• Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, poštovani predśedniĉe Crne Gore Filipe Vujanoviću, Otvaram drugo vanredno zasijedanje u 2013. godini. Podsjećam da je ovu śednicu sazvao Predśednik Crne Gore, shodno svojim ovlašćenjima, i predloţio dnevni red Imenovanje guvernera Centralne banke Crne Gore. Kao što znate, ovakav dnevni red vanrednog zasijedanja ne moţe biti mijenjan, moţe biti u cjelini prihvaćen ili odbijen. Stavljam na glasanje predloţeni dnevni red. Izvolite. Hvala vam, poštovane koleginice i kolege. Glasala su 54 poslanika i svi su bili za. Konstatujem da smo usvojili predloţeni dnevni red. Dogovorili smo se na kolegijumu da, u ime svakog kluba, oni koji ţele, već su neki najavili da nemaju posebno interesovanje, po deset minuta izlaţe jedan predstavnik kluba. Bošnjaĉka stranka je ustupila prvenstvo sljedećem klubu, a to je Klub ĉetiri partije. Kolega Andrija Popović će, u ime tog kluba, da se obrati. Izvolite, kolega.
  • Poštovana Skupštino, uvaţene graĊanke i graĊani Crne Gore i crnogorske dijaspore, Poslaniĉki klub Albanskih partija, Demokratske partije Force, HGI-a, Liberalne partije će podrţati predlog da se za guvernera Centralne banke Crne Gore izabere magistar Milojica Dakić. Njegov dosadašnji rad nas uvjerava da će Centralna banka Crne Gore biti nezavisna institucija u ĉijoj će nadleţnosti biti monetarna politika. Liberali vjeruju da će Centralna banka Crne Gore biti zavisna od rasta cijena, a nezavisna od Vlade i krupnih biznismena. TakoĊe, vjerujem da će kamate u bankama odreĊivati finansijsko trţište, a ne birokrate u kabinetima. Centralna banka Crne Gore moţe da utiĉe da se nesmetano razvija slobodna trgovina sa svijetom, što garantuje više stranog kapitala, otvorenu zemlju i više novih radnih mjesta. Liberalizacija trţišta je šansa za moderniju i efikasniju poljoprivredu koja mora postati, uz turizam, najveća crnogorska uzdanica. Smatramo da je trţišno odreĊivanje cijena od najveće vaţnosti, a liberalizacija trgovine kako robom i uslugama tako i kapitalom je potrebna kako bi bila obezbijeĊena efikasna alokacija sredstava i stabilnost cijena i trţišta uopšte. Sa razvojnog stanovišta brza i sveobuhvatna liberalizacija je najbolja politika spoljne trgovine za malu zemlju koja, pri tome, mnogo zavisi od uvoza robe i finansijskih sredstava. Ovo je, inaĉe, cilj kojim se teţi pridruţivanjem Evropskoj uniji. Što brţe pridruţivanje to brţa liberalizacija jer na kraju stoji pristupanje toj carinskoj i monetarnoj uniji. Ovo se odnosi ne samo na liberalizaciju trgovine sa Evropskom unijom, već i na liberalizaciju trgovine na Balkanu i sa cijelim svijetom. Sporazum Cefta na to i obavezuje. Isto tako, liberalizacija finansijskih odnosa i uspostavljanje potpune slobode finansijskih transakcija bi bila veoma korisna za zemlju koja oĉekuje znaĉajne strane investicije, koja se u velikoj mjeri oslanja na doznake i druge privatne transfere iz inostranstva. Liberalni sistem trgovine i poslovanja bi samo povećao priliv investicija i podstakao rast izvoza. Ovo jeste u suprotnosti sa odreĊenim kratkoroĉnim interesima pojedinih poslovnih krugova. MeĊutim, to ovakvu politiku afirmiše prije nego što je dovodi u sumnju. Znaĉajnu ulogu u svemu ovome moţe odigrati Centralna banka Crne Gore i novi guverner, daleko znaĉajniju nego što je Centralna banka imala do sada.
  • Idemo dalje. Sljedeći klub je Klub poslanika Pozitivne Crne Gore. 2 Kolega Pajović. Izvolite.
  • Predsjedniĉe drţave, predsjedniĉe Skupštine, dame i gospodo poslanici, uvaţeni graĊani, Na ĉelu sam stranke koja se zalaţe za profesionalizaciju, za nezavisan rad drţavnih institucija. Smatramo da jedino na takav naĉin moţemo doprinijeti razvoju demokratije, a generalno u svim segmentima crnogorskog društva da moţe doći do odreĊenih boljitaka. Kada govorimo o rješenjima za Centralnu banku Crne Gore svakako moramo imati u vidu da se radi o instituciji koja ima strahovito velika ovlašćenja. To joj konkretno daje i zakon, a ako hoćete to joj daje i Ustav Crne Gore. Dobro bi bilo da smo i u prethodnom periodu imali upravo ponašanje u skladu sa zakonom i Ustavom kada su u pitanju ingerencije Centralne banke. To su, prije svega, mogu slobodno reći, meĊunarodni standardi, jer dok nema nezavisnosti Centralne banke Crne Gore teško da moţe biti nezavisnog, profesionalnog, ekonomskog sistema u Crnoj Gori. Tim prije znajući da upravo jedan stoţer, da tako kaţem, i ekonomskog razvoja i uopšte fiskalnog sistema u drţavi Crnoj Gori treba i mora da ĉini Centralna banka. Svakako je to prepoznato i u zemljama savremene demokratije. Moram podsjetiti da je upravo meĊunarodna tekovina i tekovina zapadne demokratije upravo nezavisnost i profesionalizacija institucija koje jesu krovne kada su u pitanju finansije i ekonomija. MeĊutim, kada je u pitanju Centralna banka Crne Gore, mi u Pozitivnoj Crnoj Gori smo sasvim sigurni da se radi o jednom velikom, prije svega politiĉkom uticaju do neĉega što apsolutno nije dobro ni za drţavu ni za graĊane, a to je jedan veliki, prije svega, personalni uticaj na rad institucije koja, ponoviću, i po Ustavu i po zakonu bi morala biti i nezavisna i profesionalna. Postoji veliki broj razloga i veliki broj primjera zbog ĉega mi u Pozitivnoj Crnoj 3 Gori nećemo podrţati rješenje predsjednika Vujanovića, pri tome moram vrlo jasno razdvojiti personalnu ravan viceguvernera gospodina Dakića i onoga što mi nazivamo sistemskim problemom koji apsolutno ne vidimo da će biti riješen imenovanjem gospodina Dakića na mjesto guvernera Centralne banke. Ne treba ići daleko u prošlost, treba se vratiti u jedan kratak vremenski period i zakljuĉiti da u sluĉajevima Prve banke Crne Gore smo imali jedan potpuno obrnut primjer. Umjesto da smo vidjeli snagu i jaĉinu drţave, snagu i jaĉinu institucije i uvoĊenje prinudnih mjera kod banaka koje apsolutno nijesu dobro poslovale, imali smo obrnut sluĉaj. Na kraju, došlo je do zadovoljavanja po nama privatnih interesa gdje je jedna privatna banka uvela, mogu slobodno reći, prinudne mjere Centralnoj banci Crnoj Gori. Svi ste bili svjedoci da naš bankarski sistem nije bio sa dovoljnim kapitalom i danas znamo da je on skoro upola manji u odnosu na, recimo, Srbiju, pa mogu slobodno reći da je jedan od najmanjih u regionu. Dakle, u vrijeme velike ekonomske krize, kada svi u okruţenju, pa u Evropi, upravo, bojeći se od ekonomskih šokova, povećavali kapitale banaka kod nas smo dijelili ĉak i do tri stotine miliona eura nelikvidnih i nekvalitetnih kredita. Kolika je to bila opasnost za sve deponente i za sve banke u Crnoj Gori o tome moţemo samo da razmišljamo. TakoĊe, tome treba dodati da smo umjesto kvalitetnih mjera od strane Centralne banke imali zapravo mijanjanja odreĊenih regulativa i u konaĉnom moţemo slobodno reći odreĊenim manipulacijama usvajanje izvještaja raĉunovodstvenih izvještaja, knjigovodstvenih izvještaja, koji zapravo nijesu odgovarali onome što je bilo stvarno stanje stvari na terenu. Na taj naĉin Centralna banka Crne Gore je zapravo štitila privatne interese pojedinaca. Ovdje ĉak i ne govorimo o politiĉkom uticaju, jer kad imate politiĉki uticaj onda moţete govoriti o odreĊenim politiĉkim ili interesnim grupama koje imaju za cilj, da naravno u svakom društvu interesna grupa ţeli, zapravo da bude jaĉa od drţave, ali ovdje ste ĉak imali i stavljanje interesa pojedinaca ispred interesa drţave. Ne samo da bi se saĉuvao taj kapital, već pomenuću 4 pojedine banke apsolutno nijesu morale da rade ono što je bila obaveza svih, a to je da uvećavaju svoj kapital. Naravno, sve to ima veze i sa finansijskom stabilnošću u cjelokupnoj drţavi. Podsjetiću, to je bio jedan ogromni teret i prije svega maĉ koji je bio iznad svih graĊana Crne Gore i prije svega deponenata svih ostalih banaka. Kada govorimo o drugim razlozima, mene bi interesovalo zbog ĉega biramo guvernera na jedan kratak vremenski period. Na ţalost, ja nemam biografilu, ali ono što sam uspio da saznam jeste da se radi o osobi koja će vrlo brzo ići u penziju. Dakle, meĊunarodni standard i standard Evropske unije jeste da se guverneri centralnih banaka biraju na period koji je veći od jednog izbornog ciklusa. Naš zakon je jasan i on govori da se guverner treba birati na šest godina. Vjerovatno zbog oslobaĊanja od politiĉkog uticaja. Naravno, tome treba dodati i odreĊene planove i mjere za taj period, a on jest dovoljno dug, šest godina je neophodno, da bismo imali nezavisnost i profesionalnost. Ovakav predlog govori da biramo jedno trenutno rješenje. A mi u Pozitivnoj Crnoj Gori, ukoliko postoje zakonska rješenja, a postoje, ukoliko postoje kadrovi, a mi ĉvrsto vjerujemo da Crna Gora ima i profesionalne i nezavisne kadrove, ne vidimo razlog zbog ĉega ne bismo imali guvernera na onaj period koliko mu zapravo to daje i mandat. Svi ovi razlozi za nas apsolutno jesu dovoljni da ne vidimo u konkretnom predlogu, opet ću pomenuti razdvajam personalnu ravan od neĉega što mi vidimo kao sistemski problem, već će Centralna banka Crne Gore u narednom periodu biti i više profesionalna i više nezavisna. Naprotiv, iskustvo iz prethodnog perioda, a ako hoćete i odreĊena kadrovska rješenja koja su se nalazila na ĉelu Centralne banke Crne Gore, podsjetićemo, vjerovatno je put za uspjeh u Crnoj Gori da morate prvo biti predsjednik Odbora direktora pojedinih privatnih banaka da biste došli na mjesto ministra finansija ili da biste došli na mjesto guvernera. Govorim o prethodnom periodu. Dakle, kod Centralne banke Crne Gore ne moţemo govoriti o profesionalnom i nezavisnoj instituciji. 5 Moţemo govoriti o instituciji koja je na ţalost po Zakonu i Ustavu izuzetno jaka, a u praksi imamo tipiĉan primjer, ponoviću,ne politiĉkog uticaja, koliko personalnog uticaja i zadovoljavanja interesa pojedinaca iz vlasti. Mi ne mislimo da je to dobro i naravno nećemo se radovati bilo kome ko gubi svoj kapital, ne mi nijesmo takvi, ali shvatićete nas da rješenja koja u sebi ne sublimiraju boljitak i napredak u nezavisnosti i profesionalnosti crnogorskih institucija nijesmo spremni da podrţimo. Stoga mi ovaj predlog uvaţenog predsjednika Vujanovića vidimo kao vid politiĉke trgovine u susret predstojećim predsjedniĉkim izborima, jer mi nemamo drugog objašnjenja ukoliko se nastaviti kontinuitet kontrole, ponoviću institucije koja treba da kontroliše kompletan bankarski, ako hoćete i finansijski sistem u Crnoj Gori, ukoliko imamo obrnutu situaciju, ukoliko imamo i nastavak prakse, kontrole, pojedinaca iz vlasti tako velikih institucija kao što je Centralna banka Crne Gore. Hvala vam puno.
