• Poštovani poslanici 25. saziva Skupštine Crne Gore, Otvaram prvo vanredno zasijedanje u 2015. godini. Na osnovu zahtjeva Vlade Crne Gore, sazvana je sjednica Skupštine sa dnevnim redom koji je unaprijed utvrđen i u datumu koji je unaprijied određen. Danas se izjašnjavamo uobičajeno o cjelini dnevnog reda, o prihvatanju ili neprihvatanju. Prije toga, u trajanju sjednice Skupštine , ono što nije pred kamerama se lako zaboravlja. Međutim, trajanje sjednice Skupštine dobrim dijelom, ako ne i najvećim dijelom uslovljeno je onim što nije pred kamerama, a to je radom ljudi u Službi, radom stručnosti i radom brige da ne napravimo previše grešaka. Tako i danas, rijetke su prilike da čovjek u jednoj instituciji provede takoreći čitavoj svoj radni vijek. Vrlo rijetke, pogotovo u instituciji koja ima svoju zahtjevnost mimo radnog vremena, koja traži stalno mijenjanje i koja je u nekih 40-ak godina promijenila više ustava. Cijelih pet ili šest ustava smo mi promjenili u nekih 40-ak godina jednog radnog vijeka. Biti u takvoj instituciji i učestvovati u njenom životu i radu punim kapacitetom je posebnost. Skloni smo da od dnevnosti ne vidimo trajanje i to su naše manjkavosti , pogotovo ne trajanje naših saradnika, naših najbližih, naših prijatelja. Danas je prilika da ispratimo čovjeka koji je 38 godina bio u ovoj Skupštini, Sloba Dragovića, koji je ispratio tih pet ustava crnogorskih, dao veliki doprinos da mnoge velike stvari uradimo na valjan način, bio više od savjetnika ove skupštine, bio savjetnik čitave državne administracije, Vlade, Ustavnog suda i tako dalje, čemu sam bio često svjedok. Prilika je da mu se zahvalimo, da ga ispratimo na način kako se to radi u Crnoj Gori, da mu poželimo puno zdravlja i da dugo, dugo uživa ove penzije u zamrznutom stanju, nadam se da će se i one odmrznuti, i da mu poželimo svaku sreću i zdravlje i da mu se zahvalimo na taj način, kako rekoh, u ime svih poslanika i poslanika toliko saziva koliko je prošlo kroz ovu skupštinu. Nisam izveo statistiku, on će pisati, nadam se, o tome. Od ovih 25 saziva nisam siguran da nije ispratio 20-ak čitavih. Uz svu zahvalnost u ime svih vas, konstatujem da mu na njegov zahtjev prestaje funkcija zamjenika generalnog sekretara Skupštine Crne Gore. Svakako mora biti, on će to najbolje razumjeti, moramo se izjasniti o dnevnom redu. Stavljam na glasanje predlog dnevnog reda prvog vanrednog zasijedanja u 2015. godini. Za, protiv, uzdržani? Izvolite. Hvala vam. Glasalo je 55 poslanika, svi su bili za. Time čuvamo dobru tradiciju ovog parlamenta da su vanredna zasijednja nesporno pravo predlagača. Konstatujem da smo usvojili dnevni red. Idemo na plan rada. Imajući u vidu da su materijali, odnosno zakoni, 21 zakonski projekat, vrlo kratko pred parlamentarcima, moram pohvaliti naša radna tijela, posebno Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, da su u želji da bazične zakone za vrlo važnu oblast vladavine prava, sudstvo i tužilaštvo, razmotre uz participiranje svih zainteresovanih i stručnih, da nam treba dana da bismo to odradili, dogovor sa kolegijuma je da se u ovoj sedmici nastavi sa radom u radnim tijelima, to i jeste osnovni rad parlamentaraca, naravno da se ostavi malo više vremena da se zakoni dobro pročitaju. Vanredno zasijedanje nije naša volja nego naša ustavna obaveza, ali i naše ustavno pravo da što bolje pretresemo zakone, da smanjimo spornost tih zakona, da otklonimo neke moguće greške u zajedničkom radu i sa Vladom i predlagačem i time dobijemo što kvalitetniju i efikasniju sjednicu od iduće sedmice. Počećemo 3. februara setom zakona iz tzv. finansijsko-ekonomskog sektora i ANB-a, jer je bitno da se dio oko nacionalne bezbjednosti što prije razmotri u ovom parlamentu. Najvjerovatnije će ANB biti prvi zakon 4. februara na dnevnom redu, 3. februara će ići ekonomski zakoni i onda redom kako smo dogovorili. To je za utorak i srijedu. Onda ćemo preći, kada budu razmotreni do kraja i zakoni iz oblasti vladavine prava, odnosno sudsko-tužilačkog sistema, ići ćemo redom. Vremena ima dosta da sve temeljno razmotrimo do kraja februara i da time damo pravi značaj našoj ustavnoj obavezi da smo zakonodavci, da smo mi odgovorni kako će zakon izgledati. Predlagača ima više, ali smo samo mi odgovorni što će izaći iz ove kuće i što će biti zakon za građane Crne Gore. Tu se ne možemo pravdati ni na čiju inicijativnost ili loš predlog. Mi smo odgovorni kako zakon izgleda. U želji da ne bude grešaka i uz zahvalnost ponovo radnim tijelima na dobrom pristupu radu na ovim pitanjima i Odboru za budžet i finansije, najavljujem da ćemo nastaviti u plenumu sjednicu 3. februara, da će do tada radna tijela obaviti veliki posao, da uđemo na pravi način u plenarnu raspravu. Izvolite, kolega Daniloviću.
  • Vrlo kratko ću vama samo zbog boljeg planiranja. Ne znam da li ćemo imati skorije kolegijum, ali sam dužan u ime našeg kluba, vjerujem nakon konsultacija sa kolegama iz opozicije i neophodnog broja potpisa, da najavim da ćete u narednih nekoliko dana dobiti i naš opozicioni zahtjev za sazivanje makar još jedne, a u ovom trenutku mi se čini izvjesnije dvije vanredne sjednice Skupštine u februaru. Tako da računamo negdje poslije 15-og, mi ćemo se truditi da planiramo i svoje i vaše vrijeme, da imamo bar dvije sjednice i da nam izađete u susret. Vjerujem da ćemo i te dvije uspješno završiti do kraja februara. Hvala lijepo.
  • I vama i drugim ustavnim predlagačima, to nije u moći predsjednika Skupštine, da određuje hoće li biti sjednice ili neće u vanrednom zasijedanju, ali poruka je jasna. Da bi svaki zakonodavni proces bio ozbiljan, vanredna i redovna zasijednja nije izmislio ovaj parlament nego je to tradicija evropskog parlamentarizma jer je normalno da se zakoni ne mogu usvajati, kako bi se žargonski reklo, protrčavajući i protočno, nego nam treba dosta vremena da se zakoni razmotre kroz parlamentarni život. Zato su i stvorena vanredna i redovna zasijedanja da bi se u januaru i februaru samo u izuzetnim potrebama sazivala Skupština, jer je to period kada se akumulacijom zakona, a mislim da ih je stiglo 50-ak krajem decembra, mogli dobro razmotriti i početi u martu sa punim radom poslije ozbiljnog procesa u parlamentu. Ustavni predlagači mogu zakazivati sjednice po svojoj volji, ali imajući u vidu vanrednost. Ako mislite da postoji vanrednost za to što vi tražite, može biti, ali parlament ima odbrambene mehanizme. Parlament mora otvoriti sjednicu, ne mora usvojiti dnevni red i ne mora raspravljati o nečemu. Mi do sada to nijesmo imali i nadam se da nećemo ni imati, da se možemo dogovarati o planu rada. Ovo je već zahtjevno i mislim da ni ovo nije moralo biti u ovom obimu, ali kada je tako, odradićemo. Samo upućujem u načelnom da moramo voditi računa da ustavne mehanizme koristimo onako kako su predviđeni, bez njihove upotrebe za trenutne svrhe jer se to uvijek vraća kada ide u nekom periodu koji dođe, stvara tenzije koje nijesu potrebne. Potrebno je imati vremena za pročitati i razmotriti i odlučiti o zakonima. Ne znam što je vaša inicijativa, imate ustavno pravo, biće ispoštovano. Ovo je poruka svima nama i svim ustavnim predlagačima. Oni su 27 poslanika, Vlada i predsjednik države. Da budem precizan ko su ustavni predlagači za vanredno zasijedanje. Uput da se malo prisjetimo što je smisao Ustava i što je smisao vanrednosti. Izvolite.
  • Vi ne sumnjate, gospodine predsjedniče, da sam otprilike znao za naša prava i obaveze, obavezuje me mjesto predjednika Kluba Demokratskog fronta. Budite sigurni da nema ni pomena o zloupotrebi. Imao sam obavezu da vam najavim zbog toga što smatram vrlo korektnim, jer imamo i redovno zasijedanje Parlamentarne skupštine OEBS-a u februaru, da planiramo, ubijeđen sam dvije sjednice i ubijeđen sam da će biti nesporno. Najaviću vam odmah, prva vanredna sjednica za koju ćemo tražiti zakazivanje odmah nakon što ispunimo proceduru je samo sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. To je nešto što nam je promaklo svima skupa u onom redovnom zasijedanju. Da ne bi bilo međusobnog progona, da ne bi bilo međusobnog optuživanja, kao opozicija smo dužni to ljudima koji su zbog jednog glasa u onim prazničnim danima ostali bez prava i obaveza. Najavljujemo da će to biti u istom tekstu predloženi zakon, a druga sjednica nakon konsultacija sa kolegama iz opozicije, sa nešto malo više tačaka dnevnog reda, ali sasvim izvjesno ne prenatrpano i ne da ne možemo opravdati zahtjev za vanrednošću. Hvala najljepše.
  • To je ono što me je interesovalo, ništa više, a onda ćemo zajedno procjenjivati. Hvala vam. Vidimo se u plenumu u idući utorak. 03.02.2015. godine
  • Poštovane koleginice i kolege, počinjemo sa radom. Prema dogovoru, prvo ćemo razmotriti Predlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Nakon toga Predlog zakona o izmjenama Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičkih i akustičkih uređaja, Predlog zakona o porezu na kafu i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici. Ovo je bilo upoznavanje sa agendom današnjeg rada. Ovlašćeni predstavnik Vlade za Predlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje je dr Radoje Žugić, ministar finansija i Novo Radović, generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci Odbora su Radovan Obradović Zakonodavnog i Almer Kalač Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade želi li dati dopunsko obrazloženje. Izvolite, ministre.
  • Uvaženi predsjedniče, dame i gospodo poslanice i poslanici, Vlada Crne Gore je u decembru mjesecu prošle godine donijela fiskalnu politiku dominantnu funkciji dinamiziranja ekonomskog rasta i jačanja konkurentnosti realne ekonomije. Iz tog osnova proistekle su aktivnosti normativnog uređenja, odnosno izvršenja te fiskalne politike, tako da danas imamo tri zakona, a do kraja ovog zasijedanja, vanrednog zasijedanja, ukupno osam zakona kojim ćemo pokušati u cjelini implementirati sve aspekte fiskalne politike vezano za aktivnosti koje smo uredili na sjednici Vlade u decembru mjesecu. Prvi zakon koji je predmet rasprave iz tog fokusa jeste Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Dakle, važećim zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje uređen je sistem obaveznog socijalnog osiguranja i to penzijskog, invalidskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti. Osnovni razlog za izmjene ovog zakona, odnosno povećanje stope koju plaća poslodavac, jeste prije svega veći kvalitet usluga u zdravstvenom sistemu, rješavanja, rekao bih ranjivosti ovog važnog sistema i ulaganja u ljudske resurse kao najvažniji elemenat ukupnog stanja društva. Ovim zakonom se predlaže povećanje kumulativne stope doprinosa zdravstvenog osiguranja sa 12,3 na 12,8, odnosno stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje za poslodavce bi se povećala za 0,5% tako da bi poslodavac ovaj doprinos plaćao po stopi od 4,3 do sada 3,8%, dok stopa ovog doprinosa za zaposlena lica ostaje na istom nivou. Na matičnom Odboru za privredu, finansije i budžet smo imali, čini mi se, konstruktivnu raspravu, ali i komentare da se ovim dodatno opeterećuju poslodavci, ali treba reći i to da smo mi istovremeno sa ovom izmjenom zakona smanjili klizni porez za 1/3 ili 33%, tako da se generalno u kumulativu tereti za poslodavce u Crnoj Gori neznatno smanjuju, a na ovaj način radimo na održivosti javnih finansija s jedne strane i na finansijskoj i makro ekonomskoj stabilnosti. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Sad idemo na uvodne riječi predstavnika poslaničkih klubova. U ime Demokratske partije socijalista partije socijalista govoriće Zoran Jelić, a neka se pripremi kolega Milutin Đukanović. Moram da podsjetim da je Kolegijumom predviđeni tajming za ovu raspravu satplus, što znači da će govoriti uvodničari u ime poslaničkih klubova i eventualno još nekolicina poslanika u samoj raspravi, ali naravno da imamo u vidu da moramo poštovati tajming zbog dogovorenog vremena. Izvolite, kolega Jeliću, a neka se pripremi kolega Đukanović.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Razmatramo danas Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje. U uvodnom izlaganju ministar nas je upoznao sa razlozima za izmjenu ovog zakonskog teksta. Ono što želim da saopštim jeste da rješenja koja su data u predlozima ovog zakona imaju za cilj da osiguraju održivost javnih finansija uz istovremeno obezbjeđenje fiskalne konsolidacije, odnosno finansijske i makroekonomske stabilnosti. Razlog za izmjene važećeg Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje je povećanje kumulativne stope doprinosa sa 12,3 na 12, 8% odnosno 0,5% čime bi se povećali prihodi budžeta po tom osnovu, a sve u cilju boljeg i efikasnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Želim da podsjetim da smo u Predlogu budžeta za 2015. godinu donijeli mogućnost ili dali mogućnost Vladi da se može dodatno zadužiti nekih 36 miliona eura kako bi se takođe efikasnije pružale zdravstvene usluge osiguranicima u Crnoj Gori. Dakle, ovo je da tako kažem druga mjera koja ide u pravo u cilju efikasnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Navedena stopa bi se povećala prije svega za poslodavce i to sa 3,8% na 4,3%. Želim da naglasim da poslodavci koji rade u privredi Crne Gore će plaćati ove doprinose. Dakle, odnosiće se na sve poslodavce kao i na poslodavce koji plaćaju doprinose za zaposlene koji su na neplaćenom odsustvu dužem od 30 dana sa 12,3% na 12,8%. Takođe se povećanje kumulativne stope doprinosa odnosi na preduzetnike, inostrane penzionere, vjerske službenike i poljoprivrednike. Takođe, se odnosi i na pravna lica, to jeste na Zavod za zapošljavanje Crne Gore i na Ministarstvo rada i socijalnog staranja koji isplaćuju određene nadoknade ne zaposlenim licima, to jest novčanu nadoknadu, i korisnike socijalno zaštitnih prava i drugih prava koji se nalaze kod Ministarstva rada i socijalnog staranja. Dakle, za ovu kategoriju ovih lica doprinose će platiti nadležni državni organi. Veoma je važno saopštiti da zaposleni i dalje plaćaju doprinose po postojećoj stopi od 8,5%. U obrazloženju ovog samog zakonskog teksta saopšteno je da je fiskalni uticaj ovih zakonskih rješenja u budžet Crne Gore za nekih pet miliona eura. Zakon je trebalo da se primjenjuje od 1. januara 2015. godine kako je i predloženo zakonskim rješenjem. Međutim, evo danas smo 3. februar, dakle, ovaj zakon se ne može primjenjivati od 1. januara 2015. godine nego će se primjenjivati od onog dana kada se on objavi u "Službenom listu". Zato je važno da korigujemo procjenu ostvarenih prihoda po osnovu doprinosa na godišnjem nivou, jer predviđenim zakonskim tekstom predviđeno je bilo da se, gospodine ministre, da tako kažem prikupi pet miliona eura. Pošto je januar prošao, dakle, ovi prihodi će biti ostvareni u ovoj godini za oko nekih 4,5 miliona eura. Na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije imali smo zaista kvalitetnu raspravu povodom ovoga zakonskog teksta i slično se postavilo pitanje, šta je sa Fondom penzijskog i invalidskog osiguranja, i da li se planiraju preduzeti određene aktivnosti kako bi se transformisao penzioni sistem? Iskoristio bih prisustvo ministra da eventualno odgovori na ovo moje pitanje, šta Ministarstvo finansija eventualno želi preduzeti povodom reforme i transformacije penzijsko invalidskog sistema imajući u vidu deficit u Fondu penzijsko invalidskog osiguranja. Na kraju želim da saopštim da je Odbor za ekonomiju, budžet i finansije većinom glasova odlučio da Skupštini predloži da usvoji ovaj predlog zakona kako je dat u samom tekstu. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Jelić. Kolega Milutin Đukanović u ime Demokratskog fronta, a neka se pripremi kolega Damjanović. Izvolite, kolega Đukanoviću.
  • Gospodine predsjedavajući, gospodine Žugiću, gospodine Radoviću, dame i gospodo, poštovani građani Crne Gore, Već duži vremenski period Vlada Crne Gore je prepoznata po tome da uporno saopštava da su crnogorske javne finansije stabilne i da Crnoj Gori ne prijeti dužničko ropstvo. Međutim, kako imamo koje zasijedanje mi uvijek dobijamo predloge da se neki doprinosi, da se nešto povećava. Tako imamo i ovog puta da se poslodavci obavežu da za 0,5% poveća se izdvajanje za zdravstveno osiguranje. Da li je to zbog toga što su javne finansije stabilne? Vi ste sami saopštili, da bi se stabilizovale javne finansije. Očigledno i po Vašem priznanju postoji problem javnih finansija. Danas imamo nekoliko zakona koji će u svakom slučaju prikupiti budžetu Crne Gore preko 10 miliona evra, konkretno ovaj zakon preko pet miliona evra, ali ne možemo da govorimo da su nam javne finansije stabilne. Doprinos tome je sledeći: Crna Gora će se u 2015. godini zadužiti preko 650 miliona evra i to zaduženje je malo da bi se stabilizovale javne finansije, nego se pokreću novi, da tako kažem, nameti, odnosno porezi i doprinosi. Mi iz Demokratskog fronta mislimo da je stanje u javnim finansijama alarmantno i, gospodine Žugiću, voljeli bi da nam odgovorite kako to može da se desi da za sedam godina bruto domaći proizvod se poveća za 500 miliona, a da dug se poveća za milijardu i po. Kako je to? Da li je to dobro upravljanje javnim finansijama i da li to znači da Crna Gora ima ekonomsku stabilnost ili kao što opozicija saopštava, odnosno Demokratski front, da nama prijeti dužničko ropstvo. Gospodine Žugiću, dobro bi bilo da odgovorite, mislim da građani čekaju taj podatak. Koliko iznosi državni dug na 31.12. 2014. godine? Da li griješim ako kažem da je dug prešao 65% bruto domaćeg proizvoda? A u 2015. Crna Gora se sprema za najveće zaduženje u njenoj istoriji u iznosu od 650 miliona evra. Da li Vlada razmišlja kao podsticajne mjere da se malo smanje porezi i doprinosi? Dobro bi bilo da ovdje saopštite da građani čuju, u kojim to zemljama su porezi i doprinosi na zarade veći nego u Crnoj Gori. Porezi i doprinosi u Crnoj Gori su preko 60%. Mi smo nezadovoljni što uporno nećete da saslušate jednu našu priču o takozvanom socijalnom oporezivanju. Ako neko živi kao samac i ima primanje od 700 evra i neko ko ima primanja 700 evra a ima pet članova porodice, nije korektno jednako ih oporezovati. Država treba o tome da razmišlja, to su mnoge zemlje Evropske unije uradile i to je doprinosilo socijalnoj stabilnosti. Ali, nažalost, u Crnoj Gori imamo dvije socijalističke partije na vlasti, koje bi trebale baš o tome da vode računa, a ne da su socijalističke, no to su ultraliberalne partije koje su sve prepustile tržištu i jednostavno uopšte ne razmišljaju na način kako da pomognu najugroženim građanima. Gospodine ministre, još jednom Vas pozivam da dobro razmislite o ovom načinu oporezivanja koje je povezano sa brojem članova domaćinstva, jer tako ćemo … krize i javnih finansija rasporediti ravnomjerno na sve građane Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Đukanoviću. Ima riječ poslanik Damjanović u ime Kluba SNP-a, neka se pripremi koleginica Jasavić. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče Mustafiću, poštovana Skupštino, poštovani građani, ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Ja bih ovu raspravu započeo sa riječima ministra, koji je na Odboru za ekonomiju rekao da jednostavno imamo situaciju da su sredstva koja se prikupljaju po osnovu doprinosa velika, ali nedovoljna. To je bio odraz polemike koju sam imao sa ministrom jer sam ukazao da probleme nemamo samo u Fondu zdravstva, problema imamo u Fondu PIO i kod zapošljavanja. Jednostavno, koliko god da država poveća namet u smislu doprinosa, na drugoj strani to kompenzuje sa nekom vrstom smanjenja poreza, imamo situaciju da je faktičko stanje u fondovima neodrživo. Svake godine je sve veći iznos transfera iz budžeta, je li tako ministre, kojim jednostavno nadomještavamo nedovoljna sredstva kod ovih fondova. Ja ovdje neću govoriti o vezi finansiranja Fonda zdrastva i pružanja kvaliteta zdrastvenih usluga, govoriće moja koleginica Marković, ali bih želio da ukažem da činjenice koje sam sada naveo upravo govore da bez korjenitih promjena sistema finansiranja javnog zdravstva u Crnoj Gori, koji je utemeljen na principu solidarnosti kao i penzioni sistem, Crna Gora ne može izaći iz ovog začaranog kruga. Znači, za 2013. godinu za Fond za zdrastvo 167 miliona, budžetom za 2014. godinu milion više - 168, budžetom za 2015.godinu 171 milion evra. Znači, svake godine sve više i više. Nije problem ovih pet miliona evra koje ste pokušavali nadomjstiti na ovaj način o kome je govorio kolega Đukanović, sa 0,5% povećanja doprinosa za poslodavce, problem je što se na ovakav način, sa ovakvim demografskim trendovima i sa popravljanjem jedne politike koja je dugi niz godina za nama dovela do svega ovoga, ne može dalje. Dakle, od priče o dobrovoljnim penzionim fondovima koji nikad nijesu zaživjeli jer niko nije imao hrabrosti u državi da obezbijedi i poreske i sve druge olakšice da ti fondovi zažive, do povjerenja u fondove koje je izgubljeno pa se to povjerenje preliva i na povjerenje i u taj dobrovoljni fond i možda u nekim dobrovoljni stub finansiranja zdrastvenih usluga. I na to treba ministre da date danas u ovoj raspravi odgovore. Ovako ćemo obezbijediti tih pet miliona evra, ali nećemo riješiti problem. Iduće godine ćemo imati još više izdvajanje iz budžeta za fondove zdravstva i PIO i Zavod za zapošljavanje, odnosno na drugoj strani nedostatak sredstava za neke elementarne potrebe koje se ne tiču samo ova tri fonda. Dužan sam ovdje da ukažem i da je nevladina organizacija Auditorijum - udruženje pravnika dostavila dopis poslanicima, gdje se govori o potrebi da se zaista donese jedna vrsta ovakvog zakona koji će obezbijediti sredstva za finansiranje Fonda zdravstva, ali se ukazuje na problematiku člana 14 sadašnjeg zakona. Posjetiću da se članom 14 sadašnjeg zakona govori o najvišoj godišnjoj osnovici za plaćanje doprinosa, gdje se jednom, čini mi se dobrom analizom pokazuje na moguću problematiku da oni koji imaju prihode preko 50 hiljada evra, dakle najbogatiji ljudi u državi, najmanje doprinose Fondu zdravstva. Da se svi zapitamo, kolege koje su ovaj dopis dostavili su u pravu, pitanje i za Vladu, da li Vlada razmišlja o ovom članu 14 i mogućoj modifikaciji u kontekstu rasprave oko ovog predloga zakona. Sistem solidarnosti ima smisla kada imamo uređenu pravnu državu gdje se plaćaju porezi i doprinosi, gdje nema 70 miliona evra duga opština po osnovu poreza i doprinosa, odnosno stotine miliona duga privatnih firmi i firmi iz javnog sektora. On ima smisla tamo gdje su demokratski trendovi takvi da daju neku perspektivu. Koliko, nažalost, ljudi koji rade i plaćaju doprinose za penziono ne dočeka prvu penziju, koliko ljudi koji su u sistemu solidarnosti i koji plaćaju doprinose za zdravstvo ne iskoriste nikad sve to, a na drugoj strani urgentne potrebe, troškovi liječenja sve veći i u Crnoj Gori i u inostrastvu i potreba jednog malog društva kao što je Crna Gora da ima zaista kvalitetan, dobar sistem zdrastvenih usluga. Na način da ad hoc sa povećanjem doprinosa, koji će pogoditi privredu i ovog puta preko toga vjerovatno i građane jer će privreda, ona koja daje usluge građanima, povećati svoje cijene, mi ministre kratkoročno rješavamo problem, samo za 2015.godinu. Ni taj problem ne rješavamo, jer smo već evo u februaru mjesecu i ona vaša procjena od pet miliona za ovu godinu mora da se koriguje naniže jer kasnimo i sa donošenjem ovog zakona. Toliko i hvala.
  • Hvala i vama, kolega Damjanoviću. Sada ćemo čuti poslanicu Azru Jasavić u ime Kluba Pozitivne Crne Gore, a neka se pripremi poslanik Bojanić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani gospodine Žugiću, gospodine Radoviću, poštovani građani, Da li je potrebna stabilizacija javnih finansija - potrebna je. Da li je potrebno mnogo veće ulaganje za zdravstvo s obzirom na stanje u kome se zdravstvo nalazi – da, vrlo jasno. Ovo iz razloga što imamo vrlo lošu situaciju u zdravstvu i imamo redove u ordinacijama, imamo tendere koji traju jako dugo, imamo stanovništvo koje ne može da dođe do ljekova. To su stvari koje su evidentne. Sve smo kao nacija bolesniji, ali to nije trend samo Crne Gore, to je trend u svijetu jer nezdravo živimo. Da li je ovo rezultat što donosimo ovakav zakon pa povećavamo stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje za poslodavce, da li je to rezultat svjetske ekonomske krize i problema koje imamo u ekonomiji? Ne, nije, svjetska ekonomska kriza je samo jedan od razloga. Jedan od ključnih razloga zbog koga smo se našli u situaciji u kojoj smo se našli jeste što se neodgovorno odnosimo prema našim resursima i prema našem bogastvu. Ja sam Vas pitala u duhu da se vreća štedi kad je puna, kad dođe do kraja, kad se potroši i vi ste došli u poziciju da ste ispraznili našu zajedničku vreću u vidu narodnog bogastva koje smo imali i sad smo došli na to da u vreći ima samo nešto malo i vi bi sad da nas učite kako da čuvamo to što je ostalo, a potrošili ste nikog ne pitajući, samovoljno se ponašajući, ogroman dio bogastva iz vreće.Vi nijeste razmišljali o tome da nas čeka ovo što nas čeka sad kada ste onako olako prodavali Telekom, pa i danas ne znamo ko je tu sve gradio jer još uvijek čekamo da tužilaštvo konačno pokrene proces tog pitanja oko Telekoma. Imamo sudske sporove u sudovima koji se vode od strane radnika gdje crnogorski sudovi nijesu spremni da udovolje radnicima i to je problem. Imamo prodat Jugopetrol maltene onako ste to laganice završili, imamo Elektroprivredu u kojoj imamo većinsko pravo upravljanja ljudi sa strane. I šta se dešava - sav naš novac koji je bio naš zajednički, nije bio to novac DPS-a ili SDP-a, to je naš zajednički novac, da se odliva bez ikakve kontrole. Vi podižete kredite, zadužujete nas da ne biste morali da podižete privatne kredite, jer vi od tih državnih kredita zadovoljavate vaše privatne potrebe, a mi moramo podizati privatne kredite zajedno sa radnicima i ljudima koji pošteno žive da bismo vama pomagali da budete sve bogatiji i bogatiji. Pa nećemo više tako moći, zaista, da se ponašamo neodgovorno. Bez obzira što je novac potreban za zdravstvo, mi nećemo podržati ovaj zakon jer ste nas vi doveli u poziciju da mi sada ovo što je malo ostalo na kraju vreće dijelimo zajedno sa vama, a vi imate odgovornost i vi još očekujete da mi prihvatimo dio odgovornosti na nas. Ono što vi radite jeste veliki problem, a to je da ne razmišljate o tome kako da oporezujete bogate. Uopšte se ne razmišlja o oporezivanju onih koji imaju enormno bogatstvo, a oni su uglavnom u redovima vladajuće stranke. Dajte da konačno poreska politika bude takva da oni koji imaju puno imaju i obavezu da plate porez u mnogo većoj mjeri od onih koji imaju manje. Ovdje razumijem da vi opterećujete u većoj mjeri poslodavca, ništa ne mijenjate kod samog zaposlenog, ali šta to znači. To znači da opet idete da dobijete tih pet miliona koji su nama neophodno potrebni od samih poslodavaca. Predložila bih na kraju da oni koji su se potrudili da dobro namaknu iz našeg zajedničkog bogatstva za sebe novac vrate taj novac ili da ga doniraju za opšte narodno dobro, da ne moramo sada da sve više i više stiskamo kaiš dok neki ulažu po svijetu i drže u švajcarskim bankama novac. Hvala vam.
  • Hvala vam, koleginice Jasavić. Kolega Mladen Bojanić u ime Kluba samostalnih poslanika i time završavamo krug uvodnih izlaganja. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre, gospodine Radoviću, Moram priznati da sam malo iznenađen obrazloženjem koje je pratilo ovaj zakon. Jer, po nekoj mojoj logici, ne prati stvari koje se dešavaju u stvarnosti. Prvo, čuli smo da je ovaj zakon jako hitan i, na kraju krajeva, on je i po hitnom postupku došao u skupštinsku proceduru i danas raspravljamo o njemu. S druge strane, ne vidim hitnost kod premijera da imenuje ministra zdravstva. Dakle, hitno mu je da oporezuje, odnosno prihoduje 0,5% od poslodavaca, a vidjećemo kasnije da tu nisu samo poslodavci u pitanju nego ima i zaposlenih koji će morati ovo da plaćaju. S druge strane, ne vidim nešto mnogo da je požurio da imenuje ministra, na kraju krajeva prvog čovjeka koji treba da troši ovaj novac. Druga stvar, ovaj zakon je došao u skupštinsku proceduru pet dana uoči nove godine. Potpuno je ... i premijeru koliko god cijenio ovu skupštinu, a znamo koliko je cijeni, ali da ne ulazimo u to, da ova skupština ne može, da kažem u nekom najkraćem roku smo danas stigli da to radimo o tim zakonima i izgubićemo sigurno dva mjeseca od ove godine zbog prihoda i to ne može ni u jednoj varijanti biti pet miliona, biće možda četiri miliona. Interesantna su mi ta četiri miliona jer je taj isti premijer jednom potpuno, da ne upotrijebim neku grubu riječ, ali nepametnom odlukom o davanju garancija firmi Primorka, Melgonija iz Bara bacio četiri miliona niz vodu iz budžeta Crne Gore. Vi ste ministar i iskoristiću priliku da vas pitam šta se uradilo po tom pitanju, koliko je naplaćeno kontra garancija od ta četiri miliona. Odmahujete glavom, ništa i znate da nikada nećemo dobiti ni žute banke od toga, jer tamo stoji banka koja ima jedno deset miliona da naplati prije države, neće se ni ona, nažalost, naplatiti. Tako da potvrđujete da je tih četiri miliona, reći ću, svjesno bačeno, odnosno nekome učinjena direktna korist. Ali, dobro. Takođe, pomenuo sam da neće ovo samo ići na teret poslodavaca, ići će i na teret preduzetnika i na teret poljoprivrednika. Preduzetnici su i poslodavci i zaposleni. Oni će platiti 0,5% više na svoje prihode obaveznog socijalnog osiguranja. Poljoprivrednici, takođe. Jer, oni nemaju poslodavca, oni su i poslodavac, oni su i zaposleni. Njih će direktno da pogodi ova mjera, odnosno 0,5% plaćaju više. Sada se pitam, odnosno znam odgovor, ne treba mi ni odgovor, da li stvarno neko misli u Crnoj Gori da će 0,5%, odnosno ovih četiri miliona nešto bitnije da popravi u zdravstvu. Apsolutno smo sigurni da neće. Apsolutno smo sigurni da četiri miliona sve i da se naplate u ovakvoj organizaciji zdravstva u Crnoj Gori sa potpuno politizovanim kadrovima, sabiranjem partijskih kadrova za čelnike u institucijama javnog zdravlja, apsolutno nema veze sa profesionalnošću i sa punom zdravstvenom uslugom. Kolega Damjanović je pomenuo potrebne reforme u zdravstvu i potrebne reforme u penzionom sistemu. Takođe ću i ja to potencirati. Jer, potpuno smo svjesni da ovakav način finansiranja ni Fonda zdravstva, a ni naročito Fonda PIO ne može trajati dugo jer su i jedan i drugi fond u velikim problemima. Ovo je samo jedna kap u moru njihovih obaveza koje imaju i imaće svake godine jer znamo da stanovništvo Crne Gore stari, znamo da se mrdnulo nije od 2006. godine od najavljene penzione reforme u Crnoj Gori. Znamo da ovaj penzioni sistem, već sada Fond PIO nekih trećinu prihoda dobija iz budžeta, dakle ne više od ovog obaveznog penzionog osiguranja. Tako da jednostavno, kako je krenulo, nezaposlenost je tu gdje je, bojim se, ne da se bojim nego tek sada izgleda smiješno ona najava 40.000 novozaposlenih, kako smo čuli mandatara tada, sada predsjednika, da će u ovom mandatu to kao cilj da postigne. Evo, gdje smo tu smo. Nažalost, Crna Gora ekonomski propada i 0,5% za zdravstvo apsolutno ništa neće napraviti dobro osim što će pojedincima naročito u poljoprivredi koju vi hoćete da ... naročito za poljoprivredu i naročito za preduzetništvo. Jer, to su vam puna usta da je to budućnost Crne Gore, a ovim direktno njima pravite probleme jer oni moraju da izdvajaju veća sredstva. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Bojaniću. Sa vama smo završili krug uvodnih izlaganja. Pitam ministra želi li da komentariše ili želite da sačekate kraj rasprave? Želite sada. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Budući da je bilo komentara i pitanja dužan sam da ih iskomentarišem, prije svega vezano za motive donošenja ovog zakona, odnosno izmjena zakona, polazeći, prije svega, od komentara bezmalo svih uvaženih poslanika. Generalno mislim da su komentari u dobroj mjeri dominantno, odnosno u namjeri i uvijek se može izvući pouka iz svih tih komentara za nas koji smo odgovorni, tačnije za mene, upravo za održivost i stabilnost javnih finansija. Nema niko drugi do ministra finansija koji je dužan i odgovoran da ima i stabilne i održive javne finansije i da dobrim dijelom utiče na finansijsku i makroekonomsku stabilnost i tu nema dileme, apsolutno nema dileme. Ne treba delegirati odgovornost bilo kome drugom osim na pravu adresu. Da li su javne finansije stabilne i održive, gospodine Đukanoviću. Mislim da su i stabilne i održive, ali javne finansije nijesu status kvo sistem, nijesu sistem jednom zauvijek da. Po meni, to je živa materija koja se mora prilagođavati savremenom kretanju i ekonomiji i društva. Ne samo sada nego i u budućem periodu definitivno moramo raditi na prilagođavanju javnih finansija, kretanju i ekonomije i ukupne društvene zajednice. Da li se zadužujemo 650 miliona eura, samo jedna napomena. Refinansiranje iz ovog osnova je 398 miliona eura ranije uzetih kredita i što je dobro, ako se to može dobrim nazvati, potpuno otvoreno, da mi prema indikativnim podacima, tačnije prema istraživanju tržišta danas očekujemo gotovo dvostruko nižu kamatnu stopu u odnosu na kamate koje plaćamo sada. Očekujemo da ćemo makar u tom teretu zaduživanja imati mnogo manji teret finansiranja javnog duga. Svakako treba odvojiti tekući deficit od deficita koji je u funkciji generisanja ekonomskog rasta i razvoja. Dvije stotine šest miliona eura je zaduživanje za dionicu autoputa i svega, pod navodnicima ili ne, 59 miliona eura je zaduživanje za tekuću potrošnju. Ono što moramo uraditi u narednom periodu prije svega mi, najodgovorniji u Ministarstvu finansija, jeste da se prekine sa zaduživanjem za finansiranje tekuće javne potrošnje. I to je premisa od koje moramo poći i kojoj se moramo vratiti u svakom trenutku. Dakle, za kapitalne investicije biće priče kroz zakone koji su takođe na dnevnom redu, biće dovoljno prostora da komentarišemo i da vidimo na koji način razmišlja Vlada, odnosno kroz svoje analize, ekonomske i fiksalne, na koji način razmišlja da dinamizira stope ekonomskog rasta i osnaži konkurentnost ekonomije koja nesporno nije na zadovoljavajućem nivou. Da li je državni dug 65%? Gospodine Đukanoviću, postoje kategorije državnog i javnog duga, javni dug ima širi opseg, a državni dug je ispod 60%. Javni dug sa dugovima lokalnih samouprava, to je ono što je elemenat ranjivosti, uslovno rečeno, fiskalne politike i fiskalne ekonomije i mi se moramo starati o načinu i održivosti ovako ipak visokog nivoa javnog duga. Da li su tereti zarada najveći u Crnoj Gori u odnosu na bilo koju državu? Ne, jednostavno pogledajte na internetu, pogledajte okruženje, pogledajte čak i skandinavske zemlje, naći ćete da su tereti javnih prihoda na zarade zaposlenih veći nego kod nas. Ali, to ne znači da nijeste u pravu, da razmišljamo aktivno da smanjimo terete javnih finansija posebno za kompanije. Ja bih rekao dominantno krhke kompanije koje ne mogu da opstanu pod pritiskom tereta javnih finansija. Radićemo, naći ćemo mjeru između potrebe kompanija, konkurentnosti ekonomije i održivosti javnih finansija i tu smo spremni uvijek da otvorimo dijalog i da razmišljamo na koji način možemo podstaći održivost realne ekonomije. Imate partnera u Ministarstvu finansija, apsolutno, za ideje koje su zdrave i održive. Sredstva su velika ali nedovoljna. Ja se potpuno slažem, kazao sam ....
