• Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, otvaram treću śednicu prvog redovnog zasijedanja u 2013. godini. Bila je dogovorena za 10. april, ali dobro poznata proljećna dinamika nas je pomjerila na današnji dan, nadam se sa ne manje uspješnim završetkom ove śednice. Prije utvrđivanja dnevnog reda da konstatujemo nekoliko stvari. Prvo konstatujemo ostavku Miroslavu Ivaniševiću koji je podnio ostavku na funkciju predśednika i člana Senata Državne revizorske institucije, pa objavljujem da Skupština konstatuje ostavku i da je Miroslavu Ivaniševiću prestala funkcija predsjednika i člana Senata Državne revizorske institucije. Zatim, Orhan Šahmanović je podnio ostavku na funkciju člana Upravnog odbora Fonda za manjine, takođe i tu ostavku konstatujemo. I treće što konstatujemo, odnosno odlučujemo o prestanku funkcije vrhovnom državnom tužiocu. Tužilački savjet obavijestio je Skupštinu da je Ranki Čarapić zbog isteka mandata prestala funkcija vrhovnog državnog tužioca. Podsjećam da je Zakonom o državnom tužiocu propisano da državnom tužiocu prestaje funkcija, između ostalog, istekom mandata, a da Skupština donosi Odluku o prestanku funkcije zbog ovog razloga, znači zbog razloga prestanka mandata. Radi se o deklaratornom aktu, koji Skupština praktično konstatuje, ali moram pitati da li se prihvata ova konstatacija. Nema niko protiv. Konstatovali smo jednoglasno prestanak mandata Ranki Čarapić, vrhovnom državnom tužiocu, i zahvaljujem joj na dosadašnjoj saradnji. Imamo zapisnike sa prethodnih sjednica, prve i druge, da li neko ima primjedbi? Nema. I njih smo usvojili. Idemo sad na utvrđivanje dnevnog reda, nešto ćemo smanjiti taj obim utvrđivanja nekim dogovorima koje smo imali, da ne bismo glasali. Ja sam uvrstio u predlog dnevnog reda Predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa, povodom objavljivanja audio snimka i transkripta sa sjednica organa Demokratske partije socijalista u dnevnom listu Dan. To je sastavni dio predloga dnevnog reda, o tome se nećemo izjašnjavati. Takođe, uvrštena je još jedna tačka u predlog dnevnog reda. Shodno našem Poslovniku da dogovorom imamo jednu tačku u dnevnom redu koju opozicija predloži, u ovom slučaju je dogovor pao oko Predloga zakona o zaštiti državnih interesa u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, tako da će i ta tačka biti na dnevnom redu, dogovorom u cjelini opozicije. O te dvije tačke se ne izjašnjavamo, one su u predlogu dnevnog reda koji sam vam dostavio. Ono o čemu se izjašnjavamo, a to je za dopunu predloga dnevnog reda - Vlada je podnijela Predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Predlog zakona o dopuni Zakona o strancima da se donesu po skraćenom postupku. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je da se u dnevni red uvrste Predlog zakona o izmjeni Zakona o isplati deviznih sredstava građana uloženih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede D.D. Podgorica, položenih preko preduzeća Jugoskandik D.D. Beograd. Takođe, Predlog izmjena i dopuna finansijskih planova za 2013. godinu, to znate da se odnosi na plate i na usaglašavanje plata svih šest samostalnih regulatornih tijela. Još jedan Predlog je Statut Agencije za nadzor osiguranja, to nam je stiglo da se izjasnimo, da bismo dali saglasnost. Ja predlažem da to uvrstimo da bismo mogli da se i o tome se izjašnjavamo. Ima još jedan predlog, kolega Damjanović je predložio dopunu sa Predlogom zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, tako da će to biti šesti za izjašnjavanje. Sad idemo redom da čujemo predlagače, ako žele da obrazlože svoje predloge. Da li predstavnici Vlade žele da obrazlože hitni postupak za Predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Zakon o strancima? Vlada je rekla što ima u obrazloženju. Da glasamo da se uvrsti u dnevni red treće sjednice Predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Izvolite. Bolje funkcionišemo u Evropi nego u domaćim poslovima, što je dobar znak. Hvala, poštovane koleginice i kolege. Glasala su 53 poslanika i svi su bili za. Takođe po skraćenom postupku - Predlog zakona o dopuni Zakona o strancima. Izmjena nekih rokova. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 53 poslanika i svi su bili za tako da ovo postaje sastavni dio predloga dnevnog reda. Imamo glasanje o predlogu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, onaj dio sredstava najpoznatiji kao Jugoskandik. Izvolite, naš Odbor je predložio. Još vraćamo stare dugove. Hvala vam. Glasala su 53 poslanika, 52 za, nije bilo protiv, ali je jedan bio uzdržan. I ovo je sastavni dio predloga dnevnog reda. 2 Predlog izmjena finansijskih planova šest regulatornih tijela. Možemo o svima odjednom jer se radi o istoj problematici, da ne bismo glasali odvojeno. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 53 poslanika i svi su bili za. Ostao je predlog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet -Statut Agencije za nadzor osiguranja. Hvala vam, kolege. Glasala su 53 poslanika, 52 za, jedan uzdržan, pa konstatujem da je ovo uvršteno u predlog dnevnog reda. Da ne propustim šesti predlog, a to je predlog kolege Saše Damjanovića, Predlog zakona o dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Obrazložiće kolega Neven Gošović. Izvolite.
  • Gospodine predsjedniče, koleginice i kolege, predstavnici Vlade, poštovani građani, Skupština Crna Gore je 5.jula 2011.godine donijela Zakon o dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju kojim je bilo određeno da, izuzetno od odredbi člana 17 tog zakona, osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno prevedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, s tim da se pravo na starosnu penziju pod ovim uslovima može ostvariti do 31.decembra 2011.godine. Sva ova lica bila su u ravnopravnom položaju u pogledu uslova za sticanje prava na starosnu penziju, bez obzira da li su na naročito teškim, opasnim i za zdravlje štetnim radnim mjestima radili, u željezarama, proizvodnji aluminijuma, livnicama, kao i na drugim radnim mjestima u drugim oblastima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Međutim, takvo zakonsko rješenje koje je važilo samo za određeni vremenski period, do 31.decembra 2011.godine, dovelo je u neravnopravan položaj zaposlene radnike koji su, radeći na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, citirane posebne uslove za sticanje prava na starosnu penziju ispunili nakon ovog 31.12.2011.godine. S tim u vezi, Samostalni sindikat radnika KAP-a ponovo je ukazao na činjenice da se rad u proizvodnji aluminijuma odvijao u ekstremnim tehničkotehnološkim uslovima koji hronično i akutno utiču na psihofizičke osobine i ukupno zdravstveno stanje radnika. Kao posljedica zastarjele i devastirane opreme, nikakvih ili minimalnih ulaganja u prethodnih 20 godina, uslovi rada su toliko ugroženi, bilo da je u pitanju koncentracija štetnih materija, prašine, ekstremne temperature ili buke, da bi, kada bi se poštovali zakonski propisi i 3 standardi, takva proizvodnja bila zabranjena. Pri svemu tome u KAP-u predstoji i realizacija socijalnog programa za oko 700 zaposlenih.Prema Vladinoj projekciji i projekciji menadžmenta KAP-a, on je ekonomski održiv pri proizvodnji aluminijuma od nekih 50.000 tona na godišnjem nivou, i to sa 500 zaposlenih. Jednom riječju, radi se o izuzetnim kategorijama osiguranika kojima je zbog težine posla, opasnosti, štetnosti po zdravlje u aluminijskoj proizvodnji, željezari, livnicama, drvopreradi, šumarstvu, zdravstvu i drugim oblastima potrebno sistemski na trajnim osnovama obezbijediti posebne uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Prema Predlogu zakona posebni uslovi za sticanje prava na starosnu penziju odnosili bi se na osiguranike koji navrše 30 godina staža osiguranja od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, osiguranika koji navrše 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima sa skraćenim radnim vremenom, a riječ je o mjestima na kojima je zbog naročito teških poslova, napornih i za zdravlje štetnih poslova, predviđeno skraćeno radno vrijeme u smislu člana 47 Zakona o radu. I na kraju, na osiguranike lica sa invaliditetom, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću kad navrši 30 godina staža osiguranja od čega najmanje 10 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Radi se o rješenjima koje je naš Zakon o penzijskoinvalidskom osiguranju uglavnom poznavao i u ranijem periodu, ali sa ograničenom vremenskom primjenom. Radnici sa preko 30 godina radnog staža koji su radili na ovim naročito teškim, opasnim za zdravlje, štetnim poslovima ili su radeći na takvim poslovima stekli invalidnost prouzrokovanu profesionalnom bolešću moraju imati tu materijalnu sigurnost da se nakon korišćenja ovih sredstava socijalnog programa ne nađu na ulici. Imajući u vidu naznačeno, očekujem vaše razumijevanje da Predlog ovog zakona uvrstimo na današnju sjednicu naše skupštine, a takvo razumijevanje očekuju sigurno i radnici zbog kojih se Predlog ovog zakona i podnosi kao takav. Zahvaljujem na razumijevanju.
  • Hvala, kolega Gošoviću. Čuli ste obrazloženje. Izvolite. Ko je za to da se uvrsti u predlog dnevnog reda? Hvala vam. Glasala su 54 poslanika, 47 za, nije bilo protiv, sedam je bilo uzdržanih, konstatujem da smo uvrstili u predlog dnevnog reda i ovaj 4 zakon. Sad sa onim što sam rekao da je sastavni dio predloga dnevnog reda, uključićemo ovaj zakon koji smo uvrstili. Stavljam na glasanje predlog dnevnog reda, dobićete ga u toku zasijedanja u konačnom obliku. Izvolite. Hvala vam. Glasala su 54 poslanika i svi su bili za predloženi dnevni red. Time konstatujem da smo usvojili predloženi dnevni red treće śednice proljećnjeg zasijedanja u 2013.godini. Prelazimo na realizaciju dogovora da se danas prvo pozabavimo informacijom o načinu realizacije skupštinskih zaključaka od 29.februara 2012.godine, koji se odnose na KAP, iako to ne piše precizno, ali se odnose na KAP, sa predlogom zaključaka. Mi smo dobili predlog zaključaka Vlade uz informaciju. Ti zaključci nijesu dobili većinu na Odboru, time su izgubili prohodnost ka Skupštini i plenumu. Imamo zaključke Odbora koji su usvojeni većinom i to su predlozi zaključaka koji su u proceduri i o kojima ćemo se izjašnjavati uz eventualne amandmane, ali to zavisi od toga da li će biti tih amandmanskih postupaka. Ako bude vratićemo ih na Odbor da ih mogu učiniti konzistentnim da ne bi bilo kolizije između jednih i drugih zaključaka. To je ono o čemu danas raspravljamo. Naravno, tema je široka, i drugih zaključaka je bilo u procedurama ali jedini koji su spremni za izjašnjavanje su zaključci odbora. Predstavnik predlagača je tu, ministar ekonomije Kavarić. Izvolite, uvodno izlaganje.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Ono što je suština informacije koja je prezentirana parlamentu krajem februara i o čemu se raspravljalo na Odboru u nekoliko iteracija jeste da polaznu osnovu za sve ono što je bio rad i aktivnost Vlade u međuvremenu predstavljaju zaključci Skupštine od 29.februara 2012.godine, čiji osnovni meritum predstavlja obaveza Vlade da obezbijedi KAP-u snabdijevanje električnom energijom, problematika koja se odnosi na socijalni aspekt i pitanje dugova kao i napor da se izbjegne stečaj kao neželjena i moguća opcija i što je najvažnije - potreba da se održi proizvodnja uz uvažavajuću napomenu značaja KAP-a za crnogorsku ekonomiju. Ono o čemu je Odbor u nekoliko navrata tokom prethodne godine obaviješten jeste da je Vlada preduzela sve pravne radnje koje su bile moguće po osnovu zakona i ugovora da se ugovor raskine i u tom dijelu smo se sreli sa situacijom kada je neophodna arbitraža da bi se ovaj ugovor raskinuo. Cijeneći nekoliko fakata, između ostalog i raspravu na odborima gdje nijesmo imali većinu po 5 tom pitanju, mada jeste bilo dilema, kao i stav Vlade da bi arbitraža u tom dijelu uzela previše vremena i krajni rezultat arbitraže ukoliko bi bio povoljan, a sigurni smo da bi bio, doveo bi do toga da uzmemo vlasništvo u KAP-u sa svim dugovima koje on ima sada, znači da preuzmemo vlasništvo u KAP-u koji bi bio neodrživ. Vlada je definisala, pri čemu je jasno naznačila koji od modela preferira, koji su da kažemo teorijski, pravno, ukoliko hoćete i matematički, mogući modeli za rješavanje ovog problema. Zajednički imenitelj za sve ono što su modeli koji se odnose na KAP jeste neophodnost obezbjeđenja snadbijevanja električnom energijom, i zato počinjem sa tim dijelom. Jedini mogući način da se struja obezbijedi za KAP u sljedećem dugoročnom periodu jeste ono što je, da kažemo, osnova modela koji je postignut u komunikaciji između Elektroprivrede i Vlade, a to je da Vlada preuzme potraživanja od Elektroprivrede na nivou od 44 miliona, Montenegro bonus 9 i ovaj dio koji se odnosi na potrošenu struju do današnjeg perioda. S druge strane, s obzirom da otpis poreza koji bi konsekventno uslijedio po tom osnovu nije dovoljan da se podmire ova potraživanja, Elektroprivreda je bila spremna da ustupi šestogodišnji ugovor za snadbijevanje KAP-a električnom energijom, da ponudi Vladi takvu opciju na šest godina i u tom dijelu imali bi jednakost činidbi. Znači, ono što je esencija ovog dijela ugovora jeste da ono čega se država odrekne kroz otpis poreza treba da ima ekonomsku valorizaciju, odnosno ekonomsku težinu u onome što će da dobijie kroz ugovor o snadbijevanju električnom energijom na šest godina, a dalje je Vladina odluka da li će taj ugovor da povjeri KAP-u ili će njemu da nađe neku drugu namjenu. Što se tiče ovog drugog dijela koji se odnosi na pitanje arbitraže, prva opcija između tri koje su bile na stolu jeste preuzimanje vlasništva u KAP-u od strane Vlade uz dogovor sa En plus grupom. U tom dijelu mogućnost koja postoji jeste da En plus besplatno i bespovratno, znači bez ikakve nadoknade, ustupi akcije Vladi i da ono što su potraživanja En plus grupe prema KAP-u, koja u ovom momentu iznose 120 miliona prema onome što se nalazi u knjigama, diskontuju na 40 miliona. U tom dijelu, a to može da bude predmet dogovora ovoga parlamenta, uslov za realizaciju ovoga dijela, ukoliko do njega dođe, da bude potvrda ovih dugovoa o kojima govorim. S druge strane, ono što bi bila obaveza Vlade u ovom dijelu jeste da se obezbijedi socijalni program za oko 700 radnika. Znači, poenta je u tome da je KAP-a održiv prema modelu o kojem razgovaramo na nivou od oko pola računa za plate kojeg ima sada, tako da u tom dijelu morali bi govoriti o obezbjeđenju socijalnog programa za 500 do 700 radnika u zavisnosti od onoga što je dogovor sa Sindikatom. Ugovor za električnu energiju po cijeni 6 od 27,5 eura i u tom dijelu ako bi se ispunilo ono što su projekcije na LMI-u, a moram da kažem da u ovom momentu imamo nešto što se dešava negativno u odnosu na ono što su bile globalne projekcije u tom momentu po pitanja LMI-a, tako da i u tom dijelu treba razgovarati o redefiniciji modela, omogućila bi se održivost KAP-a i da KAP iz svoga poslovanja vrati ono što je bila obaveza po osnovu diskonta od strane En plus grupe. Druga opcija koja je u izvornim skupštinskim zaključcima naznačena kao neželjena, ali realna, znači firma koja se nalazi u ovom nivou dubioza u kojoj se nalazi KAP mora da računa s tom mogućnošću stečaja. Opcija koja može da se desi, za koju je Vlada dobila zaduženje da pokuša da izbjegne, jeste stečaj. Ono što je problematika koja se odnosi na stečaj i što ga, recimo, ne čini atraktivnim po mišljenju Vlade u slučaju potrebe da se održi proizvodnja u KAP-u, jeste zato što je u slučaju stečaja jako teško obezbijediti kontinuitet proizvodnje. Kroz raspravu možemo reći detaljnije zašto smo takvoga mišljenja, počev od onoga što su pravni aspekti, da li bi kroz proces, stečajni upravnik mogao da obezbijedi dokaze da će KAP-u biti veća cijena kroz stečajni postupak ili ne bi, do onoga što je tehnološki proces i kontinuitet proizvodnje i do onoga što je institucionalni kontinuitet po pitanju preuzimanja upravljanja. Troškovi ovoga procesa bi bili na nivou bez struje, mjesec dana održavanja proizvodnje u KAP-u, u prvom dijelu potraživanje troškova od 4 miliona eura orijentaciono. To govorimo za prvi mjesec ili dva, ali bi kasnije svakako moglo, ukoliko se proizvodnja održi, da iz tekućih prihoda podmiruje ono što su obaveze. Treća opcija koja koja je bila prezentirana u informaciji je ponuda turske kompanije Tošali holding. Javnost je dobro upoznata sa time da je bilo više razgovora sa potencijalnim investitorom, međutim, jedino smo od turske kompanije Tošali dobili definitivnu i zaokruženu ponudu. Ona nije bila na listi prioriteta Vlade, ne čak ni zbog onoga što je bio zahtjev po pitanju KAP-a, već zbog onoga što je bio zahtjev po pitanju koncesije u rudokopu Maoče na sjeveru Crne Gore. U tom dijelu imali smo jako snažan zahtjev po pitanju državne pomoći ovoj kompaniji u formiranju rudokopa na Maoču pri čemu bi Vlada morala da preuzme trošak ekspropriacije i pri čemu bi Vlada oslobodila ovu kompaniju od plaćanja koncesija tokom eksploatacija proizvoda i tokom eksploatacije rudokopa. U tom dijelu imali smo jaku ogradu ili skepsu po pitanju ove ponude i isključivo u ovom dijelu koji se odnosio na Maoče. Što se tiče proceduralnoga aspekta, Vlada je u tom dijelu ponudila zaključke. Zaključci nijesu podrazumijevali definitivno rješenje, već isključivo zeleno svijetlo Vladi da radi na realizaciji onoga što je opcija jedna i dogovor o preuzimanju vlasništva i ono što je snadbijevanje KAP-a električnom 7 energijom. Kao što je i rečeno u uvodu, ovaj predlog Vlade na Odboru nije dobio potrebnu većinu i mi smo kroz komunikaciju na sjednici Odbora, predstavnik Vlade to jest moja malenkost, konstatovali da amandmani SNPa u jednom svom dijelu imaju najmanji zajednički imenitet po pitanju obezbjeđivanja struje s onim što je Vlada predložila. Poslanici su na Odboru donijeli odluku u tom dijelu po svom nahođenju i amandmani su prošli. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Propustio sam da kažem da je dogovor u Koliegijumu da prvi govornici imaju po 10 minuta bez komentara, a da poslije imamo po pet minuta sa komentarima, tri sata najmanje. Računam da ćemo završiti do 18.30 h. Sada kolega Šehović ima proceduralnu intervenciju. Kad se završe sva izlaganja uvodna u ime poslaničkih klubova, možete komentar. Sad ćete proceduralno. Izvolite.
  • Vama se obraćam, predsjedniče. Praksa je dobra do sad bila u parlamentu da na uvodno izlaganje ministra predstavnici poslaničkih klubova imaju pravo na komentar. Naravno, ministar ima pravo na odgovor, a nakon toga, ukoliko se postigne dogovor na Kolegijumu, da uvodničari ispred poslaničkih klubova imaju po 10 minuta, da nemamo komentara na ta izlaganja, a da sve naredne diskusije koje traju po pet minuta su podložne komentarima. Ne pamtim, od kada sam poslanik u ovom parlamentu, da smo imali važniju raspravu od ove koju danas imamo. Zbog toga Vas molim da mi date pravo na komentar u trajanju od tri minuta. Isto to pravo da date ministru i svima onima koji su našli za shodno da prokomentarišu informaciju povodom koje i imamo današnju raspravu. Vjerujem da ministar neće imati ništa protiv da i na ovaj način razjašnjavamo informaciju koju je upravo obrazložio. Hvala.
  • Hvala Vama. Dobićete komentar kad se svi ostali izjasne, onda će biti prilika da date komentare na izlaganje ministra. Mislim da je ministar imao nezaboravno izlaganje, pa ga Vi nećete zaboraviti u narednih 30 minuta, jer je bilo nezaboravno. 8 Idemo redom, od manjih ka većim klubovima, a prije njih će u ime Odbora izlaganje imati predsjednik Odbora, izvjestilac, a i zaključci o kojima glasamo su zaključci Odbora. Je li dovoljno pet minuta?
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Kavariću, pomoćniče ministra, Zbog važnosti same diskusije i teme o kojoj govorimo, smatram da je potrebno pročitati izvještaj Odbora koji uobičajeno ne čitamo, jer ga svi imamo na stolovima, ali smatram da i zbog javnosti i prava građana da znaju treba da pročitamo izvještaj i da jasno definišemo zašto su ovdje ovi zaključci, a ne zaključci Vlade koji su pali na Odboru. Dakle, izvještaj o razmatranju informacije o realizaciji zaključaka od 29. februara koji je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatrao u nekoliko navrata i gdje je ministar ekonomije Vladimir Kavarić u svojstvu predsjednika Vlade obavijestio Odbor o aktivnostima koje je Vlada preduzimala u cilju realizacije zaključaka od prošle godine, gdje nam je dao u svojoj informaciji tri opcije kao način da se riješi situacija u Kombinatu aluminijuma. O njima je ovdje govorio, ja ne bih ponavljao njegove riječi. Jedna opcija je bila dogovor između Vlade, CEAC-a i N plus grupe o preuzimanju vlasništva u KAP-u, takozvano poravnanje i isplata 40 miliona evra za ruske partnere. Drugi neželjeni scenario je dat u smislu nepostizanja dogovora, dakle stečaja. Treći scenario je ponuda turske kompanije Tošali holding, koja je takođe bila na stolu. U tom smislu je ministar Kavarić iz ove tri opcije ponudio i zaključke koje čitam zbog javnosti, koji su pali na Odboru. Prvi - Skupština je saglasna sa predlogom Vlade za realizaciju skupštinskih zaključaka od 29. februara koji podrazumijeva definisanje međusobnih odnosa između Vlade, CEAC-a i En plus grupe u cilju preuzimanja vlasništva u KAP-u, dakle 40 miliona najmanje, isplata Rusima. Drugi - Skupština predlaže Vladi da u svrhu realizacije zaključaka nastavi aktivnosti u pravcu obezbjeđivanja dugovječnosti snadbijevanja električnom energijom, definisanja cijene električne energije, kao i utvrđivanja preciznog modela kompenzacije i dostavi ga Skupštini na usvajanje. Treći - Skupština predlaže Vladi da pripremi dokumenta kojima će se definisti međusobni odnosi između Vlade, CEAC-a i N plus grupe u cilju preduzimanja vlasništva. 9 Dakle, zaključci koji su pali na Odboru, jer nije predlog prošao da se Vlada dogovora sa CEAC-om i da takozavnom strateškom partneru isplati 40 miliona evra. Umjesto toga uz učešće na sjednici predstavnika Sindikata, koji su ukazali na potrebu hitnog rješavanja situacije u KAP-u i Rudnicima boksita, u cilju obezbjeđivanja nastavka rada i zaštite prava radnika i uz učešće predstavnika Elektroprivrede koji je ukazao na potrebu urgentnog rješavanja problema snadbijevanja KAP-a, kao i na potrebu izmirenja duga koji KAP ima prema EPCG, jer na ovaj način ugroženo je poslovanje Elektroprivrede, a trenutno se KAP snadbijeva nelegalno, na račun svih nas građana. Nakon glasanja, gdje su zaključci odavde pali, Odbor za ekonomiju usvojio je sledeće zaključke. Dakle, polazeći od zaključaka od prošle godine i konstatujući, što je veoma važno, kolege i građani, da pomenuti zaključci od prošle godine nijesu ispoštovani i realizovani, Odbor je usvojio sljedeće zaključke koje predlaže Parlamentu: Nastavak poslovanja i proizvodnje u repro lancu; Definisanje odgovarajućeg‚ modela za izmirenje duga KAP-a prema Elektroprivredi, uz to ugovor o snadbijavanju; Nagrađivanje potrošača koji uredno i na vrijeme izmiruju račune za električnu energiju i nakon 01.avgusta ove godine. Pravedno definisanje programa potpunog izmirenja duga za električnu energiju za potrošače koji su u stanju socijalne potrebe. Identifikacija postojećih dugova za električnu energiju za ona domaćinstva za koja su se stekli uslovi sa aspekta eventualne zastare u skladu sa zakonom. Predlaganje modela nagrađivanja redovnih platiša iz kategorije ostalih potrošača i ostatak privrede koji je do sad trpio zbog KAP-a i Dostavljanje Parlamentu, odnosno nadležnom odboru predloge za gradnju novih kapaciteta. Sve navedeno da se završi do 31. maja, govorim o 10. aprilu kada je trebalo početi ovu sjednicu. Tri - Da se obezbijede svi neophodni uslovi za puno poštovanje zakonskih obaveza i obaveza predviđenih Kolektivnim ugovorom prema zaposlenim u KAP-u i Rudnicima boksita i svim ostalim radnicima u Crnoj Gori, tako ovo treba shvatiti i izmirenje postojećih obaveza nastalih na zakonom zasnovanim pravima iz radnog odnosa. Četiri - Da Državna revizorska institucija izvrši reviziju dugova KAP-a i obavijesti Parlament, pa da vidimo o kojih 40 miliona mi pričamo. Pet - Da Skupština traži od DRI da se u cilju sprovođenja zaključaka od prošle godine, usvojenih glasovima vladajuće koalicije, obezbijedi puna i 10 nezavisna revizija poslovanja KAP-a od privatizacije, da se jasno i precizno utvrdi odgovornost za ovakvo stanje kroz reviziju privatizacije. Ovi zakljuci Odbora i ovi zaključci koje je Vlada predložila, poštovani građani, ovi zaključci jedni sa drugim nemaju veze. Sve laži koje smo desetak dana čitali u pojedinim medijima koji su obmanjivali građane Crne Gore, da se radi o istim zaključcima, danas ćemo da potpuno ogolimo, odnosno demaskiramo. Dakle, zaključci koje je Vlada podnijela su bili u funkciji razrešenja odnosa sa CEAC-om i isplate CEAC-u. Ovi zaključci Odbora su to adaktirali i ovdje nema priče o isplati bilo kome, bilo čega dok se to precizno i jasno ne definiše revizijom poslovanja KAP-a. Ovi zaključci Vlade se nisu bavili pravima zaposlenih u KAP-u i Rudniku boksita, a ovi zakljčci se bave time i svim pravima ostalih radnika u Crnoj Gori. Zaključci Vlade se nijesu bavili načinom na koji će građani i privreda imati benefite od onoga što je KAP imao svih ovih godina od Elektroprivrede, a ovi zaključci se bave time. Dakle, nevjerovatne laži u državi Crnoj Gori, pojedini mediji konstantno obmanjuju, naravno i jedna od nevaladinih organizacija, koja na dugme i na taster skače i tu ima milionske donacije, molim vas, da obmanjuje javnost i zato je bilo potrebno ovo pročitati.
  • Odbor nije to zaključivao.
  • Dakle, predsjedniče, u funkciji ove sjednice su još dva veoma važna dokumenta i želim da ih potenciram. Dokumenta koja se tiču snabdijevanja Kombinata električnom energijom, koje je Odbor zahtijevao i dobio od Regulatorne agencije za energetiku. Ovo je kompletna prepiska koju u toj funkciji razrešenja ima Odbor, gdje je konstatovano da se, i to je prvi put javnost čula na sjednici Odbora, KAP snabdijeva nelegalno i ovo stanje ima opasne političko-ekonomske posledice na Crnu Goru, ne rješavanje situacije. Drugi dokument ovdje želim da posebno potenciram, to su Izvještaji o reviziji garancija koji je stigao od strane Državne revizorske institucije. Zahvalnost članovima Senata, gospodinu Pešiću, gospodinu Raduloviću i gospodinu Daboviću i, naravno, kolegama iz Odbora za ekonomiju finansije i budžet koji su ovdje prisutni, koji su uvažili prepisku koju mjesec dana imamo sa DRI u smislu da dobijemo prije ove sjednice reviziju garancija Kombinata aluminijuma. Dobili smo izvještaj o garanciji koji je katastrofalan za Vladu Crne Gore. O tome ćemo da pričamo tokom diskusije. Izvinjavam 11 se, predsjedniče, bilo je potrebe da pojasnim neke stvari zbog važnosti teme, a i zbog ograničenog vremena za raspravu, da se ne bi opterećivali citiranjem zaključaka. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Mislim da će toliku količinu podataka teško da pohvataju građani, osim na računima će da vide te podatke. Idemo dalje. Kolega Kalač, izvolite, u ime Kluba bošnjačke stranke, a neka se pripremi Klub četiri partije.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Uvaženi ministre, uvažene koleginice i kolege poslanici, poštovani građani Crne Gore, Tema koja je danas na dnevnom redu, a to je Kombinat aluminijuma Podgorica, tema je o kojoj je trebalo diskutovati mnogo ranije, a samim tim i ranije riješiti problem. Da smo o ovoj temi diskutovali u januaru danas bi dug KAP-a, bez obzira koju bi opciju odabrali, bio manji za 12 miliona eura, ako uzmemo podatak da je dnevni trošak koji pravi KAP 130 hiljada eura. Što znači da kako Vlada tako i Skupština snosi odgovornost za nerešavanje problema na vrijeme već konstantno odlaganje. Poražavajuća je činjenica da ne biramo između dva dobra rješenja, ne biramo između dobrog i lošeg, već između dva loša rješenja. Prvo ponuđeno rješenje za KAP od strane Vlade je da nakon isplate duga ruskom investitoru preuzme akcije KAP-a. Ovakvo rješenje za nas je u tom momentu bilo prihvatljivije. Međutim, nakon detaljne analize i podataka koje smo juče čuli od premijera, da je KAP u 2012. poslovao sa gubitkom od 52,4 miliona eura, dolazimo do zaključka da je i ono izuzetno loše rješenje, loše ponajviše za privredu Crne Gore. Ovakvo rješenje predloženo je uz očekivanje da će cijena aluminijuma na berzi rasti. Događa se suprotno, cijena aluminijuma pada, što dodatno pogoršava situaciju. Naime, višegodišnje ili bolje reći višedecenijsko subvencioniranje i pomoć KAP-u guši ostalu privredu Crne Gore. Podaci pokazuju da 80% državne pomoći odlazi KAP-u i Boksitima, dok se preostalih 20% usmjerava u ostale, a po najmanje u nerazvijene dijelove Crne Gore. Postavljam pitanje: Da li je ovakav način raspodjele sredstava dobar, da li je realan, da li je pravedan. Možemo li na ovaj način ravnomjerno razvijati regione? Na papiru je sve ravnomjerno a prethodno iznijeti podaci 12 govore suprotno. Ponuđeno rješenje kojim bi u KAP bio uveden stečaj, iako u ovom trenutku izgleda kao jeftiniji i povoljnije, za nas je neprihvatljiv. Programirani stečaj je proces koji bi trajao prilično dugo, a samim tim izazvao i velike troškove. Ti troškovi bi dugoročno premašili troškove o kojima sada govorimo u prvom ponuđenom rješenju od strane Vlade. Razlozi više protiv ovakvog rješenja su i stečajevi koji su sprovedeni u više firmi u Crnoj Gori. Sva ta preduzeća su danas zatvorena i radnici, uglavnom, na ulici. Ista ili slčna sudbina zadesila bi i radnike Kombinata aluminijuma. U rožajskoj fabrici "Gornji Ibar" u kojoj je bilo upošljeno oko 2.500 radnika, uveden je stečaj zbog 36.000,00 eura duga. Svi znamo šta se sa tom fabrikom desilo. Vunarski kombinat "Bijelo Polje" upošljavao je više od 2.500 radnika, danas se nalazi u stečaju. Jedina Ciglana u Crnoj Gori koja se nalazi u Beranama je srušena a godišnji potrošimo i 25. mil. eura za uvoz opeke i crijepa. Opština Berane pamti i Fabriku papira "Beranka" giganta koji je upošljavao i do 2.500 ljudi. Ni opštinu Plav nije zaobišao talas gušenja industrijske proizvodnje. Nekadašnji kapaciteti poput Hotela "Plavsko jezero" su zatvoreni. Istu sudbinu su doživjele i zadruge koje su se bavile otkupom tržišnih viškova trgovinom. Da nije samo sjeverni region devastiran govore i sljedeći podaci: u Baru je zatvorena Fabrika "Primorka" (upošljavala je preko 1.000 radnika). Slična sudbina je zadesila i ulcinjskuk Solanu i mnoge drugoe. Pomenuta i slična preduzeća, takođe su bila izvoznici i sva ta preduzeća su zatvorena. Samo pobrojana preduzeća, ukupno su brojila preko 10.000 uposlenih. Da se ovim preduzećima obezbijedila, kakva takva pomoć, i danas bi funkcionisala ako ne u tom obimu a ono makar polovično. Izdvojite od tih desetine miliona koje svake godine idu KAP-u, po jedan milion za svaku od ovih firmi, i sve će oni funkcionisati i mi ćemo takav model podržati. Nije aluminijum jedino što izvozimo. Zbog zatvaranja fabrika koncesije su podijeljene privatnim firmama a iste te firme izvoze sirovine a ne čak i polu proizvod. Svakodnevno smo svjedoci da kamioni utovarenim balvanima odlaze prema Kosovu i Srbiji. Šta smo uradili da spriječimo takav izvoz? A o načinu raspodjele koncesija da ne govorim, stvarnost je da vlasnici poslastičarnica mogu dobiti koncesije a ne oni koji se stvarno bave preradom drveta. Svi znamo da najveću cijenu pomaganja KAP-u plaća ili je platila privreda sjeverne regije. Zbog toga danas osim Rudnika uglja u Pljevljima ne postoji fabrika koja pozitivno posluje na sjeveru Crne Gore što je i rezultat 13 migracije stanovništva ovog kraja u potrazi za zapošljavanjem. Najnerazvijenija regija Crne Gore upravo je sjeverna čije stanovništvo čini 52,1 siromašnih u cijeloj državi. Najsiromašnije opštine su Rožaje i Plav a i poražavajući je podatak da u Rožajama radi svega 16% radno - sposobnih ljudi. Podatak od 16% je statika a realno stanje je drugačije, ta upošljenost ne prelazi 12 procenata jer mnogi radnici, poput onih iz Fabrike "Dekor" iz Rožaja nemaju riješen svoj status ali se ne nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje a samim tim se smatraju upošljenim. Nijesu oni jedini sa takvim statusom. U Kombinatu aluminijuma Podgorica nije zaposleno svo radno sposobno stanovništvo Crne Gore zbog čega tražimo od Vlade i resornog ministarstva da što prije riješi sudbinu ove fabrike i njenih radnika nakon čega bi konačno mogli krenuti u rješavanju problema ostalih zaposlenih lica i lica koja se nalaze na evidencijI Zavoda za zapošljavanje. Hvala.
  • Hvala i Vama. Kolega Popović, izvolite.
  • Poštovana Skupštino, ovažene građanke i građani Crne Gore i dijaspore, poštovani predstavnici Vlade, Iznijeću stav Liberalne partije a nije to u cjelosti stav Kluba , reći ću na kraju o stavu ostalih partija albanski partija, Demokratske partije i Force, kao Hrvatske građanske inicijative. Dakle, govorim u ime Liberalne partije. Liberalnoj partiji je nemoguće raspravljati o Kombinatu aluminijuma Podgorica ako nemamo elaborat i analizu o njegovoj ekonomskoj održivosti, kao iznos ukupnih dugova i potraživanje ispred sebe. Bezbroj puta, bezbroj pitanja se ovdje nameće, prije svega, najfreškija odakle prošlogodišnji gubitak od 53 miliona eura, buduži da je smanjen broj radnika, prepolovljena proizvodnja, neplaćaju struju. Nepoznat je slučaj u svijetu da neka kompanija ne plaća struju ni dva mjeseca a kamo li čitavu godinu. U svo dužno poštovanje i zahvalnost prema KAP-u, njegovim sadašnjim i bivšim radnicima, kao i prema svemu što su radili za Crnu Goru od osnivanja u proteklih nešto više od četiri decenije, svi smo postali taoca beskrajne priče o ovoj kompaniji. 630 .000 ljudi u Crnoj Gori su taoci promašene politike koja je vođena u dužem vremenskom periodu u i oko KAP-a kao i oko njegove privatizacije.Ovdje i dalje radimo s......posao i bavimo se nečim što ne pripada nadležnostima Skupštine Crne Gore već ekonomskoj politici Vlade. Donosimo neke zaključke koji su mrtvo slovo na 14 papiru a najbolji dokaz su zaključki o KAP-u od prije 14 mjeseci koji nikome ništa ne znače, bukvalno mlatimo praznu slamu. Kako se liberali zalažu za liberalnu ekonomiju, odnosno tržišnu privredu a u Crnoj Gori je , na žalost, na sceni i dalje politička ekonomija koja je izumrla u čitavoj Evropi mi se nećemo dalje baviti eventualnim ekonomskim opstankom na tržištu bilo koje kompanije u Crnoj Gori pa ni KAP-a. Teško da možemo bilo što reći novo osim ponoviti dio onoga što sam rekao prije gotovo pet godina kao poslanik Liberalne partije 23. saziva Skupštine Crne Gore kada se takodje raspravljalo o KAP-u. Od tada se ništa nije promijenilo osim što je Crna Gora i njeni građani i građani u međuvremenu usula u KAP nekoliko stotina miliona eura a strah me da ćemo istu priču slušati za pet godina ako do tada ne završimo kao Grčka i Kipar i ne bankrotiramo i zaboravimo pri ostalim svojim jadima na KAP. Crnoj Gori i te kako nedostaje ozbiljna nacionalna politika životne sredine, ali svi znamo da se ona i ne može donijeti bez ozbiljne strategije razvoja Crne Gore u dužem periodu tako da su do sada usvojeni dokumenti puka forma kojom se žele simulirati reformski procesi. Projekat Crna Gora ekološka država na žalost nije zaživio ni jedan jedini dan jer on nije značio ni onima koji su ga donijeli ništa više od jedne obične marketinške kampanje. Prevazidjemo odlaganje otpada katastrofalno stanje kanalizacionih sistema, tokovi otpadnih voda bez ikakve kontrole i užano stanje našeg okoliša su samo vrh ledenog brijega a stanje premanetnog zagađenja životne sredine je naša sumorna realnost. Posebno brižan odnos prema KAP-u bez ikakvih ekonomskih argumenata jasno ukazuje da vlast želi graditi Crnu Goru kao industrijsku zemlju sa najprljavijim tehnologijama. Svi zanemaruju činjenicu da je KAP kontiminirao plodnu Zetsku ravnicu i ugrožava za sada živote ljudi u veoma širokom području sa tedencijom da svoju kontiminaciju proširi. S obzirom da se otrovi KAP-a, preko Morače, ulivaju u Skadarsko jezero, sada će tu vodu koristiti stanovnici čitavog primorja kroz projekat regionalnog vodovoda da ne govorimo koliko stanovništva koristi u svojoj ishrani povrće i voće iz Zetske ravnice. Kod ovakvog stanja stvari ironija je govoriti o Crnoj Gori kao ekološkoj državi. Ko je analizirao smrtnost u Zeti? Biološki život u vodama Skadarskog jezera? Zagađenost poljoprivredne proizvodnje sa tog prostora? Za Liberalnu partiju zdravlje ljudi i zdrava životna sredina nije niti ima cijenu. Jedini spasonosan put za Crnu Goru je put izgradnje države kao stvarno ekološke sa proizvodnjom organske hrane koja je sve cijenjenija na evropskom tržištu i razvoju turizma upravo na ovim vrijednostima. 15 Preduslov za ovakav razvoj mora biti što hitnije zatvaranje KAP-a i vjerovatno Željezare u Nikšiću i dugoročno otklanjanje posljedica njihovog decenijskog zagadjivanja životne sredine. S obzirom da bi gašenjem ovih zagađivača Crna Gora od uvoznika struje postala izvoznik, ne bi bilo teško obezbijediti sredstva ni za socijalno zbrinjavanje zaposlenih ali i za ozdravljenje zagađenih područja. Liberalna partija će se naročito zalagati za rješavanje socijalnog aspekta zaposlenih u KAP-u kao i ispunjenje obaveza predviđenih Kolektivnim ugovorom. Ukoliko oko 1.200 zaposlenih u KAP-u dobiju dvije otpremnine od prosječno 20.000 eura. To je iznos od 24 miliona eura, što je puno više nego što im se sada nudi i, mislim, korektna cifra jer ostali naši radnici iz propalih preduzeća u Crnoj Gori ne mogu od Fonda rada da dobiju ni onih simboličnih 1920 eura na koje čekaju godinama. Na primjer, od Fonda rada 1920 eura čekaju ljudi tri godine. Naravno da u ekološkoj državi za kakvu se zalažu Liberali sve mora biti podređeno takvom razvoju, edukacija građanstva je samo jedan vid projekta, ekologija mora biti obavezan predmet u osnovnom i srednjem obrazovanju. Ovo je bio dio mog izlaganja od prije skoro pet godina. Sada, na osnovu svega izloženog, naročito činjenice da vođenje ekonomske politike nije u nadležnosti Skupštine već da je za to jedina odgovorna adresa Vlada Crne Gore, pozivam Vladu da preuzme svoju izvornu nadležnost i odgovornost, a Liberalna partija se principijelno neće izjašnjavati kod zaključaka jer mislimo da su oni samo politički marketing, demagogija i novo kupovanje vremena kojeg više nema. Obraćam se Vladi i dominantnom njenom dijelu iz DPS-a i SDP-a, nemojte da zbunjujete narod iako ste sve oko KAP-a godinama radili zajedno. Potpredsjednik Vlade zadužen za ekonomsku politiku iz SDP-a i premijer i ministri ekonomije iz DPS-a, bar od 2006. godine zajedno ste vodili čitav projekat privatizacije KAP-a, a danas pojedini od vas peru ruke od svega, u najmanju ruku je politički nemoralno prebacivati odgovornost na poslanike. Zato vas pozivam da se ne sakrivate iza Parlamenta, a pojedini od vas koji ste krivci za sve što se događa sa i oko KAP-a u posljednjih sedam, osam godina, čak izigravate opoziciju, ni luk jeli, ni luk mirisali. Ponavljam, ovo je bio stav Liberalne partije, a Hrvatska građanska inicijativa i albanska Demokratska partija će podržati zaključke. Hvala.
  • Shvatio sam da ste podržali DPS, a ne zaključke. 16 Idemo dalje. Još sam u evropskom raspoloženju, pa sam mislio da riječi imaju neko značenje. Na redu su, ako se ne varam, kolege iz Pozitivne Crne Gore, kolega Mladen Bojanić. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Poštovani predsjedniče, uvažena gospodo iz Vlade, Pokušaću da budem jako konkretan od samog početka. Javio sam se prilikom izlaganja gospodina ministra Kavarića, jer smo trebali da čujemo od njega samo informaciju, a zaključke smo danas dogovorili na kolegijumu, da ćemo govoriti samo o zaključcima koji su usvojeni na Odboru za ekonomiju. Dakle, Vladini zaključci nijesu prošli Odbor za ekonomiju, primili smo tu informaciju još jednom, a mislim da smo pošli u pogrešnom pravcu, ali dobro, nema veze. Što se konktreno time zaključaka o kojima ćemo danas glasati, zaključci Odbora za ekonomiju izvorno su zaključci SNP-a, u stvari oni su predložili. Odmah da kažem da je Pozitivna Crna Gora protiv takvih zaključaka. Mi smo i na Odboru glasali protiv takvih zaključaka i u nekoliko rečenica ću reći zašto smo to uradili, zašto i dalje smatramo da to nijesu zaključci za koje treba da se odluči ova Skupština. Prvo i osnovno je što se i dalje tim zaključcima daje povjerenje Vladi, daje se kroz riječi da ćemo da zadužimo Vladu da ona obezbijedi nastavak poslovanja, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om itd. Smatram da ova Vlada po mnogo čemu nije zavrijedila bilo kakvo povjerenje, a naročito po pitanju KAP-a. Duži niz godina pogrešnom politikom vodi KAP, pogrešnom politikom ga privatizuje, pogrešnom politikom pokušava da ponovo otkupi dio akcija, tako da mislimo da, što se tiče Vlade, ona više nema šta da traži po pitanju KAP-a. Na kraju krajeva, ona je i sama sebe diskvalifikovala tako što je premijer te iste Vlade na presu vezanom za 100 dana Vlade sam izjavio da je Vlada pitanje KAP-a skinula sa dnevnog reda. Ono što se pokušava, što je i prethodni govornik gospodin Popović i rekao, i tu ću se saglasiti sa njim, da se pokušava gurnuti odgovornost u ruke poslanika, ali ću se nadovezati, ali nam se pri tom ne daju nikakva ovlašćenja. Daju nam se samo ovlašćenja da glasamo ili ne glasamo. Ono što smo mi u Pozitivnoj tražili našim zaključcima, nažalost nije bilo razumijevanje na Odboru i zaključci nijesu dobili većinu, odnosno nijesu prošli je vrlo jednostavna stvar. Ako je Vlada sama sebe diskvalifikovala da 17 ne može da donese ništa novo o KAP-u, ako nama nudi da mi preuzmemo odgovornost kao poslanici, u redu, mi ćemo prihvatiti tu odgovornost. Kamo sreće da nam je nudila i ranije da mi prihvatimo neku odgovornost. Međutim, ne daje nam nikakva ovlašćenja. Mi smo zaključcima u Pozitivnoj tražili da tu odgovornost prate i ovlašćenja, potpuno jasni i spremni da preuzmemo odgovornost, ali dajte nam ovlašćenja da ispitamo pravo stanje stanje stvari u KAP-u. Dajte nam ovlašćenja da vidimo kako su nastali dugovi između KAP-a i većinskog vlasnika. Da kažem i nešto što nam danas ide u prilog da ne vjerujemo Vladi, Izvještaj državne revizorske institucije koji je objavljen vezan za reviziju garancija koje je Vlada izdavala za KAP. Katastrofalno loš izvještaj i sada mi nije čudo zašto se odlagalo da se prihvati taj izvještaj. Taj izvještaj, po mojim informacijama je bio gotov već 18. februara, ali je Vlada odlagala kao subjekt revizije da taj preliminarni izvještaj prihvati da bi ga mi imali i, evo, tek danas u dvanaest sati je taj izvještaj dostupan javnosti. Imali smo što da čitamo, biće o njemu i dalje riječi, da ne gubimo vrijeme. Da nastavim vezano za ovaj dio zaključaka koji nam se danas nude, da ponovim, protiv kojih će biti svi poslanici Pozitivne Crne Gore. Takođe, jedna stvar je vrlo diskutabilna u tim zaključcima, to je pitanje ustavnosti pojedinih stavki. Ako se usvoje ti zaključci, ulazi se u pitanje ravnopravnosti na tržištu, odnosno ulaženje u pitanje odnosa između Elektroprivrede i potrošača, odnosno klijenata, ne znam da li na to imamo pravo. Naravno, Ustavni sud je taj koji će da donese, ukoliko neko pokrene inicijativu, ocjenu ustavnosti. Mogu da sumnjam i mogu da pretpostavim da to nije ustavno. Takođe, mislim da nije u skladu sa zakonima da se Državnoj revizorskoj instituciji daje obaveza da ona izvrši reviziju KAP-a. Znamo da ona vrši reviziju samo za državne organe i kompanije u kojem je većinski vlasnik Vlada Crne Gore, odnosno država Crna Gora, s obzirom da to nije slučaj sa KAP-om nego bi moralo Odbor direktora KAP-a da prihvati da reviziju vrši Državna revizorska institucija. Bojim se da i ovi zaključci, sve i da budu usvojeni neće moći biti tako lako sprovedeni, odnosno biće ugrožena njihova implementacija. Takođe, dat je rok 31. maj da se uradi ta, sve i da prođe, odluka da Državna revizorska institucija uradi reviziju poslovanja, mislim da je taj rok jednostavno rok koji se ne može ispoštovati, opet ćemo ući, eventualno, u neko produžavanje rokova, opet ćemo ući u nemogućnost Vlade, kao što je već od 29. februara prošle godine ne može da ispoštuje, odnosno da primijeni zaključke koji su doneseni, koji su jasno dali do znanja šta treba da uradi. Poslije godinu i po dana, mi maltene još uvijek pričamo o gotovo istim zaključcima, o istim obavezama Vlade. 18 Ono što smo mi predlagali, i smatramo da je jedino i bilo rešenje, da se po članu zakona o privrednim društvima stav 32 koji definiše da svaki akcionar, odnosno grupa akcionara ako imaju 5% i više vlasništva u pojedinoj kompaniji može da odredi lice koje će ispitati poslovanje ili računovodstvo te kompanije. S obzirom da Vlada ima 29%, dakle ispunjava taj uslov, potpuno otvoreno smo joj dali mogućnost, s obzirom da nas je i premijer naučio, podučio, da evo, ako imamo mi rješenje da mu to ponudimo, mi mu nudimo rješenje. Neka nama da odgovornost, neka prenese tu odgovornost iz člana 32 stav 7 Zakona o privrednim društvima, neka imenuje nekoga od nas da mi ispitamo stanje poslovanje i računovodstvo Kombinata aluminijuma, pa ćemo mi na osnovu toga da vidimo šta i kako dalje. Dali su ti zaključci predvidjeli da i mi oformimo, naravno sa klubovima poslanika, da ne zaboravim, ostalih političkih stranaka koje nisu za ovakve zaključke vlade koji su spremni da zajedno sa nama ispitaju stanje KAP-a, tako da i zajedno sa nama formiraju radnu grupu, formiraju grupu eksperata koki su spremni da urade poslovni plan za narednih 10 godina. Da znamo za što Crna Gora treba da investira još 200 - 300 miliona eura, da znamo da objasnimo građanima ostalima pored onih u KAP-u, svaka čast za zaposlene u KAP-u i potpuno razumljivo njihova borba da sačuvaju KAP, ali dozvolite da brinemo i o onih 650 hiljada ljudi koji nisu zaposleni niti neko njihov radi u KAP-u, imamo i tu obavezu, jer smo vidjeli da Vlada nije brinula kolike efekte će, evo Državna revizorska institucija je potvrdila danas da Vlada nije brinula o rizicima kada je izdavala onolike garancije 130 miliona po pitanju KAP-a, i da je Vlada znala da ulazi u ogroman rizik po budžet Crne Gore, ali ona je i dalje, ona je ipak i pored toga izdala te garancije. Da podvučem još jednom, Vladi Crne Gore ne vjerujemo mnogo čemu, a tek po pitanju KAP-a, apsolutno ne bi više voljeli da je vidimo ni jedan jedini dan da se ona pita s KAP-om, čak i da se ja pitam zabranio bih joj pristup dokumentaciji i pristup KAP-u uopšte, ali evo izašli su zaključci odbora tako kako su izašli, protiv smo nji. Glasaćemo svi protiv njih. Nadamo se da ćete shvatiti ozbiljnost i da ovoj vladi uskratimo povjerenje, bar po pitanju KAP-a a to imamo snage u ovom parlamentu, to imamo snage ima nas dovoljno da ovoj vladi danas uskratimo povjerenje po pitanju KAP-a a o ostalom, o tom po tom, vrlo spremni i po svim ostalim pitanjima, ali evo, bili bismo zadovoljni prvi korak da uskratimo pitanje povjerenja bar za KAP i da joj ne damo više da radi ovo što je radila. Zahvaljujem.
  • Hvala vama. 19 U ime Kluba poslanika Socijaldemokratske partije poslanik Šehović.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovani gospodine ministre, poštovani kolege, Mislim da neću pogriješiti ako kažem da u ovom visokom domu vodimo najvažniju raspravu od obnove naše državnosti od 2006. godine. Najvažniju zbog toga što ovo nije samo rasprava o KAP-u, ovo je rasprava o tome hoće li naredne generacije u našoj nezavisnoj državi imati normalan život ili neće. A plašim se da te rasprave nijesmo ni dostojni niti svjesni njene važnosti. Ovo na žalost što još uvijek nijesmo razumjeli da je državu teško stvoriti, a da je još teže sačuvati. Nijesmo rasprave dostojni ni zbog toga što smo jednoj stranoj kompaniji u liku CEAC-a dozvolili da nas dovede ovdje gdje smo, na ivicu ponora. Nijesmo dostojni ove rasprave ni zbog toga što nijesmo na vrijeme shvatili riječi puno značenje riječi jednog političkog mislioca koji je kazao da je početak svakog državnog ostvarivanja početak njenog izvitoperivanja. A ta naša crnogorska izvitoperenost je najočiglednija na primjeru politike koja je vođena oko Kombinata aluminijuma. Zato ću ja danas crnogorskoj javnosti govoriti ono što naša javnost treba da zna, a ne ono što bi ona željela da čuje. Poštovane kolege, nakon izglasavanja jednih ili drugih zaključaka, potpuno je nebitno, naša država debelo rizikuje da izgubi kontrolu nad svojom sudbinom. Zbog CEAC-a nam već podrhtavaju temelji budućnosti. Rizikujemo da nakon toga postanemo kvazi država koja će biti zatočenik jedne strane kompanije koja se zove CEAC, sa njom povezanih firmi i lobija domaćih i stranih. A kako smo to došli u ovakvu situaciju? Tako što je uprkos upozorenjima, da ne kažem vapajima od strane SDP-a da se to ne čini, država od momenta ulaska Ceaka u KAP, počela da njeguje, na žalost praksu, da njeguje biznis koji u kontinuitetu prazni naše javne finansije, umjesto da ih puni, što je prešlo u dramatičnu fazu 2012. godine, a država koja njeguje biznis koji prazni njene javne finansije ne može ostati nekažnjena. Tada, iako SDP nije bio pozvan da nudi rješenje, jer je bio protiv svake odluke koja je donošena u vezi KAP-a, a po nama je svaka bila pogrešna od 2005. godine, pa do dana današnjeg, da bi spriječio dalje štete po državu Crnu Goru i napravio zaokret od dotadašnje loše politike u ovoj oblasti, februara 2012. godine, da apsurd bude veći, upravo ministar Kavarić i ja napisali, a Skupština vladajuće opozicije usvojila zaključke poznate sadržine, koji su trebali da stave tačku na dotadašnju lošu politiku u ovoj oblasti. 20 Problem nastaje onda kada Ministarstvo eknomije ni nakon punih godinu dana ne izvršava niti jedan zarez iz skupštinskih zaključaka a moralo ih je izvršiti, moralo je raskinuti saradnju sa CEAC-om, moralo je obaviti, stvoriti uslove da se obavi nezavisna revizija održivosti aluminijske proizvodnje, moralo je i obezbijediti izradu nezavisne studije o održivosti aluminijske proizvodnje na osnovu kojih bismo donosili buduće strateške odluke. Međutim, ništa od toga nije urađeno a država Crna Gora je izgubila sada već 90 miliona eura zbog toga ili ni manje ni više nego 1,5 kapitalni budžet naše države. Još veći problem nastaje onda kada Ministarstvo ekonomije ne samo da ne sprovodi skupštinske zakjlučke, već problem posebno nastaje onda kada Ministarstvo ekonomije u ovom parlamentu počinje da izigrava poštara i lobistu CEAC-ka, i počinje da zagovara njene predloge. Tako se mi danas opredjeljujemo između dva predloga, između dva predloga CEAC-a, od kojih jedan zastupa Ministarstvo ekonomije, a drugi SNP i predloga Skupštine koji je usvojen februara 2012. godine, a koji ni do dana današnjega ni u jednom zarezu nije ispoštovan. Prvi predlog CEAC-a za koji lobira Ministarstvo ekonomije je došao kao grom iz vedra neba. Naime, ministar nas je nedavno na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, šokirao spasonosnom ponudom, koja je teška tačno 263 miliona eura, koliko je strana kompanija koja nas je dovela na ivicu ponora, kako maloprije rekoh, tražila da joj se isplati, a ministar u našoj vladi to prihvatio i tražio od poslanika da podrži to rješenje. SDP je s pravom taj predlog nazvao nepristojnom ponudom, o glatko ga odbio. Ne samo da je nepristojna nego bih se usudio reći da je zdravom razumu prosto neshvatljiva. Neshvatljivo je da ministar naše vlade lobira za predlog da naša država od strane kompanije kupi za 263 miliona eura 75% onoga što je u kompletu prodala za 48 miliona eura. Neshvatljivo je da traži da fiktivnih 120 miliona eura potraživanja koja ruska N plus grupa i sa njom povezana lica potražuju od KAP-a zamijeni sa 51 milionom eura čistog novca uzetog od građana Crne Gore. Nenormalno je da se pristane da nas CEAC ucjenjuje sa akcijama na koje je, po priznanju samog Ministarstva, već godinu dana nema pravo. Neodgovorno je prema poreskim obveznicima da, ucjenom kompanije koja je 2009. godine dobila 312 miliona eura državne pomoći, kompanije zbog koje smo već platili garanciju od 23 miliona eura, kompanije zbog koje ćemo morati da platimo garanciju od 103 miliona eura, kompanije koja početka ove godine krade struju, kompanije zbog čije krađe struje mi mjesečno gubimo 3,5 miliona eura, kompanije zbog koje građani Crne Gore gube dva miliona eura, za to što ona pred očima našeg predstavnika u Odboru direktora skida toliko sredstava sa računa, zbog 21 takve kompanije neko hoće da nas posvađa sa Evropskom unijom, jer bi prihvatanje ili jedne ili druge varijante značilo direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i značajno usporavanje našeg puta našeg pristupanja ka Evropskoj uniji, o čemu su nas evropski parlamentarci i danas i juče opominjali. Ne samo da je neodgovorno nego i hrabro stati iza ovog predloga, a još je hrabrije iz SDP-a tražiti da obrazlaže zašto ne želimo da se složimo sa činjenicom da platimo 263 miliona eura ovakvoj kompaniji koja se manifestuje u liku Ceac-a, i zašto, da mi objašnjavamo zašto želimo da od bankrota čuvamo državu a ne CEAC. E to je dakle, hrabro tražiti od SDP-a. E zbog ovakve politike Socijaldemokratska partija traži zaokret. I to snažan zaokret u ekonomskoj politici, snažan taman onoliko koliko je bio snažan politički zaokret koji je država Crna Gora napravila 98.godine, ali znate li šta je još veći apsurd. Još veći apsurd je to što upravo oni od čije politike je pravljen zaokret 98. godine, upravo oni koje je premijer juče pozivao na njihovu neslavnu prošlost, upravo oni su se ponudili da stanu na stranu i da stanu iza drugog predloga CEAC-a, i da obezbijede većinu sa vama koji ste tada od njih pravili zaokret i zakomplikovali političku scenu do te mjere da sam siguran da ni Živko Nikolić, a ni bogami ni Stiven .... ne bi mogli da izrežiraju tako nešto. Taj drugi dio, taj drugi predlog CEAC-a iza kojeg stoji SNP je još nepristojniji, jer ona traži još goru stvar, on traži da od građana Crne Gore, da građani Crne Gore plate sve ono što je CEAC u dosada potrošio, i iznio iz Crne Gore, a da se uopšte ne bave načinima raskida saradnje sa CEAC-om. Iako je debelo zamotana u populističke oblande, iz aviona se vidi da je ova ponuda nešto što država Crna Gora ne bi mogla da istrpi i da ovo zapravo govori o tome da neko ozbiljno želi da se poigra sa našim nacionalnim interesima. I na kraju, rezultat ove rasprave će, pored svih šteta koje sam dijelom pomenuo u svojoj dosadašnjoj diskusiji, imati jednu jedinu korist, a ta će korist biti za buduće studente Ekonomskog fakulteta koji će ovaj primjer izučavati kao školski primjer naopake politike u određenoj oblasti, i kao školski primjer politike koja je ukrala budućnost generacijama koje dolaze, jednako onako kako danas izučavamo neke primjere u Latinskoj Americi koji su se dešavali tokom 90-tih godina. Ja i partija kojoj pripadam, zbog toga, u perspektivi nećemo imati problema sa svojom savješću pred tim generacijama, jednako onako kako danas nemamo problema sa svojom savješću pred današnjim generacijama zbog pogrešnih politika koje su vođene tokom 90-tih godina. Hvala. 22
  • Hvala, kolega Šehoviću. Idemo dalje. U ime Socijalističke narodne partije predsjednik te partije Srđan Milić. Izvolite.
  • Hvala vam, gospodine predsjedniče. Krenimo od ovoga što je rečeno. Moraćemo se svi naučiti da teške riječi, teške kvalifikacije više govore o tome da ljudi nemaju argumenata, nego o potrebi da se na jedan korektan način, jednoj ozbiljnoj raspravi, dođe do rješenja nečega što je problem Crne Gore. I normalno, mnogo bi lakše bilo stajati sa strane. I u trenutku kad se do tančina pokazuje neozbiljnost u vođenju ekonomske politike Vlade Crne Gore svih ovih godina, do tančina se pokazuje neozbiljnost u koalicionim sporazumima koji su sklapani svih ovih godina, sada kroz jedan predlog zaključaka imputira se vezivanje i lobiranje za bilo koga, makar to bio i CEAC. Dakle, poštovani građani Crne Gore, dogovorom unutar vladajuće većine, 29. februara nešto što je izvorna ingerencija Vlade Crne Gore na volšeban način je postalo predmet interesovanja Skupštine Crne Gore. I mislim da se i dalje bavimo time da čitamo naslove, a da nećemo da pročitamo ono što je suština teme kojom se bavimo. Dakle, možda je sve to populistički, ali od svih vaših diskusija važniji mi je svaki čovjek koji je zaposlen u KAP-u, u rudnicima boksita, gdje vjerovatno imate informaciju da se štrajkuje, ali i svaki građanin Crne Gore. I zbog toga smo se, ili sam se odlučio na rizik, iako sam znao da mi ne pripada da se miješam u nešto što su dobro dobro uništili DPS i SDP. Jedni činjenjem a drugi nečinjenjem i nereagovanjem u momentu kad su trebali da reaguju. U vašem predlogu zaključaka ne kaže se samo da Vlada Crne Gore na najefikasniji način raskine saradnju sa CEAC-om, na osnovu ugovora nego na osnovu zakona koji može da dođe na dnevni red ove Skupštine. U vašim zaključcima od 29.02. koji su osnova za sve ovo kaže se da treba usvojiti studiju ekonomske održivosti. Ko je usvaja Skupština Crne Gore. Gdje je studija ekonomske održivosti razvoja aluminijske proizvodnje za ovu godinu dana. Dakle, gospodo, možda nekome to izgleda kao mogućnost da zaradi političke poene tako što će gebelsovskom propagandom, stalno govoreći neistine, crtajući mete na ljudima, pokušati da sa sebe skine teret odgovornosti gdje se danas nalazi Crna Gora. 23 A evo, ovi famozni zaključci, kaže se nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u energetsko metalurškom raprolancu, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om. Pitam sve kolege sa Odbora za ekonomiju, finansije i budžet - da li je neko na tom odboru rekao da ne treba da se nastavi proizvodnja u Kombinatu aluminijuma i Boksitima. Ne, nego ste svi bili za to da se nastavi proizvodnja. A onda čujemo da KAP treba zatvoriti. Dakle, ovi zaključci su plod rasprave koji su bili na odboru i razgovora sa onima sa kojim sam bio zainteresovan da razgovaram. A razgovarao sam sa sindikatima KAP - a, oba sindikata boksita koje je zaboravio predlagač ili onaj ko je obradio informaciju Vlada Crne Gore, i razgovarao sam sa ljudima iz Elektropriverede Crne Gore. Jer, mene pitaju da li je ovo, da li su ovo zaključci SNP-a i Odbora o KAP-u ili Elektroprivredi, a ja opet moram da pročitam ono što ste vi predložili, jer zaboravljate što ste predlagali 29. februara. Skupština Crne Gore zadužuje Vladu Crne Gore da očuva Elektroprivredu Crne Gore. Vi ste uveli Elektroprivredu Crne Gore u ovu priču. Način raskida ugovora. Što se tiče SNP-a ni jedan jedini cent Ceac-u. To je sasvim normalno. A ja vas pitam, pošto se razumijete u tu oblast, kako će Vlada Crne Gore, ministre Kavariću, ako bi prošlo ovaj vaš predlog od 43 miliona, kako će ona da plati CEAC? Gdje su vam pare u budžetu predviđene da plaćate 43 miliona eura? Zašto, kao ozbiljni ljudi koji se bavite finansijama, ne kažete da je SNP rekao da se plaćaju 43 miliona evra. Ponavljam zbog javnosti, pošto vidim da ođe mnogi ponavljaju- nećemo glasati, hoćemo glasati, ja ne moram nikome da se dodvoravam oko ovoga, jer moja snaga je u istini o kojoj pričam. Istina je da ovdje nema jednoga centa. Ako neko pronađe jedan cent da je SNP ovim predlogom obezbijedio da se plaća CEAC-u, imaćete priliku da konstatujete još jednu ostavku, predsjedniče Parlamenta, sjutradan, nakon što mi neko dokaže ovo. Evo ponuda kao što je bila moja ponuda prije predlaganja ovoga svega, na Odboru i ovdje u Skupštini, pošto je bio Premijerski sat i poslanička pitanja, recite mi, ukoliko se ne usvoje ovi zaključci, šta je alternativa i pada li Vlada. Dakle, rečeno je da Vlada ne pada, a alternativu nijesam vidio. Šta je bila alternativa? Rečeno je stečaj. Zašto neko to ne napiše? Elektroprivreda Crne Gore, nije tačno. Gdje smo mi rekli da treba da se preuzme dug KAPa? Navedite mi jednu stavku, samo govorimo po činjenicama, jednu stavku gdje se kaže definisanje odgovarajućeg modela izmirenja duga KAP-a prema Elektroprivredi. Ministre, ako vi kažete u vašem predlogu da može KAP, iz svog poslovanja, 40 miliona evra da izmiri u narednom periodu CEAC, pitam vas, valjda je normalnije da izmiri 40 miliona evra Elektroprivredi Crne Gore i te 24 pare, ovdje su samo oštećeni građani Crne Gore. Elektroprivreda Crne Gore nije oštećena jer je neko iz Vlade Crne Gore obezbijedio im ekskluzivno pravo da ne plaćaju poreze i doprinose, vjerujem, sigurno 20 mjeseci. Znači, 50 miliona evra. Znači, neko je iz Vlade Crne Gore omogućio nekome da ne plaća poreze i doprinose, a oni su za uzvrat prećutnim nepotpisanim dogovorom isporučivali struju KAP-u i prekinuli je tri mjeseca prije nego što je bilo predviđeno ugovorom o poravnanju. I o tome možemo da pričamo i možemo da pričamo i o arbitraži. Vjerujte mi, nikada se ne bavim nekom temom na način da ću doći ovđe, pa što mi padne na pamet da pričam jednu istu priču. Populistički to što sam rekao da od 1.08. treba proširiti ovaj period za lica u stanju socijalne potrebe, populistički to što sam tražio da se definiše da i pravna lica trebaju da imaju popust. Populistički to što tražim da 114.000 domaćinstava u Crnoj Gori koji redovno plaćaju struju i koji drže na svojim leđima teret Elektroprivrede Crne Gore, imaju produženih onih 10% ili 5%, ne znam više koliko je popust. Sve navedeno će se završiti do 31.05, čuo sam ovdje jednu tezu, 31.05. je kratak rok, ovo nije bio 30. april kada smo predlagali. Ako neko misli da ovdje treba naći model kako da se produži rok neka se produži rok. Radnici. Vidim da ste svi preskočili tu temu, i da se ne bavimo time koje su obaveze, nijesu 20.000 evra, ne ispadaju te otpremnine 20.000 evra. Ovdje smo prije nekoliko mjeseci započeli priču sa radnicima “Radoja Dakića”. Nastavljamo priču sa radnicima KAP-a i Boksita, a dajem riječ da nastavljamo priču sa svim radnicima koji su žrtve tranzicije i privatizacije u Crnoj Gori, baš onim redom kako je to pomenuo kolega iz Bošnjačke stranke, počevši od Gornjeg Ibra, od “Vunka”, Bijelog Polja i svega ostalog. Kaže se - zašto DRI? Nijesam čovjek koji je sklon teorijama zavjera, ali kada vidim kako izgleda Izvještaj DRI-a o Vladinim garancijama, ostavlja dosta sumnji šta se to sve dešavalo i ko je šta doprinio da se pojavi u javnost u prošlom periodu. Zato što ste vi vašim zaključkom, DPS i SDP, istakli da će biti nezavisne revizije. Čini mi se, predsjednik Vlade je ovdje u Parlamentu rekao da je neko već angažovan za to. Šta sada treba da napravimo? Da sačekamo da ponovo raspišemo neke konkurse, tendere ili bilo šta drugo. Ako je iz Ministarstva ekonomije napravljena greška i išlo se direktno pogodbom, gospodine Šehoviću, ne planiramo da to radimo direktnom pogodbom. Mislim da je Državna revizorska institucija bila institucija kojom smo se svi, što se tiče njenih izvještaja, do sada ponosili. Bilo je i teza na nivou zašto nijesmo pozvali tužilaštvo, policiju da uđu u KAP. Izvinjavam se, tužilaštvo i policija su pozivani od 2004. godine inicijativama iz ovoga doma i van ovoga doma, da uđu u KAP i da vide kako se desila najveća pljačka u Crnoj Gori. Kroz Državnu revizorsku instituciju i 25 kroz njene nalaze, kroz nalaze vezane za dugove koji su nastali, kvalitet tih dugova mi možemo da pričamo. Ne možemo mi ovdje da barjačimo i da kažemo neko je lopov, ne pripadam toj grupaciji. Svoj politički stav sam prema ovoj Vladi rekao. Treba da podnese ostavku. Sada da treba da kažem - gospodo, ako podnesete ostavku povući ću ove predloge zaključaka, kako ćete reagovati? Hoćete li podnijeti ostavku? Ako ćete da podnesete ostavku da znam šta da radimo sa ovim zaključcima. Kažete, onda, prenosi se ovdje još jedan dio, kaže se ovdje da Skupština treba da preuzme ingerencije, ali je Vlada nesposobna, pa će Skupština to da riješi. Ne, ovdje se čulo, Skupštini ne pripada da ulazi na taj način u vlasništvo ili rukovođenje KAP-om, ali zato pripada da se snosi odgovornost za sve ono što treba da se uradi. Završavajući konačno, hvala vam velika, predsjedniče, da konstatujem još dvije stvari. Danas smo imali preporuke koje su usvojene, nijesu jednoglasne u dva slučaja. U prvom slučaju vezano za izbore, a drugom slučaju vezano za zastaru krivičnih djela iz privatizacije. S obzirom da smo predložili, još jednom se zahvaljujem svim kolegama da smo konačno u jednom dokumentu, koje su glasali za, a nadam se da će mediji naći ko je glasao za pošto je bilo javno, napravili preporuku, i da tu budem precizan do kraja, da krivična djela iz procesa privatizacije ne zastarijevaju. Vraćam se na struju, i to je drugi moj predlog, preporuka da se uzme u obzir, gospodine ministre, da nema više subvencija struje privrednim kolektivima jer bismo na takav način kršili evropsku agendu. Dakle, odgovaram i na onaj element, a to je da nije tačno jer ovdje SNP za razliku od Vlade ne pominje šestogodišnji ugovor, nego sve ovo vezuje za nastavak proizvodnje, da bi se obezbijedilo da se donese strategija razvoja i da se vidi jeli održiva aluminijska proizvodnja.