  • Hvala, kolega Pajoviću. Mi smo dogovorili naĉelno jedan uĉesnik u raspravi od 10 minuta, ali smo i ostavili mogućnost da bude i dva sata, da bismo ipak udovoljili toj mogućnosti, onda će biti 1:10 plus 1:5 ko ţeli, a Demokratski front će to podijeliti na tri po pet minuta, tako da se ostali uĉesnici u raspravi mogu pripremiti da bi završili u okviru dva sata današnju raspravu. Kolega Damir Šehović u ime Socijaldemokratske partije. Izvolite.
  • Gospodine predsjedniĉe Skupštine, spadam u poslanike koji uvaţavaju instituciju kolegijuma i dogovore koji ste napravili, ali ovako vaţno pitanje svesti na ovakav minimum rasprave, ne priliĉi ovom domu. Izvinjavam se, ja znam da dezvuišem i mog predstavnika u kolegijumu, ali dozvolite da, ako išta 6 poslanik u ovom domu ima pravo ima pravo da govori. Pogotovo,ukoliko to pravo na neki naĉin ne osporava Poslovnik. Ne znam ĉemu ta tolika trka, ko se to plaši rasprave o jednoj od najvaţnijih liĉnosti i jednom od najvaţnijih stubova sistema kao što je guverner Centralne banke. Hoćete da ga podvuĉete ispod ţita. Mislim, šta je to sporno u ovom predlogu, zbog ĉega ţelite da ga prelomite preko koljena u sat vremena rasprave?
  • Dogovorili smo se da to bude ne u sat nego u dva, i biće u dva sata, i biće dovoljno rasprave o pojedincu i mislim da smo to dogovorili, da ćemo dati priliku i drugim klubovima da se izjasne i dodatno, pored onoga što će uraditi predstavnici klubova. Nema razloga da taj sat vremena bude sporan toliko. Gospodine Šehović, treći put, ovaj put uspješni. Izvolite.
  • Predsjedniĉe drţave, predsjedniĉe Parlamenta, poštovani kolege, U juĉerašnjoj raspravi o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fiziĉkih lica sam ukazao da je crnogorska ekonomija trenutno razapeta izmeĊu tri kljuĉna problema koji je ograniĉavaju, koji je sputavaju, pritiskaju, a koji su vezani za nelikvidnost, za nejednakost i za spiralu javnog duga. Crna Gora tih problema prvo mora biti svjesna, jer je to preduslov za njihovo rješavanje, a sa druge strane mora biti ne samo svjesna, nego mora zauzeti aktivan pristup, kada je rijeĉ o rješavanju istih, budući da sam u potpunosti ubijeĊen da je to preduslov ne samo fiskalne stabilnosti Crne Gore, koja je vaţna, već bih rekao da je to preduslov i makroekonomske, a ako hoćete i finansijske stabilnosti. Zato je potrebno djelovanje na svim poljima i zato je potrebno djelovanje svih grana vlasti, kako fiskalne tako i monetarne. Uloga Centralne banke u rješavanju ovih problema nije kljuĉna, ali je svakako njena vaţnost ogromna, budući da je to njena ne samo statutarna i 7 zakonska, već bih vas podsjetio da je to njena i ustavna obaveza, a Ustav je propisao da je Centralna banka institucija koja je duţna da se brine o finansijskoj stabilnosti naše zemlje. Najbolji doprinos toj finansijskoj stabilnosti Centralna banka će dati ako iskoristi, istina, ograniĉene instrumente koji joj stoje na raspolaganju zbog euroizovanosti naše ekonomije i usmjeri ih u pravcu rješavanja problema nelikvidnosti za koju sam ubijeĊen da je danas najveći problem crnogorske ekonomije. Budući da ovo kaţem iz razloga što nelikvidnost realnog sektora se iz mjeseca u mjesec produbljuje, broj blokiranih raĉuna konstantno raste, a ukupan broj preduzeća sa blokiranim raĉunima danas iznosi oko 16.000, pri ĉemu je frapantan podatak da je 7.000 pravnih lica u blokadi duţe od tri godine. S druge strane, kada je rijeĉ o nelikvidnosti, smatram vaţnim da pomenem i ĉinjenicu da ovdje imamo i bezobrazno duge rokove plaćanja koje pojedini monopolisti nameću našim preduzetnicima i time problem nelikvidnosti ĉine još i većim, zbog ĉega će SDP, to sam već juĉe najavio u svom izlaganju, povodom zakona koji sam pomenuo na poĉetku mog izlaganja, ponovo vratiti u skupštinsku proceduru, Zakon o rokovima plaćanja, zbog ĉega ćemo pokušati da na taj naĉin svedemo rokove plaćanja na nivo od dva mjeseca i da eliminišemo mogućnost da monopolisti zloupotrebljavaju svoj poloţaj. Istovremeno, kada govorimo o tom problemu nelikvidnosti, moram da kaţem da na drugoj strani imamo bankarski sistem u ĉijem sastavu imamo zabrinjavajući visok nivo nekvalitetnih kredita, ali cijenim da je bitno da kaţemo da poslije duţeg vremena imamo situaciju da depoziti premašuju kredite, a da kreditna aktivnost naših banaka nije ni pribliţno na potrebnom nivou. Istina, ne samo da nije pribliţno na potrebnom nivou nego bih rekao da posljednji izvještaj Svjetske banke koji se, izmeĊu ostalog, bavi tim pitanjem, govore o tome da je u Crnoj Gori u odnosu na sve zemlje regiona najveći pad kreditne aktivnosti. Za rješavanje svih ovih, ali i mnogih drugih problema koji tište crnogorsku ekonomiju potrebna nam je jedna jaka, stabilna i nezavisna institucija koja će 8 svojim aktivnostima uĉiniti da ove probleme svedemo na najmanju moguću mjeru, a davanjem preporuka u Vladi doprinositi objektivizaciji slike o crnogorskoj ekonomiji i izazovima koji ih prate. Preduslov za to je nezavisnost Centralne banke. U teoriji i u praksi je dokazano da ta nezavisnost zavisi od ĉetiri stvari, funkcionalne, institucionalne i finansijske nezavisnosti, pri ĉemu je ĉetvrta stvar koja je, takoĊe, vaţan segment nezavisnosti personalna nezavisnost ljudi koji upravljaju Centralnom bankom jer su centralne banke u svakoj zemlji vrhovne, monetarne institucije zaduţene za nadzor nad cjelokupnim bankarskim sistemom. S tim u vezi, ţelim da kaţem da ćemo izborom uvaţenog gospodina Dakića za guvernera Centralne banke mi svakako dati doprinos toj personalnoj nezavisnosti, ali bih rekao i kredibilitetu ove vrhovne monetarne institucije. Ovo iz razloga što sam duboko uvjeren da je rijeĉ o profesionalcu i odgovornom ĉovjeku, ĉovjeku od integriteta koji je ĉitav svoj radni vijek upravo proveo u Centralnoj banci, obavljajući najodgovornije poslove u ovoj instituciji. UbijeĊen sam da će njegovo iskustvo i znanje biti od velike pomoći za rješavanje ovih problema, kao i da će, nakon njegovog izbora za mjesto guvernera Centralne banke, ova institucija i dalje nastaviti da bude institucija od poštovanja u Crnoj Gori, institucija koja će ukazivati na probleme, ali i institucija koja će nuditi rješenja koja moţda na prvi mah ne djeluju popularna, ali su svakako potrebna da bi ti problemi i efekti tih problema bili svedeni na najmanju moguću mjeru. S tim u vezi, ţelim da kaţem da će Socijaldemokratska partija sa zadovoljstvom glasati za izbor i za predlog uvaţenog gospodina Vujanovića da gospodin Dakić bude guverner Centralne banke jer vjerujem da ćemo time pomoći kvalitetu rada ove institucije, a samim tim i ukupnom rješavanju nagomilanih problema sa kojim se crnogorska ekonomija danas suoĉava. Hvala.