  • Pokušajte da budete racionalni, jer vrijeme je isteklo. Pokušajte da odgovorite, samo sažmite. Izvolite.
  • Sredstva su velika, ali nedovoljna i mi se moramo baviti strukturnim reformama, dominantno u ovom sistemu zdravstva, ali i u sistemu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja. Mi smo imali ideja vezanih za dobrovoljne penzijske fondove, zdravstvene fondove, ali se čini da u ovom trenutku nije prilika da smanjujemo obavezna izdvajanja prema državnom budžetu i po tom osnovu realizujemo dobrovoljnost kod penzijskog i zdravstvenog osiguranja. Nije u prilici, jer ćemo time povećati deficit i napraviti novi teret javnim finansijama, ne sporeći teret generacijske odgovornosti kako je vidimo danas i ne sporeći da član 14, gospodine Damjanoviću, ipak treba da razmotrimo, ali kompleksno razmotriti da li definisati limit o kojem ste vi govorili ili naći neku aproksimikaciju koja bi bila održivija za one koji ne koriste ova sredstva a uplaćuju ih uredno i redovno. Za gospođu Jasavić, da li štedimo u ovom trenutku kada smo, narodski rečeno, na dnu kace, ja mislim da se u svakom trenutku mora štedjeti i da moramo svojim primjerom pokazati, svako od nas, da štednja, makar bili sa ograničenijim sredstvima nego što se može biti, jeste uslov održivosti javnih finansija, ali ne i ona štednja koja generiše tražnju i ekonomski rast. Ne i ona štednja kojom ćemo generisati povećanje tražnje i ekonomski rast i analizirati jer time ćemo stvoriti nove vrijednosti. Dakle, štednja da, u tekućoj potrošnji i ovaj ministar finansija ako bude na ovoj poziciji će se truditi da naredni budžet predloži bez zaduženja za tekuću potrošnju. Jer, ako tako ne radimo, nijesam siguran da imamo održivost niti javnih finansija, niti stabilnost fiskalne ekonomije, niti ćemo liječiti ranjivosti realne pa ni monetarne ekonomije. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Odgovori na komentar. Milutin Đukanović, pa nakon njega kolega Damjanović, koleginica Jasavić, kolega Bojanić i kolega Jelić. Izvolite.
  • Gospodine Žugiću, vi ste veoma vješto izbjegli odgovore na glavna pitanja, a glavna pitanja su bila da li su crnogorske finansije stabilne do tog nivoa koliko vi kažete, a morate pored ogromnog zaduženja da uvodite dodatna opterećenja za građane i privredu. Ja mislim da je crnogorska javnost očekivala od vas odgovor. Koliko iznosi javni dug Crne Gore na 31.12.2014.godine, ja neću sad da kažem da odgovorno tvrdim, ali mislim da je javni dug na 31.12.2014.godine prešao 60% bruto domaćeg proizvoda. Gospodine Žugiću, to se kosi sa svim pravilima Evropske unije i pravilima koja važe za budžet. Ali, da građani znaju, to što je bilo na 31.12.2014.godine, što se tiče javnog duga, biće mnogo drastičnije na 31.12.2015.godine, da ne govorimo o 2016.godini, gdje dolazi za naplatu 300 miliona evra iz prethodnog perioda. Suština priče je i to što pokazuje kakva je Vlada Crne Gore, kakvu vodi ekonomsku politiku. Još jednom, radi građana. Za sedam godina bruto domaći proizvod se povećao za 500 miliona, a za sedam godina javni dug se povećao za milijardu i 500 miliona, a u međuvremenu su prodati najznačajniji resursi privrede Crne Gore među kojima i Elektroprivreda. Mislim da je korektno da se saopšti, ne možete, brojevi su neumoljivi, da je Crna Gora, da ekonomija Crne Gore u dramatičnoj situaciji. I da treba da se sve snage udruže da spriječe ovo poniranje koje će na kraju da plate građani Crne Gore. Izvinjavam se zbog prekoračenja i zahvaljujem se.
  • Hvala, kolega Đukanoviću. Poslanik Damjanović. Izvolite.
  • Hvala, vam potpredsjedniče. U suštini ministar nije replicirao i nije ni mogao da replicira, jer sam, čini mi se, iznio potpuno konzistentne stavove vezane za problematiku finansiranja Fonda zdravstva i ostalih fondova i za sami sistem solidarnosti koji je na izdisaju u Crnoj Gori. Naveo sam uzroke i faktore koji su do toga doveli i rekao sam da ova paleta mjera od pet miliona predviđenih za ovu godinu po osnovu povećanja doprinosa zdravstvenog osiguranja neće pomoći. To više nije pet miliona, to je sada četiri miliona, već smo dva mjeseca ove godine potrošili. Ovaj zakon je vjerovatno morao da ide uz budžet prošle godine na usvajanje. Jedna teza koja je interesantna i koja se čula od ministra potpuno je ekonomski logična, da se buduće zaduživanje mora koristiti za kapitalne projekte, da ne ide u tekuću potrošnju. Ali, mi faktički samo kroz transfere iz budžeta za fondove trošimo ino dugove koji na klasičan način i na plastičan način dolaze u potrošnju. Dakle, ponoviću sada neke druge cifre, 58,3 miliona su transferi za 2013.godinu, po završnom računu, 3,5 miliona više predviđeno za 2014.godinu. Gospodine Radoviću, recimo sada se zna kakvo je izvršenje budžeta, mi to čekamo negdje u septembru, oktobru da vidimo za 2014.godinu, a za 2015.godinu 62,6 miliona transfera. Da dodamo i one transfere koje idu za Fond PIO, stotinak miliona i ko zna koliko sada. Znači, mi sada faktički 200 miliona evra iz budžeta transferišemo fondovima, jer fondovi ne mogu po osnovu politike doprinosa za Fond PIO i zdravstvo da sami sebe alimentiraju. Šta je onda svrha postojanja fondova? Jesu li to sada protočni bojleri, šta onda radi administracija u fondovima? Pa hajde da te fondove ukinemo, da imamo kompletno budžetsko finansiranje i da makar tu napravimo jednu racionalizaciju. Hajde da radimo nešto što je sistemski, a ne samo 0,5% za pet miliona koji su kap ...
  • Zahvaljujem. Izvolite, koleginice Jasavić.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovani gospodine Žugiću, Govorili ste o zaduživanju za refinansiranje ranije uzetih kredita. Posebno pitanje koje ste postavljali na koji način su ti krediti uzimani, pod kojim uslovima, kako je to kontrolisano, da li je bilo institucija koje su mogle na kvalitetan način da izvrše kontrolu uzimanja tih para i kompletnih procesa vezano za te kredite. Govorili ste, čini mi se 29 miliona zaduživanja za tekuću potrošnju. To je nešto što i mene zaista zabrinjava. Opet jedna narodna, jer u narodu jeste mudrost protegnite se onoliko koliko vam je jorgan dug. To zna svaka naša baba, svaki naš đed, svi smo mi vaspitavani po tom modelu i meni nije jasno, ako smo mi svi vaspitavani po tom modelu, a jesmo, mentalitet nam je isti od sjevera do juga, zašto se ide na mnogo veća zaduživanja. Ko to ima potrebu da se preko svake mjere luksuzira? Zbog čega se to radi? Govorite o kapitalnim investicijama, kao neko ko zna šta su kapitalne investicije, jer nije negdje 300 godina bilo u generacijama onih koji su kapitalno investirali. Znam šta znači kapitalna investicija i znam šta znači profit od toga i nijesam protiv toga da se zadužujemo za kapitalne investicije, ali ne možemo da se zadužujemo za kapitalne investicije ako nema institucija koje će da provjeravaju kako se te pare troše. Nije problem da uzmemo ne znam koliko, ako imamo kvalitetnu finasijsku istragu, kvalitetnog tužioca, kvalitetnog glavnog specijalnog tužioca koji će prvo da kontroliše mene i one ljude oko mene u Pozitivnoj i ako treba prvo one koji su meni najbliži, da ono što se zove krađa narodnih para neka idu da su mi iz kuće. Razumijete? To je suština. Nama trebaju jake institucije, tužilac koji će kontrolisati kompletne procese istraga da bi mi mogli da kažemo možemo se zaduživati za kapitalne investicije. Ovako, ja vam ništa ne mogu vjerovati, jer ne znam kako će se trošiti ogroman novac koji ne samo da mi vraćamo nego će da ga vraćaju i naša djeca i naši unuci i iz tog razloga moramo da povedemo računa kako se zadužujemo da sopstvene lopove u našim redovima. Nije bitno je li to lopov iz DPS-a, lopov iz Pozitivne, lopov iz DF-a, lopov je lopov i lopova treba zvati tim imenom i treba nam institucija jaka i snažna koja će reći ne možeš da kradeš narodne pare i kraj priče. Hvala vam.
  • Hvala vam. Kolega Bojanić. Tražite komentar, je li tako?
  • Zahvaljujem. Očekivao sam gospodina Jelića pa zato, ali dobro, sasvim svejedno. Prvo da ponovom ono što sam rekao. Malo sam vidio sa vaše strane čuđenja, ali nijeste mi replicirali, pa da ponovim još jednom. Da raščistimo. Za poljoprivrednike i preduzetnike se povećava stopa sa 12,3% na 12,8%, odnosno oni snose ovo povećanje 0,5%, to da budemo jasni. Druga stvar koju sam htio malo da komentarišem je vaša izjava, da parafraziram, da nije vrijeme i nemamo sad mogućnosti da idemo u reformu penzionog sistema, jer je deficit u Fondu PIO, potpuno jasno. Podsjetiću samo da je to krenulo 2006.godine, pa se odustalo, a odustalo se iz jednog istog razloga zašto se i krenulo, odnosno krenula je jedna grupa ljudi koji obično kreiraju ovakve zakone, jer su vidjeli neke svoje lične potrebe i koristi u tome šta treba da nose dobrovoljni penzioni fondovi. To im je bilo interesantno kao neka biznis ideja, odnosno kao mnogo toga u Crnoj Gori, a evo i svjedoci smo ovih dana da se crtaju zakoni prema potrebama onih koji ih kreiraju da bi, naravno, neke svoje lične ambicije ostvarili, odnosno zaradili novac nauštrb svih ostalih. E, kako je onda vrijeme malo promijenilo se i njima to nije izgledalo više interesantno, oni su odustali od penzione reforme. To su pravi razlozi. Tada je daleko bolja bila situacija, manje zaduženje, a podsjetiću i vas i javnost koliko je bilo borbe u ovom parlamentu ko će da kontroliše dobrovoljne penzione fondove. To je jedinstvenost, ja ga znam, ja se dobro sjećam toga, nijesam bio član Parlamenta, ali znam da je na glasanju donešena odluka Skupštine da kontrolu nad dobrovoljnim penzinim fondovima vrši Centralna banka. Koliko je bilo pritiska i velike političke moći, poništeno glasanje, da bi se ponovo...i ta nadležnost data Komisiji za hartije od vrijednosti, koja je pravila interne seminare i davala licence samo onima koje je ona pozivala da bi bili menadžeri investicionih, odnosno dobrovoljno penzionih fondova, jer je očigledno grupacija ljudi okupljeno oko gurua ekonomske misli, ekonomske teorije, spremala i ovdje svoje biznis planove. Na žalost ili na sreću, kako god, na žalost što ova država nije u stanju da izvede reforme kako treba, ali eto ostali su bez toga i jednostavno onda je krenula priča da sad nije vrijeme. Vrijeme nije, naravno, ali je daleko gora situacija za ozbiljnu reformu i nije reforma samo dobrovoljno penziono. Postoji drugi stub o kome se ne govori i tu postoji varijanta i treba o tome razmišljati. Zahvaljujem.
  • Hvala, poslaniče Bojanić. Poslanik Jelić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Gospodin Žugić je indirektno odgovorio i na moje pitanje. Zadovoljan sam sa tim odgovorom, ali svakako bih se složio da je stabilnost javnih finansija jedan permanentan proces, gdje se zaista treba voditi računa o stabilnosti finansija u svakom trenutku. Podsjetiću šta sve rade zemlje Evropske unije u stabilnosti svojih javnih finansija. Tu su razni monetarni programi, podsjetiću na Junkerov plan, otvaranje novih radnih mjesta i slično. Ipak, za jednu zemlju kao što je naša, najvažnija stabilnost javnih finansija se ogleda u stvaranju povoljnog privrednog ambijenta za investiciona ulaganja i na taj način otvaranje novih radnih mjesta, kako bismo imali više zaposlenih koji bi uredno plaćali poreze i doprinose i kako bi fondovi poput Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja i Fonda zdravstvenog osiguranja bili puniji. Naravno, tu takođe treba voditi računa i o borbi protiv sive ekonomije koja indirektno šteti javnim finansijama i budžetu Crne Gore. Ovdje se želi često napomenuti priča da je u Crnoj Gori sve propalo, da je velika kriza i tako dalje. Ja želim da podsjetim da u bankarskom sistemu Crne Gore postoji dvije i po milijarde eura što štednje pravnih, a što fizičkih lica, dakle dvije i po milijarde dolara. Postavlja se pitanje samo kako taj novac staviti u funkciju, kako smanjiti kamate kako bi bio u funkciji razvoja Crne Gore. Ono što je Vlada do sada uradila, a što se ovdje namjerno zaboravlja, u ovom parlamentu smo prošle godine donijeli, recimo, Zakon o smanjenju dobiti na prihode pravnih lica, gdje smo oslobodili pravna lica plaćanja dijela dobiti ako se ta dobit usloži u otvaranje novih radnih mjesta, naročito na sjeveru Crne Gore. I kumulativno, što želim ka kraju da kažem, kada se vidi krizni porez i ovi porezi koje danas želimo usvojiti u ovom parlamentu jeste da je procentualno to manji iznos nego što je bio prije kada je bio u funkciji krizni porez. Zahvaljujem.
  • Hvala. Ovim smo završili krug uvodnih izlaganja na komentar. Prelazimo na raspravu. Poslanik Duković je prvi prijavljeni, a neka se pripremi poslanica Marković. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici, uvaženi gospodine Žugiću, gospodine Radoviću, Predlogom izmjena i dopuna ovog zakona, Zakona za obavezno socijalno osiguranje, uvaćava se poreska stopa za jednu određenu grupu poresnih obveznika, prije svega za poslodavce za 0,5% kako smo i čuli, tako da sada umjesto 3,8% ta izdvajanje će iznositi 4,3%. Takođe, za druge obveznike, to su inostrani penzioneri, vjerski službenici, poljoprivrednici i tako dalje, umjesto 12,3% poresko izdvajanje za obavezno socijalno izdvajanje će iznositi 12,8%, znači ukupno 0,5% uvećanje izdataka. Ovo uvećanje poreske stope odnosi se prije svega na zdravstveno osiguranje tako da će prihodi koji se uberu od ovog poreza ići u zdravstveni sistem. Kako smo u predlogu obrazloženja zakona vidjeli, očekuje se da će ukupna budžetska sredstva koja će dopuniti zdravstveni sistem iznositi oko pet miliona na godišnjem nivou. Znači da će naš zdravstveni sistem dobiti dodatnih pet miliona i sigurno je da naš zdravstveni sistem ima potrebu ne samo za pet nego za još mnogo više miliona, ali da će i ovih pet miliona značajno doprinijeti stabilizaciji ovog sistema. Vjerujemo u jednu činjenicu koju svi dobro znamo, da koliko god uložimo u zdravstveni sistem uradili smo dobru stvar, jer zdravstveni sistemi su inače svugdje skupi sistemi. Od količine uloženih sredstava umnogome zavisi i kvalitet zdravstvenih usluga koje dobijamo. Sigurno je da svi želimo onu čarobnu formulu da sa što manje sredstava dobijemo što bolje zdravstvene usluge, ali smo svjedoci da do te formule još niko nije došao. Činjenica je da li ona uopšte postoji, jer znamo sa druge strane da je populacija sve starija, da se život produžio, sve starija populacija traži i više zdravstvenog udjela u zdravstvenom sistemu, tako da to još više povećava izdvajanja u zdravstvenom sistemu. Sa druge strane, napredovanje tehnologije svakim danom je sve više, bez nje nema ni savremene medicine, pa je tako mnogo faktora koji uvećavaju i izdvajanja za zdravstveni sistem. Zato je bolje, možda, govoriti o uspješnosti zdravstvenog sistema i o tome da on u najvećoj mjeri zadovolji što više potreba svojih građana, a potrebe građana se stalno mijenjaju i često je potrebno iznaći nova srestva za finansiranje zdravstvenog sistema. Ovo je problem sa kojim se suočava ne samo zdravstveni sistem u Crnoj Gori već zdravstveni sistemi u skoro svim zemljama svijeta, posebno u razvijenoj Evropi. Znači, danas u svijetu nemamo nijedan idealni zdravstveni sistem, sistem u kom su apsolutno sve zadovoljni, i država kao vlasnik i zdravstveni radnici kao nosioci zdravstvenog sistema i građani kao ljudi koji služe u uzimanju usluga u zdravstvenom sistemu. Ako postoji kompromis između ova tri subjekta sigurno će i zdravstveni sistem biti najefikasniji. Država mora da obezbijedi maksimalna sredstva da bi zdravstveni sistem mogao da funkcioniše. Građani moraju biti racionalni u trošenju toga sistema, a zdravstveni radnici moraju znati da iznad onih sredstava ne može se više ulagati u zdravstveni sistem i jedino ako se nađe kompromis u ova tri subjekta možemo govoriti o uspješnosti zdravstvenog sistema. Sa druge strane, isto smo tako svjedoci da se zdravstveni sistem suočava svakim danom sa sve novim izazovima. Naravno, jedan dio čine i nove bolesti koje znamo svi da se svakim danom pojavljuju, sa druge strane za neke bolesti za koje smo smatrali da su daleko od nas više nijesu tako daleko ma gdje se ona pojavila, maltene nam je na pragu od kuće jer prevozna sredstva su takva da se ta bolest prenosi vrlo brzo. To u svakom slučaju zahtijeva i stalnu budnost i ulaganje u zdravstveni sistem. Zato vjerujem da će i ova sredstva doprinijeti koliko - toliko stabilizaciji zdravstvenog sistema, s tim što znamo da zdravstveni sistem je takav sistem koji stalno zahtijeva nova sredstva i nova ulaganja koja naravno uvijek idu u korist, prije svega, građana. Zahvaljujem i izvinjavam se.
  • Hvala Vam, poslaniče Dukoviću. Poslanica Marković ima riječ, a neka se pripremi poslanik Sutović.
  • Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje ne bi bio sporan za sve poslanike u ovom parlamentu i za sve građane da nije činjenice koja upućuje da naše zdravstvo nije u ovako haotičnom stanju zbog nedostatka sredstava već zbog nebrige i neodgovornosti, prije svega ključnih ljudi Ministarstva zdravlja, da ne tražimo krivce niže, kao što smo tražili krivce za saobraćajnu nesreću na Bioču, mašinovođu. Lekarska komora Crne Gore se oglasila povodom hapšenja direktora i doktora Opšte bolnice i Kliničkog Centra Crne Gore da se na ovaj način stvara neopravdano nepovjerenje u cjelokupan zdravstveni sistem u Crnoj Gori, a da lekare hapse kao kriminalce. Ta ista Lekarska komora nije se oglasila povodom nestručnih lekarskih usluga i zahvata i lečenja koji su rezultirali, na žalost, smrću mnogih pacijenata. Sistem zdravstva nije funkcionisao pa su izvršene reforme koje su još više zakomplikovale ovaj sistem i usporile pružanje usluga preko takozvanih izabranih lekara. Crna Gora je uvela kao i zemlje u region, Bosna i ostale, lečenje građana u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali i pored uvođenja ovog sistema lečenja i dalje se čeka na specijalističke preglede, pa vrlo često i hitni pacijenti plaćaju privatnicima kako preglede tako i kupuju lekove u privatnim apotekama. Ti isti lekovi se nalaze na listama besplatno. Zato, recimo, da u jednoj javnoj ustanovi pacijent ne može čekati duže od 30 dana, lekar je dužan ako mu ne može omogućiti specijalistički pregled da ga uputi u privatnu ustanovu, jer je Fond sa mnogim privatnim ustanovama, sa 17 privatnih zdravstvenih ustanova, zaključio ugovore za pružanje usluga. Međutim, za 2015.godinu nisam u saznanju da li je raspisan tender sa pozivom za nedostajuće takozvane usluge, koje ne mogu naše bolnice državne da pruže. Iz Fonda zdravstva smatraju da je saradnja države i privatnih zdravstvenih ustanova dala, navodno, rezultate, da je došlo do smanjenja lista čekanja za određene medicinske usluge, tako sam naišla na podatke da je za period od 01. novembra 2011.godine do 30.juna 2014.godine kod privatnika pregledano 44 897 zdravstvenih osiguranika za koje je fakturisano 2 707 000 eura. Kako nam je stanje u zdravstvu najbolje se pokazuje u novembru mjesecu u bjelopoljskoj Opštoj bolnici, kada je u bolnici infekcija nastupila i na žalost smrt jedne bebe otreznila je cijelu Crnu Goru da podigne glas za nebrigu i neodgovornost u zdravstvu. U Izvještajima o stanju u crnogorskim porodilištima čiju izvedbu je finansirao UNICEF stoji kaonstatacija, znači još u 2013, 2014. godini, da porodilišta nemaju osnovne opreme, materijale, nedostaje mesto za pranje ruku i sredstva za higijenu. Ovaj Izvještaj je poznat svim zdravstvenim ustanovama i Institutu za javno zdravlje. Sa njim je upoznata i Lekarska komora i nije digla glas, Ministarstvu zdravlja je bilo poznato, jer svi su mediji pričali o tome. Mnoge nevladine organizacije, jedine su se one oglasile povodom ovog izvještaja i tražile su od Instituta za javno zdravlje onaj neobjavljeni dio, koje su bakterije nađene na stolovima za porodilište, čak i u pelenama. Takođe, bilo je iznenađenje za javnost Crne Gore kada je pomoćnik ministra zdravlja dao izjavu za javnost da je bilo veliko iznenađenje, misleći na Ministarstvo, da niko od zaposlenih na Odjeljenju neonatologije i doktori i sestre nisu posjedovali sanitarne knjižice. To je bio vrhunac izjave. Neodgovornost Fonda zdravstva Crne Gore nastavlja se i dalje i traje već dvije godine, jer raspisivanje tendera za kupovinu medicinske opreme koja je na tenderu i po žalbi se ukidaju tako da u nedogled građani čekaju da bi mogli doći do reagensa, do laboratorijske analize ... kupuju ih u privatnim apotekama po tri puta, čak i 13 puta skuplje. Da ne govorimo o bolnicama gdje često nema ni grijanja, gdje ljudi moraju da i u tom dijelu nadoknađuju sami, donoseći grijalice. Građani su primorani...
  • Hvala Vam, koleginice Marković. Isteklo je vrijeme, vremena je uvijek malo. Poslanik Sutović ima riječ, a neka se pripremi kolega Medojević. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi ministre Žugiću, poštovane koleginice i kolege, uvaženi građani, Pred nama je Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Ustavni osnov za donošenje Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje sadržan je u članu 16 tačka 5 Ustava Crne Gore kojim je predviđeno da se Zakonom uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje su doprinosi za obavezno penzijsko osiguranje, doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje, doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti. Predlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje odnosi se na izmjene doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Obavezno zdravstveno osiguranje je dio sistema socijalnog osiguranja građana kojim se načelima obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti svih građanima Crne Gore, kao i drugim licima, obezbjeđuju prava na zdravstvenu zaštitu. Ovim predlogom zakona o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđa se povećanje kumulativne stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 12,3% na 12,8%. Povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za poslodavca bi se povaćalo za 0,5% da bi poslodavac ovaj doprinos plaćao po stopi doprinosa od 4,3% umjesto 3,8%, dok bi zaposleni i dalje plaćali ovaj doprinos po postojećoj stopi od 8,5%. Takođe, prema predloženom rješenju, preduzetnici, inostrani penzioneri, vjerski službenici i poljoprivrednici bi plaćali doprinos za zdravstveno osiguranja po stopi doprinosa od 12,8% umjesto 12,3%. Osnovni razlog za revidiranje važećeg zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje je povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za poslodavce, preduzetnike i druga lica koja su dužna da plaćaju ovaj doprinos. Povećanjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje će se povećati budžetski prihodi po ovom osnovu za pet miliona eura na godišnjem nivou što će dovesti do stabilizacije javnih finansija i što će imati za posljedicu bolje i efikasnije pružanje zdravstvenih usluga osiguranicima. Povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje od pet miliona su ipak značajna sredstva za unapređenje zdravstvenog sistema i stabilizacije zdravstvenog sistema. Predlažem Skupštini da prihvati ovaj predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno zdravstveno osiguranje. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, poslaniče Sutović. Izvolite, kolega Medojeviću, a neka se pripremi poslanik Perić.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Evo, gospodine ministre, kao što se sjećate kad ste bili kolega ovdje poslanik, svoju diskusiju 2006. godine počinjao sam kritikom vašeg neoliberalnog koncepta. Je li tako? Vi ste mi se smijali, uglavnom, vjerovali ste tada svom predsjedniku partije. Pa dobro, ne mislim pežorativno, mislili ste da pričam političke priče, prazne priče. Ja sam govorio istinu kao Pokret za promjene svih ovih godina, sada to zna čitav svijet. Sada to zna čitava Evropa, sada to znaju građani u Grčkoj, a saznaće i građani u Crnoj Gori ako budu htjeli da se zaštite od jednog koncepta koji je razorio državu Crnu Goru. Sjećate se, kolega, stalno sam govorio da taj koncept mora završiti dužničkim ropstvom, krahom javnih fondova, povećanjem budžetskog deficita, padom industrijske proizvodnje, razvojem siromaštva, korupcije i kriminala. Smješkali ste se. Kolega Sekulić, pošto je znao sve moje govore, tu je bio tada, normalno, profesionalno partijski zadatak i često me prozivao, kaže – aha, evo rast 2008., aha, evo Medojević nije bio u pravu 2009, evo strane investicije, evo blagostanja. Narod neće da vam, nemate vi problem sa DPS-om, imate problem sa građanima Crne Gore. Tačno imamo problem sa građanima Crne Gore koji ne žele da vjeruju istini, da vjeruju znanju, da vjeruju poštenju i da vjeruju patriotizmu. Znači, Pokret za promjene je od početka govorio istinu, govorio je stručno, ja sam naravno imao dosta objavljenih radova u ekonomskim časopisima, čak sam pridruženi član Naučnog društva Jugoslavije. Ja nisam imao ovu akademsku karijeru, nisu mi trebale potvrde da dokažem svoje reference. U referentnim časopisima postoje moji naučni radovi recenzirani od najvećih stručnjaka bivše Jugoslavije. Od 98. godine govorim, to sam govorio kao osnivač, član predsjedništva Socijaldemokratske partije, da će država Crna Gora da doživi kolaps 98. godine ako prihvatimo koncept Veselina Vukotića i Mila Đukanovića neoliberalne ekonomije, na žalost, svjedoci su mi i Žarko Rakčević, kao predsjednik tadašnje Socijaldemokratske partije i Ranko Krivokapić, kao tadašnji potpredsjednik, da sam ja jednostavno tada morao da napustim partiju na vlasti i da napustim vlast zato što se nisam slagao sa neoliberalnim konceptom. Oni su se složili, većina je uvećala svoje imanje, imovinu, dobili nove stanove, zgrade, hotele, milione, poštujem, ali država Crna Gora je uništena. Poštovani ministre, danas je došlo vrijeme barem da priznate, da kažete - tačno, gospodo iz PzP-a bili ste u pravu. Danas vas je vrijeme demantovalo. Samo kratke podatke, gospodine ministre, zaposlenost 2010. godine - 174.152, zaposlenost 2015.- 173.595. Po vašim podacima koji nisu tačni potrošili ste milijardu eura, zadužili ste se, uzeli ste tuđi novac, a zaposlenost pada. Kakvo je stanje industrijske proizvodnje, ministre - 9% u prošloj godini, izvoz 8% pad u prošloj godini. Ako ste ekonomski doktor morate znati dijagnozu i morate preporučiti terapiju. Kakvu nam vi terapiju preporučujete, organizam je u ekonomskoj metastazi zbog pogrešnog liječenja od 1998. godine, zbog pogrešnih ljekova. Dolivali ste, gasili ste vatru benzinom. I šta ste radili, zaduživali ste se, rasprodavali ste resurse, sklapali ste kolonijalne ugovore, a zaposlenost vam pada. Poštovani gospodine ministre, ideologija koju ja zastupam i Pokret za promjene od 2006. godine kaže da se ekonomski rast ne dešava, kako je tvrdio Milo Đukanović i gospodin Vukotić, ekonomski rast se planira. To nije komunizam, to je ozbiljan, odgovoran odnos prema svojoj državi. Ekonomski razvoj i prosperitet društva, poštovane koleginice i kolege, neće doći s neba, on neće doći tako što će privatni kapitalisti sami voditi računa o razvoju naše zemlje, oni će voditi računa o svom profitu i to je ono što najviše zamjeram Đukanoviću i Vukotiću. Ajde što su opljačkali državu, ajde što su uništili resurse, ali oni su uništili naše resurse, uništili su našu duhovnost, mi smo nekad bili ljudi prepoznati po solidarnosti, po brizi za širu zajednicu, imali smo neke karakteristike pravoslavne hrišćanske solidarnosti. Došla je religija profita, došla je sektaška religija da je profit iznad svega, da je profit iznad ljudi. Borili smo se u ovom parlamentu, predlagali zakone, govorili vam da ćemo doći u ovu situaciju. Poštovani gospodine ministre, naša zemlja je pred bankrotom, javne finansije su pred uništenjem. Ulazimo u takvoj situaciji u jedan avanturistički projekat - gradnja auto puta, a svi nam se javni sistemi raspadaju. Sad tražite da se poveća doprinos da bi se zdravstveni fond oporavio. Zdravstveni fond je infrastrukturni sistem jedne zemlje i on mora da se razvija planski brižno i odozgo nadolje, ali i odozdo nagore, to je strukturni fond kao i penzijski, ne može... Izvinjavam se, potpredsjedniče, ako mogu još minut, nisam često u Parlamentu pa ako mogu popust da dobijem na minut - dva. Dakle, infrastrukturni, strukturni državni fondovi se ne liječe andolima, vi nama dajete andol. Šta, da padne temperatura dva dana i šta ćemo onda. Znači sve isto, analgetik. Sedativ dajete preko medija, sedative dajete masovno preko medija, ja bih zaista volio da živim u toj državi iz Drugog dnevnika našeg javnog servisa đe sve cveta, sve se razvija. Međutim, pogledajte ove podatke, ovo su parametri ekonomije u metastazi, gospodine ministre. Vi dobro znate kao stručnjak, ne kao političar, da ova država zahtijeva veliki preokret, jednu veliku promjenu, d vi više niste u stanj uda vodite zemlju u interesu građana, zbog toga se mi zalažemo za prelaznu vladu i zbog toga ćemo mi pozvati građane da nam se pridruže da se izborimo za ono što se građani moraju izboriti, za slobodu, demokratiju, za promjenu pogubnog kursa ekonomske politike. Vi nastavljate tim kursom. Vidite, sad svi govore da štednja ne valja, da je štednja propast. Sjetite se šta sam govorio i šta sam govorio peti put kad se kandidovao predsjednik vaše partije za premijera. Govorite nešto iza čega ne stoji ni struka ni nauka ni odgovorna politika. Izivinjavam se.
  • Hvala vam, kolega Medojeviću. Imamo komentare, prijavljeni. Izvolite, kolega Sekulić.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Pozivam se na član 100 i 101 Poslovnika Skupštine, znači kratka replika gospodinu Medojeviću. Gospodine Medojeviću, kada biste vi malo prelistali vaše govore iz 2003, 2004. ili 2006, 2007., vjerujem da bi i vama to izmamilo osmijeh na licu. Iz prostog razloga što ste vi ekonomsku propast Crne Gore, a i političku, prizivali mnogo prije nego što je Crna Gora stekla svoju nezavisnost i to ste radili i godinama nakon toga. Od kada ste ovdje u crnogorskom parlamentu teško možete da nađete nekoliko uzastopnih izjava koje je potvrdilo vrijeme. Naravno, vi i ja se nećemo složiti kada je politika ni ekonomija u pitanju. Slažem se sa vama sa pozivom građana da oni ocijene ko treba da ih predstavlja i u Parlamentu i van Parlamenta, ali dozvolite samo zbog mnogo toga što ste izrekli u proteklih pet minuta samo nekoliko napomena. Ako se već ne slažemo u ekonomiji, ajde da uporedimo parametre kako Crne Gore i država regiona, znam da vam to malo teško pada, i ako hoćete čak i Crne Gore i država Evropske unije. Govorimo o više parametara, govorim o parametru zaduživanja i zaduženosti, govorim o parametru zaposlenosti, govorim o predviđanjima Svjetske banke, kada je rast u pitanju. Dozvolite samo, kada govorimo o zaduživanju, čini mi se da tu ima najviše nerazumijevanja i da najčešće se to pitanje u Parlamentu eksploatiše, kada bi pogledali koliko je Crna Gora samo u proteklih nekoliko godina uložila, kroz Direkciju javnih radova, za ono što je poboljšanje standarda i poboljšanja infrastrukture Crne Gore i govorim o tome da konačno imamo i konkuretnost kada je u pitanju neke uporedne privredne grane,mislim na turizam, onda bismo vidjeli da je to taj novac kojim se Crna Gora zaduživala. Dobar domaćin se poznaje po tome što se zadužuje za ono što je potreba njegove porodice, a država za ono što je potreba njenih građana. Hvala.
  • Hvala. Želite li odgovor? Izvolite.
  • Zaista, nisam u negativnom kontekstu, to je bilo simpatično, da ste vadili, bolje ste znali moje govore nego ja. Imali ste sve pripremljeno pa ste me često podsjećali, a govorio sam, kada budem pisao biografiju, sigurno ću se vama obratiti, ne oko labudova i onih, nego zaista jednu pravu političku biografiju, jednog ozbiljnog političara, da uporedimo pa nadam se da ćete mi pomoći u tome. Kolega Sekuliću, a i ministar zna o čemu pričam. Ovo je teška ideološka priča, ovo nije priča sitna trgovačka, dnevnopolitička. Ovo je ideološka priča. Mi smo tvrdili da je ideologija loša, da je koncept loš. Kada uđete u pogrešan voz, svaka je stanica pogrešna. Vi ste dobro sprovodili neoliberalni koncept, što ste ga bolje sprovodili , ekonomija je bila u gorem stanju i društvo je bilo u gorem stanju. Po našoj ideologiji, države blagostanja, za koji se zalaže Pokret za promjene, tri su osnovna parametra. Kolege, da vam malo kažem kao neko ko se ovim bavio i naučno, stručno i profesionalno i ideološki. Zaposlenost, proizvodnja i izvoz, gospodine ministre, to su tri parametra održive ekonomije. Ako vi nemate rast ekonomije na bazi svojih resursa, svoje pameti, svoje tehnologije, svoga znanja, ako nemate rast izvoza svojih sopstvenih proizvoda i ako nemate zaposlenost, o čemu se radi? Znači, mi imamo sada, gospodine ministre i gospodine Sekuliću, rast u 2014. godini 3,4% a pad industrije 9%, koja je već pala u odnosu na prethodnu i lančani indeks kada bih vam rekao sada uhvatil bismo se za glavu. Mi imamo sada strukturni problem, raste društveni proizvod a pada industrijska proizvodnja, pada izvoz i pada zaposlenost. Šta to znači? Da je naš ekonomski sistem neophodan, da mi milijardu eura, koje smo zadužili, ne možemo da napravimo 250 miliona priraštaja na društveni prozvod. Curi, javašluk, korupcija, kriminal, partijsko zapošljavanje, nagomilana administracija. Znate li, gospodo, prošle godine gdje je jedino rasla? U državnim strukturama 0,3%. Znate li đe je porasla zaposlenost? U javnom sektoru. Pa ko može da izdrži ovo. Kolege, prošle godine, treba pohvaliti poresku upravu gdje je naplatila skoro milijardu eura. Zaista sam prijatno iznenađen, milijardu eura, ali đe ćete ove godine naplatiti? Znate li kakvi su vam bukinzi punjenja za turističku sezonu? Znate li da više mala i srednja preduzeća ne mogu da plaćaju porez, a tajkune ne možete da dirate? Prema tome, vrijeme je pokazalo, gospodine Sekuliću, i dešavanja u čitavoj Evropi da je politika neoliberalnog kapitalizma doživjela kraz a da je politika, koju je zastupao Pokret za promjene, doživjela punu informaciju. Samo da to bude još i kod naših građana.
  • Hvala. Imate još jedan komentar, ministar Žugić ovog puta. Izvolite.
