vidimo ko to po primorju pravi izvjesnu vrstu harača, upravo na auta i vozila i na sve ono ovih stranaca. Je li to možda poruka turističke Crne Gore, divlje ljepote, prelijepog reona na zemljinom šaru, da li je to možda poruka koju mi upućujemo? Gospodinu Banoviću, intencija je odlična, intencija je dobra, ali kada je već dobra i kada je predlog koji će nadživljeti ovaj saziv poslanički Skupštine Crne Gore, hajde da prihvatimo i ove naše stvari koje smo u potpuno dobroj namjeri predložili, a to je da, ipak, mi znamo ko su ti činovnici, hijerarhijski, a da ne zna to ministar unutrašnjih poslova. Da vidimo koji je to nivo policijskih službenika koji će morati da popunjava te imovinske kartone, da bi jednom od sebe odagnali mogućnost da neko vrši izvjesna šikaniranja prema pripadnicima ove službe, a da neko ima povlašćeni položaj. Dakle, intencija je odlična i, gospodine potpredsjedniče, završavam sa ovom ekumenskom porukom sa početka moje priče, potpuno prihvatamo ovo što ste vi rekli u ime SDP-a, da riješimo taj PDV i da vratimo 159 ovom narodu volju i potencijal da krene naprijed, da Crna Gora ima mogućnosti da svi živimo dostojanstveno i da naša djeca sjutra s ponosom govore da žive u Crnoj Gori, jednoj maloj zemlji koja im omogućava bezbrižan život. Hvala.
  • Hvala i vama. Da ne pokvarimo nešto, kolega Banoviću, ovu slogu.
  • Ja neću pokvariti, kolega Raduloviću, jer ja sam zamolio da mi pojasnite pravo predlagača, ako je pravo predlagača da odgovara, onda imaju svi ostali da komentarišu naš odgovor, onda da li je to tako pravo ili nije. Ja mislim da nije, da je pravo predlagača zadnje u tom smislu. Dakle, da sam imao pravo da odgovorim na pitanja, nisam u ovom slučaju obuhvatio pitanja, ne znam ni da li ih je bilo od kolege Laloševića, posebno ih nije bilo u vezi sa PDVom. Da je on diskutovao nešto u vezi sa PDV-om, i drugim temama koje je otvorio ovdje, možda bih odgovorio i tada, ali nije. Tako da ne znam na osnovu čega je on sad imao pravo, posebno pravo da otvara druge tačke dnevnog reda i druga polja koja nemaju veze sa Predlogom zakona. E sad, ponovo vraćam na to da li predlagač ima pravo da odgovori na pitanja i da je to zadnje u smislu toka reda diskusije, ili ponovo svi oni kojima sam odgovorio sad imaju pravo da komentarišu a ja više nemam. Dakle, to bih vas zamolio. Samo još jednu stvar kad sam se već javio za riječ. Ja sam pozvao na saglasnost oko onoga oko čega smo se složili. Ja sam razumio sve poslaničke klubove da su se složili sa idejom ovog zakona i da će podržati Zakon u načelu. Ja sam pozvao da se tu saglasnost verbalnu iskažemo do kraja i konkretno kad se to bude radilo, a nisam pozvao da se slažemo, ne daj bože, oko svih stvari jer se nećemo složiti niti pozivam da se slažemo sada oko spoljnopolitičkih prioriteta, a oko osuda, ratnih zločina i zločinaca, oko mnogih stvari za koje se nismo slagali ranije, ne pozivam ja sad kolege da se slažemo, jer znam da se ne slažemo, da se nisu oni ranije slagali sa SDP-om, pa se neće ni sad složiti. Dakle, pozivam oko onoga što su oni rekli da se slažemo da to iskažemo i da dovedemo do kraja. Na jedno pitanje koje je sad kolega na kraju otvorio u vezi sa ovim zakonom, a to je nivo ovlašćenja. Pa pozvali smo da iskažu taj nivo ovlašćenja i iskazali spremnost da to ugradimo u ovaj zakon. Ako je to policijski službenici sa ovlašćenjima, to ste rekli, ajde da to uradimo, ali dajte više taj amandman ili ćemo ga mi sad sami napisati da stvar završavamo.
  • Hvala i vama. Kolega Banoviću, ako svi znamo dobro poslovničke odredbe, i mene bi najlakše bilo kad ne bi ruku, koliko ste sekundi, koliko ste minuta, i da zadovoljim da mislim što vi 160 pojedini mislite kako da efektuirate na kraju, olakšali biste mi ukoliko bi do kraja poštovali Poslovnik. Ali, ja vas volim, kao što vi znate da ja vas volim, pa onda me na određeni način iskorišćavate. Izvolite, kolega Aprcoviću, neka se pripremi kolega Bulatović.
  • Zahvaljujem,gospodine potpredsjedniče. Uvažene koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Želio bih iz svog ugla da kažem par riječi povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovma, želeći da se osvrnem i na diskusije mojih prethodnika u dijelu koji se odnose da se radi o zakašnjeloj reakciji, da se radi o naknadnoj pameti, da je ovaj zakon trebalo ranije promijeniti u dijelu koji se odnosi na ono što se zove imovina policijskih službenika. Smatram da ti zaključci ne stoje iz prostog razloga što smo ovdje čuli da je ANB u zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost još prije dvije godine unijela odredbe za zaposlene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Smatram isto tako i slažem se sa kolegama poslanicima iz opozicionih klupa da se radi o jako značajnim mjerama koje će u narednom periodu značajno doprinijeti u antikoruptivnom ambijentu i u policiji kao vrlo značajnom segmentu u radu naše države. Moram isto tako da kažem da se ne slažem sa diskusijama određenih kolega koji su probali da u isti koš postave sve policajce, a moram da navedem da kroz određene diskusije je bila priča i oko određenih policajaca beranske policije koji su definitivno, kako su neke kolege ovdje naglasili, vezani za organizovani šverc koji ide prema Kosovu, iz prostog razloga što ako postoje takve anomalije, nadležni državni organi trebaju da se bave sa njima, trebaju da izađu sa konkretnim činjenicama, konkretnim argumentima i u zakonom sprovedenoj proceduri da takvi policajci odgovaraju. Gospodo policajci,duboko sam ubijeđen da vas preko 95% radi vrlo korektno, čestito, temeljito, svoj posao, a da ima određeni broj policajaca koji mogu da podležu ovim zakonskim odredbama koje su predviđene kroz izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. Upravo ono što je i provejavalo kroz sve diskusije da mi trebamo, mimo ovih zakonskih odrednica, da jačamo unutrašnju kontrolu, jer kroz unutrašnju kontrolu mi možemo da spriječimo niz negativnih protivzakonitih posljedica, odnosno protivzakonitih radnji policajaca u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova. Imovinski kartoni, odnosno evidencija o imovini službenika zaposlenih u policiji ne može da bude javna iz prostog razloga što znamo da nema uporednog zakonodavstva koji to propisuje, odnosno koji dozvoljava javnost kartona i evidencije imovinske za policijske službenike. Koja će kategorija službenika biti obuhvaćena ovim zakonom? I tu je ministar odgovorio da će to biti određen broj službenika, koliko sam shvatio znači biće određene starješine koje su na većem hijerarhijskom nivou u odnosu na ono što se zove jedan pozornik, jedan saobraćajni policajac kojemu treba, po mom dubokom razmišljanju, omogućiti dobar materijalni osnov kako bi svoju funkciju obavljao u skladu i na zadovoljstvo svih građana. 161 Želim da istaknem da je i za mene dilema prebacivanje imovine na povezana lica. Može da se desi to, ali upravo Ministarstvo unutrašnjih poslova, kroz ono što se zovu podzakonski akti koji su dužni da donesu u roku od 60 dana, treba da se bave i tom tematikom. I takođe, moram da istaknem da sam jako zainteresovan da, upravo ono što se zove osnov sticanja na strani određenih službenika, određene imovine, treba da bude predmet opservacije i predmet onoga što se zove imovinski karton tih lica koja će u narednom periodu biti obuhvaćena ovim zakonskim normama. Dobro je da se na nivou bezbjedonosnih službi rade imovinski kartoni, kažem dobro je iz prostog razloga što smo mi država koja teži ka onome što se zove otvaranje poglavlja 23 i 24 i dobro je što je ovo jedna od mjera antikorupcijske politike u narednom periodu. I mi iz Demokratske partije socijalista ne bježimo od toga, daćemo puni doprinos ovome zakonu, s tim što kažem da ostavljamo rezervu da možemo amandmanski djelovati, pogotovo u okvirima koji se odnose na donošenje podzakonskih akata, iz prostog razloga što ja mislim da je pretjerano mali rok od 60 dana za donošenje podzakonskih akata s obzirom na činjenicu kakav će taj imovinski karton za sve zaposlene u policiji da bude. I na kraju, moram da kažem i obraćam se još jedanput policajcima, vi koji radite i temeljito, korektno, zakonito svoj posao, na vas se ne odnosi ovaj zakon, eventualno ako postoje neke protivzakonitosti u radu vaših kolega, smatramo da će i za predložene zakonske izmjene doprinijeti da se te anomalije u budućnosti otklone. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Aprcoviću. Informacija da je sjednica Zakonodavnog odbora u 16.15 h zakazana, plavi salon, amandmani SNP-a na Zakon, promjeni zakona i nelegalnom poslovanju. Sada ćemo da vidimo i do koliko imamo obezbijeđen televizijski prenos, tako da bi planirali svoje vrijeme, za to što moraju biti razmatrani amandmani na PDV, i glasanje, tako da budemo i efikasni. Na redu je kolega Bulatović, neka se pripremi kolega Vukčević.