  • Na redu je kolega Damjanović u ime Kluba poslanika SNP-a. 9 Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Zahvaljujem. Poštovana Skupštino, Predsjedniĉe drţave, poštovani graĊani, Kod imenovanja lica koja trebaju da obavljaju odgovorne funkcije u institucijama koje nijesu politiĉke, svakako treba razdvojiti politiku od struke. Drago mi je što se moj uvaţeni kolega Šehović kao poslanik partije koja ne podrţava personalno Predsjednika drţave i kao kandidata za predsjednika drţave na predsjedniĉkim izborima, pozitivno odredila prema njegovom predlogu jer se predlog odnosi na ĉovjeka koji je, u struĉnom smislu, prava i kompletna osoba koja moţe da radi ovako odgovoran posao. Tu se pokazuje da moţemo da razdvojimo politiku od struke. MeĊutim, ţelio bih da Predsjednika drţave pitam jednu drugu stvar. Moţda je pravi trenutak da odgovori koji su to motivi bili da Predsjednik drţave 24. januara, dakle prije pet dana, u skladu sa Poslovnikom, jer to su izuzeci koji su jednostavno mogući, predloţi imenovanje gospodina Dakića za novog guvernera Centralne banke. Naime, 5.12. prošle godine, prije svega mjesec i po dana, gospodin Predsjednik drţave je odgovorio da misli da novi guverner Centralne banke nije urgentan kadrovski problem. To je obrazloţio time da Centralna banka funkcioniše u punom kapacitetu i da nema pretjerane potrebe, navodim njegove rijeĉi, da se hitno postupa po tom pitanju. Imao sam neku izjavu nakon toga, potpuno suprotnu, gdje sam rekao da ukoliko bi se ĉekao mart i izborna kampanja za predsjednika drţave svakako ne bi bio dobar momenat da pogotovo aktuelni predsjednik kao novi kandidat za istu funkciju predlaţe u tom momentu guvernera, da bi došli u situaciju da ga ne bi imali do aprila, maja, odnosno pola godine defakto od kada je bivši guverner napustio tu funkciju i sada obavlja neku drugu. Prava prilika je da nam se ovdje kaţe šta je to Predsjednika drţave 10 rukovodilo da promijeni svoje mišljenje za mjesec i po dana, da li kandidatura za ove predsjedniĉke izbore, pa onda ţurba da se i ovaj kadrovski problem riješi koji je, zaista, urgentan ili postoje neki drugi motivi. Sloţio bih se sa nekim od kolega koji su naveli da moţe problem da predstavlja, i to što, shodno zakonskim uslovima, za sticanje penzije novi guverner, ako bude ovdje podrţan, ovu funkciju moţe da obavlja najviše dvije, dvije i po godine, dakle do 2015. godine u maju, ĉini mi se da tada nastupaju zakonski uslovi za penzionisanje, po novom zakonu, tako je, gospodine Stanišiću. Ako bismo sada izveli jednu matematiku od perioda samostalnosti Crne Gore 2006, pa do te 2015. godine, biće devet godina, a u tih devet godina imaćemo ĉetiri guvernera Centralne banke. Dakle, dva sada već bivša, jednog kojeg ovdje biramo i onog kojeg ćemo izabrati 2015. godine. Dakle, ĉetiri guvernera za devet godina moţe da bude problem, jer i po nekim meĊunarodnim standardima, zaista je tu kolega bio u pravu, guverneri Centralne banke treba da su u funkciji mnogo duţoj nego što je jedna, pa i dvije smjene izvršne vlasti. Zato mu je i mandat po ovom zakonu koji i sada primjenjujemo duţi nego što je mandat izvršne vlasti. Kada zanemarimo i tu priĉu, meni je ţao što Predsjednik drţave nije imao uvodno obraćanje gdje bi obrazloţio i razloge koje je osim nesumnjive struĉnosti gospodina Dakića koji je cio svoj ţivot proveo u Centralnoj banci, koji tamo radi već 30-ak i više godina i koji je na funkciji viceguvernera za platni promet već duţi niz godina, koji su to razlozi i šta Predsjednik drţave smatra kao urgentnim da bi novi guverner na ĉelu Savjeta morao da radi kako bi poboljšao stanje u bankarskom, odnosno finansijskom sektoru. Podsjetiću na probleme s kojim se suoĉava i ovaj Savjet Centralne banke i Centralna banka i drţava Crna Gora koje mora urgentno rješavati. Bila je moţda prilika da ĉujemo da li je, rukovodeći se ovim predlogom, Predsjednik drţave imao komunikaciju sa gospodinom Dakićem i kako obojica gledaju na neke aktuelne probleme. Jedan od tih problema je problem evra, postaviće se vrlo brzo pred Crnu Goru tokom pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, dakle naĉin na koji Crna Gora 11 unilateralno koristi evro. Mi u SNP-u smatramo da je dobro što Crna Gora ima takvu valutu jer da nema takvu valutu, odnosno da ima sopstvenu valutu definitivno bi politika i te kako uprla prste i u monetarnu sferu kao što je uplela u fiskalnu sferu. Drugo pitanje jeste ĉlanstvo Crne Gore u jednoj vaţnoj instituciji a to je Banka za medjunarodna poravnanja. Zašto još uvijek nijesmo tamo punopravni ĉlanovi? Treće pitanje jeste slaba konkurencija naoko konkurentnog bankarskog sektora u kome je 11 - 12 banaka mahom zemalja ĉlanica EU uz dvije ili tri domaće banke. Ta konkuretnost nije dovela niti do pada kamatnih stopa niti do pada visokih naknada koje bankarski sektor ima u prometu sa klijentima, niti je dovela do zadovoljavanja potreba poslodavaca, odnosno svih privrednih subjekata koji imaju šta da ponude tim istim bankama. Da li je predsjednik drţave mišljenja da tu konkurenciju u bankarskom sektoru treba pospješiti sa nekim bankama koje nijesu iz tzv. euro zone, bankama prije svega iz Rusije, Turske, onih drţava koje ovdje namjeravaju ili mogu da investiraju u veoma vaţne infrastrukturne projekte. Jedno od pitanja jeste kako Predsjednik drţave, odnosno da li zna kako bi novi guverner gledao na ideju koju SNP ovdje već duţe vrijeme iznosi, a to je da je potrebno uvesti porez na platni promet, odnosno finansijske transakcije. Iznio sam podatak da je obim tog platnog prometa 20 i nešto milijardi evra. Tu se misli na meĊubankarski platni promet i platni promet banaka sa klijentima. Samo 0,1% oporezivanja bi dalo Crnoj Gori 20-ak miliona evra pri ovakvom platnom prometu što je duplo više nego što će biti efekti tzv. kriznog poreza kojeg smo sinoć ovdje usvojili. To su neka od pitanja koja bi nas u Klubu SNP-a interesovala, pretpostavljam i u odnosu na to kako ih sagledava aktuelni predsjednik drţave i kandidat za novog predsjednika na predsjedniĉkim izborima, a svakako da li predsjednik drţave ima saznanja kako na to gleda sadašnji viceguverner i kandidat za novog guvernera gospodin Dakić. Mogu da u jednom dijelu 12 pohvalim u struĉnom smislu rad gospodina Dakića i uopšte rad novog Savjeta Centralne banke koji je od kada je usvojen novi Zakon o Centralnoj banci, u jednom veoma lošem ambijentu nastalom kao posljedica rada prethodnog Savjeta Centralne banke, uspio da odoli, za sada, politiĉkim pritiscima kojih je bilo ovdje, koji su dolazili sa više strana i da, za razliku od bivšeg Savjeta Centralne banke, odoli pritiscima koji su dolazili iz jednog dijela bankarskog sektora. Podsjetiću da bivši Savjet Centralne banke u punom kapacitetu nije imao snage da odoli pritiscima koji su dolazili i od Prve banke i još nekih drugih banaka vezanih za prekomjerno kreditiranje i to kreditiranje, koje nije zaustavljeno, sada se obija o glavu Crnoj Gori, graĊanima i kompletnoj privredi. Moţda je i bolje, predsjedniĉe, što ste predloţili kandidata koji je iz struke i koji nema veze sa politikom, i zbog funkcije koju obavlja, kao viceguverner on nije mogao formalno biti ĉlan bilo koje politiĉke partije. S tim kandidatom sam imao prilike da diskutujem i na sjednicama odbora kada je dolazio da brani, odnosno obrazlaţe izvještaj Centralne banke. Mogu da kaţem da se radi zaista o politiĉkom kandidatu koji jeste apolitiĉan i koji, u struĉnom smislu, ispunjava sve neophodne uslove. Pretpostavljam, da nije takav predlog bio, da bismo onda birali opet kandidata koji je došao direktno iz politike, što svakako, u vremenu koji predstoji pred Crnom Gorom, u vremenu koji je puno izazova, prije svega stabilizacije i bankarskog sektora i svega onoga što Crna Gora treba da dobije od banaka a banke su mnogo dobile od Crne Gore, prije svega strane banke, treba da radi novi guverner. U tom smislu bi bilo poţeljno da ĉujemo još jednom, mi u Klubu SNP-a, vaše motive koji su vas rukovodili da predloţite ovog kandidata, iako ste rekli da nije ţurba, da ĉujemo da li vi imate saznanja o svim ovim problemima i kako bi ih rješavao novi guverner Centralne banke, kako bismo prilikom glasanja iskazali svoj stav. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. 13 U ime Kluba poslanika Demokratskog fronta, petominutno izlaganje, kolega Medojević. Izvolite.