  • Ako dozvolite samo kratak komentar. Nadam se da neće biti negativan, već u funkciji razjašnjenja. Da li neko posjeduje formalne diplome ili suštinska znanja to je možda manje važno pitanje u odnosu na ono što je neko od nas odgovoran ili dužan da uradi. Mislilm da vođeni, kako ste kazali gospodine Medojeviću, istinom i znanjem i poštenjem i patriotizmom mora svako od nas dati svoj doprinos. Ne jednom, nijesmo kazali, makar ne ja, da naša ekonomija ima određene ranjivosti, pa smo kazali i za fiskalnu ekonomiju i nivo i dinamika javnog duga. Mi moramo, ponoviću to i po drugi put danas u Parlamentu ovdje, za naredni budžet, zaustaviti svako zaduženje za tekuću potrošnju. To je stav ministra finansija jasan i potpuno odgovoran, rekao bih. Da li možemo i moramo naći načina da liječimo ranjivosti i u fiskalnoj zaoni i kod realne ekonomije. Kazali ste konkuretnost ekonomije, to je precizna dijagnoza i slažem se, prvi sam u ovom domu saopštio da naš nedficit, negativan saldo bilansa plaćanja je velika ranjivost ekonomije i upravo iz tog razloga mi danas, ne danas nego u zasijedanju ovog parlamenta, set od oko osam ekonomskih zakona. Očekujem da radeći na ovim zakonima svako od nas da svoj doprinos. Ako nijesmo u dovoljnoj mjeri sagledali sve aspekte, dajte predloge da ih poboljšamo ali da usvojimo osam zakona koji su upravo u funkciji liječenja svih ranjivosti, u realnoj ekonomiji, u fiskalnoj zoni, ali i u monetarnoj sferi. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Želite li odgovor? Izvolite poslaniče Medojeviću.
  • Kolega Žugiću, više volim da vas oslovljavam kao kolega, poslanički, dakle ovdje govorimo o pogrešnom konceptu. Vi ovim intervencijama jednostavno zapušavate rupe. Džaba ulijevate u šuplje bure, ministre. Curi na sve strane. Vi morate da znate da smo se mi prvi zalagali da se zadužuje Crna Gora ali da se zadužuje u dvije stvari, u produktivne investicije, u proizvodnju, gospodien ministre koja će dovesti do povećanja zaposlenosti u Crnoj Gori na bazi naših resursa, našeg znanja i našeg ljudskog kapitala. Drugo, treba ulagati u ljudski kapital, gospodine ministre. Nemojte vi meni ulagati u mostove, puteve, ulagati u zaobilanice političkog karaktera, kao u Beranama, đe se šetaju penzioneri i đe nema nikakvu funkciju, samo da bi se neko ugradio, da bi se neko ugradio u javne nabavke. Ovdje se treba zaduživati pametno, ali prije toga treba imati strategiju razvoja, treba plan. Hožemo da ulažemo u Rožaje, Pljevlja, Bijlo Polje, na bazi naših resursa, da otvorimo pilane, preradu drveta, proizvodnju hrane, ljekovitog bilja, maslinovog ulja , ljekovitog bilja na Primorju, hoćemo da uložimo u crnogorsku flotu ako pokaže Cost-benefit analiza da tu možemo zaposliti 7000 naših pomoraca, možemo uložiti u Kombinat aluminijuma, u čitavi energetski lanac, u drugi blok Termoelektrane, u dvije hidroelektrane. Profesor Radulović vam je ovdje predlagao Deklaraciju o energetici. Sve su to investicije koje su opravdane. Zašto? Zapošljavaju naše ljude, našu operativu, prave robu koja je za izvoz, donose devize, gospodine ministre. Jesu li vam rekli da treba da uvedemo crnogorsku valutu? Zašto? Da bi imali monetarnu politiku da sa njom radimo i upravljamo u uslovima ekstremnih šokova. Sve su vam govorili, Razvojnu banku. Jesmo li rekli da treba otkupiti firme koje su u stečaju kod tajkuna i zaposliti te firme. Zašto da otkupimo "Velimir Jakić" i uzmemo od tog čovjeka koji ne zna, da ga damo radnicima i da oni upravljaju uz dobar menadžment. Dali su vam kompletan koncept, ministre, 2006. svaki dan ponavljam ... (prekid).... i upravu smo i govorili smo istinu. Nijesmo govorili laži, nijesmo govorili politikanski, nijesmo govorili ništa protiv Crne Gore. Vi ste nas optuživali, ne vi, da smo državni neprijatelji. Teška je situacija u državi gdje su oni koji govore istinu državni neprijatelji.
  • Hvala. Imamo dvojicu diskutanata, poslanika Perića i poslanika Nišavića. Izvolite.
  • Uvaženi potpredsjedniče, koleginice i kolege poslanice i poslanici, uvaženi ministre, Pred nas ste došli, kao što ste rekli, sa osam finansijskih zakona jer očigledno je da novca fali u budžetu i to nije nikakva tajna i treba pokrpiti cijelu priču. Međutim, ono što je moje pitanje vama, zašto nijeste recimo došli sa zakonom da se oporezuje druga i treća nekretnina? Zašto nijeste došli sa zakonom dodatnog progresivnog oporezivanja? Zašto nam donosite zakone kojima one koji imaju najviše suštinski oslobađamo gdje crtamo zakone koje oslobađaju određene investitora koji se maltene crtaju od određenih poreza? To je pitanje. U istoj ovoj godini u kojoj ćemo plaćati posljedice fiskalne politike od prethodnih godina, mi imamo takođe odluke Vlade da se daju dodatni bonusi na plate za rad u Vladi u oblasti zakonodavstva. Da li će na te bonuse biti primijenjeni novi dodatni porezi? To je direktno pitanje za vas. Takođe, ono što je za nas bitna stvar, više puta sam podsjećao, prethodne godine je donešena neka odluka o povlašćenim uslovima za kupovinu stanova za funkcionere, a onda čujemo da je Vlada 400 hiljada eura usmjerila iz Fonda za socijalna davanja ka nacionalnoj turističkoj organizaciji. Nije sporno da ih ima Naconalna turistička organizacija, ali zar mora uvijek od onih koji imaju najmanje. Ono gdje vi griješite i gdje jednostavno ne možete da izađete iz začaranog kruga je ona stvar da vi ne razumijete da ekonomija počiva na onim ljudima koji rade direktno u privredi. Znači, poznata je ona da pregaocu Bog daje mahove. Ova vlada pregaocu daje samo nove poreze. Koga ovaj zakon najviše pogađa, pa one koji imaju najviše zaposlenih. Nije nikakva tajna da malo bolji restoran ima više zaposlenih nego neka finansijska institucija, nije nikakva tajna, i najviše, naravno, poreza na dohodak će platiti upravo na dohodak lica, odnosno doprinosa će platiti upravo oni koji imaju najviše zaposlenih. I to je taj strukturni problem što mi ovdje imamo zakon koji u nekom segmentu se može smatrati biznis barijerom za mikro i mala preduzeća, to za njih nisu beznačajna sredstva kad se sabere, možda na godišnjem nivou. Možda se još negdje neka plata može uštedjeti kad ne bi bilo poreza. Ali, konstantno bježite od toga da oporezujete one koji imaju najviše. Sve ove mjere su negdje pokušaj da se negdje milion, negdje dva, negdje, ovdje imate projekciju da je to pet miliona, zahvati pod izgovorom, narodski rečeno za lijek, za zdravstvo je. A mi uopšte ne znamo da li će, kao što je nekoliko kolega reklo koliko će biti naplaćeno i uopšte da li će završiti tamo. Pazite, vi ste kao ministar izjavili da megaprojekat, projekat stoljeća u Crnoj Gori, projekat auto puta Bar - Boljare bazirate na tome da će biti ekonomskog rasta. Pa ovo je priznanje da ekonomskog rasta suštinskog, pustimo brojke po strani, da novih radnih mjesta, da suštiniskog povećanja standarda i nove vrijednosti, nije više nego manje. Ono što je takođe pitanje za vas ministre, u jednom od prethodnih odgovora ste rekli da će ovo biti posljednja godina u kojoj se zadužujemo za tekuću potrošnju. Kako to mislite da izvedete već za narednu godinu. Je li situacija toliko stabilna ako sad, opet ponavljam, osam zakona ćemo raspravljati u narednih nekoliko dana koji se odnose na to kako da se dodatno puni budžet u koji će očigledno faliti sredstava. Na čemu bazirate tako optimističke procjene kad, opet kažem, svi oni na kojima treba da počiva ova ekonomija iz jednog u drugi, kroz treći zakon dobiju, na ovaj ili onaj način, dodatne obaveze, a oni treba da obezbijede da imamo dovoljno sredstava u budžetu. I opet dolazimo do kraja, do onog što je zaista srž priče dok god se pristup ne promijeni da Vlada bazira kompletan razvoj ne na nekoj apstraktnoj viziji da će strani investitor donositi profit, a ne na konceptu suštinske socijalne pravde i, prije svega otvaranje novih radnih mjesta, mi ćemo imati zaista ovako zakone koji jesu manje više tehničkog karaktera, ali koji pokušavaju negdje uzeti, kao što sam rekao negdje milion, negdje dva, negdje tri. Na kraju, mi ne znamo u konačnom da li će ovo proizvesti i stabilnost uopšte tog budžeta, a svakako ćemo otežati onima koji najmukotrpnije rade, a to su ljudi u malom biznisu, mikro i malom biznisu. Zahvaljujem.
  • Hvala vam, kolega Perić. I kolega Nišavić je posljednji prijavljeni diskutant. Izvolite.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Poštovani gospodine ministre, poštovana Skupštino, poštovani građani, Predlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje donosi se kako bi se povećanjem kumulativne stope doprinosi za zdravstveno osiguranje sa 12,3% na 12,8% uvećali i tako stvorili oko pet miliona novca na godišnjem nivou. I prvo pitanje, gospodine ministre, pošto iz dosadašnjih diskusija se čulo da je ovih pet miliona, ja sam makar tako shvatio, višak, odnosno dodatnih na onih 171 miliona koje su odvojene zdravstvu, ili je ovo način da se budžetom odvojena sredstva za zdravstvo dopune na ovaj način. Znači, da li je to višak ili je to u ovoj kvoti od 171 milion koji je odvojen za zdravstveno osiguranje. A crnogorsko zdravstvo je razapeto između minimalnog i nedovoljnog izdvajanja iz budžeta i s druge strane zahtjeva građana za adekvatnom zdravstvenom zaštitom. I u okolnostima kada se za zdravstveni sistem izdvaja najmanje u Evropi, oko 260 eura po glavi stanovnika, nije ni čudo što se crnogorsko zdravstvo nalazi na samom začelju evropskih zemalja. Pa da i uporedimo parametre sa drugim državama Evrope. Naime, po evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu za 2014. godinu, Crna Gora je zauzela 34 mjesto od ukupno 36 zemalja. Iza nas su samo Bosna i Hercegovina i Albanija. I za to je nerealno tražiti i očekivati bolji kvalitet zdravstvene zaštite, veći nivo zdravstvenih usluga, a i trenutni nivo kvaliteta je bolji u odnosu na ulaganje u zdravstveni sistem zahvaljujući entuzijazmu zdravstvenih radnika, predanosti poslu i uvijek većeg rada od nadoknade. Kvalitet zdravstvene zaštite ne ogleda se samo u gužvama u čekaonicama, u dugom čekanju na specijalističke preglede, na laboratorisjske i druge dijagnostičke pretrage. Najviše primjedbi građana odnose se na uslove smještaja u bolnicama. Pohabana i pocijepana posteljina, protruli dušeci, klimavi i razglavljeni dušeci, ćoškovi crni od vlage, prozori koji ne diktuju, neuredni mokri čvorovi, što kaže narod - zdrav bi se razbolio a kamo li bolestan da se izliječi. Takvo stanje je u većini bolnica u Crnoj Gori. Rad bi da u takvim uslovima neko od vas, gospodine ministre, probavi makar jednu noć pa da vidi kakvo je stanje u crnogorskom zdravstvu. Zar je u takvim uslovima opravdano dizati hajku na zdravstvene radnike, oni su, kako sam na početku rekao, između nakovanja nemaštine i čekića odgovornosti u omči Hipokretove zakletve. I u tome, ako se neko ogriješi u medicinsku doktrinu, svakako treba da odgovara, ali ne samo zdravstveni radnici nego i oni drugi u lancu komandovanja i organizovanja zdravstvene zaštite. Nedavni događaji u bjelopoljskoj bolnici su nas otrijeznili, ali čini mi se nijesu se stvorili uslovi da se stvari pomjere sa početne pozicije, odnosno samo dijelu opreme i malog ulaganja za ginekološko odjeljenje, stvorili su se adekvatni uslovi za liječenje i za porođaj trudnica. Međutim, znači dovoljno je, ne treba toliko mnogo ulagati koliko se misli ali čini mi se da ne postoji dovoljno brige društva da se i ostale stvari i ostale bolničke ustanove dovedu na jedan adekvatni nivo. Slike iz oktobra i novembra mjeseca sa internog odjeljenja iz bjelopoljske bolnice ni danas se nijesu ni malo promijenile u odnosu na to vrijeme, čak mislim i da su se i pogoršale. Za to i svako najmanje povećanje za zdravstvo treba pozdraviti, kao i donošenje ovog zakona, ali svakako ako novac bude usmjeren u stvari za koje je određen.
  • Hvala poslaniče Nišavić. Ministre, izvolite imate pravo na završnu riječ, ukoliko želite. Naravno bez pominjanja imena poslanika.
  • Da uštedim vrijeme a i dam neki skroman doprinos, makar u završnoj riječi. Nesporno da ovaj zakon će doprinijeti povećanju budžetskih prihoda, ali posmatrajući konsolidaciji ovo povećanje i smanjinvanje kriznog poreza definitivno da nijesu nametnuli novi teret našoj, često volim da kažem krhkoj ekonomiji, i da li je ovaj prihod višak, ako ste me pitali gospodine Nišaviću, nije višak jer država...
  • Gospodine Žugiću, ja vas molim da ne pominjete imena poslanika jer će izazvati pravo na repriku što nije uobičajeno nakon završne riječi.
  • Izvinjavam se. Htio sam reći da za ovaj sistem i penzijski sistem država izdvaja ogromne poreze kroz garancije koje ima u regulatornom okviru, tako da ćemo sa ovim prihodima smanjiti, svakako, naše transfere prema Fondu zdravstva. Ja očekujem da svi skupa, svako u dijelu svoje odgovornosti uradi sve što je obavezan i da damo svoj doprinos u svim segmentima javne potrošnje pa i u ovom. Dakle, štednja je neophodna, racionalna potrošnja takođe, a doprinos kroz povećanje ovog prihoda, po meni, može da znači relativno zaokruživanje potreba u dijelu finansiranja Fonda zdravstva. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Kolega Nišaviću, nije uobičajeno da nakon završne riječi ... Ne, ali bila je završna riječ. Dakle, ovim smo završili diskusiju o izmjeni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Naravno, o ovoj tački ćemo se izjasniti naknadno. Prelazimo na sljedeću tačku dnevnog reda, to je Predlog zakona o izmjenama Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja. Isti je predstavnik Vlade predlagača, ministar finansija dr Radoje Žugić i Novo Radović, generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci odbora su Zorica Kovačević Zakonodavnog i Alemr Kalač Odbora za ekonomiju, fiinansije i budžet. Otvaram pretres i pitam ministra želi li dati dopunsko obrazloženje. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Ovdje je riječ o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda. Zakon koji je i do sada važio i zakon koji je privremenog karaktera, koji želimo da produžimo u njegovom trajanju do dvije godine. Zakon smo ostavili u vremenu kada smo dokidali takse na euro po euro na mobilne telefone i na ostale elemente da bismo kroz ovaj elemenat koji predstavlja takozvanu destruktivnu potrošnju uspjeli da namaknemo određene prihode i time doprinesemo adekvatnijem punjenju budžeta. Međutim, ono što smo detaljno komentarisali i na matičnom Odboru za privredu, finansije i budžet, sam efekat ovog zakona u prethodnom periodu nije dao ona očekivanja koja smo planirali, tako da stepen prihoda, posebno u dijelu akustičnih uređaja za koje je nadležna lokalna samouprava, odnosno nadležne lokalne samouprave, su u nivou koji je zanemarljiv. A na drugoj strani imamo visok stepen duga i javnih finansija lokalnih samouprava, tako da je prilika da apelujemo i sa ovoga mjesta da ove elemente taksi naplatimo u narednom periodu i time doprinesemo i održivosti javnih finansija, ali i finansijskoj i makro ekonomskoj stabilnosti. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Prelazimo na uvodna izlaganja. Poslanik Jelić ima riječ, a neka se pripremi poslanik Medojević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Danas razmatramo Predlog zakona o izmjenama Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa za upotrebu duvanskih, elektroakustičnih i akustičnih uređaja. Ono što je osnovni cilj ovog zakona, kao što smo imali u prethodnom zakonu, jeste stabilizacija javnih finansija uz istovremeno obezbjeđenje fiskalne konsolidacije, kao i u cilju ostvarivanja dodatnih prihoda u budžetu Crne Gore, zbog čega se produžuje primjena važećeg zakona, koja je odredbama istog bila predviđena da važi do 1. januara 2015. godine. Ministar je saopštio u svom izlaganju koliki su ti prihodi. Ja želim da malo detaljno pričam o tim prihodima. Državni budžet je od taksi na upotrebu duvanskih proizvoda za posljednje dvije i po godine od kada se primjenjuje ovaj zakon, naplatio 795 hiljada eura. Prema podacima kojima ja raspolažem za 2012. godinu prihodovano je svega 28.800 eura, za 2013. godinu prihodovano je 172.350 eura i prošle, dakle 2014. godine prihodovano je ukupno 594 hiljade eura. Prema prognozama i prema obrazloženju na fiskalni uticaj budžeta ovaj zakon bi trebao da u sljedećem periodu donese prihod godišnje od milion eura. Ovdje se postavlja pitanje - zašto je naplata ove takse na upotrebu duvanskih proizvoda bila niska imajući u vidu da praktično u svim ugostiteljskim objektima u Crnoj Gori je dozvoljena upotreba duvanskih proizvoda. A znamo koliko u Crnoj Gori imamo ugostiteljskih objekata u kojima je dozvoljeno tako da kažem konzumiranje duvana. Postavlja se pitanje, da li su inspekcijski organi kvalitetno radili svoj posao i to bih postavio pitanje gospodinu Radoviću, pošto ministra trenutno nema tu, da li su inspekcijski organi kvalitetno radili svoj posao i da li su svi ugostitelji i vlasnici ugostiteljskih radnji gdje je dozvoljeno pušenje, zaista prijavljivali svoju poresku obavezu. Jer su to bili dužni da urade svake godine do 15. januara. Da li, gospodine Radoviću, mi imamo kvalitetan, da tako kažem, registar ugostiteljskih objekata u kojima se konzumiraju duvanski proizvodi i da li imamo dovoljan broj obrazaca za poresku prijavu za koje mogu ugostitelji da podnesu za godinu za koju se obračunava ova taksa. Takože me interesuje da li je zbog nepoštovanja ove zakonske odredbe neko odgovarao, da li ste nekoga kaznili za to što nije uplatio ovu taksu kao pravno lice ili kao preduzetnik i da li je odgovorno lice u tom pravnom licu platilo kaznu, jer Zakon propisuje i kaznene odredbe. Dakle, da li je to bio slučaj do sada da smo zaista represivno išli na one koji ne poštuju zakon. Što se tiče takse na upotrebu za akustične uređaje želim da saopštim da je samo u 2013. godini naplaćeno 806 eura takse za upotrebu akustičnih uređaja. I sada se postavlja pitanje koje je gospodin ministar sa pravom saopštio - zašto lokalne samouprave ne naplaćuju tu taksu kad je to njihov prihod. Ajde da kažemo, počev od Ulcinja do Herceg Novog u toku turističke sezone, a znamo koliko ima objekata koji puštaju muziku nakon ponoći i čiji iznos tako da kažem, nivoa buke prelazi određene granice. Dakle, zaista mi je čudno da lokalne samouprave koje imaju problema sa svojim javnim finansijama u svojim budžetima ne naplaćuju tu taksu. Zašto je to. I da li sad treba umjesto njih da naplatu te takse vrši Ministarstvo finansija jer smo imali, a nadam se da će imati jedan amandman, nadam se da će biti amandman Odbora, ukoliko lokalne samouprave ne naplate taj, država će, jer ovako gubimo zaista značajne prihode. Takođe, želim da upozorim da moramo korigovati procjenu ostvarenih prihoda od taksi na godišnjem nivou jer ovaj zakon se ne može implementirati od 1. januara 2015. godine, tako da u ovoj godini nećemo ostvariti prihod od milion eura, on će biti nešto oko 900 eura. I ono što želim da saopštim jeste da polazeći od velikog broja ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori, stepena buke u istim, činjenica je da građani u velikom broju konzumiraju duvanske proizvode, a naročito tokom turističke sezone, smatram da postoji ogroman potencijal za naplatu navedenih prihoda i da očekujemo zaista bolju, tako da kažem, saradnju Ministarstva finansija i nadležnih inspekcijskih organa. Ovo kad sam govorio oko broja ugostiteljskih objekata u kojima se koriste duvanski proizvodi, ja ću vas podsjetiti da i našem restoranu dolje se konzumira duvan. Nijesam siguran da Skupština plaća taksu na upotrebu, da li Skupština ili, plaća taksu na upotrebu duvanskih proizvoda u našem restoranu, iako je to po Zakonu, kažem možda zabranjeno u Skupštini. ... smo da tako kažem, to pravnici bolje znaju, sad imamo vakum od 1. januara 2015. do implementacije ovog zakona, koji zakon sada je u upotrebi. Zahvaljujem, gospodine Simoviću, na toleranciji.
  • Hvala, poslaniče Jeliću. Najavio bih poslanika Nebojšu Medojevića. Izvolite.
  • Ovo je vaše prvo najavljivanje i davanje riječi, i to meni, što je dobro. Želim vam puno uspjeha u radu. Naravno, teško ćete dostići potpredsjednika Radulovića, ali nadam se da ćete se truditi. Malo šale, izvinjavam se. Opet jedna tema o kojoj mi ovdje ukrštamo koplja od 2006. godine. To je prihod države, od čega - od cigareta. Omiljena tema i Vlade, a i Pokreta za promjene. Odmah da ispravim ove navode, da je ministar tu objasnio bih mu. Netačni su navodi Agencije za duvan da je nelegalno tržište u Crnoj Gori 20 do 30%. Evo jedno malo kratko objašnjenje i predavanje. Godišnja potrošnja u Crnoj Gori koja je konstanta jeste 2,6 kg po stanovniku. Ukupno se 1610 tona u Crnoj Gori konzumira cigareta. To je konstantno, može malo da poraste, ali ne pada. Po zvaničnim statistikama ove godine, Agencija za duvan kaže da je legalno prodato 407 tona cigareta. To nije tačno, 1600 tona cigareta, 407 je registrovano od strane Agencije za duvan. Znači da je šverc 1200 tona godišnje, to je 60 miliona paklica. Ako je prosječna cijena paklice od euro i po do dva i po eura, pa uzmemo da je akciza 57%, znači da je država oštećena u kontinuitetu možda i od 1995-1996. godine 60 miliona eura godišnje ova država ima gubitak u budžetu zbog šverca cigareta. Naravno, cigarete švercuje opozicija, najviše Pokret za promjene i to preko Zemunskog klana. Mi i sada švercujemo akcizne markice iz Crne Gore u Srbiju jer je tamo vlast koja je vrlo bliska Pokretu za promjene. Sada se odvija u Srbiji ogroman šverc gdje su akcizne markice iz Crne Gore koje se štampaju, ministre, vi znate đe se štampaju akcizne markice, u štampariji novca koji je sada guverner, jedna vrlo bliska prijateljica jednog člana vladajuće porodice. Ako vam treba objašnjenje, dobićete kada bude ANB. Jedan milion eura, šta ovo vi radite, a svake godine 60 miliona eura ode iz ove zemlje od nenaplaćenih akciza na ono što se potroši u Crnoj Gori, da ne kažem popuši u Crnoj Gori. I, gdje je odgovor? U maltretiranju pušača, u kafićima. Slažem se da treba regulisati pitanje zdravlja, ali čini mi se da je mnogo veći problem po zdravlje ove nacije šverc cigareta, a uz šverc cigareta ide i droga i oružje i idu sumnjivi investitori koji tim novcem od te droge dolaze da investiraju u Crnu Goru i od cigareta i onda imamo totalnu katastrofu. To je nešto đe se razlikuje Pokret za promjene i vladajuća struktura. To je nešto što građani treba da čuju. Svake godine, građani, 60 miliona eura se švercuje pod kontrolom i logističkom podrškom ovoga režima, bezbjednosnih službi, carine, Poreske uprave. Pošteni policajci iz Rožaja su pokušavali preko mene da dođu do pravde, da se zaštite, gube poslove, gube se glave. Načelnik policije u Rožajama je ubijen zato što nije htio da bude "patriota" i podržava specijalni program ove vlasti koji traje godinama. Zna se koji granični policajci imaju milione, zna se koji operativci službe državne bezbjednosti učestvuju u švercu cigareta, zna se ko to radi, a samo se ne zna zašto, građani, glasate za ovu vlast. Dakle, 60 miliona godišnje, pa skoro da možemo da napravimo autoput ili da renoviramo sve ove i po vašim ugovornim cijenama, kada bi svake godine naplatili 100% akcizu na cigarete. Nažalost, iz ovih poslova se finansiraju privatni aranžmani, privatni poslovi, iz šverca cigareta. Ovdje ne ulazi nikakav tranzit prema Kosovu, ovo što vam govorim 60 miliona, ovdje nije tranzit prema Kosovu, ovdje nije tranzit prema Italiji, prema Republici Srpskoj, prema Srbiji. Ovo je čisti gubitak na nenaplaćenim akcizama na ono što potroše crnogorski poreski obveznici, na unutrašnje tržište. Prema tome, evo kako bismo mi ovo rešavali. Bilo bi 60 miliona eura u budžetu, a ne bi se ovako ovim zakonima borili ovdje i raspravljali oko milion eura. Svaki euro je važan, slažem se, ministre, ali ovdje ipak treba da vidimo prioritete. Zašto ne može država Crna Gora da spriječi šverc cigareta. Zato što ima vlast Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Bošnjačke stranke koja to toleriše i organizuje i zato što postoje ljudi koji iz toga izvlače 60 miliona eura godišnje. Za 20 godina to je milijardu i 200 miliona. To vam je 30% brutodruštvenog proizvoda. Prema tome, poštovani prijatelji, nema drugog rešenja nego prelazna Vlada, nego fer i slobodni izbori, demokratski izbori. Jer, pare od ovog šverca cigareta se koriste za kupovinu nesrećne sirotinje po sjeveru Crne Gore, za zaštitu kriminalaca koji su ovdje zaštićeni i mogu da rade zato što se bave ovim aktivnostima. Ovo je moje mišljenje i mišljenje Pokreta za promjene. Volio bih da mi date neke argumente i da polemišete mojom tezom, da država ne vidi 1200 tona cigareta u svojim evidencijama, a da malo ko bolje poznaje tržište cigareta, radio sam šest godina kao konsultant u toj branši, vrlo dobro su mi poznati podaci o proizvodnji i potrošnji i potrošačkim navikama pušača u Crnoj Gori.
  • Hvala poslaniku Medojeviću. Poslanik Aleksandar Damjanović, a neka se pripremi poslanik Damir Šehović. Izvolite, kolega Damjanoviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Simoviću. Da nastavimo sa ovim setom poreskih zakona, odnosno pokušaja da Vlada Crne Gore i na ovaj način ubere dodatne prihode. Mi smo kao Klub poslanika SNP-a prošle godine dali amandman, ministre, i zahvalnost na uvažavanje tog amandmana, kojim smo obezbijedili da se ukinu čuvene takse na sim kartice i na brojila za struju. Ostale su ove dvije takse za koje smo rekli da ukoliko država ima volje i sposobnosti može da nadomjesti dobar dio onoga što je, uslovno rečeno, izgubila time što su građani prestali da plaćaju evro po evro popularni. Sada smo u situaciji da analiziramo kod pokušaja da Ministarstvo i Vlada produže rok za dvije godine važenja ovih taksi šta su dometi i koja je snaga države i da testiramo tu snagu Poreske uprave i snagu Ministarstva finansija u odnosu na naplatu ove dvije takse. Rekao sam i ovdje da ponovim u parlamentu, veoma je bitno, 1. januara 2015. godine je prestao da važi zakon. U tom momentu su se "oslobodile norme" koje važe od 1. januara iz matičnog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, gdje mi sada u Crnoj Gori kada bi poštovali ovaj zakon ne bi smjeli da vidimo nigdje da se upotrebljava duvan u ugostiteljskim objektima. Norme iz Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, gdje bi sada kada bi prošetali kroz Crnu Goru i primijenili ovaj zakon trebali da imamo potpuno i do kraja evidentirano gdje se buka prekoračuje i da se zabrani buka u lokalima posle određenog vremena, što lokalne samouprave ni iz bliza nisu odradile. U međuvremenu smo za važenje ove takse na upotrebu duvanskih proizvoda kojom smo derogirali zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda obezbijedili nepunih milion evra. Kada se uzme u obzir iznos takse, kvadratura, broj objekata u Crnoj Gori, broj objekata koji rade tokom turističke sezone država nije uzela ni deseti dio prihoda koje je morala da uzme. Samo tokom dva mjeseca turističke sezone, ministre. Kada se uzme u obzir kvadratura i iznos takse na muziku, da je tako nazovem, i mizernih 800 i slovom i brojem evra koje je država ubrala za dvije godine, onda je jasno da nema volje da se ta taksa naplati. O ovoj drugoj taksi, govorimo o tome da je to trebalo da bude ingerencija lokalnih samouprava, opština, prije svega na primorju, od Ulcinja do Herceg Novog, u vrijeme kada je turistička sezona. Ponudio sam amandmane, nadam se da ćete imati sluha da vjerujući da država koliko toliko bolje može ako hoće da to naplati od lokalne samouprave i ovu drugu taksu ima u svojoj ingerenciji. Ovo se ne tiče samo takse na muziku i takse na duvan. Ovo se tiče svih onih potencijalnih prihoda koje država gubi ne naplaćujući ni dio od boravišnih taksi do svih onih drugih obaveza, pogotovo tokom turističke sezone kada se ne evidentira promet i kada imamo činjenicu da je nivo sive ekonomije, nažalost, dostigao nivo iz 90-ih godina u ovim oblastima. Nije samo stvar zakonskih normi i pokušaj da se do 2017. godine ubere taj prihod, vi znate da imamo i neke naše evropske obaveze usaglašavanja politike sa uopšte politikom negdje istiskivanja upotrebe duvanskih proizvoda sa svih javnih površina. Rekao sam više puta da nikad nismo doveli u vezu prihode koje država ubira od akciza na duvanske proizvode, prihode od taksi sa tzv. oportunitetnim troškovima za zdravstvene usluge zbog posledica konzumacije duvana. Ubijeđen sam da su troškovi zdravstvenih usluga enormni jer Crna Gora nema akcionu politiku u ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, ali ovo nije to, ovo je kap u moru. Tražio sam na Odboru, zaključiću s tim, ako smo već dali Poreskoj upravi da sačini registar ovih ugostiteljskih objekata u kojima se dozvoljava upotreba duvana, čime se derogira matični zakon, onda je bilo potrebno, ministre, da nas ovdje obavijestite je li inspekcijski nadzor u tim objektima obavljan onako kako treba, je li inspekcija radila svoj dio posla i zašto su rezultati dvogodišnje primjene ovih taksi ovako mršavi, odnosno desetostruko ... od potencijalnih prihoda koje je država izgubila. Toliko i hvala.
  • Hvala, kolega Damjanoviću. Zahvaljujem vam se na odgovornom odnosu prema raspoloživom vremenu. Kolega Damir Šehović nije u međuvremenu došao i zamolio bih poslanika Srđana Perića da uzme riječ. Izvolite.