  • Dame i gospodo, poštovane kolege poslanici, Ovdje je promaklo nešto što je ministar unutrašnjih poslova rekao, a to je da je Akcionim planom Vlade za 2010-2012, odnosno za 2014. godinu, u skladu sa Izvještajem Evropske komisije preporuka 185, zatraženo da se provjeravaju prihodi svih zaposlenih službenika koji mogu da se neosnovano bogate. I sada ja ne bih ovdje rekao da je ovo neka spektakularna stvar što je predložen samo jedan zakon i samo jedan dio državnih službenika, to više govori o jednoj farsičnoj politici aktuelne vlade koja pokušava da kaže da je ona sada borac protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dakle, pozivam Vladu, dame i gospodo, poštovani gospodine potpredsjedniče, da ovo što je dala u mišljenju, vezano za ovaj zakon i implementira kroz setom zakona, da se utvrdi imovina onih državnih funkcionera i onih državnih službenika koji mogu da se 162 neosnovano bogate. I to prosto rečeno da ukorijenjenu korupciju koja je veliki problem u Crnoj Gori, pokušamo da suzbijemo, preventivno da djelujemo kroz ove mjere. Ja pripadam onoj kategoriji ljudi koji misle da ovaj zakon ništa neće riješiti i bez obzira na to da ponovim da će Demokratski front podržati ovaj zakon kao gest dobre volje da stvari idu ka jednom nezaustavljivom procesu koji traži Evropska unija i Evropska komisija i opozicija a ne vladajuće partije, bilo one veće ili manje i sama Vlada. Zašto? Mi postajemo pomalo kratkog pamćenja, veoma namjerno i ciljno. U Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost je unesena odredba o praćenju imovine funkcionera ANB-a na predlog opozicije i uz veliku tuču sa većom vladajućom političkom partijom. I sad ako se vidi da je Vlada u svom planu imala namjeru da nekada donese ove mjere, a da je manji koalicioni partner to predložio, govori se o jednom fingiranju stvari konseznusa koji se tiče veće vladajuće koalicije. Ali, i da je to čak iskreno ovdje u Parlamentu, ja mislim da, ako pogledamo domete uopšte svih tih mjera u Crnoj Gori, pa i Zakona o sprečavanju sukoba interesa, vidjećemo da oni koji su spregnuti sa organizovanim kriminalom, koji zloupotrebljavaju državni službeni položaj i rade niz nezakonitih radnji, nesmetano prolaze i uvećavaju svoje bogatstvo, ali to ne mora da obeshrabri nas da podržimo ovaj zakon kji je predložila Socijaldemokratska partija. Ono što treba reći jeste, i podržavam kolegu koji je maloprije govorio iz DPS-a, nijesu svi zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Upravi policije podložni ovome, tamo je ogroman broj časnih i poštenih ljudi koji teško preživljavaju i sastavljaju kraj sa krajem, ovdje je riječ o onom malom broju koji su se spregnuli sa organizovanim kriminalom, koji zloupotrebljavaju položaj, koji pljačkaju državu, ne samo u policiji, ne samo u ANB, nego u državnim strukturama. I kako mi tome da stanemo na kraj? Staćemo na kraj kroz proces evropskih integracija, staćemo na kraj, pa čak i glasajući formalno o nekim benignim rješenjima koja, ovo nije benigno rješenje, ovo je dobro rješenje, ali na osnovu neke namjere parlamentarne većine da isfingira jedan proces borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šta je glavni problem? Glavni problem je što Crna Gora nije država u kojoj postoji vladavini prava. Ne postoji vladavina prava zato što vlast, tačno je što je neko rekao da se vlade mijenjaju u personalnom sastavu, ali na žalost u političkom sastavu ostaju iste i za to nema političke volje koji je drugi ili ključni razlog zašto se ne možemo boriti protiv korupcije, korupcije na visokom nivou, korupcije u državnim strukturama. Organi koji treba da se bore protiv ovog zla, nisu efikasni. Ako izolovano posmatramo samo jedno rješenjem mi ćemo to da pozdravimo. Međutim, brojne rasprave na Odboru za odbranu i bezbjednost, posebno zatvorenog karaktera, govore o tome da se najkrupniji krimnal zataškava u stvari unutar onih koji treba da se bore protiv toga, u okviru Tužilaštva, slabe koordinacije policije i Tužilaštva, onoga što postoji u sudovima, u državnim strukturama koje treba da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ali, bez obzira na to retorika danas i prije dvije godine kada smo razgovarali o Zakonu za nacionalnu bezbjednost je potpuno drugačija, ali nažalost, ti tunkcioneri o kojima je kolega Knežević govorio koji su zahvaljujući sprezi i vezi sa kriminalcima Keljmendijem, Kalićem, Šarićem itd.su nekažnjeni. Njihov kriminalno 163 stečen kapital je netaknut. I kakvo je rješenje u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost? Nikakvo. Ali, žao mi je što ministar unutrašnjih poslova nije tu, on je ovo na indirektan način podržao, ja ga pozivam, kao što sam ga na Odboru za odbranu i bezbjednost pozvao, da ono što je nagovijestio da će da radi i ono što je radio u okviru Odbora za odbranu i bezbjednost, i da realizuje. Ali, vrijeme curi. Nećemo ga mi iz opozicije na neograničeno vrijeme čekati da on marketinški kako se to radi u nekim sredinama koje su u okruženju, pokuša da pribavi sebi oreol nekog borca protiv korupcije i organizovanog kriminala. I ne može se, gospodine Banoviću, malo biti u vladajućoj koaliciji, a malo se ne slagati sa vladajućom koalicijom. Ili se slaže ili se ne slaže. Ili se slaže i tu je ponuda oko PDV-a, ne treba da se složite jer je na štetu građana, pošto se navodno niste slagali oko Kombinata aluminijuma i oko nekih drugih stvari. Ali koliko ja vidim, bez obzira na ove nijanse i razlike, postoji velika velika saglasnost u vladajućim strukturama, bez obzira na sve to. Bez obzira na sve što smo rekli do sada, mi ćemo podržati ovaj zakon u ovakvom izvornom obliku, nećemo podnositi amandmane, ali ćemo da vidimo efekte primjene toga zakona. Znamo kakav će da bude, veoma veoma mali, ali Crna Gora nezaustavljivo ide putem evropskih integracija i realizacije obaveza iz poglavlja 23 i 24 - vladavina prava i suzbijanje korupcije, odnosno korupcije na visokom nivou koja je glavni problem. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Bulatoviću. Za repliku se javio kolega Banović.
  • Dakle, kolega Bulatoviću, retorika danas i prije dvije godine potpuno različita. Vi ste se meni obratili, diskutovali ste sa predlagačem i sa ovim klubom. Retorika je ista, potreba ista, shvatili smo da je potrebno da i u drugim oblastima primijenimo normu koju ste vi predložili u jednoj oblasti, u slučaju jedne agencije. Ta retorika dakle u ovom slučaju je ista kao što je retorika Kluba Socijaldemokratske partije ista prije 20-tak godina. Da li je vaša bila ista kad ste vi podržavali minsitra i ministre unutrašnjih poslova, odbrane, vlade, 90-tih godina na nivou Crne Gore 2000. i neke na nivou Srbije i Crne Gore, Jugoslavije već, da li su oni te reformske i vi imali tu reformsku retoriku tada i reformske mjere i sprovodili sve te kontrakorupcijske mjere u ono doba, sankcija i svega ostalog, to ja mogu i da znam, i ja znam, ali nije ni najbitnije, kao što nije ni najbitnije sad za ovu našu priču retorika od prije dvije godine, kolega Bulatoviću. I za to ja ne vraćam ovu priču na 90-te godine da bi se prisjećali toga ko je šta govorio, nego vraćam samo iz tog razloga što vas pozivam da se vi okrenemo malo prema naprijed da to ko je što govorio i da prebiramo po tome, našlo bi se tu različitih retorika i različitih stvari tokom ovih naših 20 i kusur godina višepartizma i podrška raznim vladama, raznim ministrima i raznim učesnicima u tim procesima. Dakle, ne radi se o nikakvom fingiranju i ne radi se o nikakvom pokušaju da se malo ovako malo onako, nego radi se o onome što smatramo da je ispravno da se to ugradi i da 164 pokušamo da prenesemo svi, posebno izvršna vlast koja je prva odgovorna, da se to sprovede. I drago mi je što podržavate da se to, i podržaćete zakon. Nadamo se da ćemo precizirati norme zajedno sa vama i ostale, ako ima amandmane, da vidimo na koga se to odnosi i da vidimo kako to najbolje da se sprovede, da damo neku zakonsku normu bolju ministrima i ostalim da to efektnije sprovede, i zbog toga vas pozivam ponovo, kao što sam pozvao i ostale, da saglasnost gdje postoji da je održimo. Da makar ove efekte, znam politički da ste vi tome vješti i ostale, ali sad nema potrebe o tome. Ovu normu podržavate kao što smo mi vašu, i nema potrebe za ove digresije i ostale političke, da ih tako nazovem, da ne kažem neku drugu riječ sad povodom toga, digresije koje bi trebalo da omalovaže rpedlagača povodom predlaganja ovog zakona sa kojim se usput eto, slažemo.
  • Hvala i vama, kolega Banoviću. Znam da ćete naći formu, kolega Bulatoviću, da kažete svoje mišljenje. Proceduralno, izvolite. Nadajući se da ćemo sa ovim vašim izlaganjem preći na kolegu Vukčevića.
  • Gospodine potpredsjedniče, ne mogu a da se ne obratim jednom od predlagača zakona imenom i prezimenom. Bilo bi nepristojno i ispod nivoa. Uopšte nije problem u dijalogu, ako je dijalog korektan. Gospodine potpredsjedniče Skupštine, imam pravo na komentar i samo da pojasnim sledeću stvar. Ja sam pohvalio predlog Socijaldemokratske partije, pohvalio sam zalaganje Socijaldemokratske partije kada je donošen Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost prije dvije godine, kada je na predlog opozicije unešena norma o praćenju imovine i evidenciji imovine funkcionera AMB-a. Podržala je Socijaldemokratska partija i tu retorika je ista. Govorim o retorici Vlade, o retorici ukupne koalicije, da je ona promijenila, sad imamo konsenzus sa čim sam zadovoljan. Ono, gospodine potpredsjedniče Skupštine, što želim vama da kažem, vi ste profesor doktor, ne mogu da shvatim razgovarajući sa nekim ljudima kao što je gospodin predlagač ove odluke bio sam u vlasti priznajem na nivou republike sedam godina, od 1990. do 1997. godine, a Socijaldemokratska partija je od 1997. do 2013. godine, 16 godina. Nekome izgleda njegovih 16 godina znatno manje nego sedam godina. Za 16 godina se u Crnoj Gori desilo mnogo toga. Mnogo se lošega za Crnu Goru i narod Crne Gore desilo. To što je neko unio program o državnom statusu ovakav i onakav, a što se mene tiče stojim na raspolaganju svakog suda i političkog za svaku izjavu koju sam rekao i za djelovanje i svakog suda na svijetu i ovog koruptivnog, organizovanog kriminala, ratnih zločina personalno. Mogu da govorim kao što sam govorio i koegzistentan sam u osnovnim i ljudskim vrijednostima koje postoje. Svako ima pravo da podržava u određenom trenutku pogrešnu, možda neku, politiku koja se ispostavi da je pogrešna. Pitanje je na kraju koja će politika da bude pogrešna. 165 To što je bilo 90-ih godina ne stanuje ovdje u ovim klupama, stanuje u većoj koalicionoj članici, pri čemu bih bio nekorektan i nepošten ako bih rekao da da za tih sedam godina sve nevalja. Nije tačno. Mnogo je dobrih poteza bilo, čak i one za koje vi kažete sada da nijesu dobri. Neki su dobri izdržaće sud vremena, ono što nije dobro jeste začetak organizovanog kriminala, korupcije što je u ovom trenutku najveće zlo i zbog čega mi danas raspravljamo o izmjenama zakona? Mislim da ste vi predložili dobar zakon koji treba primijeniti i mi smo rekli svi da ćemo da ga podržimo iz Demokratskog fronta. Vidite, mi selektivno bojkotujemo parlament, plenarna zasijedanja, ali smo došli na ovu tačku dnevnog reda uvažavajući da je od opšteg interesa za Crnu Goru bez obzira što je predložila Socijaldemokratska partija. Mislim da je to ipak znak nekog uvažavanja ovog predloga, ali nećete mi zabraniti da kažem da ipak imovina funkcionera AMB-a nije više ... nemamo evidenciju šta je taj zakon dao kao efekat. Tu ćemo se složiti i vi i ja. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Bulatoviću. Sada ima riječ kolega Vukčević, neka se pripremi kolega Miljanić.