  • Ovako nijesam povlastio nikoga od Peđe Bulatovića. Hvala Vam. Ne u redu je, evo ne bi me osumnjičili da imamo iste političke stavove oko tih stvari pa da kažu da sam vas favorizovao zato što volim. Mislim da je trenutak da nekim ljudima koji su predsjednici partija prije svega damo više prilike da kažu neke svoje stavove jer tu neka dodatna obaveza postoji. Gospodine Bojaniću, biće prilike, samo da završimo prvi krug ostaje još DPS ako se ne varam, ostao je DPS pa ćete dati komentare na izlaganje Vi i kolega Šehović ste se prvi prijavili komentare ministru, pa ćemo otvoriti priču. Iz DPS-a kolega Vukčević. 26 Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Ministre Kavariću, uvažene kolege i koleginice. Tačno je da kada govorimo o Kombinatu aluminijuma da je to izuzetno važno pitanje, ali rekao bih da moramo poći redom, zato prije svega što je to ekonomsko pitanje, pa socijalno i čini mi se tek na kraju političko pitanje. Moramo biti svjesni činjenice pošto mi dosta često u Crnoj Gori zaboravljamo ili smo kratkog pamćenja ali želim da podsjetim da je zapravo upravo od samog formiranja Kombinata aluminijuma uvijek postoje dileme. Prvo, od toga zašto je KAP u Podgorici, pa od toga da li ima upotrebnu vrijednost ili nema da li utiče na životnu sredinu ili ne, da li ga treba zatvoriti ili ga ne treba zatvoriti. Mislim, da i tada ali i sada su postojale ti dileme i da su se uvijek nalazila rješenja i siguran sam da će se sada naći rješenja. Značaj KAP-a je velik za ekonomiju Crne Gore i prije svega želim da to obrazložim sa dva aspekta. Jedan je da Kombinat aluminijuma u ukupnom izvozu Crne Gore nekih preko 40% učestvuje u izvozu. S druge strane, moramo biti svjesni činjenice da u ukupnoj međunarodnoj trgovini negdje od oko četiri petine se obavlja u robama, samo jedna petina u uslugama. Crna Gora kao jedan mali ekonomski sistem mora voditi računa o svakom svom proizvodu pa i u situaciji kada se radi o sirovinama ili polugotovim proizvodima. Moramo voditi računa da u uslovima krize je potrebno da se radi industrijalizacija tamo gdje nije dovoljno industrijalizovano da je potrebno raditi reindustrijalizaciju i da u uslovima krize ta činjenica mora biti veoma jasna svima i da zato su nam potrebni i Kombinat aluminijuma i Željezara i sva preduzeća koja proizvode i koja izvoze i koja naravno posluju u skladu sa tržišnim principima. Sa drugog aspekta kada govorimo o Kombinatu aluminijuma moramo voditi računa naravno i radnicima koji rade u Kombinatu aluminijuma i moramo imati prije svega taj socijalni aspekt i to je prije svega jedan od prioriteta i kada je u pitanju KAP i kada su u pitanju svi drugi ekonomski sistemi u kojima postoje problemi u njihovom poslovanju. Da podsjetim da je i glavna karakteristika poslovanja Kombinata aluminijuma i u periodu prije privatizacije bilo takođe problematična i sa aspekta dileme da li KAP treba da funkcioniše 2005. odnosno da nastavi sa radom ili ne. Tada je Vlada donijela odluku s pravom da KAP treba da opstane i tada je privatizovan. Često su u javnosti pominje da je KAP ovako grubo kazano prodan samo za 48,5 miliona eura, zaboravljamo da su obaveze kupca prema ugovoru o privatizaciji bile saglasno sa reprogramom 27 po ugovoru o reprogramu duga da isplati još 90 miliona dolara glavnim kreditorima da isplati još nekih 70 miliona eura ostalim dobavljačima i povjeriocima uključujući i državu da je nekon privatizacije Kombinat aluminijuma isplatio fakturu Elektroprivredi od 16,5 miliona eura da su isplaćene i obaveze prema montenegro bonusu da je Luka Bar kao jedan sistem koji je naslovljen na rad Kombinata aluminijuma prihodovao 40% više nego u prethodnoj godini. Takođe je bila situacija slična sa Željeznicom i da je država nakon privatizacije redovna ubirala poreze i doprinose lična primanja u iznosu od 13 do 15 miliona eura. Takođe, zaboravljamo činjenicu da je u tom periodu nakon privatizacije su porasle plate u Kombinatu aluminijuma sa 500 eura za 780 eura, sada te plate iznose negdje oko 896 eura i da je socijalni program koji je vodio tada brigu o radnicima zaista bio izdašan kada su u pitanju ovi radnici koji su napustili Kombinat aluminijuma. Takođe, želim da podsjetim da u izvještajima o praćenju realizacije ugovora koji je radio Ekonomski fakultet iz Podgorice pored ostalog su potvrdili da je kupac tokom 2006, 2007, 2008.godine u KAP investirao ukupno 23,7 miliona eura, prema investicionom programu i od oko 9,5 miliona prema programu zaštite životne sredine. Takođe, u tom periodu Kombinat aluminijuma je redovno isplaćivao obavezu prema Elektroprivredi gdje su bile plaćanja 98 miliona, pa 82,9 miliona i tako redom. Međutim, problemi koji su nastali, koji takođe često zaboravljam tokom 2008.godine i 2009.godine želim samo da napomenem dva aspekta tih problema, a to je da pod uslovima globalne ekonomske krize nekoliko kompanija obustavilo proizvodnju, kad govorimo o aluminijskoj industriji, a da su ostale smanjile proizvodnju za 10 do čak 60% poslovanja. Da je u tom periodu cijena aluminijuma na svjetskoj berzi pala na oko 1.300 dolara. Takvim okolnostima Kombinat aluminijuma je plaćao cijenu električne energije jednu od najskupljih u svijetu i prema nalizi koju je radila jedna Britanska kompanija se upravo to potvrđuje. Primjer radi, Kombinat aluminijuma u Hrvatskoj je plaćao električnu energiju 20% jeftinije nego što je to plaćao podgorički Kombinat aluminijuma. Mislim da je ključno pitanje za opstanak i za budućnost Kombinata aluminijuma upravo pronalaženje stabilnog izvora električne energije. I upravo je ova Skupština poništenjem tendera za prodaju Termoelektrane Pljevlja i manjinskog paketa akcija rudnika uglja čini mi se došla u sitauciju da je propuštena šansa da se riječi i taj problem i da se omogući jedna velika investicija od 270 miliona eura za izgradnju drugog bloka Termoelektrane i koja bi trebala da bude završena 2011.godine. 28 U skladu sa prije svega ugovorom a i zakonom Vlada Crne Gore je poštovala proceduru o raskidu ugovora u skladu sa zaključcima Skupštine od februara prošle godine. Mislim da su pokrenute one inicijative koje su bile realne u datom trenutku o tome bilo dosta govora u prethodnom periodu. Pokretanje arbitražnog postupka moramo biti svjesni za jedan od načina koji je moguće riješiti ovaj problem i odnosa CEAC-om ali moramo biti svjesni činjenice koliko to košta i koliki to vremenski period zahtijeva da se čitavi taj postupak odradi. Umjesto toga, potpuno ispravno čini mi se da je Vlada definisala model održivosti Kombinata aluminijuma kroz preuzimanje vlasnitšva i istovremeno konverziju većine dugova u akcije, tako da KAP preostali dio dugovanja ne može izmiriti kroz svoje poslovanje. Zapravo, ideja je da se KAP dovede na nivo od 50 hiljada tona proizvodnje za od oko 500 zaposlenih i sa cijenom električne energije od 27,5 megavat eura po megavat satu što garantuje da Kombinat aluminijuma može normalno da funkcioniše i da iz takvog poslovanja omogući da vraća sve neophodne i obaveze a da isplaćuje sve ono što je važno i kada su u pitanju radnici i kada su u pitanju obaveze prema državi. Znači, koncept održivog KAP-a podrazumijeva i smanjenje stvarnog broja zaposlenih na optimalni nivo, poštujući, prije svega, kolektivne ugovore koje radnici imaju sa Kombinatom aluminijuma čime bi se omogućila njihova sigurnost na način da se oni sprovedu onako kako je to bilo i u prethodnom periodu. Rješenje koje je važno u ovoj situaciji kada govorimo o aspektima mogućih izlazaka iz KAP-a na zelenu granu da on profunkcioniše jeste da uradimo sve da KAP ne stane sa proizvodnjom. Ukoliko se desi da Kombinat aluminijuma stane onda je veoma teško govoriti o njegovom reaktiviranju i nastavku, eventualnom nastavku proizvodnje. Zato mislim, kada govorimo o zaključcima koje je usvojio Odbor za ekonomiju, oni, naravno, rješavaju samo jedan dio problema sa kojima se KAP suočava. Rješava odnos sa Elektroprivredom, cijenu elekritčne energije i omogućava da se obezbijedi da KAP, naravno, u tim uslovima nastavi da radi i da se obezbijedi socijalni paket aranžmana sa radnicima da bi se doveo broj radnika na onaj optimalni nivo, rekao sam, a to je 500 zaposlenih. Tako da u tom kontekstu smatram da je veoma važno da krajnje odgovorno se odnesemo i odgovorimo na ključno pitanje. Da li nam KAP treba ili ne treba? Mi smatramo da nam KAP treba i da ćemo uraditi sve da KAP opstane i da KAP nastavi da proizvodi u skladu sa onim principima koji su važni da Kombinat aluminijuma u narednom periodu može sam sebe da izdržava. Zahvaljujem. 29
  • Idemo redom. Prvo ima komentar na Vaše izlaganje kolega Šehović, pa kolega Bojanić. Izvolite.
  • Hvala, predsjedniče. Cijenio sam i prošli put da je dobro da u direktnoj komunikaciji sa ministrom saznamo određene informacije koje čitavu crnogorsku javnost a naravno i poslanike u crnogorskom Parlamentu interesuje. Zbog toga ću iskoristiti priliku u ovih tri minuta da postavim nekoliko pitanja ministru Kavariću. Gospodine Kavariću, izvršni direktor Kombinata aluminijuma gospodin Mosijev, čije predloge zastupate u Parlamentu, prije neki dan, je rekao da ne zna čiju struju krade kompanija čiji je on izvršni direktor. Rekao je da ne zna kome bi je platio kada bi imao para i kada bi imao volje da je plati, a nema niti para niti volje, pa Vas pitam, pošto on ne zna čiju struju krade i kome bi je platio kada bi htio da je plati, a neće, da li Vi možda znate od koga KAP krade struju? Od Elektroprivrede Crne Gore? Od crngorskog Elektroprenosnog sistema? Od energetske zajednice ili, pak, od nekog četvrtog? Znate li kome bi KAP trebao da plati tu struju kada bi imao para a nema? Drugo pitanje, zašto ste, gospodine Kavariću, od javnosti, da ne kažem krili, skrivali, ajde hoću da kažem informaciju koja vam je duže vrijeme poznata a koja govori o tome da bi realizacija scenarija za koji se vi zalažete značilo direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i to ne tvrdim ja, to tvrde predstavnici Evropske komisije? Zapisnik sa sastanka pododbora koja se bavi ptianjima unutrašnjeg tržišta i konkurencije, pazite šta kaže predstavnik Evropske komisije, "Predstavnici Evropske komisije su ukazali na činjenicu da je KAP već dobio pomoć za restrukturiranje i da bi svako novo ulaganje u KAP prestavljalo kršenje principa - prvi put, zadnji put, odnosno kršenje odgovarajuće uredbe, i tako dalje. Dakle, svako novo ulaganje, kaže predstavnik Evropske komisije, bi od strane Evropske komisije bilo tumačeno kao direktno kršenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi krajnje moglo da se negativno odrazi na dalji proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Zašto nam to nijeste saopštili ? Zašto smo ovo morali iz medija da saopštavamo i zašto predlažete model koji znači direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Ovaj odbor je održan 7. marta, prije Odbora za ekonomiju, 30 finansije i budžet, a vama su ove informacije ponavljane i na sastancima koji su održavani tokom 2012. godine, mogu i te zapisnike da vam čitam. I treće pitanje zašto nijeste rekli koliko je težak paket koji predlažete i kome smatrate da uzmete tih 263 miliona eura da biste isplatili ovo što je Ceac potrošio. Zašto, pobogu, od građana Crne Gore, od javnosti, od poslanika, krijete informaciju, odnosno ekonomski elaborat na osnovu kojeg ste predložili model koji već nekoliko mjeseci zastupate u Parlamentu. Je li logično da nas prvo upoznate sa modelom pa onda da govorite o predlogu baziranom na tom modelu i da li je tačna informaicja da vam model već sada ne pije vodu pošto je cijena aluminijuma već značajno ispod one koja je projektovana tim istim modelom sa kojim nas nijeste upoznali. Hvala.
  • Gospodine predsjedniče, ako ne zamjerate ja bih se držao fakata, jer koristim da nam kao nekima politički manevar jako dobar, neće mnogo koristiti, ako u isto vrijeme se demostrira znanje srednjoškolca, pravno i ekonomsko,odgovornost digestivnog trakta novorođenčeta, a o etici ne bih govorio. Mada primjetan je princip - gađam visoko - udaram nisko.
  • Samo mi recite ovo oko digestivnog trakta, mi nije jasno.
  • Pa evo, može se naći stenogram pa rekao sam, odgovornost digestivnog trakta novorođenčeta, poznato je kako je i s obzirom da nijeste u prethodnim fazama pojedine poslanike prekidali kada su iznosili lične i uvredljive kvalifikacije, molim vas da to ne radite kada ja govorim.
  • Objasnite mi, pošto ta metafora mi nije jasna. Nijesam je nikada čuo.
  • Pa, nezaboravna kako ste i sami rekli, ali znate našta asocira odgovornost digestivnog trakta novorođenčeta. 31
  • Ne, ja mislim da ste se vi trudili da zaboravite na izlaganje kada jedan put dođe do odgovornsoti i kada istina bude nekom prezentirana.
  • Vrlo smo raspoloženi da budu prezentirani kad god bude i tako govorimo u...
  • Kad će biti ne znam, a'l da će biti mora. Ali izvolite bez tih uvredljivih konstatacija. Ajmo dalje.
  • Gospodine predsjedniče, ja bih vas zamolio, ako druge ne sprečavate u kvalifikacijama uvredljivog sadržaja, da to ne radite ni meni.
  • Dio koji se odnosi na izigravanje poštara CEAC-a i tako dalje. Znate dobro na koje.
  • To je politička konstatacija.
  • Uvredljiva ispod pojasa.
  • Moram vam reći da mislim da je tačna.
  • Vi imate pravo da mislite što hoćete i da iznesete na način koji nije uvredljiv. U protivnom, ako iznosite uvredljive kvalifikacije, očekujte da bude odgovor na isti način.
  • Dao sam vam priliku, a idući put ću vam oduzeti riječ. Izvolite. 32
  • Možete i to da uradite kad god poželite.
  • Naravno da mogu, ali neću, mislim da je bolje da kažete da biste poslije mogli odgovarati. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Znači, ona elementarna teza koja se odnosi, provejavala je kroz izlaganje svih poslanika, jeste zašto u Parlamentu se odlučuje, odnosno donosi, vodi ova vrsta rasprave. Iz jednog prostog razloga, zato što odluke koje podrazumijevaju rješenje ovoga problema mora da donese Skupština, po svim zakonima i nema veze sa onim što je da kažemo politička konotacija čitavoga procesa o raznim pričama i odlukama koje se odnose na preuzimanje dugova i priča o odlukama koje se odnose na kompezaciju poresku. U tom dijelu, znači, rekli smo, stavili smo na sto ono što su elementarne mogućnosti koliko god da su dobre i loše i moramo da se nosimo sa njima bez obzira kakve su kosekvence i da izaberemo onu koja je najmanje loša i smatramo da je legitimno traži političku večinu za ono što je njegovo političko mišljenje i rješenje njegovog predloga. U dijelu koji se odnosi na zaključke više ljudi je bilo uključeno u pisanju zaključaka, usvojila ih je Skupština i toga momenta je bilo jasno i to sam rekao pri izlasku iz Skupštine medijima i vrlo je lako provjerljivo. Ugovor se u kratkom roku može raskinuti sledećih nekoliko dana, moći će da bude efektuiran samo uz saglasnost ruskog vlasnika akcija u KAP-u i to je bilo jasno od prvog dana ko je elementarno htio da sagleda pravne konsekvence u ovom dijelu. Svi drugi zaključci su bili vezani za sprovođenje ovog prvog. Ja sam bar 50 puta na sjednicama odbora rekao, neka neko kaže jednu stvar ili rečenicu koja je mogla da se uradi, a nije urađena. Evo i sad kažem i vrlo precizno kako, ako je mogao da se raskine ugovor, kako? Sa mišljenjem onoga ko je pravni savjetnik. Što se tiče cijene, opcije koju je predložila Vlada, nije Ministarstvo ekonomije, nego Vlada. Elementarna ekonomska logika podrazumijeva kada se porede alternative, poredi se ono što je razlika između alternativa, tako da je neistina ako govorimo o alternativama da ova košta 263 miliona eura. Ono što je tačno, jeste da košta 40 i to košta KAP, uz ogradu ukoliko bude sposoban da plaća i doći ćemo do toga kasnije. Što se tiče činjenice koja se odnosi na 48 miliona prodatih akcija, znači, teze da je država nešto prodala za 48 miliona a kupuje po, ne znam 33 koja je cifra iznijeta. Moram da kažem da ni to nije tačno, akcija je ono što je država prodala u momentu kada je KAP privatizovan i prihodovala 48,5 miliona eura, prodat je KAP sa 250 miliona dugova. Znači, prodate su akcije za 48 i prodat je KAP sa 250 miliona dugova.....
  • Hvala vam. Kolega Bojanić. Odgovorili ste, tri minuta on, tri minuta Vi. Evo kolega Bojanić ima riječ, pa ćete opet imati priliku da odgovarate. Mislim da su pitanja, kod ovakvog stepena razumijevanja, gubi se smisao dijaloga, jer su potpuno oprečni podaci. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Čini mi se da se stalno vrtimo u krug. Mi imamo zaključke Vlade koji su predloženi u februaru ove godine, ne pominjem one prethodne. Pozitivna sa onim nije imala veze, tako da se neću u to upuštati. Pominjemo zaključke Vlade koji nijesu dobili potrebnu većinu odbora. Dobili smo nove zaključke koje je predložio SNP-e, koji su prošli na odboru. Ne znam, neka mi neko objasni da li pod tim zaključcima odbora u ovom dijelu u kojem stoji da nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u energetskom metalurškom repro lancu, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om podrazumijeva d se vratimo na zaključke Vlade da damo 40 miliona da bi nam otpisali, ja shvatam ne, ali zašto nas opet iz Vlade...
  • O tim zaključcima se neće glasati. Taj koncep je već propao, neće ni biti razmatran u ovom Parlamentu.
  • A zašto stalno čujemo od predstavnika Vlade da nam se vraća, da ćemo mi ponovo da damo 40 miliona, tako da to vidimo. Ko će to da sprovede ako, to se sad pitam gospodine Miliću, kako da se obezbijedimo da Vlada ne shvati onako kako je ona to danas shvatila i fino, jer ste im dali ovdje gdje se kaže, zadužuje Vlada da urgentnim mjerama u precizno definisanim rokovima obezbijedi ovo što sam pročitao, nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u energetsko metalurrškom repro lancu, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om, da budemo precizni. 34 Svakako ovo neću glasati, šta god Vlada dalje tumačila. Ono zašto sam se javio je da jednu konstataciju koja se čula da je na odboru, smo svi listom bili da se nastavi proizvodnja u KAP-u, nismo bili baš tako. Da budem krajnje precizan Pozitivna Crna Gora je imala stav od samog početka političkog djelovanja što se tiče KAP-a. Prvo da ispitamo pravo stanje stvari, da vidimo tačno šta se dešavalo u KAP-u, da vidimo u kakvoj je sad situaciji, da se napravi ne neki, nego ozbiljan poslovni plan i sa realnim scenariom i sa optimističkim i sa pesimističkim, kao što se radi za najmanje firme, najobičnije. Kad pođete u banku tražite kredit od 20 - 30 hiljada eura to vam traže, a ne od 300 miliona. Treba da se izjasnimo, odjednom da imamo odgovornost, da dignem ruku za ili protiv nečega, a o čemu ne znam šta se tamo dešava. Opet se vraćem, ne bježimo od odgovornosti, nudimo odgovornost, ali dajte nam ovlašćenja. To je naš stav, jasan. Takođe, bio je stav vezan za Državnu revizorsku instituciju, bojim se da se ni tu nijesmo razumjeli, gospodine Miliću. Kažem, imam puno povjerenje u Državnu revizorsku instituciju, ne bih se pozivao na nju, čak sam i njihove garancije danas iskoristio, međutim, imam problem da prihvatim da njoj namećem da ona izvrši reviziju KAP-a, a ona je u problemu da pristupi toj reviziji, jer ne može da radi reviziju komercijalnu akcionarskog društva u kome Vlada nije većinski vlasnik. Daćemo je, nametnućemo je ovaj put ako se izglasaju zaključci da izvrši reviziju. Odbor direktora KAP-a treba da donese odluku da će da angažuje Džavnu revizorsku instituciju, a poučen iskustvom dosadašnjim, mogu da tvrdim da oni neće donijeti takvu odluku. Šta smo napravili, zaključke koji ne mogu da se sprovedu. Da zaključim ovaj put, čini mi se da bih promašio temu da diskutujem i bilo što sa Vladinim zaključcima onim prvima koji su prošli u bilo kakvu polemiku, jer je samo gubljenje vremena. To je nešto što nije prošlo, ostavimo ga po strani, pričajmo o ovome danas što je na stolu. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Ministar Kavarić.
  • Iskoristio bih ova tri minuta da odgovorim i na pitanja koja su bila u prethodnom dijelu. Znači, ne bih komentarisao bilo čije navode. Što se tiče same situacije sa interkonekcijom i sa problematikom koja se odnosi na struju, javnosti je dobro poznato, njime se bave sve nadležne institucije. Znači, regulator, CGS i Elektroprivreda i crnogorski operator. Ono na šta nam ukazuje ova situacija, jeste ono što svi znamo od početka, imamo 35 delikventnog potrošača. U ovom mometnu su oni mogli preduzeti odluke koje nijesu, pričam o mogućnostima isključenja KAP-a, suprotno nalozima nekih inspekcija i nadzornih preporuka koje su stizale od nadzornih službi. Što se tiče informacije koja se nalazi u pozadini predloženog modela, ona ne da nije sakrivena, nego je bila na sjednici Vlade i prije nje razgovarali smo vrlo detaljno, vrlo precizno, svi ministri potpredsjednici i predsjednik i poznat je svaki detalj iz te informacije. Mimo toga prezentirao je sažetak informacije, odnosno model se nalazi u ovom papiru koji je dat Skupštini, prezentirao ga ja ispred Vlade na sjednici odbora i pozvao, kumio, molio sve poslanike da onoga momenta kad pokažu interesovanje organizujemo sastanak u Skupštini, Vladi gdje god treba da pojasnimo svaku cifru. Gospodin Bojanić je svjedok, nego sad me ne čuje, da smo im upućivali konkretne pozive na tu temu ko god je raspoložen. Na žalost nije bilo interesovanja.
  • Hvala, ministre. Imamo raspravu, a čini mi se da smo zajedno u elementarnoj nemogućnosti dijaloga. Operišemo potpuno suprotnim podacima. Samo da dam konstataciju svrhovitosti ovoga što ćemo da radimo u naredna nekolika sata. Mislim da poenta nije obavljanje rasprave, poenta je u rezultatu rasprave, jer smo mnogo puta obavljali raspravu i u javnosti i drugdje i ovo je trebao da bude dan jasne odluke. Mislim da je to suština kad imamo ovako suprotstavljene podatke. Neki su netačni očigledno ili neko ovdje ne govori istinu. Ko je, ne želim ni malo da arbitriram, mislim da znam šta je istina, barem na osnovu logičkog nivoa, ali to je nebitno za Parlament. Bitno je da li država Crna Gora može da riješi akutni problem koji košta enormne iznose novca i koji ugrožava javne finansije. To je naš zajednički problem i mjera snage demokratije u jednoj zemlji je da se suoči sa takvim izazovima. Kad kažem demokratije mislim i na Parlament, i na policiju i ako imamo delikventnog potrošača, kako ste sada rekli, što će reći kriminalnog potrošača. To se zove kriminal. Za krađu, preko, mimo knjige, ste delinkvent. Kad ukradete nešto više od knjige, onda ste pod krivičnom odgovornošću. Pošto ovo nijesu knjige, nego je struja i pošto nijesu desetine eura nego su stotine miliona eura u ukupnom iznosu, onda je jasno da imamo izazov pred demokratijom Crne Gore kako to da spriječimo. Nije problem samo Parlament. Parlament ima nesaglasnost sa Vladom oko elementarnih činjenica, ali mi svi zajedno imamo problem da neko može da krade struju i da je ne plaća, da neko može to da radi a da krivično ne odgovara itd. Tako da smo tu u nekom bazičnom stanju da ova naša rasprava ima svrhu, ako 36 možemo to što se slažemo da je negativan proces, evo Vi kažete da je negativan proces, da prekinemo danas, ako to može biti naš rezultat. Kažem, to je svrha ove rasprave, kako prekinuti nešto gdje se ipak svi slažemo, a to je, da ovo vodi u trajne nenadoknadive ekonomske štete finansija u Crnoj Gori, i da ne kažem, života građana koji te finansije treba da plate. I odatle krećemo ovaj krug rasprave koji suštinski treba da da samo taj odgovor. Ima li neko spas za današnju temu? Izvolite. Ići će prvo Velizar Kaluđerović. Velizar Kaluđerović sa investicijom Milorada Bakića pet minuta u njega. Kolega Milorad Vuletić će govoriti. Ali imaćemo taj problem ako dozvolimo SNP-u, moramo i DPS-u da prodaju akcije ne KAP-a, nego svojih poslanika po pet minuta, i onda ćemo svi govoriti po 10 minuta. Izvolite, hvala vam na razumijevanju. Dobra volja je bila, ali nema prostora.
  • Hvala Vam, gospodine predsjedniče. Da podsjetim, iako je vrijeme užasno kratko za ovako izuzetno značajnu temu i usaglasiću se na početku sa kolegom Šehovićem, da je jedno od najznačajnijih pitanja sa kojim je ovaj Parlament bio u prilici da se bavi. Ali, slijedeći to, nameće se logično pitanje, gdje je u u ovom trenutku premijer Vlade gospodin Đukanović, gdje je u ovom trenutku potpredsjednik Vlade gospodin Vujica Lazović, pri tom ni trunke nemam primisli da omalovažim prisutnog ministra Kavarića i njegovog zamjenika? Međutim, par ekselans značajno pitanje, dramatično teško za ekonomsku zbilju Crne Gore, nema ni premijera, ni resornog potpredsjednika Vlade za ekonomiju. Dakle, pođe kolega Šehović, ali ne mari, čuće me, čuje me, predsjednik Parlamenta i u funkciji predsjednika Socijaldemokratske partije. Dakle, kada je 2005. godine krenulo se sa ovom štetnom privatizacijom i prodajom Kombinata aluminijuma, ne mogu a da ne ponovim, iako to činim ne znam koji put po redu, pred licem crnogorske javnosti, SNP je učinila sve što joj je bilo na raspolaganju kao opozicionoj partiji. Predložila je rezoluciju ovoj Skupštini za zaštitu interesa Crne Gore od štetne privatizacije Kombinata aluminijuma. Gospodine Krivokapiću, gospodine odsutni Đukanoviću, DPS i SDP su svojom parlamentarnom većinom onemogućile da se Predlog te rezolucije uopšte uvrsti u dnevni red Skupštine Crne Gore. A mi smo govorili o zaštiti 37 interesa Crne Gore od štetne privatizacije. I još nešto, poštovane dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore bojim se i to će se pitanje poteći. Dakle, kolega Šehović pominje s razlogom Ceac, Ceac centralnu aluminijsku industriju, ali da podsjetim sve. 2005. godine kada je zaključen Ugovor o prodaji Kombinata aluminijuma, sa kime je zaključen. Sa firmom koja se zvala Salamon enterprajzis limitid sa Kipra. Salamon je pravni sljedbenik ove firme. Ima Ugovor o poravnanju sa firmom M plus grupa iz države Džersi. Znači, ajde ko je zainteresovan da traži po geografiji, vrlo teško će naći ovo ostrvo negdje u Atlantiku. I kada je u pitanju Kipar i ovo ostrvo, očigledno eldorado of šor kompanije. Za njih je između ostalog karakteristično da se ne zna ko im je pravi vlasnik. Znači, zar nije parekselans pitanje i tada bilo za nas, nije bilo sporno iz SNP-a da ga treba postaviti, ali i danas nažalost kada govorimo o stotinama miliona, reći ću sa izgubljenom dobiti za ovih sedam-osam godina i o nekoliko milijardi štete po Crnu Goru. I sa ovim svim što je pratilo privatizaciju Kombinata i štetnim ugovorima aranžmanima, ponoviću ovdje sa punim osjećajem odgovornosti kao čovjek koji se maksimalno usteže da izgovara teške riječi. Sve što je Vlada radila u vezi sa privatizacijom Kombinata ima mnogo razloga da se govori o izdaji vitalnih ekonomskih interesa Crne Gore. Dakle, ubijeđen sam da se gospodin Milo Đukanović aktuelni premijer vratio na funkciju premijera 2009. godine upravo zato da bi obezbijedio prohodnost Ugovora o poravnanju kojim je zamijenjen Ugovor o kupoprodaji iz 2005. godine. A ovim Ugovorom o poravnanju, da podsjetim i ja, poštovane kolege, ali i ukupnu javnost, Crna Gora je dobila nova zaduženja koja se kreću na iznosu od nekih 350 miliona evra. Dobila je klauzulu kojom se Ceak, odnosno inostrani ugovorni partner potpuno oslobađa svih eventualnih štetnih posledica iz primjene kupoprodajnog ugovora. Kada je negdje 20 dana uoči definitivnog zaključenja Ugovora o poravnanju u intervju u Vijestima pitan gospodin Đukanović, da li bi trebalo tim problemom da se bavi Skupština Crne Gore, evo njegovog odgovora, citiram: "Nije dobro ukoliko Parlament preuzima odgovornost za Vladine poslove ili možda sjutra za suđenja. Parlament treba da radi svoj dio posla, a Vlada je dobila mandat i preuzela odgovornost za svoj dio posla i vrši ga ne prizivajući druge u pomoć. Ako istinski težimo funkcionisanju države, najbolje je da svako radi svoj dio posla”. Ovo je jedan trenutak kada je Đukanović bio u pravu što se tiče ustavne pozicije i nadležnosti i Vlade i Parlamenta. A sad upozorenje predstavnicima Vlade, izjave i komentara gospodina Kavarića. Shvatio sam da je Vlada spremna da protumači eventualno usvajanje zaključaka u ovom domu, da je to gospodine Krivokapiću, Odluka o zaduženju Crne Gore. Ne može se, nemoj da kome padne na pamet da 38 tako tumači zaključke. U zaključcima koje je predložio SNP, koji su dobili većinsku podršku na Odboru za ekonomiju, finansije nema ni primisli o tome. Nema ni jedne riječi i niko osim zlonamjernih ne može tumačiti da ima bilo kakvog obećanja i opravdanje da se može omogućiti plaćanje nečeg što još nije ni utvrđeno kao obaveza Kombinata aluminijuma, odnosno države Crne Gore. Stajem tu nažalost, malo je vremena, ali insistiram u ime SNP-a da oko ovih stvari razjasnimo. Nemojte da kome , ponavljam još jednom, padne na pamet da eventualno usvajanje zaključaka dovodi u vezu i smatra ih odlukom o zaduženju, a bojim se da Vlada upravo to želi. Hvala vam.
  • Hvala Vam, kolega Kaluđeroviću. Može komentar. Izvolite.
  • Znači, rekao sam, ono što je finalni ishod Odluke koja se odnosi na predloženi model sa Elektroprivredom i sa KAP-om ukoliko ima saglasnost, koja god da je saglasnost, u finalu mora da ima skupštinski blagoslov. I što god danas usvojili ili ne usvojili mi moramo da se vratimo opet u Skupštinu zato jer se po postojećoj regulativi ove stvari o kojima se priča nalaze u nadležnosti Skupštine. Amandmani i jedni i drugi koji se nalaze na stolu samo daju zeleno svijetlo Vladi da ide u tom pravcu i da se vrati sa konkretnim zakonskim ili nekim drugim rješenjima, a koje bi Skupština usvojila ili ne bi usvojila.
  • Zahvaljujem. Odgovor na komentar, kolega Kaluđerović. Izovlite.
  • Zbog čega, ministre Kavariću, to nijeste na pravi i jasan način procesuirali prema ovom parlamentu, priznali da je potrebno da parlament donese odluku o zaduženju Crne Gore da bi se rješavali problemi Kombinata aluminijuma. To do ovog trenutka, koliko je meni poznato, nema. Da podsjetim, Vlada je izbjegla da realizuje zaključke Skupštine Crne Gore koji su stari već duže od godinu dana, između ostalog da raskine saradnju sa CEAC-om, sa inostranim partnerom, da angažuje nezavisnu revizorsku kuću da izvrši provjeru poslovanja Kombinata aluminijuma sa jednom ... izjavom, a 39 čuo sam i vjerujem da se predsjednik Krivokapić neće ljutiti što ću naglas reći ono što se čulo u ovom domu, ne znam da li je javnost čula, da su potjerali Revizorsku kuću.Jeste li tako rekli, gospodine Krivokapiću? Potjerali, koja je bila angažovana, po informaciji iz Vlade. Ne čudi mene to od gospodina Đukanovića koji je samo sedam dana nakon što je 29. februara prošle godine u ovom domu usvojeni zaključci voljom vladajuće većine, rekao neistinu. Reći ću i ponoviti, i to ponavljam ko zna koji put, citiram ga, u emisiji TV Crne Gore "U centar", bio sam u prilici, dakle ovo je citat Đukanovića, da vidim kako Rusi računaju ulaganje u Kombinat aluminijuma i imam razumijevanja kada oni tvrde da su uložili 200 miliona evra, završen citat. Sada moja konstatacija, Vlada premijera Lukšića, bivšeg premijera, javno je i jasno saopštila da je inostrani partner u Kombinat aluminijuma uložio samo 30 miliona evra. Dakle, jedan ministar koji je dolazio iz Rusije rekao je i govorio o ulaganju od 300 miliona. Zli jezici neformalno po Podgorici sve više i sve snažnije pričaju i pitaju gdje su ta ulaganja, ako su, zaista, bila, jer od strane Vlade nije jasno demantovana takva tvrdnja. Ministre, da li su ta sredstva pošla u kupovinu ogromne opreme jedne velike građevinske firme, čije se vlasništvo neformalno vezuje za neke bivše ministre u Vladi Crne Gore? To su pitanja na koja javnost Crne Gore, sa razlogom, čeka odgovor. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Kaluđeroviću. Za repliku se javio poslanik Krivokapić. Izvolite.
  • Kolega Kaluđeroviću, da bi se razjasnili. Izlazim za ovu govornicu već 24 godine, tada je stajala u onom ćošku tamo, kada sam prvi put izašao. Imao sam dosta situacija koja je ličila na ovu. Prva je bila kada smo tražili višepartijski sistem za demokratsko društvo, još nije bio pao Berlinski zid, gledali su me kao marsovca. Drugi put, kada je usvajan Ustav 1992. godine, kada sam tražio da Skupština Crne Gore daje saglasnost za uvođenje vanrednog stanja u Crnoj Gori. Tada su mi spominjali familiju, i onda mnogo puta poslije toga. Moram vam reći da je sve to imalo neki stepen vjerovanja, i razumio sam ljude. Tada su vjerovali da je najbolji jednopartijski sistem, razumio sam ih. Vjerujem i poštujem ljude koji vjeruju čak i kada pogrešno vjeruju, 1992. godine su vjerovali u Jugoslaviju, veliku Srbiju, bilo što da su vjerovali, vjerovali su u nešto, u neki vrijednost su vjerovali, koju sam, takođe, trebao da poštujem. 40 Međutim, sada kada izlazim za ovu govornicu nemam nikakvu vjeru. Nemam nijednu vjeru u kojoj bi neko mogao vjerovati u Crnoj Gori da joj može donijeti dobro. Vidim samo da moramo da plaćamo i ne znamo dokle. To je naša besmislena situacija. Sve one vjere su možda mogle imati i dobar kraj. Ovdje se traži da vjerujemo u nešto što ne može imati nikako dobar kraj. Mi smo ovdje kao država u problemu, nijesmo ni kao SNP, DPS, SDP, to je najmanje važno. Ovo su trenuci kada je to najmanje važno čak i što će ko glasati jer je to odraz nemoći kako god glasali. To je odraz nemoći da primijenimo naše zakone, odraz nemoći da sprovedemo Krivični zakon za krađu struje, kao što smo čuli, odraz nemoći da raskinemo ugovor i da primijenimo zalogu koja piše direktno da se zaloga primjenjuje na osnovu ugovora, to piše u našem zakonu, i on je primjenjiv, i tako redom, i tako redom, i tako redom. To je naš zajednički problem, nemoći kao institucija države Crne Gore i kao što ne pamtimo 1989. godine ko su bili poslanici, ni 1992. godine, to je nebitno za narod, ali pamtimo posljedice tih loših odluka. Ovdje je bitno da donesemo pravu odluku, bez obzira kako ko glasao. Ovo je nemoć institucija države Crne Gore da se odupre jednoj privatnoj kompaniji. Završiću time, izvinite što ste mi dali više vremena, ali sam ga zaradio valjda ovih 20 i nešto godina. Kada bih morao da biram, zavisnost od bilo koje države na svijetu koja ima pravni sistem, zakone, kao kad smo bili i u državnoj zajednici, i kada bih morao da biram zavisnost od privatne kompanije ovog tipa koja je van svih zakona, a znate dobro da sam život posvetio borbi za nezavisnu Crnu Goru, vjerujte mi, bez dileme bih se odlučio za zavisnost od neke države. Ovo je najveći oblik zavisnosti jer ne važe zakoni, ne važe pravila, važi moć naše nemoći. Hvala vam.
  • Zahvaljujem poslaniku Krivokapiću. Ovo je bila replika. Kolega Kaluđerović. Izvolite.
  • Doživio sam to kao komentar. Predsjednik Parlamenta se meni obratio i imam pravo na odgovor na komentar, mislim da nije sporno. Na početku da kažem, predsjedniče Parlamenta Krivokapić, u ocjeni težine nastale situacije vezane za rad ili, bolje rečeno, nerad Vlade za sve ovo vrijeme koje se može vezivati za čitavih 15-ak godina, kada je, ponoviću i ovu ocjenu, kriminalna hobotnica obavila pipke oko Kombinata aluminijuma i isisava iz ekonomije Crne Gore i iz Kombinata stotine miliona evra. Mi sada govorimo o posljedicama. 41 Gospodine Krivokapiću, vi kao predsjednik Parlamenta svih ovih godina i kao lider jedne od dvije vladajuće partije, sada govorite o tim stvarima. Meni je nelogično da govorite sa tako teškim kvalifikacijama, potpuno se saglašavajući sa posljedicama koje je takav ugovorni aranžman o prodaji Kombinata i zamjene ugovora o kupoprodaji ugovorom o poravnanju proizveo na ekonomiju Crne Gore. Bojim se da još nijesmo ni dokučili štetne posljedice i težinu štetnih posljedica Kombinata aluminijuma. Vi i vaši ministri sjede u toj Vladi, gospodine Krivokapiću. Zar to nijesu kvalifikacije koje imaju elemente krivičnog djela? Meni je nelogično da to izgovarate, a da i dalje ostajete i dijelite vlast u takvoj Vladi koja tako skandalozno, neodgovorno vodi ekonomsku politiku Crne Gore za koju ću još jednom reći da ima elemente izdaje ekonomskih interesa Crne Gore. Iza ovoga svega, ubijeđen sam, stoji personalno Đukanović koji je bio premijer i 2005. godine kada je zaključen ugovor o kupoprodaji i 2009. godine kada je on zamijenjen ugovorom o poravnanju. Nemam dovoljno vremena da čitam neke ugovorne klauzule iz ugovora o poravnanju. To samo ide na tragu onog što ste vi rekli, gospodine Krivokapiću, prije godinu dana i dva mjeseca više, kada smo usvojili zaključke. U pitanju je ili neznanje ili korupcija. Vi dobro znate jednako kao i ja ili bolje nego ja da Vlada nema pravo da ne zna. U pitanju je korupcija. Vi ste na jedan politički, da kažem, mudar način saopštili i ovo što sada kažete samo potvrđuje moju od ranije prisutnu tezu kada sam to čuo iz vaših usta da govorite o korupciji, a ja ću dodati o korupciji na najvišem nivou koja Crnu Goru košta stotine i stotine miliona evra i još koju milijardu izgubljene dobiti jer samo ovakav ugovorni aranžman, a pazite, 2.06.2010. godine, da i to ponovim, zaključen je petogodišnji ugovorni aranžman da Crna Gora do kraja 2015. godine isključivo proizvodi i isporučuje ingote, dakle zabranjeno joj je da prerađuje aluminijske proizvode, već da ih u najjednostavnijem proizvodu isporučuje i omogućuje nekom drugom ko nije u Crnoj Gori da stiče profit. Zbog toga ja govorim o izdaji ekonomskih interesa Crnoj Gori. Ali, iza toga, gospodine Krivokapiću, logično je da slijedi vaš sljedeći politički poteh. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Kaluđeroviću. Za komentar se javio kolega Vukčević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjendiče, Ja ću veoma kratko. Govoriti o predsjedniku Vlade Đukanoviću, uopšte o Vladi, zaista, najblaže rečeno, nije korektno u ovom trenutku. Molim vas, 42 da mi dozvolite, da upozorite kolegu da bude parlamentaran do kraja, da mi dozvoli da ja saopštim, jer dok je on govorio ja sam pažljivo slušao. Moramo biti svjesni činjenice da, kad govorimo o Kombinatu aluminijuma i da dugovi Kombinata aluminijuma nijesu nastali od 2005. godine, niti od 2003, niti od 2004. godine. Mnogo prije su nastali dugovi Kombinata aluminijuma. I u periodu kad su ga vodili neki ljudi koji pripadaju ovoj političkoj partiji koja se nalazi u Parlamentu. Tako da mi smo kratkog pamćenja. Mi samo prihvatamo ono što nas zanima, a one trenutke prije toga što je bilo, to nikome ništa. U trenutku kada mnogo velike kompanije u aluminijskoj industriji su faktično nestale, kada su smanjile svoju proizvodnju od 10% do 60%, Kombinat aluminijuma Podgorice je opstao i on funkcioniše. I obezbijeđena su prije svega radna mjesta građana Crne Gore. I mislim da, ja sam u uvodnom dijelu rekao da je Kombinat aluminijuma prije svega ekonomsko pitanje, pa onda socijalno, pa tek onda političko pitanje. Govoriti o tome ko je bio za Crnu Goru ko nije i barjačiti odnosom prema Crnoj Gori u ovom trenutku, mislim na primjeru KAP-a, da nije umjesno. Moramo naći rješenje. Izvolite rješenje. Ukoliko predloženi zaključci Vlade nisu dobri, ukoliko zaključci koje je Odbor usvojio nisu dobri, ajmo da nađemo rješenje. Izvolite rješenje za Kombinat aluminijuma. Ako je to rješenje da se Kombinat aluminijuma ugasi, predložite to rješenje i kažite, sve posljedice gašenja Kombinata aluminijuma, i ekonomske i socijalne, i naravno političke. Ali, nemojmo predlagati nešto što nije dobro, odnosno kritikovati predložena rješenja da nisu dobra, a ne nuditi druga rješenja. Odgovorite jedanput na to koja su to rješenja koja mogu da doprinesu da Kombinat aluminijuma opstane. Ja sam i u uvodnom dijelu rekao - centralno pitanje je da li želimo da KAP ostane ili želimo da ga ugasimo. To je javnost saopštila. I moramo preuzeti odgovornost i jedne i druge, odnosno posljedice i jedne i druge odluke. A govoriti sada da je kriva Vlada i da je kriv gospodin Đukanović o dugovima KAP-a, a Kombinat aluminijuma danas radi, a isti ti koji su .....
  • Hvala vam, kolega Vukčević. Kolega Kaluđerović, izvolite.
  • Kolega Vukčeviću, trebalo bi da znate, i ja vjerujem da znate, da je u trenutku kada je zaključen Kupoprodajni ugovor o prodaji Kombinata 27. jula 43 2005. godine, kompletni dugovi Kombinata nastali do tada su preuzeti. Tako da je inostrani partner došao na potpuno, što ono kažu, zdravu situaciju, na potpuno zdravu. Zbog čega SNP u predlogu zaključaka koji je dobio većinu na Odboru za finansije, ekonomiju i budžet insistira i oročio je da do kraja maja Državna revizorska institucija provjeri poslovanje i realno zaduženje Kombinata aluminijuma, zbog toga što osnovano sumnjamo, između ostalog, što je 11. aprila 2007. godine, pazite, samo nekoliko mjeseci nakon isteka kalendarske, zlatne 2006. godine, kada je u prvoj godini od prodaje Kombinata, Kombinat inkasirao profit koji se mjeri blizu 100 miliona eura. E pazite, imate očišćene dugove, 100 miliona profit u jednoj godini, i onda samo nekoliko mjeseci kasnije kaže interkompanijski kredit od 235 miliona dolara, pa 2008. godine u martu mjesecu novi interkompanijski kredit od 390 miliona evra, i onda se iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, a da se prethodno to nije provjerilo da li su ta interkompanijska zaduženja fiktivna, mi osnovano sumnjamo da jesu, isisava iz Kombinata aluminijuma i ekonomije Crne Gore milione i milione eura, kroz navodno plaćanje kamata ili ne znam na koji sve način. Zbog toga, ponavljam, motiv SNP-a je bio da predlažući ove zaključke, a svjesni da idemo na klizav politički teren, upravo se to i ovom raspravom pokazuje, smo željeli da omogućimo da javnost proprati ove stvari, jer još uvijek problematika Kombinata aluminijuma nije dovoljno dostupna javnosti Crne Gore, ali pri tom, poštovani građani, mi nismo nudili recept, jer niko u ovom domu, ni jedan poslanik nije toliko pametan da stavi prst na čelo i da kaže tako i tako će se riješiti problemi Kombinata. Ne. Vlada to mora, to je u njenjo nadležnosti, ona ako nema sopstveno ime, ima ekspertsko znanje i treba da ga angažuje da se riješe problemi Kombinata aluminijuma. Mi smo rekli, nastavak proizvodnje, jer želimo da vjerujemo da može da se proizvodi, ali samo do trenutka dok određena ekspertska studija ne kaže - može ili ne može. Ako ne može, onda nažalost je gotova stvar, ali do tog trenutka država, i zavređuje napora da država učini to što joj po nadležnosti pripada, da stvorimo pretpostavke da nastavak proizvodnje teče do tog trenutka. Hvala.
  • Hvala. Kolega Šehović se javio za repriku, samo morate navesti negativni kontekst u kome ste pomenuti da bi uspjeli da obrazložite vašu repriku. 44
  • Neće biti sporno, kolega Kaluđerović će se složiti sa mnom da me poimenice pomenuo i zbog toga tražim priliku da iskoristim svoje pravo na repriku, a obećavam da je neću zloupotrijebiti, da ću biti konstruktivan, samo mi vrijeme dajte. Dakle, ja sam u svom izlaganju na samom početku rekao da ova rasprava prevazilazi karakter jedne obične rasprave koja se vodi u Parlamentu. Ustvrdio sam da od kada sam poslanik, a poslanik sam evo pet godina, nijesam imao važniju temu o kojoj sam razgovarao. To sam kazao zbog toga što bi realizacija scenarija koji predlaže CEAK značila trajne štete po naše nacionalne interese, i realizacija tog scenarija bi značila krađu budućnosti generacijama koje dolaze. Ali, možda ni to nije sporno. Sporna je sljedeća stvar: Dok govorim ovo sjetio sam se jedne rečenice našeg Nobelovca I. Andrića, koja kaže: "Živimo na razmeđu svjetova, na granici naroda, svakome na udaru, uvijek krivi nekome, nad nama se lome talasi istorije kao na grebenu, ali ipak opstajemo...". Ja bih tu zastao i zapitao se zbog čega opstajemo. Zbog državnog dostojanstva. Crna Gora kod ove teme mora da pokaže državno dostojanstvo. Mora da se odupre pritiscima kompanije koja ima uzurparoske ambicije, kompanije koja je kupila KAP za 48 miliona eura, a nas prisiljava da joj platimo za 262 miliona eura. Kompanije koja otvoreno prijeti poslanicima Crne Gore. Kompanije koja, ne ne poštuje, nego nipodaštava Crnu Goru. Sjetite se prošle godine, izrugivali su se Parlamentu Crne Gore. Izrugivali su se Parlamentu Crne Gore. Kada smo trebali da umjesto njih platimo 23 miliona eura, nijesu pokazivali dozu kooperativnosti zbog čega su za malo sve ostale garancije pale na naplatu. Govorimo o kompaniji za koju ne važe zakoni Crne Gore, koja krade struju, koja iznosi novac iz Crne Gore. E sad, mi takvoj kompaniji treba da vjerujemo i treba da idemo uz dlaku takvoj kompaniji. Ja mislim da ne treba. I mislim da nam je, kao odgovor na to, potrebno makar malo državnog dostojanstva. Malo državnog dostojanstva koje će nam sve zajedno uliti nadu da ovo možemo do kraja da izdržimo. I na kraju, završiću jednim citatom Baraka Obame sa inauguracijskog govora. Sjetite se što je rekao: "Naša ekonomija je izuzetno oslabiljena. Kako zbog pohlepe i neodgovornosti nekih pojedinaca, tako i zbog našeg kolektivnog propusta da donesemo teške odluke i pripremimo zemlju za novo doba".
  • Hvala vam. 45 Kolega Milorad Vuletić. Diskusija. Izvolite.
  • Ja bih na samom startu zamolio za kratko produženje diskusije, jer sam pripremio nešto i koncipirao, da ne bih ja odlutao možda i previše na neke teme koje su teško razumljive običnim građanima. Dakle, uvaženi predsjedavajući, dame i gospodo poslanici, uvaženi apredstavnici Ministarstva finansija. Mene dosadašnji rad u ovom parlamentu podsjeća na rad na jednoj sjednici Odbora za finansije, ekonomiju i budžet, gdje se vodi izuzetno stručna rasprava, ali dosta teško prihvatljiva za uši običnog slušaoca ili da kažem građanina. Zato ću ja, poštovani građani, pokušati nešto da vam približim, odnosno da laganije opserviram ovu vrlo značajnu temu, kako sam je ja na svoj način doživio a i kako je prenosim vama na znanje. Danas se po ko zna koji put, dakle, u ovom skupštinskom domu raspravlja sudbina KAP-a. Makar i površni posmatrač iz puke dosade pokušaće da od skraćenice KAP napravi neku novu kovanicu koja bi pomalo zagonetno, ali i intrigantno zvučala. Rekao bih da se KAP poodavno pretvorio u sredstvo za manipulaciju i političku ucjenu. Često se neiskreno i nehumano licitira sudbinama zaposlenih u KAP-u i njihovih porodica. Umjesto bijelog metala u KAP-u i oko KAP-a proizvodi se nevjerovatan broj kvazi ili nadri stručnjaka od kojih svaki ima svoj plan, što bi uradio da se on pita od KAP-a. Po pravilu, u najmanju ruku umjesto bijelog metala potekao bi med i mlijeko, povećali bi se proizvodni i radni potencijali i kapaciteti, udvostručio broj radnika i njihovi lični dohodci, jednom riječju blagostanje. Naravno, još kad bi za ovakvu priču ponudili elementarno pokriće, smatrao bih da makar dobro misle o KAP-u. Isto tako, vraćanje u istorijat od postavljanja kamena temeljca do današnjeg dana ne bi nas daleko odvelo. Zato, samo kratka naznaka i podsjećanje. Neposredno prije prodaje kombinata 2005. država je imala tri varijante na raspolaganju. Jedna je bila izvjesna - zatvaranje i gašenje kombinata. Druga neostvariva - pristupanje ekonomskoj revitalizaciji o svom trošku, pa zatim donošenje odluke o njegovoj daljoj sudbini. I treća varijanta, kako se smatralo spasonosnom, ali, uz prihvatanje velikog poslovnog i svakog drugog rizika koji se odnosio, prije svega, na prodaju Kombinata zainteresovanog investitora, koji će angažovanjem sopstvenih sredstava rješavati probleme dugova, zaštite prirodne sredine, kao i veoma tehnološki zastarele prozivodnje. Danas od lamentiranja nad sudbinom KAP-a nemamo nikakve koristi. Mislim da je konačno vrijeme da se jasno odredimo o sudbini i nastavljanju 46 poslovanja i kontinuiteta u proizvodnji ovog energetsko metalurškog reprolanca od najvećeg značaja za ekonomiju Crne Gore. Ovo posebno ako se ima u vidu činjenica da su se svi proizvođači aluminijuma od početka 2009. godine suočili sa ogromnim gubicima u poslovanju smanjenjem priozvodnje i do 60%, čemu je najviše doprinio pad berzanske cijene aluminijuma, sa 3.290 dolara po toni sredinom 2008. na svega 1.375 do kraja 2009. No, to su uglavnom poznati ekonomski parametri uz kreditnu prezaduženost fabrike koji su doprinijeli da se KAP nalazi tu gdje jeste. Ipak ekonomske analize pokazuju da je KAP ekonomski održiv pri godišnjoj prizvodnji metala od 50 hiljada tona, sa oko 500 zaposlenih, ukoliko bi se obezbijedila cijena elekrične energije od 27,5 eura po megavat času u periodu od najmanje 2013. do 2018. godine. Iza ove ekonomske analize stala je Vlada Crne Gore. Treba li po ko zna koji put ponoviti što znači KAP za Crnu Goru? To nije samo puko upošljavanje 500 radnika. Čak i ovakav kombinat je od životne važnosti za rudnike boksita, značajno upošljavanje kapaciteta željeznice Crne Gore i Luke Bar. Poslovanje KAP-a je toliko bitno za Crnu Goru da puko sagledavanje bilansnih pozicija, odnosno iskazanog gubitka ne smije biti izgovor za njegovo gašenje. Zato je neophodno da u narednom periodu Vlada obezbijedi najvažniji uslov za nastavak rada Kombinata, a to je postizanje dogovora sa Elektroprivredom o daljem snabdijevanju KAP-a električnom enegijom. Što se tiče raspleta oko privatizacionog ugovora sa ruskim partnerom, smatram da taj ugovor treba raskinuti na način koji ne bi doveo do stečaja u KAP-u i koji će očuvati postojeći nivo proizvodnje. Još samo molio bih, zato ću podržati svaku odluku koja znači nastavak rada KAP-a uz obavezu da što hitnije potpiše ugovor. Ovako mi se devalvira priča. Ja se stvarno vama izvinjavam, jednostavno pogledajte, ja pokušavam baciti na papir da bi se uklopio, ali nekad ne ide. Zato vam hvala. Evo sad ću skratiti. Poštovane dame i gospodo poslanici, Vjerujem da će se svako od vas sa dužnom odgovornošću odnijeti prema ovom pitanju, jer sitni politički šićar u odnosu na spas KAP-a, neće dobro nikome donijeti. Iako je 70-tih godina prošlog vijeka izgrađen kao KAT, od samog nastanka pratili su ga neki čudni slogani kao onaj "Izgradismo kombinat u Dajbabe za inat". Danas nekoliko decenija kasnije ipak imamo obavezu da sačuvamo Kombinat, ali ne za inat, već za to što i sada crnogorskoj ekonomiji nasušno treba. 47 Zaključujem, bez obzira što svaki predlog za rješavanje ovog problema, pa i moguća argumentacija koja ide u prilog laganog gašenja Kombinata imaju svoju težinu i prema njima se odnosim sa dužnom pažnjom i respektom, ipak kao što sam i ranije rekao Vladin predlog mjera kojim se garantuje nastavak rada KAP-a, smatram najboljim i najoptimalnijim rješenjem u postojećim uslovima, zbog čega ga podržavam i zahvaljujem se na toleranciji. Hvala vam.
  • Hvala vam. S obzirom na to da je tema veoma važna i goruća, dopuštamo mala prekoračenja. Naravno nadamo se da će ova naša tolerancija proizvesti s druge strane razumijevanje da se diskusije ograniče. Kolega Bojanić se javio za komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Dakle, da ne bi bio proglašen bilo kakvim političkim šićarem ili kvazi ili nadri stručnjakom ili bilo ko od nas koji kritikujemo Vladu, a neću se mnogo vraćati u prošlost, ja ću pročitati ad litera zaključke vezano za garancije kad je Vlada dala 135 miliona garancija. Dakle, Državna revizorska institucija zvanično izvještaj, nadam se da ćemo svi priznati da su oni stručnjaci, a ne ne znam šta drugo. Dakle, subjekti revizije nisu u dovoljnoj mjeri vršili primjenu normative kojom je propisana procedura postupka davanja državnih garancija za kredite KAP-u. Normativno ništa nisu radili. Subjekti revizije nijesu prezentirali sopstvene analize finansijskog položaja KAP-a. Za analize ekonomske održivosti programa finansijskog restrukturiranja KAP-a takođe nedostaju procjene kreditnog rizika i odgovarajuća studija troškovi i koristi, kao i procjena mogućih posljedica aktiviranja izdatih državnih garancija KAP-a na državni budžet. Subjekt revizije se na navedeno izjasnio, citiram: "Da nije imao zakonsku obavezu izrade ovih dokumenata". Dakle, Vlada ako nema zakonsku obavezu neće ništa ni da radi o ovom jako važnom pitanju. Činjenice prezentirane u finansijskim izvještajima KAP-a, izvještajima komercijalnih revizora bili su upozoravajuće da KAP-a ima, citiram: "Nagomilane gubitke, da je prezadužen i da sa velikom izvjesnošću, od svoje djelatnosti ne može vraćati uzete kredite.” I pod 4 - Ugovorom o poravnanju iz 2009. godine, utvrđeno je da je Vlada obavezom davanja državnih garancija za kredite KAP-u u iznosu od 48 135 miliona, od toga izdato 131.680 hiljada, bez odgovarajućih kontra garancija preuzela značajan rizik od njihovog aktiviranja. A znate li šta su kontragarancije? Nominalna vrijednost akcija, nominalna 5 eura. Dakle, da završim, država, Vlada je dala garancije 135 miliona, a dobila je kontra garancije u nominalnom iznosu akcija vrijednih 22 miliona. Tržišna njihova vrijednost nije viša od dva miliona i 200. S jedne strane smo dali 131, a potpisali su garancije sa kontra garancijom od dva miliona. Toliko o ozbiljnosti Vlade i o kvazi stručnjacima. Hvala.
  • Hvala vam. Odgovor na komentar kolega Vuletić. Izvolite.
  • Ne znam, kolega Bojaniću, u čemu ste se vi prepoznali u mojoj priči. Moja je priča bila uopštena, priča moja je bila na bazi razgovora sa relevantnim i referentnim stručnjacima iz ove oblasti kojoj ja ne pripadam, priznajem. Ali, zato nikad ne dođem nepripremljen na rasprave u ovaj parlament, makar u onom obimu i dijelu koliko cijenim da ću dati doprinos razjašnjavanju pojedinih stvari i upućivanje nekih poruka koje su bitne za građane i za javnost. No, ukoliko vi cijenite da ste vi jedan od tih nadri ili kvazi stručnjaka, ja tu ne mogu ništa. Da se odmah razumijemo, moja namjera nijeste vi bili nego sasvim neki deseti ljudi, nije bitno sada koji. Pričao sam dakle iz svoje vizure, i rekao sam da pričam jednostavnu priču razumljivu. Mogao sam se ja gađati i ciframa i argumentima ove vrste i druge vrste, ali nije mi to namjera bila, vjerujte. Namjera mi je bila da u svom složenom ovom konglomeratu problema sa kojim se srijeće Kombinat aluminijuma tražim i da nađemo optimalno rješenje. Ja i sada smatram da ovaj predlog Vladin je optimalan u tom dijelu što zadržava 500 radnika, što će sa energetskim sektorom zaključiti povoljan ugovor i smanjiti cijenu koštanja po megavat času cijene koštanja, cijene megavat časa na 27 eura, i što će Kombinat sam moći, valjda da opstaje i da podmiruje dugove u narednom periodu, a radnici, njih 500 imaće egzistenciju i širiti taj reprolanac na ove ostale grane od Željeznice do Luke Bar.
  • Riječ ima kolega Srđan Perić, diskusija. Izvolite. 49
  • Svaka škola se plaća, a ova naša traje predugo i previše košta. I na fakturi školarine, pored Radoja Dakića, pored Titeksa, pored mnogih drugih preduzeća, ubrzo ćemo očigledno je pridodati fakturu KAP-a. I nije tu kraj. Dobijamo rješenja o kojima bez provjere treba da prihvatamo ono što strateški partner misli da je najbolje. Naš strateški partner, a nadaleko nema takvog, nama ispostavlja svakih par mjeseci novu fakturu iako je na početku imao strategiju još samo ovaj put, sad ima drugačiju strategiju - platite ovo što prije - nije red da čekam. Taj strateški partner izgleda da pozajmljuje pare sam od sebe, i tako pravi dugove koje mi vraćamo i koje smo kroz sistem garancija obećali da ćemo mu vratiti ukoliko ih on sam sebi ne bude mogao vratiti. Ko je i šta obećao tom partneru izgleda da će ostati državna tajna. Država Crne Gore je za subvencije struje garancije otpise poreza, socijalni program, i prebijanje duga za struju dala tom strateškom partneru skoro pa 110 miliona eura. Da bismo dali taj novac, građani bi kroz porez euro po euro koji daju za svaki mobilni telefon, za svako električno brojilo, kroz koncesije za duvanske proizvode trebalo da daju 11 godina, dakle 11 godina da plaćaju taj iznos za to što smo častili krupnog kapitalistu, koji narodski rečeno ne zna šta ima, mi smo mogli sagraditi moderni klinički centar, šest osnovnih škola, i 12 vrtića. Toliko smo ga častili. I tu nije kraj za garancije, dug i subvencije za struju, kredite, poreski dug i za mnoge druge stvari, trebali bi od prilike dodatno da častimo strateškog partnera sa 300 miliona eura. Pozitivna Crna Gora se zalaže da ovo ekonomsko ludilo stane. Previše nas košta. Pozitivna Crna Gora jeste za društvo jednakih šansi za sve i Pozitivna Crna Gora smatra da svi privredni subjekti nisu u istom položaju i ovo jeste klasičan dokaz za takvo nešto. Ovo je pomaganje državnim parama nekoga ko Crnu Goru upoznaje ploveći na svojoj mega jahti i ko je bestijalno bogat i koliko mu je bitan KAP dovoljno govori podatak koliko ga je puta posjetio od kada ga je kupio. Za tog partnera mi smo još jedna tačka, da ne kažemo recka, i nedopustivo je da tako dalje ponižavanje Crne Gore nastavi. Da ne bi bilo da Pozitivna Crna Gora nema konkretnog rješenja, mi smo dobili ponudu od Vlade, ukoliko neko ima rješenja dajte ga, rado ćemo ga prihvatiti. Pozitivna Crna Gora jeste ponudila zaključke o kojima bi prvo, prije svega trebalo sagledati stanje u kojem se nalazimo da se otkriju te čuvene knjige, da vidimo šta se kupuje, šta se prodaje, koje su ulazne koje su 50 izlazne fakture, da se vidi da li je zapravo KAP uvozno ili izvozno preduzeće, koja se ruda kupuje, koje se luke koriste, kolike se fakture plaćaju Crnoj Gori, pa da onda donesemo odluku da li je racionalno da on nastavi sa radom, pod kojim uslovima, ali svakako ne bi trebao nastavljati na ovaj način. I koncept da su ovo stručne stvari i da mi na plenumu o njima ne bi trebali raspravljati, jer pobogu nijesmo svi doktori ekonomskih nauka, je potpuno pogrešan. Mi ovdje treba da donesemo političke odluke, hrabre političke odluke koje će omogućiti Crnoj Gori da izađe iz živog blata dugovanja u koje ova Vlada konstantno uvlači Crnu Goru. 1991. godine počeo je najčuveniji pripravnički staž u istoriji Crne Gore, počeo je na mjestu premijera i izgleda da se još uvijek nije naučio tom poslu, jer pripravnički staž još traje, ili se bar tako strateški partner ponaša prema višestrukom partneru. Ne dozvolimo da se strateški partner tako ponaša i prema 600 hiljada građana Crne Gore. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Periću. Riječ ima kolega Borislav Banović, diskusija. Izvolite. Izvinjavam se kolega Banoviću, ja sam dužan obavijestiti Skupštinu da smo upravo vidjeli da je prekinut direktan prenos Skupštine i da je na programu utakmica odbojka žene Budućnost - Luka Bar. Dakle, ja sam zaista dužan obavijestiti Skupštinu o tome i dogovoriti se sa Vama da li nastavljamo rad bez direktnog prenosa ili ne.
  • Ja mogu da govorim. Meni je važno ono što će mi odgovoriti ministar i kolege koje su ponudile određene modele, ali pitanje nije samo za mene. Pitanje je za sve. Ako ostali klubovi žele da govore pod ovim uslovima i ja ću.
  • Dakle, imamo i obavještenje da bi nakon 19 i 30, ako ne bude produžetaka utakmice mogao da se nastavi prenos. Dakle, ovo je informacija iz Javnog servisa. Kolega Pajović je tražio proceduralno.Izvolite.
  • Samo da pomognem, da ne bismo ovako sa mjesta, ako ste voljni pet minuta konsultacija sa šefovima poslaničkih klubova i dogovorite to u cijelih pet minuta. Mislim da je to mnogo bolje nego da svi izražavamo ovako 51 razmišljanje pojedinačno. To je cijelih pet minuta, jer pravo da vam kažem treba i nama mini konsultacija sa našim šefom poslaničkog kluba da bi znali da li ili ne. Ukoliko postoji ta mogućnost, mislim da je stvar jasna ili da idemo do kraja ili da možemo sačekati nanovo televizijski prenos. Pauza od pet minuta. Izvolite.
  • Prihvatam predlog uvaženog kolege Pajovića, jer će to biti dobra prilika na Kolegijumu da se danas dogovorimo oko nastavka rada ove sjednice, ali istovremeno i dobra prilika da se svi zajedno posjetimo prethodnog kolegijuma kada smo dogovarali da ćemo danas imati raspravu o KAP-u i da ćemo danas ovu temu zaokružiti. Meni se ovdje čini da je na sceni ovaj pokušaj destrukcije i mogućnosti zatvaranja ove važne teme. Molim da napravimo pauzu i o tome da se dogovorimo.
  • Kolega Damjanoviću, izvolite.
  • Potpredsjedniče, pridružujem se predlogu kolege Pajovića da se dogovorimo oko načina rada tokom današnjeg dana. Imali smo dogovor na Kolegijumu da krenemo u 14,30 krenuli smo gotovo u 15 časova, dnevni red definisali u 15,30 i vodimo dva i po sata raspravu o najvažnijem pitanju u ovom trenutku, makar što se tiče ekonomsko-socijalne, da kažem, politike u Crnoj Gori. Dva i po sata i potpuno je besmisln, ne zbog mene, ili bilo kojeg pojedinca ovdje ... bez ovog doma, i zbog gradjanam, da raspravu vodimo a da javnost nema pravo da zna. Dakle, ovu raspravu možemo nastaviti u momentu kada se uključe kamere kada su uključivane potpresdjedniče, za mnogo manje bitne stvari i kada napravimo dogovor da ovo napravimo do kraja. Da li je to 19,30 časova ili 19,45, da zaokrućimo u 21 čas, nikakav problem nije,niko ovdje nema danas, ili večeras, namjeru da bježi od rasprave i glasanja ali svakako dozvoliti ne zbog Aleksandra Damjanovića ili bilo koejg kolege iz SNP.-a ili bilo koje partije, a znate i sami ko se sve prijavu u SNP.-u dakle svi, da govore i odustali pojedini da ovo dovedemo na primjeren način u direktnom TV prenosu a ne da nas sjutra pojedini mediji seciraju onako kako oni to žele, jer su to dosta radili evo desetak dana. 52
  • Zahvaljujem. Dajem pauzu da se dogovormo o nastavku sjednice. Hvala. - pauzaPREDŚEDAVAJUĆI SULO MUSTAFIĆ: Uvažene koleginice i kolege, Nakon naših konsultacija i konsultacija sa Radio-televizijom, dobili smo informaciju da će biti nastavljen direktan prenos zasijedanja. Upravo je sada i uključeno i naravno da će taj prenos biti obezbijedjen u kontinuitetu sve do kraja današnje rasprave. Na redu je kolega Borislav Banović, a nakon njega koleginica Zdenka Popović. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. U svojoj diskusiji ću se osvrnuti na četiri pitanja koja su, po meni, veoma značajna iz kojih možemo ipak u ovoj kratkoj raspravi o ovako krupnoj temi morati sagledati gdje se nalazimo i gdje bi trebalo ići. Prvo se odnosi na poslovanje KAP-a u jednom dužem vremenskom periodu, uz jednu značajnu ogradu da evo i danas sam se lično uvjerio da mi nemamo dobre i tačne informacije ok poslovanju te kompanije. Zašto to nemamo a vlasnici smo te kompanije, kako to da nemamo a imamo mehanizme, bar bi trebalo da imamo državne, da do tih podataka dojemo, to je pitanje za drugu raspravu koja, mislim, takodje, treba da se obavi u ovoj Skupštini. U svakom slučaju ono što sam mogao da vidim, a to je i izmedju ostalog i ovaj današnji izvještaj Državne revizorne komisije, koji pokazuje da je ta kompanija 2003, 2004. 2005, 2006. imala dobit u poslovanju, da je 2006, ako se ne varam, ovdje ta dobit bila oko 47 miliona rekordna, prethodnih godina je bilo oko 5 miliona, milion, i tako dalje, a da je od 2007. pa 2008. već se ušlo prvo u minus dva miliona a već 2008. godine, minus 57 miliona. To su vrlo interesatni podaci ovako kada se pogledaju sa jedne istorijske već distance od 7 - 8 godina. Zašto je jedna kompanija nakon privatizacije iz plusa ušla u tako radikalan minus, iz plus 47 u minus 57. Vrlo interesatno . Na žalost nijesam čuo odgovore od naših ministara, sadašnjeg i prethodnih, i od naših analitičara i stručnjaka zašto se to tako desilo, tako da možemo da slutimo.Moja je neka slutnja iskazana juče u poslaničkom pitanju u premijerskom satu, da je moguće da je bilo tih naduvanih i fiktivnih faktura unutar koporacijskih te kompanije netačno 53 prikazanih troškova i poslovanja. Ali, to su slutnje, na žalost, mimo slutnji mi teško izgleda možemo doći do valjane informacije. Takodje, na žalost, nemamo šteta što to nije Državna revizorna institituacija, ne znam zašto, nije isplatila ove trendove i pokazatelje do kraja prošle godine, nego se zadržala na 2008. godinu. Pretpostavljam, ali moraće ministar na to da odgovori da je 2009,20010, 2011. bila sa gubicima. Pretpostavljam da jeste, volio bih da čujem cifre od vas koji su to bili gubici. Dakle, pokazuje jedan već šestogodišnji, sedmogodišnji period da ta kompanija posluje sa gubicima bez obzira da li je neka povoljna cijena aluminijuma na svjetskoj berzi ili je nepovoljna. Druga stvar koju sam htio da otvorim jeste pitanje modela mogućeg, budućeg modela poslovanja, rentabilnog modela poslovanja te kompanije, pod kojim uslovima, kako bi to trebalo izgledati, koja sve restruktuiranja , koja proizvodnja, koji način rada,m koji broj radnika i sve to ostalo. Vidjeli smo iz informacije koju je podnijela Vlada da je njoj najbliža, koliko sam shvatio dogovor izmedju Vlade i Ceaca, prva ova opcija, da je najbolja. Po toj opciji ipak, ministre, vi ste u polemici sa mojim kolegom rekli da ne vidite odakle je ta cifra od 200 miliona. Vi ste to napisali. Dakle, po tome Vlada treba da preuzme obavezu, 103 miliona garancija OTP banci i VTB. Dug za električnu energiju koji je ukupno 64 miliona, dug za socijalni program, ne dug nego socijalni program 12 miliona, šest godina pokrivanja razlike u cijeni da bi bila cijena povoljna za rentabilno poslovanje KAP-a a to je nekih 30 miliona. Znači, preko 200 miliona, gospodine ministre informacije koje ste nam vi dali, tako da nemojte nas, ili bar objasnite ako smo zbunjeni pa ne čitamo dobro, ali ovdje piše da su to obaveze Vlade. Takodje, kolege, i dalje se ne vidi iz ovih vaših zaključaka, to bih vas molio takodje za odogovr, iz ovih vaših zaključaka se baš i ne vidi šta dalje sa time. Ovdje piše da Vlada preuzme i po dogovoru sa Skupštinom, da električna energija se napravi aražman ugovora a kako dalje, tu ne stoji. U kojem vremenu će za ovo da se rješava, kako će da se rješava, ne stoji, ali sat otkucava. I sat otkucava vrlo negativne cifre. Vidjeli smo prošle godine zbog toga što izmedju ostalog nijesmo realizovali zaključke od frebruara do ovog februara, tj. do januara, je 54 miliona gubitka. Dakle, to neko mora da pokriva. Do sada je to uglavnom pokrivala država, koliko znam, otpisima, pomoćima, garancijama i tako dalje. Vjerovatno će to tako i nastaviti.Sat otkucava a mi ne reagujemo, tj. Vlada ne reaguje. Zamolio bih takodje kolege iz SNP-a , iz njihovih predloga zaključaka ne vidim kako se to rješava. Oni kažu da treba bilo koja da je varijanta sa Ceacom da to treba da se reguliše ali kako konkretno, što sa dugovima, što sa parama, ko će da preuzima, kako će da se radi i što će da bude, to je iz 54 ovog modela, iz ovih zaključaka ne vidim i u tom smislu oni su meni nepoznanica da bih se mogao opredijeljivati o njima. Dakle, mi u model u suštini nemamo. Mi nemamo studiju, jer nije uradjena, iako smo zaključcima prošle godine to zaključcima. Ponovo malo na zaključke, mogu li dobiti malo vremena? Hvala. Ponovo o ovim zaključcima koje smo imali prošle godine. Prvi zaključak je bio da se na najefikasniji način raskine saradnja sa Ceacom, jer očigledno vidim iz diskusija svih kolega pa i iz kolega iz SNP-a, da su nezadovoljni radom te kompanije i da je to opšte mjesto u ovom Parlamentu pa i Vlade i DPS-a i SDP-a. Godinu dana je prošlo, dobili smo informaciju da je to vrlo teško uraditi. To stoji , da je arbitraža složena, da je ova rizička opcija, da je ona opcija rizična, uglavnom i dalje smo u aranžmanu sa Ceacom, kako se to već čita i piše, negdje ovako negdje onako, ali u svakom slučaju onako je jer nam otkucava samo minus koji očigledno pokriva država, tj. očigledno na kraju svi mi zajedno - gradjani. Kada taj prvi zaključak nije realizovan onda slijedom ovi drugi, nije angažovan menadžment, pa nije napravljena studija, pa nije ovo, pa nije ono, i došli smo da nije uradjeno ništa, osim što imamo novih 54 miliona, ponavljam, gubitka u KAP-u. Zašto to i kako nijesmo dobili u krajnje odgovor jer bar nijesam zadovoljan mojim odgovorom da to n....složen o pitanje gospodine ministre, da je to vrlo složeno raskinuti ugovor. Možda baš i nije to toliko složeno bilo. Na kraju, uz izvinjenje zbog produženja, dvije rečenice, ovo jeste na kraju političko pitanje. Neko je od kolega rekao da je ekonomsko, jeste ekonomsko, da lil se može ekonomski riješiti, ali su svi pokazatelji, pa i ovo rečeno danas, da već ovaj model Vladin koji je ponudila je kalkulisala model na 2070 da je cijena tone na svjetskoj berzi. Već je ta cijena 1.700. Znači već ta cijena ne obezbjedjuje po ovim svim subvencijama koje je predvijdeno 27 po megavatu i tako dalje, nego to mora još dalje sa novim modelom se tražiti da bi se što više uradilo. Ali, na kraju, samo da imamo realne opcije pred sobom, da se ovo društvo složi, odnosno predstavnici društva, da kažu hoćemo, plaćaćemo politički neku fabriku, plaćaćemo KAP, plaćaćemo .... samo da znamo što plaćamo i kome plaćamo i zašto plaćamo i da vidimo koliko je to plaćanje, je li to pet miliona godišnje, je li to deset miliona ili 70. Na osnovu toga možemo ovdje da odlučimo ne može KAP da posluje ovako kako je rentabilno, samostalno, država treba da ga dotira u nečemu, u struji, u platama, u ne znam čemu, ali to je ta i ta suma i da znamo da dotiramo samo tu proizvodnju, te radnike, a ne da dotiramo lažne fakture CEAC-a ili bilo kome drugome ko te pare izvlači. Mi to nemamo ovdje danas. Mi nemamo parametre na osnovu kojih možemo tako da zaključujemo i da odlučujemo valjano. Hvala. 55
  • Imaćete prilike i u odgovoru na komentar. Ministar Kavarić se javio za komentar. Izvolite.