  • Zahvaljujem, uvaženi potpredsjedniče. Na samom početku da se pridružim željama za uspješnim radom na toj funkciji. Ovaj zakon je slika možda šireg konteksta neefikasnog sistema, prije svega nedovoljno osnaženog u dijelu koji se odnosi na lokalne samouprave. Naime, svaka država svoju snagu može da vidi kakva je i kolika je, koliko su joj snažne lokalne samouprave. Koliko su snažne naše lokalne samouprave govori podatak koji je kolega Damjanović iznio, gdje je naplaćeno 800 eura na 23 opštine, tada vjerovatno i manje, zapravo 21 opštinu u dvije godine, dođe se do toga da po opštini se naplati od 20 do 30 eura godišnje. Tako da je veliko pitanje uopšte da li je skuplja dara nego mjera, odnosno da li lokalnu administraciju više koštaju ti obrasci i ta administracija nego što je prihod od nekih 20 do 30 eura na godišnjem nivou. Govorimo o opštinama, koja može da ima pet, deset ili sto hiljada stanovnika na dio koji se odnosi na buku. Međutim, ono što je, takođe, interesantno, a vratiću se na onaj dio koji se odnosi na lokalne samouprave jeste to da suštinski ovaj zakon produžava važenje roka prethodnog zakona za dodatne dvije godine i u tom dijelu vi smatrate da se mogu ostvariti neki prihodi. U ovom prvom dijelu koji se odnosi na pristup duvanskim proizvodima nije ništa sporno da tu mogu biti značajni prihodi. U ovom drugom gdje konstatujemo da naplaćujemo 20 do 30 eura godišnje po opštini, mi imamo da se predlagač nije udostojio ni da precizira neke nepreciznosti. Tako da u članu 1 inicijalnog zakona stoji, u stavu alineji 2, upotreba elektroakustičnih i akustičnih uređaja u ugostiteljskim objektima nakon 24 časa za period organizovanja kulturno zabavnog programa na otvorenom i zatvorenom prostoru da se plaća taksa za to. Vi tu imate jednu nepreciznost koja se uslijed razvoja tehnologije potpuno rodila. Da li elektroakustični uređaji spadaju u elektronske, to je dilema. To na kraju nećete znati da li će se odnositi baš na elektronske uređaje. Postojala je i na odborima ta diskusija. Sada se vraćam na lokalne samouprave. Onamo gdje je država snažna i onamo gdje je lokalna samouprava snažna, ona raspolaže značajnim sredstvima. Najrazvijeniji evropski obrazovni sistemi isplaćuju plate školama iz budžeta lokalnih samouprava. Koliko smo mi daleko od toga standarda, toliko smo daleko i od ukupnog ekonomskog standarda koji vlada u Evropskoj uniji kojoj težimo. Ono što je za ovu temu opet negdje, dođe se do toga da mi imamo čitavu mjeru, čitave setove zakona koje usvajamo po inerciji ... produženje za dvije godine, za dvije godine ponovo mogu doći, ali vjerujem da će se Vlada do tada promijeniti. Hipotetički, samo se po difoltu rade određene aktivnosti. Gdje god lokalna samouprava nešto treba da naplati, tu je problem. Ovdje imamo u izvještaju o plaćanju poreza na nepokretnosti, takođe sličnu informaciju, ali tu dolazimo do onog osnovnog političkog problema, odnosno problema političkog sistema. Lokalna samouprava koja nije dovoljno osnažena uvijek može biti kontrolisana sa nivoa države. Tu opet dolazimo do srži onog političkog problema, bez obzira ako se negdje promijeni lokalna vlast, ako neka druga vlast na lokalu bude promijenjena, ona opet ima limit u primjeni ono što ima kao zakonski okvir. Rijetki su zakoni gdje se to očituje toliko kao u ovom, i time zaključujem, gdje su lokalne samouprave u Crnoj Gori za buku na godišnjem nivou naplaćivale prosječno između 20 do 30 eura. Ako to nije porast koncepta decentralizacije u državnoj upravi ne znam šta je. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Periću. Za riječ se javio poslanik Andrija Popović. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, uvažene građanke i građani, Prema direktivi Evropske unije o proizvodnji i predstavljanju duvanskih proizvoda, potrebno je da se uvede zabrana pušenja na svim javnim mjestima u Crnoj Gori. Direktiva EU o proizvodnji i predstavljanju duvanskih proizvoda obavezuje potpunu zabranu pušenja na radnom i javnim mjestima. Pravila za pakovanje i izgled kutija biće značajno strožija, zabraniće se proizvodnja slim cigareta i onih sa ukusom mentola, a upozoravajuće slike o štetnosti duvana na svakoj paklici biće obavezne. Uvešće se i veća kontrola elektronskih cigareta. Za razliku od sadašnjeg rješenja po kojem ugostiteljski objekti mogu da biraju da li će biti pušački ili nepušački ili pola pola, po novim pravilima u njima više neće moći da se koriste cigarete. Istraživanja su pokazala u onim državama koje su uvele potpunu zabranu pušenja, recimo primjer je Italija, nakon godinu dana značajno je manji broj ljudi koji su se javljali u bolnicu zbog koronarnih bolesti. Značajno je i za mlade koji, kao što znate, kopiraju odrasle u pokušaju da odrastu što brže. Precizna EU administracija izračunala je da zbog bolesti koje su posledica pasivnog udisanja duvanskog dima u Uniji godišnje umre 19.000 ljudi nepušača. Đe se Crna Gora nalazi kada se govori o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama, ugostiteljskim i drugim objektima, pa čak i bolnicama i domovima zdravlja. Na ovo pitanje se izbjegava dati odgovor, izbjegava se govoriti i o posljedicama koje na zdravlje kako aktivnih, tako i pasivnih pušača ima dim iz cigareta. Osjećaj da su nepušači obavezni da udišu dim cigareta i da nemaju mogućnost da izaberu da li će biti mimo njihove volje kontaminirani svim sastojcima iz duvanskih proizvoda ili pak mogu kao slobodni ljudi da se zaštite. Što država radi da bi zaštitila svoje građane od posljedica pušenja. Država ne poštuje zakone i tako svjesno dozvoljava dajući negativan primjer da se u društvu formira mišljenje da je nije briga za zdravlje građana. Umjesto striktnog poštovanja Zakona o zabrani pušenja koji je donijet prije decenije, a koji nije nikad zaživio već se urušio kao kula od karata, država je izabrala rješenje da naplati euro po kvadratu prijavljenog prostora za pušenje. Kada ugostitelji plate taj iznos onda mogu slobodno, bez ograničenja, da dozvole pušenje u svim djelovima koje su prijavili za slobodnu upotrebu cigareta. Po ovom smo rješenju jedinstveni. Jer, dozvoljavamo da se ne poštuje zakon i da nevini građani trpe posljedice duvanskog dima, a sve da bi država zaradila milion eura. U obrazloženju zakona piše da su osnovni razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda, potreba za stabilizacijom javnih finansija uz istovremeno obezbjeđenje fiskalne konsolidacije, odnosno finansijske i makroekonomske stabilnosti. Više puta je o tome govoreno da je država naplatila samo 795.000 eura. To je zvanično saopšteno u Ministarstvu finansija, za dvije i po godine, 2012. godine je prihodovano 28 hiljada, 2013. godine 172 hiljade, 2014. godine 594 hiljade. Do sada se pokazalo da je naplata te takse niska s obzirom da je u gotovo svim ugostiteljskim objektima dozvoljeno pušenje duvana. Opštine su 2013. naplatile samo 806 eura takse na upotrebu akustičnih muzičkih uređaja u ugostiteljskim objektima, odnosno onim koji imaju muziku nakon ponoći. Ministarstvo finansija nije objavilo podatak koliko su opštine po tom osnovu naplatile prošle godine. Kakva je ovo fiskalna indulgencija kojom se kroz naplatu eura po kvadratu pušačkog prostora urušava osnovno pravo građanina da živi i radi i koristi slobodno vrijeme u čistom i nezagađenom prostoru? Kako je ovaj zakon bio privremenog kraktera i važio do januara 2015. godine, Liberalna partija smatra da ga ne treba produžiti, odnosno da treba poštovati Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda iz 2004. godine. Na kraju da napomenem da sam i sam relativni pušač, može se reći slobodno licemjer, jer ja ne poštujem zakon koji je donesen prije 10 godina. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Popoviću. Za riječ se javio poslanik Dritan Abazović. Izvolite, kolega Abazoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče Simoviću. Takođe koristim priliku da Vam čestitam i da Vam poželim uspjeh u Vašem radu i nadam se da ćete se tu dugo zadržati, a da ćete u narednom mandatu biti izabrani kao predstavnik opozicije. Sada da se vratimo na zakon. Stoji naravno, a tek kao opozicionaru bi mu pristajalo još više. Samo dozvolite da se vratimo na zakon. Gospodine Radoviću ovo je, vjerujte, jedna komična situacija. Produžavamo zakon od kojeg smo dobili 800 eura za naredne dvije godine, 800 i još 800 i još 1.600 eura. Vi ste totalno nesposobni da sprovodite zakone, Vlada totalno, to je prvo. Ne znate da odredite prioritete. Da li nam je bitnije da ostvarimo prihode ili nam je bitnije zdravlje građana, to je jedno, i da li ste sigurni da što se muzike tiče da ovih 800 eura koje ste zaradili da ta buka nije otjerala, ajde da ne kažem na hiljade, ali definitivno na stotine turista kojima smeta treštenje muzike poslije 24 sata. Žao mi je, veze nemate, pojma. Ovo je definitivno totalni dokaz debakla, klasičnog debakla. Zašto? Što se tiče zakona broj 1, ajde da ga tako nazovem, što se tiče cigareta, ja sam veliki antipušač. Vi ste nesposobni da ga sprovodite, zbog toga produžavate rok. U zemljama u regionu se taj zakon sprovodi i nema tu kalkulacije sa zdravljem naroda. Ovo što je kolega Popović rekao je apsolutno tačno. Znate li Vi koliko košta ne da Bože kada se jedan građanin Crne Gore razboli, koliko to košta zdravstveni sistem? I vi ste spremni sve to da žrtvujete samo da bismo uzeli od lokala 800 hiljada eura da bi mogli ljudi nesmetano da puše. Naravno, neće pušenje u zatvorenom prostoru eliminisati pušenje, to niko ne osporava, ali je definitivno podsticajna mjera da se ka tome radi, da se ljudi odvikavaju i da što manje konzumiraju cigarete. Potpuno sam saglasan i sa kolegom Medojevićem vezano za šverc cigara, i želim sada, nije tema ali doći će i ta tema na red, ti što švercuju cigare, vi hoćete da povećate njihove ingerencije. Oni imaju one službene članske karte ili one značke ANBa. To su ljudi koji tamo rade, to su šverceri cigara, razumijete. Tu značku koriste da ako ih slučajno zaustavi neka patrola da mogu da prođu bez ikakvih problema. Tamo vi možete da ostvarite veće prihode, ali to vas ne interesuje. Vas interesuje samo da oporezujete nekog ko drži običan kafić ili koji ima neke sasvim skromne prihode. Znači, niti ste uspjeli da zaštitite zdravlje ljudi, a niti ste uspjeli da zaradite novac. Što se drugog zakona tiče, tu je isto situacija komična sa tih 800 eura koliko ste zaradili. Bio sam protiv da se poveća, mi smo čak mijenjali zakon, da li treba da bude do 12 muzika, odnosno do 01h, bolje je da smo ostavili da to zaista i bude do 12h, ali ni to nije za vas dalo efekta. Zar to nije dalo efekte? Sad sve što hoćete da uradite jeste da fiskalizacijom pokrivate rupe u budžetu koje ste sami stvorili, pa ćete tako da stavite akcize dodatne na kafu, oćete da stavite da povećate akcize za gorivo, da povećate gorivo da bi otplaćivali autoput. Jednostavno ne znate šta radite, ne određujete dobro prioritete i normalno da su efekti ovakvi kakvi jesu. Zaista jedna tragi-komična situacija, došli ste ovdje da promijenimo zakon a od njega ste prihodovali svega 800 eura, pa ima li veće tragedije od toga. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Abazoviću. Mislim da je red da Vam se zahvalim na finim željama u Vašem uvodnom izlaganju. Dozvolite i da kažem moj odnos prema ljudskim nadama koje ste Vi ovdje iskazali, pri čemu siguran sam da se slažete sa mnom da u politici okvir nada, okvir za ostvarenje ljudskih nada, određuju građani u trenucima kad se vremena na vrijeme suočimo s njihovom izbornom voljom. Dakle, to su orjentiri koji ukazuju gdje ko treba da sjedi i mislim da je to jdan od osnovnih elemenata demokratije i u Crnoj Gori. Hvala, kolega Abazoviću, još jednom. Dakle, nakon uvodnih izlaganja pitam predlagača da li ima potrebu da da određene komentare.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Dao bih odgovore na pitanja koja su postavili poslanici, mada su se neka pitanja ponovila u diskusijama. Bilo je pitanje da li su inspekcijski organi dobro radili svoj posao i da li ima kvalitetan registar objekata. Po zakonu su obavezni ovi obveznici takse na pušenje, odnosno vlasnici ugostiteljskih objekata da prijave objekte ukoliko u njima ne žele da se koriste duvanski proizvodi. Svi ostali objekti su podložni znači plaćanju takse i Poreska uprava raspolaže i registrom tih ugostiteljskih objekata plus što su dužni sami poreski obveznici i takse da prijave, da li je objekat namijenjen upotrebi duvanskih proizvoda ili nije namijenjen upotrebi. Tako da može se reći da postoji registar na osnovu kojeg se može vršiti inspekcijski nadzor i prinudna naplata ove takse. Da li je inspekcijski nadzor kvalitetno vršen, malo je drugačije bilo zakonsko rješenje u početku koje je otežavalo možda vršenje kontrole, jer sami je obveznik određivao prostor, površinu, namjenu objekta itd. Sada je zamijenjen red stvari, znači, prijvljuje onaj ko ne dozvoljava pušenje u svom objektu, a ostali su svi obveznici takse. Tako da i tu ima elemenata da se kontrola može sprovoditi, ali kao što je rečeno u diskusijama iz godine se počelo sa nekim minimalnim prihodom kad je počela primjena ovog zakona, ipak se došlo do nekih 600 hiljada uz preduzimanje mjera može se ostvariti određeni iznos, mada ne možda 10 puta toliko kao što se čulo u nekim diskusijama, jer ako je 10 puta onda je to osam miliona eura, to je osam hiljada kvadrata, odnosno 0,praktično dvadestina teritorije Crne Gore bila bi pod tim ugostiteljskim objektima ako bi se da tako procijenili ti prihodi. Tako iz godine u godinu. Znači, može se očekivati da će biti nešto značajnije povećanje. Što se tiče ove takse na upotrebu elektroakustičkih uređaja, mislim da su tu zatajili poreski organi lokalnih samouprava, nijesu se pripremili, nijesu izvršili naplatu te takse, izvršili su je samo u ovom simboličnom iznosu, tako da taj je prihod ostavljen lokalnim samoupravama da naplaćuju, oni to nijesu naplatili. Ne znam, ona diskusija kako je rečeno oko šverca cigareta, malo je teško. Ona je procjena data onako o nekom prihodu, odnosno gubitku prihoda od 60 miliona čini mi se ako su izneseni oni podaci, onako ako su tačni podaci da svaki stanovnik Crne Gore, odnosno da je prosječna potrošnja duvana po stanovniku 2,5kg pa je to 1.600, odnosno 1.650.000 tona, mogli bi ukupni prihodi od akcize biti 60 miliona, a ne 60 miliona samo na one proizvode za koje se kaže da se nalaze u sivoj zoni, odnosno da se nalazi 1.200.000 tona, jer sasvim je nelogično da imamo baš 1/4 duvanskih proizvoda u legalnoj zoni, jer je 3/4 u nelegalnoj zoni. Evo, možemo i pripremiti te podatke i dati neku informaciju precizniju o tome, ali ovo je samo neka gruba rečenica, odnosno komentar onako na iznesene ove brojke u diskusijama poslanika. Hvala.
  • Zahvaljujem, gospodine Radoviću na datim odgovorima. Kolega Damjanović se javio da iskoristi svoje pravo na odgovor u odnosu na komentar.
  • Gospodin Radović je inspirativan u smislu korišćenja matematike da bi opovrgao tezu da je država izgubila nekoliko miliona evra time što adekvatno kroz inspekcijski nadzor, kroz svoje uprave voljom Ministarstva finansija i Vlade nije naplatila nešto što je derogacija Zakona o zaštiti od buke i životne sredine i nešto što je derogacija Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Ako smo već norme ova dva zakona stavili van snage, a da bi naplatili nešto i da bi to nešto bila veća para nego dara, da bismo više imali od tih taksi nego što smo turista potjerali, ili da bismo više imali ove druge takse nego što je građana moralo da plaća za zdravstvene usluge, onda da saberemo i da vidimo. Ovdje imate matični, važeći zakon koji kaže vezano za takse na duvanski proizvod - jedan evro po metru kvadratnom mjesečno. Dakle, jedan lokal od 100 kvadrata mora da plati jedan evro mjesečno, dakle, 100 evra mjesečno ili 1.200 evra. Jedan lokal od 100 kvadrata. Vi samo tokom turističke sezone gospodine Radoviću imate nekoliko hiljada lokala na primorju, za dva mjeseca puta ovoliko hiljada u ostatku Crne Gore za 10 mjeseci, izvolite ralunajte da vam ja to ne računam, mnogo je to miliona. Kod ovoga oko buke, potpredsjedniče Simoviću, jedan evro po metru kvadratnom za godinu, nije mjesečno, za godinu, što znači 800 evra za dvije godine, ajde da to bude 500 evra u prošloj godini, naplatili smo faktički za jedan lokal koji ima 500 kvadrata sve, jedan jedini u Crnoj Gori, to je matematika, a ja vam kažem i zaokružujem, da takođe postoji nekoliko hiljada lokala koji puštaju muziku poslije 12h, jer ovdje smo rekli od 9h do 01h ustvari je zakon, to smo derogirali time što smo rekli može i do 03h ali da platite taksui, i naplatili smo 800 evra ili 500 evra nebitno je, prošle godine. Dakle, od nekoliko hiljada ili desetina hiljada ugostiteljskih objekata koji puštaju muziku i onih tokom turističke sezone i mimo toga, od jednog jedinog malo većeg objekta smo uspjeli da se naplatimo ili recimo, desetak manjih, to je matematika. Hvala vam.
  • Hvala kolegi Damjanoviću. Kolega Zoran Jelić se javio za komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Simoviću. Postavio sam pitanja gospodinu Radoviću i dobio sam odgovor. Dakle, inspekcijski organi moraju kvalitetnije da rade svoj dio posla naročito u naplati takse za korišćenje duvanskih proizvoda. Dobro je da imamo registar ugostiteljskih objekata gdje se konzumiraju duvanski proizvodi i tako da kažem, olakšan je prostor za kontrolu ako imamo taj registar. Ono što, ovodje se čuje priča i možda se zamjenjuju teze namjerno. Najveći broj naplata ove takse jeste u zimskom periodu, jer se taksa naplaćuje u zatvorenom prostoru. Taksa se ne naplaćuje na terasama, otvorenim prostorima itd, ugostiteljskih objekata. Dakle, ona se isključivo naplaćuje u zatvorenom prstoru po metru kvadratnom i onda je sasvim drugačija da tako kažem, računica. Takođe, kad govorimo o upotrebi elektro-akustičnih uređaja, iznio sam podatak za 2013. godinu, jer sam dobio taj podatak da je to bilo 806 eura naplate te takse, i ovdje treba kolegama koji su govorili, ispočitavali Ministarstvo finansija da ono nije dobro radilo u naplati ove takse. To su prihodi lokalnih samouprava. To dakle, mora da vodi računa lokalna samouprava, da naplati svoje prihode, ne može očekivati od Ministarstva finansija da oni naplaćuju i daju njima iako takvih zahtjeva ima recimo povodom PDV-a itd. Dakle, ovdje je prije svega nesposobnost lokalne samouprave da napravi svoje prihode. Rekao sam u svojoj diskusiji, od Herceg Novog do Ulcinja i obrnuto u svim da tako kažem lokalnim samoupravama. Mi sad donosimo i Zakon o porezu na nepokretnost upravo gdje želimo da povećamo sekundarne tercijalne stambene objekte, a upravo je to prihod lokalnih samouprava. Ali, dajmo da prvo lokalne samouprave naplate ove prihode, jer znamo, barem znam ljeti koliko je tih recimo ugostiteljskih objekata koji duž onog pristaništa u Ulcinju puštaju muziku poslije 1h. Ne ćera goste Ministarstvo finansija, nego lokalni ugostitelji koji puštaju muziku preko jačine koja je dozvoljena zakonom. Zahvaljujem.
  • Hvlala, kolega Jeliću. Za komentar se javio kolega Andrija Popović. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Samo bih prokomentarisao kratko, lično se lagodnije osjećam u ugostiteljskim objektima đe je dozvoljeno pušenje. Sad je dozvoljeno svuda, ali gledamo zemlje Evorpske unije. Svi mi imao prilike da boravimo u njima, u zemljama regiona još uvijek je poneđe dozovljeno pušenje i u Crnoj Gori. Naravno, nijesmo svjesni toga da za nekoliko godina neće se moći pušiti ni na jednom javnom mjestu, ni u jednom ugostiteljskom objektu. Zašto to ne bismo sproveli, zakon. Dakle, Zakon je o ograničenju bio iz duvanskih proizvoda iz 2004. godine, a o totalnoj zabrani iz 2011. godine. Zašto to danas ne bismo uradili, sačuvali toliko života naročito pasivnih pušača. Mene je lično neprijatno kad uđem u ugostiteljski objekat. Ja kao relativni pušač pušim, pa se onda prisjetim svih onih starih filmova koje smo mi gledali đe je bilo apsolutno dozvoljeno svuda da se puši i vidimo kako nas je jednostavno vrijeme pregazilo. Mi to više ne smijemo da radimo. Mi moramo sačuvati naročito mlade koji gledaju što rade stariji, ne smijemo više dozvoliti da se puši na javnim mjestima u ugostiteljskim objektima. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolegi Popoviću. Imamo još komentar, odnosno odgovor kolege Perića. Izvolite, kolega Periću.
  • Zahvaljujem. Zaista moram reći da ovaj argument, da to nije obaveza Ministarstva zbog toga što se ne naplaćuju porezi koji se odnose na glasnu muziku, formalno pravno stoji, ali sa druge strane upravo je Vlada odgovorna za ambijent u kome to nije moguće naplatiti. Dakle, koja je to budžetska jedinica koja želi da se odrekne svog profita, svog prihoda? Znači, imamo izreda po crnogorskim gradovima na primorju diskoteke od po hiljadu, ne nego i preko hiljadu kvadrata i negdje hoće da nam se kaže da je nemoguće naplatiti tih recimo 1.000 eura. Da je to malo za neku lokalnu samoupravu. Mislim da tu nije problem, nego je problem u tome zato što se u neke objekte ne smije ni ući i naplatiti ta taksa, i tu dolazimo do osnovnog problema. Znači, baš bi me živo zanimalo i ko i gdje je to naplaćena ta taksa 800 eura za … dana. Ako jedna diskoteka velikih razmjera, recimo u Budvi, ne smije da se naplati, sigurno da će i ova taksa, to je očigledno, prema ovom dijelu, znači postoje zabranjene zone. Mi govorimo ovdje da PDV nije smjela Vlada da naplati, odnosno Ministarstvo finansija bar da pokuša da naplati cijelom jednom sektoru igara na sreću, a ne tek ovdje. Vlada je odgovorna za taj ambijent u kom je to moguće raditi, jer ako država ne može da uđe da naplati PDV, recimo na igre na sreću, barem da pokuša, nego čujemo izvještaj da je naplaćeno nula eura, kako tek možemo očekivati lokalna samouprava da može ući zbog 500 ili 600 eura u neki veći objekat koji je opet pod nekom zaštitom. To je onaj osnovni problem koji se očituje u ovoj slaboj naplati i nemojmo onda prebacivati tu odgovornost na lokalne samouprave. Problem je negdje drugo, jer organi lokalne samouprave očigledno su nemoćni da naplate ono što im zakonom pripada. To je problem. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Periću. S ovim bismo završili uvodna izlaganja uz učešće predstavnika predlagača. Sada prelazimo u drugi krug i prelazimo po prijavljenim diskusijama po klubovima. U ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista prijavio se kolega Saša Pešić. Izvolite, kolega Pešiću.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Poštovani ministre sa saradnikom, uvažene dame i gospodo poslanici, poštovani građani, Nakon usvajanja Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa za potrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja koje se desilo na skupštinskom zasijedanju u maju 2012.godine, u ovom tranutku raspravljamo o drugom po redu Predlogu zakona o izmjenama pomenutog zakona. Kako je istakao i sam ministar finansija gospodin Žugić, radi se o mjeri privremenog karaktera koja je predviđena da traje dvije godine. Razlog njenog donošenja obrazlaže se potrebom stabilizacije javnih finansija uz nastavak procesa fiskalne konsolidacije obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti. Neću ništa reći novo, ali vođenje odgovorne fiskalne politike jedini je način na koji se može obezbijediti makroekonomska stabilnost, održiv sistem javnih finansija, održiv penzijski sistem i priliv stranih direktnih investicija. Ukoliko se usvoji ovaj predlog zakona, ja nemam dilemu da će biti tako, do 1.januara 2017.godine procjena je da će se u budžetu dodatno obezbijediti oko dva miliona eura, odnosno jedan milion na godišnjem niovu. Neko će reći da se radi o malom iznosu, možda je u pravu ako se pogleda sa onim šta doprinosi državnom budžetu za ovu godinu, ali ako to stavimo u kontekst i uporedimo sa, na primjer, nekim od buždeta lokalnih samouprava u našoj državi, onda zaključujemo da se radi o značajnom novcu. Međutim, prikupiti odnosno naplatiti ta sredstva nije ni malo lak posao. Podsjetiću, a ovdje sam više puta i ja danas čuo, za nepune dvije godine kada je važio ovaj zakon do 1.januara 2015.godine naplaćeno je samo oko 800.000 eura od takse na upotrebu duvanskih proizvoda, a samo blizu 1.000 od takse za elektroakustične i akustične uređaje. Jasno je da se odredbe zakona nijesu sprovodile na način kako je to trebalo. Teško je bez pravih podataka i prethodno napravljene analize sa sigurnošću ukazati na moguće propuste u sprovođenju prethodnog zakona, koji su kao posljedicu imali da naplata po osnovu taksa bude značajno manja od realno moguće. Međutim, mogu da pretpostavim da se nijesu dosledno poštovale odredbe člana 14 - obaveza obračunavanja plaćanja i obavještavanja i člana 19 - kontrola obračunavanja i plaćanja takse. Logično je da većina vlasnika, odnosno korisnika prostora koji se koriste za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a koji po zakonu obračunavaju i plaćaju taksu, nije pretjerano revnosna po ovom pitanju. Često ih i razumijem, jer veliki broj njihovih objekata ne radi kao nekada, posebno na sjeveru države, ali je mnogo važnije postaviti pitanje nadzora za primjenu novog zakona i za kontrolu i naplatu javnih prihoda. Kontrolu obračunavanja i plaćanja takse za upotrebu elektoakustičnih i akustičnih uređaja vrši nadležni organ lokalne uprave. Kako je naplata ove takse skoro zanemarljiva, potrebno je da nadležni opštinski organ zadužen za ove poslove, odnosno odgovorna i lica i zaposleni u njemu u narednom periodu budu neuporedivo odgovorniji i efikasniji u ovom pravcu. Kako je i kazao u svom izlaganju uvaženi kolega Jelić, poznato je da većina ili skoro sve lokalne zajednice kod nas imaju problem sa realizacijom obaveza planiranih sopstvenim budžetom usled nedostatka finansijskih sredstava, pa me čudi činjenica da ne koriste mogućnost povećanja priliva naplatom takse po ovom osnovu. Isto tako podatak koji me interesuje, a nijesam ga mogao pronaći kao građanin, dakle ne kao poslanik, pa pitam predstavnika predlagača koliko su korišćene kaznene odredbe, odnosno da li je bilo sankcionisanja onih koji eventualno nijesu podnijeli obračun takse ili nijesu obavijestili poreski organ u skladu sa članom 14 ovog zakona. Isto tako, smatram da su novčane kazne za učinjeni prekršaj bilo za pravno lice ili odgovorno lice u pravnom licu možda i previsoke. Donošenje ovog zakona će obezbijediti dodatne prihode budžetu što će sa ostalim mjerama koje sprovodi Ministarstvo finansija obezbijediti stabilan izlazak finansiranje javnih finansija. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Pešiću. Za komentar vaše diskusije javila se koleginica Ljerka Dragičević. Izvolite, uvažena koleginice.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega, ja bih htjela da vam kažem da ste u nekim stvarima u pravu, a u nekim da nijeste u pravu. Kako je rečeno, lokalne samouprave to naplaćuju. Znači u MinsitarstvU nema ingerencijA za to, nego lokalne samouprave. Ja znam dvije opštine na Primorlju gdje SU od 1.maja do 1.oktobra uređaji za mjerenju jačine zvuka bili na baždarenju. Znači, opštini nije to u interesu i lokalne samouprave sve ono što hoće mogu da urade, ali one to ne rade i njih treba primorati na jedan način. kada bih se ja pitala, ja bih uvela taksu na ono što oni ne naplate da plate državi, pa oni kako hoće, nek naplate, nek ne naplate. Buka je nemoguća. Nije samo to Primorje, to je cijela Crna Gora, a aparati onda kada treba da se mjeri buka oni su svi na baždarenju. Je li to moguće da u cijeloj Crnoj Gori svi aparati su u Beogradu na baždarenju, a buka do iznemoglosti, uređaji akustični, elektronski, nema čega nema tu. Oni isto tako prijave pet kvadrata ili 10 m2 da im je restoran ili terasa, a čim naveče izađete oko 11 sati, oni se prošire na po stotinu. Tako da, kako je rekao jedan uvaženi kolega, to bi cijela Crna Gora bila pod tim, pa oprilike na Primorju je stvarno sve zauzeto, ako nije u neboderima, a ono je bar u stolovima gdje se akustična muzika čuje i do tri ure. Hvala.
  • Hvala koleginici Dragičević. Kolega Pešić ima pravo ako želi da da' odgovor na komentar. Izvolite.
  • Uvažena koleginice Dragičević, vi ste kazali da se sa jednim dijelom moje diskusije slažete, a sa jednim dijelom ne. Ovo što ste kazali je potvrda onoga što sam ja i rekao. Čitajući Predlog zakona za izmjenu i dopunu Zakona o ovim taksama, odnosno dijelom analizu prethodne primjene i ja sam shvatio da je problem obračun taksi na upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja je bio zanemarljiv, a pošto se time bavi lokalna samouprava, ja se slažem da nijesu uradili ono što su trebali, posebno što im je to možda ne značajan, ali bitan u nekom ... priliv. Mislim da su komunalne inspekcije kao organ koji se bavi kontrolom obračuna i naplate ovih taksi na lokalnom nivou zatajile, zbog čega, to treba pitati one koji vrše nadzor i koji su im nadređeni u lokalnim samoupravama. Tako da mislim da nisu to zanemarljiva sredstva koja mogu značajno da pomognu ostvarivanju onoga što je zacrtano u lokalnim budžetima. Te podatke što vi govorite, da su uređaj koji mjere buku posle određenog termina u skladu sa zakonom, zbog čega su oni na baždarenju, to treba da pitate ili da nam objasne oni koji ih šalju u tom momentu. Zašto izbjegavaju onda naplatu te takse. Hvala vam.
  • Hvala, kolega Pešiću. Koleginice Dragičević, žao mi je, ali po Poslovniku, mislim da je obaveza svih nas da izbaždarimo svoje ponašanje u skladu sa propozicijama Poslovnika, ali uvažavajući vas kao koleginicu koja je uvijek precizna, izvolite taj minut.
  • Zahvaljujem se. Samo bih htjela da kažem kolegi da je najgore to što se ne zna ko to kontroliše. Ako zovete Komunalnu inspekciju kaže - nije naša ingerencija, ako zovete policiju - nije njihova ingerencija. Inspektore druge ne možete dobiti jer oni moraju naolog da dobiju "kao" iz Podgorice. Prema tome, kad se bude ingerencija znala, ko to kontrolira, onda će sve biti u redu. A aparati na baždarenju su po šest mjeseci. Zar vam nije jasno? Zahvaljujem.
  • Hvala koleginici Dragičević. Za komentar diskusije kolege Pešića javio se kolega Milutin Đukanović. Izvolite, kolega.
  • Gospodine Pešiću, generalno Vi ste saopštili dosta tačnih podataka što se tiče konzumiranja cigareta u zatvorenim prostorima kao i taksi na upotrebu elektroakustičnih uređaja, ali ja bih ovog puta iskoristio prisustvo ministra da mi odgovori na neka pitanja koja su generalno vezana i za cigarete i za muziku. Što se tiče cigareta mnogo veće akcize i mnogo veći prihodi u budžetu bi mogli da se ostvare ukoliko bi se spriječilo ponovno uspostavljanjie šverca cigareta čija je osnovna destinacija Crna Gora. Samo koliko Crna Gora gubi kada analizirate kolika je potrošnja duvana po glavi stanovnika i to pomnožite sa brojem stanovnika, primijenite akicizu, porez i ostalo, vi ćete doći do neuporedivo većih cifara. Možemo li konačno da dobijemo podatak od Ministarstva koliko se to konzumira duvana po glavi stanovnika, a koliko država naplati akciza i poreza. Što se tiče muzika i ograničenja njenog, mislim da je važnije pitanje, a to je vrlo interesantno, to je skoro u Srbiji pokrenuto, ti estradni umjetnici ili estradne zvijezde koliko su platili poreza u Crnoj Gori. Očigledno da im je Crna Gora vrlo primamljiva destinacija, jer se u Crnoj Gori veoma, veoma dobro plaća to. Crna Gora je prepoznatljiva postala po tome što može da okupi veliki broj takozvanih estradnih umjetnika. Interesuje nas da saopštite ovdje poslanicima i građanima Crne Gore koliko ste po tom osnovu naplatili poreza, doprinosa i svega ostalog. Jer, onaj ko plaća i ovaj koji prima novac u Crnoj Gori to već pripada pod crnogorske zakone i to je jedan resurs koji bi Ministarstvo finansija moglo da iskoristi da se povećaju prihodi u budžetu, a ne da se uvijek teret i sve svaljuje na najsiromašnije građane u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Kolega Đukanoviću, Vi ste zatražili komentar u odnosu na diskusiju kolege Pešića, ali ste u suštini postavljali pitanja ministru Žugiću. Tako da ostavljam prostor da možda kolega Pešić ustupi pravo, koje inače pripada ministru, da da obrazloženja, ako se slažete. Izvolite.
  • Kolega Đukanović je zloupotrijebio Poslovnik pa je preko mene htio da postavi pitanje ministru Žugiću, ali ne smeta to. Mogli ste se javiti za diskusiju, evo obratiće Vam se, odnosno na Vaša pitanja će odgovoriti gospodin Žugić. Hvala.
  • Otovreno pitanje koje će približiti svim građanima Crne Gore suštinu ovog zakona je dobro došla. Izvolite, ministre Žugiću.
  • Zahvaljujem, predsjednče, Uvaženi poslaniče Đukanoviću, siva ekonomija i njeno egzistiranje, ali prije svega njeno suzbijanje je evidentno prisutno i u ovoj oblasti. Bezmalo svi poslanici koji su uzeli učešće u raspravi su konstatovali činjenicu koja je frapantna, da se za godišnji period naplatilo svega 800 eura po osnovu takse na akustične uređaje. To je nešto što je zaista frapantno, a na drugoj strani imamo lokalne samouprave, izuzev sedam urednih disciplinovanih lokalnih samouprava i tri koje su na granici. Znači, deset lokalnih samouprava ne ugrožavaju ničim fiskalnu održivost svojim funkcionisanjem, a sve ostale su na granici održivosti i u tom pravcu radimo snažne aktivnosti u ovom periodu pokušavajući da u tom dijelu uvedemo što više reda na rashodnoj strani. Ovo je nered na prihodnoj strani. Dobar je predlog gospodina Damjanovića, vjerovatno dobar da se amanadmanom djeluje na Predlog zakona pa da to radi Poreska uprava. Nešto razmišljam u hodu, ja bih njima ostavio ponovo taj prohod pa neka gospoda naplate svoje javne prihode, kako ste kazali, gospođo Ljerka, neka se "zamjere" za ono što je njihova elementarna potreba njihove održivosti. Jedino mi je to razlog zbog čega bih osporio amandman koji je jako dobar, jer je Poreska uprava ipak tu nešto uradila, ne nešto nego mnogo više nego lokalne samouprave. Na drugoj strani, neka lokalne samouprave uvedu reda i na rashodnoj ovdje i na prohidnoj strani. Siva ekonomija, ne samo u ovom dijelu, već i u dijelu duvana i ... prerađevina, pitali ste za podatke po tom osnovu. Postoji Agencija za duvan. Mi ćemo se obratiti na vaš zvaničan upit da vidimo kolika je potrošnja i kolika je procjena sive ekonomije u ovoj zoni, jer definitivno moramo raditi na suzbijanju zone sive ekonomije. To i radimo u svim djelatnostima u svim oblastima. Samo na takav način ćemo doći do održivosti javnih finansija. Na ovaj način kvantifikujući efekte ovog zakona, ovaj zakon je nesporno dobar, normiramo mnoge stvari, a efekti su 800 eura. Zaista je ovo samokritika da na ovakav način nećemo dati doprinos održivosti niti stabilizaciji javnih finansija, ali sužavanju zone sive ekonomije svakako hoćemo i na tom planu radimo intenzivno. Ovih dana pripremamo novi dodatni plan, akcioni plan suzbijanja sive ekonomije prema Vladi i prema poreskim obveznicima kako bi smo nastavili jako dobar trend u naplati javnih prihoda, a time dali i visok stepen, odnosno viši stepen fiskalnoj održivosti. Ponavljam, ovaj zakon ne sumnjam da će se donijeti, ali neće dati velikog efekta ako i ovdje ne uradimo sve za šta smo nadležni, ako ne budemo odgovorni posebno u dijelu sive ekonomije. Pitali ste me i za estradne zvijezde. I na tom planu radimo zaista aktivno. Ove Nove godine smo imali mobilne ekipe u svakom gradu u kojem se vršio doček Nove godine, ali ne zaboravite, imate i ugovore, međudržavno izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, pa oni ugovori koji se definišu ovdje obaveza preska je u matičnoj državi, ali smo u prvih 15 dana januara ove godine naplatili 16% više javnih prihoda nego u istom periodu prethodne godine, dominantno i zbog ove oblasti. Dakle, bavimo se time da li možemo u kratkom roku sve riješiti. Ne možemo sigurno, ali je ovo dobro mjesto da pošaljemo poruku ukupnoj javnosti da se ne smije tolerisati siva ekonomija i ugrožavati lojalna konkurencija u bilo kojoj djelatnosti u Crnoj Gori i nema favorizacija i nema zaštićenih, prema sivma jednako i neselektivno.Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre Žugiću. Raduju ti novi ohrabrujući podaci koje ste iznijeli. Nemate pravo, kolega Đukanoviću, po drugi put da narušite Poslovnik. Za diskusiju se javila koleginica Ljiljana Đurašković. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažne dame i gospodo, poštovani građani, Javila sam se za diskusiju kao građanka primorskog grada. Želim da raspravljam o temi, o taksama na buku. Gospodine ministre, još uvijek u Crnoj Gori postoje gradovi koji nijesu izvršili mjerenje stepena buke po reonima, na žalost. Potičem iz grada koji je turistički i u kome ljudi čija je osnovna svrha života i djelatnosti turizam, izdavanje turističkih kapaciteta. U toku prošlog ljeta morali su da plate penale svojim gostima zbog izuzetno jake buke u samom centru grada, odnosno na Maloj plaži i u užem centru grada. Želim da Vas pitam na koji način da se građani, odnosno kome da se obrate prvo. Obraćali su se Komunalnoj inspekciji, obraćali su se običnoj inspekciji i policiji, ali nisu naišli na razumijevanje. Želim da vas pitam kako to da riješimo i na koji način. Znam da je glavna odluka na lokalnoj samoupravi, ali ipak morate i vi da dejstvujete. Hvala lijepo.
  • Hvala, koleginice Đurašković. Da li ministar želi da odgovori?
  • Uz uvažavanje poslanice Đurašković, potpuno sam saglasan sa vama da umjesto da ostvare prihode, lokalne samouprave imaju rashode kroze penale koje plaćaju, a posebno, što je još i gore, što stvarajući buku i ne uređujući taj dio sistema mi tjeramo goste iz promorskih opština. Tako da, vraćam se izvornoj temi, odnosno ideji, možda je pravi način to što je gospodin Damjanović predložio da ovu nadležnost damo Poreskoj upravi, pa da znamo tačnu adresu kome ćemo se obratiti da riješimo i tekuće probleme, ali i sistemske probleme u ovoj oblasti. Ponavljam još jednom, rado bih ostavio lokalnim samoupravama da se one bave ovim, pa da još jednom u ovom parlamentu se pogledamo u oči i da nas čuje javnost je li moguće da se naplati za godinu dana svega 20 eura, rekao je gospodin Perić, čini mi se, po opštini po ovom osnovu. Ne samo što je nizak prihod nego imamo i “negativne prihode”, rashode za penale koje plaćamo i smanjivanje prometa po osnovu neuređenog sistema. Tako da potpuno vas razumijem i u punoj mjeri podržavam, ali sačekajmo da vidimo na koji ćemo se način odnijeti prema amandmanu, da tako znamo tačno ko je nadležan i odgovoran za ovu oblast pa time i za brojne druge pozitivne benefite. Zahvaljujem se.
  • Hvala ministru Žugiću. Za diskusiju se prijavio kolega Velizar Kaluđerović u ime Kluba poslanika Socijalističke narodne partije. Izvolite, poslovnički, razumio sam.
  • Procedura. U Parlamentu treba da se govori istina, ali mislim da je ministar pogriješio kad je saopštio taj sistem dvostrukog oporezivanja. Gdje je nastala isplata tu mora da se plate porezi i dopirnosi, jer u suprotnom to bi bilo podložno nevjerovatnim manipulacijama. Znači, postoji naplata sredstava od nerezidenata. Ne može, ako se ugovor sklopio ovdje i da određeni objekat ili kompanija treba nekom estradnom umjetniku da isplati određena sredstva, mislim da ako postoji ta klauzula zabrane dvostrukog oporezivanja, da je to samo jedna manipulacija i izigravanje zakona Crne Gore. Baš me interesuje da li vi provjerite da li ... taj prihod u sopstvenoj zemlji, da li provjerite i tehniku provjere tog prihoda, da li ga prijavljuje u susjednoj zemlji ili u nekoj drugoj zemlji i baš me interesuje kako se tada ti porezi regulišu. Prirodno je da se nešto naplati za državu i uđe u budžet tamo gdje se to desilo. Zahvaljujem i izvinjavam se, gospodine Simoviću, iskoristio sam ovo što gospođa Đurašković nije iskoristila kompletno vrijeme za diskusiju.
  • Mislim da ipak moramo konstatovati da ste se javili za proceduralnu reakciju koja nije imala svoj osnov. Možemo to označiti kao zloupotrebu proceduralne reakcije, ali i sada kažem, ako doprinosi vaše pitanje i odgovor koji ćemo dobiti od predlagača da razjasnimo određena pitanja, da budemo tolerantni u odnosu na tu činjenicu da ste ipak proceduru zloupotrijebili. Izvolite, ministre Žugiću.
  • Moram se uključiti, pošto je gospodin Đukanović, rekao bih, iznio malo grublju kvalifikaciju da sam ja rekao neistinu. Ne, nijesam rekao neistinu, nije riječ o manipulaciji, to je, gospodine Đukanoviću, međunarodni standard. Znači, ukoliko se angažuju estradne zvijezde zavisno od pozicije agencije koja ih angažuje, ako je to angažovanje u Crnoj Gori onda je to ovdje, ako je u Srbiji tamo se plaća porez. Tako da je to standard međuanrodni, ničija manipulacija i još manje moja, i još manje moje zaobilaženje istine. Naprotiv, ali sam vam rekao koliko smo ove godini u 15 dana januara više naplatili dominantno kontrolišući takve aktivnosti. Hvala.