  • Zahvaljujem potpredsjedniče, uvažene kolege i koleginice, Želim na početku da saopštim moj lični stav kada je u pitanju ova inicijativa kolega Socijaldemokratske partije i uopšte o radu da poslanici iniciraju izmjene i dopune zakona i novih zakona, mislim da je to dobra praksa i da je to po ugledu mnogo razvijenijih država nego što je Crna Gora i da je to po ugledu i parlamenata kao što je Evropski parlament, kao što je Parlament Savjeta Evrope u kojim poslanici imaju značajno veću ulogu kad su u pitanju pripreme i donošenje zakonskih rješenja i predlaganje zakonskih rješenja nego što je to slučaj u crnogorskom parlamentu. Mislim da ovakvih slučajeva treba da bude značajno više, da upravo doprinesemo boljem radu i unapređenju ukupnog sistema u Crnoj Gori. Konkretno kad se tiče ovog zakona mislim da ove izmjene koje su predložene ovim predlogom su, prije svega, po mom mišljenju, usmjerene ka tome da se poveća nivo profesionalnosti i da se unaprijedi profesionalnost policije i na taj način omogućimo da ove izmjene budu iz onog korpusa antikorupcijiskih mjera koje će doprinijeti da Crna Gora korak bliže bude Evropskoj uniji. Upravo ove izmjene ovog zakona spadaju u one naše obaveze i preporuke koje smo preuzeli iz Izvještaja Evropske komisije za 2011. godinu i mislim da sa tog aspekta su značajne ove predložene izmjene. Mislim da ovom mjerom možemo učiniti da obezbijedimo uslove za povećanje efiskasnosti borbe protiv korupcije i posebno u onom segmentu državnog organa koji su upravo trebali da se bave borbom protiv koruptivnih radnji. Ovakvom mjerom značajno možemo učiniti značajan iskorak, posebno u onim situacijama koje mogu da budu problematične. Konkretno postoje neke dileme koje su ovdje izrečene, mislim na zvanja, odnosno radna mjesta koja će se obuhvatiti ovim predlogom izmjena i dopuna. To je kolega Banović 166 rekao u svom izlaganju i naravno prepustiti ministarstvu da ministar definiše koja su to kritična zvanja koja se odnose na moguće pojave bilo kakvih negativnih aktivnosti kada je u pitanju ova aktivnost. Mislim da je dobar ovaj primjer koji bi trebao da bude možda i poziv za druge državne organe koji su usmjereni u borbi protiv korupcije i da može biti kao pozitivan izazov da na taj način upravo doprinesemo ukupnom sistemu koji bi trebalo da bude efikasniji i efektniji kada je u pitanju borba protiv korupcije. Slažem se sa svim onim kolegama koji su izrazili rezervu prema tome da ovi podaci budu javni. Zaista smatram da ti podaci trebaju da budu, prije svega, dostupni nadležnim organima, ali nikako da budu dostupni javnosti i na taj način zaista ugrožavamo svrhu postojanja ovakve jedne mjere. Ona je usmjerena ka obezbjeđivanju uslova profesionalnosti rada najvećeg broja, najvećeg dijela policajaca koji rade krajnje časno i pošteno svoj posao i apsolutno jedna ovakva mjera bi bila upravo uperena protiv najvećeg broja ljudi koji su zaposleni u policiji, jer smatram da podaci koji su predviđeni ovom izmjenom i dopunom moraju biti u domenu samo ministarstva i nadležnih državnih organa koji po potrebi mogu preuzimati te podatke. Mislim da će se na ovaj način jasno napraviti distinkcija između neprofesionalnog odnosa prema svom poslu i krajnje korektnog i profesionalnog odnosa koji imaju policijski službenici, posebno u dijelu koji se tiče veoma teškog i odgovornog posla. Mislim da nijesu potrebne samo restriktivne mjere, jer ove mjere mogu biti i restriktivne. Smatram da bi se unaprijedila ukupna profesionalnost policije moraju postojati i stimulativne mjere. Tu mislim na obezbjeđivanju adekvatnih plata i svih ostalih uslova koji su potrebni da policijski službenici upravo rade krajnje korektno i profesionalno svoj posao i da odgovore svom zadatku. Tako da ne možemo sa jednog aspekta posmatrati rješenje problema, odnosno borbe protiv korupcije samo sa restriktivnim mjerama, moraju postojati i stimulativne mjere koje će upravo omogućiti tim ljudima koji se bave tim poslom da ne razmišljaju o nekim elementarnim stvarima kada je u pitanju on ili njihova porodica, da zaista moraju imati adekvatne materijalne uslove koji moraju odgovoriti njihovim potrebama, a da oni zapravo odgovore na taj način i profesionalnom izazovu koji postoji pred njima. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Vukčeviću. Kolega Labudoviću, jeste li se javili za komentar? Pa isključite onda. Molim vas, kolega, registrovao sam to prije sat, sat i po vremena. Izvolite, kolega Miljaniću, a neka se pripremi kolega Sekulić.
  • Relaksirao bih kolegu Banovića, Pozitivna Crna Gora i pored svih ovih disonantnih tonova koje čusmo u posljednjih par sati ostaje pri onome da će podržati Predlog zakona o dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, po kome Ministarstvo unutrašnjih poslova vodi evidenciju imovine policijskih službenika. Pročitao bih ovaj član, da Ministarstvo vodi evidenciju imovine policijskih službenika, a sadržaj, način kontrole imovinskog kartona i zvanje policijskih službenika za koje se vodi evidencija imovine propisuje ministar. Znači, 167 ovo je implementacija onoga što mi treba da usvojimo. Mi nijesmo do kraja upoznati sa samom implementacijom jedino me je strah da će se desiti, kao što se desi sa dosta dobrih zakona koji se predlože i usvoje, da nema implementacije. Ovdje se pominjala slična služba danas, bezbjednosna, Agencija za nacionalnu bezbjednost, i ja sam se kao poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu obratio agenciji u smislu uporednih podataka, upravo da vidimo kako se to implementira u jednoj službi koja je već usvojila ovaj zakon. Dobio sam informaciju da je u julu prošle godine direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost donio pravilnik o načinu vođenja imovinskog kartona službenika AMB-a koji se vode u svrhu vršenja parlamentarnog nadzora. Shodno zakonu, uvid u imovinske kartone imaju članovi Odbora za bezbjednost. Znači, niko ne smeta nijednom članu Odbora za bezbjednost da traži uvid u bilo koji imovinski karton bilo kojeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost. Zaštita ličnih podataka prikupljenih za vođenje evidencije imovine ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti, a dodatno se obezbjeđuju mjere u tehničkom i kadrovskom smislu da ne bi došlo do zloupotrebe tih podataka. Tako je, koliko sam ja uspio da provjerim, slično i u drugim državama, uprednom analizom. Tu nije ništa sporno. Ovom prilikom zahvaljujem Agenciji na transparentnosti. Mala je razlika to što je tamo zaposleno 300 i nešto službenika, a Ministarstvo unutrašnjih poslova ima 5.700. Vrlo teško ćemo mi klasifikovati ko treba da potpadne pod ovaj zakon, jer tamo nema male i velike korupcije, tamo ona sekretarica može da prenese neku jako bitnu informaciju i da ostvari mnogo veći prihod nelegalan nego neko ko je možda na veoma visokoj poziciji. Vrlo ćemo teško mi tu doći do kvalitetnog rješenja. Isto se ne bih složio da ne može i saobraćajac, može bilo ko, ko hoće. Ostaje nam da vjerujemo da u toj službi radi nejveći broj časnih i poštenih ljudi. Ko je nečastan i ko je nepošten treba da prepoznamo svi mi, kao što reče gospodin Lalošević, on zna u Baru nekoliko, pa po usvajanju ovoga zakona svi ćemo moći, ako bude ovako slično, kao članovi Odbora za bezbjednost da se informišemo i da tražimo pojašnjenje. Za mene jedino što je sporno, to je da ste vi imali kao predlagač, Socijaldemokratska partija, do sada dosta vremena da predložite ovaj zakon. Kao što znamo, ministri iz vaših redova su bili u nekoliko zadnjih mandata. Ni sada nije kasno, ako to uradimo valjano i na pravi način i ako doprinesemo svi zajedno bržem putu Crne Gore u Evropsku uniju. Imamo priliku da vidimo da kada god se pokrene neki sudski postupak ili neka velika medijska priča vezano za bilo koju aferu, uvijek ispliva neki službenik gdje se navodno vidi da ima nesrazmjernu imovinu od one koju bi mogao da stekne zakonitim putem, odnosno platom. Mene interesuje šta radi ta unutrašnja kontrola, čime se bave. Pa valjda su oni ti koji treba da prate i sada bez ovoga zakona da li se određeni policijski službenici bogate, na koji način se bogate, da li ostvaruju enorme zarade, da li imaju velike objekte, da li voze luksuzne automobile, a da nemaju pokriće. To je valjda njihov posao i do sada bio. Nije valjda da ministar i poslanici treba da se bave pojedinačnim slučajevima. Tu je problem jedan-jedini, korumpirani policijski službenik može da uništi ogromni trud jednog velikog broja časnih i poštenih ljudi koji rade na bilo kojoj akciji. Da li je to međunarodnog karatera, 168 da li je to lokalnog, jedna informacija sve to uništava. Onda se ponovo vraćamo tim policijskim akcijama gdje se jasno vidi da je tu bilo sprege, između organizovanog kriminala i nečasnih ljudi u službama. Da ne pominjem sad ponovo ove afere, i Šarić, i Kalić, i Keljmedi, i fabriku duvana u Mojkovcu, i trgovinu narkoticima, i trafiking i sve ostale devijante. Ponovo apelujem na poslanike, a i na unutrašnju kontrolu u Ministarstvu unutrašnjih poslova, da počnu valjano da obavljaju svoj posao. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Miljaniću. Izvolite, kolega Skuliću, a neka se pripremi kolega Labudović. Vidjeći po broju, danas sam bio pretolerantan, neću drugi put toliko.