  • Ukoliko ste saglasni, da pokušam da odgovorim, gospodine Banoviću. Zaista se ne mogu složiti više nego što se slažem sa pitanjima koje postavljate i onome što bi trebalo da bude rezultat odgovora na ta pitanja. Mislim da ima puno svjedoka u Parlamentu, rekli smo stotinama puta, svaka cifra je otvorena, svaka odluka koju donesemo biće teška. Hajmo da stanemo iza one koja je najmanje teška i da stanemo iza one za koju postoji parlamentarna većina. Što se tiče informacija koje se odnose na pozitivno poslovanje KAP-a do 2006. i pad 2007. i 2008. godine i nadalje, usuđujem se da dajem procjene zašto se to desilo. Jedan dio procjena proizilazi, odnosno jedan dio obrazloženja proizilazi iz toga što je ruski investitor neadekvatan. Sve ovo što se dešava, dešava se zato što nemamo kvalitetnog investitora. Jedino što vidim oko čega se sporimo je kako da ga se riješimo. Po tome pitanju postoje jedna, dvije, tri opcije, nema ih bezgranično, i oko toga treba da se dogovorimo. Ono što je bio dodatan argument da KAP radi lošije i sve lošije u tome periodu odnosilo se na povećanje cijene struje koje se dešavalo tokom čitavog perioda, od 2000. godine smo imali cijenu struje od 20 eura, 2004. 32, 2005. - 35,2, 2006. - 37,7, 2007.-69,1, 2008. - 65,4 itd. Onda opet imamo pad, u ovom momentu je prosječna cijena struje 46,69 regulisana bila do januara. To je dio objašnjenja. Drugi dio objašnjenja nalazi se, takođe, u Izvještaju Državne revizorske institucije gdje smo vidjeli da cijene .... u tom periodu imamo početak 2007. godine 2800 eura, maksimalnih 3000 eura u martu, pad na 1500 u decembru 2008. godine, onda čitava 2009. godina prolazi sa cijenama 1400, 1300 itd, da bi imali rast u decembru na 2100. Znači, splet je subjektivnih i objektivnih faktora. Subjektivni faktori su ono što je nekompetencija u ruskom investitorovom dijelu, objektivni faktori su cijena ... i cijena struje. Što se tiče modela, cijenim da sve informacije postoje. To smo govorili više puta. Iza svake od ovih cifara koje se nalaze u informaciji postoji vrlo precizna elaboracija koju je usvojila Vlada koju smo stavili na raspolaganje svim poslanicima na sjednici Odbora. Hajde da u tom dijelu pogledamo da testiramo sve cifre i da damo i, na kraju krajeva, ako razmišljamo drugačije 56 da se skoncentrišemo i da donesemo odluku, pa makar i drugačiju, većinsku i na bazi pravih informacija. Hvala.
  • Hvala. Kolega Banović, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Nijesam zadovoljan time što kaže ministar da se slažemo u ocjenama, ali se baš ne slažemo u kvalitetu rada da se te ocjene poprave tj. da su se mogle popraviti u ovom periodu od pet godina. Ako je u periodu od pet godina gubitaka i jasnog saznanja Vlade i Ministarstva, to se moglo jasno znati poslije godinu dana, tako frapantnog gubitka od 54 miliona da nešto tu nije u redu, a onda mi nije jasno kako da se riješimo, da tražimo pet ili šest godina da riješimo i da još nemamo rješenje da se riješimo lošeg investitora. Onda su ti ugovori katastrofalno napravljeni da onemogućavaju da se riješimo takvog investitora. Što god daje, greška je velika i štete su velike. Sledeće je ta ekonomska analiza tih stvari, čujemo sada da su je dobile kolege na Odboru. Šteta je što ova Skupština nije donijela u prethodnom periodu, a posebno u periodima kada se odlučivalo ovdje o budžetu i o garancijama, pa da znamo, onda, sa kakvim, da nam je i tada rečeno prije tri godine kakvom partneru mi dajemo garancije kao što sada piše Državna revizorska institucija, da se na osnovu svih podataka moglo zaključiti da sa velikom izvjesnošću od svoje djelatnosti KAP ne može vratiti uzete kredite. Svaka analiza koju sada pominjete je to mogla da kaže, pa bi se drugačije i odluke donosile i radikalnije i primjerenije stanju tada. U tom smislu ne mogu biti, mogu li ja biti ili ne mogu najmanje je važno. Najgora i najžalosnija stvar je da mi imamo ogromne dubioze, stotinu milionske dubioze po tom pitanju. Hoćemo li se mi složiti oko zaključaka ili nećemo i ko će tu da preglasa koga, to veze nema u suštini jer će ti milioni minusa ostati bilo kakvi da su zaključci, neko će morati ...(Prekid)
  • Hvala vam. Imaćete još jednu priliku jer se kolega Milić javio za komentar na vaše izlaganje. Izvolite, kolega Miliću. 57
  • Gospodine Banoviću, Ugovor o poravnanju koji je sklopljen 2009. godine je omogućio CEAC-u da se ponaša kako se ponaša danas. To je poenta čitave priče. Dakle, ugovor o poravnanju u onom dijelu gdje se konstatuje da .. ne može da prenese akcije ukoliko nema saglasnost CEACa. Imamo jasne motive za raskid ugovora, ne plati se struja tri mjeseca, ne investira se kako treba da se investira oko svega ovoga i onda se na volšeban način radi taj dokument koji je najveći problem u ovoj čitavoj priči. Mi predlažemo da se konstatuje, jer ne znam kako bi se to moglo desiti sada da kažemo - nema proizvodnje. Vjerovatno nijedan političar ne bi mogao na sebe da preuzme to ukoliko ne bi imao neku adekvatnu studiju održivosti aluminijumske proizvodnje. Mislim da je poenta čitave priče da je nama godinu dana proteklo da mi nijesmo napravili reviziju poslovanja, da mi nijesmo donijeli studiju održivosti jer je nijesmo usvojili, nijesmo je razmatrali ođe na Odboru i da nijesmo, na kraju krajeva, zaštitili sebe nego smo štitili CEAC. Ko je ostao da nije zaštićen? Građani Crne Gore. Sa čim se oni suočavaju bez obzira na bilo koje rješenje? Suočavaju se sa preuzetim garancijama od 130 miliona eura. Suočavaju se sa ovih 43 miliona evra struje, s tim što se ne suočavaju od CEAC-a nego se suočavaju od Vlade Crne Gore zato što opraštaju Elektroprivredi Crne Gore da plaća poreze i doprinose. Ono što mene plaši u ovoj čitavoj priči, ako neko krene sada ugasiti KAP, da li to znači da ćemo jednom za vazda pokriti sve ono što se dešavalo u KAP-u, prihvatam, od kada je formiran do današnjeg dana, prihvatam. Hajmo da istražimo, niti jedan čovjek ne treba da bude sačuvan oko svega toga. Upravo zbog toga smo naslagali ove stvari. Kome duguje za struju, samo je 43 miliona evra, ođe ne ulazi Montenegro bonus, gospodine Banoviću. Ođe ne ulazi ovo što predlaže SNP bilo kakvo pokrivanje ove krađe. Šta mi govorimo? Mi ne govorimo o šestogodišnjem ugovoru sa Elektroprivredom Crne Gore nego ga vežemo do trenutka dok se konstatuje dok dođu ovđe stručnjaci i kažu nam - ima li budućnosti aluminijumska industrija ili nema. Hvala vam. PREDṤEDAVAJUĆI SULJO MUSTAFIĆ Hvala vam. Kolega Banović ima odgovor na komentar. Izvolite. 58
  • Zahvaljujem, Kolega Miliću, neka pojašnjenja sam dobio, ali ono najznačajnije po meni ne, a to je pitanje ipak sadržaja toga. Vi ovdje kažete, evo prvi nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje energetsko - metaluškom repro lancu bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om. To bez obzira na način raskida, saradnja može da traje još godinu, može da traje još dvije kao što je trajalo ovo prošle godine. Znači, u tom smislu ovaj zaključak ne znači ništa. Bez obzira kako, da li će se, razumijem da vi ne želite da se plati Ceacu, ali to takođe, ne stoji ovdje nego taj način raskida može da bude i da se plati. I kada se plati, možda poslije godinu i po dana kada oni još budu imali 53 miliona tokom ove gdine gubitka koje ne znamo je li gubitak stvarni ili nije, jer ne plaćaju ništa, ne možemo ući tamo da vidimo. Znači, u tom smislu je velika falinka oko ovog vašeg zaključka jer nema nikakvo dinamičko, nikakvo vremensko ograničenje, nego stoji da se to završi, a kada će se završiti, još jednom ponavljam, sat otkucava veliki minus, i taj minus nema ko na kraju da plati bez posredni ili neposredno država, to jest budžet. To je znači šteta za sve druge budžetske potrošače i za sve druge slučajeve, čak i ove o kojima vi govorite u ovim drugim zaključcima koji su socijalno potrebni. Znači, te pare se moraju negdje naći da bi se platila, a one se moraju naći tamo gdje ih ima. Nažalost, ima ih malo. Hvala.
  • Hvala, kolega Banović. Tu su uslovi da nastavimo sa diskusijama, koleginica Zdenka Popović, a nakon nje kolega Filip Vuković. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, Prije nego što počnem svoju diskusiju želim da izrazim žaljenje što ovdje nije premijer, jer je on neposredno učesnik sklapanja Ugovora sa Kombinatom o privatizaciji Kombinata aluminijuma i učestvovao je u donošenju Ugovora o poravnanju. Prije nego što opet počnem moju diskusiju želim da kažem, da ono što smo mi danas dobili ovdje od Državne revizorske institucije je zaista zapanjilo mene kao ekonomistu, a vjerujem i vas sve koji ste iz te struke i koji mislite dobro ovoj državi Crnoj Gori. Znači, dobro je da građani Crne Gore čuju da je Vlada na sjednici od 10.12. 2009. godine donijela Odluku da se otpišu obaveze prema državi u iznosu od 59 preko 92 miliona eura. Da se obezbijedi socijalni program za radnike od pet miliona eura, da se opredijeli za subvenciju za struju za 60 miliona eura, da se daju državne garancije na kredite u iznosu od 135 miliona eura, da se odlože obaveze prema državi u iznosu od 8,8 miliona eura. Oćete li mi reći gospodine ministre, kakva je ovdje korist za državu Crnu Goru? Zašto država Crna Gora nije zaštitila javni interes i zašto nije obezbijedila poštovanje zakona i zašto nije sprovela uobičajne procedure procjene rizika prilikom privatizacije Kombinata aluminijuma? O čemu se radilo kada je došlo do privatizacije Kombinata aluminijuma? Da li je zaista predsjednik republičkog Parlamenta gospodin Krivokapić bio u pravu kada je rekao da je u piatanju ili neznanje ili korupcija. Ja sam bliža onom drugom dijelu, mislim da je ipak u pitanju ovo drugo. Ali, ono što me posebno zabrinjava je činjenica da mi danas iz ovih redova, od strane Socijaldemokratske partije koja je vaš koalicioni partner, čujemo strašne kritike na sam postupak privatizacije Kombinata aluminijuma, na sve ono što se dešavalo u Kombinatu aluminijuma i na ono što su dubioze Kombinata aluminijuma. I ono sa čime se slažem u potpunosti sa gospodinom Šehovićem, je činjenica da Vi uporno negirate da država Crna Gora time što će platiti ovaj 40 miliona plus 11 miliona kamate treba da građanima isporuči ceh još od nekih 180 miliona eura. Znači, gospodin Šehović je potpuno u pravu. Vi tu činjenicu apsolutno ne želite da kažete, smišljeno ili ne. Ono što je činjenica je, da se država Crna Gora nalazi na ivici ponora i da je država Crna Gora pred bankrotom. Ali, ono što želim da kažem je, da bi mi mnogo draže bilo,a vjerujem i većini građana Crne Gore, da država Crna Gora bankrotira zbog radnika Crne Gore, a ne zbog stranog partnera. Priča o radnicima KAP- a nije populistička priča, gospodine Šehoviću. Priča o radnicima KAP-a je priča o radnicima Crne Gore. Vi ste u ovoj Vladi dugo vremena. Vi ste zajedno sa DPS-om ovoj Vladi od momenta kada se ga gasila gotovo kompletna privreda Crne Gore počev od Rožaja, a završiću sa Ulcinjom. Crna Gora više nema privredu. Crna Gora više nema radničku klasu. Crna Gora će ostati samo sa 500 radnika Kombinata aluminijuma onako kako to zamišljaju iz Vlade Crne Gore. Je li to radnička klasa, je li to srednji sloj stanovnika? Kolika je ekonomska logika, gospodine ministre ekonomije, da se državi Crnoj Gori, odnosno građanima natovare na leđa ovolike dubioze Kombinata aluminijuma. Ono što želim da kažem je da naši zaključci apsolutno su u suprotnosti sa Vladinim zaključcima, jer mi zaista ne želimo da prihvatimo da plaćamo dugove Kombinata aluminijuma za koje nijesmo sigurni da su onoliki koliko nam Ceak kaže. Znači, apsolutno smo za činjenicu da tražimo da Državna 60 revizorska institucija uđe ili neki ekspertski tim, da se ispita kompletno poslovanje Kombinata aluminijuma, da se utvrdi stvarno stanje dugovanja Kombinata i tek onda da vidimo kakvo je pravo i stvarno stanje Kombinata. Sve ono što su naši zaključci su ponavljam, potpuno suprotni onome što ste Vi predložili i apsolutno stojim na stanovištu da je dio medija ste to smišljeno radili i da ste zaista očekivali da ćemo mi prihvatiti bezobrazno, kako je rekao gospodin Šehović, i nepristojnu ponudu Ceaka. Hvala vam na pažnji.
  • Hvala, koleginice Popović. Komentar, ministar Kavarić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Evo, pokušaću da odgovorim na par pitanja u ovom dijelu, i mislim da se preklapa i sa nekim pitanjima koje sam zbog vremena propuštio da odgovorim u prethodnih par iteracija. Dakle, priča od, shvatio sam pominjete cifru od 263 miliona. Samo da se razumijemo o čemu govorim. Pretpostavljam da je sabrano ono što se nalazi na trećoj strani informacije koja je dostavljena Skupštini. Ono što ja kažem jeste, da je razlika između stečaja kao opcije i opcije koju je predložila Vlada u 40 miliona koje plaća KAP, za to i ostali troškovi su neizbježni u svakoj situaciji. Dakle, 103 miliona garancije to je jednostavno dato i to se ne može izbjeći. Dug za električnu energiju se može izbjeći jedino ako odlučimo da KAP ne radi, zato jer je to cijena. Elektroprivreda plati struju u tom slučaju taj će dug pasti na Elektroprivredu. Socijalni program, on dolazi i u slučaju stečaja i u slučaju predlaganja, odnosno realizacije modela o kome pričam. Samo što u slučaju stečaja ukoliko bi on rezultirao gašenje KAP-a imali bi socijalni program za sve radnike, ukoliko bi se proizvodnja održala imali bi socijalni program za ono što je dogovoreni broj. Dakle, to je razlika između ta dva modela u ovoj cifri koju sam vam rekao. Ono što je u prilog prvoga u odnosu na drugi model jeste znači, sad je svako pitanje ko će dati kome modelu specifičnu težinu. Razlika je kod prvoga modela što ima manje rizika po pitanju održavanja proizvodnje, prednost drugog modela u odnosu na stečaj je u otome što ne postoji ta obaveza KAP-a, ali imamo ove rizike, i stvar je za odluku. I zato smo stavili sve opcije koje postoje da bismo imali punu informaciju na bazi koje odlučujemo. 61 Gospodin Banović je pitao, dakle, jeste, ne vidim ga u klupama, ali pretpostavljam da je tu negdje. Jeste, u međuvremenu je pala cijena na LMIju. Znači, ukoliko idemo u tom pravcu, ukoliko ima saglasnosti, moraćemo da tražimo nove aranžmane u smislu smanjivanja izloženosti KAP-a po više osnova. Jednostavno, stvari na koje ne možemo uticati su globalna kretanja na globalnim berzama. Jedino što možemo je da donesemo prave odluke po pitanju onoga što su globalna dešavanja i da preuzmemo rizik.
  • Hvala, ministre. Odgovor na komentar koleginica Popović. Izvolite.
  • Gospodine ministre, U slučaju stečaja, koliko ja znam radnici idu kući, nemaju prava apsolutno po kolektivnom ugovoru ni na šta. Znači, ono što je bio naš cilj, naš motiv je zaštita interesa radnika da se jednom u ovom parlamentu za ovih 23 godine od kako ste na vlasti, gospodine ministre, jednom počne rješavati pitanje radnika Crne Gore. Jer dobro znamo, samo u Podgorici koliko je postojalo kolektiva, koliko je bilo fabrika i da su svi radnici na ulici. Znači ono što smo mi tražimo i što smo htjeli ovim našim zaključcima je da zaštitimo ne samo da zaštitimo interese radnika Kombinata aluminijuma, nego apsolutno radnika i Rudnika boksita i svih ostalih radnika i da napokon otvorimo pitanje rješavanja položaja radnika Crne Gore. Ja sada vas pitam kao ekonomistu - da li vi nama garantujete i ko nama u ovoj državi može da garantuje da je Kombinat aluminijuma održiv, da je proizvodnja u Kombinatu aluminijuma održiva. Ako iz Kombinata aluminijuma imamo informaciju da je proizvodnja održiva samo ako je cijena struje 27,5 eura po megavat satu, a iz Elektroprivrede kažu da je oni neće dati ispod 30 eura po megavat satu, ja vas pitam kako može sa 500 radnika i sa 50 tona aluminijuma, pri cijeni od 30 eura, kako nudi Elektroprivreda, biti održiva proizvodnja aluminijuma u Aluminijskom kombinatu. Takođe, htjela sam da vam kažem ovo kada vi kažete da pominjem cifru od 263 miliona eura, sve ovo što će doći poslije, ove garancije od 103 miliona eura kredita kod VT banke, OTP banke, imate još uz to još 53 miliona...
  • Već smo prekoračili vrijeme, ali dobro. 62
  • Koliki je dug za struju, gospodine ministre, i kako dozvoljavate vi kao jedna odgovorna vlast, odgovorna država, odgovorna vlada koja treba da poštuje zakone, i da bude uzor građanima Crne Gore da dozvolite da jedan investitor, ne želim da koristim kvalifikacije koje su se čule ovdje danas, krade struju? Znači, nelegalno koristi struju. Vi ste prije nekoliko minuta rekli, imamo jednog investitora problematičnog. A ja vas pitam da li imamo i problematičnog snadbjevača. Ko snadbijeva tog problematičnog investitora strujom. O čemu se tu radi, zašto se ne poštuju zakoni Crne Gore.
  • Hvala vam, koleginice Popović. Sada imamo prijavljene kolega Filip Vuković, nakon njega kolega Darko Pajović. Izvolite.
  • Poštovani kolege, građani Crne Gore, ministre, Ja ću na početku rasprave da pročitam samo jedan kratak pasus, a ostalo ću se truditi da ne čitam. Ponuda koju je Vlada pripremila i poslala je Odboru za ekonomiju, i Odbor za ekonomiju nije prihvatio već podržao predlog poslanika Socijalističke narodne partije glasi: "Ponuda je pripremljena na sastanku predstavnika Vlade (potpredsjednik Vlade Vujica Lazović iz SDP-a, ministar ekonomije Vladimir Kavarić, Savjetnik predsjednika Vlade Ranko Milović i pomoćnik ministra ekonomije Dragan Kujović) KAP-a i M+ grupe održane 5. februara 2013. godine u Podgorici i polazi od nekoliko osnovnih elemenata koji su definisani ponudom od strane M+grupe za restrukturiranje KAP-a i njihovog finansijskog iskaza". I dalje ide ono što smo već ovdje nekoliko puta čuli. Molim vas, predsjedavajući, najvrednije što Crna Gora ima je rudarsko energetsko metalurški kompleks. Sve ostalo je 10 puta manje vrijedno ili 100 puta manje vrijedno kad su u pitanju novac ili euri. S obzirom da Crna Gora još uvijek ima političku stabilnost, zahvaljujući koaliciji takvoj kakvoj DPSSDP manjinske partije, pa zašto se smejete, jeste li videli maloprije kakva je bila rasprava, to nije rasprava koalicionog partnera, ono što su izmijenili riječi ili rečenice koje u zadnje vrijeme razmjenjuju naši poslanici sa našom vladom, odnosno iz koalicije, to može da se kaže takva kakva je. 63 Podsjetiću vas, država koja ima ekonomsku nestabilnost, sve države u regionu, ili u ovom dijelu svijeta imaju ekonomsku nestabilnost, međutim, ako imate političku stabilnost i ovakvu, imate šansu. Privatizacija nije se desila zato što je neko ovdje htio da da društveno i da pređe iz jednog u drugi sistem, znači to je jednostavno postupak globalizacije od onog famoznog berlinskog zida kada su sve vlade i sve države bilo kako se one zvale bile prinuđene da završe sa vlasničkim odnosima, odnosno dolazi do jedne potpune revolucionarne promjene u ekonomskim odnosima. Pa evo Slovenija nije ništa prodala, sve je ono glavno u rukama države, pa je opet pred bankrotom. Znači, ovdje možemo da pričamo, ukoliko izgubimo Kombinat aluminijuma, mi remetimo taj najvredniju vrijednost Crne Gore, odnosno crnogorske ekonomije, srazmjerno veličini države, broju stanovnika, vrijednost tog reprolanca ili rudarsko energetsko metalurškog kompleksa, namjerno vam napominjem ovo rudarskog, jer se ovdje niko ne sjeća rudara, ovdje svi razmišljaju o religiji, svi pripadamo nekoj religiji. U svakoj religiji se kaže nasto si od zemlje, vratiš se u zemlji. Molim vas, sve počinje rudarstvom. Znači taj rudarsko metalurško energetski kompleks počinje u Pljevljima - ugalj, Termoelektrana - boksit, glinica - kombinat, to je taj lanac koji mi imamo. Zašto smo to ispustili. Možda je neko namjerno htio da nas destabilizuje i da uđe u taj najvredniji dio crnogorske ekonomije. Mi ovdje sad raspravljamo i pominjemo, neko je rekao krađa struje i sad svi ponavljaju krađa struje. Uvijek je postojalo neovlašćeno pravo da uđeš u sistem druge drđave. Pa postoje pravila - struja je roba koja ne liči, koju malo ljudi shvata. Ljudi završe elektrotehniku ne shvate da struja, električna energija ima više vriejdnosti, više parametara, da Kombinat aluminijuma je blago za svaki energetski sistem. Kad bi se desilo da ga izgubimo tek tada bi ukapirali šta smo izgubili. Znači, to nije krađa struje, to je neovlašćeno preuzimanje iz prenosnog sistema. Postoje tamo pravila, svaki kilovat sat se registruje i sve se plati sa nekim penalima, puta tri puta pet puta sedam. Kome će se platiti, onome čija je struja ušla u sistem ovog distributera od koga je Kombinat aluminijuma preuzeo struju. Znači nema potrebe da se plašimo da tu struju neće neko platiti. Drugo, stalno ponavljanje, zadužićemo građane, uradićemo ovo, mi smo sad ovdje najpozvaniji da čuvamo neku budućnost. Nama je bitno da sačuvamo ono što imamo, ako to sačuvamo Crna Gora i ekonomija i svi mi i naša pokolenja ima budućnost. Završavam, i apelujem na kolege poslanike da donesu odluku kakva je potrebna da se Kombinat aluminijuma ne zatvori. 64
  • Hvala. Kolega Pajović, izvolite, nakon kolege Pajovića, koleginica Draginja Vuksanović.
  • Tu je iznesena jedna vrlo dobra rečenica na koju mi nemamo odgovor, a to je da sačuvamo ono što imamo. Mali problem je što mi ne znamo šta imamo. I mali je problem, zapravo ogroman je problem ministre što mi ne zapravo ne znamo šta imamo u Kombinatu aluminijuma. Mi ne znamo ni koji su dugovi, mi ne znamo kojih je to 400 preduzeća,prije skoro 15 godina sarađivalo sa Kombinatom aluminijuma.Ovo ne govorim populistički već po podacima, koliko je meni poznato, početkom 2000. ili tako nešto Kombinat aluminijuma je bio dužan nešto oko 250 miliona dolara, i to su bili jedni od razloga za njegovu privatizaciju. Dakle, nagomilani dugovi, modernizacija Kombinata koji je po tadašnjem direktoru Kombinata bio jedini koji nije modernizovan, i treća stavka je zaštita radnika, tada ih je bilo 3010. Danas 2013. godine mi još uvijek ne znamo koliki su dugovi Kombinata aluminijuma. Ne znaju ni oni koji su ga kupili, a više je nego očigledno da ne znamo ni mi. Kad kažem mi, mislim na poslanike. Čuli smo ovdje potpuno oprečne stavove između poslanika vladajuće koalicije. Razumjećete da oni koji nijesu dio vladajuće opozicije žele da vjeruju jednima ili možda drugima, ili možda ne žele da vjeruju ni jednim i drugim. A za to nam je ministre potrebna analiza koju vi nijeste uradili. Jer, meni koliko je poznato mi vapimo za tom ekonomskom analizom koja bi nam kazala gdje je sadašnje stanje stvari u Kombinatu aluminijuma. Vi me demantujte ukoliko sam ja pogriješio, ali koliko je meni poznatno danas, 1. maja, sjutra je 1. maj 2013. godine, ni jedna ekonomska analiza opravdanosti ili neopravdanosti rada KAP-a nije urađena, plus ono što je za nas mnogo značajnije, čini mi se što smo prenebregli koja je to koncentracija dugova i potraživanja koje ima Kombinat aluminijuma. Sa punim pravom se ovdje potencira nezavisnost jednog sistema i nezavisnost jedne države koja treba da bude stavljena pod okriljem jedne kompanije, bila ona ruska ili bilo koja druga mnogo manje bitna. Mislim da smo olako prešli preko te činjenice. I razlog spašavanja, da tako kažem KAP-a, svakako treba tražiti u nekim racionalnim rješenjima, ali ne po svaku cijenu. To nije bila nikad diskusija Pozitivne Crne Gore. Tražili smo od vas i još uvijek tražimo koje su to analize koje pokazuju opravdanost nastavka rada Kombinata aluminijuma, 65 i šta će nas da sačeka u bilo kom scenariju eventualno kod raskida CEAK-a. To nijesmo dobili. To kao ozbiljni ljudi smo morali do sada da dobijemo. Dakle, ovdje smo stavljeni u poziciju da nismo napravili problem koji se zove Kombinat aluminijuma. Ja možda nisam učestvovao u radu ovog parlamenta, ali na moju sreću, uzmem pa se pripremim za ova skupštinska zasijedanja. Dakle, Vlada je ta koja je određivala bord direktora, Vlada je ta koja je postavljala bivše direktore, Vlada je ta koja je postavljala, koja je nakon javne rasprave privatizovala Kombinat aluminijuma, Vlada je ta koja je produkovala ogroman broj drugova koji su kasnije pratili cijeli ovaj proces i privatizacije i posprivatizacije, i danas ili prije godinu dana kada su usvojeni ti zaključci taj problem je prebačen Skupštini. Neka je, Skupština ne treba da bježi od odgovornosti, ali mislim da smo pobrkali malo lončiće. Jer, tražiti rješenje kad ne znate kakva je situacije je jako teško. Dakle, ukoliko sam ja dobro shvatio poprilično suprostavljena razmišljanja ljudi u koaliciji i razmišljanja naših kolega iz opozicije, ja mislim da je jedino rješenje večerašnje rasprave u tome da ponudimo analizu, odnosno vi iz vlade morate nama ponuditi analizu onoga gdje nalazi Kombinat aluminijuma. Pozitivna Crna Gora svakako jeste za nastavak proizvodnje, ali ne po svaku cijenu. Koliko će to da košta, a sve su indicije po onome kako mi shvatamo stanje stvari mnogo više, mi apsolutno ne bismo išli u taj neracionalan potez. Zbog toga će Pozitivna Crna Gora glasati protiv ovih zaključaka, jer ovdje u prvoj tačci kaže nastavak poslovanja i kontinuiteta proizvodnje, itd.itd. Dakle, nemojmo da se zavaravamo u pitanju su mnogo ozbiljne stvari koje treba izdići iznad politikanstva, koje treba izdići iznad paušalnih ocjena, jer ovdje je mnogo paušalnih ocjena izrečeno o reprolancu, o značaju, svaka čas, ali svi mi znamo da se danas ruda ne kupuje u boksitima. Svi mi znamo da naša željeznica nije upošljena u prevozu tih boksita, a uložili smo desetine miliona, ako ne mi, čini mi se Češki kredit u prugu Podgorica Nikšić. Takođe znamo i da danas nemamo 400 preduzeća kao krajem 90-tih godina koja posluju sa KAP-om, ali za to danas niko ne zna koja su to preduzeća koja posluju sa KAP-om. Da ne govorimo o Luci Bar koja praktično u tom reprolancu više i ne postoji, već je aktuelna Luka Ploče. Dakle, za to su nam potrebni ekonomski parametri, jedna ozbiljna studija koju mi na žalost, nemamo. Moje pitanje ka vama je ministre kada imate namjeru da uradite ono što, čini mi se, ne čekaju samo poslanici ove skupštine, već jednostavno cijela crnogorska javnost. Mislim da bi to bio korak u pravom smjeru, i umjesto prebacivanja odgovornosti, ponavljam, na one koji ma ko bio u tom sazivu, koji nisu produkovali ovaj problem, a sa punom odgovornošću tvrdim 66 da ga je produkovao konkretno Vlada i njen predsjednik koji je bio u kontinuitetu predsjednik Vlade i kada je to bilo državno vlasništvo i danas kada je to privatno vlasništvo. Mislim da zaslužujemo taj odgovor od vas, ali opet kažem, na bazi činjenica i egzatnih stvari. Ukoliko postoji ta analiza bili bi vam zahvalni da nam kažete koji su to rezultati.
  • Zahvaljujem, kolega Pajović. Pravo na odgovor ministar Kavarić. Izvolite.
  • Dakle, one analize za koje je meni poznato da postoje odnose se na analize Ekonomskog fakulteta i ISSP-a o uticaju KAP-a na ekonomiju u Crnoj Gori, one su dostupne, možemo ih dati i to se odnosilo na neki prethodni period. Model o kome pričamo napravila je Vlada i ponuđen je poslanicima na skupštinskom odboru, pozivam za svjedoka predsjednika skupštinskog odbora, razgovarali smo na tu temu, rekli ko je god od poslanika zainteresovan, da organizujemo susret, sastanak itd. Oni koji su je tražili dobili su je mejlom, ja vam ne obećavam da je može dobiti danas ili sjutra, i sa naše strane, i možemo u svakom momentu da obezbijedimo autora modela da objasni sve plusebe i minuseve koji stoji iza te analize.
  • Nisam rekao samo šta znači za crnogorsku ekonomiju već sam rekao i u kojem stanju se nalazi danas Kombinat aluminijuma. Podrazumijeva dugove desetine miliona ili stotine miliona eura koje slušamo svaki dan, a u koje se građani, pravo da vam kažem i ne snalaze, jer se barata od sedam, 77, do 777. Ta analiza, gospodine Kavariću,ne postoji da je meni poznato. Dva, možda je analiza Ekonomskog fakulteta, ovlašt sam imao neke analize. Prije bi se moglo kazati da je to analiza šta bi mogao Kombinat aluminijuma da znači za crnogorsku ekonomiju, ali ne i šta Kombinat aluminijuma u sadašnjem momentu znači za crnogorsku ekonomiju. Jer sam naveo cijeli niz razloga koje danas ne idu u prilog ovdje večeras izrečenim stavovima da je to jedan nezamjenljiv reprolanac. Naravno ne preferiram njegovo gašenja pošto po to, ali preferiram da govorimo o argumentima i činjenicama. 67 I sljedeća stvar koju smo zaboravili, u procesu pridruživanja Evropskoj uniji nas čeka i čišćenje tog prostora. To su već definitivno stotine miliona eura zadužili smo se, koliko je meni poznato kod svjetske banke, da bi probali da saniramo taj dio. Nisu tačne činjenice da je uloženo devet i nešto miliona eura u program ekologije, iako je ovdje bilo predviđeno 20 miliona, nisu imali modernizaciju od 55, nego od 20 i nešto, ako smo je uopšte imali. Ali, opet ću ponoviti i podvući, nama treba jedna ozbiljna analiza, mi je nemamo. I bojim se da ćemo večeras nastaviti sa prepucavanjem određenih stavova, cifara i konstatacija, a na kraju ćemo morati da donesemo odluku na bazi čini mi se prije svega neke političke, neću reći tvrdoglavosti, ali političke pripadnosti. Evo konkretna ponuda Pozitivne Crne Gore jeste da uradimo tu famoznu analizu koja ne treba da bude dostupna meni, treba da bude dostupna svima nama ovdje da bi se na bazi argumenata odlučili o tome. Mi smatramo da je stanje u Kombinatu aluminijuma ekstremno loše i naravno da ne želimo po svaku cijenu da donosimo one odluke koje, sviđalo se to nekome ili ne, ali vrlo izvjesno i vrlo vjerovatno, time ću i završiti, jedan nemar i nebriga vladajuće klase u prethodnih dvije decenije će manje ili više da tako kažem biti na računu crnogorskih građana i ne trebamo to kriti od građana, ali trebamo donijeti neko dobro rješenje za budućnost Crne Gore, a definitivno ovi zaključci to nisu. Hvala vam.
  • Hvala vam. Koleginica Vuksanović, diskusija.
  • Uvaženi predsjedavajući, kolege poslanici, predstavnici Vlade, poštovani građani Crne Gore, Svi smo saglasni sa tim da je rješavanje problema Kombinata aluminijuma u Podgorici, pitanje koje ima svoj pravni, ekonomski i svoj socijalni značaj. Sublimacijom svih ovih značaja dolazimo i do političkog značaja ove navedene teme. Većina mojih kolega u predhodnim diskusijama ukazala je na više ekonomski aspekt ovog problema, a ja ću se potruditi da iz ugla struke i iz ugla Socijaldemokratske partije ukažem i na pravni značaj ovog problema na način koji će biti jednostavan i pristupačan građanima. Svaki građanin zna šta je ugovor. Ugovor je saglasnost, volja dvije ili više ugovornih strana. Kako nastaje ta saglasnost, volja. Nastaje tako što jedna strana daje ponudu, a druga je prihvata. Ponuda plus prihvat ponude 68 daje saglasnost, volju, a samim tim i zaključenje ugovora. Onog momenta kada se zaključi ugovor njime su predviđene obaveze i prava ugovornih strana, ili kratko rečeno uzajamna prava i obaveze. Ukoliko jedna ugovorna strana ne ispunjava obaveze prema drugoj ugovornoj strani ta druga ugovorna strana ima svoja prava, u konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore imala je pravo ali i obavezu da izvršava odredbu ugovora. Poznato je svima da se Socijaldemokratska partija nije saglasila sa zaključenjem ovog ugovora, ali ako je suprotna strana, Vlada, pristala na zaključenje ovakvog ugovora onda je trebalo da snosi odgovornost ispinjenja to jest, izvršenja ugovornih obaveza. Na šta konkretno mislim, to ću reći kroz pitanja. Zašto Vlada Crne Gore nije tražila raskid ugovora? Zašto Vlada Crne Gore nije aktivirala zalogu? Ako je poznato iz prava realnih garancija da ako imamo s jedne strane potraživanje povjerioca, a sa druge strane dugovanje dužnika, da kad potraživanje dospije na namirenje onda povjerilac ima pravo da zahtijeva namirenje tog potraživanja. Zašto u ovom slučaju nije traženo namirenje potraživanja već su se nudili neki drugi ustupci. Rezultat neizvršenja ovakvih ugovornih obaveza je slijedeći: Imamo situaciju da građani sada plaćaju struju. Ko nije ispunjavao obavezu? Ruska kompanija CEAC nije plaćala struju, nije vraćala kredit, a pri tome napravila je milionske dugove. Ko treba da izvrši te obaveze? Građani Crne Gore. I upravo posledica neispunjenja obaveza ugovora biće da će kao i do sada u budućem preriodu građani biti dužni da plate struju koju je potrošio neko drugi, ni manje ni više u iznosu od 90 miliona eura. Da li je to interes građana Crne Gore, i da li je to interes ove države? Da li mi treba da podržimo jedan biznis strane kompanije koji dovodi u pitanje integritet države koji imamo, na način što možemo i da izgubimo prerogative države, znači da živimo u državi u kojoj država nema svoje prerogative. Da ne govorim o tome da smo pred vratima bankrota, što će uticati na samu državu i na interese građana. U tom smislu želim da zaključim svoju diskusiju i da ukažem na slijedeće: Socijaldemokratska partija će štititi državne interese u cilju poboljšanja životnog standarda njenih građana. U tom smislu; Socijaldemokratska partija neće podržati ponuđene zaključke, a u odnosu na rusku kompaniju CEAC, mi nećemo štititi interese jednog manipulatorskog, neozboljnog i neodngovornog biznisa. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem, Evo, ušteda na vremenu diskusije. 69 Komentar, izvolite. Odgovor ili komentar? Izvolite.
  • Zahvaljujem. Odgovor na pitanje. Jedno od pitanja je bilo, zašto Vlada nije tražila raskid ugovora? Tražila je u novembru četiri mjeseca prije nego što smo došli na raspravu u Skupštinu. Pravni savjetnik Savjeta za privatizaciju je pokrenuo proces raskida i završio ga je recimo nekoliko mjeseci, možemo naći precizane datume poslije zasijedanja Skupštine na kojem su usvojeni skupštinski zaključci, nekoliko poslije februara. I naš je stav,da su formalno pravno te akcije naše. Šta je problem? Problem je, kako da se sprovede Odluka bez arbitražnog postupka po mišljenju pravnog savjetnika koga je angažovao Savjet za privatizaciju i još mimo, da kažemo, onoga što su komentari na marginama. Nijesmo dobili nijednoga pravnoga savjetnika sa potpisanim mišljenjem, to moguće uraditi drugačije. Zašto nije aktivirana zaloga na akcije? Mogu vam citirati ili nalaz DRI-a koji kaže: U jedinom se to može desiti ukoliko država Crna Gora plati u skladu sa bilo kojim ili svim garancijama države premaši 40 miliona. Znači, na 40 miliona se dešava okidač za aktiviranje zaloge. Hvala.
  • Zahvaljujem. Za diskusiju se javio, bio je odgovor na pitanje, nije bio komentar. Proceduralno, je li tako? Koleginica Azra Jasavić, komentar na diskusiju koleginice Vuksanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovane kolege, poštovani građani, Ovo što je jako inidikativno jeste ono što se upravo kosi sa onim što je sada iznio ministar Kavarić, a to je da kupac KAP-a u periodu prije izdavanja državnih garancija nije u potpunosti izvršio svoje ugovorne obaveze, što je mogao biti jedan od razloga za raskid ugovora zaključenog 2005. godine. To je upravo nastavak i komentar na koleginicino izlaganje. CEAC je 2007. godine pokrenuo postupak protiv države Crne Gore. Mi smo predali kontra tužbu. Šta se dešava? Državnim revizorima prema Izvještaju koji smo danas dobili od strane subjekta revizije nijesu dostavljeni 70 ni tužba ni kontra tužba, jer po tvrdnji odgovornih lica nijesu u posjedu istih. O čemu se ovdje radi. Subjekti revizije nemaju uopšte mogućnost da dostave ne samo ovu dokumentaciju, nego veliki broj dokumentacije koji je Državna revizorska institucija tražila na uvid da bi mogla da napravi kvalitetnu analizu. Ono što se postavlja kao pitanje jeste, zašto nijeste dostavili ogroman broj dokumentacije koja je tražena od vas, kao i od Ministarstva finansija? Pa da navedem: Vi ste prvo opstruirali realizaciju zaključaka na način što nijeste bili kooperativni sa Državnom revizorskom institucijom, jer iz njenog Izvještaja se vidi da vi skoro više od sedam, osam mjeseci nijeste bili spremni da reagujete niti dostavite potrebnu dokumentaciju revizorima. Zašto nijeste dostavili zahtjev KAP-a za davanje državne pomoći? Zašto nijeste dostavili eksternu i internu stručnu analizu? Kažete, da nijeste imali obavezu da radite po zakonu, a zašto se nijeste ponašali kao dobri domaćini, i zašto nijeste napravili analizu kompletnog stanja koje traži Pozitivna?
  • Hvala Vam, koleginice Jasavić. Koleginica Vuksanović, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Bez namjere da ulazim u bilo kakva mišljenja pravnih savjetnika koje je pominjao uvaženi ministar, dozvolite mi da imam pravo na svoje mišljenje i da iznesem stav svoje partije. Znači, po ovim odredbama ugovora mi smo imali pravo da aktiviramo zalog, odnosno Vlada je oću reći, imala pravo da aktivira zalog. Zašto to nije učinjeno? I nemojte da se pozivate na arbitražni postupak, jer meni je savršeno jasno, znam što znači ugovor. Molim vas, ne možemo mi tražiti od ruskog Ceaca da se on saglasi sa time, da li ćemo mi tražiti raskid ugovora ili nećemo. 1. CEAC, ruska kompanija nije ispunila ugovorne obaveze. 2.Vlada je imala pravo da traži raskid ugovora kroz naravno, kasnije aktiviranje ovih zaloga, pa tek kad se to desi, ukoliko nešto nije jasno ruskoj kompaniji ili ukoliko naravno, oni nijesu zadovoljni sa tom našom odlukom odnosno, sa odlukom Vlade Crne Gore, onda neka idu na arbitražu. To je postupak. 71 Znači, to je mišljenje vašeg pravnog savjetnika, ovo je mišljenje mene kao pravnika, molim vas da ga ispoštujete i mišljenje moje partije. Tačno se zna redosled i procedura. Zahvaljujem.
  • Hvala. Nastavljamo dalje sa diskusijama. Kolega Aleksandar Damjanović, a nakon njega kolega Predrag Sekulić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštavani građani, Dakle, kada od jednog dijela medija slušamo laži ovih 10-tak dana, to me ne čudi, jer uređivačke strukture pojedinih medija koje su i te kako dobro profitirale na podjelama u Cnroj Gori i na takozvanom projektu referenduma i sebe sa milionima evra, otetim od ovih građana, imaju svoje interese I, naravno, iznose laži i o ovome što se radi u Parlamentu, i uopšte konkretno onome što radi SNP, to me ne čudi. Ali, me čudi kada se ovdje iznose neke stvari koje nemaju utemeljenje, odnosno koje su gola neistina i kada se jednostavno pokušava pobjeći od ključne činjenice, a to je, koliko što košta u ovom trenutku građane Crne Gore. Da krenem od ovoga što su Zaključci od prošle godine. Neka cijela Crna Gora zna da su nam Zaključci DPS-SDP koalicije iz februara prošle godine, za godinu dana koštali najmanje 60 miliona evra, novih dugova 40 miliona evra i 20 miliona pada garancija. Pa su građani Crne Gore dobili takozvani porez euro po euro, da bi se to igranje DPS-SDP koalicije i sa KAP-om i sa državom pokrilo. Neka građani Crne Gore znaju da ovo što je izjavio potpredsjednik Vlade, a to je- KAP je najbolje ugasiti, i te kako ima veze sa rastom i PDV-a. Jer znate kako, kolege poslanici, poštovani građani? Gašenje Kombinata aluminijuma košta najmanje 250 miliona evra. Košta pad garancija, košta isplatu dugova za struju, dugova prema radnicima i nekih 80 do 100 miliona ekološke sanacije. I naravno, ako ćemo KAP da ugasimo na prečac, onda treba i to da plate kao euro po euro građani i eto kako potpredsjednik Vlade izlazi sa svojim predlozima. SNP je ponudio zaključke koji koštaju, ali koštaju obaveza prama radnicima KAP-a i Boksita, onih Boksita čiji radnici danas su u jami i štrajkuju, kojima je ugrožen život, a gle čuda, u jami iznad koje je milijardu evra tih boksita koje ova država nema pameti da iskoristi. I onu prugu za 72 koju je dala 70 miliona evra, kolega Pajoviću, koja se jedino može odužiti na način da smanjuje troškove transporta toga istoga boksita u KAP, ni to ova država, odnosno ova Vlada nema pameti da iskoristi. I sada smo došli u situaciju ne da predlažemo rješenje za spas KAP-a nego da spašavamo ono što se spasiti može, obaveze prema radnicima i Elektroprivredu Crne Gore koju KAP vuče na dno. I sada mi se ovdje serviraju stvari kako neko nije odgovoran za privatizaciju 2005. godine, tada su bili dobri partneri koji su bili ruski ili nijesu bili ruski. Da neko nije odgovoran za Ugovor o poravnanju 2009. godine, a Vlada traje osam punih godina. I sada neko misli da se izvuče na način što će reći da ne valjaju zaključci Vlade koji nijesu dobri, koje smo odbacili i hoće da se isplati Ceac ono što nije njegovo, ne valjaju ni zaključci Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koji se bave radnicima i revizijom poslovanja. I hvala Državnoj revizorskoj instituciji što je uslišila moju molbu i danas objavila reviziju garancija gdje se vidi da je dubioza KAP-a bila 408 miliona evra 2008. godine, a akumulirani gubitak 280 miliona evra Vlade Crne Gore koju čine SDP i DPS, i od 2005. i 1998. godine. I hvala Državnoj revizorskoj instituciji što je dala nalaz gdje se kaže da su državne garancije date nezakonito, jer su bile pokrivene sa 16,8% vrijednosti nominalnih akcija koju je Ceac založio za te garancije. I odmah da se razumijemo, ovo je crno na bijelo. I svi oni koji su 2009. godine učestvovali u davanju garancija bojim se da će morati kad - tad da snose odgovornost. Dok je ove vlasti DPS-SDP, ne, ali ovo ostaje kao dokument i biće odgovornosti za ovo što je napravljeno, i sad se borimo da popravimo štetu. Kaže se, glasanje jednih sa SNP-om ili drugih sa SNP-om je koalicija. Ne gospodo, nema političke koalicije SNP-a ni sa DPS-om ni sa SDP-om. Ne, na izbore, gospodo. Svaka odgovorna Vlada bi trebalo da je pala, zato što nije ispoštovala zaključke iz februara. Ove zaključke ako ne ispoštuje, ona mora da padne. I ovdje, predsjednik MIlić je pitao, da li pada Vlada ako prođu zaključci Odbora? Ne plada Vlada. Zašto, gospodo? Zašto se bojite prijevremenih izbora? Pa to je jedino rješenje da riješimo konflikt u koaliciji DPS-SDP koji košta milione i milione. Upitali su me sinoć drugari partijski u Kolašinu, a što je pozicija ako se ne radi ništa. Ostaje, gospodo, status kvo, za godinu dana 60 miliona novoga duga, za još jednu godinu dana najmanje još toliko. Samo za dva mjeseca imamo 15 miliona evra za neovlašćeno korišćenje ili uzimanje struje iz distributivne mreže. I ko će to da plati? E toliko nas košta zaključak DPS-SDP koalicije iz februara. Toliko nas košta nečinjenje. Vladin predlog, kako da ne, ministre, sami ste rekli, košta mnogo. Košta i onih 40 i nešto miliona najmanje Ceacu za koje mi nijeste rekli, objasnili, na bazi čega ste, na bazi dogovora sa njima. Nema dogovora sa njima. Nema isplate Ceacu ni jednog jedinog centa, i to ste Vi ministre rekli. 73 Dok se opet ovdje ne uđe u Parlament nakon izvršene revizije dugovanja, jer ovi ljudi koji su napisali u Državnoj instituciji ovakav Izvještaj koji je katastrofalan za Vladu i koji ukazuje na odgovornost pojedinaca u Vladi, i biće je, oni svakako mogu u veoma kratkom vremenu da naprave reviziju realnih dugova, pa da vidimao onda ko je te dugove napravio i kako će ta država da ih vrati. Ali, je demagogija ovdje optuživati nekoga ko pokušava da riješi probleme ljudi koji su u jamama, koji rade svoj posao i koji samo traže da proizvode ...
  • Molim Vas, kolega Mustafiću, mnogo je kolega iz SNP-a odustalo, čekamo cijeli dan, provjerite satnicu sa devet poslanika koliko je dobio SNP vremena, vidjećete da smo ubjedljivo najmanje potrošili. Najmanje, jer govorimo argumentima. Shvatam da neko u nedostatku argumenata poseže za političkim kvalifikacijama. Juče, predsjednik Vlade odgovarajući na konkretna pitanja predsjednika partije SNP-a Srđana Milića odgovara prebrojavanjem poslanika SNP-a. Danas neke druge kolege u nedostatku argumentacije govore da su babe i žabe isto. Nijesu. Dakle, i sada dolazimo u situaciju da ovdje moramo da objašnjavamo zašto je Predlog Vlade pao, a danas uporno neko govori o tom istom Predlogu Vlade, a ne govorimo o pokušaju da riješimo makar dio problema da spasimo ono što je DPS-SDP koalicija i ova Vlada, ova Vlada nesporazuma koja milione košta građane, da popravimo. Da ne propane Elekroprivreda Crne Gore, doveli ste je na rub propasti, da se isplate obaveze prema radnicima Boksita i KAP-a, njih 1500, i ne prema njima nego pream svim radnicima u Crnoj Gori, kako njima tako i svima ostalima, od sjevera do juga kako reče koleginica, od Rožaja do Herceg Novoga i do Ulcinja, i da napravimo reviziju dugova Kombinata aluminijuma i reviziju poslovanja. Ko se boji revizije? Da li oni koji su u Vladi od 1998. godine, da li oni koji su prošli sve faze vezane za Kombinat aluminijuma i koji su doveli Crnu Goru na ivicu propasti? I sada neko imputira SNP-u sa pokušajem da riješi dio problema jer je odgovoran prema građanima zaposlenima da će da ide u koaliciju. Ne, nema koalicije sa onima koji su upropastili ovu državu i Kombinat aluminijuma, ali ima pokušaja odgovornih političara ovdje i ljudi da pokušaju da riješe probleme koje ste vi napravili.
  • 74 Hvala Vam. Kolega Damjanoviću, imaćete pravo ponovo. Kolega Šehović prijavio je komentar. Izvolite.
  • Zaista, kolega Damjanoviću, ne razumijem nervozu koju ste nam demonstrirali ovdje kao što i ne razumijem neke druge nervoze koje su na početku demonstrirane. Vi znate da ja nijesam maliciozan čovjek, i znate da ne želim da budem maliciozan, a da hoću da budem maliciozan mogao bih da Vas pitam, da li je ta nervoza rezultat činjenice da je najtužnije od svega to što ste od nekad najjače opozicione partije, što vam imputiraju, ne imputiram vam ja, nego Vam kažem kad bih htio da budem maliciozan, mogao bih da Vam kažem da je najtužnije od svega to što ste od nekad najjače opozicione partije došli u situaciju da budete rezervni igrač ili džoker DPS-a onda kada mu je potrebno da napravi određenu većinu u ovom Parlamentu. Da hoću da budem maliciozan, a neću, mogao bih da Vam kažem, da je možda Vaša nervoza rezultat toga što ste zahvaljujući vašoj pogrešnoj politici sebe doveli u situaciju da ste gurnuti na marginu političkog djelovanja. Ali, neću to da radim i ne želim da Vas pitam to, jer mene ne interesuje to. Ono što želim da Vam kažem, da Socijaldemokratska partija jeste bila u Vladi koja je donosila pogrešne politike u vezi Kombinata aluminijuma, ali je isto tako tačno, da je od 2005. do dana današnjeg glasala protiv svakog, protiv svake odluke koja je vezana za Kombinat aluminijuma. I optužiti danas Socijaldemokratsku partiju za stanje u Kombinatu aluminijuma je isto kao da optužite doktora zbog toga što se njegov pacijent nije pridržavao terapije koji mu je ovaj propisao i koji je radio sve suprotno od onoga što mu je savjetovano da radi. U tom slučaju nije kriv doktor koji je propisao adekvatnu terapiju, nego pacijent koji se te terapije nije pridržavao. Dakle, ta iputiranja ka Socijaldemokratskoj partiji doživljavam kao jeftinu demagogiju i ništa više. Jer, argumenti i činjenice stoje apsolutno iza svega ovoga što govorim i mogu datumski da vam ukazujem kada je sve SDP ukazivao na pogrešne poteze koji su povlačeni oko Kombinata aluminijuma, mogu da ukazujem da smo predlagali amandmane u Skupštini da se neke stvari ne rješavaju na način na koji se rješavaju, ali zahvaljujući činjenici da nijesmo imali podršku opozicije nijesmo uspjeli da to realizujemo. Hvala.
  • Pravo na komentar. Izvolite. 75
  • Kolega Šehoviću, na žalost, nijesam samo nervozan ja zbog propasti koju ste napravili zajedno sa vašim koalicionim partnerom Crnoj Gori, nervozni su građani Crne Gore koji vas gledaju. Dakle, sjedite u ovoj Vladi punih 15 godina i mastite brke, što bi se reklo narodski, a ovu ste zemlju doveli do propasti. Da vam kažem, to što ste bili protiv odluka na Vladi a zajednički ih vrlo žilavo i živahno sprovodili to, vas ne amnestira od odgovornosti od one o koje sam vam pričao kroz ovaj nalaz DRI i one koje će vas sačekati sve, jer nećemo se dijeliti na dobre i loše momke, kako bi neki htjeli ovdje u Parlamentu, i tamo iza onih udobnih medijskih fotelja i nekih nevladinih organizacija. Ne. I to vi kažete ispred partije koja se nikada nije izmjerila samostalno na izborima, i to vi kažete, naravno, jer je to vaš politički mentor gospodin Đukanović juče rekao - prebrojavate poslanike kada nemate argumentaciju. Dakle, ne možete biti amnestirani makar od štete koju ste vi svojim glasovima napravili 29. februara prošle godine kada ste donijeli nesprovodive zaključke o kojima smo govorili ovdje nekoliko sati koji će da koštaju Crnu Goru. Od tada 40 miliona novih dugova i pad garancija od 20 miliona. 60 miliona evra ste oštetili građane Crne Gore sa vašim zaključcima ( DPS-SDP) i onda ste uveli porez " euro-po euro", a sada vaš potpredsjednik Vlade predlaže gašenje KAP-a koji košta 250 do 300 mil. evra i naravno uvođenje PDV, nekih 50 mil. plus kredit, da se sa tim parama krpi ono što ste vi zakuval. E, SNP ne može takve momke da ima dobre ili loše, nego poručuje da pokušamo da spasimo ono što se spasiti može, da Elektroprivredu ne uništite kao što ste uništili Kombinat aluminijuma i da se kao partija socijalne pravde vi okrenete prema građanima i zaposlenima u Kombinatu i Boksitima i svim onim drugim preduzećima koja ste iz Vlade udobno gledali kako propadaju svih ovih 15 godina. Još sam dužan da kažem, jeste da neke tvrdnje pojedinih kolega da Državna revizorska institucija koja je odradila posao garancija sjajno, na zahtjev Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prije dvije godine, konačno a dostavila danas, da ima zakonsko pravo da revidira Kombinat aluminijuma. Zakon o Državnoj revizorskoj insituciji čitam zbog građana član 4. : " Subjekti revizije su organi i organizacije koje upravljaju budžetom i imovinom države i lokalne samouprave, fondovi, Centralna banka Crne gore i druga pravna lica u kojima država učestvuje u vlasništvu". Dakle, bilo kakvom vlasništvu. I pod stavom 2 koja prima dotacije ili pomoć od države. Dakle, ima zakonsko pravo i uradiće ovaj posao. 76
  • Zahvaljujem kolega Damjanoviću. Izvolite, kolega Bojaniću. MLADEN BOJANIĆ. Vezano konkretno za tumačenje Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji. Tačno je, naravno, ovo što je kolega Damjanović pročitao ali tačno je da pravo ne doživljavaju svi isto, odnosno pravo se tumači na razne načine. Iz komentara Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji profesora Bauera iz 2007. godine možemo da saznamo da on tumači i ovo da ukoliko se radi o isključivo većinskom vlasništvu države, da je tada Državna revizorska institucija može da radi reviziju. U svakom drugom slučaju mora da vidi da li je obezbjeđeno ugovorom o privatizaciji ili odlukom toga pravnog subjekta, odnosno akcionarskog društva u kome nije država vlasnik većinski, mora da se obezbijedi odluka da se prihvati, da se uradi izvještaj da Državna revizorska institucija radi taj izvještaj. Ovo sam govorio iz praktičnih razloga zato sam osporavao ovaj član zakona jer se bojim, odnosno član zaključaka koji je predložen jer se plašim da ćemo doći u situaciju ako se usvoje ovi zakoni da onda krenemo tumačenje zakona, opet je gubljenje vremena. Dakle, ne sporim da to stoji u zakonu ali s druge strane potpuno sam siguran da ćemo naići na različito tumačenje tog zakona i da svakako to će uzeti puno vremena. Iskoristio bih samo da kažem priliku, pominjanje dokumentacije koju smo dobili iz Odbora vezano za studiju koja je urađena na Vladi, odnosno jedini dokument koji smo dobili pored onih zaključaka, ovaj put se zahvaljujem predstavnici Vlade, bio sam u komunikaciji, dobio sam sam dokument - Scenario o restruktuiranja pripremljen u skladu sa pretpostavkama koje je predložila država Crna Gora na sastanku održanom 5. februara 2013. između predstavnika države, KAP i N plus grupe. Dakle, radi se o malo široj prezentaciji . Nešto prepričano iz onog dijela zaključaka, nešto malo podataka ima više, ali daleko od bilo kakve ozbiljne studije , odnosno bilo kakve analize na osnovu koje bi mogli da donesemo neke valjane odluke. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. Kolega Damjanović, odgovor.
  • 77 Da ovo do kraja razjasnimo sa kolegom, članom Odbora Mladenom Bojanićem. Član 4 Zakona o DRI, u kojem sam lično učestvovao, i predlagao amandmane i to je moj doprinos samom Parlamentu i u ime svih građana Crne Gore, jer moj posao ovdje nije da se vrijedjam sa bilo kim, iako bi to bilo milo, možda, nekim medijima, nego da radim ozbiljan posao. Tražio sam i insistirao tada da u članu 4 država ima pravo da revidira subjekte u kojem država ima 1% vlasništva. Dakle, član 4 stav 1 " i druga pravna lica u kojima država učestvuje u vlasništvu", ne većinskom nego bilo kakvom . U stavu 2. u onim subjektima koji su primali garancije, odnosno donacije državne pomoći što je KAP eklatatan primjer. Prema tome, jasno kao dan, da DRI ima pravo da radi i nema toga radnika zaposlenoga menađera CEAC-a koji može da spriječi Državnu revizorsku instituciju ako ovo prođe da odradi reviziju dugova pa da vidimo o kojim dugovima pričamo, ko je naduvao te dugove, da vidimo ima li odgovornosti oko tih dugova, a svaka vlada koja dodje nakon ove Vlade koja će pasti će morati da vraće nažalost dugove koje je 15 godina neko pravio. Ako nećemo da nam plijene brodove, avione i tako dalje, kao što rade države po svijetu. Ono što želim ovdje da poručim jeste da borba za prava zaposlenih ne samo u KAP-u i u Boksitima, koji su danas u jami, ne mogu da nas gledaju, a leže ispod milijardu evra blaga koje Crna Gora ima, tek počinje. Svakom zaposlenom kojem obezbijedimo kroz ove zaključke prava u KAP-u i Boksitima tražićemo da se obezbijedi svim radnicima, a građanima da se vrati, i privredi onih 50 miliona evra, onih 50 miliona evra kroz subvencije i kroz nagrađivanje koliko je minimum Kombinat imao u ovom periodu od godinu dana famoznih zaključaka od strane Elektroprivrede. Hvala.
  • Zahvaljujem. Kolega Sekulić, diskusija, nakon njega kolega Dritan Abazović.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažene kolege, gospodine ministre, Sa pažnjom sam saslušao sve dosadašnje diskusije i osnovno pitanje je da li treba KAP i dalje da postoji ili ne, ali prije nego što dam svoje viđenje i odgovor na ovo pitanje dozvolite mi samo par napomena s obzirom da sam čuo dosta paušalnih, rekao bih, neutemeljenih ocjena koje se tiču samog procesa privatizacije Kombinata aluminijuma. 78 Podsjetimo se svi zajedno, nije tako davno bilo, a bilo je rasprave i u ovom Parlamentu, ima kolega koji su i tada bili članovi Parlamenta i koji bi trebali da to pamte, privatizacija je urađena na zakonit, transparentan način. O privatizaciji je raspravljano u parlamentu, postojala je i javna rasprava, Evropska investiciona banka je bila partner Vlade Crne Gore u tom poslu i još pet eminetnih evropskih firmi koje sigurno svoje ime ne bi doveli u pitanje zbog toga da pomognu inevestitoru u KAP ili s druge strane Vladi Crne Gore. Takodje, da se svi zajedno prisjetimo da Kombinat aluminijuma u trenutku kada je privatizovan bila je nerentabilana proizvodnja, sa viškom zaposlenih, sa zatarelom tehnologijom i da kažemo sa milionskim dugovima koji su se odnosili kako na Elektroprivredu, tako i na Željeznicu, tako i na Luku Bar. Takodje, samo da podsjsetimo da na javni poziv, internacionalni javni poziv, se tada prijavila samo jedna firma i sa tom firmom je sklopljen, po mom mišljenju, dobar ugovor koji je štitio kako zaposlene u KAP-u, tako i interese Vlade Crne Gore. Dozvolićete, ne samo što je plaćena cijena koja je bila mnogo veća od tadašnje berzanske cijene,nekih 40,5% mil. eura nego je novi investitor prihvatio i većinu dugova koji su tada iznosili nekih 90 miliona dora u odnosu na glavne kreditore i 70 miliona eura u odnosu na one druge duove. Kažem tu je dosta bilo dugova javnih preduzeća Crne Gore, govorim o Elektroprivredi, Luci Bar i Željeznici. Sada, kada sa ove distance posmatramo privatizacioni ugovor mislim da nema nikakve dileme da je to u tom trenutku bilo najbolje rješenje za KAP jer svako drugo rješenje bilo bi lošije. Jedno od tih rješenja bilo bi tada gašenje KAP-a ili eventualno odlaganje uz nastajanje novih dugova. Ne treba zaboraviti da u narednih nekoliko godina kada je berzanska cijena aluminijuma bila dosta visoka da smo imali redovna plaćanja prema Elektroprivredi, da su ta plaćanja bila mnogo veća u odnosu na ranije godine proizvodnje, da se proizvodilo mnogo više i da je takodje čitav repo lanac oživio. Medjutim, sada dolazimo do pitanja da li održati KAP. Pitanje se, prije svega, odnosi na svjetsku ekonomiju, na cijenu aluminijuma, koju u ovom trenutku ne može niko da predvidi. Imamo dosta velike osilacije, većina proizvodnih pogona aluminijuma u Evropi je zatvorena, prije svega zbog skupe energije u Evropi, većina njih seli svoju proizvodnju, govorim o Latinskoj Americi, ili Africi, gdje je cijena energije nešto niža gdje je mnogo isplativije proizvoditi aluminijum, da ne kažemo i to da je potreba za aluminijumom sve manja iz godine u godinu. Naravno, isto kao što nijesmo gradili novi Kombinat aluminijuma kada je svjetska cijena bila veća, mislim da u ovom trenutku ne treba razmišljati o zatvaranju KAP-a iz više razloga. 79 Jedan osnovni je, ukoliko zatvorimo Kombinat aluminijuma moramo da se suočimo sa činjenicom da ulazimo u višegodišnju recesiju. Uz to ne treba zaboraviti da bez bozira što bi možda ta proizvodnja od 50.000 tona u ovom trenutku bila profitabilna u sljedećih nekoliko godina može da bude isto tako da donese velike probleme, ali ne treba zaboraviti da ponovo možemo da vratimo ono što je pitanje repro lanca. Tačno je da već nekoliko godina se ne ide , da izvoz aluminijuma ne ide preko Luke Bar, nego preko Luke Ploče, ali ukoliko vratimo vlasništvo Vlade, onda bismo mogli da ponovo zaživi taj repro lanac kao što se tiče i Boksita , upošljavanja pruge Podgorica - Nikšić a isto tako i Luke Bar. Ono što ne treba zaboraviti jeste ta mogućnost da pokušamo, ono što nijesmo mogli prije 20 ili 30. godina a to je da pokušamo sa nešto jačom preradjivačkom industrijom i na taj način izbjegnemo onu priču koju smo i ovdje čuli da izvozimo samo ingote nego da pokušamo da makar napravimo polufabrikante ili sa nekom jačom proizvodnjom da napraimo nešto što bi možda moglo da izravna tu početnu gubitničku cijenu u odnosu na ono što je svjetska proizvodnja. Cijenim da je to rješenje koje u ovom trenutku zagovaraju svi poslanici, odnosno sve političke partije, samo je pitanje, to je ona naša razlika, kako da na najbezbolniji način dođemo do vlasništva i da nas to najmanje košta. Kada su bili prvi zaključci prije godinu dana ovdje u Skupštini, zaista smatram da je ovo izvorna nadležnost Vlade i da Skupština nije trebala da se bavi sa ovim na način na koji to danas radimo, nego da se bavi sa onim što je bilo pretpostavljeno rješenje sa kojim bi Vlada izašla, ali kada je bio predlog tog prvog rješenja već tada smo imali od strane Vlade Crne Gore jasno saopšten stav, da pokušaj raskida ugovora znači ulozak u dugotrajno arbitražu. Ono što je takođe veoma loše rješenje jeste pokušaj uvodjenja stečaja iz prostog razloga što tada niti Skupština niti Vlada ne kontrolišu proces, tada imamo ulazak Privrednog suda i tada se vjerovatno suočavamo sa onom najgorom mogućom varijantom a to je gašenje KAP-a. Izvinjavam se na prekoračenju. Hvala.
  • Hvala. Komentar, kolega Gošović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Kolega Sekuliću, ustvrdili ste da je ugovor o privatizaciji Kombinata aluminijuma sklopljen 2005. godine dobar posao. Na protiv, to je rak rana 80 svih problema koji danas postoji u Kombinatu aluminijuma. Da to nije bio dobar posao pokazala je i činjenica da je taj novi vlasnik, mislim da je to bila 2008. godina, iskoristio ono pravo koje mi ne koristimo, a trebali smo da iskoristimo, i pokrenuo arbitražu - podnio je tužbu i zahtjevao od države Crne Gore da mu nadoknadi štetu od nekih 300 i nešto miliona eura. Uslijedila je i protivtužba države Crne Gore i izlaz se pronadje u zaključivanju ugovora o poravnanju. Taj ugovor o poravnjanju, u suštini, udovoljio je svim onim tužbenim zahtjevima tog vlasnika KAP-a,bivšeg pravnog prethodnika ovog CEAC-a. I, kao što stoji sada u izvještaju Državne revizorske institucije, tim ugovorom o poravnanju preuzeta je obaveza da se KAP-u izda pet državnih garancija na kredite u iznosu od 135 miliona eura a uporedjivanje finansijskog iznosa koji se odriču dvije ugovorne strane, shodno tom ugovoru o poravnanju 2009. godine, proizilazi da se država Crna Gora odriče potraživanja i daje subvencije za struju i garancije na kredite u ukupnom iznosu od 307. mil. eura, a En+plus grupa i CEAC otpisuju kredite koji su dali svojoj kompaniji KAP-u u iznosima od svega 40 mil. eura i 27 mil. eura. Uporedite te odnose i sve će biti jasno. Samo da kažem da jednostavno taj partner koji nije poštovao ugovor o poravnanju nema osnova, ni pravnog ni bilo kakvog drugog, da zahtijeva od Crne Gore isplatu 40 odnosno 51 mil. eura, da bi izašao iz KAP-a, problem je samo u tome što ova vlada nije iskoristila one mogućnosti koje je imala i koje je morala da iskoristi - pokrene postupak arbitraže, proteklo je ogromno vrijeme, za ovu godinu i više dana taj problem je mogao biti razrješen i tačno bi se znalo ko kome koliko duguje. Jednostavno iz toga bi proizilazila i odgovornost mnogih i zbog toga nije taj postupak pokrenut.
  • Hvala. Odgovor na komentar kolega Sekulić, naravno daćemo priliku da komentarišu svi koji su se prijavili, ali sugerisali bismo da ukoliko je moguće racionalizujemo i komentare , kao što su nekolicina kolega uradili sa svojim diskusijama, odnosno trojica kolega iz vladajuće većine, odnosno Demokratske partije socijalista su odustali od diskusija. To su kolege Branko Čavor, Rašid Adrović i Husnija Šabović, upravo u cilju racionalizacije današnje rasprave. Izvolite, kolega Sekuliću.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. 81 Uvaženi kolega Gošoviću, žao mi je što me nijeste pažljivije slušali. Govorio sam o ugovoru o privatizaciji 2005. i 2006. godine, ali nije zgorega da se još jedan put podsjetimo u kakvom stanju je bio tada Kombinat aluminijuma. Mislite li da jedan kombinat aluminijuma koji ima više od polovine zaposlenih koji su tehnološki višak i koji ima dugovanja u tom trenutku blizu 150 mil. eura i prema kojem imamo neisplaćena potraživanja od strane crnogorskih javnih preduzeća na nekom nivou od 30 do 40 miliona eura, koji ne plaća redovno struju i sve ostalo, mislite li da je takav kombinat aluminijuma bio profitabilan i da, recimo, za takav kombinat aluminijuma bilo lako pronaći privatizacionog partnera. Još jedan put podsjećam, kompletan proces je bio javan, potpuno transparentno zato što smo imali partnera Evropsku investicionu banku, s druge strane pet eminetnih evropskih firmi su učestvovali u kompletnom tom procesu. U prvoj fazi za zainteresovanost se pokazalo devet firmi, ali na tenderu se javila samo jedna firma. Imali smo prodaju Kombinatu aluminijuma 48,95 mil. eura, imali smo plaćanje dugovanja u tom trenutku 90 mil. dolara prema glavnim kreditorima, imali smo 50 mil. eura drugih davanja, da ne govorimo o tome da 2006. i 2007. godine imamo povećanje od 250% plaćanja električne energije Elektroprivredi Crne Gore u odnosu na 2003. godinu, da ne govorimo u činjenici da u narednih par godina imamo povećanje plata zaposlenima za više od 50%, sa nekih 500 na nekih 780 eura prosječne plate; da ne govorimo da imamo ulaganja u tehnološki razvoj. Čini mi se da moramo posmatrati sve u nekom vremenu. Znači, upravo i taj nastavak od te priče, o kom vi govorite, moramo posmatrati u vremenskom kontekstu u kojem se događa. Hvala.
  • Kolega Pajović se prvo javio na komentar, pa kolega Šehović, komentar na diskusiju.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Kombinat aluminujuma 2005. godine nije prodat CEAC-u, prodat je kompaniji koja je bila vlasnik RUSAL-a, nakon toga je prešla u takozvanu Mplus grupu, onda smo došli do CEAC-a. Takođe, ona nije bila u skladu sa kriterijumima i to da znamo, jer crnogorski zvaničnici su to objasnili da je važnija suština, a ne forma. Bez obzira na svu pomoć koju smo tada imali saglasićemo se gospodine Sekuliću da je to bila jedna jedina ponuda koja je bila pogurana nekim drugim, čini mi se kriterijumima, a ne onim što je vladalo 82 u poslovnom svijetu. Da je to ipak tako, a ne ovako kako ste vi kazali, govore nam svi ovi dugovi koje imamo danas. Svaka čast svakome ko je sa strane učestvovao u privatizaciji KAP-a, ali ja mu moram sa ove distance čovjeka koji je to posmatrao nakon osam godina kazati da to nije urađeno kako treba ili svmo možda mi bili ti koji eventualno nijesu odradili stvari kako treba. Nije ovdje pitanje zatvoriti KAP i ne zatvoriti KAP. Molio bih samo da ne baratamo i da ne mijenjamo teze. Ovdje je pitanje da li mi imamo povjerenja u Vladu, istu onu Vladu koja ga je privatizovala, koja se hvalila dobrim rezultatima, da bi nakon toga došli do ovih ponižavajućih stvari, da li mi imamo povjerenja u nju. Jer u koliko donosimo neku odluku koja je vezana za KAP, onda treba poslanicima dati punu odgovornost, jer čudno smo mi društvo. Ovdje govorimo o krađi struje o milionima, ali isto tako nam basta da zatvorimo nekoga ili da ga optužimo za to što je ukrao pomadu. To je ipak crnogorsko društvo i to je realnost, zbog pomade se ide kod sudije, a ukradete ko zna koliko miliona struje i vi ste zaštićeni. Zašto? Mislim da apsolutno svako to zna. Na kraju, to ću podvući, ovo nije zaključak koji štiti radnike, da ne bi smo imali neku dilemu, ovo nije zaključak koji trajno štiti radnike. Samo da se ne igramo sa nečim što se zove socijalna demagogija. Dakle, radnike jedino možemo da zaštitimo u koliko im kažemo da ti projekti Kombinata aluminijuma, Boksita i tome slično imaju dugoročan prosperite, a to im možemo reći na bazi analiza. Ovi zaključci to ne garantuju, jer preudiciraju samim tim da treba nastaviti sa svim stvarima. Jedino analiza, jedino sagledavanje stvari koje ekstremno loše i sagledavanje strategije kako se izvući iz te cijele situacije garantuje zadovoljstvo svim radnicima u tom takozvanom rebalansu, sve ostalo zapravo nije stvarno stanje stvari.