  • Hvala, ministre Žugiću. Mislim da je bilo korisno. U ime Kluba poslanika Socijalističke narodne partije, poslanik Velizar Kaluđerović. Izvolite, kolega.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče Simoviću, evo i ja da se pridružim čestitkama kolega koji su činjenicu da prvi put predsjedavate sjednicom Skupštine Crne Gore zaželim uspjeh i da to bude u funkciji unapređivanja demokratske procedure i stvaranje ambijenta koji će Skupštini Crne Gore pomoći da još kvalitetnije radi. Dakle, moju raspravu o predlogu izmjena ovog zakona ću usmjeriti i dotaći problematiku duvana i posebno dotaći problematiku proizodnje duvana i konkretno problematiku koja prati Duvanski kombinat Podgorica AD u stečaju i sve to u funkciji onog što jesu razlozi kako su navedeni u obrazloženju Predloga ovog zakona, finansijske konsolidacije i fiskale konsolidacije. Molio bih da me gospodin ministar Žugić i direktor Radović čuju i moguće komentarišu moje navode. Dakle, u trenutku kada je u Duvanski kombinat Podgorica, da podsjetim to je najstariji industrijski kolektiv u Crnoj Gori koji je osnovan prije više od 100 godina, dakle kada je uveden stečaj u maju 2010. godine država je od tog kolektiva potraživala po osnovu poreza, akciza, doprinosa 30 miliona evra. Prije nekoliko mjeseci sam čuo, odnosno pročitao informaciju od nadležnih državnih organa da se taj iznos ne samo nije naplatio od ovog kolektiva u stečaju, nego da ide i prema 40 miliona evra. Prije neki dan sam pročitao izjavu jednog od najodgovornijih rukovodilaca u Duvanskom kombinatu Podgorica u stečaju, da je Duvanski kombinat u 2014.godini imao fizički obim proizvodnje na nivou oko 1 200 tona, ali je najavio da će poslovati sa gubitkom kao i prethodnih godina. Gospodine ministre Žugiću, gospodine direktore Radoviću, poštovana javnosti, da sada kažem da sam zajedno sa kolegom predsjednikom Kluba poslanika SNP-a Aleksandrom Damjanovićem inicirao i da je u toku procedura potpisivanja predloga od strane kolega iz opozicije, i nemam dilemu da će to biti prihvaćeno, da predložimo ovom domu da donese odluku o sprovođenju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora koji će ispitati rad nadležnih državnih organa sa stanovišta zaštite imovine države Crne Gore kada je u pitanju poslovanje i gazdovanje imovinom države koja je u Duvanskom kombinatu i u Kombinatu aluminijuma Podgorica. Narednih dana će se to dati u skupštinsku proceduru i biće prilike, ako bude dobre volje kod parlamentarne većine, da se otvore ova pitanja, da se pogleda kako stvari stoje. Nemoguće je, evo da saoštim pred licem javnosti i da pozovem sve one koji mnogo bolje poznaju problematiku proizvodnje duvana, da kolektiv koji proizvede na godišnjem nivou 1.200 tona duvana sa 170 zapolenih koji imaju fond sati koji je značajno iznad onog koji je realni, koji je zakonom dozvoljen kao redovno radno vrijeme i sa zaradama tolikim kolike su, a sa tolikim dugovima prema državi da iskazuje na takav način gubitke. Bio sam u prilici da kao poslanik tražeći informacije od stečajne uprave Duvanskog kombinata dođem do određenih informacija koje sam dobio, koje kada se upoređuju neki podaci govore kao da Duvanski kombinat radi isključivo za nekog drugog i zbog toga iskazuje gubitke. Ja nagovještavam i tvrdim da su u pitanju štete po budžet Crne Gore koje se mjere na godišnjem nivou sa više desetina miliona evra, zbog toga što se toleriše ovakav rad. Koristim priliku da vas još jednom pozovem da kada ovo pitanjemo budemo dali kao opozicija da se uvrsti u dnevni red Skupštine i da o njemu raspravljamo, da to prihvatite, jer vjerujte, uvjeravam vas, u pitanju su desetine miliona evra, uz to u pitanju je odnos države prema imovini 4.360 manjinskih akcionara koja se pokušava na specifičan način obezvrijediti, njima oteti, apel Privrednom sudu u Podgorici da vodi računa kako će se odnositi prema tužbi manjinskih akcionara. Neka mi ne bude zamjereno i saopštavam i sa rizikom da mi se kaže da vršim pritisak na sud, ali je veliki ulog u pitanju, očigledno činim to ne bez razloga. Gospodine ministre, gospodine Radoviću, imamo na dohvat ruke, samo da poštujemo zakon i da malo povedemo računa, desetine i desetine miliona evra kada je u pitanju Duvanski kombinat. Hvala.
  • Hvala kolegi Kaluđeroviću. Za riječ se javio kolega Šefkija Murić, u ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista. Izvolite, kolega Muriću.
  • Zahvaljujem potpredsjedniku Simoviću. Uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Ja ću pokušati da poslije svih ovih diskusija budem veoma kratak i da kažem nešto o naplati, odnosno o predloženom zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o taksama na pristup određenih usluga od opšteg interesa za upotrebu duvanskih i elektroakustičnih uređaja.Iz same diskusije i današnje rasprave se vidjelo da ovaj dio smo mogli podijeliti u dva dijela. Jedan dio je naplata od taksi za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih. Ovdje se javila dilema koja je oko nadzora nad ovim zakonom i koja je inspekcija radila bolje a koja nije. Čuli smo priču da je ovaj drugi dio za upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja nadležnost lokalnih uprava i da je to lokalni prihod, ali ja pokušavam da razumijem to malo drugačije i da sa svima vama podijelim jednu tezu gdje u jedan sat, recimo, moraće ući u lokal gdje je prekomjerna buka ili muzika i da tamo inspektor koji uđe mora napraviti zapisnik. Taj ugostiteljski objekat, odnosno vlasnik ima pravo na žalbu na to, ako on nije uspio da taj zvuk izmjeri, to nije validno za sud. Znači neka moja dilema je da će ta taksa biti nenaplatljiva ili će se teško naplaćivati u narednom periodu i pored sve ove priče. Znači to je jedna logika kojom ja rukovodim i mislim da će vrlo teško biti naplatljiva. Druga taksa koja je bila po osnovu duvanskih proizvoda, mi se sjećamo da smo u ovom parlamentu pokušali da uvedemo evropsku normu gdje ćemo zabraniti pušenje u lokalima. Onda smo imali pritužbe od onih ljudi koji su korisnici objekata i koji se bave ugostiteljstvom i da će njihovi prihodi znatno pasti, našao se balans i napravila se jedna određena stvar gdje će se njima omogućiti, gdje će se ograničiti prostor za pušače i da će se to naplaćivati posebno. Ja taj pristup podržavam i mislim da je ova norma jako dobra, jer ne možemo građanima i oni koji treba da primjenjuju ovaj zakon zabraniti i odjednom presjeći neke stvari. Ovo smatram kao neko prelazno rješenje i da će ići u pravcu da će se potpuno zabraniti pušenje u ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru. Takav vid smo imali i u Hrvatskoj kao prelazno rješenje, u doba u kojem smo mi i lično sam to vidio, ulazio sam u njihove lokale i kafane, gdje ste imali tačno određeno gdje je za pušače a gdje nije. Smatram da ovaj zakon i ovaj rok treba produžiti do 2017.godine, jer je i ovo, kako je i ministar rekao, jedan od seta zakona iz poreskog sistema gdje ćemo imati značajan prihod, ne tako veliki ali značajan i u budžetu za 2015 onda i 2016. godinu. Na kraju reći ću samo da podržavam donošenje ovakve norme i produžvanje ovog roka i ja ću glasati za ovaj zakon i podržaću ga. Hvala.
  • Hvala kolega, Muriću. Za komentar vaše diskusije kolega Emilo Labudović. Izvolite, kolega Labudoviću.
  • Gospodine Muriću, Nijesam imao namjeru, ali ste me podstakli jednim svojim prilično tvrdim i radikalnim stavom koji vodi u pravcu zabrane elementarnog ustavnog, građanskog prava da čovjek odlučuje o svojem zdravlju. Vi znate, ja sam napušač, ali sam stalno ovdje, i dokle god budem ovdje i na svakom mjestu, branio pravo pušača, to je njihov izbor. Preporučio bih svakome i svojoj sam djeci savjetovao i svim prijateljima da se toga zla ne dohvaćaju, ali je njihovo neotuđivo pravo, gospodine Muriću, da odluče o svojem životu, pa i o tome hoće li da puše ili neće. Ono što nije dobro kod ovih i sličnih rješenja,kao što je i rješenje iz prethodnog zakona kad se usvajao Zakon o povećanju nadoknada za socijalno osiguranje, koje će poslodavci onako da prebace na teret zaposlenih i ova će taksa koju će da plate imaoci lokala da bude pretočena kroz cijene proizvoda koje nude i na kraju će ih platiti građani. Mene strašno čudi što mi ovdje se uvijek hvatamo i kolodavimo oko sitnica, oko mrvica, gospodine Muriću, a kroz vaš i kroz moj kraj promiču šleperi, tone i tone neoporezovanih cigareta na kojima se zarađuju basnosnovna sredstva i tome svi ćute. Policajci stradaju, vaše komšije i moje komšije, gospodine Muriću napuštaju Crnu Goru, da bi spasili glavu‚ i da bi spasili svoje porodice, a mi ovdje raspravljamo hoćemo li povećati za dinar ili za dva po m2 takse koje će i onako da plate oni koji su i onako kažnjni činjenicom da puše, ali je to njihov izbor. Sve dokle ti šleperi, gospodine Muriću budu tako nesmetano prolazili pored policije, vlasti lokalne i državne budu tako komotno prolazili, da ne govorim o onim magaradima koja su prema Kosovu prelazila znate vi već o onim našim davno utabanim stazama, ovo je bespredmetna priča. Ja ću glasati protiv ovog predloga zakona, ne zato što on nije evropski i što to ne treba raditi, ali sve dok se ne stvore ove pretpostavke, dok u red ne uvedete ove o kojima je govorio kolega Velizar Kaluđerović, dakle ne dovedete u red one koji su ovlašćeni da prenose tone i tone cigareta kug hoće i kako hoće, biću protiv ove mjere. Zahvaljujem.
  • Hvala. Kolega Muriću, da li želite? Izvolite.
  • Zahvaljujem. Ja sam govorio o taksama, nijesam govorio o nečemu o čemu ste vi htjeli da pokažete da ja imam radikalan stav. Sjećam se da ste vi lično imali sto puta radikalniji stav od mene. Ja ne branim nikome da puši i govorim da je ovo evropska norma i da je norma gdje u evropskim zemljama se ne puši u lokalima i ovom normom mi ugrožavamo one druge koji ne konzumiraju duvan. A što se tiče šlepera, magaradi i ono sve što ste pominjali, ja ne znam u Rožajama da postoje magarad, možda negdje drugo postoje. Stvarno ne znam i ne bavim se tim čime se vi bavite. Ja mislim da više vi žmurite od mene, gospodine, dobro vidim i dobro čujem i dobro osjećam i vratimo se malo ranije, pa ćemo se prisjetiti ko ima radikalan stav a ko nema. Za sad toliko.
  • Hvala kolegi Muriću. Da samo napomenem da imamo još dva prijavljena diskutanta, koleginicu Azru Jasavić i kolegu Mladena Bojanića i sa time bismo završili prijavljene diskusije i nadam se ispoštovali dogovoreno vrijeme predviđeno za ovaj zakon. Izvolite.
  • Poštovani gospodine Simoviću, Ja vam čestitam i želim puno uspjeha u radu, jer od onog kako vi budete radili posao, od onog kako mi budemo svi u Parlamentu radili naš posao, zavisiće kvalitet ove skupštine. U ime kvaliteta i kvalitetnog odnosa svakog poslanika prema svojim obavezama, ja želim vama uspješah rad, jer svi želimo kvalitetnu Skupštinu. Poštovani gospodine Žućigu, koleginice, kolege, građani, gospodine Radoviću, Žao mi je što gospodin Radović nije tu, jer ovo je mjesto za dijalog. U Parlamentu se mora voditi dijalog i ovo je mjesto gdje mi kao poslanici opzicije imamo pravo da tražimo odgovore na neka pitanja. Ja želim odgovore. Ovaj zakon jeste privremenog karaktera i on ima jednu dobru dimenziju. On je upravo lupa nad primjenom zakona i nad funkcionisanjem institucija sistema. Ovaj zakon je pokazao gdje smo mi kao društvo, između ostalog, od 2006. pa sad do 2014.godine. Mi smo obnovili svoju državu, ali mi nijesmo stvorili institucije. Mi smo tu zatajili i to je ključni problem našeg društva. Ja želim da pitam gospodina Radovića, kao i vas ministre, u čemu je problem. Imamo naplatu od 795.000 oko ovog zakona. Imamo u 2012. godini naplatu od 28.800, isti zakon, iste institucije. Imamo 2013.godinu, naplatu od 172.000.350 eura, isti zakon, iste institucije. Imamo 2014.godinu, pomak od 594.000 eura i očekujemo dobitak za ove naredne dvije godine od milion eura. Objasnite mi u čemu je problem. Kako se desilo da imamo ovakve razlike u naplati? To je pitanje za mene. Drugo ključno pitanje na koje moram da dobijem odgovor, jer ja ne želim da živim u neznanju i ne pristajem na servirane analize. Vrlo interesantno pitanje je otvorio gospodin Medojević, a gospodin Kaluđerović je pomenuo pitanje oko parlamentarne istrage. Da, to se mora otvoriti. Ali, prije nego što se to otvori, ja očekujem od vas, gospodine Žugiću, i od vas, gospodine Radoviću, da vi ovdje crnogorskoj javnosti date kvalitetne odgovore na pitanje kolika je stvarna potrošnja duvanskih prerađevina po glavi stanovnika. Gospodine Žugiću, kada ste odgovarali gospodinu Đukanoviću rekli ste, što je za mene lično neprihvatljivo, a imam argumentaciju daću vam, da će Agencija za duvan od vas dobiti zaduženje da ona da podatke koliko se troši i koliko je u sivoj zoni. Ja bih najljubaznije molila i vas i gospodina Radovića da se naprvi kvalitetna analiza, jer ja ne želim da živim u sučeljavanju 60 miliona gubitka koje pominje gospodin Medojević na godišnjem nivou i onog što vi kažete i Agencija za duvan. Želim kvalitetnu analizu, kvalitetno ispitivanje, anketu, koliko stvarno mi imamo potrošnju u Crnoj Gori duvana, da bismo znali da li se zaista nenaplaćivanjem akciza ili, kako gospodin Medojević reče, švercovanjem akciza, ako to ne utvrdimo koje su krivične odgovornosti, to su stvari za tužioca. Ja ću sigurno podržati zakon za parlamentarnom istragom oko Duvanskog kombinata i znate šta ću tražiti, mi imamo pravo po Zakonu o parlamentarnoj istrazi na to, tražiću da se uradi kvalitetna analiza od nezavisnih eksperata. Mi imamo pravo na nezavisne eksperte kao Parlament, mi imamo pravo da održavamo stručnjake, nemamo obavezu da ih platimo, da se uradi kvalitetna analiza koliko je zaista potrošnja duvana u Crnoj Gori po glavi stanovnika, jer to će nam pružiti odgovor na pitanje šta se stvarno dešava u toj sferi. Ako je šverc duvana do te mjere velik, ako se gube glave, ako je načelnik Kalač poginuo zato što je, kako to navodi gospodin Medojević, pokušavao takve stvari da spriječi, pa ne možemo ćutati na takve stvari. Mi nećemo da ćutimo na takve stvari, pa makar nas i ne bilo. Ne možemo to da radimo. To moramo da utvrdimo. Želim da završim sa ovim, gospodine Simoviću. Ne radi se o nesposobnosti lokalne uprave, nego i o našoj nesposobnosti i potpuno podržavam kolegu Damjanovića da treba kao parlament da vidimo kako regulisati ovo pitanje, da li to da Poreska uprava naplaćuje. Kako gospodin Žugić reče ostavio bih to da bi se lokalne uprave zamjerile. Tako ste rekli. Rekli ste da ne idu na politiku nezamjeravanja, tako ste rekli, parafraziram, a ja ne mislim uopšte da se, gospodine Žugiću, radi o tome da oni ne žele da se zamjere. Ne želim da budem maliciozna, nije mi u karakteru, ali imam kao pravnik zdrav rezon da razmišljam o osnovama sumnje, to nije osnov nego osnovi sumnje da se moguće radi o korupciji. Ja ne želim nikome ništa da imputiram, jer imam otpor prema svemu što je insinuiranje, to prezirem. To su strašne stvari. Radi se o još nečemu, moguće je, vi ste u svim opštinama uglavnom vlast u Crnoj Gori. Uglavnom, vi ste većinska vlast u Crnoj Gori u lokalnim samoupravama, to nijesu veliki brojevi. Znate o čemu se ovdje radi.Vi ste stvorili jedan sistem gdje lokalne samouprave uopšte nijesu sposobne na konkurentnost, one se oslanjaju na centralu, oslanjaju se na vas, oni znaju kada dođe vrijeme izbora, da biste vi trajali na vlasti, da će dobiti novac od vas i vi sad dolazite kao dobri Samarićanin, vi sad kritikujete lokalne samouprave što nijesu u stanju da naplate, a vi ćete prvi, kao predstavnik Demokratske partije socijalista i kao neko ko brine o finansijama u datom momentu, dići glas kada bude trebalo da se finansira neka opština i da joj se potkrpe neke rupe da biste bili na vlasti. To je potpuno pogrešan koncept vladanja, bez zdrave konkurencije, bez konkurentnosti. Evo, čak i da ne idemo na decentralizaciju, nego da idemo na ovu vašu decentralizaciju nesretnu iz '92.godine koja je za mene poražavajuća, jer naš sistem, nije greška u ljudima samo, greška je u sistemu. Žabljački ustav je greška, jer je centralizovao kompletnu Crnu Goru. Ali da ne otvaram to pitanje. Završavam. Zahvaljujem vam, gospodine Simoviću, što ste mi dali priliku da prekoračim. Želim samo da kažem da ne možete više da budete toliko neodgovorni kao vlast i da nekonkurentski opštinama dajete konstantne pomoći i onda vam oni odgovaraju na ovaj način. Neće da se zamjeraju ili postoji nešto drugo, ali ja ne želim da se tim bavim, to je posao državnog tužioca. Hvala vam.
  • Hvala, koleginice Jasavić. Prije svega da se složim sa vama i sa vašom konstatacijom kada ste kazali da je parlament mjesto gdje treba da razvijamo dijalog, uz jednu malu napomenu, ipak poštujući raspoloživo vrijeme koje nam daje Poslovnik našeg parlamenta. Siguran sam da ćete vi to ... prilikama. Ministar Žugić se javio za odgovor na diskusiju. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poslanice Jasavić, ne vidim da ovdje nema dijaloga. Možda sam krivo razumio vaš komentar, ali smo spremni da imamo dijalog po svim pitanjima i svakom osnovu. Ako vi očekujete da mi imamo sve podatke u svojoj glavi u svakom trenutku, mislim da je to preambiciozno. To je prvo. Drugo, kada sam kazao gospodinu Đukanoviću i vama kažem, tačno se znaju nadležnosti i moraju se locirati na odgovorna pravna lica. Agencija za duvan je dužna da da podatke ne bježeći od svoje odgovornosti. Dalje, da li mi imamo servirane analize. Nijednu, odgovorno tvrdim, Ministarstvo finansija analizu serviranu nije uradilo. Sve što smo uradili, uradili smo na principima znanja kojim raspolažemo i poštenog pristupa u odnosu na našu nadležnost ili odgovornost. Tako da ne prihvatam apsolutno vama komentar serviranih analiza kada je u pitanju ovaj tim ovdje. Takvih analiza nema. Dalje, kada je u pitanju izgrađenost institucija sistema, slažem se sa vama da to nije jedan akt, jedan čin već proces, dugotrajan, zahtjevan kome moramo svi mi dati svoj doprinos. Rekao sam ironično u odnosu na lokalne samouprave. Da vas podsjetim, nije DPS u svakoj lokalnoj samoupravi vlast, u nekima nije bio nikad. Dobro ili ne, ali to su činjenice, od toga ne možemo pobjeći ni vi ni ja. Hajde da vidimo koliko su opštine u kojima vlada opozicija iz parlamenta naplatile ove takse. Mene baš interesuje, ne znam, koja je opština naplatila 800 eura, pa da stvarno vidimo je li moguć takav odnos i takva disciplina prema svojoj prihodnoj strani budžeta. Nije dovoljno da pričamo o štednji iako se mora štedjeti, na to stalno pozivam i čini mi se svojim primjerom dajem elemente za takvo postupanje. Potrebno je da naplatimo ono što možemo. Ironično sam to saopštio sa blagom dozom ironije, da probudimo lokalne samouprave da naplate ono što mogu i da ne kucaju na vrata Ministarstva finansija. Da vam kažem, u našoj koordinaciji ovog Ministarstva, mi smo donijeli 13 zaključaka na Vladi da konačno uvedemo potpuni fiskalni red u lokalnim samoupravama. Još da vam kažem da sam vjerovatno neko ko se mnogima zamjerio u tom pravcu, ali sam se zamjerio na način što pokušavamo napraviti važan segment finansijskog sistema održivijim, riješiti i tehnološke viškove i nivoe zarada i displinu u bruto zaradama, ne neto nego bruto isplate i mi smo neko ko je, Ministarstvo finansija konkretno, pokrenulo krivičnu odgovornost za one koji neće da poštuju propise vezane za uplatu javnih prihoda na svoje zarade. Znam da smo se zamjerili, ali radimo svoj posao odgovorno i nemamo serviranih analiza, još jednom da napomenem na kraju nego radimo to na način kako možemo. Ukoliko je to neefikasno, naša odgovornost nije sporna ni u jednom trenutku. Ako ima elemenata za tužiocem, pozovite slobodno, nemojte se opterećivati. Jer, nema razloga da drugačije postupamo nego na principijelnoj i profesionalnoj ravni kada je svako pitanje na dnevnom redu. Zašto je došlo do razlike u naplati. Zato, gospođo Jasavić, što smo prošle godine naplatili 200 miliona eura više nego 2012. godine, zato što se sužava zona sive ekonomije i zato što ćemo taj proces nastaviti po svim elementima i kod taksi i kod duvana i svugdje gdje možemo, ali dajte nam podršku, dajte nam konkretne predloge i mi smo otvoreni za dijalog. Hvala.
  • Hvala, ministre Žugiću. Koleginica Jasavić, predlog za dijalog koristeći pravo na komentar. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovani gospodine Žugiću, kada sam govorila o dijalogu, govorila sam iz razloga što je upravo gospodin Radović bio fizički izašao i onda sam ga s namjerom prozvala da se pojavi jer želim odgovore od vas i od njega na ova za mene vrlo važna i ključna pitanja. Kada sam govorila o serviranim analizama, evo prilike da mi vama i vi nama pružite podršku, da vidimo da napravimo kvalitetnu analizu koliko jeste potrošnja duvana po glavi stanovnika. Mi raspolažemo podacima koji su se ovdje danas čuli da je to 2,5 kg po glavi stanovnika. To su istraživanja koja su radili oni koji proizvode duvan, po anketama o potrošnji da bi negdje znali na koji način da se određuju na tržištu. Agencija za duvan je dala podatak da je potrošnja duvana bila 407 tona. Po ovome, ako imamo dvije i po tone, to je ono o čemu je govorio gospodin Medojević, imamo potrošnju od 1612 tona. Šta je sa 1200 tona. Gospodine Žugiću, ne poznajem ovu oblast toliko da mogu za nju da budem ekspert. Ali, čim se pojavi bilo kakav podatak koji ukazuje da nešto nije kompatibilno, kod mene se kao kod zdravorazumske osobe, i ja vjerujem da to jesam, pojavi potreba i znatiželja da vidim šta je istina, gdje je istina, šta je materijalna istina. Da biste utvrdili činjenicu, bilo kakvu i na osnovu nje došli do materijalne istine morate imati dokaze. Ne želim da govorim napamet, ne želim da govorim bez dokaza, ali vas pozivam kao nadležnog ministra i vas, gospodine Radoviću, kao čovjeka iz Poreske uprave da odradite kvalitetno, zajedno sa Agencijom za duvan, da se odradi kvalitetna analiza. To želim sa ovog mjesta da potenciram. Želim da čuje crnogorska javnost da to tražimo kao opozicija da bi vidjeli da li se nama 60 miliona eura ili manje ili više ili možda ništa odliva na osnovu toga što imamo sivu ekonomiju u toj zoni i ko zarađuje od tog moguće švercovanog duvana. Hoću to, hoću da onda taj dokaz dostavimo tužiocu. Hoću da se pokrene pitanje odgovornosti onih koji tako što ukrivaju kroz sivu ekonomiju i trguju i švercuju duvan štete moju državu, štete moju djecu, štete mene, štete vas, štete sve nas koji ne želimo da budemo u lancu šverca i kriminala jer je to ispod časti. To je ono što tražimo. Poštujući vrijeme, gospodine, i vašu sugestiju, vi to namjerno radite, a ja namjerno to zloupotrebljavam, tako da zahvaljujem.
  • Cijenim vaše napore po pitanju poštovanja vremena, ali očigledno danas vam nešto ne ide od ruke. Nadam se boljim danima. Hvala. Kolega Mladen Bojanić se javio za riječ. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potredsjedniče, da se i ja pridružim čestitkama za vaš izbor i da možda skrenem pažnju i mene ovako malo čudi zašto ta čestitka samo dolazi iz redova opozicije, nikako da čujem da i kolege vam čestitaju, ali dobro. Čujem opravdanje, u redu. Naravno, šalim se. Prvo, što se tiče samog zakona, da pređem na to. Uvažene ministre i gospodine Radoviću, sami se rekli u obrazloženju stoji da se ovaj zakon donosi i predlaže, donijeće se vjerovatno, u cilju obezbjeđenja stabilnosti javnih finansija. To je nešto što uvijek prati predlog svakog zakona koji dolazi iz Ministarstva finansija. Ono što je meni jedna nelagičnost da se to uglavnom radi privremenim mjerama. Siguran sam da privremene mjere ne mogu da obezbijede dugotrajnost i stabilnost finansija u dužem roku. S druge strane, ne vidim da se ništa promijenilo nešto drastično na ovom tržištu i po pitanju duvanskih proizvoda, a i vezano oko Zakona o spječavanju buke da bi se nešto sada to privremeno opet donosilo i opet to odlagalo, odnosno produžavalo na naredne dvije godine. Po pitanju duvana imamo stabilno tržište, imamo i stabilan šverc. Jer svi znamo da šverca ima, samo je pitanje, možemo da se sporimo je li to 20, 30 ili 60 miliona na nivou godine, ali definitivno svi znamo da ima šverca ogromnoga po pitanju duvana. Na kraju krajeva vidimo ulične prodavce, na svakom ćošku možete da dođete do cigara koje nemaju akcizne marke, to je šverc. Znači, čim nema akciznu markicu ili falsifikovanu, to nema prihoda za državu i to je potpuno jasno. Ono što nas takođe sve brine, više puta je ukazivano, postoje neke akcije, ali opet su tu neke sitne ribe, onaj dio koji je u švercu najmanji, koji to stvarno radi iz nužde. Uglavnom stradaju oni ljudi koji su ostali bez posla, da ne ulazim zašto i kako, koji jednostavno jedini način egzistencije nalaze u tome što prodaju cigare po kafanama ili po ulicama, švercovana cigara, naravno. Ali rijetko, rijetko se desi, evo već godinama pričamo o tome, ogroman je šverc bio u Crnoj Gori, da su stradale takozvane krupne ribe ili oni organizatori, za njih uvijek ima neki izgovor i naravno da nam svima to daje za pravo da sumnjamo da tu postoji sprega vlasti i organizovanog šverca cigara. To više svi znamo, tu smo svi godinama, znamo što se tu radilo, samo je pitanje utvrditi tu tačnu sumu koliko je država izgubila za sve ove godine, a ogromne su cifre u pitanju. Mislim da ovo nije dobar pristup, odnosno nećemo riješiti ništa sa ovim zakonima, odnosno produženjem ovih taksi. Prvo što svjesni smo da je ta naplata nikakva, odnosno da su jako mali ti prihodi, više puta je rečeno, po pitanju duvana i svega 800 eura, 800 eura za prekoračenje buke, odnosno za lokale poslije 24 sata. I sad mi i dalje forsiramo nešto što nam već dvije godine vrlo jasno pokazuje primjena zakona da ovo nije efikasno. Umjesto da se borimo protiv šverca i da spriječimo ogroman odliv prihoda iz budžeta, mi idemo na ovako neke niske takse koje neće donijeti velike prihode. I na kraju krajeva, takođe ja sam saglasan sa ministrom finansija, naročito za ovaj dio koji kaže da treba ići ka lokalnim upravama, jedinicama lokalne uprave, da oni u stvari se potrude da naplate ovu taksu koju oni naplaćaju vezano za buku. Ali, kad vidimo koja je cifra, izgleda smiješno o čemu mi pričamo danas. Oni treba da udvostruče napore, da uzmu 1.600,00 eura ili da utrostruče napore da uzmu 2.400.00, u prosjeku hiljadu eura po opštini, smijurija. Ali sa druge strane, šta zabrinjava ozbiljno, što umjesto da spriječimo i pozovemo na odgovornost one koji su odgovorni za ovako lošu naplatu, da, saglasni sa mnom, ali zašto onda idete sjutra sa zakonom da im povećamo prihode po pitanju nepokretnosti, onim istim opštinama. Mislite da će oni da se zabrinu za ovih 800 eura ako im vi ovim zakonom, povećanjem 50 do 100%, povećanjem prihoda koji je njima izvorni prihod od nepokretnosti, mislite da će da misle o ovih 800 eura. Naravno da neće, potpuno će da dignu ruke jer smo ih drugim zakonom u stvari nagradili što nijesu svo ovo vrijeme poštovali, odnosno sprovodili zakon koji su trebali da sprovedu. Saglasan sam sa vašim danas konstatacijama, ali nijesam saglasan sa onim što radi Vlada, a konkretno i vaše ministarstvo. Jer, određenim zakonima amnestira, odnosno daje potpuno neku drugu priliku da se ovo zaboravi, zanemari jedan zakon, a da se drugim zakonima nadomjeste prihodi lokalnih samouprava. Biće o tome priče sjutra, pa ćemo konkretno i o tom zakonu. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Bojaniću. Sa ovim smo iscrpili listu diskutanata. Pitam ministra Žugića da li želi završnu riječ povodom ovog. Hvala. Predlažem da pređemo na sljedeću tačku dnevnog reda. Dakle, u pitanju je Predlog zakona o porezu na kafu. Napominjem da su ovdašnji predstavnici Vlade dr Radoje Žugić, ministar finansija i Novo Radović, generalni direktor direktorata za poreski sistem i carinski sistem. Izvjestioci Odbora su: Luiđ Škrelja, Zakonodavnog odbora i Almer Kalač, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres i pitam ministra Žugića da li želi uvodnu riječ.
  • Predsjedavajući, poštovani poslanice i poslanici, još jedan iz seta zakona kojim vršimo normiranje ili, rekao bih preciznije, realizaciju fiskalne politike, treći po redu danas. Sjutra imamo takođe još četiri zakona, očigledno je da smo dosta radili na kvanitetu, ja se nadam da će iz tog kvaniteta da izađe i kvalitet i da ćemo imati makar za nijansu veći stepen održivosti javnih finansija o čemu smo danas u više navrata vodili dijalog, kako reče gospođa Jasavić. Dakle, ovaj zakon se odnosi na oporezivanje kafe. Do 1. januara o.g. kafa je bila akcizni proizvod, shodno evropskom pravu, odnosno normama, to pravo se gubi u ovoj godini, ali gledajući druge uporedne sisteme koji su akcizu zamijenili porez na isti način je naše Ministarstvo, nakon toga Vlada pedložila Parlamentu da oporezujemo proizvođače i uvoznike kafe. Kad kažem proizvođače mislim na one koji vrše preradu kafe, jer nema proizvodnje u Crnoj Gori, definitivno, i koja se stavlja u slobodan promet. Navedeni subjekti su bili u obavezi da prije početka vršenja djelatnosti proizvodnje, odnosno uvoza kafe, podnesu nadležnom carinskom organu prijavu za upis u registar obveznika poreza na kafu, kao i instrument osiguranja plaćanja poreza na kafu. Poreski period za obračun ovog poreza je kalendarski mjesec, pri čemu poreski obveznik sam obračunava porez. Obračunati porez se iskazuje u mjesečnoj prijavi i podnosi se nadležnom carinskom organu do 15. dana narednog za prethodni mjesec. Obračunati porez na kafu dospijeva za plaćanje do 15. dana u mjesecu. Dakle za prethodni mjesec od uvoza kafe porez se plaća u rokovima propisanim carinskim propisima. Još jedna novina u ovom zakonu je da se razrez, odnosno utvrđivanje, kontrola i naplata ovog javnog prihoda povjerava Upravi carina budući da smo i u Zakonu o carinskoj administraciji definisali još jednu novu nadležnost carinskoj upravi, a koja se tiče akciznog prometa, odnosno razreza kontrole i naplate po osnovu akciza. Zahvaljujem.
  • Hvala, gospodine, Žugiću na uvodnom izlaganju. Pitam izvjestioce odbora da li žele riječ. Hvala. Prelazimo na uvodna izlaganja i dajem riječ kolegi Zoranu Jeliću. Izvolite, kolega Jeliću.