  • Hvala, predsjedniĉe. Odlazeći predsjednik Crne Gore, koji obavlja ovu svoju funkciju u tehniĉkom mandatu je uradio još jednu stvar koja, po našem mišljenju, ne priliĉi poziciji predsjednika. Dakle, u tehniĉkom mandatu nije u duhu demokratske pravne drţave, ustavne drţave, da vi predlaţete ovakvog kandidata. Trebalo se saĉekati da doĊe novi predsjednik pa će on iskoristiti svoju, ţelim da kaţem ovo nije ustavno ovlašćenje predsjednika, ovo ovlašćenje je dobio Zakonom o Centralnoj banci. Evo šta kaţe Ustav vezan za Centralnu banku - predsjednik Crne Gore bira se na pet godina. Isto lice moţe biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta. Izvinjavam se ovo je drugo.”Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema.” Dakle, ono što nas ovdje, kao poslanike iz opozicije i iz Demokratskog fronta, motiviše da ne glasamo za ovaj predlog jeste da je predloţeni kandidat bio ĉlan Savjeta Centralne banke svih ovih godina i bio je direktor Centralne banke svih ovih godina, kada je Centralna banka pokazala da nije samostalna organizacija. Na ţalost, u ovoj drţavi što je i logiĉna posljedica, ĉinjenica je 23 godine se ne smjenjuje vlast, ova Centralna banka nije bila nezavisna institucija, i ovaj gospodin dijeli dio odgovornosti za ono što je , godinama govorim ovdje, dubioza u bankarskom sistemu, nenaplativi krediti u bankarskom sistemu, gubici u bankarskom sistemu, pranje novca narko kartela preko bankarskog sistema, odobravanje kredita bez adekvatnih koleterala i odliv novca iz Crne Gore je trenutno najveći bezbjednosni, ekonomski, drţavni problem Crne Gore, koji tek dolaze na naplatu. 14 Kolega Šehović se dobro pozvao na istraţivanje Svjetske banke koja naš finansijski sistem ocjenjuje kao najranjiviji. U našem bankarskom sistemu,bez obzira na ovolike probleme i kredite, banke imaju negativnu stopu povraćaja na aktivu. Dakle, banke u ovom trenutku odobravaju minimalne iznose kredita privredi, zato što imaju ogromne gubitke, zbog toga što su u prethodnom periodu odobravale kredite bez adekvatne procjene rizika. Rekao sam ovdje, to što se radilo u bankarskom sektoru od 2006. do 2009. godine najveći organizovani kriminal i veleizdaja drţave Crne Gore. To su radili menadţmenti banaka, zajedno sa privilegovanim tajkunima i narko bosovima koji su uzimali kredite za pranje novca, nelegalno steĉenog od organizovanog kriminala, i za klasiĉnu prevaru i pljaĉku. Dakle, uzmete kredit, date nepostojeći koleteral. Postoji osnovana sumnja da to menadţmenti banaka i vlasnici banka nijesu radili onako da uĉine ovim kreditorima na volju nego su imali moţda zajedniĉke interese. Prema tome, ovaj sastav i prošli sastav, i svi sastavi Savjeta Centralne banke ne zasluţuju prelaznu ocjenu što se tiĉe Demokratskog fronta. Oni su odgovorni za nadolazeću krizu koja će tek da se desi u 2014. godini. Ovim kozmetiĉkim promjenama koje dozvoljavaju zakoni u Crnoj Gori gdje vi kategoriju nenaplativih kredita prebacujete knjigovodstveno, dajete nove kredite, a nemate ni cent prihoda za banku, to su tzv. evergrin krediti.To će da se obije o glavu Crnoj Gori 2014-2015. godine. Zbog toga, poštovane kolege, smo i predlagali da je neophodno da se razmisli o takoĊe korjenitim reformama i promjenama i u tom sektoru jer to ne moţete da izbacite iz sistema. Moţete da prebacujete iz jednog sektora u drugi, ali problem, i to registruju eksperti iz Svjetske banke, mi nemamo fiskalni kapacitet, kolega Šehoviću, da podrţimo rehabilitaciju banaka i restruktuiranje najvećih gubitaša. A i kako ćemo, a i što bi podrţali tajkune crnogorske, koji je uzeo 200 mil. eura, uloţio 20 mil. eura a ostatak prebacio na raĉune u inostranstvu. Moţda je sa tih raĉuna, koristeći virtujene keš depozite, oprao 15 pare nekim narko bosovima. I sada treba poreski obveznici Crne Gore da plaćaju troškove rehabilitacije banaka i treba da plaćaju raznorazne ideje koje se ĉuju ovih dana i ovih mjeseci od raznih interesnih krugova da ne govorimo o tome šta se sve dešava na privrednom sudu i koliko dugo ne moţe da se uvede steĉaj u kompaniji jednog tajkuna, koji je odavno poznat kao vrlo blizak Demokratskoj partiji socijalista. Dakle, poštovane kolege, ovo rješenje je problematiĉno sa više razloga. Prvo, rekao sam da vi kao predsjednik drţave demokratski izabran, kako ţelite sebe da zovete morate da vodite raĉuna o duhu demokratije. Dakle, u politiĉkom mandatu se ne predlaţe kandidat za guvernera. Prema tome, morate da ovdje nama kaţete odgovorite zaista ja sam i poĉeo dali vi uopšte moţete da predoţite ovoga kandidata za guverenera i da ĉujemo od vas ovdje u Parlamentu koje je vaše ustavno tumaĉenje kako moţete vi da se kandidujete treći put za predsjednika Crne Gore, zaista jeli to povezano. Dakle, ako Vi kao Predsjednik drţave kršite Ustav ili ga kreativno tumaĉite, onda moţda kršite i zakon o Centralnoj banci kreativno ga tumaĉite i mislim da je došlo vrijeme da nam ovdje sad kaţete u Parlamentu i pridruţujem se ovim zahtjevima kolega vrlo interesantna i predlagaĉ i tema i najmanje je ajde da tako kaţem bitan u ovom trenutku. Izvinjavam se, predsjedniĉe, vrlo ću brzo. Najmanje u ovom trenutku bitno rješenje on ne zasluţuje da bude guverner Centralne banke jedne drţave, ne zbog toga što je loš struĉnjak bankar raĉunovoĊa, knjigovoĊa, on nema autoritet u toj oblasti. Guverner Centralne banke jedan od temeljnih institucija jedne drţave on mora da bude autoritet u monetarnom finansijskom sistemu, on mora javno da djeluje, mora da utiĉe na povjerenje izmeĊu razlike uĉesnika u finansijskom trţištu, on mora da ima autoritet, on nema autoritet to je profesinalac korektan, tehniĉkog nivoa, slušao sve vas i sve vlade u struĉnom smislu zna svoj posao, ali to nije dovoljno da bi neko bio guverner Centralne banke jedne nezavisne drţave a posebno Centralne banke u uslovima kada 16 nam prijeti pravi finansijski kolaps zbog nadolazećih naplativih kredita koje su banke davale po raznim osnovama, uglavnom nezakonito i sa velikim troškovima koji dolaze u narednom periodu za poreske obveznike Crne Gore. Hvala, izvinjavam se.
  • Hvala vam, dao sam vam malo više vremena. Idemo dalje. Kolega Jelić je ţelite dodatnih pet minuta, imate još dvojicu po pet. Na kraju će najviše govoriti, jer vi nijeste moram vas podsjetiti da vi nijeste još najveći. Izvolite još jedan po pet, pa ću onda po 10 minuta. Kolega Kneţević. Izvolite.
  • Poštovana Skupštino, uvaţeni graĊani, odlazeći predsjedniĉe Vujanoviću, Vaš predlog gospodina Dakića za guvernera je u stvari rezultat vanrednih kadrova, pretumbacija unutar DPS-a i vladajuće koalicije, jer oĉigledno je da je gospodin Ţugić doveden na mjesto ministra finansija da pokušava da oţivi crnogorsku ekonomiju koja se nalazi na vještaĉkom disanju u stanju duboke kome i koliko smo imali priliku da vidimo juĉe teško da je moţe oţivjeti i gospodin Ţugić i njegovo iskustvo. Već je saopšteno da je gospodin Dakić ĉovjek pred penzijom i meni se ovdje javlja dilema da li je on znaĉi privremeno rješenje da samo premostite ove unutarkoalicione probleme koje imate, a da nakon predsjedniĉkih izbora kad vi budete izgubili izbore, ne samo da on neće biti više privremeno rješenje nego se više nećete moći dogovoriti ni oko kafe kuvarice, jer će biti raspisani novi izbori. Ako je gospodin Dakić koji je pred penzijom privremeno rješenje, logiĉnije bi bilo da ste kandidovali onda 17 gospodina Voja Đukanovića, ĉovjek je u penziji, ima dosta vremena i da odradi ovih godinu I,po dvije, a inaĉe je poznat kao ...
  • Molim vas da ne upotrebljavamo imena ljudi koji nijesu tu i koji nijesu u politiĉkom ţivotu.
  • Gospodine Krivokapiću, on je u politiĉkom ţivotu, ali ne i u Skupštini Crne Gore. Kakav je bio odnos do sad Centralne banke Crne Gore recimo prema Prvoj banci? Znate to je ona banka kojoj smo mi pozajmili 44 miliona evra, pa je onda gospodin Lukšić koji je tada bio ministar finansija izveo da se jedan milion evra vrati 11 puta u toku jednoga dana, to je ovaj isti gospodin Lukšić, koji se sada nalazi u Aljendeovom i Pinoĉeovom Ĉileu dok mi grcamo u 200 miliona evra dugova gdje nas je on zaduţio. Koliko se sjećam, gospodine Krivokapiću, Vi ste ga prozvali. Kakav je bio stav Centralne banke odnosno Savjeta Centralne banke prema aferi Telekom iz 2005.godine, gdje smo da napomenem pokojnika koji je oprao 2,3 miliona evra, gospodine Krivokapiću,preko Euromarket banke kada je bio direktor Euromarket bank. Pobjegao je sa Anketnog odbora. Ja se nadam da će drţavni tuţilac da ispita sve u sluĉaju afere Telekom iz 2005.godine. A reći ću vam sve te afere štetnih privatizacija od Telekoma do Kombinata aluminijuma su izvedene pred referendum u crnogorskoj nezavisnosti i jasno je gdje su i na koji naĉin te pare potrošene. Pošto ćete u funkciji predsjednika biti posljednji put u Skupštini Crne Gore, ţelim samo da u ovom svjetlu raspisivanja predsjedniĉkih izbora da vam saopštim stav Demokratskog fronta da koliko god brojali gospodin Đukanović i gospodin Krivokapić moţete li dva ili tri puta da budete predsjednik, što se nas tiĉe, vi nemate pravo da se ponovo kandidujete za predsjednika Crne Gore i svaka vaša kandidatura je flagrantno kršenje Ustava, odlazeći predsjedniĉe 18 Vujanoviću. Ja sam ĉuo za vaš stav da vi moţete tri puta, ali Vi ste, gospodine Vujanoviću, u sukobu interesa, jer znaĉi jasno je da ţelite da budete ponovo predsjednik. TakoĊe, ţelim i da vas pitam, pošto ste saopštili da vjerujete Ustavnom sudu koliko ste sudija Ustavnoga suda Vi imenovali, odnosno predloţili za tu funkciju, a koliko je njih bilo u vašem kabinetu ili vašim kabinetima u ovih prethodnih koliko već 10 godina, a to je isti onaj ustavni sud koji je nagrdio fioke tamo od ustavnih ţalbi opozicije koje se ne rješavaju ali kad treba da ocijeni ustavnost zakona euro po euro, odmah je urgentan, odmah je pragmatiĉan i odmah daje svoj stav da je to bilo zakonito i onda nam je jasno kakav će biti stav oĉigledno Ustavnoga suda. Ali mi nije jasno, gospodine odlazeći predsjedniĉe, otkud strah od Venecijanske komisije. Ako ste traţili njene stavove i mišljenja vezano za 2001.godinu oko referenduma, kada je Venecijanska komisija saopštila da crnogorski drţavljani bi trebalo da imaju pravo glasa na referendumu. Ako ste traţili njihovo mišljenje iz 2005.godine, ako ste traţili njihovo mišljenje oko ustavnih amandmana sada dva puta, pa valjda je vaţniji Ustav Crne Gore i referendum Crne Gore, kad smo se konsultovali sa Venecijanskom komisijom, ništa neće biti sporno da ĉujemo stav Venecijanske komisije vezano za to da li moţete dva ili tri puta. TakoĊe ja se ne pridruţujem stavovima gospodina Krivokapića da Vi sad zastupate neke velikosrpske nacionalne interese, da koketirate sa Beogradom, ja mislim da je to sve na nekoj fingiranoj ravni sukoba izmeĊu vas dvojice. Vjerujte da je meni malo danas i simpatiĉno da se vas dvojica to ako gledate jedan nasprem drugog po onoj epskoj narodnoj pjesmi da dijelite megdane kao oni narodni junaci Kraljevići, Kesedţija, uvijek nekome u toj borbi pritekne vila Raviojla u liku gospodina Đukanovića, odnosno vi se borite za naklonost gospodina Đukanovića, ali treba da znate da u narodnim pjesmama vila Raviojla nekad pomaţe Marku Kraljeviću, a nekad pomaţe Musi Kesedţiji, uzmite se u pamet. Zahvaljujem. 19
  • Kolega Kneţeviću, pošto ste i moju malenkost spomenuli, prvo predsjednik drţave je u punom mandatu od 20.maja, i taj mandat su mu dali graĊani, mi to moramo poštovati, to moramo poštovati nijesam htio da vas prekidam u dva navrata, ali sad vam moram reći. Znaĉi, tu funkciju će vršiti do 20. maja do izbora novog predsjednika na naĉin koji smatra da je u skladu sa Ustavom.Nemojmo mi da limitiramo ovlašćenja druge vlasti i njihovo izborno i potvrĊeno pravo tako da nije utvrĊeno da su neustavna. Prema tome, dajte da ispoštujemo instituciju predsjednika drţave. Evo meni se obratite ali poštedite predsjednika drţave od toga.