  • Hvala, gospodine potredsjedniče, naravno cijeneći vaše iskustvo, političko iskustvo prije svega i godine, u skladu sa tim vi treba da budete tolerantni. Rekao bih da odavno nijesmo imali ovakvu političku jednoglasnost kada je u pitanju neki zakonski predlog kao što je to sa ovim predlogom koji stiže od kolega iz Socijaldemokratske partije. Naravno, ne treba da čudi činjenica da, iako imamo tu saglasnost da je ovaj zakonski predlog dobar i da pomaže u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije kao najvećeg društvenog zla savremenog svijeta, i dalje raspravljamo o njemu. Valjda kako bi pokazali da dajemo dodatnu podršku samom predlogu. Dozvolićete mi da ovu svoju raspravu podijelim u dva dijela, jedan se odnosi na pravni, a drugi na politički dio. Što se tiče političkog dijela pretpostavljam da ste i do sada imali prilike dosta puta da čujete, ali nije zgorega da ponovim, s obzirom da naše kolege iz opozicije ponavljaju neke svoje političke stavove. Što se tiče Demokratske partije socijalista apsolutno podržavamo sve one zakonske predloge, to smo pokazali do sada. Prije svega, tu mislim na izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku, ali i Krivičnog zakonika. Znači, podržavamo sve ono što može pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je naš zajednički interes, rekao bih, to je interes svih građana Crne Gore i tu nemojte na bilo koji način da imate dilemu. Što se tiče pravnog dijela, rekao bih da je želja predlagača apsolutno dobra i rekao bih sa druge strane da možda ostavimo, još jedanput kažem, da ponovim ono što je rekao moj kolega Željko Aprcović, da ostavimo mogućnost da eventualno kroz amandman doradimo pravnu normu. Kažem još jedanput, ne mijenjajući želju predlagača da se kroz krontrolu onoga što je imovina visokih policijskih službenika, znači ono što je imovina policijskih službenika da pokušamo da dođemo do odgovora da li i u kojoj mjeri ima korupcije u policijskim redovima. Međutim, podsjetimo se svi da smo imali jedan sličan zakon koji već godinama bilježi vrlo prilježno imovinu političara i rekao bih da dometi tih zakona, uz sve uvažavanje onoga što je uradila Komisija za sprečavanje konflikta interesa, nijesu bili veliki. Znači, već godinama političari na visokom ili nižem nivou prijavljuju svoju 169 imovinu i do dan danas nemamo ništa od onoga što bi moglo da bude evetualno efekat borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, s jedne strane, i s druge strane ono što su naslovnice tabloidnih novina gdje smo svi mi na tapetu sa onim što imamo i što nemamo. Znači, nije pitanje da li neko ima veću ili manju imovinu, pitanje je da li je do te imovine došao na pošten način. Mislim da treba svi zajedno da se prisjetimo da svaki posao može da se obavlja na više ili manje profesionalan način, znači od onih najmanje plaćenih do onih najviše plaćenih poslova i da sve to ipak se nalazi negdje u nama da li ćemo da bude profesionalno ili nećemo. Naravno, lako ću se saglasiti sa većinom kolega da najveći broj policijskih službenika ili ljudi koji rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova časno i profesionalno obavlja svoj posao i tu mislim da niko ne treba da ima dilemu. Kažem još jedanput, Demokratska partija socijalista pozdravlja napor predlagača, s druge strane, nijesam siguran da ćemo imati velike efekte od ovog zakona, ali kažem, treba učiniti velike napore da pokušamo da se svi zajedno, znači i kao društvo izborimo sa onim što je, rekao bih, posao čitavog svijeta, to je pitanje organizovanog kriminala i korupcije. Hvala.
  • Hvala. Kolega Abazoviću, izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Ja sam se javio za komentar. Ovdje zaista postoji jedan široki koncenzus politički vezano za ovaj zakon, ali postoji i ono što ste vi pominjali, a to je ta dilema koliko će njegovi efekti i njegov učinak biti konkretni. Ja samo želim da izrazim svoju veliku sumnju u dosadašnji rad policije i dosadašnje zalaganje policije za suzbijanje korupcije i isto tako moram da podijelim mišljenje da nemam nikakvu dilemu da ovaj zakon neće dati neku značajniji rezultat, a zaista bih volio da sam u grešci. Prosto je nevjerovatno i to je nešto što je trebalo biti upućeno, nema veze što su kolege iz SDP-a predlagači, njima svaka čast na trudu, ali mislim da nije bilo zgorega da neko iz Ministarstva unutrašnjih poslova bude ovdje, s obzirom da se radi o njima, konkretno o zakonu koji će primjenjivati. Imali smo situaciju da na jednom benignom skupu u Ulcinju u subotu, u pokušaju implementacije zakona o javnom putu, jednostavno dođe kompletan SUP ili pripadnici policije jednoga grada ili svi inspektori da naprave ogroman trošak, treba doći sa svim tim gorivom, treba sve te ljude dovesti do Bojane, ona je nekih 15 km od grada, a da pri tome godinama ljudi sa interpolovih potjernica šetaju, ispijaju kafe po raznim crnogorskim gradovima pa i po Ulcinju i da se niko ne osvrće. Znači, imate jedan veliki jaz između onoga što je bitno u suzbijanju visoke korupcije i onoga što je, da tako kažem, manje bitno i imate ovo što je kolega Lalošević govorio - atak na turiste kroz kazne i 170 atak na građane i prijetnja građanima kada se desi neki saobraćajni prekršaj i kada se bune zbog neregularnosti opreme da će im doći interventna jedinica i tako dalje. Mislim da ovo pokazuje jedan veliki stepen nepovjerenja i veliki jaz između povjerenja običnih građana i politike. Stoga ja mislim da ovaj zakon zaista neće promijeniti ništa radikalno, ali u svakom slučaju podržavam napore predlagača i javio sam se samo da kažem da dijelim mišljenje vaše da postoji dilema oko samih efekata ovog zakona.
  • Hvala, kolega Abazoviću. Izvolite, kolega Sekuliću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Abazoviću, lako ću se složiti sa vama da bih i ja bio srećniji da je predlagač ovog zakona, izmjena i dopuna, bilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Možda je trebalo u tom zakonu promijeniti još nešto, možda je trebalo napraviti cjelovitu pravnu normu ili na neki drugi način definisati. Naravno, pri tome ne minimizirajući ono što je doprinos kolega iz Socijaldemokratske partije da i na ovaj način pokušamo da riješimo neke moguće dileme u ovoj oblasti. Podsjetiću vas da ste vi poslanik Skupštine Crne Gore i da shodno tome bi ipak trebali možda malo više da obratite pažnju na ono što je ne samo poznavanje nego i primjena prava. Znači, ukoliko ugrožavate nečiju imovinu, recimo u konkretnom slučaju imovinu akcionara AD Ulcinjska rivijera, sasvim je normalno da država, odnosno državni aparat reaguje na način na koji su reagovali. Cijenim da tu nemamo nikakvu dilemu. Pri tome, s obzirom da sam pravnik mogu da dam jedan savjet, a to je da pokušate da na sudu dokažete da Akcionarsko društvo Budvanska rivijera svoje pravo ne koristi na štetu vašeg prava kada naplaćuje ulaz na Adu Bojanu. Naravno, ne bih sada eksplicitnije govorio o tome šta su saopštavali iz AD Ulcinjska rivijera, ali mislim da bi sud bio najbolji mogući način da se neko pitanje uredi. I druga stvar, nijeste u pravu kada kažete da se ljudi sa potjernica Interpola slobodno šetaju. Ne, ljudi sa potjernica Interpola, to možete da pitate i ministra unutrašnjih poslova i to to možete da pitate i bivšeg i sadašnjeg šefa policije, sigurno će biti uhapšeni, ali dozvolićete da ne mogu da budu uhapšeni prije nego što budu ljudi sa potjernice. Tako da tu pravimo jednu malu grešku. Znači, mi potpadamo pod ono što se do sada dešavalo, kada govorimo o medijima iz regiona, da Crna Gora bude stalno prozivana za neke ljude za koje se tek kasnije ispostave se dokazi da je neko umiješan u neko krivično djelo. Samo još jedna stvar. Pravo je vrlo loše ako koristimo samo nama u korist, znači, pri tome moramo voditi računa da pravna norma jednako važi za sve. Hvala.
  • Izvolite, kolega Miliću. 171
  • Ja ću kratko, zaista, poštujući kolege koji čekaju da govore. Dakle, ne treba od ovoga stvarati bilo kakav pokušaj za političke obračune, ali je činjenica da u ovoj oblasti se iz vlade u vladu mijenjaju ministri unutrašnjih poslova i činjenica je da je ovo pokušaj da se uredi jedan dio oblasti koju tretira zakon o unutrašnjim poslovima. Potreba je, čini mi se iz vaših riječi, ako sam dobro prepoznao, da se napravi i kvalitetniji i sveouhvatniji predlog zakona o unutrašnjim poslovima koji bi tretirao i neke elemente koje danas nijesmo ovdje obuhvatili. Dakle, da ne postoji problem vjerovatno se njime ne bi bavili i ovo ne bi trebalo da bude alibi, gospodine Sekuliću, za sve one koji su iskoristili vakum kada nije postojalo ovakvo rješenje da se ne djeluje na one državne službenike, neću da govorim pojedinačno, koji su zloupotrijebili svoju funkciju. Vjerujem da će ovo biti, kao što je rekao gospodin Lalošević, poziv da se djeluje i na ostale državne službenike koji zahvaljujući svom položaju u državnoj upravi, vjerovatno obezbjeđuju ili sigurno obezbjeđuju značajnije prihode nešto što su samo njihove prinadležnosti iz plate. O ovome govoreći jednostavno moramo naći model kojim ćemo obezbijediti da se malo provjeri da li zaista važi ono pravilo, gospodine Sekuliću, da kada su raspoređivali policajce, znalo se tačno, sada govorim o saobraćajnim policajcima, znalo se tačno u koji će grad biti poslati oni koji trebaju tamo da odu "po kazni", a koji je grad kao što je Budva gdje očigledno postoji jedan značajan broj tih ljudi koji dođu tamo, a to su pokazale i posljednje akcije, da ostvaruju i neka prava koja im ne pripadaju po osnovu obavljanja ove dužnosti. Dakle, uvijek će biti problema, ostvarivaće se prihodi vjerovatno onamo gdje postoji i interes, a interes postoji onamo gdje postoji novac. Novac postoji najviše u turističkim središtima ili kod kontrole onih koji obavljaju posao a gdje smo tokom rasprave oko PDV-a govorili o sivoj ekonomiji, dakle govorimo o kriminalističkoj policiji, govorimo o privrednom kriminalu, govorimo o policajcima koji su zaduženi za strance na primorju. Hvala vam velika.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Uvaženi gospodine Miliću, to sam i tokom diskusije istakao, da svako ko je zloupotrijebio svoj položaj da bi stekao materijalno bogatstvo treba da odgovara. Uostalom, mi smo to propisali Krivičnim zakonom. Znači, ne treba nam ova norma, ukoliko se utvrdi da je neko stekao bogastvo na nepošten način, ne da se bogastvo oduzme nego da bude krivično gonjen i zakonski sankcionisan. Znači, tu nemamo nikakvu dilemu. Ja i vi veoma dobro znamo da je koruptivna krivična djela veoma teško dokazati i da u tom dijelu kada je korupcija u pitanju krivično djelo čini i onaj koji nudi novac. 172 S druge strane moram da kažem to, da li čovjek na pošten ili nepošten način obavlja svoj posao zavisi i od samog čovjeka, bez obzira koliko su iskušenja velika. Tako da ne znam na koji način ste mislili da vam objasnim ko koga šalje i gdje u koje krajeve Crne Gore, da li poštene ili nepoštene ljude koji obavljaju svoj posao na ovaj ili onaj način, ali u svakom slučaju kažem još jedanput, cijenim da bez obzira na iskušenje da li je čovjek pošten ili nepošten, to zavisi od samog čovjeka. Hvala.