  • Zahvaljujem, kolega Pajoviću. Odgovor na komentar, izvolite.
  • Uvaženi kolega Pajoviću, samo da znamo, u trenutku kada je privatizovan Kombinat aluminijuma dugovao je nekih 20-ak miliona eura struje prema Elektroprivredi Crne Gore. To dugovanje tada je takođe kamen o vratu Elektroprivredi. Znači, u trenutku privatizacije imamo dug koji je, zavisno da li ga izražavamo u dolarima ili eurima, iznosio nekih 120 do 150 miliona. Šta je bilo tada opcija, samo smo imali jednog ponuđača, opcija je bila odbiti ponuđača i ugasiti Kombinat aluminijuma. 83 Dozvolićete, suština je u tome da korporacija koja u tom trenutku ide na privatizaciju Kombinata aluminijuma je u tom trenutku bila drugi proizvođač aluminijuma u svijtu. Da li je to bila dovoljna referenca? Za nekoga jeste, za nekoga nije, ali u tom trenutku to je bila jedina ponuda. Da ne govorim, kažem još jedan put, pošto smo mi spremni stalno da sumnjamo u ono što je naša Vlada, u ono što su naši ljudi, a kad ne vjerujemo našoj Vladi, našim ljudima, hadje da pokušamo da vidimo ko je još učestvovao u toj privatizaciji, Evropska banka za ravoj. Izvinite, gospodo, ali pstavite to pitanje njima i postavite pitanje sa svih pet finansiskih institucija koje su učestvovale u tom procesu, da li je to čisto izveden proces? Onda možemo da razgovaramo o ugovoru. Ako stalno budemo stavljali sjenku na nešto, ne morate vi meni ništa da ukazujete, znam, vi ste u opozicionoj partiji i vi ne podržavate Vladu. Mi je podržavamo i tu nema nikakve dileme to ćemo lako da riješim, ali opcija koja se takođe zagovara, jeste da KAP sada ide u stečaj. Plašim se da u tom trenutku ne kontroliše situaciju niti Vlada, niti Skupština i da to jeste opcija koja bi vodila gašenju, zatvaranju KAP-a. Hvala.
  • Kolega Šehović komentar na izlagane kolege Sekulića.
  • Kolega Sekuliću, vjerujem da ćemo se složiti da problem nije u skupštinskim zaključcima koji su usvojeni glasovima vladajuće koalicije, prije ravno godinu dana, nego je problem u nesprovođenju skupštinskih zaključaka od strane Ministarstva ekonomije, a cijena ne sprovođena skupštinskih zaključaka je sada već oko 90 miliona eura. To je prva činjenica. Druga činjenica, problem nastaje zbog toga što se ne sprovodi prvi zaključak Skupštine, a prvi zaključak Skupštine je vezan za raskid saradnje sa CEAC-om. Ovo što držim u ruci je Ugovor o poravnanju koji je potpisan 2009. godine, koji je po mišljenju Socijaldemokratske partije štetan po naše nacionalne interese. Čak i u takvom ugovoru postoje raskidne klauzule koje su više nego precizne, a koje daju pravo državi da aktivira zalog u onog momenta kada nijesu plaćena tri mjesečna računa. Problem je u tome što neko ne želi da aktivira tu zalogu, a ja i vi pričamo ovo pred građanima Crne Gore, pa eto motiva i pravničkoj javnosti da se bavi ovime. Tvrdim, da ne treba da idemo na arbitražu u Beču da konstatujemo ono što svi građani Crne Gore znaju, da CEAC nije platio struju, ne tri mjeseca nego godinu i po dana. Da zbog toga treba da aktiviramo zalogu, da zbog toga treba da 84 preuzmemo akcije, a CEAC ima pravo da ide na arbitražu ako nije zadovoljan procedurom o kojoj sam ja govorio. Drugi način za raskid saradnje sa CEAC-om je stečaj. Stečaj nije ničiji predlog, nego je stečaj realna posledica loše politike koja je vođena u Kombinatu aluminijuma, stečaj u koliko je adekvatno pripremljen, u koliko je adekvatno implementiran znači automatsko ostavljanje CEAC-a bez akcija i bez centa svojih potraživanja, znači, automatsko oslobađanje od oko 400 miliona eura nagomilanih dugova i znači očišćenju komapaniju koja jedino takva može biti ponuđena strateškom partneru. Plašim se da u koliko se ne pripremimo za tu opciju stečaja, da rizikujemo stečaj u državni Crnoj Gori. Hvala.
  • Kolega Sekuliću, pošto ste Vi pravnik, ako se ne varam, a ja Vaš sluga dobri da pročitam Zakon o zalozi, ruski. Član 20 Zakona o zalozi - Ugovor o zalozi na osnovu kojeg se zaloga perfektuira ima snagu izvršne isprave. Vama je to sve jasno, kao i meni. Ima snagu izvršne isprave. Ako hoćete opet da pročitam naš Zakon o zalozi. Mislim da bi smo taj mogli primijeniti, ovaj ne možemo. Da se taj jedini primjenjuje kod nas. Izvinite, ali čitao sam samo zakon. Izvolite.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Znači, onoga trenutka kad mi uđemo u to što je izvršavanje zaključaka Vlade, a mislim da je to ministar Kavarić saopštio o prošle godine odmah nekon sastanka, jeste da CEAC ima pravo da uđe u arbitražni spor. Plašim se da bi nas taj arbitražni spor uz svo uvažavanje toga kako mi tumačimo ugovor odveo dugoročno u gubljenje pozicije, sa jedne strane, bez obzira što bi smo mi mogli da uđemo u Kombinat aluminijuma. Svi zaboravljamo da bi to značilo i aktiviranje garancija i to automatsko akriviranje garancije koje su u iznosu nekih 100 miliona i što bi takođe moglo dovesti do velikog problema sa Budžetom Crne Gore. Pretpostavljam da i vi to znate, da sada nećmo voditi dijalog.
  • Ne, ja ću Vam objasniti samo dozvolite mi da zloupotrijebim poziciju. Pričam fakte. Prvo, garancije su aktivne onog trenutka ako hoće da ih aktiviraju, ne treba nikakav stečaj za to.To vam sad kažem i snima se sve pa će neko od nas odgovarati za ovo što priča i ja sad pričam to. Znači, čitav 85 naš zakon koji je po tom ugovoru koji držite u ruci nadležan za aktiviranje zaloge i rok je počeo ako se ne varam 01. marta prošle godine smo mogli da aktiviramo zaloge da budemo vlasnici 20%. Sledeća stvar, arbitražu ne možete izbjeći.U ugovoru postoji arbitraža, ali garancije mogu biti aktivirane sjutra sve zajedno sa ovakvim KAP-om, jer on ne daje nikakvu garanciju da će isplatiti nešto. Prema tome, stečaj ne vodi u aktiviranje garancija, nego nas spašava da nemamo nove troškove. Toliko samo.
  • Hvala, predsjedniče. Uz podsjećanje da nismo na okruglom stolu, samo da kažem još jednu stvar. Dozvolili ste da naši povjerioci se drugačije ponašaju prema državi kada Kombinat alumijuma i dalje proizvodi i kada država stoji iza tog kombinata zajedno sa partnerom, a drugačije se ponaša onoga trenutka kad država ima spor, arbitražu i kada se ne zna šta će biti na kraju tog spora ili na kraju te arbitraže. Uostalom, samo da se vratim na još jednu tezu, da stečaj ne znači automatski gašenje fabrike. Ne, ali takođe imamo ovaj isti problem koji bi imali sa arbitražom, a to je pitanje da u tom trenutku imamo aktiviranje garancija sa velikom izvjesnošću da bi Elektroprivreda Crne Gore, a i sve druge firme željele da stanu u prvi naplatini red, a da bi samim tim bez partnera sa fabrikom u stečaju došlo do potpunog prekida proizvodnje. Čak i ako je pod uslovom da bude dobro, a kažem još jedan put u tom trenutku ne vodi proces niti Skupština, niti Vlada, u tom trenutku proces vodi Privredni sud. Čini mi se da kada govorimo o svim mogućim opcijama, sad možemo da govorimo da li su dobre ili loše, ali rekao bih da zaboravljamo nekoliko stvari. Prva stvar, to je priča o realnoj ekonomiji. Tešmo može biti država, a to je pokazala ekonomska kriza, čak i sa gubicima ako nemamo realnu ekonomiju i tu se slažem sa mojim uvaženim kolegom, gospodinom Kalačem. Kamo sreće da smo možda ovakve rasprave ili slične vodili kada se gasio "Gornji Ibar" ili neke druge fabrike koje su imale izvjesnu perspektivu i kamo sreće da smo se u tranzicionalnom periodu potrudili da malo više država stane iza nekih velikih projekata i velikih firmi koje su izvjesno imale budućnost. U svakom slučaju moj stav je da u ovom trenutku ukoliko pokušamo sa dugoročnom arbitražom ili sa stečajem da u tom trenutku imamo izvjesnu situaciju gašenja Kombinata aluminijuma i da je svako drugo rješenje bolje, ali poštovaćemo volju većine u ovom parlametnu. Hvala.
  • 86 Hvala, kolega Sekuliću. Kolega Abazović.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovane kolege, dame i gospodo građani Crne Gore, Nijesam ekonomski ekspert, ali mislim da je situacija prilično jasna, makar što se onoga gdje takođe nijeam ekspert, ali nešto i znam mogu da kažem. Žao mi je što ministar nije trenutno ovdje, ipak bih najviše imao njemu da se obratim, ali tu je njegov pomoćnik tako da u svakom slučaju mislim da je sve u redu. Kap po kap strefila nas je kap, nas kao društvo na žalost. Ovo što je na sceni je klasično silovanje ekonomije. Žao mi je što ovdje nije, kao i kolegama iz SNP-a, premijer. Ovo se pošto je on iskoristio taj termin juče, da ga ja pomenem danas, možda ga je uputio meni, nije nikakav problem, možda je makar u nečemu bio iskren, zove šalratanstvo u politici. Ovo je neozbiljno, ljudi. Kako je nastao problem KAP-a? Samo da vas podsjetim, i ako sam tada bio puno mlađi.
  • Kolega Abazoviću, da vas podsjetim, da je vaš Klub reagovaro tada da je to nepristojna riječ.
  • Rekao sam šarlatanstvo u politici, predsjedniče vrlo dobro sam rekao. Gubite koncentraciju.
  • Ja sam to rekao juče, a vi zaboravljate.
  • Zbujunje vas koalicioni partner, predsjedniče.
  • Ne dam se ja zbuniti, kao što vidite ne dam se zbuniti.
  • Izvinjavam se, samo da nastavim. 87 Ako se dobro sjećam u sličnom momentu, mislim u sličnom vremenskom trenutku kada se prodavao KAP organizovao se transport crkve na Rumiji.Ali ako ste prevarili ljude niste prevarili Boga. To treba da vam je jasno. Ono što ja želim da pitam ministra ili njegovog pomoćnika, ili Vladu, ili vladajuću koaliciju, nije problem, branimo li mi u ovom momentu državni interes ili obraz premijera pred ruskim tajkunima? Želim da mi se da odgovor. Mi smo doveli državu u bezbjedonosnu prijetnju, po mom skromnom sudu. Ugrožavajući njen ekonomski interes, a samim tim ugrožavajući njen društveni interes samog ekonomskog opstanka. To smo uradili da bi zadovoljili lokalne i međunarodne tajkune i to svim građanima treba da bude jasno. Ko će platiti, pošto ste rekli da nema rješenja, usvojili mi ove zaključke ili ne usvojili, platiće građani, kao što su uvijek plaćali do sada. Ta poruka mora da bude vrlo jasna. Neće platiti premijer iz džepa, niti će prodati sat da se založi za društvo, odnosno za dugove, nego ćemo platiti mi dodatnim mjerama poreza i onim što će plaćati što je i cijenjeni kolega Šehović rekao, buduće generacije. Cijenjeni kolega Šehović je rako da smo na ivici ponora i ja sam negdje saglasan sa tim. Mislim da po mom skromnom sudu ima dovoljno ekonomskog znanja da bih mogao da mu vjerujem na riječ, ali imate li vi rješenje. Ono što je tražio naš šef Kluba, svojim zaključcima, jeste trnsparentnost. Zašto krijete karte pred crnogorskom javnošću? Zašto krijete nešto što je interes čitave države? Molim vas odgovorite, da li postoji to skrivanje i ako ne, dajte da se jadan put stavi tačka na to da uradimo pravu procjenu da li nama treba Kombinat aluminijuma ili nam ne treba i kakve poslediće ćemo imati ako ga sačuvamo u ovakvom obliku ili ako ga eventualno zatvorimo? Ova Vlada samo da je jasna situacija, da ne bi bilo izbjegavanja, prebacivanja na Parlament, prebacivanja na Vladu, da premijer kaže - treba da odluči Parlament ili da kaže ministar - usvojite zaključke, ne usvojite zaključke. Ova Vlada je uništila čitavu privredu Crne Gore. Ova Vlada je napravila ekonomski masakr od sjevera do juga svih javnih preduzeća. Moda im se negdje omaklo da naprave i nešto dobro, ali u svakom slučaju odgovornost je jasna. Mi na kraju krajeva nemamo ni druge kadrove u Vladu, čast izuzecima. Imamo premijera koji je došao sedmi put i nemojte da vam pada na pamet, mislim da je vrlo nepristojno da prebacujete loptu na bilo koga drugog na parlamet ili na poslanike ili na bilo koga. Vlada je dobila mandat ovog parlamenta za sledeće da, rješava probleme građana Crne Gore. Ako ne zna da ih riješi, ne može iz objektivnih razloga, onda treba da podnese ostavku. U svakoj normalnoj zemlji gdje ima iole demokratije, ova vlada bi davno podnijela ostavku. Ja se nadam da je KAP kap koja je prelila čašu i da će zaokret koji se ovdje pominjao se zaista i 88 desiti i pozivam i kolege iz SDP-a krajnje dobronamjerno i kolege iz SNP-a. Kolege iz SDP-a da otkažu poslušnost ovoj Vladi, a kolege iz SNP-a da ako treba ne glasamo ni za njihove zaključke već jednostavno da Vladu izvedemo na čistac, da dokažemo da ona nije spremna, nije sposobna da riješi ovo pitanje ida dođe neka druga, koja će ako ništa, neće nositi hipoteku odgovornosti zašto je zbog svega ovoga i došlo. Samo još jednu rečenicu, izvinjavam se. Ja sam za transparentnost i molim vas prestanite da svi zajedno srljamo kao guske u magli, do sad nas je to koštalo 100-200 miliona, ko zna koliko nas može koštati u budućnosti. Hvala.
  • Najavio sam kolegu Rastodera, a onda da se pripremi kolega Lalošević.
  • Dame i gospodo, uvažene koleginice i kolege, Imamo po malo čudnu situaciju, imamo privatnu kompaniju, privatnika dakle koji kaže: “Ne mogu i neću da plaćam obaveze državi Crnoj Gori”, a mi se evo satima već "živi pojedosmo" kako da mu pomognemo u tome. Zaista, rekoh čudna ili da kažem apsurdna situacija i to bi trebala biti opomena i nama i svima koji se u ovom trenutku bave KAP-om koji bi trebali tražiti neko rješenje o ovom pitanju. Istina, slažem se sa nekim ko je rekao da je moj kolega prvi Šehović da je riječ o pitanju i temi toliko važnoj da poslije odluke tim povodom teško da će i na političkoj i na ekonomskoj sceni biti išta isto ili neće bar biti ni kao što je do sada bilo. Sami znate šta slijedi nastavkom ove agonije dalje zaduživanje i opterećivanje KAP-a i Crne Gore dalje zatezanje i pregrijavanje i socijalne i ekonomske situacije, da ne govorimo o državnom budžetu itd. itd. šta je posljedica svega toga. Nije teško čak ni laicima bez razlike ko koliko ovdje poznaje materiju zaključiti šta iz toga može proizići. Ono što treba shvatiti ovdje zaista nije pitanje treba li nam KAP ili svaka moguća kompanija i svaki menadžment i svaki menadžer, odnosno biznismen, ali trebaju nam održiv KAP, kao i svaka druga održiva kompanija i svaki uspješan i pošten menadžer i menadžment. KAP i njegov menadžment onakvi kakvi su već godinama ne da nam trebaju već postaju opasnost i po socijalnu i po ekonomsku održivost i samog KAP-a i ukupno Crne Gore. Mi čak sumnjamo da je riječ o klasičnoj pljački i KAP-a i radnika KAP-a i države, odnosno građana Crne Gore. Nebitno u ovom času čak ni ko je sve za to kriv, jer i to će doći za naplatu taj račun će kad - tad doći za 89 naplatu. SDP za sigurno nije to možemo danima i u oči svakoga pogledati, kriv je jedino što je godinama upozoravao i godinama skretao i godinama pokušavao da i ovo pitanje riješi i da preduprijedi i da spriječi isto kao što je onih godina prvih pokušavao nažalost da spriječi one ratne pokrete itd. itd. Nažalost, ni tada nijesmo uspjeli krivi smo što nijesmo politički snažniji da sami to možemo riješiti, ali ja vjerujem i hoću da vjerujem da u Crnoj Gori i na političkoj sceni Crne Gore ima i biće ako ne u ovom trenutku dovoljno onih koji mogu da pomognu u tome da se to zaustavi. Tažimo rješenje ne gašenje KAP-a, nego rješenje za problem KAP-a, tražimo realnu odluku i realan izlazak iz ove situacije i nažalost nijesmo uvjereni da se to može završiti ni zaključcima Vlade ni zaključcima kolega iz opozicije odnosno Odbora za ekonomiju i budžet Skupštine Crne Gore. Što se tiče zaključaka Vlade možda je dovoljno pogledati obrazloženje koje vi kolege su to pogledale, ali ako budu objavljene treba samo pogledati obrazloženje tih zaključaka, koliko je nemoći u tim zaključcima da se sprovede zakon sopstvene države. I nije ovdje s druge strane zaključci koje nude kolege iz Odbora odnosno iz SNP-a i ostalih, nude pošto, poto održavanje kontinuiteta proizvodnje, kako da ne, ali morate makar sačekati ono što sami tražite.... Nažalost bilo je takvih studija, sve su na neki način koliko su bile poručene, koliko su bile temeljene itd. itd. to je drugo pitanje, ali, one su govorile o nekom optimizmu ne znam nažalost evo tu smo gdje jesmo stotine miliona duga i stotine miliona obaveza još čeka nas. Stečaj ne predlaže SDP stečaj i to nije dovoljno jasno kolege i koleginice. To kaže zakon ove države Crne Gore. Dakle nije to izmislio SDP nego zakoni ove države i mi se samo borimo i molimo da te zakone primijenimo. Ako ih primijenimo učinimo to na najbolji mogući način kao što smo makar učinili sa željezarom na programiran način vodeći računa i o radnicima, vodeći računa i o KAP-u, naravno rekoh održivom KAP-u i vodeći računa prije svega o interesu države Crne Gore. Hvala vam.
  • Imate dva komentara kolega Rastoder, počastvovani ste kolegom Milićem i kolegom Simovićem. Kolega Milić prvi, samo trenutak kolega Miliću, prije nego što počnete. Pošto prijavljeni nijesu članovi Odbora za prviredu, finansije i budžet, a ima nekih amandmana predlagača ovih zaključaka, molio bih članove Odbora da pogledaju te amandmane jer su kratki, htio bih da vidim da li imaju podršku, iako su oni sada predlagač je Odbor nije više SNP da pogledate te amandmane su neki rokovi tu vezani pa članovi Odbora neka 90 izađu 15 minuta ili ćemo dati pauzu, kad završe ima još na spisku pored komentatora još kolega Lalošević je najavljen, kolega Lala Nikčević i to je to. Izvolite. Kolega Miliću izvolite sada.
  • Hvala. Dakle, nijesam pristalica da se bavim time ko je kriv, sigurni budite baviće se nadležni državni organ i ovo je priča o tome gdje smo danas i šta bismo mogli da napravimo da bismo zaštitili nebih rekao spašeni, nego da bi zaštitili, što možemo da zaštitimo. Govori se o patriotizmu, govori se o državi, Skupština Crne Gore ne može zaključkom definisati da treba uvesti stečaj. Jer Skupština Crne Gore nije potražioc od KAP-a, država jeste i postavlja se pitanje zašto ćute oni koji potražuju novac od KAP-a, nigdje u ovim zaključcima našim nemate mogućnost da se kaže da smo mi protiv jednog od modela raskida ugovora, a to je stečaj. Ono što je bila dilema i sa čim se izlazilo u javnost je da smo mi za to da se daju 43 miliona, nije 43 51 milion i sve ovo ostalo CEAC-u. Da bi to bilo jasno u tom smislu ja znam da je ovđe svima jasno, to što je SNP predložio, ali pošto je ovo javna scena, da nebi bilo tu nikakve dileme o tim amandmanima će pisati da ne može da budu na teret Budžeta i građana Crne Gore. Izvinite malo sam zloupotrijebio gospodine Rastoder ovu moju repliku, a Vi slobodno nastavite. Hvala vam.
  • Da biste pomogli gospodinu Rastoderu, mi ćemo pomoći kolegi Kaluđeroviću, on je malo zloupotrijebio mene, ali izvolite.
  • Gotovo da nema potrebe, ali evo. Znam u zaključcima se ne govodi o stečaju ne, ne apostrofirate ovo, ali u zaključcima ne apostrofirate ni obavezu, prvenstveno obavezu poštovanja zakona. Dakle, kolege drage ono što je prije svega, zašto se moramo založiti to je za poštovanje ove države za poštovanje zakona, a ne da dobijamo i čitamo pisma, ja ih naravno ne čitam, ali dobijamo na adrese pisma koja su moram reći ponižavajućeg karaktera.Menadžer jedne kompanije maltene upozorava državu Crnu Goru o ozbiljnosti situacije ukoliko ne uradite tako i tako kako oni očekuju, gdje smo mi to. Moramo to spriječiti, moramo zaustaviti i moramo naći načina kako da izađemo iz ove situacije iako je apsurdno da se bavimo jednim privatnikom i privatnom kompanijom, jeste tog značaja, tog karaktera, ali 91 zamislite neku drugu kompaniju gdje je državljanin građanin Crne Gore vlasnik ili suvlasnik, da smo toliko energije uložili i da smo toliko para uložili gdje bi bio kraj jednoj takvoj kompaniji. Pomenuo se ovdje "Gornji Ibar" i "Celuloza", ni u jednoj nije to urađeno, a bile su državne kompanije.
  • Hvala. Nisam čuo danas podatak, je li 83% radnika KAP-a ostalo bez posla od kad su došli ovakvi strateški partneri? Odnosno, zakljčno sa ovom godinom treba još 500 da ode, ali to je statistika unapeđenje poslovanja. Izvolite.
  • Hvala. Imamo najsvežiji primjer kada rad u Parlamentu, kada diskusije, kada dijalog proizvodi i moguća dobra rješenja kao rezultat našeg dogovora. Ja sam tako razumio dvije ključne poruke kolege Rastodera. Prva ključna poruka ako sam je ja dobro čuo, a vjerujem da jesam, bila je poziv od svih kolega da tražimo zajedničko rješenje za opstanak KAP-a. Slažem se i mislim da je to ponuda koja upravo odgovara odgovornosti partije koja je u vladajućoj koaliciji, odgovornosti jedne parlamentarne partije i odgovornosti koja je uvijek krasila uvaženog kolegu Rastodera. Druga važna činjenica koju sam čuo od kolege Rastodera na samom kraju diskusije je da SDP-e ne traži stečaj, to je bila ključna poruka. Istina, u nastavku svoje priče je saopštio da to traži zakon i imam tu jednu primjedbu u odnosu na ono što je projekcija gospodina Rastodera bila da se programirani stečaj u KAP-u može jednako uspješno realizovati kao što je bio programirani stečaj Željezare. Mislim da, to sam čuo od ljudi eksperata, stručnjaka, da su to ne uporedive stvari, da smo u Željezari imali situaciju gdje je tehnološki moglo ići sa varijantom isključeno - uključeno, a kod Aluminiskog kombinata tehnologija je ipak potpuno drugačija i da svako gašenje KAP-a bi po svim procjenama značilo njegov gubitak za sva vremena. Na samom kraju često puta se danas, a i kolega Rastoder ....priču o kompaniji, o našem privatizacionom partneru. Mislim da tu nema ništa sporno, mislim o tom partneru koji je izvršio privatizaciju, kao i o svim drugim u Crnoj Gori treba pričati. Treba analizirati koliko je ispoštovan Ugovor o privatizaciji, treba analizirati koliko su ispoštovani Ugovori o investiciji, koliko je ispoštovan, kakvi su dugovi, kakav je karakter tog kompanijskog duga i sve to. Hajmo neke stvari da ostavimo revizorima, a mi da se posvetimo aktuelnom pitanju. Kako da istinski osvarimo ono što je i kolega Rastoder 92 najavio kao tu svoju diskusiju i osnovni cilj partije iz koje dolazi, a to je da doprinese opštem opstanku KAP-a. Mislim da ovi zaključci koji se spremaju, koji su spremni od Odbora skupštinskog za usvajanje, da oni upravo daju garanciju opstanka KAP-a, a onda u hodu da analiziramo sva ova otvorena pitanja i dođemo do dugoročnih odgovora u odnosu na ono što je model dugoročne održivosti idustrije aluminijuma u Crnoj Gori. Hvala.
  • Hvala Vam, kolega Simoviću, hvala na komplimentima, ali ne i na ironiji. Vidite, jesmo mi za dogovor, kao što znate jesmo uvijek za dobro zajedničko rješenje, ali nijesmo za rješenje po svaku cijenu i nijesmo za rješenja koja garantuju, jedino što garaantuju - garantuju dalje plaćanje obaveza prema Ruskom, ne bitno kom partneru, ali vlasniku kompanije i tako dalje. Ne, na protiv, zaključci Skupštine, osnovni zaključci Skupštine traže prvenstveno da se to pitanje riješi, ali riješi se na bazi zakona. Zamislite da ste vi ili ja dužni nekoliko mjeseci električnu energiju, šta bi bilo? Prinudno bi sud naložio naplatu, mi o tome uopšte ne govorimo. Mi na protiv, kako da pomognemo ili kako da izađemo u susret tome koji kaže ne mogu i neću da plaćam, nemojte molim vas, tako da za takav dogovor ne mogu nikada biti, ali u svakom slučaju jesmo i ja i SDP-e uvijek i bićemo maksimalno za razgovore, dogovore, ne na bazi ovih zaključaka i ne mimo zakona ove države.
  • Kolega Lalošević, izvolite. Kolega NIkčević, neka se spremi.
  • Hvala Vam, predsjedniče Parlamenta‚ poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, uvaženi predstavnici Vlade iz bek stejdža, jer ih nema trenutno ovdje, predpostavljam da su negdje iza pozornice. Pričamo o veoma značajnoj, kažu stručnjaci, eksperti, ekonomsisti, najznačajnijoj temi u Crnoj Gori, mislim da jeste, ali pričamo u predvečerje jednog velikog praznika. U ovoj najljepštoj zemlji na svijetu bio to Prvi maj, Dan ranika, Dan rada, kada su milioni Jugoslovena proslavljani na prvomajskim urancima sve ono što su radile njihovih ruku djelo. Bojim se da danas veoma malo radnika u Crnoj Gori, na žalost, može se pohvaliti time 93 da će tih prvomajskih praznika proslaviti neki rad ili svje radno mjesto, ali to je drga priča i ne želim da ovom prilikom ulazim u sociološka objašnjavanja svega toga. Moram jednu stvar da vratim i upućujem i vama gospodo iz vlasti i jednima i drugima. Hajde da se sjetimo kada je sva ova priča počinjala tada ste u ciljevima Vlade o KAP-u kazali i ovo: da ćete da vodite računa o opstanku, dugoročnom razvoju KAP-a, da ćete da vodite računa o opstanku i dugoročnom razvoju takozvanih povezanih preduzeća. Podsjetiću vas da su povezana preduzeća Luka Bar, Željeznica, Elektroprivreda, Rudnici boksita, Rudnici uglja u Pljevljima, Termoelektrana, Hidro potencijali i sve ono što čini jedna repro lanac i tu uvažena gospodo iz vlasti dolazimo do jedne ključne stvari. Frapirao sam se kada sam vidio potpredsjenika Vlade za ekonomski sistem koji kaže da se ježi od izraza - repro lanac. Ako se on kao ekspert i glavni u Vladi zadužen za ekonomiju ježi od izraza repro lanac, što da radim ja laik, koji čita ove vaše ciljeve, a to ste zajedno radili? Kaže, mora se voditi specijalno računa o takvozvanom dugoročnom opstanku i razvoju povezanih preduzeća i povezanih privrednih subjekata. Gospodin potpredsjednik Vlade kaže da se ježi od tog izraza. Gospodo iz vlasti, i jedni i drugi, govorili ste tada da ćete uposliti nove radnike u KAP-u i da ćete razviti kapacitete fabrika prerade i tako dalje, uvažene kolege iz mog kluba su govorile o tome. Govorili se da ćete riještiti pitanje zaštite životne sredine, govorili ste da ćete još produbiti takozvani investicioni proces, imali ste tu i neke rokove, a pominjali ste i javni imidž koji će doprinijeti da svi investitori posežu za mogućnošću da "ulete" u KAP ili eventualno ulažu neke nove investicije. Poštovane kolege od svega toga ništa, a podsjetiću vas još jednu stvar. Da ovaj procesprivatizacije ne samo KAP-a i tu se slažem sa kolegama koji su govorili. Nabrojaću ja iz moga grada Bara makar deset privrednih subjekata koji su, na žalost, posle privatizacije propali, ali ću se složiti sa onim svim koji govore, pri tom neću se složiti sa onim koji spinuju javnost i pokušavaju da od ove večerašnje odluke, vidjećete mnogima će biti jasno je sve nakon amandmana ko će vrlo brzo slijediti pokušavaju da je ovo istorijska sjednica gdje će neko pružiti slamku spasa nekoj vladi tamo neće. A imate šansu gospodo međusobno pogotovo vi iz mlađeg dijela ili manjeg dijela koalicije da ukoliko je večeras u zavisnosti od zadovoljstva ili nezadovoljstva svim ovim što se danas dešavalo kažete stop, dosta je bilo, idemo na nove izbore. Ajde, stisnite petlju pa da idemo svi na izbore, pa kome opanci, a kome obojci, pa kome 16 kome 9, kome 32, kome 6. Da vidimo živi bili pa vidjeli, okreće se kolo sreće, kada se govori istina i kada se govori sa argumentima. Nemam straha, ako ćemo da poštujemo osnovne principe parlamentarizma. 94 Pa ako vam se to već ne sviđa ako ste sami projektovali ovdje da se pojedine stavke iz svega ovoga i ciljeva Vlade nijesu realizovale evo vam šanse,da ne govorim briga za sve one stvari koje su se dešavale loše u crnogorskom društvu. I moram nebih živ ostao noćas da ne pomenem još jednu stvar. Učestale i takozvanim privatnim interesima motivisane izmjene pojedinih zakonskih regulativa a bogu hvala evo sam deseta godina u crnogorskom parlamentu koje su dolazile od strane jednog dijela takozvanog nastavno-naučnog kadra sa jedne institucije univerzitetske koja je ovdje blizu na 500 metara vazdušne linije koje su išle na ruku svim tim tajkunima i koje su išle na ruku tobožnju legalnu bazu da zadovolje, a omogućavali da se mimo procedure pravila i tendera donose neki privatizacioni procesi, odnosno odvijaju samo govore da se pogledate gospodo jedni druge u oči vi manji da kažete dosta je bilo nećemo više sa vama jer ste doveli Crnu Goru, a oni vama da kažu dosta je bilo bogami i sa vama jer ste i vi uradili i aminovali sve ono što je doprinijelo da se stvori takav loši imidž u Crnoj Gori koji imamo.
  • Gospodine Laloševiću, da ne bismo dočekali uranak ima, inače sam čestitao 1.maj građanima u vaše i u moje ime, ali prije uranka kolega Šehović ima komentar.
  • Hvala, gospodine predsjedniče. Uvaženi gospodine Laloševiću, Javio sam se čisto zbog pojašnjenja navoda jer nijesam kod vas primijetio nikakvu negativnu emociju već želju da se razumijemo oko pojedinih stavova koje ste citirali. Ja ću se nadovezati na ono što ste vi rekli i reći ću da se ja i gospodin Lazović ježimo od potčinjavanja Države Crne Gore kompaniji koja se zove CEAK i ja i gospodin Lazović se ježimo od pomisli da kompaniji koja je ponižavala i finansijski iscrpljivala svo ovo vrijeme Državu Crnu Goru neko predlaže da platimo 51 milion eura. I ja i gospodin Lazović se ježimo od kompanije koja krade struju i ja i gospodin Lazović se ježimo od kompanije koja iznosi novac iz Crne Gore. I ja i gospodin Lazović se ježimo od kompanije koja je 85% radnika KAP-a ostavila na ulice i ja i gospodin Lazović se ježimo od izvlačenja po dva miliona eura sa računa KAP-a svakog mjeseca i ja i gospodin Lazović se ježimo od kompanije koja je po osnovu ugovora o poravnanju dobila 300 miliona eura državne pomoći, a sad traži još 51 da bi nam dala 75% vlasništva na koji je uzgred rečeno već 95 godinu dana nema pravo samo da Ministarstvo ekonomije počne da realizuje zaključke Skupštine, ali se ja i gospodin Lazović ježimo i vještačkog repro lanca koji treba održavati na leđima drugih građana Crne Gore i ja i gospodin Lazović se ježimo od populizma u Kombinatu aluminijuma i činjenice da pojedini predstavnici sindikata Kombinata aluminijuma primaju platu duplo veću od mene i vas i ja i gospodin Lazović i čitav SDP se ježimo od te navale populizma i ne smatramo da su radnici KAP-a 30 puta vredniji od radnika Gornjeg Ibra ili bilo koje drugog preduzeća u Crnoj Gori jer otpremnine koje su predviđene su taman toliko veće koliko su predviđene one otpremnine koje su ovi drugi radnici širom države Crne Gore dobijali od Fonda rada. E upravo zbog toga smo smatrali da treba da sjednemo i da napravimo dogovor, dogovor oko održivog Kombinata aluminijuma ukoliko ga može biti a ne dogovor o očuvanju Kombinata aluminijuma po svaku cijenu i preko leđa drugih građana Crna Gore. E to je nešto oko čega se vi i ja nijesmo razumjeli, a što sam ja pokušao ovom prilikom da pojasnim. Hvala.
  • Izvolite kolega Laloševiću.
  • Od poslanika sa kojim ja imam građansku komunikaciju, ali se ja ježim od ježenja što se ježe on i gospodin Lazović, jer je to loše po zdravlje. A ja se ježim od svih ovih 15 godina koliko ste vi u Vladi što ste uradili da ne nabrajam ja sad kolektive iz moga grada. Dakle, ja se ježim od vaše ježnje. I moram jednu stvar da vam kažem. Četiri, pet opcija danas se iskristalisalo ovdje, mogućnosti oko KAP-a. Ali u nekim djelovima diskusija pojedinih ljudi iz vlasti proizilaze neke riječi za koje ja prosto ne mogu da vjerujem da se čuju od nekoga ko je bio do sada odgovoran i ko treba da bude odgovoran, da vodi ovaj narod i ovu zemlju. Po toj logici, ukoliko nemate mogućnosti da vodite ovaj narod i ovu zemlju trebate da demisionarate i onda ćete se prestati ježiti, živjet ćete normalno kao svi građani Crne Gore, jednostavno biće vam bolje u tom dijelu što se tiče tih tegoba. Ali dali će nam biti svima bolje pitanje je sada kroz nekoliko vaših diskusija proizilaze riječi, agonija, ucjena, bankrot, reorganizacija, preuzimanje dugova, dužničko ropstvo, nove subvencije neizvjesna budućnost, pa to ne može da priča ili tvrdi neko ko je u vlasti, a da pri tom nema rješenja. S obzirom da ste ih makar deset puta danas ponovili, ja vam toplo preporučujem da idemo na izbore. 96 Ponavljam još jednom, kome opanci, kom obojci, ali ćemo svi zajedno pred ovim narodom koji nas gleda pred svim ovim radnicima, svih ovih uništenih preduzeća reći da smo pokušali da uradimo neke stvari za dobro i tu se mi slažemo gospodine Šehoviću. Ima još jedna stvar koja duboko zabrinjava ponovio sam je, a kolega Damjanović je imao prilike da govori o tome. Ovo famozno spinovanje javnosti dovešće do mogućnosti da neko možda u jednom trenutku izgubi živce, neće bolje biti ni narodu Crne Gore, niti ovim radnicima o kojima govorimo ukoliko krene i dalje ta priča o tom spinovanju da će ovaj sa ovim, da će onaj protiv onoga a u suštini i dalje ćemo ići u ovu agoniju kako je neko od poslanika vlasti danas rekao i neizvjestnu budućnost i dužničko ropstvo i kanibalizam prve vrste koji je bio nekada, kada je Velika Britanija je bila najveća kolonijalna sila ovakvih stvari se nije dešavalo. Hvala vam.
  • Imate još jedan komentar otprilike kolega Milošević, ima komentar na vaše izlaganje.
  • Gospodine predsjedniče, poštovane kolege. Samo najkraće gospodine Laloševiću, što se tiče izbora izbori su bili 2012.godine, ja mislim da će 2016.godine biti novi izbori u redovnom roku a da ćemo mi do tada bez obzira na ove Šehovićeve rijeći funkcionisati kao koalicija. Ono što su dvije teze koje su bile nekolike teze koje su bile danas ovdje vrlo važno. Prvo, govorili su da vodimo računa o KAP-u. Mi smo obećali, evo vidjeli ste i danas svo vrijeme branimo KAP ubismo se da dokažemo da KAP treba i dalje da funkcioniše i da treba i da je dobra i za Crnu Goru i za građane Crne Gore, istovremeno i za radnike KAP-a. Svo vrijeme su se ljudi žalili za ugašenim radnim mjestima Gornji Ibar, Rožaje Vunarski kombinat itd. Mi sad govorimo da ugasimo još jednu fabriku sa malo argumenata u odnosu na toliko firmi koliko smo ugasili. Pitanje je ovdje kako doći do rješenja, složili smo se da nam nije partner dobar, svi zajedno smo to ovdje konstatovali. I šta je razlika u onome o čemu razgovaramo danas i u čemu je srž. Naša je ambicija da u sljedećih nekoliko godina siguran sam, možemo da nađemo boljeg strateškog partnera. Da to košta državu Crnu Goru na izvjesni dio novca ovdje na taj način će Crna Gora dobiti novog partnera Aluminijskog kombinata ali sam siguran da će preuzeti dio obaveza i to će najmanje koštati Crnu Goru, a ne da će koštati Crnu Goru puno, ja sam siguran u to. 97 I druga stvar koja je važna za nas ovdje, evo Indijci su 2011.godine kupili 15% akcija Aluminijskog kombinata.Mislim da nijesu oni dovoljno neupućeni, da dovoljno ne poznaju situaciju a da kupuju akcije Aluminijskog kombinata. I ovdje je bila jedna teza pod izuzetno gospodina Lazovića nebih polemisao sa tim Ekonomski fakultet je bio neko ko je stalno pratio rad u toj firmi, rad Aluminijskog kombinata. A što se tiče ovdje da se raskine ugovor i da se aktivira zaloga i da ta potpuna saglasnost i možemo se i danas dogovoriti od toga da mi glasamo o tome da se raskine ugovor aktivira zalog i da se taj postupak vodi potpredsjednik Lazović i mi smo potpuno saglasni sa tim.
  • Ne može to složiti, to je pisalo u zaključcima od prošle godine ako nijeste znali. Prema tome, nemamo se što složiti, to stoji u zaključcima od prošle godine. Prošlo je 14 mjeseci od tada, što bismo se slagali. Izvolite kolega Laloševiću.
  • Kaže životna filozofija ljudi da mrdnem mali korak, pokušava da mrzi ili počinje da mrzim. Ja se ne bih zaista miješao u vaše unutrašnje skladne odnose zaista se ne bih miješao ali bih vam rekao da je nama bitno gospodine Laloševiću i tu se slažemo da napravimo tu analizu najzad. Ima li budućnosti KAP-u. Da vidimo da li taj KAP može biti alternativa, možda ponovo razvoja Crne Gore. Da vidimo da li taj KAP može izvršiti reviziju poslovanja i utvrditi stvarni bilans stanja. Da vidimo da li možemo obnoviti i pokušati da obnovimo taj energetsko, metalurško hidro sektor potencijal Crne Gore. Da vidimo da li možemo sačiniti i studije dugoročne svih ovih potencijala kojih objektivno imamo. Ali takođe nam je bitno da ne damo nikome više ni centa i u tome je intencija Socijalističke narodne partije i poruka spinovanima i svim onima koji psinuju od ovog rješenja SNP-a neće više niko dobiti ni centa. Neko pokušava apsolutno da prikači nešto što nije tačno, a mi smo borci za istinu i pravdu u ovom Parlamentu jer nas je narod birao i hoćemo to da kažemo. Nema ni centa nikome i bitno je da napravimo analizu ima li KAP budućnost. O skladnim unutar partijskim odnosima ponavljam još jednom nebih ovom prilikom u predvečerje praznika i nećemo uraditi ništa što će koštati građane i pogotovo radnike Crne Gore. Radnička klasa u Crnoj Gori je uništena i ponavljam još jednom mnogo bi vode trebalo da protekne i mnogo minuta da traje još ova Skupština da objasnimo te razloge, ali ajde da se složimo sa ovim imamo mogućnost da vidimo može li 98 KAP ponovo biti lokomotiva razvoja Crne Gore, ako ne može neka radi tehnika skupštinska...
  • Napokon smo našli krivca Tehnika Skupštine će da riješi pitanje KAPa. Ja mislim da je stvar toliko očigledna da bi možda čak i oni to riješili. Mislim da je stvar toliko očigledna da bi oni to bolje riješili od nas čini mi se na kraju. I nije završna riječ, ali jeste završno obraćanje u ime Kluba DPS-a kolega Nikčević, a ja molim Odbor za privredu, finansije i budžet da se povuče u crvenom salonu održi radničku sjednicu. Mi ćemo napraviti pauzu 15 minuta. Izvolite, kolega Nikčeviću.
  • Poštovani predsjedniče, kolege poslanici, poštovani građani, ako uopšte gledate ovo zasijedanje, Pitanje budućnosti KAP-a jedno je od najznačajnijih ekonomskih socijalnih ja bih se usudio da kažem i političkih pitanja koja u ovom trenutku stoji pred Vladom Crne Gore pa i našim Parlamentom. Ovo je pitanje kojim bi trebalo da se bavi prije svega Vlada Crne Gore. Međutim, imajući u vidu njegovu složenost pa i uticaj na ukupnu ekonomiju Crne Gore, sasvim opravdanim se čini što je Skupština i prošle godine razmatrajući ovo pitanje donijela niz zaključaka i sebe uključila u rješavanje ovog pitanja i na taj način preuzela ili preuzima dio odgovornosti za njegovo rješavanje. Priča o KAP-u njegovoj sudbini traje od samih početaka njegovog rada. KAP je bio više puta bio u krizi sličnoj danas, ali uvijek su se nalazile manje više, uspješna rješenja za nastavak njegovog funkcionisanja. Vjerujem, da ćemo i mi to ovog puta uspješno učiniti bez obzira na razlike i pristup koji imamo, a čini mi se da svi imamo jedan zajednički cilj da se analizira stanje u KAP-u i da se na način na koji to projektovano našim zaključcima dovede do kraja i izabere najpovoljnije rješenje, a vjerujem da je opstanak KAP-a. Treba li nas podsjećati na dileme koje su bile prisutne i prije njegovog formiranja kao što je lokacija, sjećate se tada tada je bila Nikšić za pored nalazišta sirovina boksita umjesto Podgorice, tada je argumentacija bila da će troškovi proizvodnje u Podgorici biti uvećani samim troškovima prevoza, koji danas opterećuju cijenu boksita odnosno cijenu aluminijuma,od rudnika do rampe u Nikšiću istovar, utovar, onda imamo prevoz do Podgorice itd. 99 Naravno i tada je neka politika odlučila i on se gradi u Podgorici. Takođe bila je prisutna i dilema oko izbora tehnologije, da ne govorimo o posljedicama po ekologiju Crne Gore koja je posljedica upravo izbora takve tehnologije, koji su pratili ovaj kolektiv svo ovo vrijeme kao i današnjih dana 41 godina od njegovog početka, koje su i danas aktuelne ni danas nije prisutna ideja da se fabrika Glinice gradi u Nikšiću u neposrednoj blizini rudnika rudnih ležišta to dolazi iz ovih klupa od naših kolega i to u trenutku kada se završila rekonstrukcija pruge Nikšić - Podgorica koja bi trebala da smanji troškove prevoza boksita. Da ne govorimo o pitnaju izvora energije iz koje bi se napajao Kombinat. Sve ovo ukazuje na svu složenost problema funkcionisanja KAP-a sa kojim su se suočavale sve vlade u posljednjih 40 godina. Zaključcima Skupštine Crne Gore, Vlada je bila zadužena da u skladu sa zakonom i ugovorom na najefikasniji način raskine saradnju sa CEAKom. U tom smislu Vlada imajući u vidu ekonomske perfomanse proizvodnje KAP-a kao i globalna očekivanja kretanja i međunarodne standarde poslovanja u ovoj oblasti razradila moguće opcije. Da ponovim, kao moguće rješenje pokretanja arbitražnog postupka kojim bi se omogućilo prenošenje akcija CEK-a u KAP i rudnicima boksita na državu pokazala se kao najlošija opcija imajući u vidu da je pored ostalog međunarodna arbitraža skup i dugotrajan proces. Raspravom smo vidjeli da i ovdje ima i nekih drugih rješenja. Umjesto toga Vladih je predlog da se definiše model održivosti KAP-a kroz preuzimanje vlasništva istovremeno konverziju duga u kacije u smanjenje proizvodnje i angažovanje otprilike jedne polovine trenutno zaposlenih radnika. Najgora varijanta bi bila da se ne postigne dogovor i da KAP ode u stečaj, što treba izbjeći po svaku cijenu. Uporediti stečaj u KAP-u i stečaju u Željezari. Ja mislim da Milutin Simović na neki način to i približio to je ogromna razlika u Željezari je mogla Željezara da svakog dana i svakog mjeseca i mjesec dana i godinu dana i da se uvijek pokrene proizvodnja ovdje jedan dan zastoja ogromne posljedice i pitanje i kolika ulaganja da bi se pokrenula proizvodnja. Bez obzira koja se opcija izabere osim zaustavljanja KAP-a neophodan je preduslov za realizaciju se postizanje dogovora privrede Crne Gore o snadbijevanju KAP-a električnom energijom. Ovo je najurgentnije pitanje imajući u vidu činjenicu da KAP trenutno nema snadbjevanja električnom energijom, ako se izuzme da je crnogorski elektroprenosni sistem do prije nekoliko dana bio je i privremeni snabdjevač. Ovom prilikom treba kazati da za KAP nema jednostavnih a ni jedinstvenih rješenja. Bilo koja opcija da se izabere nastavak rada i zatvaranje KAP-a za sobom povlači čitav niz imalo jednostavnih rješenja da 100 bi KAP bio održiv sistem, mora se riješiti stabilni i jeftin izvor energije, dugoročan to se može riješiti novim izvorom energije iz hidropotencijala sa kojima Crna Gora raspolaže da bi rudnici boksita bili dugoročno stabilna firma, mora se uložiti nekoliko miliona stručnjaci kažu čak i dugoročno 15 miliona u Glinicu u njenu organizaciju koja bi se kao investicija vratila za dvije godine a da ne govorim o tome da bi se kvalitetna glinica mogla plasirati na evropskom tržištu gdje nedostaje. Nakon toga golazi potreba za aktiviranje prerađivačkih kapaciteta što u ovom trenutku nije realno. Od značaju KAP-a za ekonomiju Crne Gore govorili su mnogi pa neće biti suvišno da i ja ovog puta nešto kažem. KAP Crnoj Gori treba iz više razloga, KAP učestvuje u ukupnom iznosu Crne Gore preko 40%, razvoj Crne Gore ne može se zamisliti ili zasnovati samo na razvoju poljoprivrede i turizma mora se zadržati i KAP kao i Željezara sa modernizacijom i ulaganjima u nove tehnologije što bi sa prerađivačkim kapacitetima na bazi čelika i aluminijuma bio značajan zamac Crne Gore, a da ne govorim o mogućnostima zapošljavnja stručnjaka koji dolaze sa fakulteta, mašinskog fakulteta, metalurškog fakulteta, ukidanjem KAP-a ja mislim da treba onda ukinuti i te fakultete, jer tržište rada za ovaj prostor je usko. Opstanak KAP-a i rudnici boksita imaju šansu, u protivnom deđavaće se ono što se dešava ovih dana. Jednostavno aktiviranje glinice boksiti isporučujuboksit KAP-u to je jedna šansa. U ovom trenutku, u posljednjih nekoliko godina pokušaj da se traži neki drugi partner, nije uspjelo. Ovih dana je nešto urađeno sa mađarima, iz tih osnova je i ovaj razlog zatvaranja radnika u jami tražeći garancije od Vlade Crne Gore, imajući u vidu da su pred nekim ugovorom. Ali, to su sve neki ugovori koji su dosta rizični, ugovori koji nijesu profitabilni, jedino rješenje je KAP i za boksite, i za željeznicu, i za Luku Bar, i za mala i srednja preduzeća iz oblasti trgovine, transporta i usluga. Procjena je da bi sve ove firme, od ovih firmi živjelo 10 hiljada naših građana. U tom smislu zaista tražimo ono rješenje i podržavamo rješenje koje je i optimalno, rješenje koje će učiniti sve da se KAP spase, izuzme od ovog vlasnika i stvore uslovi za naredne poteze, eventualno modernizacija ili mala privatizacija. Hvala.
  • Ovim smo završili raspravu, bar za ovaj put. Čućete zvono kada naš Odbor završi sjednicu o amandmanima i ostaje nam još da se izjasnimo o zaključcima. Čekajte zvuk zvona. 101 - pauza –
  • Poštovane koleginice i kolege 25. saziva, nastavljamo rad. Dobili smo amandmane, Odbor se izjasnio o njima. Dobili ste izvještaj. Mislim da bi bilo korisno da ih predsjednik Odbora pročita i da možda, ako ima potrebe, i pojasni nešto, u svakom slučaju korisno je da se pročitaju, nema ih previše. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Izvinjenje što je stručnoj službi trebalo ipak malo vremena da napravi prečišćeni tekst amandmana, odnosno zaključaka sa podnesenim amandmanima. Podnijeli smo izvještaj o radu Odbora u odnosu na predlog amandmana poslanika Srđana Milića na zaključke Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, i četiri amandmana koja je poslanik Milić podnio, dakle tri izvorno i četvrti koji je modifikovan su dobili saglasnost Odbora, i sada ide ka Parlamentu sa prečišćenim tekstom zaključaka koji ću vam pročitati radi preciznosti i da bi znali o čemu se izjašnjavamo. Dakle, prečišćeni tekst zaključaka, sada glasi ovako: 1. Nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u energetsko metalurškom reprolancu, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om. Imajući u vidu da strani partner nije poštovao ključne ugovorne obaveze, prenos akcija CEAC-a na državu Crnu Goru, moguće je 102 uraditi jedino, na najefikasniji i najekonomičniji način, bez naknade po bilo kom osnovu, i tereta za Budžet i građane Crne Gore. 2. Skupština Crne Gore obavezuje Vladu da do 20.05.2013.godine formira stručni tim sastavljen od domaćih i međunarodnih eksperata koji će do 20.10.2013.godine podnijeti Skupštini Crne Gore na usvajanje studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijske industrije u Crnoj Gori. 3. Definisanje odgovarajućeg modela za izmirenje duga KAP-a prema EPCG i uslova ugovora o snabdijevenju električnom energijom u narednom periodu; nagrađivanje potrošača koji uredno i na vrijeme izmiriju račune za električnu energiju i nakon 01. 08. 2013. Godine, da se na pravedan način definiše program potpunog izmirenja postojećeg duga za električnu energiju za potrošače koji su u stanju socijalne potrebe; da se izvrši identifikacija i otpis dugova za električnu energiju za ona domaćinstva za koja su se stekli uslovi sa aspekta eventualne zastare potraživanja u skladu sa zakonom; da se izvrši predlaganje modela nagrađivanja redovnih platiša iz kategorije “ostali potrošači” na način i u obimu koji će biti stimulativan i za ovu strukturu; da se u predviđenom roku dostavi Skupštini, odnosno nadležnom Odboru predlog načina investiranja u ove kapacitete; Sve gore navedene elemente treba završiti do 30. 06. 2013. godine. 103 4. Da obezbijedi sve neophodne uslove za puno poštovanje zakonskih obaveza i obaveza predviđenih kolektivnim ugovorom zaposlenima u KAP-u i Rudnicima boksita, kao i za prema izmirenje postojećih obaveza nastalih na zakonu zasnovanim pravima iz radnog odnosa. 5. Skupština Crne Gore traži od Državne revizorske institucije da, u skladu sa zakonom, izvrši reviziju dugova KAP-a i da o tome podnese poseban izvještaj Skupštini i Vladi Crne Gore do 31. 05. 2013. godine, a imamo i ovaj rok gore koji je definisan tačkom tri, dakle ostavlja mogućnost do 30.juna. 6. Skupština Crne Gore traži od Državne revizorske institucije, da u cilju sprovođenja zaključaka od 29. februara 2012. godine, odnosno obezbjeđenja potpune i nezavisne revizije poslovanja KAP-a, od dana preuzimanja od strane CEAC-a, obavi predmetnu reviziju, uz mogućnost angažovanja ekspertskih stručnjaka sa posebnim specijalističkim znanjima, u roku koji će se precizno definisati u dogovoru sa nadležnim skupštinskim odborom i Vladom Crne Gore. 7. KAP će najkasnije u roku od dva mjeseci od donošenja ovih zaključaka definiše model da se proces proizvodnje u KAP-u odvija uz puno poštovanje normi i standarda propisanih zakonima Crne Gore kojima se uređuju pitanja upravljanja otpadom, zaštite životne sredine, procjene uticaja na životnu sredinu i sprečavanja uticaja na životnu sredinu. 104 Pomenuti proces proizvodnje u KAP-u, shodno navedenom, započeće da se odvija najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja ovih zaključaka. 8. Ovi zaključci predstavljaju cjelinu sa zaključcima Skupštine Crne Gore od 29.02.2012.godine i od 08. juna.2012. godine. 9. Vlada Crne Gore, kao državni organ nadležan i odgovoran za vođenje ekonomske politike Crne Gore, koja je odgovorna i za realizaciju ovih zaključaka, najmanje jednom u tri mjeseca će Skupštini Crne Gore podnositi detaljnu informaciju o problematici poslovanja KAP-a i RBN i realizaciji Zaključaka Skupštine Crne Gore u vezi sa tim. To je prečišćeni tekst zaključaka nakon rasprave na Odboru. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Želi li po jedan u ime kluba da se izjasni? Želi kolega Bojanić i podnosilac amandmana kolega Milić. Izvolite, kolega Miliću.
  • Hvala vam na intervenciji gdje ste rekli nešto što je meni promaklo. I ne znam koje su proceduralne mogućnosti, čak i do nivoa da zatražim posebnu sjednicu Kluba i da mi onda zauzmemo stav oko svega. 105 Dakle, imajući u vidu da strani partner nije poštovao ključne ugovorne obaveze, prenos akcija CEAC-a na državu Crnu Goru, moguće je uraditi jedino, na najefikasniji i najekonomičniji način, bez naknade po bilo kom osnovu, i tereta za Budžet i građane Crne Gore. Ovo se može tumačiti samo kao prenos akcija. A jasno je da je iz ovoga o čemu smo govorili prije, prethodi raskid ugovora, ovdje nedostaje "i raskid ugovora". I ovo, kako bi trebalo da glasi: "Imajući u vidu da strani partner nije poštovao ključne ugovorne obaveze, prenos akcija CEAC-a na državu Crnu Goru i raskid ugovora, moguće je uraditi jedino, na najefikasniji i najekonomičniji način, bez naknade po bilo kom osnovu i tereta za Budžet i građane Crne Gore". Dakle, pitam, da ne bude pogrešnoga tumačenja poslije i da bude kompletno. Ne, ne, ja se nikada ne igram sa ovim da bih rekao nešto što nije predloženo, kako smo čuli, ali potpuno ste u pravu, predsjedniče Parlamenta, kreativna tumačenja neće faliti za mnoge stvari, ali ajmo makar ovu da protumačimo onako kako sam je i predložio. Je li za proceduru to moguće da se uradi?
  • Jeste, vi ste vlasnik ovoga amandmana, i moguće je.
  • 106 Onda se izvinjavam kolegama iz Odbora koji su glasali.
  • To smo dozvoljavali i kod zakona, a ne kod zaključaka, da budem vrlo otvoren tu, bili smo tolerantniji i kod većih akata. Moguće da se ugradi tu i raskid ugovora, iza riječi Crnu Goru, ugradi se i o raskidu Ugovora.
  • "...i raskid Ugovora", dakle da se podrazumijeva i jedno i drugo, da ne bi slučajno neko tumačio da bilo što prebaci na teret građana ili budžeta Crne Gore.
  • To je prihvaćeno, to je konačna verzija, to smo radili. Znači, pročitajte, da ostane u stenogram, samo taj dio.
  • "Imajući u vidu da strani partner nije poštovao ključne ugovorne obaveze, prenos akcija CEAC-a na državu Crnu Goru i raskid ugovora, moguće je uraditi jedino, na najefikasniji i najekonomičniji način, naknade po bilo kom osnovu i tereta za Budžet i građane Crne Gore". 107 bez Dakle, to sam obećao da ovdje se ispričamo i mislio sam da će biti pitanja, vjerovatno će biti izjašnjenja samo.
  • U ime klubova će po jedan govoriti, kolega Bojanić i Šehović su se prijavili.
  • Amandman 2, da ne bude i tu bilo kakvih tumačenja, pošto sam to progovorio na sjednici Odbora, ponoviću ovdje. Dakle, nakon ovoga svega, ide obrazloženje koje će biti sastavni dio ove moje diskusije makar, ako ne čega drugog. A to je, govori se o studiji dugoročne održivosti i razvoja aluminijske industrije u Crnoj Gori. Studija će proizaći od objektivne globalne projekcije kretanja proizvodnje aluminijuma, od stvarnog tehnološkog i ekološkog stanja Kombinata aluminijuma u rudnicima crvenih boksita, od geoloških rezervi crvenih boksita i strukture zaposlenih. Obuhvatiće restrukturiranje, dinamiku i modernizaciju svih tehnoloških faza, počev od realizacije crvenih boksita, primarne proizvodnje, prerade i daljeg razvoja malih i srednjih preduzeća na bazi aluminijuma, od usvajanja pojedinih tipova i legura na bazi aluminijuma, sa analizama direktnih i indirektnih finansijskih efekata i indikatora. I imam onaj dio gdje sam rekao da ću to ovdje da progovorim, da smatram da je način kako se ovo može najlakše završiti i aktiviranje zaloge 108 ili stečaj i da, s druge strane, za mene kad sam predlagao ove amandmane prioritet je raskid ugovora sa CEAC-om. Odgovoriću ako bude nekih pitanja. Hvala na ovome razumijevanju.
  • Radimo veliku finansijsku stvar koja se tiče Crne Gore, i tu vrijeme parlamentaraca je najmanje bitno. U ime klubova su htjeli izjašnjenje pojedinačno za sada kolega Bojanić. Izvolite, kolega Bojaniću, pa kolega Šehović, kolega Popović. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Dio naših razmišljanja zašto nismo podržali ove zaključke, odnosno amandmane na ove zaključke iznio sam na Odboru.Međutim, mi smo, i poslije sve ove rasprave, u istoj situaciji - treba da se raskine ugovor sa CEAC-om, a niko ne precizira kako. Ovo su treći zaključci. 0d 29. februar prethodne godine, pa od juna, pa evo treći zaključak donosi ova skupština u kome se kaže da treba raskinuti ugovor, a niko ne zna kako. Ja vas pitam, uopšte da li ima svrhe donositi ovakve zaključke, jer Vlada nikakve konsekvence nije snosila što nije ispunila one prethodne. 109 Takođe, rok je sad pomjeren da se analiza stručni tim sastanu od eksperata da će podnijeti Skupštini na usvajanje studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijske industrije do 20.10. 2013. Podsjetiću kolege da je glavna zamjerka, barem je tako rečeno javno, na zaključke Pozitivne što nije stavljen rok šest mjeseci. Od 25. marta, taj je rok mjesec dana prije ovog roka. Sad još se rok prolongira, a evo sad idemo na novi red zaključaka. Meni se čini da ostaje i dalje ovo sporno vezano za Državnu revizorsku instituciju, i tu smo krenuli priču naopako, stalno guramo Državnu revizorsku instituciju da ona vrši razne revizije, da nam ona podnosi stanje i naravno njena je obaveza da donese preporuke državnim organima koji su subjekti revizije. A niko nije postavio pitanje da pritisnemo subjekte državne revizije, odnosno državne organe da izvrše te preporuke.Mi ćemo opet doći u situaciju da nam Državna revizorska institucija, ako prođe zakonski, ako uspije da uradi i analizu i stanja KAP-a, ali nikome neće pasti na pamet da te preporuke ispoštuje do kraja. Tako da zakključim, da ne dužim više, i dalje smo pri tome, i dalje podvlačim, ono što je za Pozitivnu od prvog dana jedino prihvatljivo, ako hoćete odgovornost od nas, mi hoćemo da nam date uz odgovornost i ovlašćenja po pitanju KAP-a. Ukoliko nam samo gurate odgovornost, znamo da je to na Vladi vođenje ekonomske politike, to je bila rasprava na Odboru, ne sporimo mi sa tim da je Vlada nadležna, međutim ona sama sebe diskvalifikuje, prenosi na nas odgovornost, hoćemo da prihvatimo odgovornost, ali u paketu sa ovlašćenjima. Sve dotle neka Vlada završava svoj posao. Hvala. 110
  • Mogu ukratko da kažem, naš Klub je heterogen, Demokratska partija i Hrvatska građanska inicijativa će podržati zaključke, Liberalna partija se principijelno neće uopšte izjašnjavati o ovim zaključcima. Mislimo da je to izvorna nadležnost Vlade, a ne prebacivanje odgovornosti na Skupštinu. Pretpostavljam da će ovi zaključci završiti kao i oni od prije 14 mjeseci.To će biti mrtvo slovo na papiru.Još jedanput pozivam Vladu, bavite se sa onim što je vaša nadležnost, nemojte da prebacujete ovako vruću krtolu na Parlament. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Popoviću. Kolega Šehović, izvolite.
  • Hvala, predsjedniče Krivokapiću. 111 Poštovane kolege, dozvolite mi da na kraju ove današnje naporne rasprave o Kombinatu aluminijuma pokušam da u kratkim crtama, u vremenu koje mi je stavljeno na raspolaganje, iznesem argumente zbog čega smo protiv i jednih i drugih zaključaka, odnosno u ovom konkretnom slučaju zbog čega smo debelo protiv zaključaka koje je predložila Socijalistička narodna partija, a usvojio Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, glasovima DPS-a, SNP-a i Bošnjačke stranke. Dakle, u svom uvodnom izlaganju sam rekao da CEAC ima dvije preferirane opcije. Jedna opcija koja njemu odgovara jeste da mu se pored izmirenja svih dugova koje je on napravio u KAP-u do sada a koji prevazilaze cifru od 200 miliona eura isplati i 51 milion eura da bi nam oni ustupili akcije na koje je već više od godinu dana nemaju pravo. I to je za njih dobra opcija, jer ćemo izmiriti 200 miliona dugova koji su oni trebali da izmire i daćemo im još 50 miliona eura. Oni će kao čin dobre volje, kako reče jedan njihov zvaničnik u prijetećem pismu ovim poslanicima, ustupiti akcije CEAC-a. I druga varijanta po njih je da oni ostanu u KAP-u, da nastavljaju da iznose novac iz Crne Gore, a da neko umjesto njih podmiri dug za struju, jer smo mi došli u ovu situaciju samo zbog činjenice što Elektroprivreda više neće da im isporučuje struju, jer se dug prema njoj nagomilao i iznosi oko 60 miliona eura. Dakle, problem sa ovim zaključcima se sastoji u tome što mi niti jednu jedinu novu obavezu prema CEAC-u nijesmo prepoznali koja već nije zapisana u skupštinskim zakljucima koji su na snazi, a 112 koji se ne poštuju, a zbog kojih smo izgubili 90 miliona eura, a ovim zaključcima otvaramo prostor da se traži rješenje da se izmiri dug KAP-a prema Elektroprivredi Crne Gore ili ,drugačije rečeno, da građani Crne Gore plate struju koju je CEAC potrošio. Na ovaj način se pokazuje nemoć države Crne Gore, nemoć da sprovodi zakon. Kompanija CEAC, i nakon ovih zaključaka, nastaviće da ponižava državu Crnu Goru. Kompanija CEAC će, i nakon ovih zaključaka, nastaviti da izvlači po dva miliona eura mjesečno sa računa KAP-a. CEAC će, nakon ovih zaključaka, biti u situaciji joj bude izmiren dug od 40 miliona eura, koji je jednak jednom i po budžetu Direkcije za saobraćaj koji je jednak ekvivaletnom iznosu od desetak novih bolnica, koji je jednak iznosu za desetak novih vrtića, koji je četiri puta veći od onih taksi euro po euro, kako ih zovemo, i koji je tri puta veći od ukupnog iznosa kriznog poreza koji ćemo prikupiti tokom ove godine. Najbolje će nepravdu za koju se otvara prostor ovim zaključcima osjetiti oni građani Crne Gore kojima Elektroprivreda Crne Gore dodje da isključi struju kad ne plate dva mjesečna računa, pa makar iznosi tih računa bili i pet eura.Dakle, najbolje će oni da osjete tu nepravdu, jer smo mi danas ovim zaključcima otvorili prostor da se traži model da se izmiri dug KAP-a prema Elektroprivredi Crne Gore, na način što će građani Crne Gore platiti više od 40 milina eura potrošene struje od strane CEAC-a. Zbog toga nećemo da podržimo ovo rješenje. 113 Zbog toga je uslov svih uslova, da bismo uopšte razgovarali o bilo čemu oko KAP-a, da se prvo raskine saradnja sa partnerom koji ponižava u kontinuitetu ovu državu i koji je finansijski iscrpljuje, i evo, po ko zna koji put, to ponavlja. Hvala.
  • Hvala. Kolega Simoviću,izvolite.
  • Hvala, gospodine predjedniče. Pa evo kratki utisci nakon ovog, rekao bih, danas dugog i napornog rada, rada koji je u finale ipak pokazao da je dao svoj konačni rezultat. Imali smo veoma dugu, veoma ozbiljnu raspravu, odgovornu raspravu sa različitim argumentima, povodom jednog najvažnijeg ekonomskog pitanja u Crnoj Gori. Završavamo je zaključcima koji će dobiti potrebnu većinu u Parlamentu, zaključcima koji obezbjeđuju i koji otvaraju perspektivu za dugoročnu održivost Kombinata aluminijuma u Podgorici, zaključcima koji daju mogućnost i otvaraju mogućnost za dugoročni dogovor i aranžman između Elektroprivrede Crne Gore i Kombinata aluminijuma u 114 Podgorici, zaključcima koji daju mogućnost da se iskaže puna socijalna briga u odnosu na zaposlene ne samo u Kombinatu aluminijuma, nego i u Rudnicima boksita. Ovu današnju raspravu zavrašavamo i zaključcima koji će obavezati i da se u kratkom periodu napravi studija koja treba da da konačni odgovor o dugoročnoj održivosti, opravdanosti industrije aluminijuma u Crnoj Gori. Završavamo raspravu zaključkom koji se odnosi na pitanje životne sredine, zaštite životne sredine u Crnoj Gori u okolini Kombinata, pri čemu tu iskreno imam jednu malu rezervu, ali ajmo da vjerujemo, ajmo vjeruju da će da budemo optimisti. Nijesam od onih koji model koji treba da da odgovor koje su to pretpostavke da KAP ispuni sve tehnološke standarde u skladu sa zakonskim propisima Crne Gore, u roku od dva mjeseca da se definiše model, a u roku od godinu dana da se sve to ispuni. Mislim da je to preambiciozno ako u ovom trenutku svi znamo da je to veoma zahtjevan projekat, projekat traženja modela,a da je investicija sigurno 60-70 miliona. Ali ajde da budemo ambiciozni,a vrijeme će pokazati da je to veoma važno da krenemo u taj proces. Takođe, mislim da je ovo dobra prilika da, doneseći ove zaključke i ukupno kada razgovaramo o problemu aluminijske industrije,mi svi zajedno, siguran sam, imamo odgovoran odnos prema onim obavezama koje smo zajedno upisali u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, o našim evropskim obavezama, o našim 115 obavezama kad je u pitanju potreba da i u dijelu standarda davanja državne pomoći ispunimo ugovorene obaveze u odnosu na ono što je upisano u tom prvom ugovoru našem sa Evropskom unijom, a to je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ovih dana imali smo dijalog sa našim evropskim partnerima. I ovo je dobra prilika da kažemo da ćemo pokazati odgovoran odnos prema tim potpisanim obavezama. Mi, takođe, vjerujemo, i ono što na kraju želim da kažem, više smo nego sigurni da će Vlada u narednom periodu pokazati veoma odgovoran odnos prema traženju odgovora u odnosu na ono što je najvažnije ekonomsko pitanje u Crnoj Gori i da će Vlada Crne Gore,pokazati odgovoran odnos u realizaciji zaključaka koji dolaze iz ovog parlamenta. Hvala vam.
  • Jasno je da dolazimo do određenih zaključaka koji, prije svega, onemogućavaju teze da će 43 miliona evra ili 51 milion evra platiti građani Crne Gore ili će se iz budžeta platiti CEAC-u. Drugi element ove priče je da počinju kreativno da se tumače zaključci prije nego što su usvojeni. A to je da će neko preuzeti 200 miliona 116 evra duga, a da pri tome to isto ostaje i kod stečaja, to isto ostaje i kod aktiviranje zaloge, i da ni jednim jedinim slovom stečaj nije onemogućen ovim zaključcima. Već sjutra može bilo koja firma pokrenuti postupak stečaja u KAP-u koliki god da je dug. Koliko sam čuo u Gornjem Ibru Rožaje pokrenut je stečaj zbog 36 hiljada evra. Treće su radnici. Ako u nečemu postoji malo zadovoljstvo, gospodine minister, da ako se usvoje ovi zaključci, ako već nijeste riješili onu garanciju prema Rudnicima boksita, prema rudarima od večeras imate obavezu. Četvrto su građani Crne Gore ili prvo su građani Crne Gore, a to su računi za struju.Nije tačno da će se prenositi ništa na građane Crne Gore, niti jednoga centa da će ih koštati, osim ako ne bude ponovo kreativno tumačenje svega ovoga. Zašto tražimo oko kreativnog tumačenja da se to razjasni. Zbog toga što ovdje po prvi put nijesu postavili ni 29.o2. pa smo se čudili zašto nijesu ispoštovani zaključci niti jedan rok nije postojao 29.02.2012. godine, niti jedan rok postoji 8. juna 2012. godine, i po prvi put ovdje definišemo rokove i pozivam, naročito iz vlasti, ljude da ne trče sa potpisivanjem ugovora o dugoročnom snabdijevanju strujom Kombinata aluminijuma, jer ćemo ovdje najkasnije do 20. oktobra raspravljati o strategiji dugoročnog razvoja Aluminijskog kombinata. Ukoliko ta strategija nakon tačne evidencije svega ovoga što smo danas uradili, a ozbiljni smo ljudi i niko nikoga ne bi smio da prevari da ga gleda u oči i ukoliko ta strategija ne dobije podršku ovdje u Parlamentu zna se šta slijedi sa KAP-a. Toliko od mene hvala vam. 117
  • Pošto je to dio zaključaka rok je bio petnaestodnevno da izvještavaju o ispunjavanju zaključaka, petnaestodnevno od 29. februara, petnaestodnevno nadležni Odbor je bio Odbor za privredu, finansije i budžet koji je u rukama opozicije.Zbog preciznosti parlamenta i njegovim moćima koji je imao a koje nije iskoristio, naša zajednička nemoć. Ponavljam za mene postoji samo jedna riječ večeras nemoć, ali postoje i takvi dani u životu u svakoj državi treba ih zapamtiti. Ništa ne ostaje bez da stavim na glasanje ako niko neće više riječ. Kolega Vukoviću, jeste li stigli do mjesta? Sjedite svi na svoje mjesto da ne bi bilo listinga pogrešnoga. Ne bi bilo dobro da Džavid Šabović ne bi niko vjerovao da glasa za ovo, a nama ne treba bodrum i slične situacije. Jeste li svi na svojim mjestima? Miško je bio u Vladi pa su mu duge ruke, duge su mu ruke. Stavljam na glasanje Predlog zaključaka uz ovu korekciju koju je kolega Milić dao i raskid ugovora u prvom amandmanu. Ko je za, protiv, uzdržan? Glasamo zaključke u cjelini. Amandmani su uvršteni. Predlagač ih je prihvatio. Sad smo na svoje ja sam crveni, a sud je zeleni. Jesmo li svi glasali? Hvala vam, koleginice i kolege. Glasalo je 56 poslanika, 42 za, 14 protiv, nije bilo uzdržanih. Konstatujem da su ovi zaključci prihvaćeni. Danas mo mi počeli u devet sa pospom, ja sam imao tu privilegiju da presjedavam na više jezika danas, najmanje sam razumio ovaj večerašnji. Ali nastavićemo iduće sedmice posle praznika. Zakazao sam Kolegijum za utorak, da bi smo u srijedu počeli sa radom, zakazao sam Ustavni odbor za utorak, da bi smo počeli da radimo na Ustavu, i zaslužili ste da se odmorite svakako vi koji ste imali teške izbore. Želim Vam srećne praznike, prvi maj i onima koji slave uskršnje praznike. Hvala vam. 118 08.05. 2013. u 12.15h
  • Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, poštovani guverneru Centralne banke i rukovodioci agencija, ne znam da li ste svi u istom statusu formalnom, nastavljamo treću śednicu proljećnog zasijedanja u 2013. Po dogovoru sa Kolegijuma smo složni za dnevni red koji ćemo pratiti, nadam se, precizno do kraja, do završetka 17. tačke. Mi smo završili već jednu tačku - Informacija o načinu realizacije skupštinskih zaključaka od 29. februara 2012. godinesa predlogom novih zaključaka, pred praznike. Danas, da bismo jedno od dosta bitnih mjesta u Centralnoj banci Crne Gore što prije zatvorili, dogovor je da krenemo sa tačkom Izbor i imenovanja, da to danas glasamo, a onda bismo išli na redosljed koji je pred vama, od zajedničkog razmatranja tačke 3. i 4. pa na Predlog zakona o željeznici, lukama, životnoj sredini, da bismo śutra krenuli sa, nadamo se, Predlogom zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, odnosno Petnjici, poznatiji kao zakon o Petnjici, trenutno. To je otprilike osnovni predlog naših kretanja kroz dnevni red u ovoj sedmici. Računam da ćemo iduće sedmice završiti treću śednicu i obaviti sve ono što je pred nama. Izbor i imenovanje Tu je guverner Centralne banke Crne Gore gospodin Dakić. Predlog je za Nikolu Fabrisa, dosadašnjeg glavnog ekonomistu Centralne banke Crne Gore, dosta poznat javnosti, tiho govori ali tačno, koliko mi se čini, o mnogim stvarima, bar mu je vrijeme dalo za pravo, i to mu je dalo i priliku da bude viceguverner. Izvolite, guverneru.