  • Ako ste me paţljivo slušali, a ja vjerujem da ste me paţljivo slušali. Ja sam gospodina Vujanovića oslovljavao sa - predsjedniĉe. Zašto sam koristio glagolski prilog sadašnji koristio sam ga iz svoje skromnosti vidite da nijesam ni spomenuo gospodina Lekića koji će biti budući predsjednik Crne Gore, ali sam jasno aludirao da će gospodin Vujanović izgubiti na predsjedniĉkim izborima raspisanim 7.aprila.
  • Znaĉi, predsjednik Crne Gore ima pravo da predloţi kandidata za guvernera Centralne banke i to nemojte da osporavate. I taj dio nemojte da politizujete a ostalo moţete. To je stvar politiĉkog prava raspisani su izbori. Prema tome, imate pravo da imate i taj dio osvrta. Sljedeći je predstavnik DPS-a i kolega Zoran Jelić će da se obrati 10 minuta. Izvolite.
  • Zahvaljujem, predsjedniĉe. 20 Poštovani gospodine Vujanoviću, poštovani predsjedniĉe Skupštine, dame i gospodo poslanici, Mislim da se treba vratiti na taĉku dnevnog reda i da raspravljamo zaista o jednom veoma vaţnom trenutku, to jeste o kandidatu za budućeg guvernera Centralne banke Crne Gore. Gospodin Vujanović je iskoristio svoje ustavno pravo kao predsjednik Crne Gore, i predloţio Skupštini na osnovu Ustava kandidata, gospodina Miloicu Dakića sadašnjeg viceguvernera za budućeg guvernera Crne Gore. Kad gledamo biografiju gospodina Dakića moţemo konstatovati da je gospodin Dakić zasnovao radni odnos kao pripravnik 1975. godine u Narodnoj banci Crne Gore i u toku razvoja svoje profesionalne karijere došao je od mjesta pripravnika do sadašnje funkcije koju obavlja u Centralnoj banci, to jeste do viceguvernera Centralne banke Crne Gore. Gospodin Dakić je obavljao mnogo znaĉajnih funkcija u Centralnoj banci Crne Gore, objavio je više nauĉnih i struĉnih radova i uĉestvovao u mnogim radnim grupama koje su se bavile izradom zakonskih rješenja. Podsjetiću, da je bio ĉlan grupe koja je izradila Zakon o Centralnoj banci, bio je ĉlan grupe koja je radila Zakon o bankama, Zakon o zaštiti depozita, Zakon o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom i drugim zakonskim rješenjima. Govori engleski i francuski jezik. Koja su oĉekivanja od budućeg guvernera Centralne banke Crne Gore. Prije svega oĉekujem da guverner Centralne banke Crne Gore nastavi voĊenje dosadašnje politike Centralne banke Crne Gore. Svakako, tu jedan od osnovnih ciljeva jeste, oĉuvanje finansijske stabilnosti. U tom kontekstu mislim da će najveći izazov budućem guverneru biti taj, da je u ovom trenutku veoma visok iako smanjen nivo loših kredita. Stoga, u saradnji sa Svjetskom bankom, Ministarstvom finansija i Vladom Crne Gore budući guverner treba da pokrene program restruktuiranja loših kredita. TakoĊe, treba da preuzme sve neophodne mjere iz nadleţnosti Centralne banke Crne Gore u jaĉanju povjerenja u finansijski sistem preventivnog djelovanja i unapreĊenja stabilnosti i sigurnosti 21 bankarskog sistema kao i smanjenja svih negativnih uticaja i prijetnji finansijskoj stabilnosti. U oĉuvanju ove finansijske stabilnosti guverner treba da intezivira svoju saradnju sa regulatorima finansijskog sistema, Ministarstvom finansija, sve u skladu sa Zakonom za finansijsku stabilnost. TakoĊe, guverner će zajedno sa svojim struĉnim timom analizirati makro ekonomska kretanja u zemlji i uticaje iz okruţenja, i u zavisnosti od ocjene stanja preuzimati odgovarajuće mjere iz nadleţnosti Centralne banke Crne Gore, odnosno davati preporuke Vladi za preuzimanje mjera ĉija nadleţnost nije u Centralnoj banci Crne Gore. TakoĊe, oĉekujem od novog guvernera da preispita našu regulativu sa posebnim akcentom na pitanja, da li postoji prostor za neke dodatne mjere koje bi podstakle kreditnu aktivnost i uticale na sniţenje visokog nivoa kamatnih stopa, što od njega oĉekuju graĊani Crne Gore i privreda. TakoĊe, guverner će nastojati da unaprijedi sistem praćenja poslovanja banaka u skladu sa savremenim tedencijama u sveri supervizije, kroz razvijanje sveobuhvatnog sistema izvještavanja prema Centralnoj banci Crne Gore i prateće baze podataka sa indikatorima koji su propisani bazelom tri. TakoĊe, akcenat tog rada treba da bude na unapreĊenju procesa upravljanja rizicima u bankama i procesu supervizije zasnovanom na tim rizicima. TakoĊe, guverner treba da preuzme i njegov tim, jednu novu obavezu koja je nametnuta prema Centralnoj banci u skladu sa zakonom, a to je zaštita potrošaĉa. TakoĊe, ono što je veoma vaţno za Crnu Goru jeste, da će guverner u sledećem mandatnom periodu nastaviti aktivnosti na pristupanju Crne Gore prema Evropskoj uniji u kojima Centralna banka Crne Gore zauzima veoma vaţno mjesto, jer su do sada zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore uĉestvovali i bili pregovaraĉi za ĉetiri poglavlja. TakoĊe, oĉekujem od guvernera da će nastaviti da ojaĉa i onako odliĉan kadrovski potencijal da ga unaprijedi, koji posjeduje Centralna banka Crne Gore, jer bez kvalitetih kadrova nema ni uspješne institucije. TakoĊe, oĉekujem visok nivo transparentnosti Centralne 22 banke Crne Gore koja će funkcionisati na principima visoko društveno odgovorne institucije, što je i do sada bila. Centralna banka Crne Gore treba da doprinosi jaĉanju civilnog sektora kroz javno uĉešće u brojnim društvenim i socijalnim aktivnostima. Na kraju ţelim da se zahvalim i dosadašnjem guverneru Centralne banke Crne Gore, gospodinu Radoju Ţugiću koji je imao kvalitetnu saradnju sa Skupštinom Crne Gore i njenim odborima. Na kraju ţelim da kaţem, da će Demokratska partija socijalista podrţati predlog kandidata Radojicu Dakića za guvernera Centralne banke Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala, poslaniĉe Jeliću. U ime Kluba poslanika Demokratskog fronta, kolega Mandić.
  • Izvinjavam se, prosto sam vjerovao da će još neko uzeti uĉešće u raspravi jer je vaţna taĉka dnevnog reda - izbor guvernera Centralne banke. Evo, gospodin Medojević i gospodin Kneţević u ime Demokratskog fronta su saopštili razloge zbog ĉega mi nećemo podrţati ovakav izbor. Mislim da smo vrlo precizno saopštili poĉev od samog naĉina predlaganja i pozicije u kojoj se nalazi predsjednik Crne Gore. Dakle, u poziciji tehniĉkog predsjednika jer su raspisani izbori, a predlog za tako vaţnu funkciju mislimo da treba da da ĉovjek i predsjednik Crne Gore koji će biti u punom kapacitetu. Prosto je znaĉajno da prilikom izbora guvernera Centralne banke znamo i onaj opis posla koji bi on trebao da radi kao što je i te kako znaĉajno za sve graĊane Crne Gore, ta pretpostavka da li će on uticati na stabilnost našeg sistema ili će ispunjavati u suštini naloge koje će dobijati od strane Vlade Crne Gore. Mi znamo da jedan od guvernera, i da mu pomenem ovdje ime, gospodin Ljubiša Krgović ĉitav niz mjeseci ili par godina, vodio je veliku borbu sa Vladom 23 Crne Gore da se izbori za samostalnost te funkcije, da ojaĉa instituciju guvernera Crne Gore, ali mu to na ţalost nije polazilo za rukom, i u borbi izvršne vlasti i sa gospodinom Krgovićem na kraju smo za rezultat imali to da je on smijenjen sa te duţnosti. On sada proizvodi dosta dobra vina, uţiva u privatnom biznisu, vjerovatno ima svoje poglede na sama dešavanja u Crnoj Gori, drugaĉija od onih koje ima predlagaĉ aktuelnog guvernera. Ali, o tome smo svemu priĉali kada je biran prošli guverner gospodin Ţugić, koji je bio naš kolega u Skupštini Crne Gore, aktuelni ministar finansija koga smo prethodnih dana ovdje snaţno prozivali da preuzme nadleţnosti ministra finansija u svoje ruke i da uĊe hrabro u obraĉun sa onim ljudima koji su nosioci sive ekonomije i sa onim ljudima koji ne ispunjavaju obaveze prema drţavi onako kako su duţni da ih obavljaju u skladu sa zakonom. Dakle, gospodine predsjedniĉe drţave, mislim da smo mogli i ovih par mjeseci da, uzimajući u obzir ograniĉenje koja ima naš guverner, pošto imamo euro kao plateţno sredstvo, saĉekati još par mjeseci da izaberemo predsjednika Crne Gore, a onda predsjednik Crne Gore u svom punom kapacitetu predloţi guvernera, kao i da predloţi sve one vaţne funkcije koje ima u skladu sa Ustavom Crne Gore. Ali, kako mi više nemamo priliku da vidimo vas ovdje u Skupštini, ja bih ţelio da nam odgovorite na nekolika veoma vaţna pitanja, kao predlgaĉ, prvenstveno vezano za kandidaturu. Mislim da je dobra prilika kada izaĊete za onu govornicu tamo u Skupštini Crne Gore da nam pojasnite kako to da vi kao prvi graĊanin Crne Gore, dakle neko ko je, kako vole da kaţu, na onoj stolici na kojoj je sjedio kralj Nikola i Sveti Petar Cetinjski, kako je sebi dozvolio da prekrši Ustav Crne Gore. Naravno da će se pronaći pokriće kao što se pronalazilo da je Ustavni sud u istoj stvari donosio dva puta razliĉite odluke, da će to Ustavni sud koji ste prvenstveno vi kreirali, da će izaći u susret odlukama Demokratske partije socijalista, zašto ste se toga prihvatili, mada ja liĉno potpuno vas razumijem i mislim da je to kontinuitet ponašanja od vremena kada 24 ste bili ministar pravde, ministar unutrašnjih poslova, predsjednik Vlade, predsjednik drţave, da ste imali taj kontinuitet, da ste na prvo mjesto bili odgovorni vašoj stranci i odgovorni jednog grupi ljudi sa kojima ste tim, ĉitav niz godina na kome ste u zajedniĉkom poslu. Danas je Crnoj Gori potreban drugi predsjednik. Mi smo se nekada u Saveznoj Republici Jugoslaviji vodili da zbijamo šale sa izvjesnim predsjednikom gospodinom Zoranom Lilićem koji je uglavnom bio zaduţen za probanje pasulja u vojniĉkim kasarnama i bio je zaduţen za ispunjenje nekih manjih protokola raznih stvari i svi su znali da on ne donosi nikakve odluke iako je imao mogućnost da se nametne i da bude veoma vaţan faktor, prema kome će biti uprte oĉi i kome će biti odluĉivane veoma vaţnim stvarima. Na ţalost, nijesmo imali tu privilegiju i to je na kraju vodilo tome da Savezna Republika Jugoslavija nije izdrţala probu vremena, da je crnogorska vlast kojoj ste i vi pripadali uspjela da sruši tu drţavu. Da bi mogla neka drţava da opstane ona mora da ima jake institucije, jedna od najvaţnijih je institucija predsjednika drţave na kojoj treba da se nalazi ĉovjek koji će u potpunosti koristiti sva ovlašćenja koja mu daje Ustav Crne Gore i koji će koristeći ta ovlašćenja uspjeti nekako da naĊe balans izmeĊu onih vlasti koje funkcionišu na ovom prostoru. Zato treba jaka liĉnost, zato treba odgovoran ĉovjek, ali na prvom mjestu i ĉovjek koji će da poštuje Ustav Crne Gore. Meni je ţao što će na ovim izborima jedan od kandidata, i to onaj odlazeći predsjednik, biti ĉovjek koji neće poštovati Ustav iza koga je tako snaţno stao. Zato ĉvrsto vjerujući u pobjedu kandidata i predstavnika Demokratskog fronta, volio bih da danas kada budete obrazlagali ovu kandidaturu i vaš predlog gospodinu Radojici Dakiću, da nam odgovorite i na ovo ništa manje pitanje a to je vaša kandidaturea i vaš razlog da posle toliko vremena prekršite Ustav Crne Gore i izaĊete na predsjedniĉke izbore, samo zbog toga što ste lojalan partijski funkcioner i što ste prema anketama javnog mnjenja najpopularniji politiĉar u 25 Demokratskoj partiji socijalista i što Demokratska partija socijalista pretpostavlja da jedino sa vama moţe da pobijedi na ovim izborima. Mislim da ste se svi prevarili i vi liĉno i Demokratska partija socijalista. Hvala.