  • Kad nema zakona, čovjek je nepošten, da budem precizan. To je tako i tako piše u sve svete knjige. Upravo zapovijesti su došli da bi se uveo red među ljudima, jer sami ljudi nijesu bili u stanju da budu pošteni bez reda i zakona. Govorim o ljudskom biću, ni o kom drugom. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Da se ja nadovežem, poštovani kolega Sekulić je rekao kako smatra da je dobro što ćemo da donesemo ovaj zakon i kako sumnja u neke domete i odmah da kažem da se potpuno slažem sa njim. Zato što je i do sada postojalo dovoljno instrumenata da se krivično gone oni koji su to zaslužili ali nije postojalo političke volje. Tako da lično mislim, iako je ovo doprinos olakšavanju onima koji budu odlučivali da gone prekršioce u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, da pravi rezultati će da dođu smjenom vlasti. Ovo nije nikakva klasična politička priča, nego to je jasno, dvadeset godina se sistem po kome su zasnovani svi odnosi u Ministarstvu unutrašnjih poslova nije mijenjao. Ja sam upoznao čovjeka koji je radio na “pauku”, nije znao ko sam i pohvalio mi se, kaže - ovaj mi je “pauk” kuću podigao. Kada sam ušao u polemiku sa njim zna li on šta priča, on kaže - Ne, ne pustite vi to. Meni ova država ništa nije dala, ja imam platu 300-400 evra, nisam dobio stan, nisam dobio nikakav kredit, ja olakšam onome ko je inače napravio prekšaj i naplatim samo pola a ja uzimam ono što mi država nije dala. Znači, taj filter, moralni filter u Crnoj Gori se promijenio, nije isti kao što je bio prije 30 ili 40 godina, ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke, a najgore od svega je što oni rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Vrlo je slično i sa onima što vas zaustavljaju sa radarom i slično. Tako da tu se slažemo, gospodine Sekuliću, ali se ne slažemo u tome da će vaša Vlada moži da sprovede ovo u djelo. Ja mislim da će to morati da uradi neka druga. Rekli ste maloprije u odgovoru jednom od kolega kako je Crna Gora bila često optuživana zašto nije hapsila neke ljude za koje se tek kasnije ispostavilo da su kriminalci svjetskog glasa. Problem je što ih u Crnoj Gori nikad niko nije gonio i kada su se markirali od strane medija ili opozicionih stranaka i kada se upiralo prstom u njih, iz našeg Ministarstva i tužilaštva se govorilo - mi nemamo ništa protiv njih, to su lojalni građani ili turisti. Kako napuste Crnu Goru, prva ih služba dohvati i optuži i sa crvenom potjernicom isporuči nekom drugom. E, jeste problem baš u tome što ste rekli, što ih u Crnoj Gori nikad niko nije gonio. Hvala. 173
  • Hvala. Kolega Sekuliću, izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Tu ste u pravu, Bože me sačuvaj od iskušenja. Gospodine Radunoviću, dozvolite da se ne složim se sa vama, u više navrata sam istakao da zaista nama ne nedostaje političke volje. Da ta politička volja nedostaje, ne bismo mijenjali zakone koje smo već promijenili i naravno u skladu sa onim što su evropska dostignuća tamo ugradili sve one mehanizme koji pomažu u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ali, dokle god postoje ljudi koji razmišljaju kao vi, pri tome ne mislim bilo što loše, ali dok god postoje oni koji daju uvijek će se naći onaj koji uzima. Nemojmo da zaboravimo, ruka onog koji daje uvijek je iznad ruke onoga ko uzima. Čini mi se da je to maksima koju zaboravljamo. Naravno, prije nego što vi reagujete da vam uputim izvinjenje. Nisam mislio na način na koji ste opisali čovjeka koji je radio na “pauku”, nisam zaista mislio ništa loše po vas, ali kažem još jedanput, dokle god svijest građana ne bude na tom nivou da ne treba da daje novac na način što će pokušati da podmiti policajca ili dokle god ne bude postojala svijest građana o tome da je to što bi on ponudio policajcu krivično djelo i da on jednako može da pođe u zatvor kao taj policajac koji uzima, čini mi se da tu imamo mali problem. Složiću se sa vama, naravno, da je manja društvena opasnost ako govorimo o tim stvarima nego kada govorimo o orgnizovanom kriminalu i korupciji sa mnogo višeg nivoa. Rekao bih još jedanput i to ponavljam da Demokratskoj partiji socijalista ne nedostaje političke volje za to. Još jedanput vama izvinjenje.
  • Iako se gospodin Sekulić u međuvremenu izvinio i pojasnio šta je mislio, ipak da ne ostane nikakva sumnja, on je pojasnio da se priča o onima koji daju i onima koji uzimaju mito. I po meni su oni vrlo slični, gospodine Sekuliću, to nije uopšte sporno, mene je samo strah da isti ljudi koji omogućavaju da se prima mito na isti način otprilike gledaju kroz prste i onima koji daju mito baš iz razloga što je, kao što sam rekao, taj filter moralni promijenjen. Rizikujući da prekršim nešto zbog čega sam se javio i što ste mi dali riječ na jedan korektan način, ali mislim da je za sve to kriva vaša vlast za svih ovih 20 godina i zbog tih koji daju mito i što misle da mogu tako da izbjegnu zakonske sankcije i onih koji primaju mito i na taj način se nezakonito bogate. 174 Izvinjavam se ako sam zloupotrijebio riječ.
  • Da samo dam primjer iz jednog poštenog vremena, odnosno poštenijeg vremena nego što je naše. To je upravo ono 45-90. godine, složićemo se svi da je bilo poštenije vrijeme, u svim segmentima. I reću ću vam nešto, a isto je kao “pauk”, pitaju jednog konduktera jesi li napravio sam kuću - jesam, kako si napravio - od blokova. Znam, svaka se kuća pravi od blokova. Od ovih blokova što cijepam karte. Tako da u svakom vremenu je bilo i “pauka” i blokova. I biće ih. Bitno je da mi sprovodimo zakon, mi smo takvi kakvi smo, sa tim limitima i red i zakon su jedini način da sve bude kako treba. Hvala vam. Ostalo je da čujemo kolegu Emila Labudovića. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Baš ste me inspirisali za jednu digresiju. Znate na šta mene sve ovo podsjeća - na čuvenu anegdotu iz doba koje ste vi pomenuli, gospodine predsjedniče, kada je jedna partijska organizacija, povodom upada snaga Varšavskog ugovora u Čehoslovačku, negdje gore na sjeveru Crne Gore održala sjednicu i donijela zaključak da se ruske snage obavezno povuku iz Čehoslovačke, ukoliko se to ne desi, ona će održati novu sjedicu. Tako i mene ova situacija podsjeća na to, jer ova vlast, a u nju računam i predlagače ovog zakona, kada god neki od zakona koji su ovdje najavljeni kao rješenje svih mogućih problema i kao takvi usvojeni, ne profunkcioniše, oni odmah donesu novi. I sada se ja pitam, gdje je kraj toj praksi, kad će jednom da se u ovoj državi sjedne i pošteno izanaliziraju efekti zakona koji su već u opticaju da bi se utvrdilo, da li ne valjuju oni ili ne valja praksa. Ne može biti da je i jedno i drugo dobro, a većeg dokaza da je dogorelo do nokata u ovoj oblasti nemamo do činjenice da oko ovoga ovdje postoji opšti konsenzus. Dosad nijesam čuo ni jednog od kolega da je rekao to ne postoji, bilo da su sa ove ili one strane. Znači, svi smo svjesni da ovo postoji, svi smo svjesni da je ovo problem i svi smo svjesni da postoje zakonska rješenja koja su to, ako ne do kraja mogla da spriječe, a ono da suzbiju u znatnoj mjeri. Ali, šta? Umjesto da se time poslužimo, mi donosimo novi zakon. Garantujem vam da će nakon pola godine isti ovi koji ga danas predlažu konstatovati da ovo nije dovoljno i predložiti neke nove mjere fingirajući borbu protiv korupcije itd. Moram da budem iskren i da kažem da korupcija u policiji nije nešto što je karakteristično samo za Crnu Goru. Dovoljno je samo pogledati američke akcione filmove, pa vidjeti da čak i u toj navodno najorganizovanijoj policiji na svijetu postoji nešto što se zove korumpirani policajaci itd. Ali, ako ni iz čega drugog makar iz tih filmova smo mogli da sagledamo na koji se način upravo ta policija bori protiv svojih kolega koji im bacaju sjenku na obraz i na čast i na uniforme. Dovoljno je da neko od njihovih kolega u pabu, gdje se svakodnevno okupljaju, plati turu pića više nego što obično plaća, pa da bude pod lupom 175 unutrašnje kontrole, a kamoli da sjedne u bolje auto, da kupi bolju kuću ili da eventualno uputi djecu na školovanju u inostranstvo itd. Mislim da nije problem u zakonu. Evo, podržaćemo mi ovo. Podržaćemo ga iako smo svjesni da njegovi efekti neće biti ništa ni dalji, ni veći od efekata već postojećih normi koje postoje. Jer, iskren da vam budem, negdje iz tog miljea sam zapamtio i za cio život jednu sentencu koja govori da ništa nema pokvarenije od pokvarenog policajca, kao i da nema ništa časnije i odgovornije od časnog i odgovornog policajca. Ali, da se mi ne zavaravamo, kao što se ni sva korupcija o kojoj su rađene brojne ankete ne svodi na sestre medicinske u bolnicama koje, eto, po nekom uvreženom običaju prime cvijeće ili čokoladu povodom rođenja djeteta ili uspješnog izlječenja nekoga od naših srodnika, tako se ni sva korupcija u organima državne uprave ne svodi samo na policiju. I meni nije jasno kako je predlagač ovog zakona zaboravio, recimo, službenike Carine. Ako igdje postoji mogućnost da se zloupotrijebi nešto što se zove službeni položaj postoji tamo. I evo, na kraju da se, gospodine predsjedniče, poslužim Vašom metodom, da Vam ispričam vic. Ženi se carinik, i sad kolege razgovaraju šta da mu kupe. Neko veli da mu kupimo televizor, kažu - malo je. Da mu kupimo ugaonu garnituru, kažu - malo je. A da mu kupimo stan - malo je. Da mu kupimo auto - malo je. A da ga pustimo jednu smjenu da odradi sam – e, to bi već bilo mnogo. Zahvaljujem.