  • Poštovani predsjedniče Skupštine, uvaženi poslanici, Na osnovu člana 50 stav 3 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore, predlažem Skupštini Crne Gore da za viceguvernera za finansijsku stabilnost i platni promet imenuje prof.dr Nikolu Fabrisa, glavnog ekonomistu Centralne banke Crne Gore. Prof.dr Nikola Fabris je od 2004. godine glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore, odgovoran za posao makroekonomskih analiza, 119 uključujući monetarne, fiskalne, finansijske i platno bilansne analize i za poslove iz oblasti podsticanja i očuvanja finansijske stabilnosti. Zamjenik je guvernera Crne Gore u Međunarodnom monetarnom fondu. Član je pregovaračke grupe za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužen za poglavlja - ekonomska i monetarna politika, finansijske usluge, slobodno kretanje kapitala i statistika. Redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a kao gostujući predavač angažovan je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i na drugim visokoškolskim institucijama u regionu. Predsjednik je Statističkog savjeta Crne Gore. Kao rukovodilac ili član projektnog tima, radio je na preko 50 makroekonomskih projekata. Autor je, odnosno koautor pet knjiga iz oblasti ekonomije i brojnih radova iz oblasti centralnog bankarstva, ekonomske i monetarne politike, finansijskog sistema, stranih direktnih investicija i sl. Govori engleski jezik, oženjen je i otac jednog djeteta. Predlog za imenovanje dr Fabrisa na mjesto viceguvernera Centralne banke Crne Gore uslovljen je potrebom za kadrovskim kompletiranjem najužeg rukovodnog tima u Centralnoj banci Crne Gore. U narednom periodu pred ovom institucijom su brojni složeni i odgovorni zadaci koje je moguće izvršavati jedino ako Centralna banka funkcioniše u punom kapacitetu. U veoma složenim ekonomskim prilikama u kojima se nalazi Crna Gora, od Centralne banke se očekuje da u skladu sa ustavnim odgovornostima za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sektora, preduzima sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti u cilju jačanja povjerenja u ukupan finansijski sistem. U narednom periodu, posebnu pažnju posvetićemo očuvanju stabilnosti bankarskog sektora, kao ključnog elementa finansijskog sistema. Centralna banka, u saradnji sa Svjetskom bankom i Ministarstvom finansija, već radi na razvijanju i implementaciji modela restrukturiranja loših kredita. Nastaviće se sa politikom davanja odobrenja novim akcionarima za ulazak u postojeći bankarski sistem. Naša pažnja posebno će biti usmjerena na unapređenje procesa upravljanja rizicima u bankama kao i procesa supervizije zasnovanog na rizicima. U skladu sa Ustavom i Zakonom o definisanju odgovornostima i nezavisnošću, a u svrhu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike, Centralna banka je obavezna Vladi Crne Gore davati preporuke za vođenje ekonomske politike i učestvovati u kreiranju sistemskih rješenja, prije svega u domenu smanjenja nelikvidnosti privrednog sektora i podsticanja kreditne aktivnosti banaka. 120 U procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, Centralna banka će aktivno učestvovati i samopregorno raditi na daljoj harmonizaciji propisa iz svoje nadležnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije. U skladu sa zakonom i standardima javnosti i transparentnosti, nastojaćemo da svim relevantnim subjektima obezbijedimo pravovremeno i davanja informacija iz domena svoje nadležnosti. U svom poslovanju vodićemo se principima društveno odgovorne organizacije kako prema zaposlenim i sredstvima kojima raspolažemo, tako i prema potrebama razvoja našeg društva. S namjerom da Centralu banku Crne Gore stavimo u funkciju zajedničkog pregnuća, da nađemo put za što brži i bezbolniji izlazak iz krize kojoj su u ovoj ili onoj mjeri izloženi svi građani naše zemlje, predlažem Skupštini Crne Gore da imenuje prof. dr Nikolu Fabrisa za viceguvernera Centralne banke Crne Gore. Hvala vam na pažnji.
  • Izvolite, da li neko želi riječ? Kolega Bojanić.
  • Zahvaljujem, poštovani predsjedniče i uvaženi poslanici, a i gosti, Prilično dobro poznajem teorijski rad i naučni rad gospodina Fabrisa i u tom dijelu gotovo da nemam nijednu zamjerku. Međutim, ono što će nas iz Pozitivne opredijeliti da glasamo protiv gospodina Fabrisa je njegova sreća ili nesreća što je u momentu kada je ugrožen bankarski sistem u Crnoj Gori bio u Centralnoj banci i, bez obzira što nije bio na poziciji da vrši nadzor i super viziju nad bankarskim sistemom, smatram da kao profesionalac zašta ga cijenim da bi trebao biti kao svaki profesionalac, da je morao dići glas protiv ugrožavanja bankarskog sistema, prvenstveno zbog načina na koji je Prva banka i dobila kredit od 44 miliona, a naročito zbog načina kako je vratila. Svi znamo onu smiješnu priču, mogu reći i tužnu i smiješnu, kako je jedan milion putovao 11 puta da bi se ispunila forma i vratio taj kredit. Na žalost, cijeneći stručan rad gospodina Fabrisa i isto imamo situaciju kao što smo imali sa gospodinom guvernerom koga uvažavamo kao visokog stručnjaka, čovjeka koji dugo radi u bankarstvu, ali takođe imamo tu zamjerku da u momentu kada je ugrožen bankarski sistem u Crnoj Gori nijesu reagovali dovoljno odlučno, odnosno morali su hrabrije djelovati i zaustaviti onako silovanje zakona kako smo imali u tom periodu. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. 121 Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Zahvaljujem predsjedniče, poštovana Skupštino, poštovani građani, gospodine guverneru Dakiću, Javio sam se da iznesem svoje zadovoljstvo što konačno biramo viceguvernera, imajući u vidu da ste vi izabrani na ovu poziciju na koju se izabrani i da je to mjesto upraženjeno, a imajući u vidu i brojne obaveze koje stoje pred Savjetom guvernera, a koje se tiču dubokih rezova, kako mi u SNP-u očekujemo u bankarskom sektoru. Još jednom pred građanima da ponovim da smo nezadovoljni načinom na koji funkcioniše bankarski sektor, pogotovo načinom na koji taj isti sektor daje podršku privredi, odnosno građanima Crne Gore. Vi znate da smo inicirali i obavićemo formalne komunikacije sa Vama, a i sa ostalim relevantnim predstavnicima, pokušaja da se jedna dio bogatstva koji je akumuliran u finansijskom sektoru, odnosno u bankama prebaci, odnosno rastereti privreda i budžet i da umjesto što posežemo sa nekim kriznim mjerama i porezima od građana i od privrede, to isto uradimo od finansijskog sektora, mislim na mogućnost uvođenja poreza na platni promet. Jedan institut koji je postojao nekad u velikoj Jugoslaviji, koji je bio efikasan, želim ovdje da napomenem da je naplata toga poreza 100%, tu nema evazije, izbjegavanja poreza, jer su sve finansijske transakcije u platnom prometu legalne i samo je stvar političke volje, a i načina na koji će se postaviti Centralna banka u dijelu onemogućavanja onih koji bi bili dužni da plate taj porez, da taj porez prevale na račun građana ili privrede povećavanjem naknada. Mislim da Centralna banka ima dovoljno mehanizama da zaštiti privredu i građane i da se na taj način konačno Crnoj Gori bogatstvo sa ovih koji imaju preusmjeri na one kojima je to potrebno kako bi kroz funkcionisanje privrede, a i olakšavanje građanima, jednom dijelu građana, jednostavno stvari bolje funkcionisale. Interesovalo bi me, s obzirom da gospodin Fabris, kojeg predlažete za viceguvernera, ima dobre stručne reference, mi u SNP-u se prije svega vodimo time da se na odgovorna mjesta predlažu stručni ljudi, da, koliko mi znamo, gospodin Fabris je apolitičan, dakle, nije član, organ nijedne političke partije, što je veoma važno kod imenovanja na ovakve funkcije i to ga još tim prije preporučuje za ovakvu funkciju, da dobijem odgovor na jedno pitanje koje je svakako interesuje javnost, a iz domena je rada Savjeta guvernera Centralne banke, odnosno Savjeta Centralne banke. Naime, gospodin Fabris je predložen na ovu funkciju sa mjesta koje trenutno obavlja, glavnog ekonomiste Centralne banke. Znajući da Savjet Centralne banke funkcioniše u jednom respektabilnom sedmočlanom sastavu i da postoji solidna 122 popunjenost Centralne banke, nadam se da će biti i bolje kod Centralne banke odlučnosti, s obzirom na maltene novo rukovodstvo, da se agresivnije ide i ka kontroli banaka i ka sređivanju stvari u bankarskom sektoru, da se nikad ne ponove one stvari o kojima je govorio moj uvaženi prethodnik. Da li planirate da popunjavate mjesto koje do sada i sada obavlja gospodin Fabris, glavnog ekonomiste u Centralnoj banci? Mi u SNP-u ne bi željeli da vidimo da na tako upražnjeno mjesto dolaze ljudi koji imaju manje kompetencije od dosadašnjeg gavnog ekonomiste, odnosno da ga preporučuju neke druge reference koji nisu struka već politika i smatramo da bi bilo bolje da se to mjesto i ne popunjava, jer ne vidimo neku pretjeranu potrebu za tim, s obzirom da postoje već uhodani mehanizmi u Centralnoj banci. Zahvaljujem.
  • Stalno pitanje je struka bez glasa i glas bez struke. Kod nas je opasnost da smo glas bez struke, a kod njih je opasnost da su struka bez glasa, ali tu je negdje razapeta naša realnost. Izvolite.
  • Mogu da kažem da nakon 36 godina rada u Centralnoj banci Crne Gore nemam nikakav drugi motiv izuzev da se profesionalno i stručno odnosim prema svim pitanjima koja se tiču Centralne banke, pa tako i prema ovom predlogu koji sam danas ovdje vama saopštio. Što se tiče gospodina Fabrisa mogu da potkrijepim jednom činjenicom, prije par dana u Vašingtonu je održana jedna zatvorena međunarodna konferencija pod nazivom "Razmišljanje o makroekonomskoj politici". To je konferencija koja je okupila jedan broj živih nobelovaca ekonomista među kojima su Spenser, Stiglic i slično, a bili su i poznati makroekonomisti poput Romera, Blanšara i ostalih. Na poziv Olivera Blanšara ovom zatvorenom skupu je prisustvovao i doktor Nikola Fabris. I mislim da je to dovoljna potvrda njegove stručnosti, znanja i uvažavanja, odnosno rejtinga, reputacije koju uživa ne samo kod nas, nego i u svijetu. Drugo, govoreno je o ugroženosti bankarskog sektora, bankarskog sistema. Mogu da kažem da u ovom momentu u Crnoj Gori imamo siguran i stabilan bankarski sektor, i to je dovoljna potreba da sve ono što je rađeno u prethodnom periodu, i ako je bilo nekih propusta i grešaka, ali generalno ne možemo za sistem reći da nije siguran i stabilan. Kreditna aktivnost banaka- u 2012. godini krediti su povećani za 702 miliona, od toga 97 miliona u prva dva mjeseca ove godine. 123 Što se tiče Centralne banke siguran sam da će ona sve svoje funkcije i zadatke obavljati u skladu sa zakonom i pod zakonskim aktima.To mislim u dijelu kontrole, u dijelu praćenja bankarskog sektora i sistema. Što se tiče glavnog ekonomiste razmišljanja već postoje u Centralnoj banci, ne bih želio ništa da prejudiciram,ali mogu samo da kažem da ćemo sigurno doći do jednog racionalnog rješenja koje u ovom momentu najviše odgovara i Centralnoj banci, a siguran sam i Crnoj Gori.
  • Izvinite, porez na transakcije, porez na transakcije, kolege, na platni promet.
  • To je posebno pitanje.Ja mislim da tu dolazi do nekog brkanja, to je porez na platni promet, umjesto poreza na transakcije to pitanje se sagledava u Centralnoj banci i vjerujem da ćemo u kratkom periodu imati iskristalizovani stav koji ćemo na odgovarajući način saopštiti javnosti.
  • Zahvaljujem. Pokušavam da ne izlazim iz opsega rasprave, ali smatram da je Predlog za imenovanje vicevguvernera dobra prilika i da govorimo o onome što i taj novi viceguverner treba da radi. Hvala i vama predsjedniče, što ste podsjetili na pitanje koje sam uputio, jasno sam ga precizirao i adresirao. Govorio sam i ja o porezu na platnom prometu, jer govoriti o porezu na finansijskim transakcijama u Crnoj Gori, je irelevantno s obzirom na veličinu opseg i dubinu finansijskog tržišta u ovom trenutku. Ali je porez na platni promet nešto što je već funkcionisalo u našem sistemu, jednostavna je naplata ja sam vam u odnosu na obim planog prometa koji je 20 milijardi evra godišnje, rekao da bi samo 0,1% što je minimum od minimuma stope donio Crnoj Gori 20 miliona, 0,2%, 40 miliona evra prihoda, što je mnogo veći prihod nego sve overizne antikrizne mjere koje smo radili kroz takozvani porez euro na euro i porez na takozvani progresivni porez na dohodak koji smo nedavno usvojili, i neke poreze koje predlažemo poput povećanja PDV-a. To je bila srž i volio bih da znajući 124 razmišljanja sadašnjeg ekonomiste dobijem potvrdu da recimo će budući vicevguverner zajedno sa vama ozbiljno uzeti u razmatranje ovaj predlog koji je inicirao SNP. U odnosu na podatke koje ste dali o rastu kreditne aktivnosti banaka, svakako da sam u toku, razmatraćemo i vaš izvještaj koji ste dostavili Parlamentu prije neki dan na posebnoj sjednici, nadam se već u junu, ali rast kreditne aktvinosti banaka treba da i korespondira sa zahtjevima realne privrede i rastom privrednog sektora. Još ne vidim tu korespondenciju, i biće prilike da govorimo i o namjeni i strukturi tih kredita koji se daju. Treća stvar, pola minuta s njom završavam. Smatram da ostaje još jedna važna tačka o kojoj treba da razgovaramo. Ovo je prilika da je otvorimo, a na Skupštini kada bude vaš izvještaj ćemo je svakako dublje elaborirati, a to je konkurencija u bankarskom sektoru, uvažavajući činjenicu da u Crnoj Gori, imamo 11 maltene stranih banaka sem dvije, koje su takve i takve jesu u određenim problemima. Mislim da bi pospješivanje konkurencije moglo da se desi na način da se otvore vrata i za banke iz nekih drugih država koje ne moraju da budu iz zemalja Evropske unije koje imaju neke poteškoće u smislu banaka koje predstavljaju itd. Dakle, banke iz drugih zemalja Kina, Turska i Rusija, i mislim da bi Centralna banka u tom smislu trebala da ima proaktivan pristup ne samo da kažemo mi imamo uslove, tržište je liberalizovano pa dođite, već da se aktivno uključi da se dođe do oređene konkurencije u bankarskom sektoru, koja će onda sniziti cijene usluga i kamate koje su sada na nivou koji je takav da ne omogućava ni građanima, ni privredi normalnu aktivnost uzimanjem kredita, dakle, najveće u euro zoni čini mi se u Evropi. Hvala.
  • Hvala. Je li bilo odgovora? Izvolite.
  • Samo kratko vezano za komentar o ugroženosti bankarskog sistema. Jer ja sam rekao da bankarski sistem jeste bio ugrožen. Nijesam mislio na sadašnju situaciju, nego prije dvije, tri godine u periodu kada su se dešavali razni propusti i greške, namjerne ili nenamjerne, ne bih sada ovaj put o tome šire. Mislim da su bile prilično namjerne, i ono što ja zamjeram menadžmentu Centralne banke, i zato što sam rekao da bez obzira na stručnost i vašu i gospodina Fabrisa, bili smo protiv vašeg izbora i danas 125 smo protiv gospodina Fabrisa. Menadžment u tom momentu umjesto da reaguje odlučnije, da spriječi i sankcioniše takve pojave, zajedno sa Ministarstvom finansija je urađen zakon i predložen jer odgovara kreatorima tih problema, tako da je direktno jasno znamo da je taj zakon i predložen i usvojen da bi se jedna banka spašavala. Dalje da ne širim priču kako se spasila i dokle je došla, to nekom drugom prilikom. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Toliko novca, toliko i politike. Izvolite.
  • Htio sam da kažem vezano za taj period gospodin Fabris nije bio član Savjeta. Gospodin Fabris, nije bio u toj grupi koja je donosila odluke i mislim da sa tog aspekta ne trebamo spočitavati nešto što nije čovjek bio u prilici da doprinese svemu tome.
  • Hvala vam. Da li se još neko javlja za riječ? Ima nas 41. U redu onda. Mislim da je neko izašao. Imali smo 41 prije nekoliko, kolega Nikčević je bio četrdeset prvi. Mogu staviti na glasanje Predlog da se za viceguvernera izabere gospodin Fabris. Izvolite.Stavljam na glasanje predlog. Hvala vam koleginice i kolege. Glasala su 44 poslanika, 40 za, 4 protiv, nije bilo uzdržanih. Konstatujem da je za vicevguvernera Centralne banke Crne Gore izabran gospodin Fabris. Hvala guverneru na prisustvu. Mi prelazimo na objedinjenu treću i četvrtu tačku. Predlog izmjena i dopuna finansijskih planova za 2013. godinu šest samostalnih regulatornih tijela i to: Regulatorna agencija za energetiku, Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za elektronske medije, Komisija za hartije od vrijednosti, Agencija za nadzor osiguranja. Zajedno sa tim ćemo razmatrati status Agencije za nadzor osiguranja, na 126 kojima dajemo saglasnost da li treba izvjestilac osim našeg odbora u ime našeg odbora to je Filip Vuković. Koliko vidim nije tu. Izvolite predsjedniče, da bi smo skratili u ime svih da vi date osnovu, naznaku ovih izmjena. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Dakle, ja sam juče potencirao da danas probamo da krenemo u raspravu sa ovom tačkom dnevnog reda, zato što smo već ušli u mjesec maj, a intencija i namjera svog ovog obimnog posla koji je odrađen u Parlamentu i matičnom odboru i koji je trajao gotovo puna dva mjeseca, jeste da se što prije donesu mjere racionalizacije, odnosno štednje u nezavisnim regulatornim tijelima tačno njih šest, gdje nadzor završava ovaj Parlament i kako bi te mjere štednje imale efekta. To znači da usvajanjem ovih izmjena i dopuna finansijskih planova koje smo usvojili krajem decembra prošle godine se stvaraju uslovi da se već od prvoga juna, i kroz mjere smanjenja zarada u ovim regulatornim tijelima kod 200 i nešto službenika i članova, dakle rukovodećih organa u tim tijelima, a i kroz racionalizaciju ostalih troškova poslovanja dođe do određenih ušteda. Na nivou svih regulatora uz izvinjenje što u ovoj objedinjenoj raspravi ponovo razgovaramo o svih šest regulatora i ako su im kompetencije nadležnosti različite i treba da se podrobno razgovara o pojedinačnim regulatorima. To ćemo imati prilike kroz nadam se izvještaje o radu i finansijske izvještaje koje ćemo razmatrati već u junu. Na nivou dakle, svih šest regulatornih tijela predviđen je efekat smanjenja troškova zarada jeste 660 hiljada evra. To je ono što je definisano kroz ocjene i stavove Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koji je uz učešće i presjeka Ministarstva finansija koji nijesu imali zamjerke na predložene ocjene i stavove, došao do ovih mjera. 660 hiljada evra i jeste i nije velika suma. Jeste velika suma imajući u vidu stanje u crnogorskim javnim finansijama i potrebu da svi organi pa i nezavisna regulatorna tijela daju svoj doprinos mjerama štednje, naravno, i štednju u odnosu na ostale troškove poslovanja, a nije velika suma ako se zna šta ovi regulatori rade, ako se zna na kakvim tržištima postavljaju uslove i pravila igre, I ako se zna kakve su zarade, /ako mogu samo kolege, izvinjavam se, koliki je obim poslovanja i prihoda učesnika na tim tržištima, dakle, od sektora telekomunikacije i energetike pa do medija misleći na cijelu Crnu Goru. U tom dijelu posebno bih potencirao važnost da nakon ovih izmjena i dopuna finansijskih planova koje nadam se danas usvajamo kako bi one što prije stupile na snagu i kako bi se mjere sprovele, posebno je važno da 127 kontinuirano kao Parlament vršimo svoju nadzornu funkciju i da pratimo kako će se i u praksi ove mjere sprovesti. Očekujem da ovo bude minimum ušteda kao doprinos nezavisnih regulatornih agencija. Očekujem da ovaj nivo ušteda koji znači solidarnost sa ostalim dijlom i javnog sektora i uopšte privrede u Crnoj Gori i građana, neće uticati na kvalitet regulacije u regulatornim tijelima. Dakle, da ćemo imati i povećani kvalitet i vršenje svojih funkcija kako bismo demonopolisali prilično monopolisana tržišta gdje regulatori imaju svoje učešće. Tu, prije svega, mislim na sektor telekomunikacija pa i sektor energetike. I očekujem, a mislim da će se u ime Kluba obratiti u svom izlaganju kolega Srđan Milić, da se ne stane sa racionalizacijom kod nezavisnih regulatornih agencija, već da se ide dalje ka punom poštovanju zaključaka koja je ovaj Parlament usvojio donoseći budžet za ovu godinu, a na predlog Socijalističke narodne partije, a to je da se mjere štednje, odnosno smanjenja zarada osim u šest regulatornih tijela koje zapošljavaju između 200 i 300 zaposlenih, sprovedu i u javnim preduzećima koje osniva država i koje osnivaju opštine i u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države gdje je zaposleno nekoliko hiljada ljudi i gdje bi očekivani efekti bili na nivou od nekoliko miliona evra. To bi bio konkretan i realan doprinos i ove Skupštine i Matičnog odbora saniranjem teške situacije u Crnoj Gori. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Damjanoviću. Da li predstavnici regulatornih tijela žele da daju neko dopunsko obrazloženje? Ne žele. Od poslanika trenutno imamo prijavljenog kolegu Zorana Vukčevića, i Mladena Bojanića. Dakle, kolega Vukčević, izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvažene kolege i koleginice, poštovani direktori regulatornih agencija, Kao što je i predsjednik Odbora za ekonomiju rekao da smo zaista dugo radili na usvajanju finansijskih planova i osvrnuću se samo na taj aspekt koji je bio dominantan, a to je smanjenje plata i smanjenje ukupnih troškova koje se odnose prije svega na plate i rukovodećeg kadra i zaposlenih u ovim regulatorima. I naravno, da jedna takva odluka je prije svega rezultat situacije u kojoj se nalazi Crna Gora, i da uzimajući u obzir socioekonomski status Crne Gore u ovom trenutku je ta odluka bila rekao bih i nužna, i samim tim moramo zajednički podijeliti teret ekonomske 128 situacije i u tom kontekstu je i Vlada i Skupština donijela odluku o smanjenju plata, pa samim tim je neophodno da regulatori takođe, donesu takvu odluku. Međutim, želim da iznesem i svoj lični stav kada je u pitanju takva administrativna odluka, smatram da bez obzira što se radi o temporalnoj odluci da jedna takva odluka koja je prije svega zasnovana na administrativnim mjerama kada su u pitanju limitiranje plata, ima naravno i svoje negativnosti. Posebno je to važno istaći kada govorimo o stvaranju sistemskog ambijenta i kada želimo da regulatori koji trebaju da regulišu tržište se mogu naći i u veoma nezgodnu situaciju. Ta situacija može da bude krajnje objektivna ovakvom jednom odlukom, a to je da na jednoj strani imamo, da oni koji kontrolišu, da oni koji su na terenu i koji želi i koji imaju obavezu prije svega i zadatak da uspostave red na tržištu za koje su osnovani imaju bar tri puta niže plate od onih koji su kontrolisani, koji su objekt kontrole. Zaista jedna takva situacija treba da nas prije svega zabrine, sa ukupnog sistema i sa sistema kada želimo da u ukupnoj situaciji borbe protiv korupcije moramo voditi računa i sa tog aspekta kada imamo na umu ovakvu jednu odluku. Međutim, mi moramo biti svjesni činjenice da u narednom periodu moramo graditi sistem koji će poštovati sve one principe koji su principi koji važe u zemljama Evropske unije, pa samim tim kada govorimo i o tržištima i regulatorima, jer zaista oni moraju imati one uslove koji su neophodni za stabilnost tržišta za koji su oni nadležni, a samim tim moramo voditi računa i o materijalnom statusu svih zaposlenih u tom regulatorima, jer drugačije teško možemo govoriti o pristupu Cnoe Gore u Evropskoj uniji. Naravno, i pored toga mislim da je ova odluka trenutna u smislu obezbjeđivanja podjele tereta ravnopravno na sve u Crnoj Gori uzimajući u obzir i Vladu ali i Parlament, ali isto tako i regulatore. U skladu sa tim mislim da je odluka svakog pojedinačnog regulatora bila krajnje korektna i da su oni poštujući sve one principe koji su prije svega bili sa aspekta Vlade, odnosno Ministarstva finansija i odbora, i ispoštovani. Imajući u obzir te principe Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je dodatno i pored toga što je u svojim prvim verzijama svog finansijskog plana uložila napore za smanjenje ukupnih troškova, donijela odluku o smanjenju plata za 7% za članove Savjeta i izvršnom direktoru, i da su još za dodatniz 10% umanjeni svi ostali rashodi koji se odnose na neto zarade zaposlenih, materijal, usluge, održavanje osnovnih sredstava itd. Takođe, slična situacija je i kada je u pitanju Regulatorna agencija za energetiku gdje su izvršnom menadžmentu određene plate u visini od dvije i po prosječne zarade, a zarade administrativno-tehničkog osoblja na nivou1,5% prosječne plate što 129 govori o tome da je ispoštovana odluka koja je bila u dijelu i Ministarstva finansija, ali i Odbora. Takođe, u potpunosti su ispoštovane i odluke Agencije za nadzor osiguranja koja je takođe, u skladu sa ovim principima donijela odgovarajuće odluke i dodatno uložila napore za smanjenje ukupnih troškova za svo poslovanje uključujući naravno, i plate. Ono što je bitno za Agenciju za ljekove i medicinska sredstva, takođe, su donijeli odluku da zarade direktora budu oko dvije i po prosječne plate na nivou države, i ispoštovane su sve one odluke koje se tiču dodatnog smanjenja svih troškova, Isto tako se to može reći i za Komisiju za hartije od vrijednosti, koja je ukupno smanjila sve svoje obaveze koje se odnose na finansijski plan za 2013. godinu u dijelu smanjenja, posebno da se donese odluka o smanjenju naknade za nadzor i kontrolu poslovanja investicionih fondova, što je bio dodatni napor ovog regulatora da na taj način sagleda realnu mogućnost kada je u pitanju ovaj regulator. Ponavljam da su u potpunosti svi regulatori ispoštovali zahtjeve Vlade, odnosno Ministarstva finansija i Odbora. Vjerujem da je ovo samo trenutna odluka i da ćemo veoma brzo biti u situaciji da, kada govorimo o slobodnom tržištu, regulator u skladu sa svojim potencijalom i obavezama kreiraju ukupan finansijski plan imajući u vidu i kada su u pitanju lična primanja svih zaposlenih u regulatorima. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Vukčeviću. Sljedeći prijavljeni je kolega Mladen Bojanić, a nakon njega kolega Vasilije Lalošević. Izvolite.
  • Uvaženi potpredsjedniče, s obzirom da se radi o objedinjenoj raspravi i Predlogu o izmjenama i dopunama finansijskih planova i Statutu Agencije za nadzor i osiguranja, odmah na početku da kažem da ćemo glasati za obije ove tačke iz jednog jedinog i prostog razloga jer su regulatorne agencije postupale po zaključcima Ministarstva finansija, odnosno Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore. Totalno je jasno i principijelno da treba da podržimo ove finansijske planove jer, na kraju krajeva, mi smo to od njih i tražili. Ono što me malo brine, to sam i ranije govorio, čini mi se da smo ovim ušli, odnosno ugrozili njihovu nezavisnost bez obzira što jeste kriza i jeste da svi treba da trpimo teret krize, to se već kao mantra ponavlja odavno. Ono što meni smeta, odnosno nama smeta kod rada svih regulatornih agencija 130 manje više, a biće prilike pojedinačno da govorimo kada budu pristizali izvještaji svih regulatornih agencija i onda ćemo detaljnije govoriti, mislim da smo daleko od procesa profesionalizacije i departizacije nezavisnih regulatora, uslovno rečeno nezavisnih, jer smatramo da je do sada bila praksa koja ne vidim da se mijenja da su uglavnom politički kriterijumi, odnosno političke veze, raznorazni uticajni lobiji oslonjeni na političke uticaje vedrili i oblačili, odnosno birali ljude koji rukovode ovim regulatornim agencijama. Smeta mi malo priča da smanjenjem plata menadžeri, odnosno članovi savjeta pojedinih regulatornih agencija će biti u prilici da kontrolišu subjekte koji imaju veće plate od njih. Zalažemo se za tržište, niko od članova savjeta nije tu po nuždi, slobodno je tržište za sve, ukoliko nijesu zadovoljni takvim primanjima potpuno otvoreno da traže mjesto pod suncem i boju platu u nekoj drugoj agenciji, odnosno drugoj kompaniji, tako da tu ne dijelim neku zabrinutost. Ono što mislim da smo izgubili puno vremena mijenjajući ove zakone, a mali efekat ćemo imati na kraju jer smo mijenjali i zakone i finansijske planove jedne, pa druge. Mislim da 600.000 nije iznos koji će na kraju godine biti vraćen budžetu, ne zato što oni to neće da urade nego mislim da su prenapumpani prihodi finansijskih regulatornih agencija. Ne vjerujem da će biti u prilici da ostvare toliki višak prihoda nad rashodima da bi budžet zaradio 600.000. Naravno, poučen iskustvom iz dosadašnjeg rada, prilično neracionalno trošenje u pojedinim regulatornim agencijama mi daje za pravo da se ne nadam nekom prihodu za budžet. U svakom slučaju, glasaćemo za iz razloga što su ispunili sve što je traženo od njih po pitanju finansijskih planova. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. Kolega Lalošević je, prema ovoj evidenciji, posljednji na listi prijavljenih za sada. Izvolite.
  • Ne daj bože posljednji. Poštovani potpredsjedniče Parlamenta, poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, gospodo direktori regulatornih agencija, Pred nama su izvještaji o razmatranju Predloga izmjena Finansijskog plana regulatornih agencija za 2013. godinu. Moji prethodnici su kazali, a i u uvodi treba reći da je Skupština Crne Gore na svojoj trećoj sjednici dana 28. decembra povodom razmatranja Predloga finansijskih planova sa planovima rada nezavisnih regulatornih tijela za 2013. godinu usvojila zaključke koji se 131 odnose na nezavisna regulatorna tijela i na sve ovo što su i moji prethodnici govorili, što se tiče smanjenja troškova i smanjenja plata rukovodnim strukturama. Javio sam se da iskoristim ovo vrijeme i da podsjetim na neke stvari jer smo mi ukazivali, kada je bila rasprava o ovim izvještajima i kada je bila rasprava o izvještajima za rad ovih agencija za 2012. godinu, upozoravali smo na neke stvari koje su se desile ili koje će se dešavati. Uzgred, gospoda iz agencija su ispoštovala preporuku Ministarstva finansija i Odbora za finansije i budžet Skupštine Crne Gore, dostavila izmjene finansijskih planova svojih agencija za 2013. godinu. Ispred sebe imam materijal vrlo korektno obrađen, i tu vidim i direktora gospodina Džafića, Agencija za elektronske medije, vidim da su oni ispoštovali ovu odluku. Ovo je povod i prilika da sve ono što smo govorili u decembru 2012. godine ponovimo i sada da nam se ne bi dogodilo na jesen ili pred kraj 2013. godine da se desi ovo o čemu ću sada pričati. Naime, nažalost, moram kazati da se u međuvremenu desilo nešto što smo mi iz opozicije najavljivali, što svi oni ljudi koji prate medije u Crnoj Gori i navijaju da tzv. mali komercijalni mediji opstanu, desilo se sljedeće. Prilikom svih ovih događanja došli smo do podataka da su određeni mali komercijalni emiteri, nažalost, prestali da rade. Tako je oduzeto nekoliko odobrenja za emitovanje tzv. godišnjih naknada po osnovu izdatih odobrenja za emitovanje i to Televiziji Elmag, Televiziji IN, MTV, Orion, TV Eho, Radio Gorica, Radio Amigo dok su neki emiteri odustali od korišćenja radiodifuznih frekvencija kao što je Televizija Atlas. Podsjetiću, a kolege iz Agencije to znaju da je plan prihoda bio predviđen da se sačinio od tzv. jednokratnih naknada za registraciju pružanja audiovizuelnih usluga, zatim godišnjim naknadama po osnovu izdatih odobrenja i upravo je riječ o tim godišnjim naknadama. Mi smo iz opozicije tada predlagali da treba smanjiti i treba omogućiti, prije svega, razvoj tzv. malih komercijalnih emitera ako hoćemo tzv. medijski pluralizam da se ne bi dešavalo da postoje monopoli od strane nekih tzv. velikih emitera ili, eventualno, štampanih medija. Tada smo ukazivali da će se desiti ova situacija. Imali smo dosta malih radio stanica iz gradova Crne Gore koji su se nama obraćali i žalili da je ta naknada na godišnjem nivou dosta velika. Naravno, predlagači, odnosno ljudi iz Agencije za elektronske medije govorili su da je to realna cijena. Sada vidimo da će vrijednost koeficijenta nakon ovog smanjenja pasti, da će to biti 2150 evra, što predstavlja umanjenje od 15%, a inače je u prvom kvartalu bilo 2500 evra. 132 Prilikom projektovanja prihoda uzeta su u obzir rješenja koja su bila sadržana i u Zakonu o digitalnoj radiodifuziji. Moram reći da smo mi u julu 2012. godine predvidjeli da emiteri koji na dan stupanja na snagu imaju odobrenja za korišćenje frekvencija prestaju sa emitovanjem svojih televizijskih programa u tzv. analognoj tehnologiji najkasnije do 17. jula 2015. godine. Odobrenja za emitovanje na tim analognim TV kanalima su važila do 31. decembra 2012. godine i mi smo taj rok produžili. Da li će Agencija za elektronske medije koja je dala odobrenje do 17. juna 2015. godine i Agencija za elektronske komunikacije u narednom periodu pokušati da ostvare ono što smo mi ovdje kao poslanici usvojili da dođe najzad do tog famoznog digitalnog signala. Da li će se u međuvremenu pojedini tzv. mali komercijalni emiteri ili radiodifuzni emiteri osloboditi dijela plaćanja naknade za emitovanje uz korišćenje kapaciteta te digitalne tehnologije? Da li će se njime omogućiti, pretpostavljam da oni nemaju sredstava da pređu na tzv. digitalni kanal? Bojim se da će se u ovom slučaju desiti nešto na pragu našeg sigurnog puta ka Evropskoj uniji, da u jednom trenutku otpadaju ili se gase ti tzv. mali radioemiteri koji su vrlo značajni za dio u kojima egzistiraju, koji su vrlo značajni za takozvano medijsko nebo u Crnoj Gori. Apelujem na vas, gospodine Džafiću, da pogledate, ja znam da ste uradili dodatni napor vezano oko plana prihoda, ja znam da ste uradili ovaj izmijenjeni izvještaj, znam da ste revidirali svoje troškove, ali apelujem da se obrati pažnja na ove male elektronske emitere, ili komercijalne medije koji su prijeko potrebni Crnoj Gori radi demokratizacije prostora, prijeko potrebni medijskoj zajednici. Bojim se da malo ko svih ovih mjeseci, i pogotovo u susret tom zakonu o digitalizaciji i toj digitalnoj tehnologiji, vodi računa o njima. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolega Laloševiću. Gospodin Džafić. Izvolite.
  • Ja ću kratko da dam odgovor. Od šestog mjeseca prošle godine mi primjenjujemo ove mjere, nismo čekali odluke u Parlamentu, a emiterima smo umanjili njihova plaćanja za 15% i to je napor koji je napravila Agencija. Inače, samo kratko da vam kažem, mi smo ti koji vodimo brigu o malim emiterima, ali tržište je nemilosrdno. Neki od njih će morati da nestaju u ovom procesu. Njih ima i previše u Crnoj Gori, ima ih preko 70 emitera, i ako pogledate ukupne prihode Agencije, samo 48% su prihodi od emitera, a 52% 133 u tom revidiranom planu su prihodi od sedam kablovskih operatera i to nije pravično prema tom dijelu sistema koji mi regulišemo, ali pokušavamo da tim dopunskim mjerama stimulišemo te ljude da nekako opstanu na tržištu. Inače smo, to moram da vas informišem, sve činjeli da im nekako pomognemo u svemu tome, ali mi ne možemo kršiti zakon. Na kraju, mi se ne finansiramo budžetski. Devet godina ova agencija opstaje od nečega što se zove regulacija tržišta rada elektronskih medija, i dalje ćemo pokušavti da im stvorimo neke zdrave uslove za poslovanje, ali ne po cijenu toga da loše gazdujemo resursom sa kojim inače države gazdujemo. Ja i dalje tvrdim da su to najniže cijene u Evropi, ja i dalje tvrdim da neki od njih moraju da razmisle o tome da se počnu da bave nekim drugim biznisom, jer u najvećem dijelu je ovo biznis. I dalje tvrdim da agencije koje regulator će učiniti sve da pokuša da im olakša i da stvori neke zdrave uslove za njihov rad. I sad smo napravili taj pokušaj, to uopšte nije malo. Za agenciju za elektronske medije iznos od 150 hiljada eura, je jako veliki, aumanjenje nije samo 15%, ako se pogleda jeste ukupno na nivou agencija, ako se pogledaju samo elektronski mediji, to umanjenje je preko 29% vezano za njih i već su im fakture umanjene za taj iznos. Hvala vam.
  • Zahvaljujem gospodine Džafiću. Izvolite, izvolite.
  • Zahvaljujem gospodinu Džafiću na odgovoru. Ja sam namjerno preskočio ovaj dio vezano oko zarada direktora Agencije, vi ste ovdje predvidjeli umanjenje na nivou od 85% iznosa dvije prosječne zarade zaposlenih u Agenciji. Vi ovdje i pominjete da revidirani plan predviđa da u prihodima Agencije visina godišnjih naknada čini manji dio ukupnih prihoda, da 48%, 52% čini takozvani većinski izvor preostalih prihoda. Ali, mene je intencija bila upravo ovo da čuje javnost i da ponovo ispričamo ovu priču vezano za takozvane male i komercijalne emitere. Dobio sam prije 15-20 dana i nekoliko mejlova. Očekujući raspravu po ovom pitanju, upravo su se interesovali takozvani mali komercijalni emiteri. Oni kažu da, ajde ja ne želim da prisvajam neke stvari niti da govorim u prvom licu jednine, ali kažu da sam jedan od rijetkih koji je govorio po ovom pitanju, evo vi ste sada ispričali jednu dobru priču za njih, i pretpostavljam da će oni, nakon ove rasprave, biti zadovoljni. 134 Ono što je suština cijele priče, da nam se ne dogodi upravo ovo o čemu sam pričao. Dakle, idemo ka Evropskoj uniji, imamo pregovore, otvaramo pregovaračka poglavlja, u malim sredinama te radio stanice ili tv stanice, vrlo su značajne da informišu građane. Ja sam bio jedan, evo trenutno za predsjedničkim stolom sjedi gospodin Mustafić, koji je bio glavni i odgovorni urednik Radio Bara, ja sam bio direktor i glavni i odgovorni urednik Radio Bara, u nekoliko navrata, i znam koliko je značaj jedne lokalne radio stanice po svim životnim pitanjima i problemima. Zbog toga ne bih volio da se nikada više dogodi da se takozvana TV elmag, ili IN, ili Orion, ili Radio Gorica, Radio Mina, ili Eho, da se ponove i da imamo brojne radio i tv stanice do sljedećeg izvještaja krajem 2013. godine, koje će se ugasiti. Vi činite napore, ja predpostavljam da ovo smanjenje za 15% takozvane koeficijenta za godišnju naknadu, značajno je i ovo što ste radili ad hok u junu mjesecu, i to mi je drago da čujem. Ali, ponavljam još jednom, nama predstoji takozvana digitalizacija radio difuzije Crne Gore. Bojim se da će mnogi od ovih emitera se ugušiti, da neće imati sredstva da uđu u taj veliki projekat i bojim se da ćemo u tom trenutku imati osiromašeno medijsko nebo, a to nije dobro za medijski pluralizam, jer ponavljam još jednom kada imate monopoliste na polju elektronskih medija ili isto tako i štampanih, a očigledno da ih imamo, ne valja rabota. Treba dati šansu i ovim malim komercijalnim emiterima. Hvala vam.
  • Hvala. Radio Bar je imao sreću da tri poslanika trenutno u 25-tom sazivu su bili njegovi glavni urednici ili dirketori. Dogovor sa kolegama je bio da po jedan predstavnik poslaničkih klubova govori o ovim izvještajima, odnosno predlozima. Međutim, pošto je kolega Milić se prijavio, takođe da diskusiju, a naravno mi imamo razumijevanja s obzirom da je riječ o partijskom lideru, odnosno lideru jedne od partija, onda ćemo naravno dati riječ. Prije toga se javio gospodin Džafić. Izvolite.
  • Hvala vam. Samo dvije rečenice. Ja poštujem vašu brigu za male emitere, ali Agencija, postoji zbog njih, a mi nikome nismo otvorili monopol, ako jesmo onda kad, gdje i kod kojeg segmenta našeg sistema. 135 Znači, vodimo mi o njima brigu a ne pod cijenu nepoštovanja zakona, ne pod cijenu selektivnosti da neki plate i te simbolične naknade, a drugi ne. Znači, oni moraju u pravima i obavezama da budu apsolutno istovjetni sa svima koji emituju program u Crnoj Gori, da ne trpimo i prigovore druge vrste, a to su oni moćni da imamo u sistemu one koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Vodimo brigu o njima, poštujemo i vašu brigu. Vjerovatno je ona i zbog toga što dolazite iz tog jako osjetljivog sistema, ali kažem ne van zakona i ne van toga da selektovno primjenjujemo mere. Ako postoji bilo koji opravdan prigovor, sud je nadležan da cijeni sve postupke Agencije i mi smo spremni na to. Hvala vam.
  • Zahvaljujem. Ovo je sigurno bilo veoma korisno u cilju pojašnjavanja. Gospodin, kolega Srđan MIlić, diskusija. Izbolite.
  • Hvala vam. Uz rizik da, normalno me ne razumiju oni koji ne slušaju, ja ću uzeti učešće u ovoj raspravi iz više razloga. Prvi razlog je za to što zaista smatram da ovo o čemu smo razgovarali na Odboru, trebalo bi ovdje napomenuti, izvinjavam se ako je neko od kolega to pomenuo. Bolje bi bilo da raspravljamo o svakoj od ovih agencija, ponaosob i tada bismo imali priliku da gospodin Lalošević i gospodin Džafić razjasne ovo do kraja jer i ja sam imao slučajeve, ja sam ukazivao na te slučajeve gdje su ljudi govorili o potrebi. Razjašnjenje. Dakle, niko vas ne želi ništa ubjeđivati, a s druge strane treba obezbijediti demonopolizaciju u onom obliku koja je moguća obezbijediti, u okviru vaših ingerencija, u okviru naših ingerencija ovdje. Jer, mislim da monopoli postoje. Očigledno da ovdje u Crnoj Gori postoji jedan monopol koji je najizraženiji, a to je monopol nad istinom. Jer, istina je ono što onaj koji prvi progovori progovori glasno, i onda sa jednom gebelsovskom propagandom, stalno ponavlja ta neistina, i onda smo svi isti i svi na isti način odgovaramo u odnosu na zadatke koji su nam postavljeni. Dakle, ako se ko prepoznao mimo ove sale, bila mi je to namjera da se prepozna. Nisam nikome od vas koji sjedite preko puta mene to namijenio. S druge strane, govorimo, ne znam koliko smo došli na kraju, na 600 hiljada evra, je li tako. To treba da znaju građani Crne Gore, da ni jednoga trenutka kod vas nije postojao taj problem, vezano za ta sredstva, da mi 136 posebno, možda zloupotrebljavajući ovu govornicu, želimo da govorimo o onome što je vaš posao i moram da naglasim da mi se ...ovaj dopis Regulatorne agencije za energetiku od 9.aprila. Nadam se da ovi stručnjaci koji su očito raspoređeni u štampanim medijima će imati priliku da vas pitaju za ovaj dopis, da vide za ove konstatacije koje ste naveli. Dopis prema ministru ekonomije ne znam da li je to neko pominjao ovdje i koje treba zakonske propise mijenjati, zašto treba ući u izmjenu Zakona o energetici, zašto treba obezbijediti drugačije ingerencije. Govorim o Regulatornoj agenciji za energetiku kao pojmu, a misim da to predlažete svi ostali jer vi svi nijeste zadovoljni obimom onih prava koja vam proističu iz onoga što su bila zakonska rješenja i ovdje se bavite, čini mi se, sa ovim crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Vidim da i dalje pojedine članke u novinama tako prilježeno prate marketinške pojave onih koji komentarišu. Tako da imate da neko u medijima pokušava da stvori pogrešnu sliku. Ako žele da pitaju nešto oko elektroenergetske situacije neka pitaju vas i vi ćete odgovarati nama ovdje vezano da li je zaista do 1.aprila bila jedna situacija da li je poslije 1. aprila bila druga situacija u Crnoj Gori i vidim da se reklamiraju i CGS i sve je to normalno, i Elektroprivreda Crne Gore, i normalno ove mikrokreditne institucije. Lijepo je to, lijepo je to da se reklamira samo je to ono vraćanje na početak ove moje priče, to je pokušaj publikovanja svih građana Crne Gore. 600 hiljada evra, sa jedne strane, sa druge strane zvanična informacija ministra finansija, utvrđena visina duga poreske uprave 354 miliona evra. Ja sad to kažem da je neistina i da je poreski dug potraživanje koje ova država ima i značajno prelazi 500 miliona evra. I tražio sam od njih, znači govorimo kolege o 500 miliona evra, a s druge strane sjedi nam šest regulatornih agencija kojima smo oduzeli svojim odlukama pitanje a koliko je to ispravno. U jednom slučaju sigurno nezakonito govorimo o Radio difuznom o Agenciji gospodina Džafića gdje su oduzeta neka sredstva. A ovdje govorimo o 500 miliona evra. Tražio sam i sada koristim ovo. Zloupotrebljavam potpredsjedniče, prvi potpredsjedniče parlamenta, zloupotrebljavam ovu govornicu i pozivam ministra finansija da mi dostavi spisak onih 75 firmi koje duguju 160 miliona evra. Da, s druge strane Ministarstvo finansija umjesto ovog dopisa koje nam je dalo o ispunjenju obaveza shodno Zaključcima ove Skupštine 28.decembra prilikom usvajanja Budžeta za 2013.godinu dostavi nam analizu politike zarada i potrošnje na nivou lokalnih samouprava. Danas u Crnoj Gori na nivou lokalnih samouprava imamo listom zaposlene koji imaju višestruko veće prihode nego što imaju plate, nego što imaju poslanici, a poslanici su Skupštine stavljeni na stub srama zbog toga što mi imamo najveće plate a nije tačno. Neka se pogledaju koliko imaju pojedini direktori javnih 137 preduzeća, javnih ustanova, predsjednici opština i zašto danas Vlada Crne Gore štiti te direktore. Ja znam da su iduće godine lokalni izbori, ja znam da je teško ući u tu priču, ali ako hoćemo pravedno, pa ajmo pravedno, hajdemo zaista da svima, da ih sve dovedemo spoznaji pravde i da svi snose trošak onoga što pokušavamo da snosimo svi zajedno. Izvinjavam se što sam zloupotrijebio. Hvala Vam velika.
  • Zahvaljujem. Kolega Dritan Abazović, je tražio dva minuta i dozvolićemo. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, kolege poslanici, građani Crne Gore, dragi gosti, direktori agencija, Ja intervenišem iako znam da je možda i van procedure s obzirom da je kolega Bojanić već iskoristio diskusiju, ali samo da iskoristimo prostor. Znam da se možda direktno ne odnosi na vašu nadležnost, ali možete mnogo pomoći u tom pravcu, a malo je u korespondenciji sa onim što smo čuli maloprije od kolege Laloševića, a to je da se pomognu manji emiteri, odnosno manji mediji u Crnoj Gori. Sticajem okolnosti sam sam radio u manjim medijima koji vrše većinu programa na albanskom jeziku, znači na manjinskom jeziku i mislim da bi država morala i agencije pokazati veći senziblitet. Prema tome i prema medijima koji imaju društveni značaj sa aspekta što razvijaju građansku svijest i potpomažu da se unutrašnje integracije Crne Gore izvedu na jedan pravilan način. Podsjetiću da je tada postojao problem vezano naprimjer za nacionalnu pokrivenost, jer dešava se da repetitor neki put bude u nekoj drugoj opštini, a da se program emituje ponajviše zbog jedne druge opštine i samim tim se dobija jednostavno cijena nacionalne pokrivenosti, a istini za volju znamo da mali mediji, odnosno lokalni mediji i djeluju samo na određenom lokalnom području. S toga, samo apel. Poznajući dobru namjeru i direktora Džafića da često izlazi u susret manjim medijima, da se pokaže koliko je moguće više senzibiliteta prema manjim medijima, da se uvidi njihov značaj i da se zajedničkim koordiniranim akcijama i Skupštine, i Vlade jednostavno zaštite koliko je moguće i pomogne tim emiterima. Hvala.
  • 138 Zahvaljujem kolegi Abazoviću. Gospodin Džafić. Izvolite.
  • Pošto Vi pokazujete veliki interes za male emitere, ja bih vam predložio da vi njima vratite one fondove koje ste im ukinuli ovdje u ovoj Skupštini. Oni su kroz te fondove dobili skoro četiri i nešto miliona eura. I ovdje na jednoj vrlo kratkoj sjednici su ostali bez te podrške, pa im vratite, jer Agencija nema nikakve mehanizme niti poluge da im pomogne osim da preživi i ona na isti način kao i on. Inače što se tiče transparentnosti rada Agencije u tom finansijskom dijelu, ona je od prvog dana prisutna na sajtu Agencije i ovo je li zakonito ili ne, mi i dalje mislimo da je nesaglasna evropskim standardima. To smo pojasnili. Imali smo skupštinski odbor gdje smo donijeli tu dokumentaciju i dalje mislimo da ne bi trebali da budemo tu. Ali, svaki zakon koji vi donesete mi ćemo poštovati, ima vremena za usklađivanje sa standardima Evropske unije, a mislimo da će to biti jako brzo. Vratite fondove malim emiterima, inače veoma brzo u Crnoj Gori nećete imati male emitere i kroz taj segment ćete prepoznati na pravi način njihov ekonomski položaj. Ono što mi možemo da uradimo smo već odradili. Hvala vam.
  • Zahvaljujem gospodinu Džafiću. Pošto više niko nema prijavljen po ovoj tački dnevnog reda, konstatujem da je pretres završen, a da ćemo se o tačkama 3 i 4 izjasniti naknadno. Izvolite.
  • Ako postoje proceduralne mogućnosti potpredsjedniče, ja vidim da postoji i politička volja kod prisutnih poslanika, da podržimo izmjene i dopune planova, da se izjasnimo odmah da bi stvorili uslove da se objavi u "Službenom listu" izmjena i dopuna i što prije pristupi realizaciji, odnosno smanjenju zarada i racionalizaciji troškova, jer se bojim da ukoliko budemo čekali završetak ove sjednice što može biti one tamo nedjelje, one tamo krajem maja da ćemo još jedan mjesec izgubiti u smislu da se već 1.juna i zarade i ostali troškovi smanje. Evo toliko.
  • 139 Naravno, ukoliko bi bio dovoljan broj poslanika u sali da bi pristupili izjašnjavanju, ali čini mi se da nemamo možda danas tokom radnog dana ili sjutra prije početka sjednice. Možemo prije početka sjednice, odnosno prije početka rasprave o teritorijalnoj organizaciji. Zahvaljujem se predstavnicima agencija i regulatornih tijela. Dakle, ovim konstatujem da smo zaključili raspravu o trećoj i četvrtoj tački dnevnog reda. Prelazimo na petu tačku dnevnog reda - Predlog zakona o željeznici. Predlog zakona o željeznici, ovlašćeni predstavnici Vlade su: Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva i dr Nebojša Obradović, direktor Direkcije za željeznice. Izvjestioci Odbora o ovoj tački dnevnog reda su: Željko Aprcović, Zakonodavnog odobra i dr Filip Vuković, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Da li neko želi riječ? Da li predstavnik Vlade. u ovom slučaju. predstavnici Vlade su tu. Da li žele dopunsko obrazloženje? Izvolite, ministar Ivan Brajović.
  • Uvaženi potpredsjedniče, poštovani poslanici, Samo ću kratko dati nekoliko napomena. Ovaj zakon kao i zakon koji slijedi o lukama su zakoni koji su tokom prošle godine u onom prethodnom sazivu Vlade i Parlamenta bili upućeni ka Parlamentu. Tako da i tu su predstavnici koji su radili na zakonima i oni su prisutni za sva detaljnija obrazloženja. Donošenjem ovog novog Zakona o željeznici izvršiće se harmonizacija nacionalnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije, što predstavlja ključni prioritet u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji i implementirajući treći paket direktiva vezanih za oblast željezničkog saobraćaja. Predlog zakona razrađuje odnos između Vlade Crne Gore, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Direkcije za željeznice i željezničkih privrednih društava kao i njihove nadležnosti, obaveze i uslove koje moraju ispunjavati željeznička privredna društva radi obavljanja djelatnosti za koju su osnovana. Predviđeno je stvaranje uslova za pojavu više upravljača željezničke infrastrukture i željezničkih prevoznika što treba da dovede do pojave konkurencije i povećanja kvaliteta prevoza kao i liberalizacije željezničkog tržišta. Cilj donošenja novog Zakona o željeznici je taj, što se zakonom predvijela obaveza donošenja strategije razvoja željeznice na period od 10 140 godina, kojom će se jasno definisati dugoročni razvojni ciljevi i smjernice za razvoj željeznice, pravci i mjere razvoja, način, dinamika i obim realizacije razvojnih ciljeva, okvirna finansijska sredstva za realizaciju, izvore finansiranja kao i drugi elementi od značaja za razvoj željeznice. Kao što znate u prethodnom periodu su značajna sredstva povučena iz investicionih fondova za pokušaj rehabilitacije. Značajnije je popravljanje situacije na pruzi, pogotovu na dominantnom dijelu pruge Bar-Vrbnica, i moram da kažem da smo mi značajno više ulagali u taj pravac nego što je ulagano u pravac od naše granice do Beograda. Imamo obećanja od strane kolega iz Srbije da će oni u narednom periodu značajnije investirati u taj pravac. To je prouzrokovano podacima da je stanje infrastrukture na našem dijelu pruge bolje nego u Srbiji, i da su manja kašnjenja koja se bilježe na toj međunarodnoj relaciji, na teritoriji Crne Gore. Naravno, to je daleko od poželjnog i optimalnog i zato gotovo 170 miliona sredstava je u prethodnih šest godina povučeno, od kojih su sem 40-tak ostala veće iskorišćena i upotrijebljena i očekuje nas naravno, značajno dalje rehabilitovanje pruge. Tu imamo i međunarodne partnere koji rade studiju opravdanosti ulaganja, a kao što znate to je, pogotovu ovaj potez od Podgorice do Kolašina, pruga na najtežoj mogućoj dionici u Evropi, koja stalno zahtijeva pažnju, koja je u vrlo nepristupačnom terenu i mislimo da između ostalog ćemo i ovim zakonskim rješenjima omogućiti bolje funkcionisanje. Kao što znate kako smo sad na putu evropskih integracija i kako se nove direktive stalno donose mi ćemo vjerovatno biti u situaciji da u nekom narednom periodu ponovo radimo ili izmjene i dopune ovog zakona ili nove zakone. U svakom slučaju presjek na današnje stanje ovo zakonsko rješenje je mnogo bolje nego rješenje koje sad funkcioniše. Hvala vam.
  • Zahvaljujem ministru Brajoviću. Da li neko od izvjestilaca Odbora želi riječ? Prema redoslijedu prijavljenih, dakle, u ime poslaničkih klubova, prvi jeste iz poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kolega Branko Čavor. Da se pripremi kolega Damjanović u ime Kluba SNP-a. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, dragi gosti, koleginice i kolege poslanici, 141 Iskorišćavanje razvojnih potencijala neke zemlje i njen privredni razvoj zavisi od niza elemenata, kao što su: Postojeća privredna struktura, ekonomsko-sistemske mjere, razvoj i obrazovanje nauke, kadrovski potenicijal, stepen razvijenosti i primjene savremene tehnike i tehnologije i tome slično. Kao preduslov, ali i posledica privrednog razvoja svake države i njenog pojedinog dijela i regiona i opština, infrastruktura ima važan i kompleksan sadržaj i značenje u društvenoekonomskoj strukturi. Ona je nezaobilazan opšti imput u odvijanju društvene reprodukcije u proizvodnji dobara svakog društva. Takav karakter i uloga infrastrukture proizilaze iz širokog područja djelovanja njenih materijalnih institucionalnih i personalnih stanja i funkcija u procesima razvoja. Posebno privredni razvoj u mnogome zavisi od stanja i funkcije infrastrukture. Bez obzira na različite stavove o shvatanju infrastrukture očito je da joj se u svijetu pridaje sve veća pažnja, kako u teoriji tako i u praktičnoj ekonomskoj politici. Svakako da i željezničkoj infrastrukturi pripada značajno mjesto u razvoju društva u cjelini. Evropska unija na osnovu Bijele knjige, prepoznaje željeznički saobraćaj kao najprihvatljiviji vid saobraćaja. Kao jedan od najekonomičnijih modela transporta, ali i prihvatljiv sa aspekta parametara zaštite čovjekove okoline. Predlogom ovog zakona se uređuju uslovi i način upravljanja željezničkom infrastrukturom i obavljanja u željezničkom saobraćaju. Višestruki je značaj donošenja ovoga zakona. Prvi, svakako kao što je pomenuo i ministar, je sa aspekta pridruživanja Evropskoj uniji. Usvajanjem ovog Zakona o željeznici izvršiće se harmonizacija nacionalnog zakonodavstva sa evropskim, primjenom trećeg paketa evropskih direktiva za željeznicu. Drugo, ne manje značajno, na osnovu dosadašnjih iskustava potrebno je unaprijediti ovu oblast kroz definisanje nekih pitanja o kojima ovdje danas valja govoriti. Uspostavlja se pravni i suštinski odnos između Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Direkcije za željeznice i Privrednih društava i definišu njihove nadležnosti. Zakonom je utvrđena i definisana obaveza donošenja strategija razvoja željeznice na period od 10 godina i nacionalnog programa na period od tri godine, veoma značajna dokumenta. Prihod od korišćenja infrastrukture je prihod budžeta Crne Gore, a do sada je bio prihod željezničke infrastrukture Crne Gore. Zakon podstiče i konkurentnost i otvoreno tržište u cilju podizanja kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti prevoza kroz stvaranje uslova za javljanje i angažovanje više upravljača željeznicom kao i željezničkih prevoznika. Uspostavlja se i definiše način priznavanja dobijanja licenci za prevoz stranim operaterima. 142 Dugogodišnja je i boljka i česte primjedbe od strane građana da u pojasu od 25 metara od ose kolosjeka nije dozvoljena gradnja, smanjena je na osam metara u nenaseljenim mjestima i šest u naseljenim, i time je omogućena legalizacija velikog broja kuća i prostora u pružnom pojasu. Na ovaj način, ne odstupajući od evropske prakse, izašlo se u susret molbama velikom broju građana koji nijesu mogli koristiti do sada svoje zemljište i objekte na adekvatan način. Shodno regulativi uslugama javnog prevoza putnika u željezničkom i drumskom saobraćaju, kao i preporukama Komisije za kontrolu državne pomoći da se moraju posebno voditi troškovi i prihodi koji su namijenjeni uslugama javnog prevoza putnika, u zakonu su one i implementirani. Time se omogućava preciziranje bližih uslova, način, sadržina i isključivanje ugovora o obavezi pružanja javnih usluga. Dakle, konstituisanje je pravni osnov za donošenje metodologije o obavezi pružanja javnih usluga na osnovu koje će se potpisati ugovor između željezničkog prevoza i Direkcije za željeznice, a u skladu sa regulativom u uslugama javnog prevoza putnika u željezničkom i drumskom saobraćaju. Na kraju, donošenjem Zakona o željeznici i Zakona o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju stvoriće se kvalitetna osnova za realizaciju ciljeva definisanih u strategiji razvoja saobraćaja u Crnoj Gori, kao i ciljeva definisanih u Bijeloj knjizi Evropske unije koja se odnosi na željeznički transport. I na samom kraju, veoma važna stvar jeste primjena samog zakona u praksi u životu. Na tome treba dosta toga poraditi, a jedna od mojih preporuka, Ministarstvu pošto je predvidjelo u ovome Predlogu akta donošenje podzakonskih akata i da je utvrđen taj rok do godine dana, moja preporuka je da se ne čeka taj zadnji rok do godine dana, da se već pređe odmah u izradi tih podzakonskih akata kako bi zakon u cjelini bio potpuno primjenjiv i bio u funkciji. Na kraju, izražavam zadovoljstvo za donošenje ovoga zakona i dajemo mu zeleno svijetlo i podršku. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Čavoru. Riječ ima u ime poslaničkog kluba SNP-a, kolega Aleksandar Damjanović. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Pošto, čini mi se, govorim jedini iz kluba oko ove tačke, zamoliću minut-dva ako mi bude potrebno. Saslušao sam pažljivo i uvodno 143 obrazloženje koje je dao ministar uz uvažavanje načina na koji je ministar potencirao neke stvari koje se odnose i na vozni red itd. Možda da se našalim, pa kao paradigmu načina na koji funkcioniše ova Vlada Crne Gore, da kažem da funkcioniše kao voz bez voznog reda, kad već pričamo o željeznici. Na to me upućuje i to što je vezano za ovu priču, a to je strategija Željeznice i neki strateški prioriteti koji su malo pobrkani, pa mi se čini da je veliki novac protraćen u ovom trenutku, a da su neke stvari ostale nezavršene. Nego da krenemo od važećeg Zakona o Željeznici koji je, čini mi se, u primjeni od 1. januara 2005. godine, dakle velikih gotovo devet godina, kako bi se mogle dati neke ocjene. U odnosu na pokušaj liberalizacije tržišta čitave privatizacije koji omogućava ovaj novi Predlog zakona, jasno je da je i ovaj Zakon o Željeznici imao neke norme koje su to isto upućivale privrednim društvima da se na tržišnim osnovama kvalifikuju da budu upravljači infrastrukture i da upravljaju trasama itd, ali je veliko pitanje koliko nam je donio ovaj predlog zakona u modernizaciji i poboljšanju željezničkog saobraćaja, koliko nam je strategija donijela restrukturiranje nekadašnjeg velikog ŽTP-a, imamo sada četiri ili pet nezavisnih firmi podjelom te jedne i osim četiri puta pet ili pet puta više direktora i funkcionera u tim firmama. Ne vidim da su neke osnovne performanse željezničkog saobraćaj poboljšane. Tu, prije svega, mislim na novoizgrađene pruge liše ove Podgorica-Nikšić o kojoj ću posebno. Prije svega, mislim na kvalitet vozova, na tačnost ovog voznog reda o čemu ste pričali, udobnost putnika itd. Elem, bilo bi dobro da smo dobili i podatke vezane za primjenu ovog zakona u smislu vršenja inspekcijskog nadzora. Znamo i sami šta nam se sve izdešavalo od velikih nesreća, nažalost, koje smo imali do problema koje smo nedavno imali, takođe još jedne velike nesreće koja se desila itd, da čujemo malo i o tom aspektu, da čujemo o aspektu naplate prekršajnih kazni za sijaset normi koje su definisane važećim zakonom. Nažalost, nemamo tu praksu kada predlažemo novi zakon, a ovo je jedan od sistemskih zakona nakon punih devet godina, napravimo malu analizu primjene dosadašnjeg zakona. U odnosu na ovaj predlog zakona, ne bih se mnogo bavio obrazloženjem. Mislim da je praksa da se daju loša obrazloženja nastavljena. Kao jedno od ključnih obrazloženja jeste i potreba donošenja strategije razvoja Željeznice. Lično mislim da mi i dalje imamo problem između nesklada i validnosti dokumenata višeg i nižeg reda. Po meni, strategije su strateška dokumenta iz kojih proizilaze svi ostali dokumenti. Dakle, ako treba da strategijom i definišemo kada ćemo i na koji način donijeti neki zakon. On ne može biti osnovno opravdanje uz usaglašavanje 144 sa direktivama Evropske unije i uz to što se kaže da se ovaj proces restrukturiranja sprovodi shodno principima, rekao sam o tome šta mislim, i otvara se prostor za liberalizaciju tržišta. Kako to izgleda sa predloženim normama zakona, probaću na nekoliko članova da vam dam primjer. Član 5 definiše strategiju koja se donosi na deset godina. Imamo jednu vrstu strategije restrukturiranja sektora, rekao sam šta mislim o hijerarhiji planova. U članu 10 definisali ste kako se daje licenca za upravljanje infrastrukturom i jedan od osnovnih uslova, odnosno prvi uslov je dobar ugled, a onda kada raznjašnjavate šta je to dobar ugled u smislu ovog zakona, dobar ugled lice koje nije osuđivano za krivična djela itd. Mislim da je tu normu trebalo mnogo bolje razraditi, kao i ovu normu pod tačkom 2 gdje se traži finansijska sposobnost na samo godinu dana. Ipak je upravljanje infrastrukturom od strateškog značaja i ne može se baš svakome dodijeliti, a znamo da ovaj zakon ima intencije da omogući, uslovno rečeno, javno privatno partnerstvo i u tom sektoru, dakle da malo sagledate da li ste ovom normom sve obuhvatili. U članu 14 za izdavanje licence za upravljanje infrastrukturom plaća se naknada u skladu sa zakonom kojim se uređuju administrativne takse, da li smo dobro pogodili i da li je postala potreba da se definiše naknada i ovim zakonom, a ne samo da drugim zakonom kojim se definišu takse to notiramo, i to da sagledate do kraja. U članu 42 jedna stvar koja je možda i od suštinske važnosti, u stavu 43 koja se tiče ovog zakona, to su koncesije. Citiraću zbog javnosti, zbog građana, pojedini poslovi iz djelatnosti upravljačke infrastrukture, dakle nekog lica koje može biti i privatnog preduzeće koje ispuni uslove i koje bude upravljalo infrastrukturom, mogu se dati na koncesiju domaćem ili stranom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje tih poslova utvrđenih zakonom. Kojim zakonom, koji uslovi, gdje, osim člana 43 koji široka vrata otvara da se strani i domaći partner uvede u posao koncesija, nigdje nijesam vidio razradu do kraja na koje se koncesije i poslove misli. To nije slučajna nedostatnost. U članu 42 naknada za korišćenje trase, dakle gdje se ovu naknadu ostavili privatniku ili nekoj državnoj firmi, nebitno je, koja upravlja infrastrukturom. Kažete da je naknada za trasu njen prihod, a ne prihod budžeta. Da bi u članu 52 koji definiše finansiranje, gle čuda, finansiranje izgradnje infrastrukture iz budžeta, sredstava ulaganja domaćih i stranih lica, kredita, naknade za korišćenje infrastrukture i naknada za trasu, i njih ste definisali i stavili tom članu obavezu da se i ta naknada koristi za održavanje infrastrukture, a ovamo je dajete po slobodi onome koji upravlja infrastrukturom. Dakle, čini mi se jedna nedoslednost jer ne vidim koji je to drugi bez finansijski motiv onoga koji upravlja infrastrukturom da trasu po trasu ili dionicu izdaje pod 145 zakup, odnosno na korišćenje, odnosno da ima finansijsku uslugu, naravno on je zato dužen da održava infrastrukturu i da ispuni sve one pretpostavke kako bi imali brz, lagodan i udoban prevoz željezničkim saobraćajem. Mislim da ste i tu zakazali. Član 65, dakle čitam kao primjer, Predloga zakona koji kaže šta je to nadoknada za pružanje usluga prevoza od javnog interesa. To vam je ono ako ima potrebe da voz vozi do nekog sela, slažem se, jer je to javni interes da se održava linija, pa država dotira, odnosno pomaže onome koji će te usluge da obavlja, što je vrlo lijepo i vrlo komercijalno. To se koristi često i u autobuskom saobraćaju, znamo da su to fina sredstva. Za pružanje usluga prevoza od javnog interesa plaća se nadoknada za pokrivanje dijela troškova u vezi sa javnom uslugom. Ne kaže se kojeg to dijela troškova, kolika je to naknada. To će se sve odrediti nekim podzakonskim aktima, mi o tome predstave nemamo. Završavam, uz zahvalnost što sam malo produžio. Nemamo ni ovdje analizu jačine kapaciteta za inspekcijski nadzor u ovako delikatnoj djelatnosti kao što je željeznički saobraćaj. Mislim, ministre, da postoji potreba da se ovaj predlog zakona do usvajanja u parlamentu doradi u smislu ovoga što se notirao, ima tu još nekih stvari. Naravno, ukoliko ima potrebe da se održi posebna sjednica Odbora, ako Vlada planira amandmanski da reaguje jer ima dosta toga, svakako smo tu da pomognemo da dobijemo kvalitetan Predlog zakona i da uvedemo reda konačno u sektoru željezničkog saobraćaja, da nam se ne dešavaju stvari, potpredsjedniče, da potrošimo 70 miliona evra za rekonstrukciju pruge Nikšić-Podgorica kako bismo boksit dopremali u Kombinat aluminijuma, a niti nam Kombinat aluminijuma niti Boksiti rade, a prugom Beograd-Bar putujemo dvanaest sati do Beograda.