  • Hvala Vam. Da li još neko ţeli rijeĉ? Kolega Pajović. Izvolite, kolega Pajoviću.
  • U nekoliko reĉenica, moţda samo jedan dio koji isto tako treba uzeti u obzir, a i ja bih volio, pošto vidim ovdje da pojedini poslanici znaju ĉak šta će biti program novog guvernera. Ja sam dobio samo ovaj dokument sa kratkom biografijom, moţda je to neka sugestija za ubuduće kada se neko predlaţe ĉisto da vidimo koje bi to mjere on zapravo samostalno preuzeo. U redu su mjere zakona, ali prosto cijenim da predstavljanje programa budućeg guvernera moţda je posao njega samog ili predsjednika drţave, a ne nekog poslanika kojega sticajem okolnosti nalazi u vladajućoj koaliciji da bi u sljedećoj reĉenici govorio da nam treba nezavistan profesionalac. Dakle, ovo je ĉisto sugestija, ako nije korisna odmah je povlaĉim. Ukazao bih samo na još jednu ĉinjenicu, a to je izvještaj Evropske unije, gdje su naši evropski prijatelji iz izvještaja govorili o problematiĉnosti i nezavisnosti institucija koje se zovu Centralna banka. Sa posebnim akcentom na problematiĉnost, nezavisnost i profesionalnosti ljudi koji se zovu guverneri Centralne banke. Mislim da je to vrlo vaţan indikator koji govori upravo u prilog velikog politiĉkog uticaja koji imamo u Centralnoj banci Crne Gore i ne bih se saglasio u potpunosti da se radi samo o politiĉkom uticaju, već ponoviću ovdje se vrlo ĉesto, a konkretno u prethodnom periodu na primjeru Prve banke govori o 26 personalnom interesu jednog pojedinca koji je imao interes da se uradi sve ono što se uradilo. Kada smo govorili o ĉovjeku, ja sam rekao da ja vrlo jasno razdvajam njegovu liĉnu ravan od onoga što je sistemska greška, ali ne treba smetnuti sa uma da je prvo menadţment te Centralne banke, te i takve Centralne banke omogućio ono ĉuveno vrćenje jednog miliona po nekoliko puta. I na kraju ne bih se saglasio sa konstatacijama mojih uvaţenih kolega da je Centralna banka odoljela politiĉkim pritiscima. Na protiv, ne mislim da je dovoĊenja ĉovjeka koji je bio predsjednik borda direktora Prve banke Crne Gore na mjesto guvernera najznaĉajnije finansijske institucije to upravo u situaciji kada je ta banka imala ogromne probleme, bila profesionalna i bila nezavisna, a opet ću ponoviti danas je taj ĉovjek ministar finansija dok mi ovdje biramo, i tu ne treba imati bilo kakvu dilemu, ne biramo dugoroĉno rješenje, biramo trenutno rješenje. Mi u Pozitivnoj Crnoj Gori ne mislimo da je dobro da se guverneri biraju na period do penzije od godine i po ili dvije godine dana, ukoliko ste nešto propustili mogli smo to na kraju krajeva ispraviti prema uvaţenom gospodinu Dakiću u prethodnom periodu pa je mogao biti imenovan i jednostavno ostaviti ĉovjeku period od šest godina da isplanira, da unaprijedi, odnosno taj kompletni sistem Centralne banke. Ovako dolazimo u situaciju da biramo trenutno rješenje, da biramo rješenje na svega godinu i po ili dvije, na kraju krajeva kako hoćete, ne mislim da je to fer i prema njemu samome, jer ukoliko zakon kaţe da je to šest godina, ukoliko znamo da je pretpostavka nezavisnosti rada neke institucije, nezavisnost pojedinca, a njemu se mora ostaviti odreĊeni vremenski rok, da jednostavno ne bi imali politiĉkog uticaja, cijenimo da ovakav naĉin biranja sa ovolikim ograniĉenim mandatom, prestavlja upravo nastavak prakse, ponoviću ne samo politiĉkog uticaja na instituciju na koju ne bi trebalo da bude, već personalnih, pojedinaĉnih, izuzetno velkih uticaja na krovnu finansijsku instituciju koja se zove Centralna banka Crne Gore. 27 Hvala.
  • Povreda Poslovnika, kolega Medojević.
  • Gospodine predsjedniĉe, nakon izlaganja predsjednika Demokratske partije socijalista, koji je najavio da će program novog guvernera biti upravo ono ĉega sam se ja plašio, a to je restruktuiranje loših kredita, smatrao da je to suviše vaţna stvar,nema drugih sredstava iz kojih se mogu restruktuirati sem iz novih dugova ili iz novih fiskalnih prilagoĊavanja, cijenim da u svjetlu ove politiĉke procjene za koju smatram da će sigurno biti program guvernera novog ili koji će biti izabran, predlaţem, ako moţe u zakljuĉku ove sjednice, ako guverner bude izabran napraviti kontrolno saslušanje u Matiĉnom odboru ovdje da nam predstavi svoj plan, jer taj plan je kako restruktuirati milijardu eura nenaplativih potraţivanja u Crnoj Gori.
  • Kolega Medojeviću, ja vam mogu dati samo pravni savjet. Jedno je da to traţite na Odboru, a drugi je, pošto ste ustavni predlagaĉ zakona, ova Skupština zakonom moţe sprijeĉiti svaku štetnu radnju za koju se smatra da se moţe desiti u finansijskom sistemu, prema tome moţete predloţiti predlog zakona koji će to sprijeĉiti. Tako su to dva pravna savjeta koji vam ja stavljam na raspolaganje i te i druge štetne radnje koje bi moţda mogao da preuzme neko u tom pravcu ukljuĉujući Vladu ili Centralnu banku. Kolega Damjanoviću, vaših pet minuta pa da završavamo.