  • Hvala. Zakon je o unutrašnjim poslovima pa ne možemo obuhvatiti carinike, iako ima zemalja i mislim da to nije loša ideja, objedinjavanje mnogih službi u tom dijelu, ali mi imamo Zakon o unutrašnjim poslovima, tako da tu možemo da napravimo napredak. Imamo još dvoje prijavljenih iz opozicije. Rekli smo da će trajati rasprava dok ne stignu izvještaji. Imamo kolegu Abazovića i kolegu predsjednika partije Nove srpske demokratije i predlagača na kraju mora da da završnu riječ. Ali, možete ostaviti i poslije amandmana. Ima amandmana pa tako danas nećemo završiti raspravu o ovom zakonu, nego poslije rasprave u pojedinostima. Mislim da je bolje kada čujemo amandmane. Uvijek je bolje dati završnu riječ kad se čuje sve, nego da se to uradi poslije rasprave u načelu. Tako da ćemo o ovom zakonu tek da razgovaramo u pojedinostima, jer stiglo je, SNP ima amandmane vidio sam još neke, a danas nećemo stići time da se bavimo. Kako Vama odgovara, ali ovo je opcija. Kolega Abazoviću, možete li vi tri, a kolega Mandić pet, da tako završimo. Izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Pokušaću da uštedim ovo vrijeme iako mi to teško ide, ali slobodno me prekinite na kraju. 176 Stvar je prilično jasna i meni je žao što poneki put rasprava ode u smjeru da mi policijski sistem gledamo samo kroz saobraćajnu policiju i kroz one koji su nama najbliži, sa kojima imamo najviše susreta. Pa nije to samo cilj policije. Policija treba da istražuje privredni kriminal. Kakve rezultate imamo mi u tome, to je najozbiljnije pitanje, privredni kriminal koji je u konekciji sa drugim organizovanim kriminalom itd. I sve svodimo na saobraćajnu policiju i na to da li smo nekome dali pet eura ili deset eura ili je neko pustio nekoga što je prešao na žuto ili na crveno. Politička volja u Demokratskoj partiji socijalista i u vladajućoj koaliciji do sada nije postojala da se ozbiljnije suzbije korupcija koja postoji i u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao i u svim drugim ministarstvima. Mislim da je to dokaz da snaga države nije prikazana na pravi način. I na taj način je država umnogome potcijenjena, odnosno njene institucije su potcijenjene. Jer kada imate pojedince koji mogu da zovu i da bi se puštali ljudi koji idu sa kesom novca gore dolje ili kada možete da uzurpirate javni put ili kada možete da odradite brojne druge stvari samo što poznajete ili što imate dobre odnose sa nekim ko je načelnik, ministar ili neko u većoj funkciji, onda mi zaista nemamo što da pričamo o snazi države da se suprostavlja ovakvim fenomenima. I da ne bih dužio, u svakom slučaju podržavam ovakav zakon i tu nema nikakve dileme. Međutim, mi moramo da shvatimo da ne možemo da potcjenjujemo državne organe, i moramo da shvatimo da ljudi koji predstavljaju te institucije su najodgovorniji ako dođe do takvog potcjenjivanja. I to je bila intencija u to će biti intencija ubuduće, i moram lično da se nadovežem na onu raspravu sa kolegom Sekulićem koji nije u sali, ali ne pominjem ga u negativnom kontekstu. Jeste preduzeli smo i sudske mjere, ali je problem što su sve institucije povezane, pa vi jednostavno nešto pokušate da procesuirate kroz sud, a sud ne može dvije godine da donese jednu prilično laku odluku. I onda imate tu situaciju da ostajete zarobljeni između policije, sudstva i tužilaštva. I svi pominjemo da konekcija između sudstva i tužilaštva nije dobra i normalno da i policija ostaje jednostavno nekako zarobljena u tom sistemu koji do sada ponavljam, nije pokazao nikakvu volju za ozbiljniju borbu protiv korupcije. Hvala, predsjedniče.
  • Hvala Vama. Poslaniče Mandiću, izvolite.
  • Hvala. Poštovani građani Crne Gore, gospodine predsjedniče, gospodo iz Socijaldemokratske partije, Mislim da je ovo jedan veoma važan predlog i da ćemo sa ovim predlogom, koga ste inicirali u Skupštini Crne Gore, moći da uradimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova ono što smo zajednički uspjeli da uradimo ranije u Agenciji za nacionalnu bezbijednost.Svaka antikorupciona mjera i svaka antikorupciona radnja u Crnoj Gori treba da bude 177 pozdravljena kao što je danas ovdje u Skupštini Crne Gore od strane svakog poslanika i svakog učesnika u diskusiji i svake poslaničke grupe ovaj predlog pozdravljen. To je važno i važno je diskutovati i važno je razgovarati na ovu temu kako bi građani Crne Gore razumjeli koliko su veliki problemi sa kojima se suočava ova zemlja. Dakle, najveći broj policajaca u Crnoj Gori kao i zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova su časni i pošteni ljudi koji žive od svojih plata. Ali, i za onaj manji broj njih koji su korumpirani, koji su vlasnici golemog imetka, pokušavam kao čovjek koji evo već 10 godina je u ovoj Skupštini, a naravno, mnogo duže pratim dešavanja na političkoj sceni, pokušavam i za njih da nađem neko opravdanje. Ne opravdanje nego razlog zašto su ti ljudi krenuli tim pogrešnim putem i vjerujte u pozadini svega opet nalazi se politika, u pozadini svega nalazi se današnja politička elita, jer ko više vidi nego što vide policajci. Ko može više da vidi nego oni koji su u obezbjeđenjima istaknutih javnih ličnosti? Ko može da vidi više nego oni saobraćajci koji svaki dan moraju da zaustavljaju saobraćaj po Podgorici da bi ti eskorti ta čuda koja voze navodno važne drugove i važne funkcionere, da bi mogli da prođu? Želim i sa ovoga mjesta da kažem da je to jedna loša i ružna pojava, jer se sjećam onih nekih komunističkih funkcionera koji su pješke dolazili na posao i nijesu brinuli za svoju bezbijednost, a ovi moraju da imaju takvo obezjeđenje takve automobile i da ne opisujem sve ono što daje i podstiče negdje ljude da i oni pokušaju da to pribave za sebe na nezakonit način, kao što pretpostavljam da su oni drugi nezakonito stigli do ogromnog bogatstva ili do privilegija koje im ne pripadaju. Želim da istaknem činjenicu da neki policajac koji provodi vrijeme u obebjeđenju hotela, obezbjeđenju kazina, koji osmatra restorane, koji prati na noćni život, posmatrajući najbogatije ljude u Crnoj Gori dolazi do zaključka da ti ljudi uopšte i ne rade. Jer oni žive intezivan noćni život, oni su u kockarnicama, oni su na onim destinacijama koje nemaju nikakve veze sa radnim mjestima i sa kompanijama koje navodno vode,sa bankama, sa fondovima, sa preduzećima. I šta čovjek može da zaključi? Da su i ti koji su najbogatiji u Crnoj Gori do toga došli nekom prečicom i onda taj policajac i on pokušava da nađe neku prečicu, imajući moralno opravdanje ako može on, zašto ne bih mogao i ja. E ta ružna pojava koja inicirana od strane ljudi koji vode ovu zemlju i koji se nalaze na najodgovornijim funkcijama prelila nam se nekako i u Carinu, prelila nam se u policiju, prelila nam se u sve svere života i to je postalo to pravilo, postale su te ružne priče kako je onaj namazan, kako je onaj vješt, kako ovaj policajac je dobio najbolju dionicu na koju može da postavi radar pa da naplaćuje korupciju, da ona može medicinska sestra da se snađe ili onaj ljekar na ovaj ili onaj način. To je postalo pravilo života. I ta pravila koja su 20 godina uspostavljena danas nekako treba da se promijene. I to je teško promijeniti sa istim ljudima. Kako ćete vi sa čovjekom koji je bio sinonim za korupciju danas da kažete, e baš ćemo sada sa njim da otpočnemo anti korupciju i borbu protiv korupcije zbog toga što to traži od nas Brisel. Kako ćete vi sa nekim ko je vlasnik na desetine nekretnina, radi u policiji ili radi u tužilaštvu, radi u pravosuđu ili sa nekim drugim koji ima u inostranstvu iznijet novac koji je opljačkao od građana Crne Gore, da kažete - e baš ćemo mi sad za promjenu ovog zakona ili sa pojačavanjem nadležnosti unutrašnjoj kontroli da se obračunamo sa njima. Mislim da je ovo 178 dobra namjera i poslaničkog kluba i ministra, ali nažalost, ovdje do smjene vlasti, poštovani građani Crne Gore, ovo će samo biti po mojoj procjeni, samo mrtvo slovo na papiru. Jer se ne može napraviti ništa. Da se moglo nešto napraviti vjerovao sam da do sada mladi naš kolega u Parlamentu gospodin Konjević, a i mladi ministar policije, da je trebao već da objavi neke rezultate. Da je trebao već da ima konferencije za štampu na kojima će da saopšti da je počeo obračun sa korupcijom na visokom nivou, da su privedeni ti i ti, da su prikupljeni dokazi, da je tužilaštvo reagovalo. Vjerujem da jedino Crna Gora, ne vjerujem nego sam siguran i znam, da Crna Gora jedina zaostaje u regionu. Evo, ako je i ovo nedostajalo da bi se krenulo u obračun sa korupcijom u samoj policiji, svi ćemo podržati i niko danas nije bio protiv ovoga, nego je podržao, ali se očekuje od ministra Unutrašnjih poslova, očekuje se od tužilaštva da napokon i Crna Gora napravi prve korake u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, a onda potom da se krenu hvatati i ovi policajci i niži inspektori i viši inspektori i svi oni koji zaslužuju i koji krše zakon. Hvala vam.
  • Hvala Vam. Ovim smo zaključili raspravu u načelu. Završna riječ će biti prije glasanja, poslije amandmanskog postupka, to je u sljedećim danima, a mi po dogovoru dolazimo do rasprave u pojedinostima o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Samo da sačekamo kolege, malo zvona da bi nas više bilo u sali. Potrebna je većina svih poslanika tako da damo priliku svima. Poštovani poslanici 25. saziva, glasamo o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost u načelu. Većina svih 41, potrebna je većina. Izvolite. Pauza od pet minuta? Može. Do sad nijesmo odbijali pauzu od pet minuta, ali pet minuta. Obustavljam glasanje. Na zahtjev Kluba poslanika Demokratskog fronta dajem pauzu od pet minuta. - pauza Možemo li pristupiti glasanju? Manje vas je, ali ste promijenili strukturu, vas je manje, ali struktura je meni poznatija, evo da upotrijebim tu formulaciju. Otvaram glasanje o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, u načelu. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 78 poslanika, 41 za, 35 protiv, dva uzdržana. Konstatujem da smo ga utvrdili u načelu. Bilo je 12 amandmana, i to: Vlada Crne Gore tri amandmana koji su sastavni dio Predloga zakona. Poslanici, Milić, Kaluđerović, Damjanović jedan amandman o kojem treba glasati. U redu, hvala, kolega Miliću. 179 Poslanik Labudović, jedan amandman o kojem treba glasati. Hvala, kolega Labudoviću. Poslanici Šabović, Bošnjak, Knežević, Šabović iz SDP-a, da ne bi bilo greške, Đukanović, Kalezić, Bojanić, Andrija Popović iz Liberalne partije, jedan amandman o kojem treba glasati. Je li to u redu? I vlast i opozicija, u redu, jeste. Hvala vam. Koleginica Bošnjak, dva amandmana o kojima treba glasati. Hvala, koleginice Bošnjak. Čekam na vašu potvrdu. Poslanik Vasiljević, jedan amandman o kojem treba glasati. Hvala, kolega Vasiljeviću. Poslanik Vučinić, jedan amandman o kojem treba glasati. Hvala, kolega Vučiniću. Poslanik Bojanić, jedan amandman takođe. Hvala, kolega Bojaniću. I poslanica Dragičević, jedan amandman o kojem takođe treba glasati. To je tih 12 amandmana minus amandmani Vlade. Idemo na obrazloženje tih amandmana. Kolega Milić u ime Kaluđerovića i Damjanovića, odnosno u ime SNP-a. Dva minuta. Izvolite.