  • Zahvaljujem kolegi Damjanoviću. Sada je po redosljedu prijavljenih kolega Damir Šehović, u ime Poslaničkog kluba SDP-a, a nakon njega kolega Mladen Bojanić, u ime Pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Uvaženi ministre Brajoviću, poštovane kolege, dozvolite mi da i ja u vremenu koje mi je stavljeno na raspolaganju da dam svoj osvrt i osvrt Socijaldemokratske partije na Zakon o Željeznici. U potpunosti se slažem sa ocjenama koje smo čuli od strane mojih prethodnika da je riječ o sistemskom zakonu kojim se iskoračuje još jedan 146 korak naprijed kada je riječ o regulisanju oblasti željezničkog saobraćaja. Mislim da se sa ovim dopunama još više upotpunjuje i precizira odnos između Vlade Crne Gore, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Direkcije za željeznice i željezničkih privrednih društava. Mislim da ovaj zakon, odnosno ove izmjene i dopune Zakona da svakako predstavljaju korak u dobrom pravcu. Korak u dobrom pravcu predstavljaju izmjene i zbog toga što se na ovaj način vrši harmonizacija našeg nacionalnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije i što su izmjene ovog zakona rađene na način što se implementira treći paket direktiva vezanih za oblast željezničkog saobraja. Zakon iako nije dug sadrži nekoliko ključnih novina koje bi ovdje trebalo potencirati, koje bi ovdje trebalo afirmisati. Prva i osnovna stvar koja se nameće, kada se čitaju izmjene ovog zakona, koji se predlaže od strane Ministarstva saobraćaja jeste prepoznavanje strategije razvoja Željeznice, kao jednog strateškog dokumenta koji će se donositi na period od 10 godina. Takođe se prepoznaje i nacionalni program željezničke infrastrukture koji služi kao dokument pomoću kojeg će se realizovati prethodno pomenuta strategija, koji zapravo predstavlja dokument koji se odnosi na period od tri godine, i predviđa se i godišnji program koji će biti ingerencija Direkcije za željeznice, kojim će se na operativnom nivou razrađivati prethodno pomenuta dva dokumenta. Ono što takođe treba reći kada je riječ o izmjenama ovog zakona jesu i nekoliko suštinskih novina koje mijenjaju dosadašnji način funkcionisanja u željezničkom saobraćaju. Naime, kao što ste mogli da primijetite čitajući ovaj zakon, investiciono održavanje željezničke infrastrukture prelazi u nadležnost organa uprave, odnosno Direkcije za željeznicie, što je i rješenje koje je potpuno logično, imajući u vidu činjenicu da Uredbom o organizaciji državne uprave ovi poslovi su dodijeljeni Direkciji za željeznice, pa je potpuno prirodno da i u sistemskom zakonu koji tretira željeznički saobraćaj imamo usklađenost ta dva dokumenta. Takođe, ono što želim da kažem jeste to da je logično da ovo investiciono održavanje pređe u ingerenciju Direkcije za željeznice, po istom principu po kojem je slična materija regulisana kada govorimo o saobraćajnoj infrastrukturi, odnosno kada govorimo o Direkciji za saobraćaj, tako da na ovaj način usklađujemo sistem tako što će i ove poslove, jednako kako to radi Direkcija za saobraćaj u svom domenu, odrađivati ubuduće Direkcija za željeznice. Što je posebno važno, važno je napomenuti i to da imamo i novinu koja se odnosi na naknade za korišćenje željezničke infrastrukture koje se odnose na pružni pojas i zemljište koje pripada infrastrukturi, kao i izdavanje 147 poslovnih prostora. I jedno i drugo, prihodi i po jednom i po drugom osnovu će ubuduće ići u budžet države Crne Gore, što je rješenje koje je takođe iskorak u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Osim toga, izvršeno je usklađivanje ovog zakona sa evropskom legislativom. I ono što, takođe, treba pomenuti a što jeste sadržano u ovom zakonu jeste i novina koja se odnosi na pojam lučke željeznice. Međutim, ono što takođe želim da podijelim sa vama jeste činjenica da smatram da bi na ovaj zakon bilo potrebno i amandmanski djelovati na način što bi se i regulacija tržišta željezničkih usluga prepoznala u okviru poslova koji su iz domena Direkcije za željeznice. Na taj način bi Direkcija za željeznice, osim poslova koji su vezani za investicije i bezbjednost, bila prepoznata kao institucija koja određuje i regulativne poslove, po uzoru na čitav niz zemalja Evropske unije, poput Njemačke, Danske, Litvanije, Rumunije, itd. Smatram da je jako važno i da ispoštujemo i ovu dobru praksu koju imaju pojedine zemlje članice Evropske unije i na taj način upotpunosti i zaokružimo ovaj segment priče koji je vezan za željeznički saobraćaj, tako da ću biti slobodan da već najavim Ministarstvu saobraćaja i pomorstva da sam već predložio amandmane koji idu u tom pravcu i da očekujem da će isti biti prihvaćeni, pošto je to samo implementacija najbolje evropske prakse koja trenutno, kažem trenutno, postoji u najrazvijenim zemljama Evropske unije. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Šehoviću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić, a nakon njega u ime Kluba Bošnjačke stranke Almer Kalač. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Ja ću pokušati da objedinim diskusiju vezanu za Zakon o željeznici i Zakon o lukama, zbog efikasnosti rada, jer neću se baviti konkretno zakonima, više ću se baviti jednom sistemskom zabludom ekonomske politike koja je na sceni 20-tak i više godina. Smatram da je ta jedna od najvećih sistemskih zabluda ove vlada ili ovih vlada, segmentacija koja je prilično pogodila i željeznicu i Luku Bar, tako da ću, kažem, gledati zajedno da o tome objedinim. Šta smo mi dobili dok cijeli svijet ide u ukrupnjavanje određenih kompanija, zbog lakšeg rukovođenja, smanjenje troškova i administracije? Mi smo pošli jednom naopakom logikom, nametnutim privatizacijama preko noći. A da bi se one što lakše odradile treba da se segmentišu u razna preduzeća, da bi, bože moj, raznorazni strateški 148 investitori uspjeli da dio po dio otkupe mnoge kompanije. A evo za mnoge nam se na žalost to vraća kao bumerang. Vidimo koliko smo se borili i koliko imamo problema, i koliko imamo nemoći da od takvog strateškog investitora kupimo KAP. Jedan aforizam je prava slika ovoga što mi radimo u ekonomskoj politici, a on kaže - sigurni smo da idemo pravim putem, neki se već vraćaju. Tako da otprilike i mi to radimo. Zagovaramo segmentacije i privazacije, a onda muku mučimo da otkupimo to od partnera. Što se tiče željeznice, čuo sam da ovaj zakon sistemski treba da harmonizuje ovaj zakon sa regulativom Evropske unije. Ja bih volio više da ovaj zakon, odnosno praksa sprovođenja ovog i ostalih zakona, a evo govorimo konkretno o željeznici, harmonizuje potrebe, odnosno usluge koje pruža željeznica sa potrebama građana i privrede Crne Gore, a čini mi se da smo u svoj ovoj priči zaboravili na korisnike, odnosno one koji zavise od te željeznice, a previše se bavimo direktivama, ispunjavanjem raznih normi, reda radi, da bismo pokazali da smo na evropskom putu, a potpuno zaboravljajući kako to funkcioniše. Podsjetiću vas da se više polemike vodilo zadnjih par godina o željeznici o tome koliko je ko uzeo kao nadoknadu iz odbora direktora od jedne od kompanija koje su nastale iz stare željeznice, jedinstvene, kako je ko kome isplaćivao bonuse, a manje o tome kako funkcionišu ti privredni subjekti od kojih i te kako zavise svi građani i privreda Crne Gore. Takođe, Zakon kaže treba strategija razvoja da se definiše u narednih 10 godina. A ko je bio problem, ja vas pitam - a šta je bio problem da se uradi strategija, pa nije zakon zabranjivao da se radi strategija razvoja željeznice? Tako da ne vidim ništa, bog zna, nešto novo što će se desiti ovim zakonom. Slična je situacija i sa Lukom Bar, da nastavim da budem efikasan. Takođe smo jedan nacionalni resurs podijelili na više kompanija i tamo su međusobno, kad drago izlazile u javnost i svađe između pojedinih subjekata. Da budem krajnje otvoren i jasan, mi iz Pozitivne ne vidimo problem da to bude u državnom vlasništvu, mi ne vidimo problem da to za neki duži period ostane, odnosno vratimo da budu jedinstvene kompanije, mogu nas optužiti mnogi da smo retrogradni, da vraćamo ekonomske prilike unazad, ali potpuno sam svjestan i siguran da onaj način realizacije prije 30 godina, koji smo imali, što se tiče i željeznice i Luke Bar, daleko je bolji nego ovo što radimo danas, odnosno kako smo krenuli. I bojim se da ćemo opet naknadnu pamet imati pa ćemo u narednih nekoliko godina gledati da se vratimo na nešto što smo imali prije 30 godina. Glasaćemo protiv ovih zakona, i jednog i drugog, jer ne vjerujem da će išta dobro donijeti. Pro forma je nešto što nas kvalifikuje da smo tamo 149 ispunili neke norme, da smo dobili neke štrikove kod Evropske unije, ali ćemo dobiti sigurno, i dobijamo s pravom minuse svih korisnika usluga kompanija iz ovih oblasti. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Bojaniću. U ime Kluba Bošnjačke stranke kolega Almer Kalač.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče, Uvaženi ministre, predstavnici Vlade, poslanici i uvaženi građani Crne Gore, U obrazloženju Predloga zakona o željeznici se navodi da će se njegovim usvajanjem izvršiti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije. Slažem se da se naše zakonodavstvo treba uskladiti sa evropskim, tim prije što je cilj i naše vlade i svih parlamentarnih stranaka članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Naše težnje jesu i treba da budu usmjerene ka standardima Evropske unije, a kada je u pitanju željeznica, to prije svega znači poboljšanje i modernizaciju zatim i povezivanje većeg broja gradova željezničkom infrastrukturom. Činjenica je da željeznica predstavlja jedan od najvažnijih transportnih sistema za građane, značajan kako za turizam tako i za transport roba, a prvenstveno je neophodan za privredni razvoj države. Razuđenost željezničke infrastrukture preduslov je za ekonomski razvoj naše države, naročito za nerazvijenu sjevernu regiju. S obzirom da je Željeznica Crne Gore do sada bila potpuno orijentisana na prugu Bar Beograd, neophodno je da se u skorije vrijeme otpočne sa realizacijom projekta, odnosno sa izgradnjom pruge na relaciji Pljevlja-Bijelo PoljeBerane- granica sa Kosovom. Ovom dionicom ćemo se i željezničkom infrastrukturom povezati sa državama regiona, olakšati prevoz građana, ali što je najvažnije obezbijediće se brži transport roba od Luke Bar prema svim opštinama na sjeveru i obrnuto. U najavi je i izgradnja cementare Pljevlja koja je neophodna za realizaciju strateškog projekta izgradnje auto puta Bar - Boljari. Ako ne uključimo opštinu Pljevlja u pružnu infrastrukturu Crne Gore, sama cementara u ovom gradu ne može biti rentabilna. Ranije rađenom strategijom razvoja saobraćaja Crne GOre planirana je i rehabilitacija i modernizacija pruge Podgorica - Skadar. Do početka 90tih na ovoj relaciji bio je uspostavljen željeznički i teretni saobraćaj 150 međunarodnog karaktera. Nakon obnove pruge 2002. godine, na ovoj relaciji se obavlja transport roba manjeg obima. Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo saobraćaja, treba da radi na promociji ove putne trase, kako bi se stvorile mogućnosti da osim teretnog, na ovoj dionici saobraćaju i putnički vozovi. Osim uspostavljanja neophodnih trasa, neophodna je i rekonstrukcija postojeće pruge na relaciji Bar - Vrbnica. Iako je u dosta boljem stanju dio pruge koji prolazi kroz našu državu u odnosu na dio pruge koji nastavlja dalje kroz susjednu Srbiju, još mnogo toga može da se uradi kako bi kvalitet naše dionice doveli u još bolji nivo. Rekonstrukcijom željezničke pruge bismo poboljšali bezbjednost putnika, a vrijeme putovanja znatno skratilo. Ono što smatramo glavnim problemom našeg željezničkog sistema su prije svega tehničko- tehnološka zastarjelost i mali stepen raspoloživosti kapaciteta. Znamo da je održavanje pruge skupo, godišnje je neophodno izdvojiti od oko 18 do 20 miliona eura, a zadnjih godina se ulaže pet do sedam miliona, mislim na tekuće investiciono ulaganje, što je apsolutno nedovoljno. Međutim, smatram da su ovo jako mali iznosi ako time sačuvamo ono što je najvrednije, a to su ljudski životi. Kada već govorimo o problemima željezničkog sistema, ne mogu a da ne istaknem nedovoljnu osposobljenost mehanizacijom, što je izašlo na vidjelo prošle godine kada su sniježni nameti zatrpali putnički voz na stanici Lutovo. Svi se sjećamo ovog događaja kada su ekipe za spašavanje tri dana pokušavale da dopru do putnika. Koliko god bilo bolno za rodbinu nastradalih moram da pomenem i željezničku nesreću koja se 2006. godine dogodila na mjestu Bioče, kada je život izgubilo 47 putnika, i nesreću koja se dogodila u tunelu kod Mojkovca prošle godine kada su poginule dvije osobe. Zbog toga, bezbjednost na prugama treba i mora biti prioritet i željeznice i Ministarstva za saobraćaj. Ono što bih izdvojio kada je Predlog zakona o željeznici u pitanju, jeste dio koji se odnosi na uslove obavljanja prevoza u željezničkom saobraćaju koji navodi da svaki prevoznik koji ispunjava uslove predviđene ovim zakonom može dobiti licencu za prevoz. Ovim odredbama zakona se otvara tržište željezničkog saobraćaja i za druge operatere, a svi znamo da stvaranjem konkurencije poboljšavamo kvalitet usluga koje i sami nudimo. Na kraju će biti zadovoljni korisnici usluga što i treba da nam bude cilj. Tome će da doprinese i član 5 Predloga ovog zakona, kojim se planira strategija razvoja željeznice koju donosi Vlada Crne Gore na period od 10 151 godina. Strategijom će se jasno planirati ciljevi i smjernice za razvoj željeznice, kao i okvirna finansijska sredstva za realizaciju razvojnih planova. Crna Gora je prepoznata turistička destinacija. Pred predstojeću i svaku narednu sezonu moramo rasteretiti drumski saobraćaj i na taj način vremenom trajno riješiti probleme gužvi na svim saobraćajnim pravcima u zemlji. Transportni sistem u Crnoj Gori, a samim tim i željeznički sistem treba da se razvija tako da doprinosi ekonomskom razvoju. To treba da nam bude zajednički cilj kojem težimo jer su upravo to standardi Evropske unije sa čijim zakonodavstvo usklađujemo Predlog zakona o željeznici. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Almeru Kalaču. I ovim je iscrpljen redosljed prijavljenih u ime poslaničkih klubova. Da li predstavnik Vlade, ministar Brajović želi da da završnu riječ. Izvolite.
  • Hvala vam na diskusijama, naravno i za one koje su bile kritički nastrojene, i za one koje su dale podršku Predlogu zakona. Saslušaćemo i sačekaćemo, naravno, tu parlamentarnu proceduru i vaše amandmansko djelovanje pa ćemo se odrediti po pojedinim amandmanima. Ono što mogu da kažem kolegama koji su o tome govorili, treba zaista sagledati efekat tolike segmentacije preduzeća. Ja mislim da u pojedinim segmentima zaista se pokazuje da to nije bilo dobro, ali to će da ipak da neko preciznije izučavanje svih tih problema, sagledavanje i ukupnih troškova, jer naravno moglo bi se povećati kad iz jednog segmenta kažete da ste stvorili pet preduzeća koji imaju svoje uprave, svoje bordove, kao što znate na tome smo već za ovo kratko vrijeme dosta uradili, to su deprofesionalizovani bordovi. Na željeznici smo konkretno dogovorili smanjivanje plata. Prosto se mora voditi računa sa tim da li se ostvaruje profit ili gubitak, da se sa tog stanovišta onda mora i sudbina plata vezivati, tako da računam da ćemo u narednom peiodu predložiti neku racionalizaciju u tom pogledu, ali svakako, hvala vam na diskusijama. Vidjećemo kako će biti amandmani u proceduri i o njima ćete dobili mišljenje MInistarstva i Vlade. Hvala vam.
  • Zahvaljujem ministru Brajoviću. 152 Ovim konstatujem da je pretres o petoj tački o Predlogu zakona o željeznici završen. Naravno i o ovom predlogu zakona ćemo se izjasniti naknadno. Prelazimo na šestu tačku dnevnog reda, to je - Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama. Ovlašćeni predstavnici Vlade su Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva i Mladen Lučić, direktor lučke uprave. Izvjestioci odbora su: Emilo Labudović, zakonodavnog odbora i dr Filip Vuković, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi dati dopunsko obrazloženje? Izvolite, ministar Brajović.
  • Hvala vam. Poštovane kolege, u skladu sa preporukama Komisije za dodjelu državne pomoći, koje su sadržane u programu prilagođavanja postojećih programa državnih pomoći sa kriterijumima iz člana 73 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pristupilo se izmjenama i dopunama Zakona o lukama. Na osnovu člana 10 stav 1 tačka 1 i člana 19 stav 3 Zakona o kontroli državne pomoći, Komisija za kontrolu državne pomoći, na sjednici održanoj još u novembru 2011. godine donijela je rješenje kojim se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama, ocjenjuje usklađenim sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Bilo je više razloga za donošenje zakona. Potreba da se Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama preciznije i kvalitetnije uredi pravni status podjela luka, upravljanje, naknada, koncesije, red, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja koja su od značaja za luku u Crnoj Gori. Da se izvrši, takođe, neophodno usaglašavanje sa Ustavom, odnosno Zakonom o prekršajima, kojim je isključena mogućnost propisivanje kaznenih odredaba podzakonskim propisima kao što je to do sada bio slučaj da kazne kada su u pitanju prekršaji koji ugrožavaju red u lukama, budu propisane, na primjer, uredbom o održavanju reda u lukama i na djelovima, ostalim djelovima obalnog mora i unutrašnjim plovnim putevima. Predlogom zakona izvršena je podjela lučke infrastrukture na osnovnu i operativnu infrastrukturu, jasno propisana mogućnost da se operativna infrastruktura može dati u koncesiju. U odnosu na važeći Zakon o lukama, ovim predlogom nije uvedena nova, već precizno definisana postojeća odredba, vezana za naknade za upotrebu obale, brodsku ležarinu, i sidrenje, 153 kao i za luke od nacionalnog značaja, prihod budžeta Crne Gore, a za luke od lokalnog značaja, privredno lice, a koristi se za izgradnju, rekonstrukciju, održavanje osnovne infrastrukture i operativne infrastrukture iz člana 9 stav 1 tačka 13 ovog zakona, održavaje dubina u luci i na sidrištu luke, poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti i zaštiti mora od zagađenja plovnih objekata u luci i sidrištu luke, troškove poslovanja organa uprave, odnosno pravnog lica. Takođe, novim zakonom je predviđena mogućnost dodjele koncesije za lučke usluge na period od 10 godina, u izuzetnim slučajevima, ukoliko se radi o određenim investicijama, taj period može biti i duži. Ovim zakonom je predviđeno, u odnosu na postojeći zakon, da se rok trajanja koncesija određuje u zavisnosti od predmeta koncesije, ukupnih ekonomskih efekata koji se koncesijom postižu visine namjene i dinamike investicija i vremena potrebnog za povraćaj. Rok trajanja koncesije može se produžiti samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile. Takođe je propisano da privredno društvo je dužno da vodi odvojeno računovodstvo za svaku lučku uslugu za koju mu je data koncesija. Koncesionar koji je zaključio ugovor o konceciji, do stupanje na snagu ovog zakona, dužan je svoje računovodstvo uskladiti sa ovim zakonom u periodu od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim Predlogom zakona uređena su i neka pitanja koja se odnose na red u lukama, naročito da su lučka uprava i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dužni da ograniče grnice luka i sidrišta. Data je mogućnost da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva može privremeno zatvoriti saobraćaj luke ili dio luke u koliko dolazi do ugorožavanja bezbijednosti i sigurnosti plovidbe i zaštite mora zagađenja. U odnosu na postojeći zakonski okvir, takođe je propisano da red u lukama održavaju pravna i fizička lica kojima je luka ili dio luke dat na korišćenje, odnosno u koncesiju. Ova taksativno povezana pravna rješenja sadržana u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama imaće, nadamo se, pozitivan uticaj, jer će se sa njima regulisti međusobni odnosi svih subjekata na lučnom području. Pravilo i precizno regulisanje odnosa koje će se podstići njegovom primjenom produkovaće bolju iskorišćenost lučkih kapaciteta, povećanje prometa i konkurentnost naših luka na tržištu lučkih usluga, a time, nadamo se, veće interesovanje i podsticaj privatnim investicijama u luke. Takođe je važno istaći da je Zakon o lukama usaglašen sa međunarodnim standardima koji se odnose na bezbijedonosnu i ekološku zaštitu i red u lukama koji su prizišli iz konvencija Međunarodne pomorske organizacije i pravne tekovine Evropske unije. 154 Naravno, pošto je poslanik Bojanić rekao da se njegovo izlaganje odnosi na oba, kažem da onaj komentar koji sam rekao o segmentaciji se takođe odnosi na oba slučaja.
  • Zahvaljujem ministru Brajoviću. Prije nego što damo riječ predstavnicima poslaničkih klubova za komentar se javio kolega Aprcović, komentar uvodnog izlaganja ministra Brajovića. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Uvažene kolege, uvaženi građani, uvaženi ministre, direkore lučke uprave, S aspekta činjenice da dolazim iz grade koji je jako zainteresovan za ove izmjene i dopune Zakona o lukama, znači, iz grada Kotora, koji ima luku Kotor, Akcionarsko društvo čiji je većinski vlasnik Opština Kotor sa 57% akcijskog kapitala, želio bih kroz formu pitanja da mi odgovorite na neke moje dileme, odnosno dileme Akcionarskog društva luka Kotor o daljem njegovom radu i daljem njegovorm prosperitetu, odnosno unapređenju svih onih usluga koje daje na nivou luke Kotor. Prvo i osnovno pitanje, znam koji su osnovni razlozi za donošenje ovoga zakona, podržavam ga u jednom dijelu, međutim u drugom dijelu gdje se vežete za modu četiri svjetske banke, mi smo imali dosadašnje rješenje koje je predviđalo to rasčlanjivalo na javno pravni entitet tj. lučku upravu koja se bavila upravnim stvarima i korporativni entitet na privredna društva koja su obavljala privrednu djelatnost u okviru luka. Zašto ste sada išli na ovakvo rješenje, u dijelu koji se odnosi na razdvajanje, na raščlanjenje, na operativnu infrastrukturu, kako ste naveli u članu 1, operativna infrastruktura i osnovna infrastruktura? Drugo pitanje bi se odnosilo, da li smo vodili računa da smo kroz ove izmjene i dopune Zakona o lukama trebali eventualno da razmišljamo o tome da promijenimo član 34 a tiče se luke Kotor, a odnosi se na njihov zahtjev za dodjelu prvenstva koncesije iz prostog razloga što znamo da je luka Kotor planirala u ovoj idućoj godini da značajna sredstva uloži što se tiče izgradnje Upravne zgrade koja je u toku, a što se tiče i drugog dijela operativnog dijela produžetka obale, gdje bi se stvorili uslovi za prihvat najvećih kruzera koji bi imali adekvatne uslove i samim tim bi se poboljšao nivo turističke usluge grada Kotora i cijele Crne Gore. 155 Treće pitanje bi se odnosilo na to, da li se razmišljalo o tome da dio nadoknade se ustupi koncensionarima, kako bi oni mogli kroz određeni period, da vrate sredstva koja su uložili, koja nijesu mala? Iz prostog razloga kažem, znajuči podatake da je luka Kotor predvidjela za ova dva infrastrukturna objekta ... nekih milion i po eura i smatram da bi se kroz takvo jedno rješenje u stvari dao podsticaj svim privatnim investitorima da ulaskom i dodatnim finansijskim sredstvima upodobe pa između ostalog i luku Kotor, ako bude došlo kasnije do privatizacije luke Kotor. Još jedna dilema za mene, kao pravnika, jeste u onom dijelu koji sam postavio gospodinu Lučiću, na Odboru za zakonodavstvo, a tiče se odvojenog vođenja računovodstva. Da li je ta odredba da je koncensionar dužan da vodi odvojena računovodstva za svaku djelatnost koju obavlja u okviru luke, da li je ta odredba u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji iz prostog razloga što je jedinstveni sistem vođenja knjiga shodno tom zakonu? Zahvaljujem.
  • Hvala, uvaženi predsjedavajući. Uvažene dame i gospodo, poštovani građani, Kolega Aprcoviću, mi smo i na Odboru za zakonodavstvo raspravljali. Počeću od jedne od osnovnih razloga što se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o lukama, a to je upravo iz razloga infrastrukture. Preporuka naših konsultanata je bila, kao što je uređeno u svim drugim državma, da se infrastrukturna podijeli na operativnu i osnovnu, da se operativna može dati u koncesiju, a da je osnovna svakom dostupna pod jednakim uslovima. To je taj razlog zašto se pristupilo i ovo je mnogo bolje i kvalitetnije rješenje nego što je bilo u postojećem zakonu. Što se tiče prvenstva koncesije vezano za luku Kotor, mogu da kažem, prije svega, da podsjetim cijenjene poslanike i građane da odlukom Vlade Crne Gore za luke od nacionalnog značaja su određene luka Bar, u kapacitetu, Kontejnerski terminal i marina Bar, luka Kotor, luka u Bijeloj i buduća ribarska luka u Njivicama. Da bi ovi subjekti, s obzirom da su sticajem okolnosti u većinskom vlasništvu države nastavili sa svojim radom mi smo postojeće ugovore koje su oni imali sa javnim preduzećem sa morskim dobrom u punom kapacitetu sve ugovore preuzeli od njih i sklopili anekse, sporazume i sa lukom Bar i sa Kontejnerskim terminalom i sa 156 marinom Bar je već bio slučaj, ona je na tenderu dodijeljena, privatizovana. Brodogradilište ima poseban tender gdje je pobijedio postojeći korisnik privrednog područja, dakle, Brodogradilište u Bijeloj na 30 godina. Luka Kotor je smatrana da ima pravo na prvenstvenu koncesiju, međutim nema, jer zakonom je precizirano da onaj pravi subjekt koji ima važeći ugovor u tom trenutku donošenja novog zakona, tj. određivanja luka prema značaju, da ne može da bude nosilac prvenstvene koncesije. Mi smo i luci Kotor ponudili oblik pravnog regulisanja kao i sa lukom Bar, međutim, na žalost za luku Kotor to nije bilo prihvatljivo rješenje. Što se tiče vašeg trećeg pitanja, ako sam ga dobro razumio da se dio koncensione naknade koje su prihod budžeta Crne Gore, a to su tri segmenta, to je upotreba obale, naknada za sidrenje i brodska ležarina. I sada ti subjekti ubiraju prihode po ovom osnovu. Mi smo sada u procesu da svi ovi subjekti naprave model integralnog upravljanja, a nam ga u stvari predlože, da ga mi procesuiramo ministarstvu, a onda da bude i na Vladu. Neće remetiti njihovo poslovanje, s obzirom da se radi o izuzetno značajnim prihodima ova tri osnova. I dalje oni ubiraju prihode po ovom osnovu s tim što imaju obavezu da ulažu u infrastrukturu i da održavaju tu infrastrukturu, što inače treba da radi država. Dakle, u ovom trenutku oni to ubiraju a model integralnog upravljanja koji je sada na izradi će potpuno regulisati ovaj....
  • Zahvaljujem. Da li neko od izvjestilaca odbora želi riječ? Prelazimo na raspravu u ime poslaničkih klubova, najprije poslanički klub Demokratske prartije socijalista, kolega Slobodan Radović, izvolite.
  • Poštovano predsjedništvo, uvaženi kolege i poslanici i poslanice, uvaženi ministre, gospodine Brajoviću, poštovani građani Crne Gore, Cijenim nepotrebnim govoriti o tome koliko su luke značajan resurs u crnogorske privrede, bez obzira na to da li se radi o lukama koje su namijenjene za pretovar tereta, lukama koje su predviđene za nautičko i lukama koje su za brodogradnju. U svakom slučaju u velikoj mjeri zavisi od Zakona o lukama. Mi danas razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lukama. Možda je trebalo raditi na izradi novog zakona, jer dopune imaju jako puno izmjena. Bez obzira, dobro je što se zakon usklađuje sa propisima Evropske unije, tim prije što se radi o propisima koji su usklađeni u čitavom svijetu. Najvažnija izmjena odnosi se na pitanje državne pomoći, što je takođe u skladu sa propisima Evropske unije. Što 157 znači, država ne može davati garancije, kreditirati ih i tako slično. Dobro je što su predviđene dugoročne koncesije na 30 i 60 godina, što je garancija koncesionaru da ulaganje može sigurno vratiti jer bez ulaganja sigurno nema ni kvaliteta. Član 5 stav 1 i 2 citiram: "Naknada za upotrebu obale plaća se za brod koji koristi luku za ukrcavanje ili iskrcavanje tereta, putnika ili vozila, odnosno plovnih objekata koji se u luci čuva, održava, popravlja, oprema ili sjedi. Stav 2 - brodska ležarina plaća se za brod koji koristi luku u druge svrhe osim ukrcavanja ili iskrcavanja tereta, putnika ili vozila i popravki. Sve zabrane su jasno navedene, ali se čini da su previše detaljne, a sa druge strane pomaže kada se određuje prekršaj. Član 15 stav 1 i stav 2 - koncesija se može zaključiti najviše na rok od 60 godina u saglasnosti Skupštine Crne Gore. Stav 2 -ugovorom o koncesiji može se predvidjeti produženje trajanja koncesije do polovine roka na koji je koncesija data, ako je nakon zaključivanja ugovora došlo do promjene koja otežava ispunjenje ugovora. Sa ovim predlogom dopuna naše luke koje su sigurne, biće još sigurnije, a ono što je najvažnije ovi zakoni će omogućiti da se zainteresuju strani investitori i na taj način dobijemo još jedan kvalitet više i još veće interesovanje". Hvala lijepo.
  • Zahvaljujem kolegi Radoviću. U ime Poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije kolega Obrad Gojković. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Gospodine ministre, gospodine Lučiću, poštovane kolege, Pa za ovaj zakon, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona možemo reći da je, sa stanovišta struke, tamo gdje imamo kvalitet u struci ovaj zakon dobar. Tamo gdje nemamo ovaj zakon ni ne valja. Znači, ovdje očigledno da mi imamo kvalitet u pomorskoj struci, da pravnička struka kasni a da je eknomska u potpunom kolapsu. Zašto to kažem i zašto bih ja podržao ovaj Zakon? Pa zbog nekih stvari koje su sasvim praktične. Prvo oko državne pomoći. Taj problem iz ove oblasti već je prošla Hrvatska i ona je to rješavala na način što je pomagala ne luke nego pomorske kompanije da bi što češće servisirale borodove i na taj način omogućavale da ta brodogradilišta investiraju, jer su bili u velikom problemu. 158 Znači, prvo zbog ove državne pomoći. Druga stvar zbog prekršaja u prošlom, ovom osnovnom tekstu zakona imali smo samo osam kaznenih prekršaja. Ovdje imamo 41 prekršaj za pravna lica i 21 za fizička lica. To je ovako kad pričamo teorijski. Međutim, bio sam svjedok mnogo puta u praksi da inspekcije nijesu uredno reagovale upravo iz razloga što su vjerovatno i oni sami sumnjali u zakonitost tih njihovih inspekcijskih pregleda i zapisnika. I na taj način ovaj Zakon će obezbijediti da građani Crne Gore i privreda Crne Gore, koji se bave ovim biznisom, na neki način budu zaštićeniji nego što su do sada bili. Sa pravnog aspekta znači, ovo je trebalo prije da se uradi, jer se uočilo to loše funkcionisanje inspekcija zadnjih godina. Upravo vjerovatno zbog toga, zbog te sumnje samih inspekcijskih organa. Što se tiče ekonomske struke, ovaj zakon je loš u tom dijelu, jednostavno trebalo je ići liberalnije što se tiče koncesija, ali je trebalo mnogo oštrije ići što se tiče raskida ugovora jer imamo puno primjera u Crnoj Gori, kao što je Luka Zelenika, gdje se jednostavno ne obavlja nikakva djelatnost , a te koncesije i dalje traju. Jednostanvo Crna Gora nema ekonomsku opravdanost te koncesije. Što se tiče ove podjele na operativnu infrastrukturu ja tu vidim jednu vjerovatno pravnu mogućnost koju bi trebalo preispitati, da se na taj način možda pruži državna pomoć u ovom elementu, u osnovnoj infrastrukturi, tj. lukobrana, zaštita od vjetra itd. Možda se to može iskoristiti, možda čak i na bolji način nego što je to Hrvatska riješila svojim rješenjima. Ono što želim da kažem da lučki biznis, pustićete me desetak sekundi i malo duže. U ovom momentu svijetu je u velikoj recesiji. Vozarine pomorskih kompanija su danas dnevno za srednje brodove od tri hiljade kontejnerskih jedinica od šest svita, oko šest do sedam hiljada dolara, a prije četiri - pet godina su bile 22 hiljade dolara. Znači, tri puta samim tim to utiče na luke. U periodu od 2008.godine, do 2011.godine, 60% hrvatskih čarter kompanija u nautičkom turizmu bila je pred bankrotom. Znači, to je posljedica ekonomske krize, jedna velika recesija. Crna Gora tu ima jednu sretnu okolnost koju sam ja uvijek podržavao, prije svega zbog imidža Crne Gore. To je otvaranje Porto Montenegra. Mada bi trebalo napraviti analizu koliki su ekonomski efekti izgradnje te marine i koliko to tačno doprinosi Crnoj Gori. Ali u svakom slučaju mijenjaju imidž, na neki način tu recesiju u nautičkom turizmu mi nadomještamo postojanjem jedne eksluzivne marine u Tivtu i krpimo te rupe koje naše okruženje ima. Treći dio lučkog biznisa su brodogradilišta. Naše brodogradilište Bijela je je dosta dugo opstajalo nasuprot drugim brodogradilištima u regionu. Međutim već i ono pomalo posrće i veliki su dugovi za doprinose, poreze i 159 penzije, a i u ovu godinu se završilo u gubitku. Luka Bar je poslovala u 2012. godini gubitkom. Znači jedan je ekonomsi ambijent koji je u recesiji, koji je teško pokrenuti. Zbog toga mislim, da je trebalo liberalnije ići u neka ekonomska rješenja, prije svega što se tiče koncesija. Evo da uzmemo primjer Luke Zelenika koja je ogromne vrijednosti iako je mala luka, a to je jedan vrlo uređen akvatorijum i vrlo uređena luka koja ne funkcioniše već deceniju. Tamo stoje neki balvani, gubici balvana itd. ni jedan brod ne pristaje, ništa se ne radi, ja i ne znam tačno ko je koncensionar, jer oni se sude između sebe. Uglavnom Opština Herceg Novi i Crna Gora nemaju nikakvu korist od toga. Ja mislim da ta koncesija treba da se raskine i da je prirodno i sasvim normalo da Zelenika postane putnička luka i luka za nautički turizam i da se omogući razvoj u tom dijelu hercegnovske opštine i ne znam zašto se tome ne pristupi. Jednostavno održavati takve koncesije koje ne funkcionišu to je od velike štete za kompletnu Crnu Goru. Imalo bi puno oko ovoga da se priča, želio bih da pitam gospodina Lučića da li sam dobro čuo on je spomenuo ribarsku luku Njivice. Ja želim da kažem ovdje da je pogrešan dio zakona gdje lukama od značaja upravlja Morsko dobro. Vi dobro znate da je kompletno da su velike peticije pisane da narod ne dozvoljava da se pravi ribarska luka u Njivicama. Molio bih vas da mi odgovorite je li to još uvijek aktuelno jer je to bilo skinuto sa dnevnog reda. Jednostavno to nema opravdanje u jednom eksluzivnom turističkom ambijentu da se radi nešto tako, pogotovo što je lokalno stanovništvo iz tog primorskog mjesta protiv takve investicije. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Gojkoviću. U ime poslaničkog Kluba albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative i liberalne partije koleginica Ljerka Dragičević.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažene koleginice i kolege, uvaženi ministre, poštovani građani, Ja bih nešto rekla, otprilike sve ovo što su rekli moji prethodnici da ne ponavljam pa bih rekla nešto drugo, možda sa drugog ugla prišla ovom problemu. U odjeljku značenje pojedinih izraza pod tačkom 6 piše, Luka nautičkog turizma, odnosno marina je luka namijenjena za smještaj, čuvanje, zaštitu, održavanje, popravku, opremanje i sidrenje jahti i čamaca. Nažalost, 160 Morsko dobro upravlja gradskim lukama i te gradske luke su sada pretvorene u bare u izvor zaraza, gdje ovako brodovi leže koji non stop nešto peru, nekakvog deterdženta je puno, to je već ono što se tiče zaštite životne sredine. Na našem primorju, crnogorskom, gradovi ne postoje od juče, gradovi su stari po dvije hiljade, dvije i po hiljade godina, te luke su donijele nešto i kod nas se u primorju kaže da se metne prst u more i da je veza sa cijelim svijetom. Znači, luke koje su nam našu slavu pronijele kroz cijeli svijet i dalje je pronose, sad su postale neke marine, nešto što ne odgovara onome što treba da bude. Rekla bih još nešto, sama luka bez obzira koja je ona mora da zavisi od ljudi koji rade. Ako ništa drugo mora je izgraditi neko ko zna nešto o tome. Mora da postoji škola za one koji će uvesti brod ili će ga izvesti iz luke. Ne zaboravite da mi imamo jako dobru školu, međutim, 99,99% znači, permanentno ide 99, oni koji završe školu u Crnoj Gori ne mogu da rade u Crnoj Gori. To su jedini ljudi iz Crne Gore koji završe školu i idu trbuhom za kruhom po cijelom svijetu. Njih negdje oko pet hiljada taj svoj kruh sa sedam kora zarađuju na tuđim kompanijama, na tuđim brodovima, a pare donose ovdje, sad hoće da im se oporezuje i ako im nije dato ni osnovno pravo. To su jedini ljudi u Crnoj Gori koji nemaju osnovno pravo koje je zakonom, odnosno Ustavom zagarantirano. Članom 2, članom 17, članom 45, kaže se, ovaj poslednji ću da citiram: da svaki punoljetni građanin, a ovo nije srednji vijek, da se ukrcavaju djeca od 10 godina , nego tek oni koji završe školu, znači, sa 18 godina, a svaki punoljetni građanin Crne Gore ima pravo da bude biran i da bira. To su jedini ljudi u Crnoj Gori o kojima niko ne vodi računa, koji nikada ne mogu da biraju, sem ako dođu s broda, a nije zanemarivo pet hiljada građana Crne Gore o kojima niko ne vodi računa, ne mogu da glasaju. Sada mi još hoćemo da ih oporezujemo, em ne mogu da glasaju, em ne mogu tu da rade, ajde da ih oporezujemo. Nemam ništa protiv, porez je za svakoga, treba da ga plati. Nije smiješno, ovi koji se smiju, nego neka malo vide kako je kad ne daj Bože nevrijeme uhvati, ili neka se sjete broad Bergistrija , neka se sjete toga. Nikad se nije saznalo ni gdje je, ni što, ni kako je pošao. Neki val je naišao, neko zlo sa mora je naišlo, ništa od njega nije ostalo, kamen na kamen. Zakon neću podržati, jer po meni nije zakon u redu, po meni, trebalo bi da se piše novi zakon i u tome potpuno podržavam, uvaženog kolegu Radovića. Mislim da ovaj zakon, govorim u osobno ime, ne ispred kluba, kao Ljerka Dragičević, da zakon ne mogu podržati, jer bi trebalo dosta toga da se ispravi, a posebno ono da lukama ako su već luke neka gazduje država, a nikako Morsko dobro. Hvala na pažnji. 161
  • Zahvaljujem, koleginici Dragičević. Pošto nema više prijavljenih u ime klubova, a i u raspravi, očigledno nije veliko interesovanje osim kolega s primorja, dajem riječ kolegi Vasiliju Laloševiću, koji se prijavio za petominutnu raspravu. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, gospodine ministre, gospodine Lučiću i mladi gospodine iz Ministarstva, Javio sam se da govorim o onom zakonu, odnosno izmjenama, prije svega, iniciran jednim procesom koji se odvija u mome gradu već pet, šest godina i volio bih da govorim o tome a i da postavim uzgred i neka pitanja. U ovom novom zakonu, imao sam prilike da čitam izvještaj sa javne rasprave koji se vodio prošle godine i nisam našao ono što me zanimalo, a tiče se člana 8 koji govori o mijenjanju onog člana koji se tiče koncesija za korišćenje luka ili dijela luke. Ovdje imam izvod sa sajta lučke uprave Kotora gdje stoji ovako: da lučka uprava Kotor u pogledu koncesija na osnovu odluka Vlade Crne Gore ima na realizaciju kontrolu izvršavanja tri ugovora o koncesiji i to: ugovor između Vlade Crne Gore i AD marina Bar, o tome ću da govorim. Drugi koncesioni ugovor je ugovor između Vlade Crne Gore i pomorskih poslova DOO Bar, takođe mi je poznat taj slučaj kada je grupa takozvanih pilota kako ih mi na primorju zovemo osnovala svoj pilotski servis za remorkere , za dostavu vode, za prevoz lučkih vlasti i tako dalje. Sjećamo se svih onih stvari koje su se dašavale dok ta grupa mladih ljudi nije uradila to. Na žalost jedan dio stručnog kadra je nezadovoljan nekim rješenjima otišao, sad radi u inostranstvu u velikim lukama, ali jednog dana će se vjerovatno vratiti, u svoj grad i u svoju zemlju. Treći ugovor o koncesiji između Vlade Crne Gore i AD Jadransko brodogradilište Bijela. Mene zanima ovaj prvi dio koncesionog ugovora između Vlade Crne Gore i AD marina koji je stupio na snagu 2009. godine, rok je 30 godina. Vidim da je u Predlogu zakona, odnosno izmjena rok ostao isti. Tu se govori o pravima i obavezama koncesionara da on izgradi i održava infrastrukturu i super strukturu na ovom području, da izradi nautički centar, upravlja marinom, obavlja javne usluge u marini i tako dalje. Svi Barani znaju da je marina u 2/3 grubih radova rađena sredstvima svih građana Bara, doprinosom i svih Barani znaju da nažalost u tom trenutkku nije prihvaćena ideja odbornika Skupštine Opštine Bar, bio sam tada u tom sastavu odbornik, da jedan dio vlasničke strukture ima i Skupština Opštone Bar. Svi Barani znaju da se u tom trenutku pojavila jedna grupacija firmi iz Letonije, 162 takozvani konzorcijum multikapital zajedno uz podršku banke iz Rige. Radi se o latinskoj banci iz Rige i svi znamo da je taj posao u jednom trenutku i krenuo. Međutim, u zadnje vrijeme marini i tim Letoncima koji su trebali da investiraju oko 12 miliona u marinu Bar, ne cvjetaju ruže. Mi imamo informacijiu koja se ovih dana pojavila u medijima, a Barani dobro znaju da se traži, takozvani novi strateški partner u realizaciji projekta razvoja marine. Govori se da je ova letonska banka bankrotirala ili ti pošla u stečaj, govori se o tome da će Letonci da se potrude da u tom svom vlasništvu od, čini mi se, 54% akcija nađu na tom sličnom geografskom području u okolnim zemljama neke investicione partnere koji su spremni da preuzmu njihov paket akcija i da ulažu u barsku marinu. Imamo izjave pojedinih rukovodioca barske marine da će se, nažalost, od tih 12 miliona samo oko 400 000 investirati i tu dolazi do zastoja. Već se pojavljuje jedan veliki problem za žitelje Bara i sve one koji se bave, takozvanom, odnosno koji su članovi, primorci kažu takozvane ribarsko nautičke zajednice. Otvoreno je novo poglavlje muka tih ljudi. Oko 250 vlasnika malih i srednjih čamaca u ovom trenutku nemaju takozvani komunalni vez u marini, nemaju mogućnost, ponavljam još jednom, mnogi žive od toga, mnogi hrane porodicu od toga, nemaju mogućnost da funkcionišu, dok su nekada funkcinisali takozvani kameni gatovi pored luke Bar. Imali su mogućnost da oni vežu svoja plovila, sada nemaju. Ribari sa kojima sam i ja pričao govore da neće da izađu javno da ne pogoršavaju sebi situaciju, jer je muka kada imate osim tih problema egzistencijalne prirode, još kad vam se na vrat navali i neko ko je možda i lobista neke firme. Oni su dobili obavještenje da će tih 250 čamaca biti izmješteno tamo negdje na ušću rijeke Željeznice, ali avaj, na ušću rijeke Željeznice ne postoje vezovi, ne postoji marina. Na ušću rijeke Željeznice je jedan lijepi na izgled, ali veoma divlji prostor za ovu vrstu djelatnosti. Hvala vam, gospodine Mustafiću što imate razumijevanja za muke ribarsko nautičke zajednice iz našeg grada. DUP se još nije usvojio, kada će se uraditi taj vez za te ljude, 250 vlasnika i još jedno 10-ak barki koje se bave taksi prevozom. Oni hrane oko hiljadu i po članova svojih familija, a objektivno se suočavaju sa činjenicom da apsolutno neće imati mogućnost da obavljaju svoju djelatnost. Sad se vraćamo na ovaj zakon, odnosno na taj famozni član 8 ili 15 koji se mijenja, a koji govori o koncesijama i zbog toga vam postavljam i sledeće pitanje. Kada se napravila i pravila ova koncesija, da li je neko imao na uvid i da li je neko vršio procjenu finansijske i tehničke izvodljivosti ili privrednih djelatnosti onih ljudi koji su se prijavili da budu koncesionari? Da li je neko napravio i analizu procjene uticaja na životnu sredinu u koliko izmjestimo ovaj dio koji objektivno u tom slučaju predstavlja 163 jedan lijepi ugao, jednu lijepu plažu, koju koriste brojni turisti? Da li imate ikakve informacije oko toga i da li vi kao lučka uprava Kotor, koja vodi računa o ova tri ugovora o koncesiji imate bilo kakve informacije o ovome o čemu sam vam govorio?
  • Zahvaljujem, kolega Laloševiću. Da li želite da odgovorite na postavljeno pitanje? Ministar Brajović, izvolite.
  • Ja bih kratko, biće i neka moja završna riječ. Kolega Lučić će dati odgovor na ovo poslednje pitanje, s tim što on nije direktor lučke uprave Kotor, nego direktor lučke uprave čije je sjedište u Kotoru.
  • Izvinjavam, se da li je to vaša završna riječ? Bolje odgovor na pitanje, pa onda završna riječ. Izvolte, gospodine Lučiću.
  • Uvaženi predsjedavajući, gospodine Laloševiću hvala na pitanju, Znam vas kao Baranina, svakako i sve nas interesuje dalja sudbina marine Bar kao jednog veoma važnog turističkog kompleksa i jednog zamajca, sigurno, za nautički turizam u Baru. Podsjetiću da je ugovor iizmeđu marine Bar i Ministarstva pomorstva i saobraćaja potpisan 23.12. 2009.godine, da je mjesec dana nakon toga osnovana lučka uprava i mi smo taj ugovor u punom njegovom kapacitetu preuzeli da pratimo njegovu implementaciju. Tim ugovorom država se obavezala da će donijeti studiju o lokaciji sektora 56 do 01. juna 2010. godine, nažalost tek ovih dana je ona izašla u Službenom listu, prije nekoliko dana, a shodno tome ugovorom je precizirano da u roku od 60 dana investitor mora da počne sa investicionim ulaganjima. Po dinamici pet godina investicija sa bančinim garancijama i svim onim što prati jednu tako ozbiljnu i veliku investiciju. Dakle, objektivno marina Bar nije mogla da izvrši investiciona ulaganja kad nije bila donešena studija o lokaciji. Ona je sada donešena u poslednjem Službenom listu 20 2013.godine ona je prijavljena i od tog dana teče rok 60 dana investitoru da počne sa investicionim ulaganjima. Mi smo upoznati sa teškoćama tj. sa stečajem koji jedan od članova ovog konzorcijuma sa vlasništvom 27%, oni imaju podjednako po 27% vlasništva u većinskom paketu 54%, je u 164 problemima. Međutim, mi moramo čekati 60 dana da protekne i nakon toga da preduzmemo korake ka raskidu ugovora, jer je to bitna povreda koncesionog ugovora, jer se nije počelo sa investicionim ulaganjima. Što se tiče komunalnih vezova, na žalost oni su loše zaštićeni u smislu ugovora koji je tada bio, sigurno to nije namjerno bilo nego isto takvi ribarski brodovi, a složićemo se da u jednu takvu savremenu marinu koja se namjerava graditi, ipak vez za ribarske brodove se mora obezbijediti na neko drugo mjesto. Svakako, u tom smislu je i lučka uprava i pokrenula inicijativu da se naprave dvije ribarske luke, jedna za područje uprave Bara i Ulcinja, a druga za područje Boke, upravo da bi ti ljudi čija je to djelatnost mogli da vežu svoje brodove.
  • Zhavljujem, pošto je isteklo vrijeme, odgovori na pitanje gospodina Laloševića, a sada prilika za završnu riječ, ministar Ivan Brajović, izvolite. Proceduralno, izvolite gospodine Gojkoviću.
  • Hvala potpredsjedniče, da poštujemo neki redosled. Postavio sam pitanje gospodinu Lučiću, šta je sa ribarskom lukom u Njivicama, želim tačan i precizan odgovor, jer smo kao građani Herceg Novog uložili dosta napora da se nečije ideje koje su bile potpuno neproduktivne i da se uništi jedan turistički resurs zaustavimo, a sada ponovo o tome govorimo. Hvala.
  • Za odgovor, gospodine Lučiću, izvolite, da ovu raspravu ipak učinimo korisnom.
  • Gospodine Gojkoviću, izvinjavam se što nijesam odgovorio. Kao što sam prije rekao, odlukom Vlade i buduća ribarska luka, tako je u definiciji odluke stavljeno, je proglašena i ribarska luka Njivice. Nakon reakcije odbornika i građana tog dijela Igala kao i Instituta dr Simo Milošević, stalo se sa aktivnostima vezano za izgradnju te ribarske luke i ako je već Ministarstvo održivog razvoja i turizma pripremilo urbanističko tehničke uslove shodno pripremi projektne dokumentacije koju smo namjeravali da radimo. Dakle, sada je to za sada stopirano do odluke Vlade da se preispitaju mogući neki drugi lokaliteti ili da se još preispita da li bi zaista ta lokacija, te ribarske luke bila toliko štetna po taj dio Herceg Novog. 165
  • Zahvaljujem, gospodinu gospodinu Lučiću, kolega Laloševiću imate minut mimo Poslovnika. Izvolite.
  • Zadovoljan sam odgovorom koji je gospodin Lučić dao, i samo jedno podsjećanje. Kada govorimo o koncesiji, da podsjetimo sve da je to pravo korišćenja luke ili dijela luke i obavljanja privrednih djelatnosti. Drugi stav ovog člana o koncesiji jeste izdvajanje, rekonstrukcija, održavanje kao i finansiranje lučke infrastrukture i strukture po takozvanom ugovoru o koncesiji po takozvanom bot sistemu. Ništa od ovoga nije na žalost urađeno u barskoj marini, osim što je vršena takozvana kozmetička, jednostavno prilagođavanje nekim stranim velikim jahtama. Barani su stalno govorili da će bogati dolaziti sa jahtama, da će se lokalni ribari i ta cjelokupna grupa eliminisati, ali ne ulazim sad u to, to je za neku drugu priliku. Dakle, imate svu mogućnost da od ovog isteka roka od 60 dana primijenite ovu drugu klauzulu o takozvanim koncesionim ugovorima, jer se ne poštuje ugovor po takozvanom Bot sistemu. Znači, niti je građeno, korićeno jeste, malo se i zarađivalo, a predaće se po svoj prilici nekom novom koncesionaru ili investitoru, a možda bi bilo najbolje da se preda onome ko je to izgradio, a to su građani Bara i Skupština Opštine Bar. Hvala.
  • Zahvaljujem, kolega Laloševiću. Naravno, završna riječ ministra Brajovića. Izvolite.
  • Jedan dio sam mislio da posvetim ovim odgovorima, mislim da su se razjasnili kolega Gojković, Lalošević i kolega Lučić. Ono što je važno, čule su se korisne sugestije i hvala kolegi poslaniku Gojkoviću na podršci zakonu. U ovom dijelu zaista je tako bilo. Opredjeljenje Ministarstva saobraćaja i pomorstva jeste bilo da se izgrade dvije ribarske luke, jedna za Ulcinj i Bar, jedna na području Boke. Pošla je inicijativa ka lokalnim zajednicama da daju svoje predloge za to. Ovu južnije nijesmo dobili, ovamo je bila u opticaju priča o Njivicama, za sad se, kao što je rekao kolega Lučić, zastalo sa tom pričom. Ova priča, uvijek treba biti korektan i reći šta je, kad problem postoji sa jedne i kad postoji sa druge strane. Državna studija lokacija koja je bila obećana ona je usvojena na Vladi i donijeta tek prije nekoliko dana i stupila 166 je na snagu, mislim baš 04. maja, 05. maja, od tada teče taj rok koji rečen, 60 dana. Ako nema investicija u tom roku onda se raskida ugovor. Tačno je ono što ste Vi čuli, da ima problema sa stečajem banke, i da ćemo pratiti kako će se taj proces razvijati i kad budemo u mogućnosti u zakaonskom roku da intervenišemo, onda ćemo donositi druge odluke o tom pitanju. Mislim da ove izmjene i dopune zakona omogućavaju kvalitetnije upravljanje lukama i da one daju nagovještaje za preciziranje nekih stvari koje nijesu bile dovoljno precizirane u prethodnom zakonu, zašto vas molim za podršku. Hvala vam.
  • Zahvaljujem. Zahvaljujem predstavnicima Vlade i ovim konstatujem da je pretres po tački Zakona o izmjenama i dpunama Zakona o lukama završen i naravno da ćemo se o ovom prijedlogu izjasniti naknadno. Sada prelazimo na sedmu tečku dnevnog reda, to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ovlašćeni predstavnici Vlade su Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma i Ivana Vojinović, pomoćnica ministra. Izvjestioci odbora su Vladislav Bojović, Zakonodavnog odbora i dr Filip Vuković Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. Otvaram pretres, da li predstavnik Vlade želi dodatno obrazloženje? Ministar Gvozdenović, izvolite.
  • Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu prvi put uveden je u pravni okvir Crne Gore već 2005. godine, a počeo je sa primjenom 01. januara 2008. godine. Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu uređuje se postupak o procjeni uticaja za projekte koju mogu biti značajni uticaj na životnu sredinu, sadrže elaborat o procjeni uticaja, učešće zainteresovanih ograna i organizacija javnosti, postupak ocjene, izdavanje saglasnosti, obavještenje o projektima koji mogu imati značajni uticaj na životnu sredinu druge države, nadzori i druga pitanja od značaja za procjenu uticaja na životnu sredinu. Predmet ocjene uticaja na životnu sredinu su projekti koji se planiraju i izvode, a koji mogu značajno da utiču za životnu sredinu ili zdravlje ljudi. Procjene uticaja na životnu sredinu je proces identifikacije opisa, vrednovanja i objavljivanja mogućih uticaja na životnu sredinu predloženog projekta, odnosno akivnosti na životnu sredinu kao i određivanje načina i mjera prevencije, ublažavanja mogućih posledica, odnosno štetinih uticaja 167 na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, unapređuje se zakonski okvir u oblasti životne sredine sa ciljem da svaka planirana aktivnost mora biti sprovedena na način da se spriječi ili smanji negativni uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Važno je naglasiti da se ovim izmjenama i dopunama ne uvode nove procedure iako je ovaj zakon bio u visokoj mjeri usaglašen sa direktivama Evropske unije koje reguliše ova oblast. Razlog izmjene i dopune istog su sledeće: Potpuno usaglašavanje sa direktivom Savjeta 85/337 od 27.juna u procjeni uticaja određenih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu koja je dopunjena direktivom 97/11 i direktivom 2003/35 i direktivom 2009/31. Usaglašavanje sa Zakonom o prekršajima, takođe u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i smanjenje biznis barijera ovim izmjenama skraćuju se rokovi u dijelu koji se odnosi na određivanje obima i sadržaja elaborata, tako da sa 134 dana smanjeno je na 99 dana. Pojašnjenje teksta i bolje razumijevanje ovog zakona. Definisanje organa nadležnog za postupak sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu. Centralizacija poslovanja inspekcijskog nadzora. Sprovođenje postupaka o procjeni uticaja doprinosi se racionalnom korišćenju i valvorizaciji prirodnih resursa i dobara održivom upravljanju životnom sredinom. Na sjednici Odbora za turizam, ekologiju, poljoprivredu i prostorno planiranje predložena su četiri amandmana koje je Vlada usvojila na sjednici održanoj 08.02.2013. godine. Predmetni amandmani postaju sastavni dio teksta izmjene i dopuna Zakona o procjenama uticaja na životnu sredinu. Hvala lijepo.
  • Zahvaljujem ministru Gvozdenoviću. Da li neko iz najvećeg kluba Demokratske partije socijalista želi riječ u ime kluba? Kolega Martinović, a neka se pripremi kolega Kaluđerović u ime kluba SNP-a.
  • Poštovani predsjedavajući, uvaženi ministre, pomoćnik ministra, poštovani građani Crne Gore, uvažene kolege, Potreba za procjenom uticaja na životnu sredinu rezultat je povećanja svijesti i nužnosti zaštite životne sredine. U savremenom svijetu odnos razvoja i brige za očuvanjem prirodnih resursa uslov je daljeg razvoja, i 168 rekao bih, jedinog mogućeg održivog razvoja. Predložene izmjene zakona o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu značajne su, kako je to i ministar rekao, jer se ovim propisom omogućava potpuno usaglašavanje sa direktivom Savjeta Evrope, uključujući i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evorpskoj uniji. Takođe, jedan od ciljeva predmetnih izmjena i dopuna je postizanje opšteg cilja da se postigne visok nivo zaštite i unapređenja kvaliteta životne sredine, kao i primjena opštih principa integrisanja zaštite životne sredine u sve sektorske politike. S obzirom da se procjena uticaja na životnu sredinu vrši za projete koji se planiraju i izvode iz raznih oblasti i industrije, šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, turizma, kao i komunalnih djelatnosti, značajno je da se ove izmjene usvoje, jer će se na ovaj način urediti postupak procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu, kao i na sadržaj elaborata o procjeni uticaja i učešće zainteresovanih organa, organizacija i javnosti. Novina je da su ovim izmjenama i dopunama zakona propisani kraći rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku, isključivo u korist stranaka, a takođe je izvršena i centralizacija inspekcijskog nadzora u cilju prevazilaženja problema nepostojanja inspekcija na lokalnom nivou. Lokalne samouprave od početka primjene ovog zakona nijesu osnovale ekološku inspekciju na lokalnom nivou, tako da se pojavila potreba za centralizacijom poslova inspekcijskog nadzora. Poslovi sprovođenja procjene uticaja ovim izmjenama na životnu sredinu ostaju na lokalnom nivou u nadležnosti lokalne uprave za projekte za koje saglasnost i odobrenje i dozvole izdaju drugi organi lokalne urprave. Predloženim izmjenama čitav postupak procjene uticaja postaje transparentan, čime se omogućava da predmetna dokumentacija bude dostupna zainteresovanoj javnosti, zainteresovanim organima i organizacijama, kako na teritoriji čitave države, tako i na teritoriji lokalne uprave. Takođe, ovaj zakon je važan i za inostranu javnost, posebno naše okruženje. Ako neki projekat može imati značajan negativan uticaj na životnu sredinu druge države ili ako država čija životna sredina može biti značajno ugrožena to zatraži, ministarstvo u što kraćem roku dostavlja drugoj državi na mišljenje potrebne informacije. Znači, predloženim izmjenama vrši se usaglašavanje sa direktivom Savjeta Evrope, skraćuje se procedura i na krajnje transparentan način uz puni inspekcijski nadzor se omogućava kvalitetna procjena uticaja na životnu sredinu. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Maritinoviću. U ime kluba SNP-a, kolega Kaluđerović. 169 Izvolite.
  • Hvala Vam potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani ministre, poštovani građani, Država koja u svoj Ustav i to u njegov član prvi ugradi normu da je ona između ostalog i ekološka država, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, je prihvatila da ide po pitanjima uređenja zaštite životne sredine sa najvišim mogućim standardima. Kakav je faktički odnos ove Vlade prema tom pitanju, prema i Ustavu između ostalog, svjedoči i činjenica da imamo ovaj Predlog zakona koji je potpisan od ministra koji je već nekoliko mjeseci naš kolega poslanik, kolega Sekulić, a brani ga drugi ministar u tom dijelu se dio odgovornosti, naravno, može vezivati i za rukovodstvo Parlamenta. U prilici smo da deset punih mjeseci nakon što je ovaj zakon predložen o njemu raspravljamo. Suštinski, šta ćemo dobiti novo ako usvojimo izmjene i dopune Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu? Prihvatam da će se u jednom dijelu neke norme, kao se inače u obrazloženju Predloga zakona navodi kao razlog za procesuiranje njegovih izmjena, neke norme će se na jasniji način saopštiti, neki rokovi vezano za izradu elaborata o potrebi elaboriranja procjene uticaja na životnu sredinu, kada se rade neki novi projekti kada se govori o usklađivanju sa konvencijama, odnosno deklaracijom Evropske unije i pazite od 27. jula 1985. godine, dakle konvencijom koja je stara već punih 28 godina. Da li ćemo u praktičnom ponašanju vlasti u odnosu na ono što su norme, što je inače boljka našeg društva ukupno nešto popraviti. Plašim se da, nažalost, ne. Ovo je jedan od seta od četiri izuzetno značajna zakona koja je ovaj dom donio još u decembru 2005. godine, a čija je primjena još tada kada su usvojeni odložena za početak 2008. godine. Sada smo u prilici da govorimo o izmjenama i dopunama ovog zakona. Ovaj termin donošenja zakona i ovog, i o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, i zakona o upravljanju otpadom i o integrisanom sprečavanju zagađenja životne sredine dakle, to što su usvojeni u decembru 2005. godine, je interesantno i sa jednog posebnog aspekta kada se odnosi na pitanje ugovaranja odnosa sa partnerom kojeg sada imamo u Kombinatu aluminijuma. Ja sam i kroz poslaničko pitanje pitao resornog ministra, i ministra za ekonomiju u kojem zakonu su našli uporište da ugovorom o poravnanju koji je zaključen 2009. godine, a stupio na snagu 2010. godine, i to u njegovom članu 18 tačka 2 napišu da će CEAC do 30.11.2012. godine, primjenjivati kada je u pitanju poštovanje propisa iz oblasti zaštite životne sredine u Kombinatu aluminijuma propise koji su bili na snazi 30. novembra 2005.godine. 170 Dakle, ugovorom sa inostranim partnerom Vlada Crne Gore, bez ikakvog ustavnog i zakonskog utemeljenja stavila je van snage, odnosno oslobodila obaveze da inostrani partner u poslovanju Kombinata aluminijuma poštuje zakone, poštuje Ustav Crne Gore. Odgovoreno mi je da je kriza i da treba voditi računa o tome da se, maltene, treba štjedeti i na zaštiti zdravlja građana i zaštite ukupno životne sredine. Upravo to je bio jedan od motiva Socijalističke narodne partije Crne Gore da predlažući zaključke i Odboru za finansije a kasnije I ovdje ovom Parlamentu da jedan od zaključaka u vezi sa problematikom KAP-a bude posvećen problematici zaštite životne sredine. Ja ću afimišući tu činjenicu koja, nažalost, zbog političke priče o tome zbog čega je neko uopšte predložio zaključke zbog čega je neko glasao, a neko nije o Predlogu zaključaka je to stavilo po strani ne baveći se suštinom i onim što suštinski piše u zaključcima. Član 7 zaključaka koje smo u ovom domu usvojili 30.aprila ove godine, doslovce glasi: KAP će najkasnije u roku od dva mjeseca od donošenja ovih zaključaka definisati model kojim će se obezbijediti da se proces proizvodnje u KAP-u odvija uz puno poštovanje normi i standarda propisanih zakonima Crne Gore kojim se uređuju pitanja upravljanja otpadom, zaštite životne sredine, procjene uticaja na životnu sredinu i sprečavanja uticaja i zagađenja na životnu sredinu. Pomenuti proces proizvodnje u KAP-u, shodno navedenom, započeće da se odvija najkasnije u roku od godinu dana od usvajanja ovih zaključaka. Dakle, da smo samo ovo usvojili u tim zaključcima mislim da je izuzetno vrijedno posebno sa stanovišta interesovanja građana Zete i ukupno građana Podgorice. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Kaluđeroviću. I u obraćanjima predstavnika poslaničkih klubova imamo još prijavljenog kolegu Andriju Popovića, u ime Kluba Albanskih partija, Hrvatske građanske incijative i Liberalne partije. Izvolite kolega Popoviću.
  • Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani Crne Gore i dijaspore, poštovani predstavnici Vlade, Nijesam čak ni mislio da se javljam, ali ovo je toliko značajna oblast Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu. Nadovezaću se na ovo što je kolega poslanik Kaluđerović, sada rekao, mi smo svjesni svi vjerujemo da projekat Crna Gora, ekološka država nažalost nije zaživio ni jedan jedini dan. Postali smo ekološka država prije, evo sad će brzo, 22 godine. To je 171 ispalo da je to bila jedna obična marketinška kampanja. Moram priznati da ima nekih poboljšanja ali ona su veoma mala i dalje imamo uglavnom na čitavoj teritoriji Crne Gore prevaziđeno odlaganje otpada, veoma loše stanje kanalizacionih sistema, tokovi otpadnih voda bez gotove ikakve kontrole. Moram priznati da uz sredstva naročito njemačke KFV-e banke, Svjetske banke na području primorskih opština u poslednjih nekoliko godina se dosta uradilo na poboljšanju stanja kanalizacionih i otpadnih voda. Iskoristio bi prisustvo ovdje, gospodina ministra Gvozdenovića, ovo što se tiče KAP-a tu priču smo bezbroj puta pričali. KAP je kontaminirao najplodnije zemljište u Crnoj Gori, čitavu Zetsku ravnicu, ugrožava živote mnogo ljudi. Ono što mene interesuje je da li je neko do sada analizirao smrtnost u Zeti, biološki život u vodama Skadarskoga jezera i kakva je zagađenost poljoprivredne proizvodnje sa tog područja? Stah me ako dobijemo te rezultate da će to biti pogubno po sve nas a najviše po ljude koji žive u tom području. Mislim da je veoma malo procentualno od onoga što je trebalo da vlasnik, većinski vlasnik KAP-a uloži u zaštitu životne sredine da je procentualno veoma malo uloženo, a mi nemamo nikakvoga načina da ga naćeramo da bilo što popravi. Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Popoviću. Pošto nemamo više prijavljenih, sad diskusije. Kolega Milić.Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Bio sam u Parlamentu 2005. godine, kada je usvajan set ovih zakona, tada sam postavljao pitanje zašto 1.01.2008. godine i insistirao sam da ni tada nećemo biti spremni da implementiramo evropske standarde. Evo nas u 2013.godini i je li situacija bolja? Imamo usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom i ništa preko toga. Kako kaže resorni ministar ne uvode se nove procedure. Potpuno se usaglašavamo sa direktivama Evropske unije, bolje ćemo razumjeti tekst nego što smo ga razumjeli o centralizaciji inspekcijskog nadzora. Možda sam negdje malo karikirao, ali sam karikirao namjerno, jer način kako se Vlada Crne Gore odnosi prema zaštiti životne sredine je najbolji pojavni oblik svega onoga što nam se dešavalo svih ovih godina. Životnu sredinu koristimo reda radi, koristimo zbog toga što smo imali potrebu da u Ustavu definišemo da je Crna Gora ekološka država i dalje je pitanje da li imamo mapu zagađivača, mapu crnih ekoloških tačaka Crne Gore, i onda možemo da imamo dijalog oko toga šta bi trebalo 172 napraviti i kako bi trebalo napraviti, e pa tu SNP nije partner. SNP je upravo kroz zaključke, o tome je govorio kolega Kaluđerović, insistirao da se po prvi put u jednom zvaničnom dokumentu, i to Skupštine Crne Gore, jasno definiše, a mislim da je ukupna vrijednost te obaveze definisana tim zaključkom našim, a to trebaju da znaju stanovnici Zete, to treba i da znaju stanovnici Podgorice, stanovnici Crne Gore, 70 miliona evra. Po prvi put u jednom dokumentu se stvara obaveza državi Crnoj Gori, KAP-u ili državi Crnoj Gori, jer neko mora da plati sve što su generacije i generacije izgubile zbog toga što se neko od početka drznuo da ne poštuje standarde životne sredine. Međutim, tu nije kraj, nastavićemo sa Maljevcem, pljevljaska opština, odnos Elektroprivrede Crne Gore, potrebe plaćanja svega onoga, jer upravo ste Vi ovdje rekli, da treba da se ovaj zakon bavi prevencijama zaštite zdravlja ljudi. Elektroprivreda Crne Gore, danas duguje lokalnoj upravi upravo za onu branu na Maljevcu, čini mi se negdje oko 15 miliona evra. I imate zaključke Skupštine Opštine Pljevlja. Nemojte da neko u Vladi Crne Gore,i nemojte da neko drugi u Crnoj Gori, u rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore, potcjenjuje ono što su građani ili izabrani prestavnici naroda u Pljevaljima, a čini mi se da su svi glasali i DPS, SNP i Nova srpska demokratija i sve partije koje tamo participiraju, postavili tačno rokove do kada se moraju ispuniti obaveze. Bio sam na tom protestu na Vasovim Vodama, bio sam, jer svi znaju da ja to ne koristim za političke propaganda. Bio sam kao čovjek da dam podršku, bila je čini mi se i profesorica Kalezić iz Demokratskog fronta, da damo podršku tim ljudima, koji kažu da to što se tamo radi je zločin prema stanovništvu. Trebao je neko da dodje da vidi koliko tamo tog naroda ima, koliko se ljudi bori da živi u zdravoj životnoj sredini. Ovog puta se zahvaljujem i kolegama iz manjinskih partija, posebno Bošnjačke stranke, kada smo radili oko zaključaka Kombinata aluminijuma Podgorica, tada smo govorili ne samo o Kombinatu aluminijuma Podgorica nego o stanju životne sredine i van tog segmenta. Govorili smo o Rožajama, govorili smo o gradskoj deponiji koja je na samoj obali Ibra. Govorili smo o odluci lokalne samouprave u Rožajima, čini mi se, da se naplaćuje ulaz na gradsku deponiju pa smo onda dobili više ilegalnih deponija koje još više ugrožavaju životnu sredinu na tom području. Dakle, mi možemo da diskutujemo, možemo da podnosimo amandmane na predloge zakona, možemo da usaglašavamo sa evropskim standardima, ali makar što se tiče Socijalističke narodne partije Crne Gore, dobićete kvantifikaciju svega onoga što treba uraditi u Crnoj Gori, kroz naše zaključke koje ćemo predlagati Skupštini Crne Gore. Ja se zahvaljujem normalno i kolegama ostalim iz DPS-a da ovdje niko nije prevaren, nego su razumjeli šta smo mi predložili i razumjeli što smo predložili tih 70 miliona 173 evra, da se mora uložiti u Zetsku ravnicu, a da sa druge strane zaista se ne bavimo populizmom. Ovo što se pokušava sada sakriti od građana Crne Gore je da Crnoj Gori nema puta u Evropu ako ne riješi ekološke probleme. Evropa je mnogo daleko ako ne budemo počeli da se bavimo sa onim što su stvarni problemi, a stavarni problemi su - danas građani Crne Gore ne žive u zdravoj životnoj sredini. Hvala.
  • Zahvaljujem. Kolega Sekulić se javio za diskusiju. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi gospodine ministre, uvažene kolege, Dozvolite samo nekoliko rečenica zato što imam obavezu, mada sam malo u konfliktu interesa,jer je zakon zaista urađen u vremenu kada sam ja bio ministar i tim prije imam obavezu i odgovornost prema ovom zakonskom predlogu. Na samom početku da kažem dvije stvari koje su veoma značajne u ovom zakonu, a to je usaglašavanje sa evropskim propisima uoči otvaranja poglavlja 2,izuzetno značajno poglavlje, i poglavlje koje će biti jedno od najzahtjevnih u pregovorima sa Evropskom unijom i druga stvar je skračivanje onih procedura koje danas sjutra mogu da ometaju ili su u prošlosti bili veoma duge procedure za investitore kada su u pitanju veliki projekti.Mislim da je dovoljno te dvije stvari da kažemo da ovaj zakonski predlog jeste dobar i da zaista treba i istrajati na tome da što više poslanika u našem Parlamentu glasa za njega. No, naravno, da ne bi govorio previše o zakonskom predlogu, nekoliko rečenica na osnovu onoga što se čulo tokom današnjih diskusija. Da li Crna Gora jeste ekološka država, i da li je to bio samo marketinški trik? Ustavom smo izglasali to da je Crna Gora ekološka država i ako je marketinški potez jeste pozitivan pomak. A dozvolićete i onog trenutka kada je sama ta ideja bila rođena da se govorilo o toj ideji to je ipak bila prije svega želja da Crna Gora koja je jedna mala država u srcu Evrope zaista živi održivo i živi na svim onim osnovama kojima predentuje jedna država koja želi da se naziva ekološkom. Ali da to ne bi bila samo priča ili pusti marketing dozvolite da kažem nekoliko stvari koje nas čine u ovom trenutku drugačijim od drugih država. Znači, čak i vremenu ekonomske krize država koja ima budžet od nekih milijardu i 300 miliona, a ukupan GDP tri milijarde i 300 miliona, a ako se ta država odluči da recimo da 100 ili 150 miliona eura 174 uloži u zaštitu mora kroz projekte koji se tiču tretmana otpadnih voda, dozvolićete da ipak smatram da nas razlikuje od drugih država i dozvolićete da kažem da to jeste nešto što je hrabar potez bio kada se tako nešto odluči. Uz to postiću takođe da kada govorimo o KAP-u i ostalim velikim zagađivačima, dozvolićete da je Vlada Crne Gore, u prethodnom periodu puno toga učinila na projektu zajedno sa Svjetskom bankom kako bi obezbijedila da svih pet crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori bude u narednom periodu sanirano, i to će koštati, takođe treba to reći, nekih 60 miliona dolara. Znači, ako uzimamo samo te dvije stavke, a da ne govorimo o nekim drugim projektima, prije svega mislim tu na izgradnju regionalne deponije kod Bara, ali projektima o izgradnji drugih regionalnih deponija, čini mi se da, samo sa strane posmatra,se stanje životne sredine iz dana u dan ne unapredjuje. Ali moramo da shvatimo još jednu stvar, da je velika obaveza lokalnih samouprava, pri tom ne amnestiram ni u jednom slučaju odgovornost ministarstva i Vlade, ali je velika obaveza lokalnih samouprava gdje smo mi zajedno sa vašim kolegama iz opozicije kroz Zakone o lokalnim samoupravama jasno stavili njihovu obavezu kada je u pitanju komunalna čistoća, čini mi se da je to nešto što mi svi zajedno podrazumijevamo pod pojmom ekologije, znači, ta komunalna čistoća obavezno stanuje u lokalnim samoupravama. Čini mi se da većina lokalnih samouprava i jedan dobar dio njih nije bio na visini zadatka kada je te probleme trebalo rješavati u pravo vrijeme. U svakom slučaju, cijenim da zakon jeste napredak u odnosu na postojeći. Ja se nadam da ćemo u narednih nekoliko godina sretati sa još drugim izmjenama i drugim zakonskim rješenjima koji će takođe ići u susret onome što je evropska praksa. A kažem još jedan put, cijenim da će i Vlada Crne Gore preuzeti novi korak kada je u pitanju zaštita životne sredine. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Sekuliću. Za komentar se javio kolega Kaluđerović. Izvolite.