  • Zahvaljujem, gospodine Simoviću, poštovane kolege poslanici, ministre Žugiću, Dakle, razmatramo Predlog zakona o porezu na kafu. Ono što bih vas ja odmah pitao uvaženi ministre, da li će ukidanje akcize uticati na cijenu kafe. To prije svega interesuje građane koji konzumiraju ovaj napitak i da vidimo da li će se ovim zakonom povećati cijena kafe u praksi. Potrebe kojima se kafa oporezivala kao akcizni proizvod ukidaju se 1.januara 2015.godine, zbog čega se predlaže donošenje posebnog zakona o porezu na kafu. Polazeći od osnovnih elemenata na kojima se zasniva poreski sistem i principa iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Predlogom zakona se uređuje više oblasti ili više elemenata ovog zakona. To je prije svega predmet oporezivanja, to je kafa, koja se uvozi ili plroizvodi na teritoriji Crne Gore. Na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije imali smo dosta polemike oko ovog samog pojma “proizvodi” u Crnoj Gori i ja bih želio da prokomentarišem član 3, jer se ovim članom definiše predmet oporezivanja ovog poreza koji bi se plaćao na kafu koja se uvozi ili proizvodi na teritoriji Crne Gore. Pod pojmom, dakle, proizvodnja kafe, prema predloženom zakonu, smatra se prerada, prženje, pakovanje, kao i druge sa njima povezane radnje koje se koriste u svrhu proizvodnje kafe. Takođe, vrste kafe na koju bi se plaćao porez određivale bi se shodno nomenklaturi tih proizvoda u carinskoj tarifi. Dakle, toliko oko tumačenja pojma proizvođači na teritoriji Crne Gore. Ovim zakonom su dalje definisani poreski obveznici, to su sva pravna i fizička lica koja proizvode kafu ili su uvoznici kafe. Zatim je data poreska osnovica i visina poreske osnovice tj. definisano je da na kilogramu nepržene kafe porez je jedan euro, pržene kafe iznosi 0,80 centi, ljuspice i opne od kafe iznose euro itd. Takođe, ovim zakonom je definisan nastanak poreske obaveze i on nastaje prilikom uvoza u trenutku otpremanja iz poreskog skladišta i u trenutku utvrđivanja manjka ili gubitka kafe u poreskom skladištu. Takođe, plaćanje poreza je definisano da to bude u roku od 15 dana za prethodni mjesec. Takođe, ovim Zakonom je definisano pravo na povraćaj, kao i knjigovodstvo koje treba da vodi poreski obveznik koji se bavi ovom djelatnošću. Veoma je važan i nadzor nad ovim zakonom, a za sprovođenje ovog zakona nadležnost ima Ministarstvo finansija. Takođe je propisano da proizvođači i uvoznici kafe na dan stupanja ovog zakona izvrše popis zaliha i sačine zapisnik koji se dostavlja nadležnom carinskom organu u roku od 10 dana. Na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet imali smo polemiku zašto deset dana, ako je to u zemljama Evropske unije propisano, recimo, dva dana, pa bih molio takođe i za ovu vrstu odgovora. Važno je saopštiti da je ovaj predlog zakona u potpunosti ispunjava obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno definisane su Glavom četiri koje se odnose na slobodno kretanje roba i Glavom osam koja propisuje politiku saradnje, a odnosi se na član 100 koji definiše poreze. Dakle, ovaj zakonski akt je usaglašen sa odgovarajućim propisima Evropske unije i nacionalnim programom za integraciju i drugim strateškim dokumentima, jer smo takođe na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet juče imali predstavnike iz Odbora za Evropske integracije koji su nam dali sugestije da sva zakonska rješenja moraju biti usaglašena sa propisima Evropske unije, a naravno u svakom predlogu teksta zakona tabelu usklađenosti od Ministarstva za vanjske poslove i Evropske integracije. Takođe, ovim Predlogom zakona je definisano da će prihodi u budžetu biti nešto oko pet miliona. Treba takođe izvršiti korekciju jer ovaj zakon ne može stupiti na snagu 1.januara 2015.godine, s obzirom da smo ušli u februar mjesec, važi kao za prethodne zakone, da se ta korekcija na vrijeme izvrši. Još samo da dodam da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet većinom glasova usvojio ovaj predlog zakona i predložio Skupštini da ga usvoji. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Jeliću. Koleginica Jelisava Kalezić se prijavila, kolega Damjanoviću poslije se pripremite. Hvala. Izvolite, koleginice Kalezić.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, poštovani građani, poštovani predstavniče Ministarstva finansija, naravno ministar kada se pojavi. Gospodine Simoviću, pridružiću se ovim dobrim željama na jedan malo starinski način. U Bjelopavlićima kažu, srećna vam funkcija i zdravo je trošili, jer mislimo poenta je u ovom drugom. A pravo da vam kažem, nadajući se da se neće shvatiti kao miješanje u bilo čije unutrašnje stvari, voljela bih da ovom prilikom mogu da pozdravim i novu šeficu poslaničkog kluba DPS-a. Toliko ima dobrih žena u vašem poslaničkom klubu da malo navijam da se sjetite toga. Naravno, uz očekivanje da do toga i neće doći. Ali bih čisto držala žensku stranu. Ovo je bilo i prigodno i malo šaljivo i iskreno. A sada da pređem na temu. Od kad je svijeta i vijeka svaka država, znamo kroz istoriju, zavisi sa kog aspekta se bavimo pitanjima kontinuiteta civilizacije, imala je oporezivanje kao mjeru da se dođe do novca. Nekad je taj novac išao u kasu vladara, feudalca itd., danas ide naravno u državnu kasu, doduše i danas je pitanje ko ga i kako iz te državne kase troši. Nije pitanje ko puni državnu kasu, to smo mi građani od pamtivijeka. Dakle, ništa novo. Međutim, postoje neka razumna rješenja, mjerila šta se oporezuje. Ovdje je riječ o drugom načinu oporezivanja kafe kao uvoznog artikla i tu će po mojoj nekoj slobodnoj procjeni da dođe do toga da građani plaćaju oko 15% skuplje kafu, koja je popularni napitak. Ja ne sumnjam da se Ministarstvo pozabavilo efektima, kao što nam je i predočilo. Međutim, ono što iza toga stoji, možda ne pripada Ministarstvu finansija, ali pripada Vladi, da se malo bolje pozabavila time kakav kvalitet kafe piju građani Crne Gore. Jer, to jeste pitanje koje nikad nije do kraja završeno, odnosno, sa velikom izvjesnošću imamo nekih informacija, koje nije lako provjeriti, da se na našem tržištu nalazi kafa koja je dosta dugo na skladištima, koja se kod nas prerađuje ili kao prerađena preuzima i koja sigurno da ima i pesticida i aflatoksina, svega onoga što ne bi trebalo da ulazi u naš organizam. Međutim, postoji jedna stvar koja je i dalje nedosljedna, a to je, kao što rekoh maloprije, šta je to što se oporezuje. Govorili smo u prethodnoj tački u kojoj nijesam učestvovala o oporezivanju duvana. Znamo da se oporezuju žestoka pića. Znamo da smo bili vrlo bolećivi kao Skupština kada se govorilo o oporezivanju luksuzne robe vrlo širokog asortimana, kod automobila itd. To nikad do kraja doveli nijesmo. Kafa je u stvari prehrambeni artikal i nikad se ne koristi u svrhe zloupotrebe i onda se postavlja pitanje šta se postiže suštinski time, osim možda da se nešto malo porazmisli oko smanjenja potrošnje kafe, što bi opet imalo negativno dejstvo na početnu namjeru predlagača. Završiću, a očekujem zbog onog gubljenja vremena na početku, važan međusobni dijalog, da mi malo produžite. Dakle, ono što treba da pitam ne odnosi se na kafu. Hoću da postaivm pitanje zašto se zakonodavac nije pozabavio pitanjem oporezivanja soli. U svim civilizacijama so je bila broj jedan artikal koji se oporezovao za račun državne kase i suštinski ona država koja je imala svoj izvor soli, bilo da se radi o morskoj, bilo o kamenoj soli, defakto je bila na najbolji način samostalna, da ne projektujemo sad na suverenost, bitna je ekonomska samostalnost u smislu u kome sada govorimo, ove druge proizilaze iz te. Dakle, Crna Gora se vrlo lagodno i vrlo neodgovorno, a kad kažem Crna Gora mislim na one koji upravljaju državnom politikom, odrekla toga artikla. Imamo sve moguće sa svih strana sumnjive i nesumnjive po kvalitetu soli koja se uvozi, ali ulcinjsku so pronaći u Crnoj Gori to je podvig. Što je još gore, mi još nijesmo razriješili pitanje ulcinjske Solane koja bi mogla da bude vrhunski izvozni artikal, plus sve ono što bi moglo da se proizvede kao dodatni proizvod. Uostalom evo i koristimo internet, pogledajte šta proizvode piranske solane, uključivši i čokoladu sa komadićima morske soli, izvanredan proizvod, 100g se prodaje u Crnoj Gori za nekih 7-8 evra. Dobro sad, neko će povezati sa čokoladom sa Cetinja, ja nijesam u tom smislu ni maliciozna niti ironišem, ali je činjenica da se mi svega toga odrekosmo počev od poreza pa do raznih dobrobiti po tom osnovu, a bacili smo se na kafu. Mislim da je ovaj predlog jednostavno nedorađen predlog. Još nešto, iz nekih čisto nutricionističkih razloga prešla sam na divku. Ko zna šta je divka? Stariji građani znaju, to je surogat za kafu koji se sastoji od mješavine ječma, prženog i mljevenog ječma, nadam se domaćeg, imamo ga još malo, i cikorije. Dakle, ljekovita biljka cikorija, njen korijen se koristi, koja zadovoljava psihološku stranu a manje škodi, jer kafa škodi nekim ljudima za probavu. Dakle, pakovanje od 200 grama cikorije u Podgorici se prodaje za 2,30 evra, a pakovanje od 200 grama kvalitetne kafe možete da nađete za 1,60 evra. Sad ćemo imati kafu po 2,30, otprilike toliko će da poskupi ili tu negdje, a cikorija će vjerovatno isto da poskupi iz tog razloga. Preporučujem građanima, kupujte cikoriju, a Ministarstvu finansija neka se snađe ili neka razmisli o mom predlogu da se proizvodnja soli aktivira za dobrobit svih nas. Hvala i na strpljenju.
  • Hvala. Dozvolite mi da zhvalim na lijepim željama. Podsjetili ste nas na jednu tradicionalnu izreku, a citirali ste i kazali ste: "Nek je sa srećom i zdravo da trošite funkciju". Ja sam siguran da svi mi u ovome domu naš posao doživljavamo ne kao priliku da trošimo funkciju, nego da koristimo mandat koji smo dobili, mandat odgovornosti koji su nam dali građanke i građani Crne Gore. Namjerno završavam sa tim izvorom našeg legitimiteta od strane građanki i građana uz potrebu da sve zajedno nas posjetim na zajedničke iskorake koje smo napravili po pitanju rodne ravnopravnosti, odnosno zastupljenosti manje zastupljenog pola u ovome domu. Podsjetimo se, u 24. sazivu u ovom domu bilo je oko 12,5% predstavnica manje zastupljenog pola, sada smo mislim već negdje na 17%, ali smo kroz novi zakon koji smo usvojili nedavno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, obezbijedili da u sljedećem sazivu u ovome domu biće 25% manje zastupljenog pola. Mislim da su to naši zajednički iskoraci, a u tome je Demokratska partija socijalista svakako dala svoj značajan doprinos. Hvala Vam još jednom, uvažena koleginice. Za riječ se javio kolega Aleksandar Damjanović. Izvolite.
  • Hvala potpredsjedniče, samo da podsjetim Vi ste dobili danas čestitke od svih klubova poslanika iz opozicije, samo Vas vaš klub nije ovako pozdravio, vjerovatno im je žao što ste otišli, mislim iz kluba. Niste više predsjednik kluba. Hvala, kolege. Ja ću se nadovezati na ovo što je moja uvažena koleginica Jelisava Kalezić pričala. Biće te cijene malo drugačije ukoliko testiramo gospodina Radovića kojeg je ministar ostavio “na cjedilu”, ovako samoga da se nosi sa Skupštinom, gdje je jedan dio poslanika prisutan, a jedan možda pije kafu dok pričamo o kafi. Predložiću amandman, gospodine Radoviću, obrazložiću o čemu se radi, koji bi malo napravio korekcija kod cijena kafe, makar one koja se proizvodi u Crnoj Gori sa domaćom radnom snagom, gdje se plaćaju PDV i slično, od one koja se uvozi u kesicama i tako dalje. Dakle, nekoliko stvari vezano za porez na kafu. Apsolutno namjera države da pošto ne može više da od 01.januara ima akcize na kafu zbog evropskih zakona i usklađenosti sa evropskim zakonima, da to uradi na način koji je to uradila recimo Republika Hrvatska. Uvela je porez na kafu Republika Hrvatska, osim na kafu i na još neke proizode, bezalkoholna pića i tako dalje. O tome vjerovatno već razmišljate. E sad, jedno pitanje. Ovdje ste naveli šta se sve oporezuje, u ovom predlogu zakona, vezano za proizvode od kafe, pa ste naveli da je pržena kafa iza tarifne oznake, nepržena kafa, ljuspice, ekstrati i tako dalje, ove zamjene i ove esencije o kojima je pričala gospođa Kalezić. Zašto nepržena kafa, gospodine Radoviću? Zašto da je porez na neprženu kafu koja se uvozi - bogu hvala, Crna Gora ne proizvodi kafu, ne bi se od nas moglo živjeti - zašto porez na neprženu kafu koju uvozimo i koju prerađuju domaći proizvođači i fabrike, to što je ostalo, i prodaju, uzgred davajući zamajac toj maloj privredi, ekonomiji jer nema velikih kombinata kao što je nekad bio "Crnagoracoop"? Taj porez je veći nego, recimo, porez na kafu gotovu koja se uvozi. Od ovih skupih italijanskih do ovih jeftinih manje kvalitetnijih. Dakle, imaćete ponudu Aleksandra Damjanovića i Kluba poslanika da se u Predlogu zakona izbaci tačka 2 stava 2 člana 3, da se oporezuje nepržena kafa. Da bude nula, kao onaj vaš PDV na uvoz i carine na uvoz energetskih postrojenja i tako dalje, a da onda malo više stope budu za ove ostale oblike za ljuspice, opne, ekstrakte, prženu kafu, zamjene za kafu, preparate i napitke. Imate jednu stvar koju morate da pogledate, notirajte ovo, gospodine Radoviću, mislim da je negdje greška kod vas, a to je da se u članu 5 kada dajete kolike su te osnovice i poreske stope za tačke od 1 do 4 dajete jedan dio stopa, a onda za tačke od 5 do 8 drugi dio. Tačka 8 ne postoji. U članu 3 do tačke 7 ste nabrajali. Nešto ste ispustili, neki ekstrakt, da se malo našalim. Dakle, tu pogledajte, tu je vjerovatno tehnička greška, možda ima bitno da kažem reperkusiju, ali ako smo svi kako se kunemo i juče zakletvu na Odboru za ekonomiju za domaću privredu, za domaću akumulaciju da podstaknemo, da izvučemo iz slamarica da ljudi investiraju i tako dalje, da se zapošljavaju, da se po tom osnovu prave multiprikativni efekti. Evo, dajmo šansu tim malobrojnim proizvođačima koji uvoze sirovu kafu. Ovdje proizvode, pakuju i prodaju je, dakle sa logom proizvoda Crne Gore, crnogorska kafa koja se ovdje pravi, a koja se uvozi kao i sve države svijeta, što uvozi nekoliko država sirovu kafu. A vi stavili, zamislite, porez veći na taj uvoz na sirovu kafu nego na sve ove ekstrakte skupe kafe koje uvoze uvoznici. Uvozinici od toga profitiraju, te carine nijesu prevelike, jel' tako i ovaj porez kakav je ide njima naruku, pa da vidimo kako Ministarstvo finansija gleda na ovu jednostavnu stvar koju sam pokušao ovim rečnikom, a nije mi manir, da što jednostavnije objasnim, približim građanima i svima nama ovdje koji ćemo o tome odlučivati. Druga stvar je vezana za sami Predlog zakona. Ušli smo u 2015.godinu, već dva mjeseca trošimo, neće ovih pet miliona, ako ostane ovakav Predlog, biti zarada. Zaradićemo malo manje, najmanje milion eura za dva mjeseca. Zalihe, gospodine Radoviću, zalihe, gospodine Simoviću, ko u ovom trenutku u Crnoj Gori zna koliko je kafe već uvezeno i koje su tu na zalihama, pa čekaju šta će biti sa zakonom. Ovakvi se zakoni u ozbiljnim državama donose po hitnom postupku u tri dana, pa se inspekcijske službe razlete, pa se popišu zalihe. 2,8 miliona evra sirove kafe je uvezeno prošle godine, je li tako gospodine Radoviću, za 11 mjeseci, a Vi znate o čemu pričam, govori u prilog da ovo nijesu dobra rješenja koja ste ovdje dali. Nijesam o tome htio namjerno na Odboru, jer nekako ako na Odboru progovorim sve ovako u plenumu bude deplasirano. Ali evo, sad ovdje sam htio da ovo potenciram, dakle u funkciji zaštite domaće privrede. U funkciji zaštite od sive ekonomije koja će biti podsticana nelegalnim uvozom kafe iz susjednih država itd. ove nepržene sirove kafe. U funkciji konzistentne poreske politike primjerene zemljama Evropske unije kao što je Republika Hrvatska je ovaj amandman da se nepržena kafa ne oporezuje, da se oporezuju ovi ostali oblici kafe malo većim poreskim stopama i da dobijemo malo drugačiju cijenu kafe, makar domaće, od ovih kafa koje se uvoze i koje su kvaliteta ovakvog ili onakvog, o čemu je pričala gospođa Kalezić. Hvala.
  • Hvala. Za diskusiju se prijavila uvažena koleginica Dragičević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. S obzirom da sada imam danas prvi put diskusiju, želim u ime Kluba poslanika četiri partije i u svoje osobno ime da Vam zaželim sretan i plodan rad i da Vas služi zdravlje, kao i svih nas. Uvažena Skupštino, uvaženi gospodine Radoviću, uvaženi građani, Po mom skromnom ubjeđenju glavni razlozi za donošenje Zakona o porezu na kafu leže u želji za obezbjeđenjem njegove usaglašenosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a posebice sa njegovim osnovnim principima koji se odnose na jedinstvenost tržišta te zabranu fiskalne diskriminacije kako prema proizvođačima tako i prema uvoznicima kafe. Uvaženi kolega Jelić je objasnio ko su proizvođači kao i uvoznici u Crnoj Gori, pa da ja ne gubim vrijeme na tome. Ovdje se ne smije zaboraviti da je osnovno opredjeljenje na kojem se bazira naš poreski sistem stvaranje konkurentnog te stabilnog poreskog sistema sa jasnim i jednostavnim poreskim rješenjima i procedurama te poreskim stopama koja će biti konkurentne ako bi bilo mnogo manje poreskih izuzeća i odbitaka, a povećala se efikasnost i disciplina poreskih obaveznika. Ujedno, ovako koncipirana poreska politika koja će biti konkurentnija i konzistentnija smatram da ima za cilj unapređenje statusa Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije čemu uostalom svi težimo, a što je ujedno i preduvjet kako za podstrekivanje otvaranja novih radnih mjesta tako i očuvanje postojećih, time će se proširiti i sama osnovica za nove prihode. Sve ovo neophodno je da se uradi jer Crnu Goru evidentno očekuje veliki investicioni ciklus, posebice mislim na auto – put, i neophodno je obezbijediti veći stepen javnih finansija kroz uvođenje novih izvora prihoda. Uostalom, oporezivanje kafe nije nikakva novina u Crnoj Gori, nego se samo oporezivanju tj. uređuju se osnovni elementi oporezivanja uvodi određeni red u kao što su predmet oporezivanja, poreski obaveznik, poreska osnovica, visina poreza, obračun i plaćene poreske obaveze, kontrola kao i kaznene odredbe za nepoštivanje zakonskih odredbi, a sve to umjesto obračuna akcize koja je bila na snazi do 1.01. ove godine. Mišljenja sam da je donošenje ovog zakona bitno i to što uvođenje poreza na kafu ne predstavlja dodatno opterećenje ni za proizvođače ni za uvoznike kafe, nego samo obezbjeđuje kontinuitet plaćanja fiskalne obaveze pri prometu ovog proizvoda, a posebice jer je obezbijeđena usaglašenost ovog zakona sa evropskim zakonodavstvom pri poreskim tretmanima ovog proizvoda. Nemojte samo dozvoliti da od ovih mjera i od ovog poreza najviše koristi imaju vlasnici ugostiteljskih objekata, jer će podići cijenu kafe, već nek stvarno korist ima država. Iz ovih razloga koje sam navela u ime Hrvatske građanske inicijative i u svoje osobno ime ja ću zakon podržati. Zahvaljujem na pozornosti.
  • Hvala vam, uvažena koleginice Dragičević na lijepim željama i na vašoj diskusiji. Uvažena koleginica Jasavić je sljedeći diskutant u prvom krugu diskusija.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče, poštovani gospodine Radoviću, koleginice i kolege, poštovani građani. Ja lično ne pijem kafu, ne koristim duvan, ali nijesam ovdje zbog sebe nego zbog građana i zbog njih ću postaviti nekoliko pitanja. Iako ne pijem kafu i ne pušim, duvanski dim mi nije nešto što mi je milo vidjeti u blizini. Volim da prekoračim vrijeme za govornicom i to gospodin Simović želi da potencira. Ja sam negdje prihvatila da Vi mene privilegujete od provg dana, da bi građani vidjeli da kontrola nije u mojim rukama. Ja Vam moram reći da je najveća moć svakog čovjeka da kontroliše sebe, onaj ko kontroliše sebe može na utiče na procese do kojih mu je stalo i kažu oni pametni koji su me okruživali, puno je takvih, da čovjek ne treba da se boji drugih već sebe i onaj ko može da bude sebi prijatelj može da bude svakome. U to ime ću ipak mnogo prije završiti nego što ćete imati priliku da me opomenete. Ali ću pri tom postaviti pitanje za koje želim da čujem odgovor u ime naših građana, gospodinu Radoviću. Mi smo čuli ovdje neke analize vezano za to da će cijena kafe da poskupi, da li hoće to je pitanje, ja ne znam da li hoće. Pitanje za Vas, Vas računam kompetetnim da ćete nam odgovoriti, da li će to biti veće cijene, koliko će biti veće cijene i zanima me koliko su bili prihodi od akciza. Očekujete pet miliona eura prihoda u ovom zakonu, vidim iz obrazloženja koliko su bili prihodi od akciza u prošloj godini. Zanima me, takođe, zašto veći porez na neprženu kafu u odnosu na prženu kafu i ekstrakte kafe koji se uvoze. Da li je mogući uzrok opet u privilegovanim uvoznicima koje vi negdje forsirate, jer problem naše ekonomije i vaše loše ekonomske politike, ne vaše lično nego partija koje čine vlast, jeste u tome što se forsira uvoz, a ne domaća proizvodnja i što mi prosto negdje pravimo te uvozničke lobije koje vaša vlast negdje favorizuje i štiti. Zanima me koje je vaše obrazloženje za ova pitanja, biće korisno građanima da čuju. Hvala vam, ja sam uspjela da nadmašim sebe. Hvala.
  • Hvala vam na naporima koje činite, ja lično iskazujem zadovoljstvo što su moji napori imali efekta. Hvala vam na tim utiscima. Sa ovim smo završili prvi krug diskusija. Pitam predstavnika predlagača da li želi da iskoristi svoje pravo da odgovore na eventualna pitanja koja je prepoznao u diskusijama. Izvolite.
  • Hvala, potpredsjedniče. Nakon ovog prvog kruga diskusija odgovorio bih na pitanja koja su postavljena. Prvo bih odgovorio na pitanje odnosno amandman koji će biti predložen ili je već predložen, da se nepržena kafa isključi iz ovog sistema oporezivanja, odnosno to je sirova kafa koja se ne proizvodi u Crnoj Gori, nego se uvozi i praktično da ostane samo plaćanje poreza na prženu kafu koja se dobije iz te sirove kafe. Po mom mišljenju, nema potrebe za tim amadmanom jer ovaj zakon sam po sebi uvodi sistem odloženog plaćanja. Dakle, svi oni koji žele da uvezu tu kafu i da registruju ovo poresko skladište kako se predviđa ovim zakonom, neće platiti akcizu, odnosno porez na kafu prilikom uvoza, platiće prilikom otpremanja iz akciznog skladišta. Ukoliko proizvođač koji prerađuje tu kafu I kupuje je iz toga poreskog skladišta, opet takva tranksakcija neće podlijagati plaćanju poreske obaveze, već onog momenta kada proizvođač bude prodavao tu robu ili opet neki sledeći učesnik u prometu koji ima registrovano poresko skladište može takođe da izvrši to odlaganje. Praktično, porez plaća onaj subjek koji vrši prodaju krajnjem potrošaču, osim ukoliko taj promet ne vrši lice koje nema registrovano poresko skladište, ono će morati platiti porez ili prilikom uvoza ili prilikom prave nabavke iz poreskog skladišta. Tako da ovaj zakon uopšte ne ide na štetu tih uvoznika sirove kafe i ne vidim razloga da se ova kafa isključi, odnosno sirova kafa da se isključi iz ovog sistema oporezivanja kako se predlaže amadmanom. Poslanik Damajanović je ukazao da u članu 5 ne postoji tačka 8. Tačno je, to je tehnička greška, to je uočio Zakonodavni odbor i oni su već pripremili amandman. Ja imam taj tekst amandmana, ne znam da li ste Vi dobili, ali postoji amandman Zakonodavnog odbora, to je otklonjeno. Pitanje zaliha, u ovom trenutku porez na zalihe platiće ili uvoznici ili proizvođači, oni koji imaju registrovano akcizno skladište. Ono što je došlo do maloprodaje, što je već prošlo fazu uvoza i došlo je do toga prometa krajnjem potrošaču odnosno stoje kao zalihe namijenjene za tu krajnju prodaju, nemoguće je vratiti ponovo nazad, ponovo vratiti u carinski ili neki drugi postupak, tako da te zalihe neće biti oporezovane, osim zaliha koje će ući u to poresko skladište koje bude osnovano nakon usvajanja ovoga zakona. Da li će iskoristiti obaveznici da sada uvezu što veće količine kafe da na taj način manje plate porez i obezbijede zalihe za jedno duže vrijeme, može se i to očekivati, ali ja kažem da ne postoji taj model da se opet to vrati nazad, da se vrati u neki carinskim postupak jer je ta roba već jednom nacionalizovana. Poslanica Dragičević je dala preporuku da bi dobro bilo da se postaraju državni organi da nemaju najveću korist ugostiteljski objekti. Slažem se sa vama, ali oni po pravilu neće biti obveznici, nego će prije njih platiti ovaj porez tako da, eto, nadam se da neće postojati opasnost baš da oni obračunaju taj porez a da ga uskrate i ne plate u budžetu. Dva puta je postavljeno pitanje kako će se ovo odraziti na cijenu kafe. U ovom trenutku nemamo ni akcizu koja je prestala da važi 31.12., nemamo još ni porez do stupanja na snagu ovog zakona. Trebalo je očekivati da bude smanjena cijena kafe u malo prodaju u ovom periodu jer nema akcize koja se plaćala 20% na tržištnu vrijednost prilikom uvoza. Zašto se to nije desilo, opet je malo stvar uslova na tržištu, međutim kakav će biti uticaj, po nekim našim procjenama, otprilike uvođenje ove akcize opet to zavisi kako će se kretati cijene na tržištu jer smo prije imali proporcionalnu stopu, sada imamo aritmetički iznos koji se plaća po jednom kilogramu. Ako uzmemo da je ta cijena kafe u maloprodaji oko sedam eura po kilogramu, ako se skine taj PDV koji se plaća na kafu, ako je ta cijena koja se plati na carini, odnosno ta osnovica nešto niža i na nju obračuna 20% to je otprilike isti iznos kao što se sada predlaže ovim zakonom, otprilike kreće se oko eura po jednom kilogramu. Bilo je još pitanje poslanice Jasavić, koliki su prihodi od akciza ostvareni u prošloj godini. Oko četiri miliona su bili prihodi, evo sad se ne sjećam preciznije da odgovorim, oko četiri miliona su bili ti prihodi od akciza ostvareni u prošloj godini. Još ste jedno pitanje imali, ili sugestiju da se ne štite uvoznici na ovaj način. Mislim da sam objasnio kroz onaj sistem odloženog plaćanja poreza da niti se štite, niti mogu biti dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na uvođenje ovog poreza na promet. Ne dovode se u nepovoljniji položaj jer imaju ovaj mehanizam odloženog plaćanja poreza. Znači, porez će platiti onda kada prodaju tu kafu koju uvezu, bilo da je sirova ili prerađena kafa. Čini mi se da nijesam imao više pitanja. Zahvaljujem.
  • Hvala gospodinu Radoviću na preciznim i jasnim odgovorima. Želim da Vas obavijestim da imamo dva prijavljena diskutanta za drugi krug diskusija, kolega Jasmin Sutović i kolega Andrija Popović. Sa time bismo iscrpili diskusije povodom ovoga zakona, ako se pojavi dobro došao, a ako ne, završićemo diskusiju sa diskusijom kolege Jasmina Sutovića. Izvolite, kolega Sutoviću.
  • Poštovani potpredsjedniče, uvaženi gospodine Radoviću, uvažene koleginice i kolege, poštovani građani, Pred nama je Zakon o porezu na kafu. Postoje više legendarnih priča o porijeklu kafe, jedna od poznatih priča je o etioptiskom pastiru Kaldiju koji je jednom prilikom primijetio da su njegove koze živahnije nego inače. Primitijevši da jedu crvene bobice nekog žbunja i okusivši ih, iskusio je isti osjećaj živahnosti. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe, ali su je Indusi ipak uspješno prošvercovali i počeli da gaje u Indiji. Godine 1555. Sirijci su prvi put donijeli kafu u Carigrad. Iz Carigrada je kafa u 17. vijeku dospjela u Mletačku Republiku, odatle se proširila u Evropu, ubrzo je kafa postala popularnija od vina u Francuskoj i čaja u Engleskoj. Kao ljekar imam obavezu da kažem kako kafa djeluje na zdravlje. Upotrebom kafe smanjuje se apsorpcija vitamina i minerala, otežava varenje, kofein koji se nalazi u kafi kao psihoaktivna supstanca izaziva blagu zavisnost i nesanicu, ponekag gorušicu i lupanje srca. Međutim, konzumiranje kafe ima i pozitivne efekte na zdravlje, kofein povećava raspoloženje i budnost, sprečava pad koncetracije, smanje depresiju i anksioznost što govori da je kafa, kada se uzima u umjerenim količinama, dobra, ako se uzima u pretjeranim količinama može da dovede do štetnih efekata po zdravlje. Koliko se danas kafa konzumira govori podatak da industrija kafe zarađuje 55 milijardi eura godišnje i po profitu nalazi se na drugom mjestu, odmah poslije naftne industrije. Ovim zakonom uvodi se obaveza plaćanja poreza na kafu koja se na teritoriji Crne Gore stavlja u slobodan promet. Obveznik poreza na kafu je pravno i fizičko lice, poslodavac koji uvozi kafu na teritoriji Crne Gore i koji se bavi proizvodnjom kafe, što podrazumijeva preradu, prženje kafe i pakovanje. Obveznik poreza na kafu je dužan da najkasnije u roku od deset dana prijavi početak djelatnosti proizvodnje odnosno uvoza kafe, podnese prijavu nadležnom carinskom organu radi upisa u registar obveznika poreza na kafu. Porez na kafu prema Predlogu ovog zakona plaća se po jednom kilogramu neto mase kafe i to za neprženu kafu jedan euro, prženu kafu 0.80 eura, ljuspice i opne od kafe jedan euro. Osnovni razlog za donošenje Zakona o poreza na kafu obrazlaže se potrebom osiguranja održivosti javnih finansija uz istovremeno obezbjeđivanje finansijske i makroekonomske stabilnosti. Oporezivanje kafe nije novina u našem poreskom sistemu, podsjećam na činjenicu da je 01. januara 2015.godine kafa ukinuta kao akcizni proiozvod. Predlogom Zakona o porezu na kafu prvenstveno se želi obezbijediti njegova usaglašenost sa Sporazumom o stabilnosti i pridruživanju, a posebno sa njegovim osnovnim principima koji se odnose na jedinstvenost tržišta, zabranu fiskalne diskriminacije kojom se obezbjeđuje jednak poreski tretman kako za proizvođača, tako i za uvoznika kafe. Uvođenje poreza na kafu ne predstavlja dodatno opterećenje za proizvođače, odnosno uvoznike kafe, već samo obezbjeđuje kontinuitet plaćanja fiskalnih obaveza kod prometa ovog proizvoda pri čemu je istovremeno obezbijeđena potpuna usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom u pogledu poreskog tretmana ovog proizvoda. Na kraju, primjenom navedenog zakonskog rješenja obezbijediće se dodatnih pet miliona eura na godišnjem nivou u budžetu Crne Gore. Predlažem Skupštini da prihvati ovaj predlog zakona o porezima na kafu. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Sutoviću. Izvolite. Kolega Gošović se javio proceduralno.
  • Proceduralna reakcija, da predstavniku predlagača zakona postavim jedno pitanje koje smatram značajno, a ono je - kolika je šteta po državu nastala što ovaj zakon nije donesen 1. decembra 2014. godine i koliku su korist po tom osnovu ostvarili oni koji neće platiti porez na kafu u ovom periodu od 1. januara pa do stupanja na snagu ovog zakona? Zahvaljujem.
  • Hvala. Nijesam baš siguran da je proceduralna reakcija, ali je pitanje sigurno koje zaslužuje da dobije odgovor od predstavnika predlagača, iako je bilo već tih pitanja i odgovora na sličnu temu. Gospodine Radoviću, izvolite.
  • Pošto sam govorio o ovome prije, prilikom odgovaranja na pitanja, procedura je takva, svi ovi proizvođači odnosno lica koja se bave prometom kafe znaju za predlog zakona od samog njegovog usvajanja u Vladi, možda i prije usvajanja, tako da se oni pripremaju, jednostavno, za taj momenat kada zakon stupi na snagu. Sada jedina je mogućnost, ne mogu se zaustaviti ti kanali prodaje da se jednostavno te zalihe negdje lageruju pa da se onda obračuna porez na te zalihe u momentu stupanja na snagu Zakona. Najjednostavnije da objasnim, ono što je sada u supermarketu,u prodavnici, što je namijenjeno za krajnju potrošnju, to je ušlo u tome momentu, na njega je plaćena akciza, možda, ili sada ako je poslije 1. januara na njega nije plaćena ni akciza. Jedina je mogućnost da bi se te zalihe oporezovale nekako vratiti to ponovo u carinski postupak, ali nemoguće je, za to nema osnova da se vrati ponovo u carinski postupak i da se na njega obračuna. Jer, ta prodavnica nema potrebu za ovim poreskim skladištem, da se oporezuje poresko skladište, pa da popisuje zalihe, pa onda da se povećava, odnosno da se obračunava taj porez na kafu. Evo, ne mogu da procijenim tu štetu, ali čini mi se da je jedna situacija nastala na koju je bilo teško uticati, morao je da protekne ovaj period od usvajanja zakona do njegovog upućivanja Skupštini, do zakazivanja sjednice Skupštine, za očekivati je bilo da će koristiti taj period. Koliko je sad uvezeno kafe, nemam taj podatak, možda bi na osnovu toga koliko je uvezeno kafe u ovom periodu mogla se dati neka procjena, ali evo, nijesam baš očekivao to pitanje, pa onda nijesam ni zatražio taj podatak, a inače bi mogao da se dobije taj podatak od Uprave carina. Toliko. Hvala.
  • Zahvaljujem se gospodinu Radoviću i istovremeno pitam da li želite pravo na završnu riječ. Hvala. Uvažene koleginice i kolege dozvolite da napravimo presjek našeg dosadašnjeg rada, da dam jedno malo obrazloženje zbog čega ćemo ovog trenutka završiti rad naše današnje sjednice. Došlo je do određenih problema u obavještavanju predstavnika predlagača sljedećeg zakona koji je bio u skladu sa našim planom, a to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici. Vidjećemo u čemu je bio problem kako se to ne bi u narednim nekim situacijama ponavljalo. Dozvolite mi da predložim i da vas upoznam sa planom našeg zajedničkog rada za sjutra. Predlažem da počnemo u 11 sati, da počnemo sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Nakon toga bi se vratili ovom zakonu koji smo danas trebali da završimo, to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici. Nakon toga bi išli sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti. Ako bi Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u toku sjutrašnjeg dana završio raspravu i glasanje na Odboru vezano za dva zakona, a to je Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Predlog zakona o dopuni carinskog zakona, potrudili bi se da sjutra završimo i ta dva zakona, a posebno što smo na kolegijumu jutrašnjem dogovorili, na užem kolegijumu sa generalnim sekretarom i potpredsjednicima, da idemo sa objedinjenom raspravom o Zakonu o PDV-u i carinskom zakonu. Možda je ambiciozan plan za sjutra, a mislim da smo danas radili veoma efikasno i da smo poštovali dogovorenu satnicu, uz žaljenje što nijesmo završili i ovaj planirani zakon. Ponavljam, počinjemo u 11h i radimo po ovom predlogu kako sam vam saopštio. Procedura, gospodin Jelić.
  • Gospodine potpredsjedniče, Samo da želio bih da doprinesemo kvalitetnijem radu sjutra. Dakle, Odbor za ekonomiju, budžet i finansije obavio je raspravu povodom ova dva zakona koja ste sada pomenuli. Ostalo je da se dostavi traženo proširenje objašnjenja tih zakonskih akata, što je to već praktično i urađeno i ostalo da se izjasnimo na samom Odboru oko ta dva zakonska teksta. I ono što bih želio još da podsjetim, Demokratska partija socijalista, imamo sjutra zakazane obaveze koje će nas negdje sačekati oko 17 sati, tako da bismo voljeli da se ova rasprava, ukoliko je to moguće, završi sjutra do 17 sati, jer zaista poslanici imaju obaveze sjutra koje su već ranije najavljene. Ovo je čisto da bismo znali kako sjutra organizovati radni dan. Zahvaljujem.
  • Hvala vam na dodatnim informacijama. Dakle, u svakom slučaju, Odbor ima još potrebu da se sastane i da se izjasni vezano za ova dva zakona i da se upozna sa dodatnim obrazloženjem koje sam već dobio informaciju da je stiglo od strane Ministarstva finansija. I svakako, siguran sam u duhu dobre prakse, da uvažimo očekivanje poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kao i svih ostalih klubova da sjutra radimo do 17 časova. Hvala vam svima. 04. 02. 2015.godine
  • Uvažene koleginice i kolege, predlažem da nastavimo naš rad. Po našem zajedničkom dogovoru, trebalo bi da nastavimo sa raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Sa nama je ovlašćeni predstavnik Vlade, potpredsjednik Vlade, gospodin Duško Marković. Izvjestioci odbora su Velizar Kaluđerović, Zakonodavnog odbora i Mevludin Nuhodžić, Odbora za bezbjednost i odbranu. Kolega Bulatović se javio za proceduralnu reakciju. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, koristeći mogućnost člana 103 Poslovnika Skupštine i dobru praksu da se prave pauze ili da se odlažu određena pitanja, u ime Kluba Demokratskog fronta predlažem Skupštini i tražim da se rasprava o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost ne održi danas, da se održi kada se predsjednik Skupštine koji je član Savjeta za odbranu ispred Skupštine Crne Gore vrati u zemlju i da on i predsjedava ovom sjednicom i učestvuje u radu. Da obrazložim zašto. Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost je prva varijanta predložen u junu mjesecu, razmotrio ga je Odbor za odbranu i bezbjednost. U međuvremenu je došlo do kadrovskih promjena u Agenciji za nacionalnu bezbjednost o čemu nije raspravljala Skupština, da li je Savjet za odbranu to mi ne znamo i to toliko nije bitno. Vlada je imala dodatne intervencije sa amandmanima, a predsjednik Skupštine je u više navrata javno, pa i u ovom Parlamentu izražavao određene stavove vezane za stanje u tom sektoru, za tu kadrovsku promjenu i td. S aspekta demokratske kontrole rada Skupštine i punog uvida javnosti šta Skupština s tim u vezi može da saopšti, za nas iz Demokratskog fronta je važno da tom sjednicom predsjedava i učestvuje, ovo predsjedavanje ne znači vašu neobjektivnost nego da bude tu i da on odgovara na određena pitanja, jer mi na to imamo pravo, i predsjednik Skupštine. On je naš predsjednik, što kaže gospodin Slaven Radunović. Mi imamo u Demokratskom frontu određene stavove oko kadrovskih promjena, zakonitosti i tome sl, da ne otvaramo raspravu na tu temu. Ta rasprava bi mogla da se obavi u ponedjeljak ili u utorak. Demokratski front je spreman i produženo da radi s tim u vezi, ako je bitno usvajanje toga zakona što prije i da se završi i rasprava u načelu, u pojedinostima, da ne bi to vrijeme bilo problem. Ovo je suštinska stvar. Mislim da Skupština i javnost s tim u vezi treba da dobiju informacije direktno od predsjednika Skupštine. Mi molimo i predlažemo i tražimo da se to prihvati. Tražimo i od ostalih klubova razumijevanje za ovako nešto i da se dogovorimo s tim u vezi. Hvala vam.
  • Hvala. Bilo bi uobičajeno da odgovorim na proceduralnu reakciju kolegi Bulatoviću, ali razumijem da se i koleginica Jonica javila proceduralno sa istom temom, pa možda da čujemo i proceduralnu reakciju koleginice Jonice, pa ću ja dati svoj odgovor na koji me obavezuje naš zajednički Poslovnik. Izvolite, koleginice Jonica.
  • Hvala, potpredsjedniče. Klub poslanika SNP-a insistira na odlaganju rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost za sljedeću nedelju iz više razloga. Prvo, činjenica je da je Vlada Crne Gore od podnošenja Predloga zakona preko amandmana, povlačenja amandmana, mijenjanja stavova u više navrata mijenjala suštinu onoga što bi danas trebalo da bude rasprava. Da ministar jutros na Odboru nije u konačnom iznio i mišljenje Vlade u odnosu na konkretne teme koje su inovirane u odnosu na podnijeti tekst zakona, da postoji niz podataka koji su neophodni za potpuno sagledavanje svega onoga što je novo unijeto u priču o ovom zakonu i u odnosu na koje će Klub poslanika SNP-a podnijeti danas više inicijativa po članu 50 kako bismo kompletirali informacije. Očekujemo da ćete vrlo ažurno i odgovoriti. Ovaj dio se odnosi na ministra i na to kako bismo sljedeće nedelje u punom kapacitetu sa svim podacima mogli raspravljati o tome. Smatramo da je neophodno da se rasprava odloži za sledeću nedjelju. Ako je već potrebno da ga možda u ime svih nas vi pitate da i javnost i nas, pošto na medijske zahtjeve nije odgovorao, upozna sa tim ko i po osnovu kojeg akta i kojeg zakona upravlja trenutno Agencijom za nacionalnu bezbjednost. Hvala.