  • 28 Zahvaljujem, gospodine predsjedniĉe. Ja sam u prvom dijelu rasprave ukazao na akutne probleme sa kojima se suoĉava Crna Gora u bankarsko-finansijskom sektoru. Oĉekujem da dobijemo pogled predsjednika drţave koji ga je vjerovatno vodio ka ovakvom personalnom predlogu protiv kojeg, rekli smo to već iz SNP-a, nemamo ništa u personalnom smislu shvatajući da se radi o struĉnom kadru koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Centralnoj banci. Dakle, oĉekujem da Predsjednik drţave ovdje da neke svoje poglede i na pitanje konkurentnosti bankarskog sektora, na pitanje teškog poloţaja privrede, odnosno ĉinjenice da banke slabo ili gotovo nimalo ne kreditiraju bankarski sector, na prijetnje koje dolaze od banaka da ukoliko bi se oporezovale finiansijske transakcije banke bi povećale naknade koje uzimaju od graĊana i privrede. Gospodin Milić je u juĉe u plenumu iznio podatak da je za dvije godine bankarski sektor uzeo samo po osnovu naknada od graĊana i privrede 80 miliona evra. Dakle, samo 10% to da smo oporezovali, to su one naknade i usluge banaka koje nemaju veze sa kreditno-depozitnim poslovima, Crna Gora bi imala veće efekte nego što ima od takozvanog kriznog poreza koji je poslaniĉka većina usvojila juĉe u Parlamentu. To su vaţna pitanja koja zaista traţe i odgovore i biće prilika, veoma brzo, ja se nadam već u ponedjeljak kada smo zakazali sjednicu Odbora za finansije, ekonomiju i budţet, da ĉujemo i od gospodina Dakića, kao viceguvernera ili kao guvernera, već to zavisi od odluke ovog parlamenta, kakav je njegov pogled oko još jednog vaţnog pitanja koje sam izostavio da kaţem u prvom dijelu izlaganja, a to su mjere racionalizacije, odnosno štednje, ĉiji subjekt mora da bude i Centralna banka. Dakle, imaćemo sjednicu Odbora gdje ćemo definisati ono što je ostalo kao naša obaveza, da u odnosu na šest regulatornih agencija definišemo nove niţe iznose i zarada i troškova tih agencija, ali je u tom dijelu i Centralna banka subjekt ove skupštine, i gospodin Dakić će, nadam se, imati priliku da već u ponedjeljak iznese svoj plan mjera racionalizacije poslovanja u 29 Centralnoj banci, imajući u vidu da je to veoma vaţan sistem koji zapošljava više od 300 ljudi, koji ima visok nivo prihoda ali i visok nivo rashoda. Još jedno pitanje koje je ostalo kao dilema, a o tome ćemo, nadam se, razgovarati sa gospodinom Dakićem veoma brzo, jeste i protokol koji je potpisan izmeĊu Centralne banke Crne Gore i Vlade Crne Gore, po kome za 2013. godinu Centralna banka će onaj pripadajući dio kapitala koji ostvari kroz svoje poslovanje i koji bi trebalo da ide u rezerve, kako bi Centralna banka ispunila kvotu po zakonu i bila sposobna da, ne daj boţe i bude kreditor u posljednjoj istanci, ove godine ipak ostaviti Vladi, budţetu, jer je budţet u aktuelnim problemiima kojih smo svi svjesni i koje smo juĉe nemušto pokušali da riješimo ovdje uvoĊenjem kriznog poreza. Dakle, još jedan broj pitanja se nametnuo i zaista oĉekujem od gospodina Dakića, i u tom smislu će ga SNP drţati za rijeĉ, da na ova pitanja odgovori potpuno otvoreno i da nam da jasne smjernice kako misli, ukoliko ovdje bude izabran, da vodi Centralnu banku u periodu koji je pred nama, a od predsjednika drţave, po treći put, dakle nije nikakvo navaljivanje, ali ĉini mi se da bi bio odgovoran odnos i prema ovom parlamentu, kakav je imao i ranije, da nam kaţe kljuĉne razloge koji su ga vodili da predloţi gospodina Dakića, naĉin na koji predsjednik drţave misli da se rješavaju ovi problemi u bankarskom sektoru, i da li je, povodom ovih pitanja i ovih otvorenih dilema, imao komunikaciju sa gospodinom Dakićem i da li ima uvjeravanja gospodina Dakića da će ovi problemi biti rješavani na pravi naĉin. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Ne, iskoristili su svi svoju kvotu, zato što je to dogovor. Ostalo je još u ime Kluba poslanika DPS-a kolega Simović, pa ćemo ĉuti, ja mislim predsjednika drţave. Jeste. Izvolite, kolega Simoviću. 30
  • Gospodine predsjedniĉe drţave, gospodine predsjedniĉe Skupštine, uvaţeni koleginice i kolege, Takom današnje rasprave,uglavnom u svim diskusijama, nije se ĉulo osporavanje kandidature za guvernera gospodina Milojicu Dakića. Manje više kod svih uĉesnika u raspravi ĉuli ste kvalifikacije po pitanju da se radi o ĉovjeku sa profesionalnim karakteristikama, struĉnom ĉovjeku, ĉovjeku sa dignitetom i ĉovjeku od karijere koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Centralnoj banci. Pridruţujem se tim kvalifikacijama i ponavljam da će Klub Demokratske partije socijalista podrţati predlog predsjednika drţave za kandidaturu gospodina Milojice Dakića za guvernera Centralne banke. Kao što smo svjedoci, dosta, tokom ove rasprave se vremena potrošilo na temu predsjedniĉkih izbora, oĉigledno kampanja za Predsjednika drţave je već uveliko poĉela i tim povodom dosta pitanja je postavljeno kandidatu Demokratske partije socijalista i većine naših koalicionih partnera za kandidaturu gospodina Filipa Vujanovića. Evo, dozvolite da ja pokušam, u odnosu na ta mnogobrojna pitanja, da dam jedan cjeloviti odgovor u odnosu na vaše dileme, rekao bih više strepnje. Radi se o kandidatu koji će biti pobjednik na predstojećim predsjedniĉkim izborima. Radi se o kandidatu koji će biti novi predsjednik drţave Crne Gore. Ali, evo dozvolite da ovu priliku iskoristim i da ja vama postavim odreĊena pitanja, a koja se odnose na kandidaturu vašeg kandidata, na kandidaturu gospodina Lekića, vezano za rekao bih, dozvolite jednu liĉnu ocjenu, da se radi o jednom klasiĉnom politiĉkom cinizmu. Iz dva razloga. Prvi razlog je koliko je vaš kandidat nezavistan, jer vidimo ovih dana uporno se predstavlja kao nezavisni kandidat. Koliko je on nezavisni kandidat kada se nalazi na ĉelu Demokratskog fronta, kada se nalazi u klubu Demokratskog fronta, i kada se u klubu poslanika Demokratskog fronta nalazi na kvoti Nove srpske demokratije. 31 Ĉuli smo nedavno, kada smo imali ovdje izbor za sudski savjet, gdje ste imali dijalog sa Socijalistiĉkom narodnom partijom, gdje ste ukazivali da je vaš klub najjaĉi klub i da Nova srpska demorkatija na svojoj kvoti ima i gospodina Lekića kao poslanika koji zastupa interese te stranke. Drugo moje pitanje, odnosno koliko je on nezavistan imao sam priliku juĉe sam se krstio i lijevom i desnom rukom gdje saopštava da je nezavisni kandidat a na kraju svoga saopštenja, vezano za izbore u Nikšiću, da je jasan odgovor koliko je on nezavistan, saopštavajući citiram: "MeĊutim, ukoliko naši partneri ne prihvate ponudu, mi ćemo izaći sami, odluĉni da damo sve kako bi Nikšić grad bio pobjednik na izborima". Juĉe je sam sebe demantovao da je on nezavisni kandidat, ĉas govori kao nezavisni kandidat kad je predsjedniĉki kandidat, a kad su lokalni izbori u Nikšiću on je ponovo na ĉelu Demokratskog fronta i on je ponovo na ĉelu Nove srpske demokratije. Koliko moţe biti nezavisni kandidat ako mu je na ĉelu njegove kampanje nalazi se potpredsjednik jedne partije? I sljedeće moje pitanje u odnosu na vašeg kandidata je njegova oĉekivana podrška svih graĊana Crne Gore. Za mene je to svojevrsni politiĉki cinizam i pitam se - kako moţe oĉekivati podršku svih graĊana Crne Gore ĉovjek koji je bio protiv nezavisnosti. Kako moţe oĉekivati podršku svih graĊana Crne Gore ĉovjek koji se nije ni udostojio da glasa na referendumu 21. maja. Kako moţe oĉekivati podršku svih graĊana Crne Gore ĉovjek koji je u parlamentarnoj kampanji, izbori za parlamentarne izbore saopštavao da ima namjeru da otvori ponovo pitanje Kosova i to u vremenu kada Srbija zatvara to pitanje, kada ţeli svim mehanizmiima u dobroj komunikaciji u dobrom dijalogu da se to pitanje zatvori. Kako moţe oĉekivati podršku svih graĊana Crne Gore kada ţeli i najavio je u toj kampanji da otvori ponovo pitanje Prevlake. To su pitanja na koja treba da da vaš kandidat koji bi trebao, uostalom da je danas ovdje prisutan u Parlamentu, kao poslanik koji sjedi u klub poslanika Demokratskog fronta i kao poslanik koji u tom klub u sjedi u ime Nove srpske demokratije. 32 Hvala.
  • Kao što ste viĊeli, tema je koju ste vi otvorili, jedino što moţete je pravo na komentar u ime kluba. Pravo na komentar u ime kluba, u ime Kosova ne moţete jer niste roĊeni na Kosovu. Moţete pravo na komentar u ime kluba DF, ko ţeli u ime kluba DF-a. Ne znam Ċe ste vi spomenuti. Ko će u ime kluba? Komentar uz pravo na odgovor na komentar. Izvolite. Samo da vam pomognem, reĉeno je da vodi njegovu kampanju, a pošto gospodin Lekić još nije formalno kandidat, jer nije skupio sedam hiljada potpisa, ja ne znam da moţe neko da ima formalnog šefa štaba kad nema ni formalnu kandidaturu. Prema tome, nije liĉno spomenut nego klub. Izvolite, kolega.
  • Ja sam mislio da ćete mi dati pravo da proceduralno reagujem jer nije bilo mjesta za ovakvu vrstu komentara gospodina Simovića, ali hvala i na komentaru, ne smeta meni da malo porazgovaramo na ovu temu. Oĉekivao sam, gospodine Simoviću, da će vas ozbiljnost teme uozbiljiti. Meni bi bilo neprijatno da sam, ne daj boţe bio mjesto gospodina Vujanovića pa da me ovako branite. Dakle, potrošili ste ĉetiri minuta da govorite ruţno o gospodinu Lekiću, a samo minut da govorite lijepo o kandidatu svih graĊana kojega podrţavaju opštinski mjesni odbori DPS-a i to za vrijeme dok je on predsjednik svih graĊana Crne Gore. Meni to samo govori jedno, gospodine Simoviću, da je voda došla do poda i da izgleda zaista ova istraţivanja su realna do kojih smo evo i mi u ovom našem skromnom lijepom i ljudskom politiĉkom štabu došli, dok ste vi morali danas da ustanete pa da se nadcrnogorĉite preko svake mjere, nema nikakve potrebe vjerujte, malo će ljudi 33 povjerovati da ste vi bili prije i više za Crnu Goru nego gospodin Lekić. Ja gospodina Lekića ovdje trenutno branim kao šef kluba poslanika Demokratskog fronta, branim od jednog napada koji nijesam oĉekivao od vas, makar ne u prisustvu gospodina Vujanovića. Mi jesmo zamjerili gospodinu Vujanoviću, on ima mogućnost da nam odgovori, kao predsjedniku drţave. Ne znam zašto ste vi morali baš sad da ustanete da ga branite kad evo, moţda i neko od koalicionih partnera moţe da kaţe nešto u njegovu odbranu. Zašto vi morate, što niste pustili nekoga od njih. Sve ovo što smo mi rekli javno, rekli su mu i oni. Što se ljutite na nas. Meni je neprijatno da govorim o gospodinu Lekiću, ĉovjeku koji se i profesionalno i politiĉki ostvario, on će o sebi reći najbolje na narednim izborima, i mi nijesmo društvo ljudi koji jedni drugima "serdar" i "vojvodo", nego graĊani neka kaţu na izborima šta imaju i šta misle o svemu. Samo da znate, iz zakonskih razloga to smo vam prošli put objasnili, gospodin Lekić je formalno na ovoj ili onoj kvoti. Nama je ĉast na kvoti Nove srpske demokratije, mogao je biti na kvoti PzP-a ili bilo kojoj drugoj. Dakle, mogao je biti. Mnogo je to ljepše gospodine Simoviću nego da bude na kvoti Darka Šarića. Mnogo je ljepše. Ja mislim da treba da mu sluţi na ĉast, on se ne stidi podrške Nove srpske demokratije, niti se stidi podrške PzP, niti se mi stidimo njegovog ogromnog doprinosa dobrom rezultatu Demokratskog fronta. Ja vama predlaţem da vi ne produbljujete ovu našu svaĊu na ovakav naĉin. Pustite vi gospodina Vujanovića i gospodina Lekića, neka odrade poštenu kampanju predstojeću, nemojte ovako baš nisko. Ako smo rekli gospodinu Vujanoviću da je u tehniĉkom mandatu, da nam se ne sviĊa ovo ili ono, da se treći put kandidovao, sve su to pristojne politiĉke kvalifikacije. Ono što ste vi uradili je jedna agresija neprimijenjena šefu Kluba Demokratske partije socijalista. Eto to da vam pokušamo razjasniti, mada je vama jasno, ne ţelite, prosto da vam bude jasno. Moţda je to korisno, ali za sad ovakav vaš nastup neće vam donijeti dobro. 34 Negativna kampanja koju vode visoki funkcioneri, s druge strane, znaĉi da nemate šta lijepo da kaţete o kandidaturi onoga koga podrţavate. Ĉini mi se da bismo mi mogli moţda i ljepše od vas. Ali, Bogu hvala, mi imamo ĉovjeka kojega podrţavamo nesumnjivo punim bićem i kapacitetom i ja vjerujem da će se to isplatiti i Crnoj Gori i nama. Hvala lijepo.