  • Kada se povela rasprava u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, jasno smo iz SNP-a iskazali stav protiv povećanja PDV-a, što smo i materijalizovali putem ponuđenog Skupštini ovog amandmana. Dakle, gospodine ministre, ne radi se o nepopularnoj ili nevoljnoj mjeri, radi se o apsolutno nepotrebnoj mjeri. Drugo što nas je vodilo je bilo da sintagma „ne raditi ništa za promjenu“ značila bi izdaju buduće generacije. Zbog toga ideja evropske integracije predstavlja između ostalog i alternativnu viziju pojavama koje imamo danas u javnim finansijama. Nema uspješne buduće vlade Crne Gore bez jasnih pravila o subvencijama, državne pomoći, antimonopolskog ponašanja, sprečavanja korupcije na svim nivoima, sukoba interesa ili onoga što je takođe važno, radikalnog otklona od javašluka u trošenju javnog novca. Treće, Klub poslanika SNP-a će u narednom periodu uraditi sve kako bi obezbijedio naplatu poreskog duga miljenicima iz Vlade Crne Gore, koji danas iznosi preko pet stotina miliona eura, i to ne zbog Vlade Crne Gore, nego zbog radnika "Radoja Dakića", gdje ćemo morati kroz rebalans budžeta jasno utvrditi obavezu isplate njima pripadajućih sredstava, radnika sa sjevera Crne Gore, radnika Gornjeg Ibra. Želim da vas podsjetim, gospodine ministre, da ste vi titular vlasništva u Gornjem Ibru, gdje se pokušavaju sada napraviti raznorazne zloupotrebe. Radnika Duvanskog kombinata iz Podgorice, svima onima kojima ova država duguje za te radnike ogromna sredstva. Zbog toga pozivam sve u Crnoj Gori da shvate da ovo nije kraj ove priče, da se i ova odluka koja danas očigledno ide ovim putem kojim ide, vidjeli smo to na Odboru, može smatrati samo kratkoročnom i ključ za promjenu ove odluke je kod građana Crne Gore, ako ne postoji u ovom trenutku kod poslanika u Skupštini Crne Gore. Hvala vam. 180
  • Hvala, kolega Miliću. Stavljam na glasanje amandman kolega Milića, Kaluđerovića i Damjanovića. Za, protiv, uzdržani? Hvala vam. Glasalo je 76 poslanika, 35 za, 37 protiv, četiri uzdržana. Amandman nije dobio potrebnu većinu. Amandman poslanika Džavida Šabovića i poslanice Bošnjak, poslanika Kneževića, Đukanovića, poslanice Kalezić, poslanika Bojanića i poslanika Popovića. Obrazlagaće ga koleginica Kalezić. Izvolite koleginice.
  • Poštovani gospodine predsjedniče Skupštine Crne Gore, poštovane koleginice i kolege poslanici i uvaženi građani Crne Gore, Prvo, ja se osjećam, i to želim da kažem, počastvovana što sam dobila priliku da obrazložim ovaj amandman. Amandman potpisuje sedam poslanika i poslanica ovoga parlamenta, ali želim da ukažem na jednu okolnost koja mislim da je veoma bitna i što se tiče materije na koju je dat amandman i što se tiče konteksta u ovoj našoj stvarnosti … to je da je od sedam potpisnika ovog amandmana dvojica kolega iz pozicione većine, petoro je iz opozcije. Druga stvar je, mi smo potpisnici amandmana. Amandman je inicirala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, a podržalo je kroz peticiju preko 12 000 građana Crne Gore i mislim da na to treba posebno obratiti pažnju, što me ujedno i opredijelilo da ovo istaknem. Na šta treba ukazati? Treba ukazati na dvije kontradiktorne doslednosti Vlade Crne Gore kada je ova materija u pitanju. Prva je doslednost u oporezivanju onih koji imaju najmanje, kroz uvođenje u prošloj godini takse evro po evro, kroz uvođenje kriznog poreza i sada kroz povećanje PDV-a. Sve se ovo stavlja uglavnom ili u konačnici na teret većine najsiromašnijih građana. Druga doslednost je u tome što se potpuno jasno izbjegava punjenje budžeta iz onih izvora gdje očigledno ima novca ili barem ima još uvijek novca. Mi imamo podatke da recimo neki važni veliki investitori ne plaćaju porez, da Lutija Crne Gore kao monopolska organizacija plaća neki smiješno mali porez, da Porto Montenegro, koliko ja znam plaća neki smiješno mali porez. Jasno je da treba podržati investitora, ali mi ne možemo više. Građani Crne Gore više to ne mogu. Druga okolnost je, da svi znamo, zaista ne treba dokazivati da se ova mjera preduzima da bi se nadoknadili troškovi krađe struje od strane vlasnika Kombinata aluminijuma, krađe struje koja se odigravala na, ne znam, da li da kažem blagoslov ili samo na žmurenje naših vlasti i menadžmenta Elektroprivrede. To opet treba da plate građani. Samo ću ukazati na još jednu okolnost, a to je da ako baš hoćemo da primijenimo tu vrstu računice 12 000 građana koji su pisali peticiju za neka tri dana, mislim da obavezuju sve nas, ali što je rekao jedan naš ovdje prisutni kolega, to je bar puta četiri ili pet u ovom slučaju ljudi predstavnika ugroženih porodica. Ovu peticiju nijesu potpisivali oni koji su tek tako prošli ulicom. Dakle, kako god smatrali da je ovo improvizacija 100 hiljada građana 181 ovog trenutka je protiv ovoga. Da je bilo više dana i mogućnosti bilo bi ih više. Hvala na produženom vremenu.
  • Hvala vam. Kao građani, mislim da smo svi ovdje protiv poreza, kao građani. Idemo na glasanje o amandmanu, može samo jedan da govori o amandmanu. Stavljam na glasanje amandman grupe poslanika vlasti i opozicije. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 75 poslanika, 35 za, 38 protiv, dva uzdržana. Čini mi se da su imali više podrške amandmani opozicije, nego opozicije i vlasti. Tako da taj miks za sada nije dao puno rezultata. Hajmo dalje. Idemo na amandman poslanice Bošnjak, Vaša dva amandmana. Izvolite, koleginice Bošnjak.
  • Jedan amandman se odnosi na to da ne treba da bude snižena stopa PDV-a za autorska prava iz oblasti nauke i umjetničkih predmeta, zbirki i antikviteta. Takvo rješenje imamo u Hrvatskoj i Srbiji, pa ne znam zašto smo mi donijeli takvu odluku, a pošto intelektualci ćute, ja mislim da treba ova stopa da bude 17%. Ovaj drugi amandman bih malo detaljnije obrazložila zbog toga što se radi o amandmanu koji se odnosi na to da je trenutno rješenje takvo da imamo sniženu poresku stopu za usluge u marinama. Prosto se ovdje vidi da ova vlast ne misli o običnim građanima, već misli o onima koji su bogati, da ne kažem o nekim bjelosvetskim tajkunima koji dolaze i koji imaju toliko novca da usidre svoje višemilionske jahte u našoj marini. Mislim da stvarno njima snižena stopa poreza nije potrebna i da ih stvarno ne bi obeshrabrilo toliko da im je ovaj PDV-e 17 ili sad po novom predlogu 19%. Zbog toga, mi smo i ranije kao Pokret za promjene predlagali ovaj amandman, uvijek se govorilo o nekim biznis barijerama, da će to dovesti do toga. Smatram da to nije rješenje, da je to nekakav dogovor, koji opet premijer ima sa nekim ljudima koji imaju novac sumnjivog porijekla. Smatram da građani treba da znaju da je PDV-e za njih mnogo niži nego ovo što će oni plaćati. Kako stvari stoje ubrzo će osjetiti na svojim telefonskim računima, računima za struju, gdje će biti povećana stopa PDV-a. Nadam se da ćete imati razumijevanja i izglasati ovaj amandman. Zahvaljujem.
  • Stavljam na glasanje amandman 1 koleginice Bošnjak. Hvala vam. Glasalo je 76 poslanika, 34 za, 36 protiv i šest uzdržanih. Nije dobijena potrebna većina. Stavljam na glasanje amandman 2 koleginice Bošnjak. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 77 poslanika, 39 za, 34 protiv, četiri uzdržana. Ni vaš drugi amandman nije dobio potrebnu većinu. 182 Poslanik Vasiljević, vaš amandman. Izvolite.
  • Uz direktno protivljenje zakonu o povećanju PDV-a u cjelini, a znajući da će većina, kao i uvijek, glasati po direktivi a ne za narod, ja sam podnio amandman, jer smatram nepoštenom i licemjernom odredbu definisanu u članu 25 koja se odnosi na uvođenje nultne stope PDV-a na plovila namijenjena za plovidbu na otvorenom moru, koja obavljaju prevoz putnika uz naknadu, odnosno koja su namijenjena za obavljanje komercijalne i industrijske djelatnosti. Ovako nejasna i široka posmatrana odredba omogućava da se na primjer u zabavištu za odrasle ili u Portu Montenegru gorivo kupuje po povlašćenim cijenama odnosno 19% nižim od tržišne vrijednosti, a znajući da su jahte veliki potrošači goriva i znajući kakva se klijentela i kakvi se "biznismeni" tamo okupljaju, za očekivati je pojavu šverca derivata kupljenih bez PDV i njihovu preprodaju i pretakanje po Crnoj Gori po starom običaju. Veoma je čudno da većina zakona koje Vlada predlaže ima unaprijed ugrađene elemente šverca i korupcije i takve predloge tvrdoglavo brani. Zbog toga predlažem Skupštini da malo bolji razmotri ovaj amandman i da ga prihvati. Hvala vam.
  • Hvala, kolega Vasiljeviću. Stavljam na glasanje amandman. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 76 poslanika, 37 za, 34 protiv, pet uzdržanih. Amandman nije dobio potrebnu većinu. Amandman poslanika Vučinića. Izvolite.Glasao je 71 poslanik, 32 za, 34 protiv, pet uzdržanih. Amandman nije dobio potrebnu većinu. Poslanik Bojanić, izvolite.
  • Zahvaljujem. Nema potrebe govoriti o amandmanu koji je već izglasan, odnosno većina je bila protiv, tako da ne gubim vrijeme da pređem na amandman koji je sada na dnevnom redu. S obzirom da je već izglasan i zakon i stopa sa 17% na 19%, ja sam predložio amandmanom da se uradi ono što smo čuli da su očekivanja, da ne bi stali samo na očekivanjima i na nadi, htio da sam da pomognem poslanicima da artikulišem izlaganja manjih koalicionih partnera koji su rekli da se nadaju i da očekuju da će dio sredstava od ovog novog dodatnog PDV od 2% ići za razvoj na sjeveru. Tako da sam napravio amandman u kome je, kaže se 70% od tih prihoda a da prevedem u ciframa 40 miliona očekivanih, 28 miliona se opredijeli za razvoj i poboljšanje ekonomskih uslova za poslovanje privrednih društava i socijalnog statusa građana na sjeveru Crne Gore. Tako da bih ovaj amandman nazvao testom iskrenosti ovih koji su o tome govorili. 183 Nadam se da su bili iskreni i da će podržati ovaj amandman. Zahvaljujem.