  • Hvala vam, potpredsjedniče. Kolega Sekuliću, više kao eksministru resornom za oblast, između ostalog, zaštite životne sredine. Dakle, upravo u vrijeme kada ste Vi bili taj ministar resorni Vlada je potpisala ugovor o paravnjanju sa CEAC gdje u članu, da još jednom kažem, potpuno nezakonito stoji da će CEAC do 30.11.2012. godine, garantovati da će KAP i Rudnici boksita se pridržavati zakona koji su bili na snazi 30.11.2005. godine, a pazite do 30.11.2005. 175 godine, a u decembru 2005. godine, nekoliko dana nakon toga u ovom domu je usvojen set od četiri izuzetno važna zakona, između ostalih, i Zakon o upravljanju otpadom koji, takođe sadrži odredbu da Vlada Crne Gore najkasnije do 31.marta 2013. godine usvoji državni plan upravljanja otpadom. Gospodine Sekuliću, pitam vas, gospodine Gvozdenoviću, pitam i vas, da li je Vlada Crne Gore do sada, iako je prošao 31. mart ove godine, usvojila državni plan upravljanja otpadom? Nije, nego je u svom programu rada za ovu godinu, gle čuda, stavila da će taj državni plan upravljanja otpadom usvojiti u četvrtom kvartalu. Po pravilu se nešto za šta onaj ko pravi sebi plan i program rada za koji je gotovo siguran da ga neće ispuniti ostavlja za kraj godine da bi imao kakav takav izgovor kao nijesmo stigli da to završimo. I pored izričite zakonske norme i Zakona o upravljanju otpadom, da se najkasnije do 31. marta ove godine mora donijeti tako značajan dokument kao što je državni plan upravljanja otpadom sa kojim treba da se usklade i lokalni planovi upravljanja otpadom, Vlada lagano u svom programu kaže mi ćemo to u četvrtom kvartalu. Hvala.
  • Zahvaljujem. Odgovor na komentar ima kolega Sekulić. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Kaluđeroviću, pretpostavljam da ćemo se veoma lako složiti da problem crvenog mulja otpada Kombinata aluminijuma nije problem od juče nego da je to problem koji je nastao onoga trenutka kada je donijeta odluka da se Kombinat aluminijuma gradi tu gdje se izgradio. Naravno, sada je mnogo lakše govoriti o tome makar iz toga što danas imamo tu studiju Svjetske banke koja pokazuje na koji način ćemo sjutra rješavati problem crvenog mulja. Bez obzira ko bio investitor i bez obzira kako Vlada donijela Predlog upravljanja otpadom, moramo da se pridržavamo onoga što je pokazala studija Svjetske banke kako danas, sjutra ne bismo, takođe, bili u problemu i kako ne bismo kada saniramo taj problem crvenog mulja ili, recimo, kada saniramo ono što je otpad Željezare ili kada saniramo Jalovište u Pljevljima, kako sjutra ponovo ne bismo imali problem. Dozvolićete da, kada se sanira problem crvenog mulja, opet će sjutra ukoliko, a nadamo se da hoće, Kombinat aluminijuma bude radio i proizvodio, ponovo će imati neki industrijski otpad koji treba smjestiti negdje gdje je to prikladno. Nije baš tako lako naći, vidjeli smo i ovaj primjer sa Vasovim vodama, neku lokaciju sa 176 kojom će svi biti, mještani ili okruženje, biti saglasni sa tim. U konačnom, i dalje cijenim da je mnogo bolje da na Vasovim vodama ili u blizini Vasovih voda imamo uređenu sanitarnu deponiju, kakav primjer imamo kod Bara, nego što u ovom trenutku imamo neuređeno smetlište. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Sekuliću. Upravo se prijavio kolega Mladen Bojanić. Izvolite.
  • Pokušaću da budem što kraći, čisto malo da dam jedan teorijski doprinos ovoj raspravi. Plaćanje penala ili plaćanje kazni za uništavanje životne sredine ili zagađenje je nešto što teorija ekonomije već poznaje više od 100 godina. Prije 102 godine je britanski teoretičar, odnosno profesor Artur Sesil pisao o tome, postavio je temelje negativne eksternalije, kako je nazvao, i svako ko uništava životnu sredinu dužan je da plati za to. Više od 100 godina ozbiljne zemlje se time bave. Mi možda u tom periodu, iako smo imali opravdanje, ali sigurno zadnjih par decenija nijesmo imali opravdanje da to što smo ugradili u mnoge zakone, a i u Ustav prvenstveno nijesmo poštovali. Mislim da možemo beskonačnu raspravu da vodimo o tome zašto se nijesu poštovali ti zakoni, odnosno zašto se nijesu ti podzakonski akti, zaključci, kako god, ugovori o privatizaciji koji su dalje vidimo i ovih dana koliko problema napravili, pa i u ovom dijelu i te kako važnom ekološkom dijelu. Pozitivna Crna Gora će podržati ovaj zakon, ne zato što smatramo da će ova Vlada nešto promijeniti, da će ova Vlada sada nešto biti odjednom odgovornija i ozbiljnija nego što su bile one prethodne jer smatram da je ovo ista Vlada kao i ona ranije, ne vidim razliku, ne očekujemo da će bilo što odgovornije raditi. Glasaćemo za ovaj zakon iz dva razloga što smatramo da koliki god taj pomak, pa neka bude i mali korak u nekoj zaštiti da damo tu podršku. Glasaćemo iz jednog važnijeg razloga što smatramo da ova Vlada neće imati dugo prilike da primjenjuje ove zakone. Vjerujemo da će neka nova i odgovornija Vlada brzo doći, pa eto bar prilike da neki bolji zakon ima spreman da ga primijeni odgovornije i ozbiljnije nego što je ova radila sve ovo vrijeme, a neće joj biti teško. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Bojaniću. Pošto nema više prijavljenih diskutanata, evo prilike za završnu riječ. Ministar Gvozdenović. Izvolite. 177
  • Zahvaljujem, predsjedavajući. Zahvaljujem se svim kolegama koji su dali određene amandmane i svima koji su učestvovali u ovom značajnom zakonskom rješenju. Zahvaljujem se svima koji ste pohvalili određena rješenja i koji ćete podržati zakon, ali koji ste u svojim diskusijama, takođe, ukazali o progresu koji je ostvaren u ekološkom projektu Crna Gora. Tačno je, Crna Gora se prije značajnog broja godina proglasila kao ekološka država. Značajno je da je Crna Gora u prethodnom periodu jako puno radila na jačanju svijesti na implementaciji određenih zakonskih rješenja. Takođe je tačno da se jako puno zajedno mora raditi i u narednom periodu, kako Crna Gora tako i sve druge zemlje svijeta. Mi sigurno moramo da radimo jako puno zbog toga što je turizam jedna od naših prioritetnih grana, zbog toga što želimo da imamo svoj kvalitet, to je kvalitet našeg prostora. Siguran sam da će Vlada u ovom pravcu intenzivno kvalitetno i dobro raditi ne samo da će donositi određena zakonska rješenja nego da će i primjenjivati ta zakonska rješenja. Jako je važno da imamo podršku svih da bi to bilo na kvalitetan način urađeno. Crna Gora intenzivno radi na poglavlju 27, poglavlje vezano za životnu sredinu. U februaru i martu mjesecu smo imali ekvadatorni I bilateralni skrining, jako uspješno smo ga završili. Tu smo i definisali naše planove za budućnost koja imaju određena budžetska ograničenja, ali siguran sam da će svake godine ta pozicija u budžetu rasti, tu pozivam sve članove Parlamentu da svaki put kada predlažemo određena rješenja koja su vezana za budžet dobijemo vašu podršku i na taj način pomognete da se određena zakonska rješanja koja predlažemo dobiju još dodatnu podršku u budžetu i na taj način se efikasno realizuje. Kao što znate, Crna Gora ima pet nacionalnih parkova, skoro smo proglasili Prokletije kao nacionalni park. Imamo preko 20% zaštićenog prostora i pripadamo na vrhu evropske ljestvice po zaštićenim prostorima. Ove godine proglašavamo Tivatska solila kao zaštićeno močvarno područje. Poslije 18 godina prvi put, zahvaljujući podršci koju smo imali od međunarodne zajednice, imamo na tom prostoru jedan novi zaštićeni prostor. Realizujemo projekte koji su vezani za Komove kao regionalni park i rješavamo i druga pitanja koja su vezana za još jedan regionalni park koji bi trebao tokom naredne godinu dana da bude realizovan. Siguran sam da se svi ti pomaci uočavaju. Već ste u svojim diskusijama uočili mnoge pomake koji su zadnjih nekoliko godina urađeni u dijelu koji je vezan za realizaciju projekta vodosnabdijevanja koji je bio jedan od najvećih crnogorskih projekata i koštao oko 100 miliona eura, kao i projekata koji su vezani za 178 projekte koje finansiramo i uz pomoć njemačke Vlade i KFW banke, ... i drugih evropskih finansijskih institucija, a koje su vezane za projekte otpadnih voda. Takođe, realizovane su dvije deponije za komunalni otpad. To su projekti koji su vezani za Podgoricu i za Bar. Nadam se da će se stvoriti uslovi za realizaciju i drugih deponija i na taj način zamijeniti smetlišta koja postoje na deponijama i na taj način stvoriti boji kvalitet života. Takođe, Vlada jako puno ulaže u projekte u pet kritičnih tačaka ...., to su projekti koje ste vi ovdje naglasili. To su projekti koji su vezani za Pljevlja, to je projekat koji je vezan za Kombinat aluminijuma, to je projekat koji je vezan za Bijelu. Tu se uz pomoć Svjetske banke stvaraju uslovi za realizaciju tog projekta, to je preko 60 miliona dolara koji će se u narednom periodu, prije svega, usmjeriti u pravcu realizacije određenih projekata o kojima ste vi pričali što znači da ova Vlada odgovorno i jasno definiše svoju politiku i obezbijedila je finansijska sredstva koja su potrebna za realizaciju tog kompletnog projekta. Siguran sam da treba pohvaliti sve zaključke koje Parlament donese u pravcu dalje podrške koja se odnosi na ekološke projekte. Zbog toga sam jako zadovoljan što u raznim zaključcima koji su doneseni, doneseni su i zaključci koji su usmjereni u tom pravcu i siguran sam da ćemo imati snage da ih uspješno i kvalitetno realizujemo. Takođe, usvojena su pravila koja već dugo postoje u svijetu, a to je da zagađivač plaća, to je naša jasna politika i u skladu sa tom politikom realizovaćemo jasno definisane smjernice i politiku koja je vezana za zaštitu životne sredine. Siguran sam da će svakim danom sve više i više rasti svijest građana i odgovornost prema životnoj sredini. Taj projekat ne može da uradi nijedno ministarstvo, ni sama Vlada, ni sami Parlament, tu treba značajno učešće da uzmu svi građani Crne Gore. Ovo je dobra prilika da ih pozovem da se uključe u sve akcije koje se organizuju i da sami iniciraju određene akcije koje ćemo, siguran sam, svi zajedno podržati. Hvala lijepo.
  • Zahvaljujem ministru Gvozdenoviću. Proceduralno. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, vama se obraćam. Činjenica je da se kroz ovakvu završnu riječ potpuno izgubi smisao rasprave o zakonu, smisao postavljanja pitanja i smisao rada o nečemu što je, zaista, jedna od ključnih tema kojima bi trebalo da se bavi Parlament Crne Gore. 179 Što se tiče SNP-a, mi ćemo tražiti ubuduće da se od resornog ministra traži da odgovara na pitanja tokom rasprave, da odgovara ako ima komentar na našu raspravu da ne bismo ušli u situaciju da nas neko hvali ovđe što smo usvojili zaključke. Mi nijesmo, gospodine potpredsjedniče, usvojili zaključke da bi neko došao ođe da nas hvali nego istog momenta da ih sprovodi u djelo. Mi smo ovdje izabrani kao predstavnici političkih partija, a gospoda iz Vlade imaju obavezu da rade u interesu svih građana Crne Gore. Zbog toga bi ispalo, poslije ovakve priče, da je sve što se tiče životne sredine u Crnoj Gori riješeno. Jedna stvar koju vas molim kao potpredsjednika, da se zatraži od resornog ministarstva njihov zahtjev koji je bio vezan za budžet 2013. godine, da vidimo da li su tražili bilo šta više sredstava nego što im je odobreno kroz ovaj budžet. Hvala vam velika.
  • Zahvaljujem kolegi Miliću. Naravno, svaka promjena procedure treba da bude inicirana na kolegijumu i vjerovatno će vaš predstavnik na kolegijumu i iznijeti takav prijedlog. Ovim zaključujemo raspravu u načelu o sedmoj tački dnevnog reda Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu. Zahvaljujemo se predstavnicima Vlade, ministru Gvozdenoviću i pomoćnici Vojinović koji su učestvovali u današnjoj raspravi. Najavljujem da ćemo se i o ovoj tački izjasniti naknadno. Sada prelazimo na osmu tačku dnevnog reda, to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja i Gorica Savović, pomoćnica ministra. Izvjestioci odbora su Veljko Vasiljević, Zakonodavnog Odbora i dr Halil Duković, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade želi da da dopunsko obrazloženje? Ministar Radunović. Izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, uvažene poslanice i poslanici, Zakonom o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica usvojenom još 2005. godine Crna Gora se uključila u globalnu kampanju Svjetske zdravstvene organizacije nastojeći da proširi javnu i profesionalnu svijest o stvarnom teretu mentalnih poremećaja u ljudskom, socijalnom i ekonomskom segmentu. Zakon je zajedno sa strategijom mentalnog zdravlja bio početak težnji da lica koja boluju od mentalnih poremećaja dobiju 180 medicinski tretman kakav im pripada, u skladu sa savremenim standardima, uz istovremeno poštovanje zakonom utvrđenih prava, a da se pri tom uklone mnoge prepreke, stigma i diskriminacija. Zakon iz 2005. godine je ugradio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, kao i principe zaštite mentalnog oboljelih lica usvojenih Rezolucijom 4611917 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od decembra 1991. godine, prepoznao je ciljeve nacionalne politike mentalnog zdravlja i potrebu reforme i daljeg razvoja zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Načela zaštite mentalno oboljelih lica koja su ugrađena u navedeni zakon zasnivaju se na opštim pravilima međunarodnog prava o zabrani diskriminacije mentalno oboljelog lica i garantovanje ovim licima ljudskih prava i sloboda koje se mogu ograničiti samo u mjeri i na način kako su propisani zakonom. S toga je dosadašnja primjena zakona ukazala na potrebu određenih izmjena i dopuna iako ne koncepta, svakako značajnih dopuna i preciziranja nekih normi što dovodi do potpunije zaštite prava ovih lica. Izmjene nijesu obimne, ali značajno unapređuju zaštitu prava ovih lica tokom zadržavanja u zdravstvenim ustanovama, dobrovoljno ili prisilno. Izmjene su sačinjene u skladu sa preporukama stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije kako bi se tretmanom mentalno oboljelog lica u potpunosti prepoznali savremeni pristupi u liječenju tih oboljenja. Tako se izmjenama bliže preciziraju neke odredbe i time otklanja mogućnost ugrožavanja prava kao, na primjer, uvodi se potpunija zaštita lica koje je dobrovoljno smješteno u psihijatrijsku ustanovu od elektrokoluzivnog liječenja na način da je potrebna saglasnost i Etičkog komiteta pored već propisanih uslova. Značajne izmjene su učinjene i uvođenjem zabrane primjene psihohirurgije oboljelom licu, kao i sprovođenja biomedicinskih istraživanja bez njegovog pristanka. Proširuje se pravo mentalno oboljelih lica bez obzira da li je prisilno ili dobrovoljno smješten u psihijatrijsku ustanovu na odgovarajuću novčanu naknadu za rad u radnoterapeutskim aktivnostima. Propisano je i trajanje primjene fizičke sile, izolacije ili ograničenja u zaštiti mentalno oboljelih lica i prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije mogu da se primjene u trajanju od nekoliko minuta do nekoliko sati. Istovremeno su dopunjene i neke definicije, ali i izvršeno upodobljavanje kaznenih odredaba sa materijalnim, kao i Zakonom o prekršajima. Cijenimo da su navedene izmjene značajan korak kao upotpunjavanju normativnog okvira u kojem se ostvaruju prava lica sa mentalnim oboljenjima. Hvala.
  • Zahvaljujem ministru Radunoviću. 181 Da li izvjestioci odbora žele riječ? Nijesu tu. Prema redosljedu prijavljenih najprije će, u ime Poslaničkog kluba DPS-a, govoriti koleginica Branka Tanasijević. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, Problem mentalnog zdravlja se može posmatrati iz više uglova, opštemedicinskog, psihijatrijskog, psihološkog, pravnog, sociološkog, antropološkog, kulturološkog itd. Multidisciplinaran pristup i uključenost velikog broja naučnika u tumačenje ovog pojma govoriti o tome koliko je značajan, koliko je bitan pojam mentalnog zdravlja i koliko je bitno uticati na liječenje mentalno oboljelih lica. Takođe, to i ukazuje da postoji veliki broj definicija psihičkog zdravlja. Međutim, najveći broj teoretičara se slaže u stavu da psihičko zdravlje, u stvari, reprezentuje prosjek, ono što je karakteristično za ponašanje većine ljudi u određenoj kulturnoj i socijalnoj sredini. Anomalije u tom slučaju predstavljaju odstupanja od uspostavljenih pravilnosti. Kada su svojevremeno pitali Frojda da on definiše šta bi bila psihički zdrava osoba, on je rekao da je to osoba koja zna da voli i osoba koja zna da radi. Proširujući ovaj stav savremeni naučnici i istraživači tvrde da mentalno zdrav znači biti dobro prilagođen, imati osjećanje zadovoljstva sa svojim životom i razvijenu sposobnost da se funkcioniše punim intelektualnim, emocionalnim i fizičkim kapacitetom, odnosno mentalno zdrav znači biti opušten, jednostavno živjeti i dopustiti drugima da to čine. Prvi opisi duševnih poremećaja nastali su u Antičkoj Grčkoj, u kojoj je dominiralo stanovište da je granice duše nemoguće dostići. Dragocjeno nasljeđe u tom smislu ostavili su i stari Rimljani koji su prvi zapazili da je duševnom bolesniku neophodna zaštita i briga drugih, što je istovremeno jedan od osnovnih postulata savremene psihijatrije. U liječenju mentalno oboljelih lica u svijetu vrlo dugo su korišćeni represivni medicinski terapijski postupci i metode. Humanizacija odnosa prema ovim licima praktično počinje osnivanjem prve duševne bolnice u Valensiji u 16. vijeku. A isključene su represivne metode u jednoj psihijatrijskoj ustanovi u Parizu 1573. godine. Psihijatrija je stalno napredovala i u 20. vijeku se približila i ostalim medicinskim disciplinama. Međutim bez obzira na dostignuti stepen razvoja u ovoj oblasti još uvijek nije prevaziđena stigmatizacija mentalno oboljelih lica i njihovih porodica. Iskorjenjivanje predrasuda o ovim bolesnicima nije samo pravna nego i moralna obaveza naročito iz razloga što mentalna bolest ne predstavlja lični 182 neuspjeh čovjeka. Zakonom o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica prvi put je u našem zakonodavstvu utvrđena izričita zabrana kvalifikovanja mentalno oboljelih lica i zabrana ukazivanja na mentalni poremećaj. Prisutno je i načelo da se niko ne može prisliti na medicinsko ispitivanje radi utvrđivanja pritustva ili odsustva mentalnog poremećaja osim u slučajevima i postupku utvrđenim zakonom. Upravo iz potrebe da se u Crnoj Gori dodatno humanizuje odnos prema mentalno oboljelim licima predložene su izmjene i dopune ovog zakona, koje su usklađene sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i strateškim dokumentima iz ove oblasti. Dopunjena je definicija teže mentalno oboljelog lica da bi se izbjegla opasnost trajnog gubljenja prava ljudi sa ovom dijagnozom. Upotpunjeno je i utvrđivanje plana liječenja kroz obavezno uključivanje članova porodice ili zakonskog zastupnika uz pristanak mentalno oboljelog lica u slučaju kada lice nije sposobno da shvati značaj svojih postupaka. Precizirani su i određeni medicinski postupci u liječenju oboljelih o kojima je govorio ministar Radunović kao i zabrana pojedinih terapijskih procedura u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Takođe, prošireno je pravo mentalno oboljelih lica koja su prisilno ili dobrovoljno smještena u psihijatrijsku ustanovu na novčanu naknadu za rad u radu na terapijskim uslovima. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica obezbijeđena je potpunija i kvalitetnija zaštita ove kategorije građana. Istovremeno ostvaren je doprinos njihovoj destigmaciji u smislu prevazilaženja stava da ova lica uglavnom predstavljaju prijetnju, opasnost koja izaziva i racionalnu potrebu da se izbjegnu i opomenu da je duševna bolest uvijek moguća. To nije uvijek istina, ali je istina uvijek da je mentalno oboljelo lice čovjek, odnosno bolestan čovjek kome je potrebna pomoć, briga, zaštita i podrška porodice, ljekara i šire društvene zajednice. To je osnovni princip i polazište Predloga ovog zakona i način da se sačuva dostojanstvo mentalno oboljelog lica i njegove porodice. To je takođe i preporuka Evropske komisije u okviru antistigma kampanje, koja se zasniva na stavu da je kontakt sa psihijatrijskim pacijentima jedini način kojim bi se suštinski moglo uticati na odstranjivanje predrasuda. Hvala lijepo.
  • Zahvaljujem koleginici Tanasiijević. U ime Kluba Socijalističke narodne partije govoriće Snežana Jonica, a nakon nje u ime Kluba SDP-a kolega Izet Bralić. 183 Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, gospodine ministre, Predlažući izmjene i dopune Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica rekli ste sami da se ukazala potreba za izmjenama iz razloga potpunije zaštite prava ovih lica i da u suštini nemamo konkretne izmjene u konceptu, ali imamo u poboljšanju tih prava. Međutim, moram da naglasim da sam, čitajući obrazloženje osnovnog zakona koji danas mijenjamo koji je donijet 2005.godine, našla otprilike isto takve tvrdnje kojima se definiše da se tim zakonom obezbjeđuje zaštita prava ovih lica na odgovarajući način itd. a onda smo nakon toga bili u prilici da imamo jedno jako ružno iskustvo da tako blizu nas, a daleko od naših očiju u Komanskom mostu imamo iskustvo da se danima, mjesecima, možda i godinama na jedan nedopustiv i neprimjeren način krše prava ovih lica na ivici onoga što se može smatrati i humano i ljudski i sve ostalo, da se to radi i pored toga što i važećim zakonom je tada bilo predviđena mogućnost vršenja nadzora, da se sve to događa i da mi do toga ne dođemo nego da je potrebno bilo da predstavnici CPT-a dođu u posjetu i da konstatuju sve te nepravilnosti, da, nažalost, konstatuju nevjerovatna kršenja ljudskih prava upravo u odnosu na lica koja predstavljaju jednu od najranjivijih kategorija. Naravno, ako postoji nešto što je proizašlo iz te priče činjenica da je nakon toga makar u Komanskom mostu napravljen značajan napredak u ostvarivanju i obezbjeđivanju prava tih lica, ali ostaje dilema da li je morao da dođe neko iz CPT-a, da li je morao neko da dođe iz Evrope, iz nekog evropskog grada da nas upozna sa činjenicom da se tako blizu nas dešavaju takve stvari i da se na toliko, možda, bestijalan način krše prava lica koja su po okolnostima svog zdravstvenog stanja dovedeni u poziciju da i oni imaju jednaka prava koja svi imamo. Zato me i brine činjenica da li smo i ovim izmjenama zakona ostvarili ovo što ste vi rekli kroz uvodne napomene. Brine me i zbog toga što i ako znam da je, recimo, konkretno u Komanskom mostu, jer sam više puta posjetila tu ustanovu, značajno unapređen položaj ovih lica ostala jedna ružna konstatacija činjenica da čovjek koji je bio na čelu te ustanove nije snosio nikakve zakonske posljedice za evidentno jako mnogo prekršaja koji su tada napravljeni. Čak postoji tvrdnja da je imenovanjem na funkciju, koja je takođe u resoru Ministarstva koja je pokrivala i Komanski most, na neki način i nagrađen za sve to zbog čega smo se mi stiđeli pred CPT i pred samima sobom, uostalom. 184 Ono što je prilika takođe danas da čujem jer od donošenja preporuka institucija ombudsmana danas i nemamo kvalitetnu informaciju izuzev Komanskog mosta za koji zaista znam jer sam bila u prilici da se upoznam sa pozitivnim promjenama koje su se tamo desile, jeste da čujemo šta su sve institucije i ministarstva koja su nadležna za to u Vladi uradila da se preporuke institucije u ovom pravcu riješe. I ja bih zaista iskoristila ovu priču o ovom zakonu, jer suština priče nije da promijenimo norme, nego da ono što smo prepoznali kao nedostatak u primjeni, a na što se i vi pozivate u svom obrazloženju bude razlog da se ovim pitanjem ozbiljnije pozabavimo. Znam da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja preporučilo da se preduzmu sve neophodne mjere za obezbjeđivanje dovoljnog broja specijalizovanog kadra i zaposlene koji su direktno u kontaktu sa štićenicima. Medicinske sestre, vaspitačice, njegovateljice, stručnjaci za rad u terapijama, socijalni radnici kao i pomoćno osoblje. I takođe znam da je to norma koja je, ako se dobro sjećam, bukvalno dva lica na jednu osobu, na jednog štićenika i takođe znam da smo mi daleko od toga da to obezbijedimo, ali me interesuje da li postoji ikakav napredak u povećanju broja, mislim da one brojke do kojih smo makar prije pola godine ili godinu kad smo zadnji put pričali u ovome na Odboru za ljudska prava došli nijesu bile makar u tom dijelu značajan napredak. Znam takođe da smo više puta ukazivali na potrebu mogućnosti, nalaženja mogućnosti povećanja zarada zaposlenima u ovim ustanovama kako bi se povećala njihova motivisanost za zapošljavanje i opstanak u ovim ustanovama. Pokazalo se da je, naravno, po logici stvari, jako težak rad tamo i da je bilo jako teško animirati ljude da se zaposle i da za tu nadoknadu rade posao za koji su lica sa istim stručnim karakteristikama na drugim mjestima jednako plaćena, a obavljaju značajno lakši posao. U tom smislu, mislim da nigdje jer smo o tom pričali prilikom donošenja Budžeta za ovu godinu, nije jasno definisan značajan iznos sredstava kojim bi se to i obezbijedilo niti mehanizam koji sam ja prepoznala kako bismo na taj način i obezbijedili i povećanje zaposlenih i specijalizovanog kadra, ali i njihovu motivisanost da se stalno zaposle i taj posao da rade u skladu sa onim što su potrebe institucija u kojima rade. Naravno, ono što je takođe bilo bitno je i preuzimanje neophodnih aktivnosti i informisanje šire javnosti u cilju eliminisanja predrasuda prema osobama sa problemom mentalnog zdravlja. Ja ću podsjetiti na jako neugodne trenutke kada smo našoj javnosti imali jako negativne reakcije zbog ideja o pozicioniranju određenih institucija na mjestima bliskih njima. Ono što su takođe obaveze koje su se odnosile na Ministarstvo rada i socijalnog staranja, dakle ne vaš resor znam sigurno da kroz posao koji radite vjerovatno imate dovoljno informacija oko centra 1.jun 185 jeste proširenje njihovih prostornih kapaciteta i obezbjeđenja uslova za radno angažovanje, osposobljenih korisnika i jako bi bilo korisno ukoliko bi ste danas bili u prilici da nam kažete da li je išta u ovom periodu, a prošlo je više od godinu i po, od kako su ove preporuke donijete urađeno kako bismo i u konkretnom, najkonkretnijem a prepoznatom problemu obezbijedili zaštitu prava ovih lica jer mislim da će im se ta prava upravo obezbijedite, ako se neka od ovih jasno definisanih preporuka realizuje mnogo više nego što ćemo neke rečenice u našem zakonu preformulisati. Zahvaljujem se potpredsjedniče.
  • Zahvaljujem koleginici Jonici. Kolega Izet Bralić u ime Kluba Socijaldemokratske partije, a nakon njega u ime Kluba Pozitivne Crne Gore, koleginica Azra Jasavić. Izvolite, kolega Bralić.
  • Gospodine potpredsjedniče Skupštine, uvaženi gospodine ministre Radunoviću, gospođo Savović. Prijedlog izmjene i dopune Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica je pravi iskorak u jednom dijelu, i predložene izmjene su kvalitet više u ovoj oblasti. Sa druge strane postoje segmenti koji zakonom nijesu tretirani, niti je to ovim izmjenama učinjeno. Prijedlogom zakona dopunjuje se definicija teže oboljelog lica i revezibilnog medicinskog postupka u cilju zaštite ostvarenja prava oboljelih lica, kao i jasnije primjene ovog zakona. Takođe, Prijedlogom zakona potpunije štiti se mentalno oboljelo lice od elektrokonvuzivnog liječenja na način da je potrebna saglasnost i Etičkog komiteta pored već pozitivnog mišljenja Konzilijuma psihijatara. Uvedena je i zabrana biomedicinskih istraživanja na mentalno oboljelim licima bez njenog pristanka. Ograničeno je trajanje primjene fizičke sile i izolacija i zaštita mentalno oboljelih lica što ranije nije bio slučaj. Takođe, značajan broj izmjena se odnosi na usklađivanje sa drugim relevantnim zakonima, pa tako zakon usklađen sa Zakonom o pravima pacijenata, Zakonom o krivičnom postupku i Zakonom o prekršajima. U Izvještaju Monitoring tima nevladine organizacije iz 2011. godine navodi se sledeće: U Crnoj Gori ne postoji specijalista dječije psihijatrije, te se maloljetnici moraju liječiti u inostranstvu. Umeđuvremenu je nešto učinjeno u pozitivnom pravcu u toj oblasti, ali svakako da je to oblast u kojoj se mora zakonski regulisati procedura. Evidentan je nedostatak srednjeg medicinskog kadra u ustanovama za hospitalizaciju mentalno oboljelih lica. 186 Takođe, ne postoje uslovi za potpuno ostvarivanje prava na privatnost koja se garantuje ovim Prijedlogom zakona. Imamo dilemu takođe, i u vezi sa članom 8 koji tretira član 24 postojećeg zakona. Naime predviđeno je brisanje stava 4, člana 24 postojećeg zakona kojim je bila propisana zabrana biomedicinskih istraživanja na maloljetnim i mentalno oboljelim licima. Iako se mijenja stav 2, koji bi trebalo da obuhvati sve što je do sad bilo tretirano stavom 2, 3, i 4 ovog člana koji će glasiti; " Biomedicinska istraživanja se ne smiju sprovoditi na mentalno oboljelom licu koje nije u stanju ili ne želi da da svoj pristanak".Smatramo da su maloljetna mentalno oboljela lica posebno osjetljiva kategorija koju treba maksimalno i dodatno zaštititi. Ovim Prijedlogom zakona dodatno će se upotpuniti zaštita u ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, međutim, ne smiju se zanemariti problemi koje je ustanovio Moritoring tim 2011. godine. Otvaranje specijalizovanih medicinskih ustanova, medicinskog karaktera, bi se smanjila preopterećensot ustanova za hospitalizaciju, prije svega mislim na kliniku u Dobroti koja je preopterećena, jednim dijelom zato što porodice odbijaju da prihvate lica koja ne zahtijevaju bolnički tretma, sa druge strane starački domovi koji odbijaju da prihvate mentalno oboljela lica bez dodatne novčane naknade, jer to nije u njihovoj nadležnosti. Manjak srednjeg medicinskog kadra u situacijama koje zahtijevaju obuzdavanje pacijenata može dovesti do prenagljenih reakcija osoblja iz straha, što je česta pojava u ustanovama zatvorenog tipa. Možda treba razmisliti o izgradnji jednog centra za mentalno oboljela lica na sjeveru. Poseban problem je transport mentalno oboljelih lica od ustanova primarnog zdravstvenog nivoa do specijalizovanih ustanova. Nerijetko se transport mentalno oboljelih lica čini sanitetskim autom koje nije prilagođeno za transport takvih lica, ili se još uvijek nerijetko transportuju takva lica policijskim autima sa rešetkama, što pruža veoma ružnu sliku i što nije ni etički niti humano. Potrebno je ići u pravcu navedenih problema. Zahvaljujem se.
  • Zahvaljujem kolegi Braliću. U ime Kluba Pozitivne Crne Gore, koleginica Azra Jasavić, i nakon nje u ime Kluba Bošnjačke stranke, kolega Kemal Zoronjić. Koleginice Jasavić, izvolite.
  • Zahvaljujem. 187 Poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre, osobito uvažena gospođo Savović, poštovane kolege, poštovani građani, Pozitivna Crna Gora je osnovana sa jasnim ciljevima, a to je da se bori protiv svih oblika diskriminacije i radi humanizacije cjelokupnog crnogorskog društva. Stigmatizacija osoba mentalno oboljelih kao i bilo kojih drugih koji su rođeni sa prirodnim pravom da budu poštovani, biće ono proti čega će se boriti Pozitivna Crna Gora. Sasvim je sigurno da je u središtu politike Pozitivne Crne Gore čovjek, a čovjek je osnovna vrijednost svakog društva. Moderno društvo kakvo mi želimo da budemo, ne smije dozvoliti slike kakve smo imali do nedavno u našim ustanovama u kojima tretiramo mentalno oboljela lica. Radi racionalizacije vremena i poštovanja procedure i da ne bih prekoračila vrijeme, neću ponavljati ono što su uvažene kolege o tom stanju govorili, osobito koleginica Jonica, kao i uvaženi kolega Bralić. Ali, sasvim sigurno da su ove izmjene ono što je bilo potrebno crnogorskom zdravstvenom zakonodavstvu, jer su one, promjene su urađene u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i to znači, da će se status mentalno oboljelih lica sasvim izvjesno poboljšati, zato će Pozitivna Crna Gora glasati za ovaj zakon, jer on znači da ukoliko ga primijenimo zaista poboljšava situaciju lica mentalno oboljelih. Ono što ne bi bilo dobro, ne bi bilo dobro da samo donosimo zakone, a da vi iz izvršne vlasti koji ih primjenjujete, kao i mi koji ih donosimo, ne pratimo kontrolu primjene ovih zakona. I sasvim je izvjesno da će Pozitivna Crna Gora kao i uvaženi dom pratiti primjenu ovog zakona, jer na to nas obavezuju i etičke civilizacijske norme koje su bazirane u tradiciji našeg mentaliteta, a što Evropa naziva, evropskim standardima, jer je dužnost svakog onog ko jeste moćan da zaštiti svakog onog ko nije moćan, definitivno da osobe sa mentalnim oboljenjem zavise od nas koji možemo reći, jesmo mentalno zdraviji ili mentalno zdravi. Zbog toga apel na kompletan dom, i na osobito Ministarstvo zdravlja da povede računa o tome kako će se primjenjivati ove odredbe, jer je suština svakog zakona da benefit od njega upravo imaju građani zbog koga se ti zakoni donose. I to je ono što bih zamolila resorno minstarstvo, a mi ćemo kao zakonodavna vlast vršiti kontrolu primjene ovih odredaba, jer je Pozitivna stranka koja se zalaže za humanost, za solidarnost za empatiju i za jednake šanse svih bez obzira na činjenicu što se jednaki ne rađamo pod različitim okolnostima. Mentalno oboljele osobe zaslužuju svaku pažnju i zbog toga, zbog ovih preporuka koje ste ispoštovali od strane Svjetske zdravstvene organizacije i njenih stručnjaka, ponavljam, sa velikim zadovoljstvom glasaćemo za ovaj zakon. Zahvaljujem.
  • 188 Hvala, koleginice Jasavić. U ime Kluba Bošnjačke stranke, kolega Zoronjić. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, kolege poslanici, poštovani ministre Radunoviću, uvaženi građani. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i ostvarenju prava mentalno oboljelih lica je po našem mišljenju jedan od btnijih Predloga zakona o kojim danas raspravljamo, jer se odnosi na jednu jako ranjivu društvenu grupu u Crnoj Gori. Vrijeme u kojem živimo sa povećanim brojem nasilja i ubistava, a čiji je česti uzrok poremećaj u mentalnom zdravlju, droga i alkohol upozoravaju nas da politici zaštite mentalnog zdralja treba posvetiti posebnu pažnju, predozivanje sistemskih mjera. Izmjene i dopune koje se odnose na postojeći zakon su izvršene u pravcu unapređenja zaštite prava ovih lica tokom smještaja i zadržavanje u zdravstvenim ustanovama. Ono što bih posebno istakao povodom ovih izmjena jeste to što se zabranjuje biomedicinska istraživanja na mentalno oboljelom licu koje nije u stanju ili ne želi da da svoj pristanak. Mentalno oboljelo lice je još dodatno zaštićeno od primjene elektro konzilnog liječenja tako što je pored već propisanih uslova potrebna saglasnost i Etičkog komiteta psihijatrijske ustanove. Sledeću dopunu koju bih spomenuo, a tiče se prava mentalno oboljelog lica smještenog u psihijatrijsku ustanovu jeste član 18 stav 1 tačka 16, koja glasi; Za rad u radno terapijskim poslovima od kojih ustanova u kojoj se nalazi na liječenje ostvaruje prihod, dobije odgovarajuću novčanu naknadu u skladu sa aktom ustanove". Ova odredba zakona će stimulativno djelovati na lica koja borave u posebnim zdravstvenim ustanovama. Ne vidim razlog zašto određenom novčanom nadoknadom ne bi nagradili njihov trud i zalaganje. Šta više, to je značajan pomak ne samo za njihovu socijalizaciju u ovim ustanovama, nego i za vrednovanje i njegovanje njihove kreativnosti. Ovim Predlogom zakona propisano je i trajanje primjene fizičke sile, izolacije ili ograničenja u zaštiti mentalno oboljelih lica. Upotreba sile u liječenju ovih lica nije ograničena prema trenutno važećem Zakonu o zaštiti i ostvarenju prava mentalno oboljelih lica. Dok se dopunom ovog zakona, on ograničava na trajanje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Kao što sam već naveo, ovu odredbu zakona smatramo veoma važnom, i neophodnom u zaštiti fizičkog integriteta ovih lica. Sve izmjene i dopune predloženog zakona su rađene kako je navedeno i u obrazloženju Predloga zakona 189 prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem da se prilikom liječenja mentalno oboljelih lica primijene tehnike savremene medicine. Takođe, ovaj Prijedlog zakona se temelji na principima zaštite mentalno oboljelih lica koja su usvojena Rezolucijom 46/119 Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija. Iskoristio bih ovu priliku da kad već raspravljamo o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti mentalno oboljelih lica, spomenem jednu grupu djece koja boluju od autizma. Osvrnuo bih se na neke od problema sa kojima se ova djeca suočavaju, a tiče se stomatoloških usluga. Sobzirom da se stomatološke intervencije kod ove djece često rade u opštoj anesteziji, što se do sada nije obavljalo u Kliničkom centru Crne Gore, ova djeca su upućivana u Beograd. Međutim, ono što je veoma ohrabrujuće jeste da su predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje Stomatološke Poli klinike i Centra za obrazovanje i osposobljavanje "1 jun" potpisali početkom ove godine Ugovor za pružanje stomatoloških usluga djeci sa teškoćama u razvoju. Ovim ugovorom su precizirana prava i način ostvarivanja tih usluga. Stoga bih htio da pohvalim ovaj značajan iskorak i apelujem na nadležne institucije za što bržu implementaciju tog ugovora, kako bi ova djeca, a i ostala djeca sa teškoćama u razvoju što prije dobila adekvatne stomatološke usluge u Cnroj Gori. Na kraju s obzirom da se predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica odnose na proširivanje prava ovih lica prilikom njihove hospitalizacije, ali se i želi sačuvati dostojanstvo ove veoma osjetljive grupe građana, Bošnjačka stranka će podržati ove izmjene i dopune zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam, bio je to kolega Zoronjić. Pošto više nema prijavljenih diskutanata o ovoj tački, o ovom Predlogu zakona, ministre, da li želite pravo na završnu riječ? Izvolite.
  • Hvala Vam. Želim da se zahvalim svim poslanicima koji su uzeli učešće po ovoj temi, ovom Predlogu zakona. Želim i da se zahvalim na vašim stavovima, ne samo podrške zakona, nego pozitivnom stavu u borbi protiv diskriminacije i destigmatizacije svih u društvu. Mislim da je to jako dobro da imamo konzesualan stav i čini mi se da mi koji da kažem, smo nosioci kreiranja normativnih akata ili ovog zakona možemo to dati javnositi, ali 190 implementacija zavisi od svih nas pojedinačno i društva u cjelini, i tu osjećam jednu snagu nakon ovog Prijedloga zakona i njegovog usvajanja, da svi zajedno možemo poboljšati uslove za ljude koji su mentalno oboljeli u Crnoj Gori ili ljude sa posebnim potrebama. Gospođa Branka Tanasijević, kao i uvijek, jedno edukativno da kažem izlaganje, gdje uvijek iz tog izlaganja može da se nešto nauči, drago mi je da i Vi i poslanik Zoranjić prepoznajete, pa i ostali koji ste kazali, šta je značaj i koje su to suštinske izmjene u ovom zakonu, a ne mijenjamo koncept, dakle, gdje na sve ove radnje invazivne i ne invazivne na dijagnostiku ili terapiju neophodno je stav i Etičkog komiteta što do sada nije bio slučaj, bilo da se radi o elektro konzilnom liječenju, psihu hirurgiji ili pak sprovođenje biomedicinskih istraživanja bez jasnog stava ili potrebe samog lica. Drago mi je da to prepoznajem. Poslanica, gospođa Snežana Jonica je kazala dosta da kažem široki pristup. Kad kažem široki, nijesu to pitanja koja ne tangiraju zdravstveni sistem, ali su to direktno vezana za stanje određenim ustanovama koja su u sistemu socijalne i dječije zaštite gdje normalno zdravstvena zaštita je ono čime se mi moramo baviti, i tu je nešto što je jako unaprijeđeno u odnosu na sve ono što je bilo nakon prvog dolaska CPT-a 2011. godine. Nakon sadašnjeg boravka, kad kažem sadašnjeg u ovoj godini u februaru mjesecu, iskazana su tu dosta pozitivna mišljenja i stavovi u unapređenju. Drago mi je da ste nakon odlaska u tu instituciju Komanski most, sami vidjeli koji je to vid unapređenja i da ne čitam, ali na osnovu tih preliminarnih opservacija Komiteta za sprečavanje torture nehumanog i ne ponižavajućeg odnosa i kažnjavanja Savjeta Evrope koji se odnosi na konstataciju o značajnom napretku prilikom ove Monitoring posjete Crnoj Gori i Forenzičko psihijatrijskoj jedinici u okviru specijalne bolnice Dobrota, kao i ustanovama socijalne i dječije zaštite. I da ih ne čitam, prosto sprovela je kontrolnu posjetu, i što se tiče uslova za rad, delegacija je sa zadovoljstvom primijetila da je ustanova u značajnoj mjeri renovirana, prostori u ustanovi sad pružaju adekvatne uslove za one koji tu borave. Zatim, još jedan pozitivni pomak odnosi se na činjenicu da oni koji tu borave sad imaju i pristup prostranim igralištima u okviru ustanove itd, itd, imate to pa da ne bih čitao. Dakle, napravljen je pomak i mene to raduje kao i sve vas, i to je taj iskorak i činjenica da je to urađeno ove dvije godine, ali mislim da nikad nije kasno. Bolje da smo sada to uradili, nego da smo ostali u onom dijelu uslova za boravak te djece i tih ljudi koji stvarno nijesu bili primjereni. Pominjali ste da li smo išta uradili od ovih preporuka koje su date 2011. godine. Reći ću o njima nešto malo kasnije. A kroz sporazum sa Sindikatom zdravstva definisali smo da ljudi koji rade na nivou liječenja i tretmana 191 mentalno oboljelih lica imaju uvećan lični dohodak za 15%. To je ono što je u tom trenutku bilo realno moguće, i to imaju specijalna bolnica "Dobrota" u Kotoru, ima Klinika za psihijatriju Kliničkog centra i segment psihijatriju u okviru Opšte bolnice u Nikšiću. Oko destigmatizacije evo, i Vi ste kazali sada, gospodine Zoronjiću, ovo što je pominjala i poslanica Jonica, i tu je u stvari i odgovor, da li je obezbijeđena stomatološka zdravstvena zaštita? Jeste. I prvi puta imamo mogućnost da djeci sa autizmom, djeci sa posebnim potrebama rješavamo na adekvatan način. Ja jesam hirurg, ali znam šta treba uraditi i kroz taj dio stomatološko tarapeutskog tretmana. Zato je omogućena posebna stolica, set za anesteziju sa anesteziološkim aparatom, prisustvo anesteziologa i vjerujem da neće se više dešavati to što se dešavalo, i zato ste u pravu i Vi i poslanica Jonica, da su ta djeca morala ili se liječiti na način kako će ih usmjeravati na specijalizovane ustanove po tom pitanju. Kolega dr Bralić je iskazao svoj stav da je ovaj zakon kvalitet više u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, mentalno oboljelih lica. Tačno je pa evo već dosta dugo sjedim na čelu Ministarstva, na čelu resora i prepoznali smo taj problem da nije bilo specijalističke dječje psihijatrije. U međuvremenu je kolega na specijalizaciji dječje psihijatrije, ali vjerujem da ćemo brzo imati i prvog specijalistu. To je proces. Uređivanje sistema je proces, reforma nije laka, vi znate da ovo sve što radimo je nešto što je počelo i prije nas a mi nastavljamo, a neko će nastaviti protiv nas, bitno je da je proces u uzlaznoj putanji, da mi popunjavamo prazne kockice u mozaiku zdravstvene zaštite i vjerujem da će i djeca imati adekvatan tretman ovdje u Crnoj Gori. Oko monitoringa dakle. U februaru smo imali ove 2013.godine, tu su iskazani stavovi oko transporta i kakav je način. Uglavnom se trudimo i to su obaveze u skladu sa pravilnikom da idu sanitetskim autom uz pratnju zdravstvenih radnika. Vjerovatno ima i ono što ste kazali nekad u policijskoj pratnji možda kod agresivnih ili na licu mjesta ne saniranog ili obuzdanog pacijenta, s tim što definitivno humani pristup, način tretmana treba da bude primarno obzirom da čovjek mora biti u centru pažnje svih nas. Zahvaljujem se na riječima koje je iskazala poslanica gospođa Azra Jasavić. Mislim da je tu potpuno jasan stav da se poklapa sa svim trendovima koji radimo u želji da eliminišemo oblast diskriminacije i stigmatizacije i da ćete ovo podržati. Ono što je ključno nije stvar da li ćemo sada svi to kontrolisati, treba svi da kontrolišemo i mi koji smo kreirali ovu normativu zajedno Skupština, izvršna vlast i građani i društvo u cjelini. I drago mi je da nam taj dio monitoringa pomaže i akcija za ljudska prava na osnovu sporazuma koji smo uradili sa njima i mogu vam pročitati ono što su oni uradili. Kod nas je došlo u februaru mjesecu ove godine, dakle i prije 192 samog dolaska ovog segmenta, nove kontrole monitoringa koji radi CPT izvještaj koji sadrži ukupno 61 preporuku našeg monitoring tima među kojima su bile ponovljene preporuke evropskog komiteta za sprečavanje mučenje i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupka. I ono što je ipak zaključak iz ovih preporuka ja ih ne bih čitao pitala je poslanica Jonica, ovdje su sve date, mogu se naći na sajtu akcija za ljudska prava. Vidjećete koje su usvojene, koje su djelimično usvojene, koje nijesu realizovane, ali suštinski zadovoljni smo načelom, brojem ispunjenih preporuka koje pokazuju da je ovaj projekat imao smisla i da je napredovao u praksi. Dakle i nevladin sektor i oni koji su radili monitoring iskazuju pozitivan odnos prema onom što je urađeno u zaštiti mentalnog zdravlja. Prokomentarisao sam ovo gospodina Zoronjića i hvala vam lijepo.
  • Zahvaljujem ministru Radunoviću. Dakle, o temi o kojoj svi treba da iskazujemo dodatnu senzitivnost smo dozvolili prekoračenje u diskusijama i u završnoj riječi. Zahvaljujemo se ministru Radunoviću i pomoćnici ministra Gorici Savović na učešću u današnjoj raspravi o ovoj tački dnevnog reda. Konstatujem da je ovaj pretres o ovoj tački završen. Dakle o tački dnevnog reda - Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica. Prelazimo na devetu tačku dnevnog reda - Predlog zakona o izmjenama i dopunam Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna. Ovlašćeni predstavnici Vlade su: dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije i Zoran Perišić, pomoćnik ministra. Izvjestioci Odbora su: Radovan Obradović, Zakonodavnog odbora i Rešid Adrović, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Da li predstavnik Vlade gospodin Perišić, želi dati obrazloženje? Izvolite.
  • Poštovani predsjedavajući, poštovani poslanici, poštovani građani. Donošenjem ovog zakona ispunjava se obaveza preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, glava VI, član 75, tačka 3. Takođe, izmjenama i dopunama navedenog Prijedloga zakona, pristupilo se.harmonizaciji pojedinih odredbi ovog zakona sa pravom Evropske unije i preciznijeg regulisanja pojedinih faza u postupku nacionalne 193 registracije industrijskog dizajna kao i detaljnijeg i efikasnijeg uređenja postupka sudske zaštite u slučaju povreda prava. Želim da istaknem da se ovim izmjenama preciznije uređuje postupak izmjene prijave za registraciju dizajna, formalnog ispitivanja prijave, podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za utvrđivanje i prestankom povrede dizajna, kao i privremene mjere za obezbjeđivanje dokaza. Takođe se zakonom definišu i alternativne mjere u sudskom postupku. Na kraju želim da naglasim da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama usklađen sa direktivom 98, 71 Evropskog parlamenta i Savjeta o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna, kao i direktivom 2004/48 Evropskog parlamenta i Savjeta o sprovođenju prava intelektualne svojine. Hvala.
  • Zahvaljujem gospodinu Perišiću. Da li izvjestioci Odbora žele? Ne žele. Imamo dva prijavljena diskutanta, najprije u ime Demokratske partije kolega Zoran Vukčević. Izvolite. Izvinjavam se nijesam najavio u ime Kluba Sociijaldemokratske partije koleginicu Vuksanović, nakon Vas.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, poštovane kolege i koleginice, pomoćniče ministra Perišiću, Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna o izmjenama i dopunama ovog Zakona, prije svega, su usmjerena ka tome da se obezbijedi njihova harmonizacija sa pravom Evropske unije i naravno sa drugim relevantnim međunarodnim institucijama koje će omogućiti da Crna Gora brže prilagodi domaće zakonodavstvo međunarodnim standardima. Ali, isto tako smatram da je izuzetno važno i sa aspekta razvoja biznisa i uređenja svih onih pravnih uslova kada je u pitanju registracija proizvoda i usluga. To je prije svega šansa da izmjenama i dopunama ovog Zakona se olakšaju neke mjere i procedure koje će značajno unaprijediti realizaciju nekih biznis ideja ili ideja koje mogu da se realizuju kao određeni proizvod ili usluga ali isto tako se omogućava i zaštita prava intelektualne svojine. Mislim, da se ovim izmjenama i dopunama usmjerava da se doprinese i smanjenju u onim segmentima i piraterijskog, crnog tržišta gdje smo zaista svjedoci da posebno kada ju u pitanju intelektualna svojina da postoji dosta primjera u 194 Crnoj Gori, da mnoge intelektualne svojine i mnogi proizvodi i usluge, mnoga umjetnička i književna djela su predmet crnog tržišta. Mislim da je ovim izmjenama i dopunama zapravo se omogućava šansa za unapređenje regulatornih pretpostavki za registrovanje svih onih intelektualnih usluga, proizvoda i usluga koji mogu da budu predmet crnog tržišta i koje mogu da se primjenom ovih izmjena i dopuna smanji taj aspekt sivog tržišta. Tako mislim da je izuzetno važno da su sve one mjere koje su usvojene, koje će zapravo biti usvojene, izmjene i dopune ovog zakona koje se odnose na obezbjeđenje dokaza u parničnom postupku obezbjeđenja uslova za bolje pružanje informacija, posebno pružanja informacija između država i niz drugih izmjena i dopuna, značajno mogu da unaprijede mogućnost da oni nosioci određene intelektualne svojine mogu lakše i brže da ostvare neka svoja prava koja mogu da budu ugrožena, prije svega, djelovanjem crnog tržišta. Mislim da je ono što je definisano članom 3, a odnosi se na utvrđivanje mjera i postupaka da bi se osiguralo sprovođenje zaštite prava intelektualne svojine koje su obuhvaćene direktivama koje su pomenute, prije svega te mjere i postupci moraju, kako je definisano ovim izmjenama, moraju biti lakše primjenljivi i ne smiju biti skupi, što značajno olakšava nosiocima intelektualne svojine da mogu brže i efikasnije da svoju biznis ideju, da svoju neku intelektualnu svojinu registruju. Takođe, u članu 5 koji se odnosi na pretpostavke u autorstvu i vlasništvu, posebno je bitno za ona djela koja spadaju u kategoriju književnog i umjetničkog dijela, će upravo omogućiti brže i na većem nivou zaštite njihove intelektualne svojine. Isto tako, pravo na dobijanje informacija, članom 8 je definisano uspostavljanje saradnje sa drugim državama, čime bi se obezbijedila jedna šira baza provjerljivosti idustrijskog dizajna, odnosno određenih biznis ideja, i prije svega njihovo lakše utvrđivanje vjerodostojnosti, a isto tako i većeg nivoa zaštite autorskog dijela. Tako će Crna Gora biti u prilici na većem nivou da ima tu komunikaciju između različitih baza podataka, odnosno različitih država, što će omogućiti da se na efikasniji način takođe borimo protiv crnog tržišta. To će doprinijeti prije svega i član 2 kojim je definisano da sve ono što se mora registrovati u domaćoj bazi podataka kod centralne službe za intelektualnu svojinu, kao i omogućivanja automatskog postupka za registraciju u beneluks službi za dizajn, čime će se zapravo omogućiti internacionalizacija svega onoga što u Crnoj Gori bude registrovano u ovom smislu. Mislim da je dobra ideja koja se odnosi na unapređenje rada strukturnog udruženja ili organizacija u cilju saradnje i unapređenja i dodatnog podsticaja, prije svega preduzetnika da oni koji imaju svoje ideje 195 mogu na ovaj način, prije svega zaštiti svoju intelektualnu uslugu kao način borbe protiv crnog tržišta i omogućavanje da se biznis ideje realizuju na kvalitetan način i da budu u kategoriji onoga što predstavlja njihovu realizaciju. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Vukčeviću. U ime Kluba Socijaldemokratske partije koleginica Draginja Vuksanović, a u ime kKuba Pozitivne Crne Gore, nakon nje, kolega Srđan Perić. Izvolite, koleginice Vuksanović.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, predstavniče Vlade, uvažni poslanici, poštovani i uvaženi građani Crne Gore, U sistemu podjele subjektivnih građanskih prava na apsolutna i relativna građanska prava, veoma značajno mjesto pored stvarnih i ličnih prava zauzimaju i prava autorstva. Posebno naglašavam činjenicu prava autorstva zato što se i u teoriji i praksi ne pravi dovoljna razlika između prava autorstva, s jedne strane i autorskih prava s druge strane. U prvom zbog činjenice što su prava autorstva ne u kontekstu moralnih prava autora, već u kontekstu podjele prava širi pojam od autorskih prava. Ovo iz razloga što se pod pravima autorstva podrazumijeva podjela prava na autorska prava s jedne strane i prava idustrijske ... s druge strane, gdje i podpada pravo na idustrijski dizajn. Želim da ukažem na značaj donošenja ovog zakona, upravo zbog potrebe prilagođavanja, tj. usaglašavanja ovih propisa iz oblasti crnogorskog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije, međunarodnim konvencijama i ugovorima. Slažem se sa svim što je rekao kolega Vukčević, u smislu pojedinosti koje donosi ovaj zakon, i Socijaldemokratska partija će glasati za predložene dopune i izmjene ovog zakona. Želim samo da ukažem na potrebu da se i u kontekstu drugih zakona, a takođe i u domenu ovog, ukaže na malo preciznije označenje nekih određenih pojmova. Tako na primjer, kada se čita ovaj zakon, na pojedinim mjestima stvara se utisak da se stavlja znak jednakosti između termina "dizajner" i "nosilac dizajna". Na drugom mjestu, pak, tačno se vidi da se pravi razlika između dizajnera kao pojma i nosioca dizajna. Smatram da je 196 ovdje potrebno u nekom pojmovniku zakona precizirati ove tremine. Zbog čega. Kad kažemo dizajner, onda se može zaključiti na osnovu samog izvornog teksta ovog zakona da prilikom utvrđivanja obima prava na dizajn u slučaju spora, sud će uzeti u obzir slobodu autora prilikom stvaranja dizajna. Možemlo izvesti zaključak da je onda dizajner u stvari autor dizajna. Jer, nosilac dizajna može imati uža pava, a autor dizajna ima sva imovinska ovlašćenja s jedne strane i moralna ovlašćenja s druge strane. Vidimo u izvornom tekstu zakona, a i u predloženim dopunama Zakona da se nabrajaju u okviru posebnog poglavlja imovinska prava autora dizajna, što je karakteristično i za Zakon o autorskim i srodnim pravima, ali da se konkretno kod ovih predloženih izmjena i dopuna zakona ne preciziraju moralna prava, već se da to zaključiti iz Zakona o autorskim i srodnim pravima. Obzirom da sam na samom početku svog izlaganja konstatovala da se prava autorstva dijele na autorska prava, s jedne, i prava industrijske svojine, s druge strane, smatram za potrebno da se u okviru svakog konkretnog prava u okviru industrijske svojine, preciziraju i moralna prava, kao što je to učinjeno i sa imonskim pravima, u cilju što bolje i efikasnije zaštite samih autora dizajna. U tom smislu, slažem se sa svim izmjenama i dopunama ovog predloženog zakona, ali sa nekim apelom da se u buduće i bez obzira na potrebu usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom, u odnosu na kena značajna i konkretna ovlašćenja i prava, mora voditi računa o preciznijem korišćenju izvjesnih termina, a sve u cilju zaštite onih koji su stvaraoci, ovdje konkretno dizajna, kasnije žiga itd. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem koleginici Vuksanović. Kolega Srđan Perić, u ime kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjednici Skupštine, uvaženi poslanici, uvaženi predstavniče Ministarstva ekonomije, Pozitivna Crna Gora će glasati za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna, jer prosto je ptorebno regulisati ovu materiju do kraja precizno. Međutim, ono što je interesantno kod ovog zakona da su rijetki slučajevi gdje prilikom samog usvajanja zakona, moramo već razmišljati o njihovoj analizi iz više razloga, a prije svega ne bi bilo loše da se samom 197 primjenom ovog zakona oformi ili radna grupa, ili da se kvartalno polugodišnje ili godišnje, pravi analiza iz više razloga. Prvi razlog je taj što mi imamo pred sobom tekst izmjena i dopuna Zakona o pravnoj zaštiti idustrijskog dizajna, koji ima 30 strana. Znači, ili je ovo, sad možemo imati problem sa prenormiranošću, ili sa druge strane prethodni zakon nije bio dovoljno dobar, kao što je tu neophodna analiza. I u ovom dijelu koji se odnosi na pravni dio tu nema nekih krupnih i suštinskih primjedbi, ali ono što jeste za posebnu pažljivu primjenu ovog zakona, više stvari koje nosi priroda ovog zakona. Naime, rijetki su zakoni gdje je balans između zaštite tržišta, odnosno zaštite autorskih prava i s druge strane biznis barijere za mala preduzeća koja se bave industrijskim dizajnom, očigledna kao u ovom slučaju i jako je bitna njegova adekvatna primjena. Nismo sigurni da u ovom trenutku Ministarstvo ekonomije kao nadzorni organ, kao organ zadužen za njegovo sprovođenje, ima dovoljno obučene kadrove koji mogu do kraja sprovesti primjenu ovog zakona. Nama je jasno da se on morao usvojiti iz razloga usklađivanja legislative, ali s druge strane ne smijemo uvijek trčati da ispunjavamo formu, nemajući u vidu sadržinu i nemajući u vidu kako ovo može da se odrazi na jednu prilično ranjivu kategoriju industrije ili privrede, ili kako god je definisali. Poenta cijele priče jeste u tome da vi, recimo jednom krutom primjenmo ovog zakona koji ovdje imamo, neuočavanjem razlike između određenih termina, vi možete favorizovati velike kompanije na uštrb malih lokalnih kompanija koje rade u Crnoj Gori, koje se bave ovom oblašću autora samog industrijskog dizajna. I ono na što kod ovog zakona insistiram da se njegovo težište prebaci na analizu, na primjenu ovog zakona i da možda već nakon nekih godinu dana imamo i neku analizu u kom pravcu, da li ovaj zakon pomaže domaće stvaraoce ili im otežava rad i u skladu sa tim vidjeti da li će biti potrebne dalje izmjene. Hvala.
  • Hvala, kolega. Ovim smo iscrpili listu diskutanata. Da li želite završnu riječ, pomoćniče Perišiću? Izvolite.
  • Par riječi samo gospodinu Periću. U pravu ste, ova izmjena zakona je dosta obimna iz jednog razloga, a to je direktiva 48 iz 2004. godine, koja je ranije bila implementirana kroz 198 zakon koji se odnosio na Zakon o sprovođenju zakona o intelektualnoj svojini. Znači, to je direktiva koja definiše inspekcijski nadzor i kaznene odredbe. Znači, mi smo dobili primjedbu, uslovno rečeno, traženo je od nas od Brisela da svaki zakon za sebe zadrži i inspekcijski nadzor i kaznenu politiku, tako da smo pristupili segmentalno izmjenama svih tih zakona. Znači, u tim materijalnim odredbama, znači samo u dijelu odredbi koje se odnose na inspekcijski nadzor i na kaznenu politiku. Da kažem, ova izmjena izgleda obimno, ne iz razloga toga što smo mi promašili temu prethodnim zakonom, nego samo ispunjavamo neke obaveze koje nam proističu iz našeg postupka pristupanju. Što se kaže, to je neka pokretna meta, i ovakvih će stvari biti sve češće i češće, jer i kroz i sam Brisel i sama Evropska unija, svakodnevno donose nove direktive koje smo mi u obavezi da implementiramo kroz naš zakon. Što se tiče implementacije Zakona, samo Ministarstvo ekonomije nije zaduženo za implementaciju ovoga zakona. Tu je zadužen značajan broj institucija, prije svega mislim na Tržišnu inspekciju, na Carinu, Policiju, između ostalog, ajde da kažem, i Ministarstvo ekonomije. Meni je žao što ja nemam te podatke koje smo prezentirali i u Briselu prilikom skrininga, gdje su decidno date u brojevima, znači koliko je naša tržišna inspekcija, carina i policija imala slučajeva povrede industrijskog dizajna u proteklih četiri, pet godina od kad je i prvi zakon u primjeni. I želim još da naglasim da je naglasak ovoga zakona na nosioca industrijskog dizajna, a ne na autora. Znači, sve se odnosi na to da se zloupotrebljava tuđi dizajn. Na primjer: flaša koka-kole, ako je neko zloupotrebljava, to je u stvari taj predmet zaštite koju spoznaje ovaj zakon. A pitanje autora to je već pitanje drugog zakona koji se odnosi na Zakon o autorskim i srodnim pravima, koji štiti imovinska prava tog autora i moralna prava tog autora. Znači, ovaj zakon se tiče nosioca te svojine. Hvala.
  • Zahvaljujem, gospodine Perišiću. Ovim smo završili pretres i po devetoj tački dnevnog reda - Predlogu o izmjenama i dopunama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna. Naravno, i o ovoj tački ćemo se naknadno izjasniti kada i o ostalim tačkama dnevnog reda. Ovim zaključujem današnji rad i najavljujem sjutra, shodno dogovoru sa Kolegijuma, početak u 12 sati. 199 Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Hvala. 9.05.2013. u 12.20h
  • Uvažene poslanice i poslanici 25. saziva, kao i što smo se dogovorili, nastavljamo danas sa radom. Na dnevnom redu je deseta tačka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Podsjećam da su ovaj prijedlog podnijeli poslanici Rifat Rastoder, Rešid Adrović i Saša Pešić. Na kolegijumu predsjednika Skupštine smo dogovorili da pretres po ovom prijedlogu zakona traje dva sata, uz eventualni produžetak u trajanju još sat. Izvjestioci odbora su Velizar Kaluđerović Zakonodavnog odbora i Šefkija Murić Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Otvaram pretres. Pitam predstavnika predlagača da li želi dati dopunsko obrazloženje? Kolega Rifat Rastoder. Izvolite.
  • Dame i gospodo, uvažene koleginice i kolege, predugo se već bavim pitanjem mogućnosti vraćanja statusa lokalne samouprave ili, tačnije, dugo već živim probleme žitelja područja Petnjice kod Berana, tako da naprosto nijesam čak ni siguran odakle bi najupotnije bilo i početi. Ono što sam dužan u prvom redu kazati jeste to da predmetni Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore nije samo moj predlog. Prvobitni formalnopravi predlagači zajedno sa mnom su bili naše bivše kolege Drago Čantrić i Fahrudin Hadrović. Kako oni u ovom sazivu Skupštine nijesu poslanici umjesto njih su mi se kao supredlagači pridružili kolege Rešid Adrović i Saša Pešić. Moram reći da su se podrškom u supredlagača prethodno upisali i svi odbornici sa cjelokupnim rukovodstvom Skupštine i ukupno Opštine Berane, kao i koleginice i kolege članovi Odbora za politički sistem i upravu, Zakonodavnog odbora i Odbora za ekonomiju i budžet ovoga doma. U suštini, međutim, riječ je o predlogu maltene svih žitelja, uključujući i veoma brojne iseljenike sa tog područja koje je tokom cjelokupne kampanje dostojno reprezentovao Odbor za vraćanje statusa opštine, i ja im se ovom prilikom svima zahvaljujem. 200 Kao drugo, skrećem pažnju da je ovaj predlog nakon više ranijih neuspješnih pokušaja procesuiran još 28. decembra 2011. godine, te da je od tada do danas shodno odgovarajućoj zakonskoj regulativi prošao prilično komplikovanu i dugu proceduru razmatranja, počev od preliminarnog pozitivnog mišljenja nadležnog ministarstva za lokalnu samoupravu preko matične Opštine Berane, uključujući konsultativnu referendumsku provjeru mišljenja građana, kao i jednoglasnu podršku Skupštine Opštine do vladine Komisije za ocjenu opravdanosti predloženog formiranja Opštine Petnjica i konačnog pozitivnog mišljenja i same Vlade Crne Gore. Kao treće i svakako najvažnije što želim naglasiti jeste činjenica da predlog nije motivisan nikakvim uskopolitičkim, odnosno uskostranačkim, uskonacionalnim ili bilo kojim drugim iracionalnim razlozima. Isključivi motiv predlagača i predloga je osjećaj obaveze da se izađe u susret višedecenijskom bezmalo jednodušnom zahtjevu građana da im se dozvoli da se makar boljom sopstvenom samoorganizacijom tj. lokalnom samoupravom pokušaju izboriti za očuvanje života ljudi na ovom iako prirodno veoma izdašnom i životnom i dalje jednom od najnerazvijenih područja u Crnoj Gori. Iz mišljenja Vlade Crne Gore od predmetnom Predlogu zakona mogli ste, između ostalog, pročitati da je područje Petnjice geografski, ekonomski i kulturološki uglavnom kompaktna cjelina, obuhvata površinu od 173 kvadratna kilometra sa 28 naselja u kojima, prema popisu iz 2011. godine, bez radnika na privremenom radu u raznim evropskim i drugim državama živi 6.713 stanovnika. Na popisu iz 2003. godine sa radnicima na privremenom radu u inostranstvu bilo je 9760, a prema popisu iz 1991. godine 9878 stanovnika. U trinaest ustanova, škola i drugih državnih ustanova trenutno je zaposleno njih 185 dok je u privrednom sektoru, u preradi tekstila, proizvodnji hrane, trgovini, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima zaposleno 190 lica. Jedan broj radi u Beranama kao i u susjednim opštinama dok se poljoprivredom kao osnovnom djelatnošću bavi 1137 domaćinstava. Iako sve zapušteniji značajni su i prirodni resursi. Prema podacima sa popisa poljoprivrednog zemljišta iz 2010. godine od ukupno 25.476 hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u Opštini Berane na područje Petnjice pada oko 25%, odnosno 6369 hektara. Od 21.870 hektara ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta u Opštini Berane, na ovom području je 5468 hektara. Kompleksi industrijske šume prostiru se na oko 8500 hektara sa orijentacionom količinom od oko 1.608.459 kubnih metara mase različitih vrsta tzv. industrijskog drveta. Veoma značajan resurs područja Petnjice jeste i pitka voda i uopšte hidropotencijal desetak rijeka i rječica koje se u donjem trgu slivaju u jedan 201 tok, odnosno rijeku Lješnicu značajnog hidropotencijala. Sliv je veoma pogodan za izgradnju malih i srednjih hidroelektrana. O tome možda i dovoljno govori činjenica da je svojevremeno na slivu funkcionisalo 137 vodenica za mljevenje žita, što će reći da bi se njemu moglo izgraditi isto toliko protočnih ili drugih minihidroelektrana. Istraživanjima i projektima iz 1979. godine Elektroprivreda Crne Gore je u mnogome već izanalizirala hidropotencijal ovog područja, ali ništa nije učinjeno dalje na njegovoj valorizaciji. Istina, u Petnjici je odmah iza drugog svjetskog rata izgrađena jedna od prvih na sjeveru Crne Gore hidrocentrala iz koje je decenijama potom snabdijevano električnom energijom naselje Petnjica. Područje Petnjica je, takođe, prirodno najuslovnija i najkraća veza Crne Gore sa središnjom Srbijom, ali je do dan danas, takođe, ostalo neiskorišćeno. Ova činjenica je, međutim, značajna pretpostavka mogućnosti bolje valorizacije raspoloživih prirodnih resursa, pogotovo izvanrednih pašnjaka i kompleksa šume duž granice sa Srbijom. Iako su ovi resursi u mnogome još neiskorišćeni, analiza postojećeg fiskalnog kapaciteta područja Petnjice ipak govori o finansijskoj samoodrživosti buduće opštine. Da li će tako i biti, zavisiće svakako u prvom redu od samih građana sa ovog područja, i nadasve od njihovih političkih i drugih predstavnika, odnosno od umijeća da izborenu šansu i iskoriste. U protivnom, sami sebi će počiniti najveću štetu. Istina, sa postojećim konceptom, načinom finansiranja i uopšte tretmanom lokalne samouprave, teško da je i jedna od postojećih lokalnih samouprava može u potpunosti biti održiva. Ponoviću po ko zna koji put, za iole dugoročniju stabilnost ovog važnog sistemskog segmenta neophodna je temeljitija reforma. Ali, to i ne znači da do pretpostavljene reforme treba zaustaviti život. Naprotiv, bar što se tiče predmetnog predloga za vraćanje statusa opštine području Petnjice, on predugo već čeka, i pitanje je imajući u vidu višedecenijski trend migracija stanovništva, da li bi uopšte za koju godinu i imao više svrhe. No, mi smo uradili sve što je do nas. Vlada je konačno ocijenila da su ispunjeni svi uslovi da ovo područje ponovo dobije status opštine, koji je poslije vjekovnog uživanja izgubilo 1957. godine. Stoga s razlogom dame i gospodo, uvažene koleginice i kolege, očekujemo i vašu podršku. U nadi da ćemo je imati, unaprijed se zahvaljujem. Izvinjavam se još jednom na prekoračenju.
  • Zahvaljujem kolegi Rastoderu. 202 Naravno, značaj ove današnje teme, a i sama činjenica da ste dobar dio i svog političkog angažmana ugradili u oživotvorenje ove ideje, daje zapravo naravno, i za prekoračenje i za šire obrazloženje ove današnje teme. Sada da pitam da li izvjestioci Odbora žele riječ? Komentar kolege Gošovića. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Skupštine. Gospodine Rastoder, siguran sam da dijelite naše mišljenje da u postupku donošenja ovog zakona moramo stvoriti sve pretpostavke za njegovu nesmetanu praktičnu primjenu, i da je mnogo bitno da ako postoje neka sporna pitanja da ih razmotrimo i stvorimo normativne pretpostavke za njihovo otklanjanje u postupku donošenja samog zakona. Razlog mog komentara sadržan je u činjenici da je Pođanin Milovan, predsjednik Mjesne zajednice Polica dana 10. jula ove godine, Opštini Berane, sekretaru Skupštine opštine, obratio se jednim zahtjevom navodeći slijedeće: "Povodom zahtjeva Mjesnog područja Petnjica za saglasnost Skupštine opštine Berane za dobijanje opštine, Mjesna zajednica Polica obraća vam se zahtjevom da ne date saglasnost iz razloga što se njihovim zahtjevom navodi, da granična linija područja Petnjica koje iznosi 173 km2 sa kojim se ulazi duboko u teritoriju Mjesne zajednice Polica, pa Vas molimo da ažurirate razgraničenja između ova dva mjesna područja, jer bi istorijski bilo nepošteno da područje koje pripada vjekovima Mjesnoj zajednici Polica, bude prepušteno nekom drugom na gazdovanje. U sklopu ovoga dostavljam Vam detaljnu kartu područja sa koje se mogu utvrditi granične linije oba područja". Takođe, gospodin Pođanin nam je i danas kao Klubu poslanika SNP-a dostavio pismo slične sadržine, ukazujući na jednu graničnu liniju razgraničenja, koja je kao takva bila utvrđena još 1952. godine. Ono što usložnjava ovo pitanje po nama jeste i činjenica da je na Zakonodavnom odboru, da ste kao predlagač zakona na Zakonodavnom odboru, na sjednici od 21.marta ove godine, prihvatili predlog stručne službe, da se odredbe člana 2 Predloga zakona kao takvog brišu. Podsjetiću da je tim odredbama iz člana 2 Predloga zakona bilo predviđeno sledeće: Da će Vlada Crne Gore u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona obrazovati Komisiju koja će utvrditi teritorijalno razgraničenje 203 opština, pripremiti diobni bilans, pripremiti statut i obaviti druge poslove koje se povjere Odlukom o obrazovanju. Pa evo, značajno je da ovo pitanje kroz komentar pokušamo razjasniti, da bismo našli adekvatno rješenje u toku rasprave, i eventualnog podnošenja amandmana na sam Prijedlog zakona. Znači, u sastav Komisije bi ušli predstavnik predlagača zakona i po jedan predstavnik mjesnih zajednica koje ulaze u sastav Opštine Petnjica. Koliko se sjećam, ocijenjeno je da su ove odredbe člana 2 suvišne kao takve, ali mi se sada čini da, naprotiv, da bi bilo veoma značajno, jer ovdje se očigledno može pojaviti problem u postupku razgraničenja između dvije mjesne zajednice, znači, Police koja pripada Opštini Berane gdje njeni predstavnici smatraju da bi moglo doći, da tako kažem, imajući u vidu sadržaj, vjerovatno elaborata opravdanosti osnivanja mjesne zajednice Police, do zadirano u prostor ove mjesne zajednice. Dakle, i taj problem razgraničenja se pojavljuje kao takav, dijelom i kod naselja Lješnice, ne u pogledu stambenih objekata, nego nekih imanja tih lica koja se proširila po njima i na područje Opštine Berane. Dakle, ovo je jedno pitanje koje je neophodno da razjasnimo, pa nam je bio neophodan i vaš stav kao predlagača zakona. I takođe, mislim da ste bili u prilici da vidite da smo kolega Snežana Jonica i ja podnijeli jedan amandman na Predlog ovog zakona. Imajući u vidu, prije svega, po nama nespornu činjenicu i jasno naznačeno u zakonu da je predsjednik Crne Gore u obavezi da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona kojim se obrazuje nova opština, raspiše izbore za Skupštinu te novoosnovane opštine. Ali, po nama ne proizilazi jasno i obaveza predsjednika države da isto takve izbore raspiše i za onu Skupštinu opštine sa čije je teritorije došlo do izdvajanja nove opštine, što je takođe, obaveza koja nesumnjivo treba da proistekne iz primjene ovog zakona, pa bih kao predstavnika predlagača ovog zakona, evo ako ste u mogućnosti sada ili ćemo to uraditi tokom rasprave ili na Odboru za zakonodavstvo, interesuje i Vaš stav vezan na naš podneseni amandman. Ako ste u mogućnosti da ga sada iznesete. Zahvaljujem, izvinjavam se na prekoračenju.