  • Hvala. Odgovor na komentar, kolega Simović. Izvolite.
  • Gospodine Daniloviću, neka graĊani Crne Gore kaţu šta misle o gospodinu Lekiću, šta misle o gospodinu Vujanoviću i ostalim kandidatima koji će biti na predsjedniĉkimi izborima. Vi kao da ste zaboravili da je 14. oktobar bio koliko juĉe, graĊani su već kazali šta misle o gospodinu Lekiću kroz svoju podršku listi koja je bila na prethodnim parlamentarnim izborima. Ta lista je bila gubitniĉka lista i graĊani su iskazali svoj jasan odnos prema politiĉki odnos prema gospodinu Lekiću. Oĉigledno da imate potrebu da on ima liĉno potrebu da bude na popravnom ispitu, biće na popravnom ispitu, ali će proći gore nego što je prošao sa svima vama na parlamentarnim izborima. Ponovo će biti gubitnik. Gospodine Daniloviću, drago mi je što ste ponovili tezu koju sam ja saopštio, jer kazali ste da sjedi u Klubu Demokratskog fronta na kvoti Nove srpske demokratije. Dakle, to je potvrda onoga što sam kazao u svom prvom saopštenju iako ste to htjeli u prethodnom periodu da zamaskirate, evo konaĉno dobili smo potvrdu da gospodin Lekić u poslaniĉkom klubu Demokratskog fronta zauzima jedno od prvih mjesta na listi Nove srpske demokratije i prije predsjednika te stranke i prije potpredsjednika i svih ostalih. Dakle, motiv zbog ĉega sam ja ova pitanja postavio prethodne diskusije, 35 vi ste znaĉajan dio vremena proveli van sale, ali dosta je pitanja bila u odnosu na kandidata predsjednika drţave koji je kandidat Demokratske partije socijalista. Dozvolite da i mi postavimo neka pitanja za vašeg kandidata. Zbog ĉega se bojite tih pitanja. Hvala.
  • Molim vas, imamo gosta u parlamentu i da budemo primjereni domaćini. Da ĉujemo sada predsjednika drţave i da time završimo današnji radni dan. Izvolite.
  • Poštovani poslanice i poslanici, Ţelim, naravno, da iskaţem poštovanje za sve ono što ste rekli u svojoj diskusiji i za interesovanje koje ste imali i za predlog koji sam dao i da pokušam, prije svega, da odgovorim šta me je motivisalo za ovakav predlog. Dakle, motovisalo me je, prije svega, besprekorna biografija viceguvernera Dakića, koja garantuje visoki ekspertski nivo njegovog djelovanja i na poziciji guvernera. Dakle, on je od pripravniĉkog staţa do pozicije viceguvernera, stepenicu po stepenicu osvajao ono što je eksprstva vrijednost njegovog djelovanja. Mislim da je u cjelini zasluţio da bude predloţen za guvernera i nijesam smatrao da to treba dodatno obrazlagati. Mislim da ono što sam dao u svom predlogu, u njegovoj biografiji garantuje da smo dobili ĉovjeka koji je ekspert iz Centralne banke najvišeg nivoa, a ono što su moje komunikacije sa MeĊunarodnom finansijskom zajednicom da je ĉovjek koji ima visoki respekt i u toj zajednici. Dakle, vidjeli ste da je 1991. godine bio guverner Narodne banke Crne Gore, dakle prije više od 20 godina zavrijedio da se iz tog sastava izabere za viceguvernera i time pokazao da ima zaista ekspertski nivo koji zasluţuje da mu se iskaţe puno poštovanje. 36 Vidjeli ste da je bio ĉlan radnih grupa za izradu zakona, da ima svoj nauĉni profil i vrijednost koja je zaista obavezala na visoko poštovanje onoga što je radio. Niĉim i nikada nije imao politiĉko djelovanje i niĉim i nikada nije djelovao u ime neke partije. Prema tome, oĉekivao sam da će taj ekspertski nivo njegove vrijednosti da ima uvaţavanje u ovom parlamentu i vjerujem i onih koji se ne slaţu sa ovim predlogom, da se ne slaţu iz politiĉkih, a ne ekspertskih razloga. Dakle, postavljeno je nekoliko pitanja koji obavezuju na odgovor. Dva pitanja je postavio gospodin Damjanović -zašto sada i da li sam imao kontakt sa njim. Dakle sada, zato što sam procijenio da nije dobro da u MeĊunarodnoj finansijskoj zajednici imamo u liĉnosti viceguvernera onoga koji obavlja duţnost guvernera. Dobro je da u komunikaciji sa guvernerima centralnih banaka drugih drţava imamo guvernera u punom kapacitetu. Dobro je da imamo guvernera u punom kapacitetu. Dobro je da sve komunikacije koje on ima sa meĊunarodnom finansijskom zajednicom ima u punom kapacitetu, a ne kao ĉovjek koji kao viceguverner obavlja tu duţnost. Inaĉe, taĉno je ovo što ste rekli, kazao sam da to pitanje nije urgentno i sa aspekta unutrašnjeg djelovanja u Crnoj Gori i ostvarenja njegovih nadleţnosti u Crnoj Gori. Mislim da i viceguverner moţe to da ostvaruje, ali mislim da nije dobro da u meĊunarodnom finansijskom sistemu i zajednici i ĉlanstvu u meĊunarodnim finansijskim organizacijama nemamo guvernera. Obavio sam razgovor sa viceguvernerom Dakićem. Imam puno uvjerenje da će svoj posao guvernera obavljati iskljuĉivo u punom znanju i vrijednosti njegovog iskustva i u punom kapacitetu njegove sposobnosti da sa te pozicije pomogne Crnoj Gori, ostvarujući nadleţnosti guvernera Centralne banke. Ono što mi je kazao apsolutno to garantujem, a da svakako u pojedinostima ne bih govorio bićete u prilici da kroz njegov rad ili interesovanje za ono što projektuje vidite na koji naĉin doţivljava tu duţnost, doţivljava je, zaista, u korist svih i u 37 korist onoga što je nadleţnost guvernera Centralne banke. Da li sam imao mogućnost da u tehniĉkom mandatu, što je bilo interesovanje gospodina Medojevića i Mandića predloţim guvernera. Dakle, nemam tehniĉki mandat, do posljednjeg dana ovog mandata imam volju graĊana da obavljam svoju duţnost i ovo sam mogao uĉiniti i posljednjeg dana svog mandata. Tako da nema nikakvog prostora za bilo koju primjedbu kapaciteta predlaganja, dakle u punom kapacitetu sve do 20. maja. Imao sam interesantno pitanje na koje nemam odgovor, gospodina Pajovića, da li je ovaj predlog dio politiĉke trgovine. Zamolio bih vas, budući da nijesam razumio na koji naĉin bih mogao politiĉki da trgujem da o tome popriĉamo nas dvojica i da vidimo na koji naĉin doţivljavate da li mogu politiĉki da trgujem. Vjerujte da nema potrebe ni za kakvom politiĉkom trgovinom. Budući da nijesam razumio u ĉemu vidite da ovo moţe biti predmetom politiĉke trgovine, zaista bih vas zamolio da popriĉamo i da mi to kaţete. Na temelju toga ću vidjeti šta je bilo vaše viĊenje i motivacija ovakvog stava. Ne ţelim da sa ove govornice vodim kampanju na predsjedniĉkim izborima. Ja sam kandidat Demokratske partije socijalista, biću nominovan onda kada me Drţavna izborna komisija kroz nominaciju prihvati, kada Ustavni sud donese odluku da je ta nominacija verifikovana. Tada ću voditi kampanju, i svakako ne ţelim ovu govornicu da zloupotrebljavam i ne ţelim da se izjašnjavam o onome što, vjerujem, da vi razumijete, da ne treba da bude predmetom priĉe na ovoj govornici povodom izbora za predlog guvernera. Ono što mogu da vam kaţem, a što sam već rekao, ono što je moje znanje kao pravnika daje mi za pravo, bez konsultacije sa bilo kim na kugli zemaljskoj, da sam poštovao Ustav, uvijek sam ga poštovao i uvijek ću ga poštovati u odnosu na ovo pitanje, imamo mogućnost domaćih organa koji će o tome da se izjasne, a ja nemam namjeru da saopštavam razloge kako se to ne bi protumaĉilo mojim uticajem na njihov stav. Dakle, imam svoje mišljenje. Sticajem okolnosti pravnik sam i vjerujem da sam to dobro protumaĉio. 38 Ako nijesam dobro protumaĉio, onda je neko u ovoj drţavi ko ima nadleţnost duţan da to kaţe. Mene raduje da sam i od nekog od vas ĉuo mišljenje ranije koje je drugaĉije od onoga ko je sada i cijenim vam ranije mišljenje vrednujući da ćemo imati, ovo što je gospodin Danilović rekao, jednu fer kampanju ljudi koji se neće baviti neĉim što je negativan sadrţaj kampanje i koji će dostojanstvo ove duţnosti u samoj kampanji iskazati kroz ono što radim i kroz ono što gospodin Lekić pretenduje na naĉin koji je primjeren jednoj takvoj kampanji. Imali smo takvu kampanju prethodno gospodin Mandić, Medojević i Milić. Mislim da smo i kroz tu kampanju pokazali da smo jedna demokratski ozbiljna drţava. Hvala vam.
  • Hvala, predsjedniĉe. Stekli su se uslovi da se izjasnimo o Predlogu kandidata za guvernera Centralne banke Crne Gore. Stavljam na glasanje predlog da se za guvernera Centralne banke Crne Gore imenuje Milojica Dakić. Za, protiv, uzdrţani? Izvolite. Glasalo je 70 poslanika, 47 za, 23 protiv, nije bilo uzdrţanih. Konstatujem da je za guvernera Centralne banke Crne Gore izabran Milojica Dakić, ĉestitam mu. Samo još jedna stvar, ostalo je, dobili ste taj zapisnik sa treće ṥednice jesenjeg zasijedanja, da ga usvojimo, ako nema primjedbi. Hvala vam. Ovim zakljuĉujem drugu vanrednu śednicu. Hvala, predsjedniĉe Crne Gore, na prisustvu. Hvala vam. 39