  • Izvolite, stavljam na glasanje amandman poslanika Bojanića. Hvala vam. Glasalo je 76 poslanika, 36 za, 26 protiv, 14 uzdržanih. Konstatujem da amandman nije dobio potrebnu većinu. Koleginice Dragičević, vaš amandman.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedniče Skupštine. Moj amandman je amandman kojim je traženo da se apart hoteli izbrišu iz one skupine gdje je stopa PDV 7% i da pređu u ovu veću stopu. Ja sam dala malo obrazloženje, sada ću ga pročitati. Apart hoteli nijesu hoteli u pravom smislu riječi, odnosno nemaju hotelske sadržaje, već su samo zgradurine sa apartmanima, odnosno stanovima koje je investitor izgradio, rasprodao i onda kupcima tih apartmana, odnosno stanova obećava pomoć kod izdavanja istih. Apart hoteli su rađeni za čisti profit. Nažalost, metar kvadratni tih apartmana odnosno stanova je mnogo veći nego normalnih stanova za prodaju, a ne pružaju ništa više od tih običnih stanova. Prema tome, smatram da njih treba oporezovati stopom koja nije snižena. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Stavljam na glasanje predlog amandmana koleginice Dragičević. Hvala vam. Glasalo je 77 poslanika, svi za. Hvala vam što smo zajedno uočili da su apart hoteli apartmani. Kolega Labudoviću, izvolite.
  • Gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, unaprijed svestan sudbine ovog amandmana, prosto mi dođe da i ja kao kolega Vučinić otkažem obrazloženje. Ali, kao poslanik, kao građanin i kao roditelj naročito, ne mogu da ostanem nijem i ne ukažem vam na činjenicu da oblast privređivanja igara na sreću, oblast koja sama po sebi nije kriminal ali je u neposrednom komšiluku kriminala, oblast koja podstiče jednu od najpogubnijih socijalnih devijacija - strast za kockanjem koja je ojadila mnoge porodice, ne samo što neće biti tretirana povećavanjem ovog PDV-a nego je izuzeta od bilo koje stope PDV-a. To je nešto što ja ne mogu sebi da objasnim. Tamo gdje se okreće ogroman novac, samo iz činjenice što su na tu oblast stavila šapu dvojica ljudi iz Crne Gore, ne samo što nema PDV-a nego već tri godine ova Skupština nije u stanju da donese zakon o igrama na sreću. Tamo ne samo što se ne obračunava PDV, već se ni onaj osnovni porez ne plaća na 184 osnovu stvarnog prihoda, nego njih dvojica procjenjuju koliko otprilike treba da daju državi i daju odokativno. Ja znam, gospodine ministre, obavijestili ste me da vi vršite nekakvu analizu situacije u toj oblasti i znam dokle će ta analiza da dođe. Taman do ove dvojice. Ali ja vas molim da, dok ta analiza ne bude gotova, ako ništa drugo omogućite da i ti ljudi i ovi koji se kockaju, a rekli ste da će ovaj zakon da pogodi one koji imaju, a kockaju se oni koji imaju, omogućite da makar do te analize i do novog zakona i oni budu tretirani ovom povećanom stopom PDV za koju vidim da će da prođe. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem. Otvaram glasanje o amandmanu kolege Labudovića. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 73 poslanika, 43 za, 29 protiv, jedan uzdržan. Konstatujem da je amandman usvojen. Kao što vidite, treba ga obrazložiti. Stavljam na glasanje Predlog zakona u cjelini. Nema više amandmana, glasamo čitav zakon. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 77 poslanika, 42 za, 34 protiv, jedan uzdržan. Konstatujem da smo zakon usvojili. Idemo na Predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Stavljam ga na glasanje u načelu, treba većina svih poslanika. Izvolite. Hvala. Glasalo je 56 poslanika, 49 za, šest protiv, jedan uzdržan. Konstatujem da smo ga utvrdili u načelu. Idemo na 16 amandmana. Predstavnik predlagača jedan amandman koji je sastavni dio Predloga zakona, je li tako ministre, imali ste jedan amandman vi? Ja moram da gledam ministra, on je Vlada. Hvala vam. Zakonodavni odbor sedam amandmana koji su sastavni dio Predloga zakona, poslanik Šabović, znači sastavni ste dio zakona. Poslanici Jelić, Vukčević, Filipović i koleginica Tanasijević dva amandmana koji su u izmijenjenoj formulaciji sastavni dio Predloga zakona. Hvala vam, kolege. Poslanici Milić, Kaluđerović i Damjanović šest amandmana koji su, da budemo precizni, amandman 1, amandman 2, u izmijenjenoj formulaciji, i amandman 3 sastavni dio Predloga zakona, tri vaša su ostala, hvala kolega Miliću. Idemo da čujemo obrazloženje kolege Milića, Kaluđerovića i kolege Damjanovića o ta tri amandmana o kojima glasamo. Kolega Damjanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, Na ovaj predlog smo podnijeli šest amandmana, amandmani 4, 5 i 6 nijesu dobili potrebnu većinu i o njima treba da se izjasnimo. Radi transparentnosti i javnosti, samo da podsjetim, dakle amandmanom 4 smo tražili da se podzakonskim aktom od strane 185 Ministarstva finansija propiše način vođenja evidencije. U svim pravnim aktima, odnosno zakonima uvijek kada se nešto evidentira uvijek to treba neko da propiše. Ovo je prvi put da srijećem kod čitanja zakona da je nešto stavljeno samo po sebi da se propisuje, a tiče se ambijenta vezanog za sivu ekonomiju. Amandman 5 je bitan jer smo sa njime ublažili drakonske kazne koje ovaj predlog zakona nosi, uvažavajući mišljenje i predstavnika Unije poslodavaca i Privredne komore i slobodnih sindikata koje se čulo na Odboru, da su kazne od 10.000 do 20.000 evra za neke banalne prekršaje, zaista, neprimjerene. Apelujemo da se kazne koje su propisane zakonom naplaćuju i da sudovi za prekršaje rade svoj posao, a ne da previsokim kaznama obesmišljavamo sam predlog akta. Amandman 6 je bitan jer je naša bojazan da, ukoliko amandman 6 ne bude prihvaćen, mi 1. jula nećemo imati objavljenu listu poreskih dužnika. Naime, Ministarstvo, odnosno Vlada nije prihvatila amandman kojim tražimo da se briše odredba iz Predloga zakona koja je izbrisala zakonsku osnovu u Zakonu o poreskoj administraciji, da se objavi lista poreskih dužnika. Ovo je jedan apel za sve nas. Znam da je bilo presedana i znam da smo to već radili. Zaista je problematično kada propisima, odnosno članovima jednog zakona brišemo neke članove iz drugog zakona. Da podsjetim, mi smo Zakon o poreskoj administraciji usvojili, i to je bio predlog SNP-a koji je dobio većinu, da se objavi lista poreskih dužnika. Tada smo rekli, čekaćemo tih pola godine da se uvede taj sistem onako kako treba i da Poreska uprava dobije prave podatke i da ih da na objavljivanje. Donesena je Vladina uredba da se to uradi 1. jula ove godine. Mi čekamo još desetak dana po prvi put da javnost sazna ko su to miljenici ove države koji ne plaćaju poreze i zašto uvodimo neke druge poreze. Sada se traži u ovom predlogu zakona da se ta odredba stavi van snage, a ukazuje se da je data odredba u članu 3, gdje će moguće biti saznavati poreske podatke po slobodnom pristupu informacijama. Onda sam upućen da ne mora to da se objavljuje od strane Poreske uprave, da ja to slobodno tražim i da mogu da objavljujem. Nije to intencija zakona. Međutim, ukoliko ovaj amandman ne prođe, napravićete sljedeće, da će SNP svakih 15 dana da traži od Poreske uprave listu poreskih dužnika, pa da je stavlja na svoj sajt. Hajde da ne idemo toliko daleko, da ovo ostane kako je bilo i da probamo da izbrišemo ovaj član ovim amandmanom. Zahvaljujem.
  • Nadam se da smo razumjeli. Stavljam na glasanje amandman 4. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 72 poslanika, 34 za, 29 protiv, devet uzdržanih. Amandman nije dobio potrebnu većinu. Amandman 5 je drakonske kazne, ako ga tako radno mogu zvati, što daje veliku dispoziciju organima za kontrolu da, u principu, i drakonske kazne mogu biti kontraproduktivne po više osnova. Izvolite, glasamo amandman 5 poslanika Milića, Damjanovića i Kaluđerovića, ako se ne varam. 186 Hvala vam. Glasala su 74 poslanika, 34 za, 33 protiv, sedam uzdržanih. Nije dobio potrebnu većinu. Sada amandman o poreskim dužnicima. Kao što znate, svi naši podaci su na sajtu od naših ličnih primanja do svih ostalih elemenata. Računam da mi koji nijesmo dužnici to možemo uraditi, da to mogu uraditi i dužnici. Stavljam na glasanje predlog. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 72 poslanika, 44 za, 27 protiv, jedan uzdržani. Ovaj amandman je sastavni dio Predloga zakona, dobio je potrebnu većinu. Stavljam na glasanje Predlog zakona u cjelini. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 64 poslanika, 52 za, 11 protiv, jedan uzdržan. Konstatujem da smo zakon usvojili u cjelini. Ministre, dobili ste povjerenje, a sada pažljivo trošite to što ste dobili i više garancije nemojte davati nikome no za državu. Hvala vam. Idemo na još nešto što smo obećali u susret turističkoj sezoni, a već smo u njoj, a to je davanje mišljenja na imenovanje direktora Uprave policije. Raspravu smo završili. Stavljam na glasanje Predlog naših mišljenja. Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 65 poslanika, 42 za, 12 protiv, 11 uzdržanih. Želim, u vrlo osjetljivoj oblasti, uspjeh u radu novom direktoru Policije i da vidimo rezultate, kada dođe sljedeći put na saslušanje u Parlamentu. Kolege, hvala vam. Vidimo se sjutra u 11h. 20.06.2013. u 11.25 h
  • Poštovane kolege, počinjemo sa radom. Tačka dnevnog reda sa kojom ćemo početi današnji rad jeste Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovlašćeni predstavnici Vlade su ministar zdravlja Miodrag Radunović i pomoćnica ministra Gorica Savović. Oni su tu i pozdravljam ih. Izvjestilac Zakonodavnog odbora i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje je Zorica Kovačević. Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade želi li dopunsko obrazloženje. Želi. Riječ ima ministar Radunović. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvažene poslanice i poslanici, Osnovni razlog za donošenje ovog zakona predstavlja potrebu stvaranja normativne osnove koja će podržati reformski proces uređenje sistema, odnosno omogućiti implementaciju strateških dokumenata kojima se usmjerava razvoj zdravstvenog sistema. Naime, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti donijetom 2004.godine, stvoren je normativni okvir za reformu zdravstvenog sistema i prve izmjene su izvršene tek 2010.godine, u skladu sa zahtjevi