  • Hvala Vam, kolega Gošoviću. Bilo je sigurno u cilju pojašnjavanja, pa smo i produžili. Izvolite, kolega Rastoder, odgovor na komentar.
  • Hvala Vam. 204 Uvaženi kolega Gošoviću, Prije svega da pozdravim moje komšije i prijatelje sa Police i sve građane Mjesne zajednice Polica, i da im poručim da zaista nema nikakvog razloga za brigu, niti ikakvih razloga za bilo kakve probleme, jer nikom ne pada na pamet da pravi, ne pravimo nikakve granice, nikakve državne ili bilo kakve slične granice. To, ako se konstituiše opština ne znači da se povlače ne znam kakve granice, jer to bi značilo da dijelimo Crnu Goru na neke svoje atare itd. No, nezavisno od toga to je sve riješeno procedurom kojom se mi čak nijesmo ni bavili. Član 8 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore između ostalog kaže slijedeće: Granice jedinica lokalne samouprave određene su granicama naselja. Granice jedinice lokalne samouprave po pravilu poklapaju se sa područjem katastarskih opština koje ulaze u njen sastav. Ako se granice jedinice lokalne samouprave ne poklapaju sa granicama naselja, odnosno sa područjem katastarskih opština, jedinice lokalne samouprave mogu to pitanje rješavati sporazumno ili njegovo rješavanje povjeriti arbitraži. Članom 44 i 45, to je dodatno razrađeno, dakle, zbog toga smo i prihvatili predlog sugestiju Zakonodavnog odbora, da onaj član 2 brišemo, jer je to definisano zakonom, da umjesto bilo kakvih komisija prvo to skupštine opština Berana i buduće Opštine Petnjica pokušaju razriješiti sporazumno, a ako ne, da to onda prepuste arbitraži. U sastavu arbitraže ulaze onda predstavnici zainteresovanih strana, Vlade i nezavisnih, odnosno pravnih stručnjaka koji čak predsjedavaju tom arbitražom. Dakle, nijesmo htjeli mi da to definišemo jer je zakonom definisano. Ono što su katastarske opštine koje pripadaju tom području one formalno u načelu pripadaju toj opštini, a ako ima spornih detalja onda se sporazumno rješavaju na nivou skupštine opština, odnosno na nivou arbitraže.
  • Drugo pitanje oko vašeg amandmana, ja sam ga pogledao jutros. Naravno evo u toku je rasprava. Sa dužnim poštovanjem ja očekujem da ćemo svi mi kao što smo do sada bili jedinstveni pa ne vjerujem da u ovom času i u ovoj raspravi ne možemo biti. Ja nijesam jedini predlagač, napomenuo sam ima nas više. Moramo napraviti konsultacije, moramo to pogledati. I na kraju i na odboru i na ovom domu se izjasniti o tome. Mislim, da sve ono što je logično neće biti problema i ne vjerujem da sada ima razloga i za kakvo podozrenje kada je u pitanju ovaj projekat. 205 Hvala vam.
  • Zahvaljujem kolegi Rastoderu. Možemo početi sa raspravom. U ime poslaničkih klubova dogovor je dakle da idemo od manjih poslaničkih klubova ka većim. Uobičajeni je redosljed koji smo do sada poštovali. U ime Kluba Bošnjačke stranke kolega Kemal Zoronjić.
  • Poštovani poslaniče Mustafiću, koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani. U svoje ime i u ime Bošnjačke stranke izrazim zadovoljstvo što se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, ponovo našao na dnevnom redu uz nadu da će Petnjica konačno vratiti status opštine. U ovoj sali je više puta bilo priče na ovu temu od zahtjeva poslanika stranke Demokratske akcije 90.godine, pa zahtjeva ministra Salije Adrovića 98.godine, kao i predloga poslanika Socijaldemokratske partije 2010.godine. Bošnjačka stranka u svom programu od svog osnivanja 2006.godine ima kao programske odrednice povratak Opštine Petnjice i Gusinje. Naši poslanici su u oktobru 2010.godine podnijeli amandmane na Prijedlog zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Nažalost svi ovi pokušaji bili su bezuspješni. Danas pred nama je prijedlog zakona koji je podnijela grupa poslanika na čelu sa Rifatom Rastoderom kolegom koji u ovom Parlamentu najbolje poznaje i osjeća probleme sa kojima se žitelji ovog kraja suočavaju. Moram naglasiti da ovim Prijedlogom zakona područje Petnjica ne dobija već joj se vraća status Opštine. Status Opštine Petnjice je imala sve do 57. godine kada je isti izgubila i time administrativno pripojena Opštini Berane. Poznato je da je područje Petnjice prirodna, privredna i kulturološka cjelina koja je dio šireg prostora beranske i bjelopoljske opštine zvanog Bihor. Područje ime 28 naseljenjih mjesta što je trenutno čini najvećom mjesnom zajednicom u Crnoj Gori. Po površini Petnjica je veća od Opštine Budva ili Tivat, a po broju stanovnika od Opštine Andrijevica, Žabljak, Plužine ili Šavnik. Prirodni potencijali nijesu niti su mogli biti na pravi način valorizovani bez adekvatne samoupravne organizacije. U periodu od gubitka statusa opštine pa do danas ovo područje je marginalizovano i danas jedno od najnerazvijenijih u Crnoj Gori. Brojni su podaci koji ukazuju na probleme zapuštenosti ovog kraja posebno onih koji se tiču saobraćajne i komunalne infrastrukture. 206 Ovom prilikom navešću samo neke od njih ne umanjujući značajan i brojnih drugih problema sa kojima se mještani ovog kraja susreću. Od preko 250 km lokalnih puteva samo je od oko 50 km asfalitrano. Žitelji najudaljenijih sela sa ovog područja za potrebe liječenja, školovanja, administracije i slično moraju da pređu 20 km do mjesnog centra Petnjica a do opštinskog centra u Beranama čak 40 km. Ili pak nedostatak odgovarajuće vodovodne infrastrukture i pored ogromnih hidropotencijala kojim ovo područje obiluje. Ipak najveći problem sa kojim se Mjesna zajednica Petnjica suočava su velika demografska kretanja. Ukidanjem Opštine Petnjica 1957.godine je došlo do zanemarivanja privrednog i društvenog života te emigracije školovanih i radno sposobnih kadrova, što je dovelo do značajnog smanjenja broja stanovnika ovog kraja. Samo između dva zadnja popisa, po rezultatima Monstata, broj stanovnika u Petnjici opao je za nešto više od tri hiljade. Posljedica jedne ovakve politike su brojni iseljenici koji su i svima nama poznatih razloga otišli širom svijeta. Ali ipak ostali emotivno vezani za kraj iz kojeg potiču. Vođeni tom emocijom više puta su kazali spremnost i inicijativu da investiraju ovaj kraj. Međutim, svih ovih godina nije se pokazala spremnost da se značajnije ulaže u razvoj Mjesne zajednice Petnjica i time unaprijede uslovi života, odnosno unaprijedi standard mještana petnjičkog kraja. Mnogo puta pokretane inicijative za vraćanje statusa Opštine Petnjica su potvrdile opravdanost referendumskim rezultatom 4.avgusta 2012. godine kada je blizu sedam hiljada stanovnika ili skoro 75% glasalo od osnivanja Opštine Petnjica. O ovom rezultatu u prilog idu i mišljenje Komisije za ocjenjivanje ispunjenosti uslova za teritorijalnu promjenu, a zatim i Vladi Crne Gore koja govore da su ispunjeni uslovi da područje Petnjica ponovo dobije status opštine. Petnjica nije samo ekonomsko - etičko ili istorijsko pitanje već i političko jer ne postoji politički subjekt koji je tražio od Petnjičana a da im nije obećao opštinu. Mi iz Bošnjačke stranke želimo da vjerujemo da će Petnjica biti jedna uspješna opština na sjeveru Crne Gore. Smatramo da će buduća lokalna uprava biti racionalna ali ne manje efikasna, da će biti spremna da kroz saradnju sa Vladom Crne Gore, međunarodnim organizacijama i svojim brojnim iseljenicima obezbijedi i dokaže da je moguće dobro živjeti i stvarati u Petnjici. Zahvaljujem.
  • Hvala gospodinu Zoronjiću. U ime Kluba četiri partije, Kluba albanskih partija, HGI i Liberalne partije kolega Genci Nimanbegu. 207 Izvolite, a nakon njega kolega Dritan Abazović. Hvala.
  • Hvala, potpredsjedniče Mustafiću. S tim da ja samo par sekundi želim proceduralno i takođe potvrditi da u ovom domu nemamo poslaničko pravilo kako krećemo raspravom. To zavisi od predsjedavajućeg ili od Kolegijuma da li se ide od većih ka manjim, a manjim ka većim. Imamo primjer premijerska pitanja koja idu od većih ka manjim po redosljedu s tim da želim ovo reći da se u budućnosti tačno dogovorimo kako krećemo u raspravu i znam da to nije vaša krivica, ali ....
  • Uvijek smo do sada, koliko se ja sjećam, bar ovo je drugi saziv u kome smo ovdje, išli kada smo o predlogu zakona raspravljali. Uobičajeni redosljed bio od manjih ka većim, a kada je premijerski sat drugačije. Pa dobro. Izvolite kolega.
  • Dobro, zahvaljujem. Ja bih želio samo da mi vrijeme vratite pošto je to bilo proceduralno. Meni jedna riječ pada na pamet, poštovane kolege i koleginice, kad govorimo o ovom zakonu, o predlogu gospodina Rastodera, a to je decentralizacija. Ovo je primjer kada se u ovom domu, mislim za Petnjičane konačno, kreće u ostvarenju njihovog zahtjeva za dobijanjem punopravne opštine. Političari, poslanici imaju veliku odgovornost prilikom donošenja bilo kojih odluka zakona planiranja jer oni mogu svojim odlukama igrati se čak i sa sudbinom nekog kraja, porodice, žitelja. Uvijek je bilo bitno kuda ide put, kojom trasom jer za neke to će značiti izlazak na svijet dok za druge će značiti ako ne ide time da će ostati u zapećku. I zato, sve nas ovdje, građane Crne Gore ne treba da čudi što puno regiona u Crnoj Gori, puno područja traže samostalnu opštinu, punopravnu,a sve to iz razloga što su društveni, ekonomski, kulturni razlozi doveli da ta područja se osjećaju zapostavljenim, nedovoljno razvijenim i žele da uzmu sudbinu u svoje ruke što se tiče ostvarenja prava na lokalnu samoupravu. Nas sve obavezuje i Evropska povelja o lokalnoj samoupravi i koja govori u svom jednom članu da se lokalna samuprava vrši tamo gdje je najbliža građanima. Sigurno da područje Petnjice, poštovane kolege posjetio sam Petnjicu, jedno područje koje zavređuje da se sa punom pažnjom 208 okrenemo prema, ali prvenstveno stanovnici tog područja da uzmu odgovornost za svoj razvoj. Ponoviću, zakon koji smo mi dobili je bio predmet i amandmanskog djelovanja kolega, tada, sticajem političkih okolnosti on nije prošao. Sjećam se 2010. godine da je siguno Petnjica mogla dobiti skupštinsku većinu, ali želi ovdje izraziti žljenje da u ovom momentu nemamo još primjera oko izmjene ovog zakona, a prvenstveno mislim na Opštinu Malesija Tuzi. Sa mojim kolegom Sinishtajem, sam već od avgusta prošle godine podnio zakon u proceduri i danas sam prvi put dobio od kolege predsjednika Odbora za ekonomiju i finansije predlog da će se to razmatrati na Odboru sledeće sedmice. Želim iskazati, da je primjer Petnjice da će posle ... i za druga područja, jer Petnjica ima šest hiljada stanovnika, ima ... imala je preko devet hiljada prije osam godina ili 1991. godine i ako Petnjica prođe u ovom domu, što možda i ne sumnjam, to će biti razlog više da i druga područja dobiju punopravnost ili samoslanu opštinu. Moram reći da područje na kojem se fiskalni kapacitet kreće ispod 100 eura, da će sigurno tražiti dosta energije, dosta rada i dosta finansijske pomoći i od strane Vlade i od strane donatora i mislim da je to manjkavost u elaboratu koji je rađen i da je to potencijalna opasnost i za samu Opštinu Petnjicu da se razvija u pravnom smjeru. Na kraju, želio bih istaći da sigurno ovdje niko ne treba da uzima najviše zasluge za dobijanje punopravnosti, ali želim iskazati i prema kolegi Rastoderu, da je njegova upornost uz podršku drugih poslanika koji su podržali, pokazalo se da se može uticati i na promjenu političke volje oko dobijanja statusa. To isto želim da se ubrzo ostvari i za Opštinu Malesija i za druga područja koja iskažu i u elaboratu, a i ono što je najbitnije, voljom građana na referendumu želju da sudbinu uzmu u svoje ruke. Zahvaljujem.
  • Zahavljujem kolegi Nimanbegu. Kolega Dritan Abazović u ime Kluba Pozitivne Crne Gore. Izvolite. Neka se pripremi nakon kolege Abazovića, kolega Džavid Šabović u ime Kluba Socijaldemokrtaske partije. Izvolite, kolega Abazoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovani poslanici i koleginice i kolege, građani Crne Gore i građani Petnjice, 209 Mislim da je ovo jedan zaista istorijski momenat za građane tog područja i odmah, da ne bi postojala neka dilema, da kažem da će Pozitivna Crne Gore podržati osnivanje Opštine Petnjica. Međutim, to ne znači da neću navesti neke druge stvari, ali u svakom slučaju mislim da svi treba da imamo razloga za zadovoljstvo, očekujem da u jednom širokom konsenzusu odluka bude i donešena. Ova odluka je zakasnila, dame i gospodo, ali dolazi, čini mi se, u poslednjem trenutku. Istorijskim aspektom, a i čuli smo o prethodnih kolega Petnjica je do 1957. imala status Opštine. Po mom ličnom ubjeđenju, ne mora uopšte da je tačno, izgula ga je zbog istih onih razloga zbog kojih ga ovih 24 godine ne može dobiti. U međuvremenu se dešava eskpanzija odlaska stanovništva sa tog područja, bilo prema jugu i prema centralnim djelovima Crne Gore, bilo još više prema zapadnoj Evropi. Svjesni činjenice da niko ne bježi od dobra, znamo da treba nešto preduzeti i dobro je da je došlo do ove situacije i dobro je što je došlo do ovog zakona. 1981. godine, ne 1991. Petnjica je imala skoro duplo više stanovništva nego danas. Kakva nam opština treba na sjeveru? Treba nam funkcionalna opština i tu sam potpuno saglasna. Ne treba nam opština na papiru, a da bi imali takvu opštinu koja je funkcionalna i koja može da odgovori zahtjevima građana i da zadrži građane na tom području, spriječi iseljavanje, moramo sve da gledamo u jednom regionalnom kontekstu. Danas u vremenu globalizacije, pa i ako hoćete nama bližih evropskih integracija, shvatamo da nijedna država ne može sama da opstane bez dobrih i kvalitetnih konekcija i saradnje sa ostalima. Isto je tako i sa opštinama. Ne možemo ekonomskim parametrima da gledamo Opštinu Petnjica, da li će ona biti održiva ili ne, ako znamo da su praktično sve opštine na sjeveru zapostavljene, da su sve neodržive, a da Vlada uporno govori o nekom regionalnom razvoju koji u realnom životu ne postoji. S toga je potrebno sagledati taj regionalni aspekt, tražiti infrastrukturna rješenja koja neće samo pomoći Opštinu Petnjica, nego koji će pomoći i druge opštine na sjeveru i u tom nekom sagledavanju ustvari pronaći ekonomsku logiku za održivost buduće opštine. Šta treba raditi? Prije svega, treba radti na infrastrukturi. Ona htjeli mi to da priznamo ili ne utiče nevjerovatno na uslove života, a moram da požurim zbog vremena. Sa druge strane treba poraditi na poljoprivredi i razvojnim mogućnostima Petnjice kao opštine koja može da bude kvalitena u tom segmentu i u eko-turizmu koji, takođe, može da bude razvojna šansa tog kraja. Pri tom moramo da imamo i pomoć Vlade, pomoć Vlade i buduće lokalne samouprave. Mislim da bi za Petnjicu bilo od izuzetnog značaja da maksimalno pomogne buduće investitore, da maksimalno da olakšice koje će motivisati, prije svega, dijasporu i ljude koji su stekli materijalno bogatstvo 210 i imaju novca za ulaganje, da zaista ulože u taj kraj i samim tim jednostavno da omoguće da onima njihovim sunarodnicima koji su ostali tamo da žive, da što kvalitetnije nastave svoje bivstvovanje. Sa druge strane potrebno je prestati sa političkom trgovinom i prestati sa političkim inžinjeringom koji je vladao svih ovih godina. Ovo ne govorim samo u kontekstu Opštine Petnjica, nego i u kontekstu Opštine Tuzi i drugih opština. Evropska praksa i standard i princip je vrlo jasan, a odnosi se na .... . To znači da građani trebaju da donose odluke što bliže sami sebi i da oni koji žive na određenom području najbolje znaju kako se mogu i kako se trebaju organizovati. S toga pozivam sve uvažene kolege i koleginice da zaista podržimo ovaj predlog, a sa druge strane pozivam i ovu skupštinu i ovaj parlament da se okrene sjeveru, da ne gleda kroz sitnu matematiku ili politički inženjering kako treba da se odnosi prema nekim opštinama, nego zaista uz jedan kvalitetan regionalan razvoj, prije svega, vezan za infrastrukturu ostvari mogućnosti da ti ljudi tamo žive što kvalitetnije, što bolje i da se jaz između sjevera i juga umanji u korist svih građana Crne Gore. Mislim da je to društveni interes. Na kraju, izvinite zbog prekoračenja, da ponovim da ćemo podržati Predlog i takođe želim da se zahvalim i kolegi Rastoderu i svima ostalima koji su dali svih ovih godina doprinos da ovo pitanje, ako ništa drgugo ostane živo, a kažem odluka će biti zakašnjela, ali bolje ikad nego nikad. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Abazoviću. U ime Kluba Socijaldemokratske prartije Kolega Džavid Šabović, a neka se pripremi, koleginica Snežana Jonica, koja će goviti u ime Kluba SNP-a. Izvolite, kolega Šaboviću.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. Normalno, neću reći ništa novo ako kažem da se današnjim zakonom ispravlja višedecenijska nepravda koja je učinjena narodu Petnjice, ne samo onom manjem dijelu koji je ostao na tim prostorima, nego i onom mnogo većem koji je odavno otišao van nje, nadamo se da će ako bog da danas kada se voljom većine nas prisutnih u ovoj Skupštini ta nepravda ispavi biti pozivnica za sve one koji još se nadaju da se mogu vratiti tome. Ja neću sada pričati o tome da je kolega Rastoder i ostali poslanici koji su bili glavni inicijatori te ideje jer su ih svi pohvalili pa ne mari da ih i ja preskočim, a ovo ću preostalo vremena pokušati da iskoristim da Parlamentu i javnosti Crne 211 Gore, približim još jednu ideju o jednoj novoj, takođe, nadam se budućoj opštini. Riječ je o Gusinju. Zbog vremena normalno neću moći da pričam sve ono što sam naumio, ali ću pokušati da kratko kažem barem ono što mislim da je mnogo bitno. Gusinje je Mjesna zajednica na teritoriji opštine Plav, koja je odavno, a mislim najmanje 300 godina, ili preciznije od 1612. do 1912. godine, zaista bio glavni centar Gornjeg Polimlja. Da li je bila kaza, kadiluk, kapetanija ili slično ona je sve to bila do 1912. Godine. O tome svjedoči mnogo dokumenata. Ja ću samo podsjetiti na neka francuski konzul u Skadru Ekarije juna 1859. godine posjetio Gusinje i upisao u svom tefteru da u varoši Gusinje ima 350 dućana što nije čudo, jer su Gusinjani inače poznati kao dobri trgovci bez obzira da se radi o Gusinju, Podgorici, Instambulu ili Njujorku. .... je 1833. godine kazao da varoš Gusinje broji 1600 domova, pet džamija, četiri hana, 240 dućana, a sa okolinom ima 23.000 stanovnika. Jovan Cvijić je u Gusinju boravio u periodu od 1906. do 1908.godine i zabilježio da u to vrijeme Gusinje broji 6.200. Primjera radi Pazar je tada imao 13. hiljada, Sjenica 4.000, Pljevlja 4.000, Bijelo Polje 3.500, Prijepolje 4.000, Berane 3.000, Rožaje 2.500 i tako redom. Kad to znamo a znamo danas gdje je Gusinje ne treba izvoditi posebne zaključke. Gubitkom administrativnih kapaciteta i putne povezanosti prema Podgorici i Skadru na zapadu, Peći i Skoplju , Istambulu na istoku, Gusinje je kao što se i vidi počelo da gubi u ekonomskom i demografskom smislu jer broj stanovnika svake godine je sve više i više padao. Prošli vijek karakterišu brojne migracije i to 1914. godine, zatim 1919.godine, 1925.godine, 1933. godine, 1936.godine. Najprije su išli u Tursku i Albaniju, a zatim od 1945. godine do trinajete Plav, Andrijevica, Berane, Peć, Priština, Podgorica, Skoplje, Maribor, Ljubljana, zapadna Evropa, Amerika, a i u zadnje vrijeme i Australija. Po nekakavim podacima koje se vode preko internet popisa broj Gusinjana u dijaspori iznosi oko 37.ooo građana. Ne treba pominjati da je po površini Gusinje veće od opština Budva i Tivat, a po broju stanovnika od Opštine Andrijevica, Šavnik, Žabljak i Plužine. Ja ću, kada budemo pričali u pojedinostima, preložiti da se u ovom zakonu u članu 7, stav 1 doda Opština Gusinje, da se u članu 7, stav 2, tačka 12 brišu naselja koja su do sada pripadala Mjesnoj zajednici Gusinje, a preko nje i Opštini Plav, i da se u istom članu sedmom doda tačka koja će glasiti da Opština Gusinje sa sjedištem u Gusinje obuhvata sledeća naselja Budeviće, Dolja, Dosuđe i tako redom. Inicijativu o praćenju statusa Opštine Gusinje su podnijeli inicijativni odbor Mjesne zajednice Gusinje još 2003. Godine. Skupština opštine Plav je na svojoj drugoj redovnoj sjednici 2007. godine, donijela zaključake kojima se potvrdjuje da podržava povraćaj statusa Opštine Plav i 212 od tada pa do zadnjih izbora, nije bilo izbora da predstavnici svih političkih partija nijesu Gusinjanima obećavali da će konačno vratiti status opštini. Da počnemo redom. Prvo je 2006. godine tadašnji potpredsjednik Svetozar Marović potpisao ugovor sa… (Upadica). Odmah ću ja, a nijesam htio da brzo predjem preko ove teme, a već dugo smo se ispričali i pričaćemo svi dozvolite mi da ovu temu koja ništa nije manja ni manje bitna. Ali ipak su ti Gusinjani svojim ponašenjem zaradili da dodju, da ne podsjećam kada i zašto. Potpisali su dogovor da će se založiti i da će ovo mišljenje njegova partija da podrži i ideju o vraćanju statusa Opštini Gusinje. Takođe je i predsjednik partije DPS-a rekao da će Gusinje biti evropska opština. Ja sam na promocije moje partije rekao slično i predsjednik moje partije potvrdio u svom intervjuu datom u Njojorku da će podržati tu ideju. Na kraju i kandidat za predsjednika je rekao.Molim. Učinjelo mi se da neko pokušava da me ometa, slabo mi se čini. Znači neustavni kandidat za predsjednika ispred DPS-a je obećao da će biti Gusinje opština i biće put Gusinje – Podgorica. Da me ne bi shvatili pogrešno Gusinjani koji ovo slušaju, znam da je to bilo odmah neđe iza prvog aprila, ne bi želio da to tako shvate i da im se to desi. Hvala i oprostite.
  • Zahvaljujem kolegi Šaboviću. Nema komentara prilikom uvodnih riječi. Proceduralno možete.Izvolite.
  • Gospodine predsjedavajući, Nedavno je ne znam koja tačka ovdje bila, pa je u okviru istog kluba bilo komentara, ne znam da li ste Vi predsjedavali ili neko drugi, da je bilo mogućnosti, ja mislim da ste čak i Vi predsjedavali na zadnjoj Skupštini i da je u okviru kluba bilo mogućnost.
  • Naravno, kolega Šaboviću, ali ne u prvom krugu, a i ne u uvodnim izlaganjima. Izvolite, proceduralno možete nastaviti.
  • Da, ja Vama se obraćam. Netečne su tvrdnje koje je izrekao poslanik Šabović potpuno, nikada potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović nije 213 potpisao nikakav ugovor. Potpisao je jedan sporazum da će Demokratska partija socijalista dati puni doprinos da u zakonskoj proceduri sa normativnim aktom onakvim kakvim smo usvojili u ovom Parlamentu, a to je Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore iz 2011. godine, i da ćemo po proceduri razmotriti sve zahtjeve inicijative za povraćaj statusa opštine. Mislim da se danas ova tačka zloupotrebljava u manipulativne i partijske političke svrhe i mislim da je prethodnik prije mene htio da pomogne Gusinju da dobiju opštinu to bi učinio na referendumu. Naprotiv, osim deklarativnog istupanja njegovog, svi u Gusinju znaju kakav je odnos bio Socijaldemokratske partije prema referendumu.Hvala.
  • Zahvaljujem, kolega Šaboviću. Zahvaljujem, bilo je proceduralno reagovanje.
  • Viđela žaba đe se konji kuju, neka stara, mudra narodna poslovica. Crna Gora je po Ustavu ekološka država, omogućite to. Dobro Gusinjani znaju šta su potpisali i ne treba da im ja ili neko drugi bude portparol niti imam namjeru. Način borbe za Gusinje, za referendum svako vodi na svoj način. Neko se pojavi i kaže glasajte. Izadju da glasaju, neko kaže ne glasajte i oni ne izađu na glasaju, neko mora da čeka da dodju nive, kombi, džipovi, sa nekakvim vrećama i da kupuju taj narod jadni, to su razlike. To je od početka tako.
  • Hvala vam, kolega Šaboviću. Ovo je sigurno bilo korisno u cilju unutarkoalicionog razjašnjavanja. Koleginica Snežana Jonica, u ime Kluba Socijalističke narodne partije. Izvinjavam se, koleginice Jonica, kolega Abazović se javio da pomognemo u razjašnjavanju. Proceduralno. Izvolite.
  • Javio sam se proceduralno. Potpredsjedniče, molim vas da u cilju vođenja dijaloga i u cilju što bolje komunikacije koja je postojala i da sada jednostavno reagujete kada imamo situacije da neko osporava ljudima, odnosno poslanicima njihovo prirodno pravo da kažu ono što misle. Što se to nekome ne sviđa, nema razloga da se koriste nikakve pogrdne riječi, niti da se koristi neka jeftina priča o tome. 214 Ovo je politički zbor, ovo je politička institucija. Mislim da su vrlo učestala ponavljanja od strane najjače partije politikantstvo itd. Ne dozvolite, molim vas, da se dignitet nijednog čovjeka, ovdje se vodi politika i pričaju se striktno političke priče. U tom duhu, mislim da svi treba da povedemo računa.
  • Hvala, kolegi Abazoviću, bilo je, zaista, proceduralno. Podsjećam vas samo da poštujemo, ipak, Poslovnik. Naravno, Poslovnik ne poznaje ponekad metafore koje mi ovdje koristimo, one su sigurno slikovite, ali naravno da se klonimo uvredljivih riječi. Koleginica Snežana Jonica, u ime Kluba SNP-a, a nakon nje, u ime Kluba Demokratske partije socijalista, kolega Rešid Adrović. Izvolite, koleginice Jonica.
  • Hvala, potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, prije nego što pređem na raspravu o ovom zakonu, moram reći da mi je ova proceduralna rasprava, naročito rasprava između kolega unutar vladajuće koalicije ukazala na činjenicu da uvodno izlaganje ne da nema svoj povlašćeni status nego ima nedostatak jer traje jednako koliko i ostala izlaganja, dakle pet minuta. Zaista sam smatrala da će uvodna izlaganja imati deset minuta, a samo imamo nedostatak da u odnosu na sve ostale ne možemo učestvovati na kvalitetan način u diskusijama i raspravi jer ne postoji pravo na komentar. Toliko o tome. Negdje da imamo u vidu i to razmišljanje zbog čega je onda to uvodno izlaganje i za šta služi. Računam da ćete mi ukalkulisati ovo vrijeme jer je i ovo jedan vid proceduralnog reagovanja. Danas smo u prilici da govorimo o izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore koje, u stvari, predstavljaju prvu primjenu novog zakona o teritorijalnoj organizaciji, u njegovom dijelu koji se odnosi na osnivanje novih opština. Činjenica je da je ova inicijativa koju je davno započeo gospodin Rastoder danas dovedena ovom raspravom i do kraja te priče. Činjenica je da se potvrđuje ono što smo mi govorili kada je donošen Zakon o teritorijalnoj organizaciji i što je gospodin Rastoder rekao u svom uvodnom izlaganju, a to je da je ovo bila jedna jako duga i komplikovana procedura. Dakle, vraćam se na onu priču koju smo govorili prilikom donošenja zakona, da se ovo moglo i brže i efikasnije, ali i još preciznije. Vraćam se na činjenicu da smo prilikom donošenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji 2011. godine imali određeni broj amandmana koji se odnosili na formiranje novih opština, gdje smo svi odlično znali da postoji jasno 215 artikulisana volja građana sa tih područja da do toga i dođe. Kao što smo tada imali amandman da se formira opština Petnjica koja će se godinu i po dana kasnije, ako se ova priča do kraja završi, većinom u ovom parlamentu formirati, tako smo imali i to u odnosu na neka druga područja. Postavlja se pitanje čemu su služile ove godinu i po, da li je trošeno vrijeme i energija umjesto da se učini mnogo više za građane sa tog područja. Poznata je činjenica da smo se zalagali za decentralizaciju i da smo podržavali od početka priču koju je inicirao u odnosu na opštinu Petnjica gospodin Rastoder, upravo zbog činjenice što je SNP-u cilj da se poštuje volja građana. Naš cilj je da se proces odlučivanja približi građanima, iz tih razloga smo se na ovakav način i odnijeli prema ovom predlogu. Iz tih razloga je i danas kolega Gošović ukazao na činjenicu da jedan dio građana sa područja koje treba da obuhvati nova opština Petnjica ukazuje da to i nije njihova volja. Imajući u vidu da se radi o dijelu koji se mnogo jasnije može definisati i razgraničenjem i ne treba da se definiše kroz izuzimanje određenih područja nego samo kroz kvalitetno definisanje razgraničenja između Opštine Berane i nove opštine Petnjica. Podsjećam ponovo, ono što je kolega Gošović rekao, da se našem Poslaničkom klubu obratio gospodin Milovan Pođanin sa informacijom da je Mjesna zajednica Polica, odnosno da su njihovi građani ukazali na potrebu da jedan dio tog područja koji je u obuhvatu nove opštine Petnjica treba da bude na drugačiji način razgraničeno. On ukazuje na jedno razgraničenje iz 5. jula 1952. godine. S te strane ukazujem i na činjenicu da je vaš član 2 koji ste bili predložili u osnovnom tekstu zakona koji je uklonio Zakonodavni odbor mogao doprinijeti da upravo dođemo do toga da kao što poštujemo volju građana Petnjice na način što ćemo poštovati to da žele da imaju novu opštinu, poštujemo volju i onog dijela stanovništva ili Mjesne zajednice Polica koja smatra da, ipak, njihova mjesna zajednica treba da pripada Opštini Berane. Iskreno mislim da ćemo mi u Klubu SNP-a ukazati na to i kroz amandmansko djelovanje kroz određenu formu koja će još kvalitetnije nego što je to bilo vašim članom 2 definisati mogućnost razgraničenja. Vi ste sami rekli da je članom 8 propisano da se granice jedinica lokalne samouprave poklapaju sa područjem katastarske opštine, ali ste, takođe, zaboravili da naglasite da se to dešava po pravilu, iz tih razloga je potrebno razgraničenje. Takođe, podsjetiću i na ono o čemu je govorio kolega Gošović, a to je pitanje izbora i u Beranama i u Petnjici jer je sticajem okolnosti ili nečijom greškom, a možda i namjerom zaboravljeno da se to definiše kada smo donosili osnovni zakon. Takođe ću podsjetiti da smo mi ovu inicijativu podržavali zajedno sa činjenicom da smo podnosili amandmane i insistirali na 216 poštovanju volje građana i Sutomora i Petrovca na moru i Grblja i Golubovaca, a čujemo priču i o Gusinju, jer smatramo da građanima treba približiti proces odlučivanja dovoljno da mogu na kvalitetan način da opredjeljuju budućnost područja na kojem žive. Sjećam se jako loše reakcije na naše amandmane u odnosu na Petrovac na moru, Grbalj, Sutomore i sjećam se priče o fiskalnom kapacitetu iako on, naročito kada su u pitanju ova područja teško da ima smisla. Uračunajte onu proceduralnu reakciju, gospodine Mustafiću. Podsjetiću, takođe, da priča o fiskalnom kapacitetu kada pričamo o novim opštinama ne može da se tumači na način na koji se tumačila iz skupa vladajuće koalicije. Ako bismo na takav način govorili morali bismo uzeti u obzir činjenicu da danas 14 opština od 21 u Crnoj Gori primaju sredstva iz Egalizacionog fonda, što znači da se dvije trećine opština u Crnoj Gori nalaze u stanju socijalne potrebe ili da nemaju fiskalni kapacitet, da imaju svoju samostalnost, te da postoji problem, i ovim problemom zaokružujem ovu diskusiju, a to je da Zakonom o finansiranju lokalne samouprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi nijesmo kvalitetno riješili ovo pitanje. Postoji činjenica da smo svojevremeno interpelacijom o radu Vlade iz oblasti lokalne samouprave ukazivali da će nam se upravo ovo desiti, da ćemo imati loše stanje u lokalnim samoupravama. Postoji činjenica da sam zahtjevom za uvrštavanje kontrolnog saslušanja ministra unutrašnjih poslova, kada je u pitanju analiza stanja u lokalnim samoupravama koja postoji u MUP-u i koja ukazuje na to da opštine nijesu u mogućnosti da tekućim prihodima u potpunosti finansiraju tekuće rashode. Moramo ukazati na činjenicu da iz ove priče osim aktivnosti koje će se dešavati i u Grblju i u Sutomoru i u Petrovcu na moru i u Golubovcima i u Gusinju i kroz elaborat i kroz vođenje ovog postupka kao što je za Petnjicu, mi moramo raditi na izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Zakona o lokalnoj samoupravi kako bismo obezbijedili da u lokalnim samoupravama kojima se na najbliži način pomaže građanima da učestvuju u odlučivanju obezbijedi da oni to mogu raditi na način na koji treba. Hvala.
  • Zahvaljujem koleginici Jonici. U ime Kluba Demokratske partije socijalista kolega Rešid Adrović, i time završavamo krug uvodnih izlaganja. Izvolite, kolega Adroviću.
  • Poštovani potpredsjedniče Skupštine, uvažene poslanice i poslanici, 217 S obzirom da dolazim iz Berana, kao i sa područja Petnjice osjećam se obaveznim da i sa svoje strane dam doprinos vezano za usvajanje ovog predloga zakona koji je za područje Petnjice pitanje od životnog interesa kompletnog stanovništva koji živi na tom prostoru. Prihvatanjem Predloga ovog zakona, odnosno povoljno rješenje zahtjeva za vraćanje statusa opštine Petnjici, predstavlja ujedno i ostvarenje višedecenijskog sna građana stanovnika ovog područja sadašnje beranske opštine. Pozivam sve kolege poslanike, kako pozicije tako i opozicije, da iskažu potrebno razumijevanje kada je ova tačka dnevnog reda Skupštine u pitanju. Prostor Petnjice iznosi oko 173 kilometra kvadratnih i čini 25% ukupne teritorije današnje beranske opštine. Na ovom prostoru od 28 naselja trenutno živi 6.713 stanovnika, a do prije 20-ak godina živjelo ih je oko 10.000. Po površini područje Petnjice je veće od Opštine Budva i Opštine Tivat, a po broju stanovnika od opština Plužine, Žavljak, Andrijevica i Šavnik. Zbog ovih, a i drugih brojnih karakteristika, ovo područje je bilo organizovano kao posebna lokalna samouprava od 1913. do 1957. godine. Te godine Opština Petnjica je, suprotno volji građana, ukinuta i jednoglasno pripojena je Opštini Berane. Tada je područje Petnjica sa 28 naselja bila najveća mjesna zajednica u Crnoj Gori, da bi se desetak godina kasnije podijelilo u sedam mjesnih zajednica, skoro bez ikakve međusobne koordinacije. Sa izuzetkom kancelarije matičara, pet osnovnih škola, odjeljenja pošte, isturenog odjeljenja srednje škole, zdravstvene stanice, kao i odjeljenja stanice policije i Doma kulture u Petnjici nema druge javne službe, tako da se njeni stanovnici, pogotovu iz udaljenih planiskih sela primorani da do centra Berana za njihove potrebe putuju i do 40 kilometara za najobičnije stvari, za najobičniju potvrdu. Da nevolja bude tim veća, ovo područje je komunikacijski potpuno zapostavljeno, naročito od 70-tih godina, sada već prošloga vijeka, kada je jedini put koji je tada spajao Srbiju i Crnu Goru prolazio kroz centar ovog područja, napušten i magistralni put usmjeren na pravcu Berane-Dapsićetunel Lokve - Rožaje. Od tada je povećano iseljavanje i totalno usporen svaki razvoj. Mada nema preciznih podataka, ali se procjenjuje da trenutno skoro jedna današnja Petnjica živi i radi u zemljama zapadne Evrope, a ima ih i u Americi, Kanadi, odnosno na svim kontinentima. Uprkos svemu tome, mora se konstatovati da ovaj kraj, iako nerazvijen, ima relativno dobre privredne potencijale koji ni iz daleka nijesu iskorišćeni na adekvatan način, iako su njegovi stanovnici poznati kao radni, uporni i marljivi i dobri domaćini. Prirodni potencijali se ogledaju u prirodnim 218 zemljišnim površinama, oranicama i pašnjacima, izuzetno bogatom vodenom potencijalu pogodnom za navodnjavanje i izgradnju malih hidroelektrana i izvora pitke vode, od kojih bi se više njih moglo iskoristiti za izgradnju pogona za flaširanje vode. Područje je bogato voćnjacima, kao i šumskim potencijalom, a klima je povoljna za razvoj poljoprivrede, stočarstva i voćarstva i na bazi toga izgradnju malih prerađivačkih kapaciteta. Na području Petnjica trenutno egzistira fabrika košulja, preduzeće za proizvodnju ratlokuma, želea i sokova, pogon za drvopreradu Radmanci, a u Trpezima, trenutno je privatna firma započela realizaciju projekta mljekare u objektu bivšeg pogona za proizvodnju tepiha. Na ovom području ima jedan broj uzornih farmera, a sve veću afirmaciju u oblasti ratarske proizvodnje doživljava zadruga Vrbica, u izgradnji je jedno etno naselje sa ribnjakom koji već funkcioniše u selu Trpezi, a postoji još jedan broj malih trgovinskih i ugostiteljskih objekata. Uprkos svemu tome, kao i činjenici da područje Petnjice u ukupnom broju stanovnika Opštine Berane učestvuje sa 1/3 u broju zapsolenih u privredi i vanprivredi stanovništvo sa ovog područja učestvuje sa svega nešto iznad 3%, što je bio jedan od glavnih razloga za iseljavanje sa ovog područja, naročito put Podgorice, Bara, Sarajeva, u prvom redu prema zemljama zapadne Evrope, Luksemburgu, Švajcarskoj, Njemačkoj, a ima ih i na svim kontinentima. Trenutno, iako nemam preciznih podataka, sigurno preko sedam hiljada Petnjičana živi i radi u zemljama zapadne Evrope. U posljednjih sedam godina od kada je na vlasti u lokalnom parlamentu Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija, koalicija je dosta učinila na povezivanju skoro svih mjesnih centara asfaltnim putevima sa Petnjicom i regionalnim putem prema Beranama i Rožajama. Izgrađeno je nekoliko vodovoda ali, pored svega toga to je bilo nedovoljno da se nadoknadi višedecenijsko zapostavljanje razvoja ovog kraja i kao posljedica javlja se iseljavanje koje i danas traje. Zbog ovih i drugih brojnih okolnosti, jedinstven stav kompletnog stanovništva ovog kraja je da bi se vraćanjem statusa samostalne opštine Petnjica negativan trend iseljavanja zaustavio i da bi uz neveliku pomoć državnih organa koja se, čini mi se, sa pravom očekuje, vjerujem došlo bi do nešto ubrzanijeg razvoja kompletnog ovog kraja. Uz nešto veću pomoć dijaspore koja se takođe najavljuje od svih naših udruženja u dijaspori, a polazeći od činjenice da su ljudi iz tog kraja pouzdani, poznati kao vrijedni i dobri domaćini, ja sam čvrsto ubijeđen da bi jedna racionalna lokalna samouprava mogla sasvim normalno da funkcioniše i egzistira, servisira potrebe stanovništva i stvara ambijent za nešto brži razvoj a i studija govori u tom pravcu. Procijenjeni fiskalni prihodi, porezi, takse i nadoknade, 219 izuzimajući nadoknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za opštinu Petnjica za 2012. godinu, prema izvršenim analizama po glavi stanovnika su skoro isti sa budžetskim prihodima i rashodima po glavi stanovnika u Opštini Berane za 2012. godinu. Dakle, analizom se dolazi do zaključka da je procijenjeni fiskalni kapacitet po stanovniku područja Petnjice, približno jednak fiskalnom kapacitetu po stanovniku opštine Berane, kao i procijenjenom fiskalnom kapacitetu područja Berane, koje ostaje nakon teritorijalne promjene, čime su ispunjene odredbe člana 5 Pravilnika o sadržaju i metodologiji opravdanosti teritorijalne promjene. Opština Berane bi se rasteretila značajnog dijela problema, a vjerujem da bi to dalo određeni doprinos razvoju naše države kao cjeline. Imajući sve ovo na umu, kao i činjenicu da su stanovnici Petnjice dali podršku obnovi crnogorske nezavisnosti, da su spremni da se odazovu na svaki konstruktivan zahtjev domovine Crne Gore, predstavnici najviših organa naših partija DPS, odnosno državnih organa kao i kompletno rukovodstvo Opštine Berane, dalo je podršku ovom zahtjevu. Podršku za formiranje nove opštine Petnjica dali su skoro jednoglasno i odbornici Skupštine opštine Berane, a na kraju konstruktivni referendum je sve to potvrdio. Sve je to dodatno ohrabrilo stanovnike Petnjice za koje je podrška crnogorske vlade, kao i lokalne samouprave Berane od posebnog značaja. Ja sve, kada bi postojala zakonska mogućnost da mogu sami da formiraju zasebnu opštinu, oni to ne bi uradili ako bi takva jedna podrška izostala. Zbog toga, ja, s obzirom na razumijevanje na koje smo sada naišli, kada je u pitanju inicijativa za vraćanje statusa opštine Petnjici, očekujem podršku, i to ne samo od poslanika Demokratske partije socijalista, SDP partije, Bošnjačke stranke, albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative, Liberalne partije, nego i SNP-a i poslanika Pozitivne Crne Gore,što smo danas kroz diskusije određene i čuli. Jer, kada su u pitanju problemi od vitalnog interesa naših građana, bilo bi poželjno da budemo što je moguće jedinstveni, bar u ovom visokom domu. Ja vas još jednom pozivam da date podršku predlogu ovog zakona i unaprijed se zahvaljujem, kao što smo zahvalni svima onima koji su učestvovali u konstruisanju inicijative i svih akcija koje su bile usmejrene ostvarivanju višedecenijskog sna Petnjičana, Vladi i njenim organima i tijelima, brojnim pojedincima i građanima, kao i podnosiocima ovog zakona, dijaspori i njenim udruženjima koja nas takođe podržava. Hvala i neka bude sretno.
  • 220 Hvala vam, kolega Adroviću. Ovim je zaključen krug uvodnih izlaganja. Riječ je tražio kolega Rastoder, kao predlagač. Želite li komentar ili učešće u diskusiji.
  • Hvala vam, kolega Mustafiću. Kako god vi tretirate to, možete da vežete za neko izlaganje, ako hoćete, koleginici Jonici ili bilo kome, ali ja sam htio kao predlagač samo, prije svega, da se zahvalim svima, rekao bih na iskrenim podrškama i naravno svim sugestijam, jer samo mogu biti od koristi. Da pojasnim nekoliko pitanja, da ne bi zbog javnosti, jer ipak je ovo javna sjednica, da ne bi bilo bilo kakvih zabuna kod građana, prije svega. To prvo pitanje pitanje mjesne zajednice Polica, odnosno pisma i mišljenje koje smo čuli, molim vas, da ne bude nejasnoća. Mjesna zajednica Polica pripada svakako Opštini Berane, i ne pripada nikako ni u kakvoj kombinaciji ne može doći sa budućom opštinom Petnjica. Čak je i katastarska opština posebno definisana. Ima jedan broj, manji, koliko komšija sa Police koji imaju po neku njivu dolje na terenu područja Petnjice, isto kao što mojih prijatelja i s jedne i s druge strane, konkretno iz Lješnice, ima na području katastarske opštine Lješnica. Kažem, prvo ne radi se o bilo kakvim granicama koje mogu remetiti ta imovinska prava ili bilo što. Ali, čak i ukoliko ima i bude, postoji zakonska procedura koju ja ne mogu i nijesam u mogućnosti da rješavam ovim predlogom zakona, nego mora drugačijom procedurom, odnosno zakonskom procedurom sporazuma dvije buduće opštine, odnosno dvije skupštine, ako ne, onda posredstvom arbitražne komisije. I to, da pojasnimo i da molimo, molim, prije svega, komšije i prijatelje i mjesne zajednice Polica da to shvate i da nema nikakvog zaista spora, čak i voljom lično ću gdje god treba da idem pješke ako treba da to razjašnjavamo i pojašnjavamo kad to bude, i ako naravno oni sami tamo svi odlučuju, imaju svoje opštine, svoje centre, itd. Ostali zahtjevi, ja uvažavam nikada nijesam bio protiv onoga što je demokratski zahtjev, naprotiv, uvijek sam gdje god mogao podržao itd., ali je red da prođu proceduru koju je ovaj predlog prošao. Red je jer je to sad zakonska regulativa, takva je kakva je, evo prešli smo je, utemeljili smo put, ja se nadam da mogu i svi zahtjevi ispuniti to. Sve bi drugo bilo, bojim se, skraćeni postupci nešto što nije, ja mislim u redu. 221 Egalizacioni fond, samo da kažem nije socijala, to su sredstva građana iz kojih se samo vraćaju za projekte, itd.a ne nikakva socijala, da se ne bi shvatilo da se daje socijala određenom broju opština. Istina, daje se po određenim kriterijumima onima koji su manje razvijeni, imaju prednost u odnosu na ove druge, ali bogami iz tog fonda zahvataju, ako pogledate, svi na neki način. I konačno, amandmani. Rekao sam, izjasnićemo se i tokom rasprave i nakon rasprave na odboru i, naravno tokom konsultacija sa ostalim predlagačem o svim amandmanima. Evo nagovještava se još, itd. Sve u svemu, ponoviću, ovo nije zaista predlog za bilo kakvu političku trgovinu, čini mi se da ste to vi iskreno shvatili i podržali. Motiv jedini naš kao predlagača jeste da se pokuša, da šansa tim građanima, ljudima sa tog područja da pokušaju da zaustave negativne procese koji su katastrofalni do sada bili i prijete da to područje i ako životno, ostane zaista bez ljudi, što bi bila šteta prije svega za Crnu Goru, a naravno i za njih same. Hvala vam.
  • Zahvaljujem. Koleginica Jonica, odgovor na komentar. Izvolite.
  • Gospodine Rastoder, Mi smo se potpuno razumjeli. Radi se o mještanima mjesne zajednice Police u dijelu koji se odnosi na naselje Lješnica. Ono na što mi ukazujemo je činjenica da oni govore o granici. Ja ću je sada precizirati, zaista bi time razriješili dilemu, ako je to na takav način definisano,onda oni nemaju problema. To je od Turjaka, mjesta zvanog Kacuber, pa nadolje, vodotečinom rječice Vrbičanke sve do sastava sa rečicom Popčom kod mosta, onda rijekom Lješnicom do Bioče, gledano nizvodno, desna strana pripada Bihoru, a lijeva Polici. Dakle, to je ono na što ukazuju građani ovog područja. A ja samo podsjećam na činjenicu da uspostavljanjem ove prakse, primjenom po prvi put zakona u dijelu formiranja novih opština, moramo pažljivo uraditi sve na najkvalitetniji mogući način, da se ispoštuje volja, koja je toliko čekala, mještana Petnjice, da se time ne ugrozi volja onih koji smatraju da pripadaju ovom ili onom prostoru, ali da na taj način definišemo da li smo na pogrešan ili na dobar način utvrdili ovu proceduru, jer ste i vi u uvodnom izlaganju rekli da se definitivno radi o teškoj i komplikovanoj proceduri kojoj su bili izloženi mještani Petnjice. I do kraja priče, poslije godinu i po smo došli do onoga do šta smo mogli da imamo i onim jednim 222 amandmanom i kada smo posljednji put donosili ovaj zakon, a i kroz vaše prethodne inicijative. Dakle, iz svega ovoga treba i da naučimo i kako dalje u procesu decentralizacije, kako dalje u odnosu na jasno iskazanu volju građana za izdvajanjem određenih područja. S druge strane, kada govorimo o egalizacionom fondu i fiskalnoj decentralizaciji, ja samo podsjećam i sa žaljenjem konstatujem da ste i vi odbili moj predlog da na Odboru za politički sistem imamo kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova sa ciljem, ne da mi njega nešto propitujemo ili napadamo, nego da govorimo o analizi funkcionisanja lokalne samouprave u Crnoj Gori, jer je MUP i njegove komisije koje se bave lokalnom saupravom, konstatovao da su Zakonom o finansiranju lokalne samouprave utvrđena pojedina rješenja čija primjena pokazuje određene nedostatke koji usporavaju rad lokalne samouprave i njeno funkcionisanje. I mislim da je i danas prilika da o tome govorimo zato što je ovo dokument koji postoji, zato što je ovo dokument o kojem treba i ovdje da razgovaramo, jer smo kroz donošenje i jednog i drugog i ovog zakona odgovorni prema građanima i njihovom pravu na lokalnu samoupravu.
  • Zahvaljujem, koleginice. Sada možemo preći na raspravu. Prvi prijavljeni diskutant je kolega Saša Pešić iz Demokratske partije socijalista. Izvolite. Nakon kolege Pešića kolega Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije. Izvolite, kolega Pešiću.
  • Poštovani predsjedniče, cijenjeni koleginice i kolege, uvaženi građani Crne Gore, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organzaciji Crne Gore u formi koja je danas na dnevnom redu ovog uvaženog doma je dugo očekivan. To očekivanje je u pravcu želje nas predlagača iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, vjerujem i velike većine ovdje prisutnih, a najviše mještana Petnjice da se Predlog zakona usvoji. 223 Tim činom bi se stekli uslovi za konstituisanje nove opštine na sjeveroistoku Crne Gore, preciznije rečeno Petnjici bi se vratio status opštine koji je ona izgubila davne 1957. godine. Voljom vlasti iz tog vremena, tj. nedovoljno utemeljenom reformom lokalne samouprave, Opština Petnjica je, suprotno volji građana, ukinuta i administrativno pripojena tadašnjoj opštini Ivangrad. Strpljivo čekajući ove dane, predstavnici stanovništva sa tog područja, pojedinačno ili preko Odbora za vraćanje statusa opštine Petnjica, su upornim radom obezbijedili sprovođenje svih potrebnih aktivnosti u postupku predviđenim pravnom regulativom. Formiranje opštine imaće opravdanje samo ako ona bude samoodrživa. Jedino takva ispuniće želje svojih žitelja koji su se plebisticarno izjasnili u njenu korist. Od buduće lokalne samouprave u Petnjici se očekuje da ona bude visoko profesionalna i organizovana tako da bude servis građana u pravom smislu te riječi. Dakle, bolji uslovi za život i intenzivniji razvoj tog kraja bila je osnovna vodilja lokalnog stanovništva svaki put kada se kretalo sa novom inicijativom. Stopa nezaposlenosti u tom kraju je jako velika, znatno iznad prosjeka u državi. Mladi ljudi, posebno oni sa višim i visokim obrazovanjem, u ovim uslovima, nazaposleni ne vide svoju perspektivu. Nezaposlenost je uglavnom bila glavni motiv za izraženu migraciju stanovništva. U inostranstvu su, prevashodno u zemlje zapadne Evrope, brojne generacije Petnjičana koji su tamo pošli trbuhom za kruhom. Tamo su za sebe i svoje porodice pronašli solidnu egzistenciju i, kao vrijedni ljudi, postali uvaženi u novim sredinama. Međutim, čežnja za zavičajem kod njih uvijek postoji. Svjesni smo činjenice da se problem nezaposlenosti u Petnjici sa formiranjem opštine neće značajno poboljšati, posebno se to neće desiti u početku. Međutim, i mali broj novozaposlenih u lokalnoj administraciji će značiti početnu nadu za ostale koji će čekati nadu za ostale koji će čekati šansu da kroz očekivani brži razvoj tog kraja prema kome je priroda bila posebno darežljiva, kao i kroz otvaranje novih radnih mjesta i oni dobiju šansu za rad. U materijalima u koje smo imali prilike da izvršimo uvid- Opština Petnjica - stanje i perspektive razvoja, autora gospodina Rifata Rastodera, Studija opravdanosti osnivanja opštine Petnjica, zapažam da je na jedan kvalitetan, precizan i detaljan način približen prostor, priroda i ljudi tehničkog kraja. Iz tog razloga smatram da ne treba da pričamo o tim pojedinostima, ali jedino želim da kroz par rečenica saopštim nešto o aktivnostima Elektroprivrede Crne Gore koja je preko Elektrodistribucije Berane u 224 posljednje vrijeme jako prisutna na tom prostoru, sa željom unapređenja kvaliteta isporučene električne energije. Elektroprivreda Crne Gore, kao društveno odgovorno akcionarsko društvo u posljednje dvije decenije imala je značajno ulaganje u poboljšanje niskonaponske, visokonaponske mreže i elektroenergetskih objekata. 1997. godine puštena je u rad nova trafostanica 35 na …. kilovolti Berane 3 Jaštak, koja značajno doprinijela kvalitetu napajanja petnjičkog i poličkog kraja. Vrijednost te investicije je milion i 200 hiljada eura. U poslednih sedam godina investirano je u četiri nove distributativne trafo-stanice sa pripadajućim priključnim 10 kilovoltnim dalekovodom. Vrijednost tih investicija je blizu 130 hiljada eura. 2010. godiune izgrađen je novi 10kilovoltni dalekovod Trpezi u dužini 9 km i vrijednost te kapitalne investicije je 180 hiljada eura. Nabrajanje izvršenih rekonstukcija niskonaponske i visokonaponske mreže bi zaista dugo trajalo, te ću vas poštedjeti te priče. Ako mogu da završim? Hvala vam. Ono što moram naglasiti jeste činjenica da je u značajnom broju naših rekonstrukcija posebno na seoskom području postojala velika pomoć lokalnih mještana. Na kraju, zaist nemam dilemu da li treba podržati formiranje nove opštine u Petnjici. Vjerujem u bolji život stanovništva u tom kraju, vjerujem u pomoć svih, a posebno onih najbližih u prvom redu beranske lokalne samouprave, vjerujem u najdragocjeniju podršku, podršku naših centranih vlasti. Hvala.
  • Hvala, kolega Perišiću. Na red je kolega Lalošević, a onda da se pripremi kolega Duković.
  • Hvala, predsjedniče. Poštovane kolege, poštovani građani Crne Gore, Tamo negdje polovinom 80-ih godina Evropu je zapljusnuo talas političkih reformi koji se kretao u pravcu decentralizacije. U tom kontekstu treba podsjetiti, mada je neko od govorinika možda i napomenuo, da je 1985. godine usvojena i ta takozvana Povelja o lokalnoj samoupravi. Naravno, ta povelja predstavlja jedan od najznačajnijih stubova, prije svega, Evropske demokratizaicje i centralizacije. Tako se govori o onom osnovnom uvodu da lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost vlasti da u granicama zakona reguliše i rukovodi znatnim dijelom javnih poslova na osnovu odgovornisti i u interesu lokalnog stanovništva. Upravo mi govorimo danas o interesu lokalnog stanovništva i o decentralizaciji. Imali smo priliku 225 da čujemo od kolega vrlo značajne argumente vezane za Petnjicu, imali smo prilike da čujemo vrlo značajne argumente vezane za Gusinje, imali smo prilike da dijelom čujemo i značajne argumente oko Malesije. U koliko se, naravno, slažete apostrofirao bih i neke oblasti o kojima smo govirili prošle godine i podnosili amandmane mi iz Socijalističke narodne partije, uzuvažavanje i poštovanje svega ovog što smo čuli do sada vezano za ova tri dijela Crne Gore. Naime, za obnovu statusa opštine Sutomore u mojoj opštini Bar, do sada je prikupljeno oko 1 300 potpisa građana. U skladu sa Zakonima o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, ta barska mjesna zajednica je zvanično pokrenula inicijativu da se Sutomore proglasi opštinom. Shodno proceduri nakon prikupljanja potpisa inicijatori su angažovali i takozvani ekspertski tim koji će po propisanoj metodologiji izraditi strudiu opravdanosti izdvajanja Stomora iz barske u samostalnu opštinu. Naravno, inicijatori ove ideje govorili su da ni po koju cijenu ne žele da idu kontrainteresima grada Bara. Oni su tu opravdanu potrebu građana Sutomora i tako napravili u toj prvobitnoj inicijalnoj ideji. Kazali su da Sutomore sa svim onim što ima, a podsjetiću vas da gotovo 3/4 barskog turističkog profita ubiraju upravo u toj Mjesnoj zajednici. Podsjetiću da Sutomore, Mišići, Đurmani, Nehaj imaju vrlo kvalitetna područja gdje turisti dolaze. Imaju veliki broj hotela, sjajne plaže, prema tome, postoji onaj dio o kojem su kolege govorile, taj finansijski pokazatelj i ekonomska opravdanost. Naravno, sav taj profit odlazi, generalno, centralnoj opštini, dakle našoj matičnoj Opštini Baru, ali realno, a to smo imali prilike da vidimo nakon nekih pokušaja privatizacije određenih djelova barske rivijere, kao kada je bilo riječi o Maljeviku, da veliki dio novca, a bilo je riječi oko 45 miliona evra, koje je trebalo ruski investitor da uloži. Na žalost, vema malo se odlilo ka Sutomoru, ako ne i ni malo, a sve ostlao išlo je u drugi dio opštine, dakle, u centralni Bar. Naravno da je žiteljima Bara bila dobrodošla ta investicija, ali je trebalo nešto vratiti i u osnovnu Mjesnu zajednicu Sutomore koja je dala taj prelijepi prostor Maljevika. Inače, hadje malo istorije, govorili smo malo i o istorija određenih mjesta, Sutomore je imalo opštinu punih 75 godina, zvala se Opština Spič. Ona je imala opštinu do 1906. godine i treba kazati da je Spič imao predsjednika opštine još krajem XIX vijeka, tamo negdje hiljadu osamsto i neke godine, koji je biran na tadašnjim demokratskim izborima. Dakle, ako ćemo malo istorije, da kažemo da pojedina područja Crne Gore, apslolutno imaju razloga da zahtijevaju, a sve u kontekstu ove decentralizacije Evropske povelje. Hajde malo da pomenemo i Zetu, odnosno Golubovce. Mislim da bi to bila jedna od najbogatijih crnogorskih oopština. Teritorijalnim razgraničenjem 226 sa Zetom, Podgorica bi ostala, dakle, to bi pripalo Zeti, odnosno Golubovcima bez Kombinata aluminijuma, plantaža, Nacionalnog parka Skadarsko jezero, brojnih koncesija na eksploataciju .. asfaltne baze, i samim tim omogućavalo finansijsku stabilnost toj budućoj opštini. Dakle, imamo razloga da isto to kažemo i za Malesiju, odnosno Tuze, koje imaju respektabilan potencijal. O Gusinju smo čuli da ima veoma moćnu Dijasporu. Ako hoćemo da pričamo o principima decentralizacije treba, naravno, ispoštovati zakonsku proceduru, napraviti elaboraciju, napraviti sve ono što su radile kolege vezano za Petnjicu, što se radi sada za Gusinje, što se radi za Malesiju, jednostavno pokušati da ispoštujemo volju građana koji samo traže da se ta decentralizacija najzad i primijeni. Izvinjavam se, predsjedniče, ako mi dozvolite sad ću malo i do vaše opštine skoknuti. Postoji i mjesni centar Radanovići, odnosno Grbalj. Donji Grbalj izlazi na more i tu su veoma atraktivna naselja Bigova,Žukovica, Trsteno, Jaz, sa druge strane imamo Gornji Grbalj koji čine sela koja se nalaze iznad magistralnog puta koji presjeca ovo područje i to je vrlo finansijski i ekonomski moćan i bogat kraj, tako da i tu postoji mogućnost u koliko dođe do ekonomske elaboracije, da se podnese ova inicijativa. Završavam sa Petrovcem, odnosno Paštrovićima, ako vi sami sagledate činjenicu da imate Petrovac, da imate Bečiće, da imate Reževiće, da imate veliki dio prelijepe paštrovske obale i mjesta uz obalu, onda i tu objektivno imamo mogućnost da napravimo ekonomski elaborat i da omogućimo građanima i tih mjesnih zajednica i žiteljima tih krajeva Crne Gore da se i oni izjasne u prilog decentralizaciji, odnosno formiranju svojih opština. Hvala vam.
  • Mislim da je Venecija imala prvi Ustav 1192. godine i do 1798. je bila Republika, sad nema ni republiku ni Ustav. Znači, ni tih šest, sedam vjekova nije bilo dovoljno da ima sada državu, a bila je ustavna republika, bila je prva ustavna republika. Najavio sam kolegu Dukovića, posle njega ako bude koleginica Jasavić tu, mislim da je ona prijavljena. Izvolite, kolega Dukoviću.
  • Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Dame i gospodo poslanici, uvaženi građani, Ono što bih na samom početku izlaganja rekao da će poslanici Demokratske partije socijalista u ovom domu podržati Predlog izmjena i 227 dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, odnosno formiranje nove Opštine Petnjica, pa bih i u ime Kluba Demokratske partije socijalista svim građanima tog područja čestitao i formiranje nove Opštine Petnjica. Naravno, razlog formiranja novih opština jeste da se nivo usluga koje opština pruža građanima podigne na jedan veći nivo, a što samim tim znači da i kvalitet života bude bolji. Naravno, to je i suština forimiranja novih opština, a i normalno je očekivati da ako već stvaramo, formiramo nešto novo da to novo bude bolje od onog što je do sada bilo. Ako to nije slučaj onda je pitanje da li se nalazimo na pravom putu. Na kakvom putu se ovdje nalazimo zaisigurno najbolje govori elaborat koji je urađen u vezi Opštine Petnjica iz koga možemo slobodno reći da je to ipak kraj koji je bogat prirodnim resursima koji mogu biti inicijator razvoja ovog rada, ovog područja, a takođe da je glavna profesija s kojom se mještani bave poljoprivreda, kojauz jednu dobru plansku proizvodnju može doprinijeti sigurno i kvalitetnijem i bogatijem životu na tom području. Naravno, ne treba zaboraviti da svaki početak predstavlja i jedan problem i da naravno, biće problema u samom funkcionisanju, u početku funkcionisanja, ali ne treba zaboraviti da je to vrlo odgovoran, vrlo ozbiljan posao, a isto tako vjerujem da će i buduća opština, nova Opština Petnjica imati punu podršku kako Opštine Berane tako i Vlade Crne Gore. Naravno, ono što se još iz elaborata može vidjeti da Petnjičani formiranjem nove opštine žele da riješe dva svoja problema. Prije svega bolji kvalitet života i veći nivo usluga koje će imati građani, ali drugi jedan današnji problem koji je evidentan na tom području, a to jeste da koliko mogu spriječe iseljavanje koje je evidentno na tom području. Naravno, ovo napominjem zbog toga što i Petnjica nije jedino mjesto koje je suočeno sa iseljavanjem stanovništva, maltene većina mjesta u Crnoj Gori posebno na sjeveru Crne Gore je suočeno sa ovim problemom. Ali, ono što je bitno istaći jeste, da posebno sredine sa manjinskim narodom su baš sredine u kojima je iseljavanje i najviše prisutno. Zbog toga kada su u pitanju i ove sredine, prema ovim sredinama svi mi moramo imati i poseban senzibilitet. Za primjer mogu uzeti sredinu iz koje ja dolazim, primjer gradske Opštine Tuzi koja danas broji oko 13 hiljada stanovnika, a još jedna gradska Opština Tuzi ili Malesija živi i radi danas van Crne Gore. Kada sam već spomenuo Tuzi, takođe, još jedna činjenica koja nas veže za budućom Opštinom Petnjica jeste da se i mi nalazimo u procesu reorganizacije, odnosno formiranje samostalne Opštine Tuzi, mada uvijek kažem da se Tuzi nalaze u povlašćenom položaju, a što naravno, iziskuje i našu dodatnu odgovornost i ozbiljnost u ovom procesu. 228 Kad kažem u povlašćenom položaju, sigurno mislim na sledeće činjenice. Prvo, Tuzi jesu sastavni dio sada Glavnog grada, lijepo je biti dio Glavnog grada, odnosno Podgorice. Podgorica je ipak centar Crne Gore i reprezent države. Drugo, geografska blizina Tuzi i Podgorice uslovila je razvijanje određenih veza koje su se samo vremenom razvijale. Treće, velike su investicije koje je Glavni grad uradio na području gradske Opštine Tuzi, tako da mi danas u Tuzima imamo mjesni centar čijoj infrastrukturi mogu pozavidjeti mnogo veće opštine danas u Crnoj Gori, a takođe, nemamo ni mjesta u cijeloj gradskoj opštini gdje nešto nije investirano što je sigurno doprinijelo i boljem kvalitetu života na tim područjima. I ono što je možda i najglavnije i suština priče, novim Zakonom o glavnom gradu stvorena je, formirana gradska opština, time i sami gradski Parlament gradske Opštine Tuzi u uprave, tako da mi imamo maltene svu potrebnu strukturu za formiranje samostalne opštine. Moliću samo za još malo vremena ako može. Zbog svih ovih činjenica ozbiljnost posla u koji smo ušli sigurno zahtijeva i dodatni naš angažman. Poznato je javnosti da u septembru ove godine će se građani referendumom izjasniti u kakvoj opštini žele da žive. Da li je to samostalna opština ili je to neki novi vid organizacije zajednice sa Glavnim gradom, jedino pravo o tome imaju da odluče građani na referendumu, i u prcesu smo izrade elaborata kao ključnog dokumenta koji će nam ukazati na to kakva nas sjutra opština očekuje. Na tenderu je posao za izradu elaborata dobila jedna firma Investment consultnig, i za čiju izradu iz budžeta Glavnog grada izdvojeno 15 hiljada eura koja ima i potrebne stručne kvalitete da nam na jedan kvalitetan način prezentuje sve one kapacitete kojima gradska Opština Tuzi, odnosno sjutra buduća Opština Tuzi raspolaže.
  • Hvala Vam. Imate još jedan komentar, pa će biti prilike. Biće prilike, imate komentar. Kolega Kaluđerović je htio komentar, relacija Glavni grad-gradska opština.
  • Hvala Vam, gospodine predsjedniče. 229 Kolega Dukoviću, Vi i javnost zna stav SNP-a odavno, da mi i podržavamo da Tuzi budu samostalna opština, kao što smo prije toga rekli da podržavamo da i Zeta bude samostalna opština, i još jedan broj sredina, o tome ću ako budem bio u prilici da dobijem pravo na diskusiju, nešto duže reći. Ali, pomenuli ste septembar i referendum za gradsku Opštinu Tuzi. Kolega Dukoviću, korektno je i obaveza je i Vaša i moja, da javnost obavijestimo da to što je Skupština Glavnog grada većnom glasova od strane DPS-a i na predlog aktuelnog gradonačelnika, učinila je golo bezakonje, potpuno nepoštovanje procedure predviđene Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Dakle, zaključkom su rekli, referendum konsultativni za samostalnu Opštinu Tuzi održaće se najkasnije u septembru mjesecu. A istovremeno na istoj sjednici su se bavili informacijom šta je učinjeno u pogledu izrade studije opravdanosti i ispunjavanju uslova da to područje dobije status samostalne opštine. To jedno sa drugim ne ide, ako neko korektno realizuje. Znači, potpuno je jasna činjenica da je Skupština Glavnog grada sa tom tačkom dnevnog reda išla mjesec dana prije predsjedničkih izbora, i da je DPS po svaku cijenu želio da pošalje poruku javnosti i posebno biračkom tijelu gradske Opštine Tuzi da kaže, imaćete referendum, zaboravite na to da smo vam ga obećali 10 dana prije referenduma o državno pravnom statusu u maju mjesecu 2006. i da ćete ga organizovati šest mjeseci kasnije, pa je prošlo sedam godina, a sada opet na nezakonit način nudite građanima gradske Opštine Tuzi obmanu, da će se to desiti najkasnije do septembra. Dakle, evo, držimo vas za riječ. Mi podržavamo da se realizuje referendum i do septembra, ali tražimo da sve to ide u proceduri kako je to inače zakonom predviđeno, i da se naravno, vodi računa da se ne čini politizacija kakva se inače čini u vezi sa ovim pitanjima kada to zaista ne bi smjelo da se čini. Hvala.
  • Hvala. Vidim da ideja o samostalnosti zavladala ovim Parlamentom, samo ne drgžave nego opština, što je pomak. Mislim da bi bolje bilo da je država samostalna, da opština malo bolje promišljamo svi zajedno. Izvolite.
  • 230 Zahvaljujemo, gospodine Kaluđeroviću na brizi oko Opštine Tuzi. Poznato nam je kakvu brigu SNP ima u odnosu na Tuzi, ali ono što ću Vas upoznati da postoji ... /upadica Velizara Kaluđerovića/ Reći ću Vam. Poznato je da vlast u Tuzima drže tri partije. Demokratska partija su koalicija tri partije, Demokratska partija socijalista, Demokratska unija i Bošnjačka stranka. Postoji sporazum između predsjednika Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Demokratske unije Albanaca, da će se za vrijeme četvorogodišnjeg mandata, znači, do 2014. godine održati taj referendum. Znači, mi smo prije nego što je istekao taj rok, organizujemo taj referendum. U septembar, pošto nas stalno optužujete da mi nešto radimo pred izbore, u septembar valjda nemamo nikakvih izbora. /Upadica poslanika Kaluđerovića / Jeste li sigurni vi da ima u oktobru? Pa ja ne znam onda kako vi možete, ali jedna činjenica da ih organizujemo kad nemamo nikakvih planiranih da bi građani, jer ne organizujemo zbog nikakvih izbora, niti ikakvih političkih stavova ili dobiti, referendum, već da građani samostalno ispolje na demokratski način svoju volju i iskažu u kakvoj opštini žele da žive. Nama je kao odgovornim političarima, da i sve činjenice iz toga šta ih očekuje sjutra kao samostalna opština, ustvari šta dobijaju, šta mogu izgubiti, šta je dobro,a šta manje dobro u samostalnoj opštini, prije toga izložimo. I zbog toga je i izrada elaborata uzeta kao jedan vrlo ozbiljan problem, i nije rađena bilo kako, već je 15 hiljada iz budžeta Glavnog grada izdvojeno, i sa jednom renimiranom firmom koja treba da radi taj elaborat koji će pokazati građanim. Mi ćemo prezentovati taj elaborat građanima i na osnovu toga neka svaki građanin odluči u kakvoj opštini želi da živi shodno svojim ubjeđenjima i naravno, svaki građani će preuzeti dio odgovornosti za budući status opštine. Nama kao odgovornim političarima samo ostaje, da ono što iskažu građani na referendumu mi sprovedemo u djelo.
  • Ako je vjerovati statistici, građani iz opština uglavnom žele da žive u njujorškoj opštini. Kolega Abazović je takođe, htio u ime Kluba Pozitivne da Vam da komentar, pa ćete Vi odgovoriti dodatno. Govorimo o zajedničkoj brizi, da gubimo ono što je najvažnije državi, a to su ljudi. 231