  • Hvala. Evo, prije svega, da odgovorim kolegi Bulatoviću i koleginici Jonici da ste iskoristili pravo na proceduralnu reakciju ne dajući obrazloženje u čemu je procedura i Poslovnik povrijeđen. Mislim da to treba da konstatujemo. U svom obrazloženju gospodin Bulatović je dao i osvrt na dobru praksu koja je bila u ovom Parlamentu. Sada u mom odgovoru želim da se osvrnem na proceduralni momenat, poslovnički momenat i na dobru praksu koju njegujemo u ovom Parlamentu. Što se tiče proceduralnih uslova da li su se stekli da danas raspravljamo u načelu o ovom predlogu zakona, mislim da ćemo se svi zajedno složiti da su se potpuno stekli svi uslovi. Podsjetiću vas, ovaj predlog zakona je prošao matični odbor, dakle Odbor za bezbjednost i odbranu, pri čemu valja napomenuti da je taj zakon na tom matičnom odboru bio u dvije iteracije. Zadnja je bila jutros, koleginice Jonice, na Odboru koji je počeo, istina, u ranim jutarnjim satima. Drugo, ovaj zakon je prošao i Zakonodavni odbor. Treći momenat koji govori da su se stekli proceduralni uslovi da danas raspravljamo o ovome zakonu, a uočio sam da je praktično već počela rasprava kroz proceduralnu reakciju, dajući upite prema uvaženom potpredsjedniku Vlade i ministru pravde, ali dobro, razumijem tu političku potrebu. Na sjednici kolegijuma gdje su bili prisutni svi predstavnici poslaničkih klubova, dogovorili smo se o našem zajedničkom planu rada, što je i saopšteno javnosti Crne Gore i svim prisutnim poslanicama i poslanicima da ćemo početi sa radom 3. i 4. i tačno definisali plan rada za 3. i 4. gdje je ideja predsjednika Parlamenta gospodina Ranka Krivokapića bila da već 3. počnemo sa Predlogom ovoga zakona, ali zbog opravdanog odsustva potpredsjednika Vlade sugerisao je predsjednik Parlamenta da to bude prva tačka rada u današnjem danu. Dakle, sve ideje i predlozi predsjednika Parlamenta, pretpostavljam u momentu kada je već gospodin Krivokapić znao da neće biti prisutan tokom današnjeg dana. I, sljedeće, siguran sam da svi uočavamo da mi danas počinjemo sa raspravom, da danas završavamo raspravu u načelu, a da slijedi rasprava o pojedinostima, gdje sam siguran da će tokom rasprave o pojedinostima biti prisutan predsjednik Parlamenta. Toliko o proceduralnoj ispunjenosti danas da radimo, ali da pređemo i o dobroj praksi. Njegovali smo dobru praksu da, kada se pojavi zahtjev jednog kluba, u ovom slučaju imamo jasno iskazan zahtjev Demokratskog fronta, podržan od strane Kluba poslanika Socijalističke narodne partije, uz epitet ultimatuma da to mora tako da bude, ne bih o ultimatumu nego bih ipak o njegovanju dobre prakse, da samo analiziramo. Dakle, želi se dijalog sa gospodinom Rankom Krivokapićem, dijalog sa predsjednikom Parlamenta, želi se dijalog, i to mogu da razumijem, ovaj momenat potreba da se obavi taj dijalog, dakle dijalog sa gospodinom predsjednikom Parlamenta, želi Demokratski front i želi Socijalistička narodna partija, znajući da će predsjednik Parlamenta biti prisutan u raspravi o pojedinostima. Ovdje mi je samo malo nerazumljivo zašto se želi dijalog u parlamentu sa članom Savjeta za odbranu i bezbjednost. Nijesam baš siguran u kojoj se formi i obimu može taj dijalog ovdje obaviti, ali to će odrediti sam predsjednik Parlamenta i član Savjeta za odbranu i bezbjednost. Nakon svega ovoga, mislim da je obaveza svih nas da konstatujemo da mijenjamo naš zajednički dogovor u kojem smo svi učestvovali uključujući i predsjednika Parlamenta. Siguran sam da je on danas ovdje prisutan, da je u prilici, da bi sugerisao, takođe, odluku da nema razloga da se čeka. Mislim da, njegujući i dalje dobru praksu u ovom Parlamentu, uvažavam ova dva zahtjeva dva opoziciona kluba sa molbom da se sačeka gospodin Ranko Krivokapić predsjednik našeg parlamenta i da se izvinim potpredsjedniku Vlade i ministru pravde i da ga molim za razumijevanje zbog čega naš zajednički dogovor sada onako nenadno mijenjamo. Izvolite, proceduralna reakcija, kolega Stanišić. Javio se i potredsjednik Vlade.
  • Hvala vam, gospodine potpredsjedniče. Samo da kažem, vi ste juče predsjedavali kada smo završavali jučerašnji radni dan. Vi ste najavili dnevni red za danas. Niko od kolega koji danas predlažu da odložimo ovu tačku dnevnog reda nije se tada javio da se dogovorimo o dnevnom redu za danas. Vi ste najavili današnji dnevni red sa prvom tačkom dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Kolege koje danas predlažu da se odloži rasprava po ovoj tački dnevnog reda nijesu se udostojili, a članovi su Odbora za bezbjednost, da prisustvuju sjednici Odbora za bezbjednost. Mislim da se radi o očitoj opstrukciji s obzirom da je jedan od ključnih razloga za ovo vanredno zasijedanje i donošenje ovog zakona po kratkom postupku. Hvala.
  • Dozvolite da ja odgovorim na proceduralnu reakciju kolegi Stanišiću, i da kolegi Stanišiću saopštim da ste proceduralnu reakciju iskoristili da bi dali svoj politički komentar u odnosu na ono što je bilo očekivanje dva opoziciona poslanička kluba. Mislim, slažući se u dijelu komentara sa Vama, da sam ispustio i taj detalj, da smo prilikom jučerašnjeg završetka radnoga dana jasno saopštili plan za današnji dan što je dobra praksa takođe u ovome Parlamentu, i tada nije bilo nikakve najave niti reakcije. Prvi put sam čuo jutros, susreo se na užem Kolegijumu, na sastanku tri potpredsjednika, gdje je rečeno da će se ukazati ovo očekivanje da se odloži ova tačka dnevnog reda. Vi tražite ponovo proceduralnu reakciju. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, radi svih poslanika u Skupštini i javnosti ako je uopšte zainteresovana nas trojica iz Kluba Demokratskog fronta gospodin Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, gospodin Bojović i ja smo još u septembru podnijeli devet amandmana na zakonske projekte. Dakle, mi smo se odgovorno odnijeli prema tom zakonskom projektu. Prisustvovali sjednici Odbora za odbranu i bezbijednost gdje je te amandmane branio tadašnji direktor Boro Vučinić. Mi imamo odgovore Vlade na tih devet amandmana. Demokratski front juče nije znao da neće predsjedavati gospodin Krivokapić, i kada se dogovaralo nije se znalo. Mi imamo molbu, i mi zahvaljujemo Vama zato što njegujete dobru praksu. Nama je cilj da obavimo dijalog i sa članom Savjeta vrhovne odbrane, ja sam napravio prije lapsus, tamo je naš predstavnik gospodin Krivokapić. Dakle, mi ne želimo nikakvu opstrukciju, želimo dijalog. Ko traži dijalog taj nije opstruktivan. Dakle, učestvovali smo, dali smo amandmane, učestvovaćemo i dalje, nećemo se upecati na udicu u ovom trenutku zašto ne učestvujemo u radu Odbora za odbranu i bezbjednost, jer to nije tema, ali to će doći na dnevni red. Hvala.
  • Evo, zbilja pokušavam da budemo efikasni. Dozvolite samo da bez želje da komentarišem, moralo se znati da predsjednik Parlamenta nije u Crnoj Gori. Saopšteno je to na Kolegijumu da predsjednik Parlamenta neće biti ovih dana u Crnoj Gori zbog obaveza i prisustva Molitvenom doručku u Vašingtonu i siguran sam da je nerealno bilo očekivati da on danas tu distancu, da se vrati da bi prisustvovao ovoj raspravi po želji Demokratskog fronta ili bilo koga drugoga. Prema tome, molim vas da damo riječ sada uvaženom potpredsjedniku Vlade. Koleginica Jonica proceduralno.
  • Prvo moram da kažem Vama da sam očekivala da reagujete i opomenete kolegu Stanišića jer mu ne pripada pravo, u odsustvu bilo kojeg poslanika u ovoj Skupštini ili nekom odboru, da definiše kao da se neko nije udostojio. U odnosu na mene ne dozvoljavam da na takav način definiše rad u odborima ili u Skupštini, jer se ja dobro udostojim da ozbiljno radim oko nekih stvari u odnosu na koje on samo glasa ili ne glasa kako mu kaže Vlada, to je jedna stvar, i na koji je trebalo da reagujete. Drugo, juče na kraju rada mi nijesmo znali da će jutros Vlada da mijenja mišljenje. Da će da povlači ili ja ne znam jer mi do kraja ljudi nijesu umjeli objasniti što je bilo na Odboru i jesu li povukli amandmane, pa će sad nove da prihvate, da ministar nije imao konačan stav u odnosu na amandmane. Mi danas treba da uđemo u raspravu, a da ne znamo šta je konačan stav Vlade oko ključnih pitanja koje je Vlada nakon podnošenja zakona uvela kao nove elemente zakona. Dakle, iz tih razloga smo insistirali da se zaokruži prvo stav Vlade i da sa gotovom pričom i nove podatke koje ćemo tražiti od Vlade imamo sledeće nedjelje ozbilju raspravu o ovako ozbiljnom pitanju.
  • Koleginice Jonica, ne želim da dalje produbljujem našu raspravu, ali od početka imate jednu konstrukcionu grešku, obrazlažući zahtjev za odlaganje rasprave po ovoj tački dnevnog reda, govoreći da se još uvjek ne zna odnos Vlade prema amandmanima koji su predati u ovom momentu. Molim Vas, koleginice Jonica, ja sam od Vas navikao da budete parlamentarni, pri čemu , Vi to dobro znate, da vrijeme za podnošenje amandmana je do kraja rasprave u načelu. Dakle, to bi bio razlog da mi uvijek odlažemo raspravu o pojedinim zakonima. Toliko o tome. Gospodine potpredsjedniče, izvolite.
  • Hvala Vam, gospodine potpredsjedniče. Želim samo u ime Vlade, ne komentarišući opredjeljenje Parlamenta da ukažem na činjenicu da je donošenje ovog zakona veoma važno i sa aspekta rokova kada će on biti usvojen. Vi znate da je Vlada bila opredijeljena da ovaj zakon bude usvojen i u decembru 2014. godine i da je bila i jeste snažno zainteresovana da ovaj zakon bude usvojen na vanrednom zasijedanju Parlamenta u 2015. godini. Zbog toga što usvajanje ovog zakona opredjeljuje dinamiku realizacije obaveza iz Akcionog plana za 2015. godinu koja se tiče reforme Obavještajne zajednice u Crnoj Gori. Znači, važno je vrijeme i važni su rokovi, jer prolongiranje usvajanja zakona i rokova za konkretne aktivnosti koje se tiču reforme, a koji su partnerski usaglašeni. Evo, želim u ime Vlade da naglasim važnost što skorijeg usvajanja ovog zakona. Ako rasprava počne u ponedjeljak to znači da zakon nećemo imati usvojen sigurno do kraja iduće nedjelje, što takođe odlaže te rokove. Vezano za komentare da ne komplikujem, koji se tiču stava Vlade u odnsu na amandmane, Vlada naravno, ima potpuno jasne stavove saopštene jutros na Odboru, o njima će se naravno dopunski izjasniti u odgovarajućoj proceduri.
  • Hvala, gospodine potpredsjedniče. Pa upravo su to bili motivi svih nas koji smo definisali ovakav plan rada da što prije počne rasprava o ovom zakonu, i o ovom zakonu i o ekonomskim zakonima uključujući i paket zakona iz oblasti vladavine prava. Međutim, pojavile su se danas druge ideje, manje ili više obrazložene, ali ponavljam njegujući jednu dobru praksu i jasno ukazujući na odgovornsot onima koji traže odlaganje ovako važnih zakona, da svi nosimo odgovornost prema javnosti Crne Gore. Prema tome uvažavam zahtjeve Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije da ovu tačku odložimo do prvog sljedećeg momenta, nadam se već početkom iduće nedjelje. Predlažem da nastavimo naš rad. Dakle, mijenjamo naš zajednički dogovor i sugerišem da nastavimo sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, a nakon toga imali bi izmjene i dopune Zakona o energetici. Zahvaljujem se ministru Žugiću i gospodinu Radoviću što su efikasno došli na poziv Parlamenta i što nam daju mogućnost da ne gubimo vrijeme nego da nastavimo naš zajednički rad. Molim vas, da li možemo da nastavimo da radimo? Kazao sam, dakle Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Radoje Žugić, ministar finanisja i Novo Radović, generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci Odbora su Luiđ Škrelja Zakonodavnog odbora i Veljko Zarubica Odbra za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade da li želi uvodnu riječ? Zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i još jednom izvinjenje.
  • Zahvaljujem. Želim uvodnu riječ iako smo malo ponukani ishitrenošću, ali nije sporno da u materiji u kojoj moramo biti u svakom trenutku, imamo i tajming koji ne mora da znači baš potpuno da je potpuno u skladu sa dinamikom rada u Parlamentu. I ovo je zakon iz seta ekonomskih zakona. Samim zakonom smo htjeli da uočene nedostatke u prethodnom periodu implementiramo, osnažimo administraciju, takođe da neke uporedne elemente iz sistema koje funkcionišu na način koji je po nama više standardizovan, kao i određene preporuke vezane za evropsko pravo. Mislim da imamo jedan jako dobar tekst zakona o kojem smo pričali i na Matičnom odboru za ekonomiju, finansije i budžet i čini mi se da je ovo zakon oko koga ima najmanje sporenja. Ponoviću, ovo je jedan od osam zakona iz ekonomske problematike, nadam se da ćemo postići visok stepen saglasnosti i spremni, da ukoliko primijetimo da neki vaš predlog poboljšava norme u samom zakonu, da razgovaramo i o tome. Zakon ima svoje ključne aspekte, zbog kojeg se i mijenja. Prije svega to je efikasnost i kapacitet administracije, kao i pojednostavljivanje poreskog postupka. Kroz skraćivanje rokova za donošenje rješenja, zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, preko unapređenja vođenja postupka kontrole i naplate, proširenje nadležnosti poreskog organa za vršenje poslova unutrašnje kontrole i preduzimanje istražnih radnji i prenos nadležnosti u dijelu akciza sa Poreske na Upravu carina. Takođe, zakon ima tu snagu da dodatno suzbije sivu ekonomiju i poboljša poresku disciplinu kroz strožije sankcionisanje učinilaca poreskih prekršaja, kroz uvođenje instrumenata za sprečavanje korupcije. Ovdje planiramo uvođenje podnošenja obaveze, podnošenje imovinskog kartona za poreske inspektore i treće, otrivanje poreskih krivičnih djela i njihovih izvršilaca. Novine u zakonu se tretiraju i kroz načela poreskog postupka, načela zakonitosti, efikasnosti, ekonomičnosti i načelo vremenskog važenja poreskih propisa, kao načelo omogućavanja uvida u činjenice. Zakonom se definiše i prenos nadležnosti za razrez, kontrolu i naplatu javnih prihoda, pardon, akcize kao javnog prihoda sa poreske na carinsku upravu. Ono što je možda najvažnije u samom zakonu jeste da se uvodi i sekudarna poreska obaveza. Tačnije, obaveza lica odgovornog za dospjelu poresku obavezu drugog poreskog obveznika, i to u situaciji kada zakonski zastupnik propusti da ispuni svoju obavezu da realizuje plaćanje poreza poreskog obveznika. Zatim, lica koja su doprinijela ili pomogla u izbjegavanju plaćanja poreskog duga, lica odgovorna za obračunavanje i plaćanje poreza po odbitku, fizičko lice koje je odgovorno u pravnom licu, koje obračunava i plaća porez po odbitku i na kraju lice koje je primilo novčana sredstva, stvari ili prava iz imovine poreskog obveznika po cijeni koja je niža od tržišne cijene. Dakle, ovo je možda set najvećeg snaženja Poreske uprave u dijelu suzbijanja sive ekonomije, ali i snaženja kapaciteta i veće poreske discipline svih poreskih obveznika. Takođe, zakon definiše i ovlašćenja Poreske uprave za odbijanje zahtjeva za dodjelu PIB-a, navode se elementi, odnosno situacija kada se to radi, nemogućnost izmjene poreske prijave, nakon izvršene poreske kontrole u cilju sprečavanja zloupotreba kod davanja netačnih podataka, zatim propisuje se obračun kamate u slučaju odlaganja poreza u skladu sa posebnim propisom, uvodi se ovlašćenje poreskog organa za donošenje privremenog rješenja, ako su nepotpuno utvrđena činjenična stanja i u mehanizmi prinudne naplate poreza na teret dužnika, na teret povjerioca, preduzetnika posebnih, a obezbjeđuje naplata fiducijom uz propisane prekršajne sankcije. Zabrana isplate potraživanja dužniku poreskog obveznika, odnosno uplata tih potraživanja u korist poreskog organa, takođe zakonom se preciznije definiše postupak plenidbe robe, koji stavlja u promet lice koje nije registrovano. Kada roba nije propisno evidentirana u evidenciji, kada se vrši prevoz robe bez dokumentacije i kada se roba prodaje van registrovanog objekta. Utvrđuju se i ovlašćenja poreskog organa za izricanje mjere zabrane vršenja djelatnosti do 90 dana u situaciji kada se ne izdaje fiskalni račun, ne uplaćuje dnevni pazar i ne zaključuje Ugovor o radu sa zaposlenim. Unapređuje se organizacija rada kroz definisanje ovlašćenja poreskog organa za otkrivanje i praćenje krivičnih djela i unutrašnju kontrolu. Sažeto mislimo da su novine u Zakonu o poreskoj administraciji elemenat snaženja kapaciteta, svakako elemenat sužavanja zone sive ekonomije. Ne vidim razloga da svi ovdje u Parlamentu ne podržimo jedan ovakav zakon koji nema političkih atributa, a ponoviću ponovo, ako imate još neku sugestiju da osnažimo administraciju spremni da razgovaramo i na ovom visokom nivou. Sa ovim zakonom uz edukaciju poreskih inspektora, ali i poslodavaca i preduzetnika koju ćemo raditi, nakon što se zakon usvoji, ja sam ubijeđen da je ovo krupan korak ka daljem jačanju fiskalne discipline i smanjivanju zone sive ekonomije. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem ministru Žugiću i još jednom zbilja iskreno želim da uputim zahvalnost na spremnost da se odazove i na naš prvi poziv i bude ovdje u Parlamentu u uslovima kada smo mi promijenili ritam dogovorenog rada. Hvala još jednom ministru Žugiću i gospodinu Radoviću. Pitam izvjestioce odbora da li žele riječ? Ne. Predlažem da počnemo sa uvodnim izlaganjima po klubovima uz podsjećanje da je dogovor da rasprava o ovome zakonu traje dva plus i molim gospodina Zorana Jelića da u ime Kluba poslanika Demokratske partije socijalista uzme riječ. Izvolite, kolega Jeliću.
  • Zahvaljujem, poštovani gospodine Simoviću. Poštovane poslanice, dame i gospodo, uvaženi ministre Žugiću, gospodine Radoviću, Zakon o poreskoj administraciji koji se zasniva na pozitivnim iskustvima iz evropskog poreskog zakonodavstva, kao i zakonodavstva zemalja iz regiona predstavlja kodifikaciju pravnih normi, to jest procedura kojima je uređen postupak utvrđivanja kontrole i naplate poreza i drugih dažbina zavisno od vrste poreza kao i drugih pitanja koja su zbog svoje posebnosti trebala da budu uređena na drugačiji način nego što su uređena opštim propisom, upravo iz tih razloga se donose izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji. Od uspostavljanja regulative koji je na poseban način regulisan poreski postupak u dijelu utvrđivanja kontrole i naplate poreza u kontinuitetu se radilo na njegovom unapređenju radi usaglašavanja sa praksom i potrebama uz istovremenu primjenu evropskih standarda i prakse zemalja u samom okruženju. Ova izmjena ovog zakona zasnovana je na daljem unapređenju poreske politike i poreskog sistema kroz stvaranje uslova za efikasniju administraciju poboljušanja saradnje između poreskih organa i poreskih obveznika i povećanje poreske discipline, što u krajnjem ima posledicu proširenje same poreske osnove, kao i povećanja broja obveznika, a posledično poštovanje poreskih propisa bolju naplatu i ubiranje većih propisa, a samim tim i kvalitetnije punjenje samog budžeta. Ovim izmjenama se po prvi put jasno definišu načela poreskog postupka, kao principi za postupanje poreskog organa i poreskih obveznika u poreskom postupku, a na koji način se obezbjeđuje veća sigurnost i zaštita prava stranaka u samom poreskom postupku. Predloženim zakonom u cilju poboljšanja naplate poreza i drugih dažbina, vrši se unapređenje mehanizma prinudne naplate poreza, u slučaju kada poreski obveznik ne izmiruje poreske obaveze. Prema predloženim rješenjima, ukoliko isplatilac zarade, naknade zarade, odnosno penzije poreskog obveznika u postupku prinude dospjele naplate, a neizmirene poreske obaveze poreskog obveznika ne postupi po zaključku poreskog organa, poreski organ će prinudnu naplatu vršiti iz novčanih sredstava sa računa isplatioca. Takođe, poreski organ ima pravo i da zabrani dužnicima poreskog obveznika koji duguje porez da njemu uplate svoje obaveze, da izvrši plenidbu potraživanja poreskog dužnika i da mu blokira račun ako ne postupi u skladu sa Zaključkom o prinudnoj naplati, o čemu je ministar govorio u samom uvodnom izlaganju. Ovim zakonom kao novi instrument obezbjeđenja naplate poreza uvodi se fiducijarni prenos prava svojine na imovinu poreskog dužnika uz propisivanje prekršanih sankcija. Predloženim izmjenama detaljnije se razrađuju mjere inspekcijskog nadzora a posebno mjera oduzimanje robe i zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od 90 dana. Poreski inspektor može u toku samog inspekcijskog nadzora poreskom obvezniku da izreče zabranu obavljanja djelatnosti u trajanju do 90 dana u koliko djelatnost obavlja tako da robu i usluge ne prati vjerodostojna dokumentacija kao što su: otpremnice, fakture, izjava kupca i slično ili ne ne uplaćuje dnevni pazar u skladu sa propisima, izbjegava utvrđivanje i plaćanje poreza radnim angažovanjem lica koja nema zaključen Ugovor o radu ili drugi akt o radnom angažovanju donijet u skladu sa propisima o radnim odnosima, kao i ako ta lica nisu u skladu sa propisima prijavljana nadležnom organu za obavezno socijalno osiguranje i ako promet od prodaje robe ili pružanja usluga ne registruje preko poreske kase ili na neki drugi način. Znači, sve ono što je praktično u zoni sive ekonomije. Sinergijom svih predloženih mjera uključujući i pooštrene kaznene mjere kroz propisivanje većih novčanih kazni stvaraju se realne pretpostavke za sužavanje zone sive ekonomije i nelojalnu konkurenciju. Ovim izmjenema predlaže se povećanje iznosa novčanih kazni za učinjene poreske prekršaje u rasponu od hiljadu do 15 hiljada eura za pravno lice i od 500 eura do 6 000 eura za preduzetnike i od 100 eura do 1 000 eura za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu. Dakle, sa ovim mjera se želi postići efikasnija borba protiv sive ekonomije. S tim u vezi posebno treba podržati proširnje ovlašćenja poreskih inspektora u dijelu preduzimanja istražnih radnji po nalogu tužioca kao i mogućnost da se te istražne radnje preduzimaju bez naloga za samokontrolu. Značajan napredak u efikasnijem radu poreskog organa ostvariće se uspostavljanjem sistema vršenjem unutrašnje kontrole rada i ponašanja poreskih službenika i namještenika u vezi sa radom u cilju sprečavanja korupcije službenika u vršenju službenih poslova. Posebno se ocjenjuje kao pozitivno uvođenje instrumenta za sprečavanje korupcije tj. obaveza podnošenja Izvještaja o imovini za poreskog inspektora i ovlašćenog službenika koji vodi istražni postupak čime se obezbjeđuju uslovi za kontinuirano praćenje rada poreskih inspektora i suzbijanje eventualnih zloupotreba u vršenju službene dužnosti. Na kraju, Odbor za ekonomiju, budžet i finansije je većinom glasova odlučio da predloži Skupštini da usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Zahvaljujem i izvinjavam se na prekoračenju.
  • Hvala kolegi Jeliću. Sada bih zamolio poslanika Nebojšu Medojevića da uzme riječ. Izvolite, kolega Medojeviću.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Nastavljamo debatu i dijalog od juče, a i znate ranije da je Pokret za promjene uporno insistirao da se sistem javnih finansija, posebno sistem prikupljanja poreza ili registracije poreskih propusta, poreskih utaja mora zasnivati na jednom moćnom informacionom sistemu i na jednoj posebnoj državnoj ustanovi. Takođe, dvojac Đukanović i Vukotić su uradili nešto što se u ekonomskom smislu, u smislu prihoda, u smislu održivosti fiskalnog sistema može smatrati jednim velikim zločinom, ukinuli su službu društvenog knjigovodstva. To je bila najbolja, najefikasnija institucija u finansijskom sistemu ako maknemo političku kontrolu, politički nadzor o tokovima novca, ako uzmemo infrastrukturu, znanje, tehnologiju, navike poreskih obveznika, kontrolu - što država mora da radi. Država mora da ima kontrolu nad tokovima novca koji su opterećeni obavezma za državu, platama, doprinosima, porezima. Jednostavno je to osnovna stvar. Vi nakon 20 godina još nemate jedinstveni informacioni sistem državnih organa. Zemlja od 620 000 ljudi 20 godina ne može da napravi jedinstveni informacioni sistem, a to je rešivo za Pokret za promjene, Demokratski front kad dođe na vlast za šest mjeseci. Zašto ne želite da napravite jedinstveni informacioni sistem? Zašto ste tokove novca dislocirali od države ka komercijalnim bankama? Zašto nemamo kontrolu isplata zarada? Zašto nemamo kontrolu isplata gotovine, isplata pazara? Pa zato što je očigledno neko projektovao ogromni prostor za šverc i za sivu ekonomiju. I imamo direktne posljedice kod, ne samo kod direktne fiskalne finansijske posljedice, nego imamo direktne posledice i po poreski moral, jer ako velikim ne plaćaju, ako tajkuni ne plaćaju, ako ljudi bliski vlasti ne plaćaju iznose višemilionske, ako im poreski dugovi zastarijevaju kakva je to poruka za malog preduzetnika? Švercuj, ne plaćaj porez, jer se poštenje ne isplati. Mi mislimo da ako ne vratimo temeljne vrijednosti koje je neoliberalni kapitalizam i model ovoga dvojca ovdje razorio ne možete imati stabilne finansije. Vlada će duh prevare. Svi ćemo se truditi da državu prevarimo i svi ćemo se truditi da od države otmemo ili da državi ne platimo ono što je sleduje, posebno ako vidimo da velilki krupni to ne moraju da rade i onda su nagrađeni. Naši zakoni umjesto da kažnjavaju krivce nagrađuju krivce. Evo uzmimo nekoliko krupnih dužnika "Panto market", "Vektra" da ne idem dalje. Pa znate li koliko su oni dužni poreza na plate, na doprinose, na sve ono što su oni radili, dužni bankama 200 miliona eura. Naravno, niko u toj banci nije dao tak kredita da nije imao tal sa tim dužnikom i zajedno podijelio taj profit na štetu vlasnika banke, ali često i deponenata banke pa i države, ministar to jako dobro zna dok je bio guverner Centralne banke. Dakle, bez formiranja državne agencije za finansijski promet ili kako god hoćete, za platini promet, vi ne možete nikada da znate tokove novca niti da locirate žarišne tačke gdje vam nestaje novac i gdje se ne uplaćuju doprinosi. Posebno kad odlažete, najopasniji instrument jeste kad odlažete porez samo nekim firmama. Zašto ste odložili samo šest firmi porez? Pa tu ima nekih medija koji onda počnu da napadaju Demokratski front i da se bave opoziciom pa mi onda zaključimo da je to povezano. Odložili ste plaćanje poreza, a oni vam vraćaju tako što ćete napadati opoziciju, posebno Pokret za promjene, Demokratski front. Mislim da nema nikakve potrebe to da se radi u demokratskim zemljama, ali mi nismo demokratska zemlja na žalost nego sasvim nešto drugo. Dakle, jedinstveni informacioni sistem, Akgencija za platni promet, lociranje poreskih dužnika, to danas rade kompijuteri. Znači, ne morate da imate ovoliko inspektora, ovoliko papira. U 2015.godini da jedna zemlja od 620 000 ljudi radi to na stari način kao u socijalizmu, a bez kontrole u službi društvenog knjigovodstva stvarate nered, stvarate haos, nepravdu i ono što je najopasnije po mom mišljenju, vi znate da se zalažemo za taj dio koji je duhovni, moralni, zalažete se za javašluk i raspad sistema. Dakle, ovo neće uroditi svojim plodom, nećete imati efekat koji želite, jer će krupne ribe ostati van dometa, a izvršićete pritisak na male peduzetnike, vjerujte male zanatske radnje, porodične firme. Mali preduzetnici ne mogu više da plaćaju ovaj porez, nemojte preko njih prebijati ove krupne kapitalne projekte a "Pantu marketu", "Vektri" i ostalim tajkunskim firmama odlagati, to nije pošteno, nije pravedno. Građani treba da promijene ovu vlast, zato što mi to nećemo raditi. Imaćemo ravnopravan tretman prema svima, pravni poredak ne postoji ako postoji i jedna rupa mala kroz koju curi pravda. To mora da znate. Znači, jednostavno svi će krasti, švercovati. Evo juče, nisam bio kad je bila završna riječ, izvinjavam se, potpredsjedniče, na prekoračenju, pa je gospodin iz Poreske uprave polemisao sa mnom u završnoj riječi kad ja nemam pravo da odgovorim. Mislim da nije korektno ali sad da odgovorim. Godišnja šteta kod šverca cigareta, danas sam i provjerio pa ću biti precizniji, za budžet Crne Gore nije kao što sam juče rekao 60 miliona nego 40 miliona, jer je podatak o prometu cigareta bio za pola godine. Znači, godišnje se u Crnoj Gori proda 800 tona cigareta, a popuši 1 600 tona cigareta. Polovina popušenih cigareta su švercovane. To je 40 miliona eura. Pogledajte vaše kapitalne budžeta, pogledajte koliko je to novca za Rožaje, za Pljevlja, za Bijelo Polje, za Berane, za škole, za bolnice, eto tu se krije da podignemo plate zdravstvenim radnicima koje su sramotne, u tom švercu cigareta. Uzmite od ova dva klana neka malo manje švercuju, evo pola, pola im dajte, ako već ne mogu da ne švercuju, eto plata za radnike u zdrastvu i sudstvu. Samo još jedan detalj. Mislim da je pogrešno razdvajati odgovornost i kontrolu na više institucija, ključ za malu zemlju zašto akcizu prepuštate carini, pa carina je najkorumpiraniji dio državnog sistema, ove cigarete prolaze, kontejneri prolaze bez registracije niko ne smije da pita, takozvani državni posao. Ne smije niko da pita. Vi carini dajete sa takvom reputacijom da prikuplja akcize, a oni ne registruju ni promet. Kako će naplatiti akcize kad oni ne registruju uopšte ni promet tih cigareta. Evo sad 50% je šverc, pa to je carina morala da uhvati, to se ne proizvodi u Crnoj Gori, to dolazi kontejnerima, kamionima, konjima preko granice sa Kosova, 150 konja koje oprema čovjek sa jahtom na kojoj piše Policija. Imamo i video snimak mogu ga pokazaci kolegama iz Odbora za bezbijednost. Dobra ideja, dobra rješenja, ali bez infrastrukturnih pretpostavki, bez čvrste političke volje da se ne gleda kroz prste prilegovanim dužnicima i da se odlaganje poreza ne zloupotrebljava protiv opozicije. Hvala.
  • Hvala. Osjećam se obaveznim da samo prekomentarišem momenat iz vaše diskusije u odnosu prema odnosu prestavnika predlagača gospodina Radovića u svojoj zavšnoj riječi, kada se obratio povodom zakona. Kazali ste da je to bio nekorektan odnos, dozvolite da sam uočio bio kakav nekorektarn odnos prema bilo kom poslaniku ili poslanici u ovom Parlamentu, vjerujte da bih reagovao ovo. Gospodin Radović, dobro se sjećam, juče nije polemisao sa vama niti pominjao bilo kog poslanika ili poslanicu u završnoj riječi. On se osječao obaveznim da prekomentariše određene stavove koji su se čuli tokom diskusije. Izvolite.
  • Gospodine potpredsjedniče, ja nijesam rekao u negativnom kritičkom tonu, nego čisto u ovom domu kad bilo ko dođe ko je gost treba da sam preuzme dio parlamentarnog duha. Dakle, kad sam ja govorio u svojoj diskusiji, gospodin Radović je imao potpuno poslovničko pravo da odmah tad reaguje i da raščistimo ovaj podatak. Mislim da sam mu čak i pomogao. Ja sam čak i spreman da im objasnim kako se evidentira, jer sam radio kao konsultant šest godina za duvansku industriju znam kako investitori procjenjuju vrijednost tržišta, to mi je bio posao, tako da sam mogao da pomognem. Nisam kritiku uputio ni Vama,nego na čistu činjenicu da nei treba u završnoj riječi da polemišete sa diskusijama poslanika koji ne mogu da odgovore samo to, a nijesam imao nikakvu kritiku ni prema Vama ni prema gospodinu Radoviću.
  • Hvala. Nastavljamo sa uvodnim izlaganjima sljedeći je uvaženi kolega Srđan Perić. Izvolite, kolega Periću.
  • Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi ministre, koleginice i kolege, poslanice i poslanici, Raspravu koju smo počeli juče nastavljamo i danas, da je najveći problem u poreskom sistemu Crne Gore taj što je primjena selektivna, i što postoje zaštićeni od kojih je jednostavno maltene nemoguće i zatražiti da se naplati ono što je potrebno. Juče smo imali problem koji smo pominjali, a to je porez na buku gdje je za dvije godine naplaćeno 800 eura, jer postoje maltene diskoteke u koje se ne smije ući, a danas govorimo recimo o sistemu u kom, ja ovdje imam podatake iz 2014.godine 17.04, zadnje nama dostupni, gdje su najveći poreski dužnik, recimo, oblasti porezi i doprinosi recimo Rudnik uglja Pljevlja 14 miliona, Montenegro Airlines kojim rukovodi DPS kadar šest miliona i 800 hiljada, Zavod za izgradnju u Baru dva miliona i 400, ili recimo u oblasti poreskih dužnika gdje imamo Zavalu invest 6,5 miliona, Kombinat Aluminijuma pet miliona i 200, Vektru Montenegro tri miliona. Znači, iz naziva ovih firmi jasna je njihova direktna na ovaj ili onaj način vezanost sa vlašću, i tu taj porez jednostavno ne smije maltene da se dira. Danas pred nama imamo dobar zakon koji bi trebao ovu poresku administraciju da učini unčikovitom, ali ako imamo neselektivnu primjenu, a sasvim je izvjesno da ćemo imati za ove Vlade, mi ćemo u suštini jako usložiti problem funkcionisanja prije svega male privrede. Na više odbora je bila rasprava o članu 36 koju definiše da je prinudnu naplatu iz novčanih potraživanja poreskog obaveznika moguće vršiti na način što se nalaže dužniku poreskog obaveznika da svoj dug prema poreskom obavezniku izmiri uplatom na račun u čiju korist se vrši uplata poreske obaveze. Javnosti radi, da pojednostavimo, to znači da, bez obzira što je neko izmirio svoj preski dug i što ne duguje državi ni centa, u slučaju da onaj od koga je on poručio robu i imao s njim neki dogovor da možda ima neko odloženo plaćanje zbog prosto problema u poslovanju koje ima, da može doći u tu situaciju da mu Poreska uprava prinudno naplati fakturu za koju ima neki dogovor da bude sa odloženim plaćanjem. To je osnovni problem ovog ambijenta. I na samom odboru kada smo ukazivali na ovaj problem mi smo imali kontra odgovor predstavnika Ministarstva finansija da se to vjerovatno neće dešavati kada su u pitanju manje fakture. A mi smo onda imali vrlo konkretno pitanje, recimo firma koja ima najviše faktura prema građanima Crne Gore, Elektroprivreda Crne Gore, da li možemo doći u tu situaciju da se ovim sistemom, bez obzira od toga što građanin pontecijalno može da plati sav porez, da se od njega naplati na ovaj način porez, odnosno preko fakture Elektroprivrede. Da li možemo da donosimo čitav darmar u sistemu gdje imamo neselektivnu primjedbu? I to je ono što je, naravno ukoliko bismo dosledno primjenjivali ovaj zakon, u ovu zonu uopšte ne bismo mogli da dođemo. Ja se vraćam na ovaj podatak, ako oni bliski vlasti mogu da duguju, Zavala invest šest i po milona, Kombinatu Aluminijuma pet miliona, Vektri Montenegro tri miliona, ovdje vidimo da je to status preduzeća u stečaju, ali suštinski ne radimo, ne pravimo nijedan mehanizam da se možemo naplatiti od tih subjekata, a možda bi se moglo donijeti neko zakonsko, ne možda nego sasvim sigurno, neko zakonsko rješenje koje bi moglo tretirati imovinu lica koja su povezana sa svim tim subjektima, to ne diramo, ali ćemo da uvedemo red narodski rečeno da u sitna crevca za one male poslodavce za ljude koji imaju mali obrt, koji redovno servisiraju svoje obaveze ka državi i obrni okreni dođe na to da će opet teret krize opet podnositi oni koji rade najviše, zarađuju najmanje, a o države dobijaju konstatno nove namete u ovom konkretnom slučaju, ako budemo imali selektivnu primjenu na male, a da je ne primjenjujemo na velike, a sasvim izvjesno će tako biti, da se tako može događati mi ćemo imati suštinski još jednu biznis barijeru. I tu dolazimo do ključa ovog problema nije moguće bilo kojim zakonskim rješenjem poboljšati ovu oblast odnosno naplatu poreskog duga, dok god imamo pristup koji imamo. A to je onamo gdje su zatvorena vrata tu se i ne kuca dovoljno, ali zato kod onih koji to nešto malo privređuju o njima svi na grbaču, i to je jednostavno jedna kočnica ekonomskog razvoja. Zahvaljujem.
  • Hvala kolegi Periću. Sada je po redosledu uvažena koleginica Dragičević. Izvolite, koleginice.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažena Skupštino, uvaženi građani, uvaženi ministre i gospodine Radoviću, Danas je pred nama još jedan iz seta poreskih zakona, a to je Prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji , i to po skraćenom postupku na vanrednoj sjednici Skupštine. U obrazloženju Predloga zakona stoji da je donošenje izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji na osnovu člana 151 Poslovnika Skupštine Crne Gore neophodno radi usklađivanja važećeg zakonodavstva sa najboljim međunarodnom praksom, što ja osobno podržavam. Istini za volju moje je mišljenje da je do ovih izmjena i dopuna došlo potrebom usavršavanja našeg poreskog sistema u cilju stvaranja bolje platforme za nova ulaganja. Naime, ovaj je zakon precrpio određene promjene gdje ja posebno bi se osvrnula na 2009,2011. I 2012.godinu. S obzirom da je ovo živa materija i normalno je da se ona unapređuje prema životu, te drago mi je da se prepoznala potreba praćenja propisa i usavršavanja u kontinuitetu istih u duhu sa stvaranje boljeg, jednostavnijeg, transparentnijeg oporezivanja, a sve u cilju stvaranja poslovnog ambijenta za ulaganje u Crnu Goru. Ova izmjena zasnovana je na daljem unapređenju, kako već rekoh poreskih politika i poreskog sistema kroz stvaranje uvjeta za efikasniju administraciju, poboljšanje suradnje između poreskog organa i poreskih obveznika, te povećanje poreske discipline, nadam se za svakog jednako, što na koncu ima za posljedicu proširenje poreske osnovice, povećanje broja obveznika, poštivanje poreskih propisa, bolju naplatu, te ostvarenje većih prihoda. Akcenat dajem na poresku disciplinu, povećanje broja obveznika te kaznenu politiku. Čim se ovo kontrolira od države, nemoguće je ne stvoriti povoljan ambijent za ulaganja i popraviti budžet. Ovaj zakon daje nam mnogo poboljšanih mogućnosti kao što je instrumentarij za sprječavanje korupcije, mehanizam prinudne naplate, poboljšanje komunikacije između poreskih organa i poreskih obveznika, usavršavajući inspekcijske službe. Inspektori svi moraju biti jednaki prema svima, a ne nekome jadovu ovrha, a nekom silnom, mada su silni često bez nogu, jer da su na nogama ne bi zakidali državu za porez, nema ni opomene. Sve kazne pa i ovrhe, svakom jednako, ako bude, brzo će se budžet napuniti. Zadovoljna što se konačno nešto i to dobro kreće u ime Hrvatske građanske inicijacite i svoje osobno ime, ja ću Zakon podržati. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem koleginici Dragičević. Zamolio bih kolegu Mladena Bojanića da uzme riječ. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče. Uvaženi ministre, uvaženi gospodine Radoviću, Ja pretpostavljam, trebalo bi da bude sigurno, glavni cilj uopšte poreske uprave i opšte reforme ili bilo kakve promjene zakona da učinimo taj poreski sistem efikasnijim i pravičnijim tj. naplatu kroz normalno utvrđivanje pravičnih iznosa i efikasnu naplatu tih poreza. Bojim se da ovakvim zakonima mi hoćemo možda nešto popraviti, ali nećemo one prave stvari popraviti koje tište ukupan poreski sistem Crne Gore i imaju dalekosežne posljedice na javne prihode. U prvom redu, mislim na neselektivnost kod naplate. Mislim da ni ovim zakonom, pa ćemo i to pojasniti, jasno dat član 30 koji kaže da na pisani zahtjev poreskog obaveznika može se odložiti plaćanje poreskog duga u cjelosti djelimično u skladu sa posebnim propisom. Ono što mene buni, odnosno ne daje punu sliku, koji je to propis. Do sad, koliko sam ja upoznat, to je bilo diskreciono pravo ministra i bojim se da je to bilo zloupotrebljavano. Bojim se da je mnogo puta iz raznoraznih razloga odlagana naplata određenog poreza, a kasnije mnogi od tih firmi su otišli u stečaj u likvidaciju i država je ostala bez toga prihoda. Tako da moramo to imati jasno. Ja mislim da bi to trebalo i da se ugradi u zakon, da ne ostavljamo to da kažemo sud pojedinca ili eventualno same uprave, a bez znanja, slobodno mogu reći i Skupštine. Šta se to i kako dešava i zašto se to radi. Ja znam takođe, i to ne možemo zakonom definisati, ali nadam se da i poreska uprava radi u tom pravcu, da je elektronski sistem jako loš, da nema tehničkih kapaciteta i mislim da bi daleko bilo efikasnije, naravno ukoliko se taj nađu neka sredstva čini mi se da se na mnogo nevažnih stvari trošila sredstva države, da bi se moralo naći da se ta stvar popravi u značajnoj mjeri, kako bi se moglo lako iskontrolisati stanje u sistemu. Ja nijesam član Odbora, pa nijesam imao prilike da vas pitam par stvari koje su meni ostale da kažem malo nejasne. Vidim da je bilo nekih drugačijih tumačenja, pa evo iskoristiću priliku da pojasnimo vezano oko ovog novog instrumenta, odnosno instituta koji su dali kao sekundarnu obavezu. Ja ovo razmišljam u smislu ako ja dobro ovo razumijem, evo jako mi je bitno da znamo da u slučaju kod poreza za odbitak, po odbitku, recimo, banka isplaćuje kamatu, banka je dužna da vam plati u vaše ime, poreski je platac za prihod koji imate kao kamatu, ona to odbije od plate. Ovdje sad mi se čini da se stvara sekundarna obaveza banci, vi ste poreski dužnik iako banka nije u vaše ime platila poreske odbitke po sadašnjem zakonu. I po ovome se radi izmjena, meni se čini ispravna, meni se čini, a evo hoću da mi potvrdite, da se banka, odnosno taj koji je bio obaveznik obračuna i plaćanja poreza po odbitku da se njemu nameće sekundarna obaveza, jer onaj ko je primio novac pojma nema je li to banka uradila. Ako je to tako, onda ja mogu da podržim ovu izmjenu zakona. Ono što ne mogu da podržim u smislu nešto nije možda dobro zakonsko rješenje, nego iz prakse bojim se da prenošenje plaćanja akciza sa poreske uprave na carinu nije dobro. Mislim da oni nijesu, nemaju bar da kažem kapacitete da to sve isprate. I znamo da ima puno problema.I mislim da ovo rješenje nije dobro i ja bih ga radije ostavio kako jeste sada, nadajući se da će poreska uprava i te kapacitete popraviti. I tako da su to neke dvije stvari, ja sam dao dva amandmana, ne bih možda sad trošio vrijeme. Jedan jeste možda tehnički da se to privremeno rješenje za godinu dana donese konačno, da se ne čeka tri godine. Ali o tom ćemo na Odboru. I jednu stvar suštinsku sam takođe dao i evo ne znam zašto se išlo ka tome da se isti poreski obveznik može više puta godišnje kontrolisati za isti porez. Mislim da nema potrebe, mislim da nije u broju kontrola ni u broju kontrola godišnje, nego u kvalitetu kontrole. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Bojaniću. Sa ovim smo završili uvodna izlaganja. Pitam ministra Žugića da iskoristi mogućnost da odgovori na postavljena pitanja. I dozvolite samo još jednu najavu radi našeg plana za dalje sate našega rada. Dakle, najavljujem da će sljedeća tačka dnevnog reda biti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti. Tako da kad završimo ovu raspravu po ovom predlogu prešli bi na tu tačku i zamolili da u kontinuitetu nastave saradnju sa Parlamentom. Izvolite, ministre Žugiću.
  • Zahvaljujem, predsjedniče. Zahvaljujem i uvodničarima u ime poslaničkih klubova i čini se da je realno da svaka diskusija ima svoj kvalitet u smislu da će zakon i poruka javnosti dati neki novi doprinos, ne samo norme koje su sadržane u zakonu. Tako da, čini mi se, ovdje nema toliko politike, najviše je struka u pitanju, a prilika je da razjasnim vaše dileme koje imate i ukoliko ne uspijem da razjasnim dileme da vas pozovem da zajedno radimo na rješavanju dilema, ne samo dilema nego i selektivnosti. to je ključno čini mi se vezano za rad Poreske uprave u prethodnom periodu, ali ja moram reći, da smo mi u prethodnih dvije, dvije i po godine rada dominantno akcenat stavili na princip neselektivnosti u plaćanju poreza. Ne bismo uspjeli sa takvim stopama rasta povećati naplatu javnih prihoda da smo bili selektivni. Ja vas molim ako imate naziv ijedne kompanije da smo je zaštitili da me prozovete javno, time vi pomažete i meni i poreskoj upravi i svima nadležnima. Ali, po onoj narodnoj ne bi smjeli da koljemo vola zbog kila mesa. Ili parafraziram nemojmo kravu muzaru da zakoljemo, već da koristimo nju duži niz godina. I tu dolazimo do odgovora na onaj komentar vezano za odlaganja poreskih ugovora. Ja sam čini mi se javno pokrenuo u Parlamentu da ne bi smjelo niti trebalo da odlaganje, odnosno reprogram poreskih obaveza zavisi od jednog čovjeka, makar on bio Radoje Žugić. Stoga, smo pokazali, pooštravamo sankcije, i vrlo skoro će doći ta norma kroz Krivični zakonik, a za reprogram kompanijama koje imaju potencijale za oporavak ili kompanijama koje su solventne a nijesu likvidne, moramo naći načina da im damo šansu za oporavak i to na objektivnoj ravni.Predložićemo Vladi uredbu, spremni i da je ovdje prezentujemo ako treba. I ako imate sugestija, dajte ih odmah danas, a način na koji bi se vršilo reprogramiranje dospjelih poreskih obaveza su jasni načini. Prvo je imovina pravnog lica- imaš imovinu založi je,solventan si nijesi likvidan i dobićeš reprogram do stizanja stepena likvidnosti. Drugi segment je potraživanja od javnog sektora. Ne može biti država dužna i slati u zatvor istovremeno. I treće segment je održiv biznis plan koji će da utvrdi nezavisna komisija ne Radoje Žugić, ne ministar finansija. Ako imate biznis plan, na primjer građevinska kompanija, radi zgradu, a dužna je poreze, pa zar nije bolje sačekati da završi zgradu i naplatiti svoj porez nego je poslati u stečaju. Po ovoj uredbi, spreman sam da dođem da razgovaram sa vama, jer koliko imate predloga za objektivnost u donošenju takve uredbe, ili za nove elemente potpuno spremni da razgovaramo sa vama. Oko onog što je gospodin Medojević govorio, ja sam potpuno saglasan sa time, da Poreskoj upravi i da što kraćem roku okončamo izgradnju informacionog sistema Poreske uprave, potpuno ste u pravu. To je temelj na kome leži sva aktivnost ne samo ovog organa, nego i svih organa. Takođe, smo zaključkom Vlade, mislim da je decembar mjesec bio, definisali tender koji će biti vjerovatno uskoro raspisan,i to za sužavanje zone sive ekonomije od izdavaoca smještaja u turizmu, na način što se to neće plaćati iz Budžeta već po modelu udio odgovora. Povećali ste legalnu ekonomiju u odnosu na realno dosegnutu, pa izvolite iz tog procenta naplaćujte vaš program, i time dajemo doprinos zoni sive ekonomije. Ovo navodim kao primjer da nije baš to tako jednostavno da se sve može u kratkom i jednostavnom roku. Mnogo je polja koje moramo sređivati, mnogo je elemenata koje moramo dograđivati i izgrađivati. Što se tiče uništavanja SDK-a mislim da sam najpozvaniji da dam odgovor na to pitanje. Osam godina sam vodio tu moćnu, rekao bih platno-prometnu instituciju. Autor sam, to neki od vas jako dobro znaju, reforme platnog prometa odnosno migracije platnog prometa u drugom izrazu Zavoda za obračun i plaćanja na komercijalne banke. I vjerujte mi na jedno. Ako je neko "kriv" operativno za tu reformu ja sam. Ali, dozvolite samo da završim. Ali, imao sam godinu dana pregovore sa međunarodnim finansijskim institucijama koje su svugdje u okruženju tražile da država nema pravo da kroz platnoprometnu funkciju pravi uvid u stanje bilo kog računa bilo kog pravnog lica, odnosno učesnika u platnom prometu. Izborio se jedva da taj proces reforme traje tri godine, da se odvija postupno, fazno, bez poremećaja. I moram vam reći da smo uradili veliki posao, činjenica je možda prema ocjeni i uz eksperte koji su nam pomagali možda i najefikasnija i najbolja reforma platnog prometa, ne samo u Crnoj Gori, nego i regionu. Ostaje ona dilema koju je Nebojša s pravom kandidovao. Sjećam se, osam sam godina bio odgovoran za to, preventivna kontrola. Najbolja moguća funkcija upravo za poreze po odbitku. Ali, danas broj pravnih lica preduzetnika i kadra je nemjerljiv. To prvo. I drugo, međunarodni subjekti govore o tome da država nema pravo da stiče uvid u platne transakcije bilo kog učesnika u platnom prometu. Ali, pokušao sam i ovo da napravim sa komercijalnim bankama da ih zamolim, pa sam imao i razgovore i doživio fijasko, da banke preuzmu preventivnu kontrolu posebno kod zarada, pa su mi odgovorili, nećemo da radimo vaš posao. I onda smo došli do rigidne norme u Krivičnom zakoniku i uredbe o kojoj govorimo, da onaj ko isplati zaradu bez javnih prihoda, bez selektivnosti, bez podjele na naše i vaše, uslovno govorim, bude krivično odgovoran. A da se reprogram obaveza vrši na objektivan način o kom sam govorio u prethodnom segmentu izlaganja. Da li je o poreskom moralu riječ? Ja mislim da mi moramo da pozivamo svakodnevno na poreski moral, svakodnevno na poreski moral. Svojim primjerima i primjerima svih poreskih obveznika, jer to je osnova. Znate, u svakoj drugoj državi, prvi je uslov za bilo kakvo pravo da ste platili poreze. Mi dan danas imamo u Podgorici ekipe koje pišu prekršajne prijave jako visokog novčanog nivoa, ali jednostavno ne možemo da utjeramo potpuni red. No, nastavićemo vrlo ozbiljno, vrlo rigidno, vrlo posvećeno i neselektivno. Ovo što je gospodin Perić govorio, gospodin Bojanić i gospodin Medojević. Dakle, ja vas pozivam da ako ocijenite da postoji pravno lice u Crnoj Gori za koje se štiti od nas da zajedno naplatimo poreze, ali ne možemo akumulirane probleme riješiti preko noći. Ali, je dobro zauzeti dobar startni položaj, poziciju sa koje ćemo ići i kretati se ka tome, nema pravo niko da duguje državi. To javno poručujem i velikima i malima, dok sam ministar finansija, makar to trajalo jedan dan, ali nećemo blokirati pravna lica da bi ih ugasili. Nego dajte da sačekamo da iz biznis plana izvučemo korist i naplatimo dio potraživanja, odnosno, ukoliko cijenite da smo svojom selektivnošću, bilo koga povlastili, spremni smo na odgovornost, potpunu odgovornost. Oko toga, da ne smijemo da naplatimo poreske dugove, javno saopštavam, smijemo svakome. Svakome smijemo poreske dugove naplatiti, iako je ministar finansija bio i kriv za zakone koji ste vi donijeli, pa nakon toga zakon koji je bio kompromisno rješenje, pa opet bio kriv za sve to, nemam problema sa ličnom hrabrošću da uradimo sve što je dobro za opšti interes,nezavisno na koga se to odnosi. Tako da nema govora o tome da ne smijemo, ali hoćemo u objektivnoj ravni da sagledamo, analiziramo, izmjerimo i uradimo ono što je najbolje za ovu našu državu. Jer, da tako nijesmo radili, ponoviću, izvjesno ne bi u prošloj godini naplatili, pa zamislite u maloj ekonomiji dvije stotine miliona eura više nego 2012.godine. I znam da će gospodin Medojević komentarisati ovaj segment od koga ćete u ovoj godini moramo, evo kroz virus da govorim, incifirati naše okruženje ekonomskim virusima. Moramo raditi sve na dinamici naše ekonomije, moramo stvarati više da bi imali dalji rast javnih prihoda, da bi stvarali i stabilnije i održivije javne finansije. I ja sam ubijeđen da ćemo kroz set ovih zakona koji su danas, juče, i sjutra u Parlamentu napraviti krupan iskorak, duboko vjerujem u to. Ne pomažemo mi tajkunima, gospodo, već pomažemo našem narodu. Evo mala digresija i završavam sa time. Ukoliko napravimo stimulans da neko napravi hotel sa pet zvjezdica u Crnoj Gori, stimulans znači pomoć bogatom čovjeku. Ali mnogo više našim nezaposlenima, svakog dana imamo u Kabinetu zahtjeve da makar desetoro primimo. U državnoj upravi nema mjesta više gospodo. Zat nije korisno da 300 ljudi dobije radna mjesta kod bilo kog poslodavca? Zar nije korisno da taj poslodavac plaća i PDV i doprinose i poreze i akcize i zašto ne bismo stimulisali da stvorimo prostor da napravimo više nivoe GDP da iz svega toga imamo sigurno i izvjesno održivije javne prihode? Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Za komentar se prvi javio kolega Srđan Perić. Izvolite, kolega Periću.
  • Zahvaljujem. Uvaženi ministre, vaša priča zvuči lijepo i tu nema spora. Vrlo razložno, vrlo logično od početka je sve posloženo kako treba, ali i dalje stojim čvrsto na stanovištu da imamo problem selektivnosti o primjeni ovog zakona. Takođe, pošto ste pitali na osnovu čega to tvrdimo, ne sporim, odmah da vam kažem, da svaki kafić, butik, manji restoran, da se to uredno gleda je li naplaćen fiskalni račun ili nije. Ali, kako je moguće, ministre, da nemate nijednu pravosnažnu presudu suda u oblasti krupnih finansijskih malverzacija koje bi tretirale tu oblast. Jasno je da vi kao izvršni organ u tom dijelu ne možete mnogo da učinite, ali Vlada u kojoj sjedite kreira taj ambijent da je to nemoguće naplatiti. Evo, sada vam kažem da Montenegro airlines i Rudnik uglja Pljevlja možete naplatiti više, to je naše mišljenje. Imate mehanizme. Znate kako, uvijek imamo tu tezu, moramo voditi računa o interesima velikih jer ako se oni zatvore onda će neko patiti. Znate li dokle je dovela ta logika? Da plaća samo siromašni. Jer, on može da ide u stečaj, on može da ostane bez posla, ali krupan ne smije da bude taknut. Zakon isti za sve, to je ono na čemu insistiramo. U ovom dijelu posebno šta je nama važno da kažemo. Ako mi imamo izjavu, recimo, evo na listi među prvih deset, petnaest dužnika, imamo izjave ljudi koji izjavljuju da vole da popiju kafu sa Monikom Beluči u Monte Karlu, a nemaju da plate porez. Kako? Ima li iko to da ispita kako je to moguće? Kako je moguće da preduzeća koja imaju ogromne gubitke imaju ogromne konsultantske usluge, ogroman prostor za malverzacije? Onda vi kažete mi vršimo neselektivno zakon. Apsolutno sam siguran, ponavljam, kada je riječ o malim firmama, malim preduzećima revnosno naplaćuje. Imate jedno ogromno manipulativno polje, špekulativno polje koje ostaje netaknuto. Onda ovaj vaš napor koji je nesporan ostaje bez konačnog rezultata. To je cijela priča. Hvala.
  • Hvala kolegi Periću. Kolega Medojević se javio za komentar. Izvolite.
  • Potpredsjedniče, ako budem malo prekoračio, ministar je otvorio više tema, pa ću se potruditi. Gospodine ministre, ovdje govorimo o sistemskim, strukturnim stvarima da bi mi mogli da pratimo tokove novca, ali ne svog novca, ne između privatnih kompanija nego samo one djelove platnog prometa gdje poreski obveznik treba da uplati nešto što u sebi sadrži poresku obavezu, razumijete, kada se isplaćuju zarade, kada se isplaćuju neki porezi, kada se isplaćuje sve ono za šta treba da se optereti taksa, akciza. Sav taj poreski dio mora da ide, prema mom mišljenju, prema našem mišljenju, preko jedne institucije. Mali smo mi suviše. Ovako je isto i u borbi protiv kriminala. Policija ova, uprava ova, borba za organizovani kriminal, 16 komisija, tužilac, specijalni tužilac. To može da ima velika zemlja, ali mala zemlja đe se svi znamo, svi znamo sve. Naša je prednost, gospodine ministre, što ovdje funkcioniše naš neformalni informacioni sistem. Mi svi znamo, golim okom se vidi ko se bogati. Lako je. Da bi vi uspjeli da uvedete poresku disciplinu, moramo da pređemo na sistem prijavljivanja poreskih bilansa sa odbicima, sa troškovima u supermarketima, kupovinom auta, u noćnim klubovima, u kazinima. Kada imate poreski bilans, pa kada vam je to obuhvaćeno sve jednim informacionim sistemom, banka, Komisija za hartije od vrijednosti, Centralna depozitarna agencija, kada se sve zna i vi jednostavno pratite kretanje imovine i novca, onda morate strašno puno da radite na uvođenju bezgotovinskog plaćanja. Nama je glavni problem priliv gotovine od šverca, od organizovanog kriminala, od pranja novca koji se nekontrolisano kroz banke ubacuje u legalni promet. Transakcije se dešavaju suštinski u gotovini, a ne prijavljuju se u bilansima. Je li vam Svjetska banka rekla da je jedan od glavnih problema u naplati dugova nedostatak kredibilnih informacija poslovnim subjektima. Kompanije u Crnoj Gori ne predaju adekvatne bilanse. Kao investitor, kao kupac ne znam kakav je bonitet moje firme. Sada govorim šta su vam rekli. Dakle, bilansi koje ste uveli su smješni u odnosu na bilanse koje su morale kompanije da dostavljaju SDK. Godinama sam koristio informacioni sistem SDK kao osnovnu bazu podataka. Recimo, mi danas ne znamo kolike su zalihe u Crnoj Gori, kolika su ukupna potraživanja. Kako može ministar ekonomije da upravlja ekonomijom, ministar finansija kako može porez da definiše ako nema osnovni podatak kakvi su bilansi privrede. Prema tome, govorim o transparentnosti i kredibilitetu poslovnih informacija i zato investitori neće da vam dolaze, mnogo prevaranata ima. Mnogi crnogorski tzv. biznismeni iz vrha vlasti su obični prevaranti koji su ojadili stotine biznismena, svaki dan čitate kako je neko nekoga prevario. Ima vezu u banci, utali se s direktorom banke, ima vezu u katastru, proda po tri puta stan i ko je za to kriv. Jedna banka prihvati hipoteku, ne preda tu hipoteku u katastar i taj se stan opet proda iako je on opterećen hipotekom. Toga imate koliko god hoćete. Šta ćete sa biznisom zelenaša? Imate paralelno finansijski sistem koji apsolutno poreski niko i ne razmišlja o tome niti može da se obuhvati. Ono što želim da vam kažem, centralizovanje svih finansijskih tokova i državna kontrola. Ako imate softver koji registruje, recimo, biznismena koji je u stečaju, koji je dužan, a koji uveče potroši 100.000 eura u kazinu na primorju, odmah imate s kartice račun, tap, poreski inspektor - odakle ti ovo, odakle lova frajeru. Vi ne možete to da radite zato što nemate ni poreski bilans, ne znate šta su odbici od poreza, ne možete da pratite kretanje gotovine, ličnu potrošnju kapitalne investicije i luksuz. Izvinjavam se, samo ako mogu ovo, ministar je pozvao na doprinos. Želim da vam kažem sledeće, malo da branim neke ljude. U teorijskoj i praktičnoj analizi korupcije, korupcija kod poreskih inspektora se tretira malom korupcijom, to je sitna korupcija. Poreski inspektor ne može da odloži plaćanje poreza, može da uradi neki propust, to se smatra niskim nivoom korupcije u odnosu na mogućnost direktora ili na mogućnost ministra ili predsjednika Vlade. Govorim da to nije toliki problem kod poreskih inspektora kao što je kod policijskih inspektora, korupcija u tom segmentu. To su za posao koji rade poreski inspektori, ljudi u Poreskoj upravi smiješne zarade, gospodo. Apsolutno morate uvesti bonus. Ako godišnje uhvate šverc sive ekonomije deset miliona, milion da se odvoji za bonuse uspješnim inspektorima. Morate razdvajati poštene, kompetentne, radne od onih koji neće da rade, koji ne znaju da rade ili su korumpirani. Ovo važi i za policiju i za ANB i važi za sve državne institucije koje se bave zaštitom državnih interesa u finansijskom sektoru. Izvinjavam se, ali ovo je bilo čisto prozivanje, pa da odgovorim, da vam pokažem da Pokret za promjene, Demokratski front ima kompletnu sliku kako bolje od vas da upravlja ovom zemljom.
  • Za komentar se javio kolega Mladen Bojanić. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Da budem konkretan na pitanje kojoj to kompaniji se gledalo kroz prste. Vrlo jasno ću da vas pitam da mi neko objasni, više puta sam pitao kako to da je Elektroprivreda mogla da nagura 45 miliona poreskog duga, ne radi se o kompaniji koja nije likvidna, jer svi znamo da od 150 do 170 miliona ima na računima, ko je to mogao i koji aktom, dokumentom, usmeno, pismeno, kako god, naplatili smo se kašnjenjem godinu dana i nismo naplatili nego smo konvertovali u akcije. Kako je došlo do duga od 45 miliona kod kompanije koja je visoko likvidna, koja je svakog 15. u mjesecu po Zakonu o PDV-u morala da podnese obračun Poreskoj upravi koliko je dužna da plati PDV-a za prethodni mjesec, a ona ga ne plaća. To je jasno. Svi znamo da je postojao neki usmeni nalog da se to ne radi. Protiv toga se borimo. Ako je državni interes da se ne naplaćuje od Elektroprivrede, hajmo da ga mi donesemo i da mi glasamo za to, a ne da neko nekom svojom odlukom ili ko zna iz kojih razloga odluči tako. O toj selektivnosti sam i ja pričao. Razumijem za kompanije koje imaju problema i razumijem za to ponašanje da možda nekoga ne treba blokirati u ovom momentu jer ćemo izgubiti sve. Ima ih puno koji možda zbog takvog možda ne, na kraju kada ste htjeli da ga blokirate od njega nema ništa i takvih je mnogo više bilo, ali dobro. Neću dalje, da ne otvaram priču, oko ZOP-a. Saglasam sam, bio je pritisak i znamo svi i odrađen je dobro tehnički, ali jeste ostao problem koji nijesmo riješili, čini mi se da se nije mnogo ni trudilo da se riješi. Platni promet je, bar je bilo onda potrebe da će navodno biti jeftiniji platni promet kada pređe na komercijalne banke. Nismo se puno usrećili, nije mnogo jeftiniji, niti je nešto bog zna pouzdaniji. Nemamo bilanse, a i to je bila igra da jedna određena grupacija, a svi znamo na koga mislim, da dobije da ona radi ove analize bilansa strukturno privrede, pa da onda komercijalno to prodaje. Igrom slučaja, nije im to dato, to sada vodi Centralna banka, ali je ostalo dosta da to kažem visi da bi morali i na tome poraditi. Jer, jednostavno za neku ozbiljnu analizu stanja privrede moraju se imati bilansi, ne ulazeći u svaku pojedinačno privatnu firmu, gledajući neke interne akte, ali na nivou grana strukturno moramo imati te bilanse. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Bojaniću. Ovim smo završili uvodna izlaganja. Sada prelazimo na pojedinačne diskusije po klubovima. Zamolio bih uvaženu koleginicu Zoricu Kovačević da uzme riječ. Izvolite.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvaženi poslanici, gospodine ministre sa saradnicima, Crna Gora je sveobuhvatno poreskom reformom otpočela sredinom 2001. godine, u cilju prilagođavanja poreskog sistema sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima u toj oblasti. U toku dosadašnjih reformskih procesa ostvareni su značajni rezultati donošenjem Zakona o poreskoj administraciji. Kao osnovni princip u postupku utvrđivanja naplate poreza i drugih dadžbina, uveden je princip samooperezivanja dok je princip ustanovljen kao ovlašćenje i obaveza poreskog organa u situacijama kada se utvrđivanje poreza ne izvrši ili se nepotpuno ili pogrešno izvrši po principu samooporezivanja ili ako je to propisano poreskim zakonom. Pored samog oporezivanja najznačajniji rezultati dosadašnjih reformskih procesa su uvođenje poreskog identifikacionog broja za sva pravna i fizička lica, poreske obveznike, objedinjavanje registracije i vođenje centralnog registra poreskih obveznika, kao i obveznika doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Zakonom o poreskoj administraciji uređena su prava i obaveze poreskog organa i poreskih obveznika u postupku utvrđivanja naplate i kontrole poreza i drugih dadžbina. Po njemu su dužni da postupaju državni organi, organi jedinica lokalne samouprave kada odlučuju o pravima i obavezama poreskih obveznika. Ovaj zakon odnosi se na sve građane, pravna i fizička lica, sve preduzetnike, državne organe i organe jedinica lokalne samouprave i drugih lica kada su poreski obveznici ili kada za poreskog obveznika obračunavaju i plaćaju porez. Saglasna sam sa vama kada ste govorili u uvodnom izlaganju da su osnovni razlozi za izmjenu Zakona o poreskoj administraciji obezbjeđivanje uslova za unapređenje poreskog sistema, poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika i suzbijanje sive ekonomije, a što će za posljedicu imati bolju naplatu javnih prihoda, odnosno veći priliv budžetskih sredstava. U cilju poboljšanja naplate poreza ovim izmjenama vrši se unapređenje mehanizama prinudne naplate, poreza u slučaju neizmirivanja poreske obaveze od strane poreskog obveznika prema predloženim rješenjima ukoliko isplatilac zarade, naknade zarade, odnosno penzije poreskog obveznika u postupku prinudne naplate dospjele, a ne izmirene poreske obaveze poreskog obveznika ne postupi po zaključku poreskog organa, odnosno ne obustavi ili ne uplati porez i druge dadžbine po odbitku na odgovarajući uplatni račun. Poreski organi će prinudnu naplatu izvršiti sa novčanih sredstava sa računa isplatioca. Takođe, predloženim izmjenama detaljnije su razrađene mjere inspekcijskog nadzora, a posebno mjera oduzimanja robe i zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 90 dana. U toku inspekcijskog nadzora poreski inspektor će oduzeti robu u slučajevima kada postoji sumnja da se roba, sirovine, repromaterijal, poluproizvodi, gotovi proizvodi upotrijebljeni i nabavljeni bez obračuna poreza ili na neki drugi način suprotno zakonu. Kada robu stavlja u promet lice koje nije registrovano, odnosno ovlašćeno za obavljanje djelatnosti kada vrši proizvodnju robe radi stavljanja u promet, odnosno kada se vrši promet robe, a roba nije propisno evidentirana u poslovnim knjigama i drugim propisanim evidencijama, kada se vrši transfer robe bez propisane dokumentacije, otpremnica, tovarni list, računi i kada se roba prodaje van registrovanih poslovnih prostorija. U cilju unapređenja organizacije rada poreskog organa, ovim izmjenama definisana je i obaveza poreskog organa da prilikom otkrivanja krivičnih djela i njihovih izvršilaca preduzima istražne radnje po nalogu tužioca, kao i mogućnost da te istražne radnje preduzima bez naloga za kontrolu. Takođe, ustanovljava se sistem vršenja unutrašnje kontrole rada i ponašanje poreskih službenika i namještenika u vezi sa radom u cilju sprječavanja korupcije službenika u vršenju službenih poslova. U cilju suzbijanja sive ekonomije i stvaranja uslova za bolju poresku disciplinu predloženim zakonom vrši se unapređenje kaznene politike kroz uvođenje instrumenata za sprječavanje korupcije, obaveza podnošenja izvještaja o imovini za poreskog inspektora i ovlašćenog službenika koji vodi istražni postupak, otkrivanje krivičnih djela iz oblasti poreza i njihovih izvršilaca i strožije sankcionisanje učinilaca poreskim prekršajem. Predlaže se, takođe, povećanje iznosa novčanih kazni za učinjene poreske prekršioce u rasponu od 1000 do 15.000 za pravno lice, od 500 do 6.000 za preduzetnike, kao i od 100 do 1000 eura za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu. Poštovani poslanici, imajući u vidu prethodno navedeno, predlažem da Skupština Crne Gore usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem,koleginice Kovačević. Riječ ima kolega Milutin Đukanović. Izvolite, kolega.
  • Gospodine predsjedavajući, gospodine Žugiću, poštovane dame i gospodo, uvaženi građani Crne Gore, Ovo je veoma inspirativna tema jer ona, u suštini, treba da pokaže šta se to dešava u Crnoj Gori i da li Crna Gora teži da bude pravna država. Po ko zna koji put imamo situaciju da se predlaže, a vjerovatno će se i usvojiti relativno korektan zakon. Konstatujemo da ovdje nijesu problem zakoni nego je problem implementacija tih zakona. Ukoliko želi da se postigne poreska efikasnost i kao što gospodin Žugić saopšti da se ovdje uspostavi poreski moral, u Crnoj Gori mora da se desi samo jedna stvar, da se smijeni DPS. Ne mislite valjda da u ovoj državi pod vođstvom DPS-a može da se uspostavi poreski moral. Politička organizacija koja je svojim potezima uspostavila sasvim drugačiji sistem vrijednosti. Da li ste se ikad zapitali i da li ste ikada analizirali odakle pojedincima ogromna imovina. Da li je to zbog toga što nijesu plaćali poreze, doprinose i ostale dadžbine ili je to iz nekih sasvim drugih izvora? Da li je njihova imovina posledica pranja novca? Da li vas je ikad interesovalo, imate viška ljudi zaposlenih u administraciji, a možete da zaposlite te mlade ljude, to bi bilo vrlo interesantno, da li je ikad poreske organe interesovalo koje su to firme otišle u stečaj, pa da malo analiziraju bogatstvo ljudi koji su bili vlasnici tih firmi, a te firme dovele u stečaj? Firme su propadale, radnici su ostajali bez posla, a vlasnici firmi se bogatili. Evo jedno vrlo prosto i praktično pitanje. Jeste li do dana današnjeg, gospodine Radoviću i gospodine Žugiću, utvrdili ko je vlasnik firme Jube, ko je Edin Sefović, čime se on bavio? Samo da podsjetim gospodina Žugića ako je zaboravio, Vlada Crne Gore je preko njega kupila avion, od njega kupila avion. Utvrdiste li ko je Edin Sefović i firma Jube? Prema tome, ta konstatacija, kažite ko je, pa ćemo mi da intervenišemo. Evo, potrudiću se i da vam kažem za neke. Kako je moguće da kompanija Vektra, ne znam u koliko oblika je bila, od aluminijuma, turizma do drveta od reda ide u stečaj, a koliko imamo informacije, vlasnik ima veliku imovinu i velika kreditna zaduženja. Najveći poreski dužnici su, vidimo, vlasnici ili njima upravljaju ljudi bliski aktuelnoj vlasti. Gospodine Žugiću, bez obzira, da mi ne izražavamo sumnju u vaše časne i dobre namjere, ne možete da riješite problem. Sami ste vi rekli. Vi ste se ovdje žalili pred parlamentom da jednostavno inspektori ne možemo, ne možemo. Zbog čega? Zato što je uspostavljen naopak sistem vrijednosti. Zato što su predstavnici vlasti bili primjer kako ne treba raditi predstavnici vlasti najviših organa ove države, bili su primjer dilova sa kriminalnim grupama i njima je čast bila da se slikavaju sa takvim pojedincima. I kako mislite da se tako ponašanje najviših državnih organa i predstavnika državnih organa, kako mislite da se može uspostaviti poreski moral. Znate kad će se uspostaviti poreski moral, kad jedno pet ljudi koji upravljaju Crnom Gorom 25 godina završe u Spuž, to će biti uspostavljanje početak uspostavljanja poreskog morala, a ne poreski inspekori idu od butika, malilh firmi, kafića i tu pokazuju snagu države. Snaga države se pokazuje na ovim pojedincima. I još jedan primjer, da ne kažete samo pričamo a ne nudimo primjer, jeste li ikad provjerili kompanije koje su dizale kredite preko 500 hiljada, kakav su oni predali završni račun u banci a kakav poreskoj upravi. E onda istražujete, imate dosta mladih ljudi, mladi čovjek u svom osjećaju,pravda mu je na prvom mjestu. Uporedite to i vidjećete do kakvih ćete situacija da dođete. U banci se prijavi dobit od 500 hiljada evra, a poreskoj upravi od tri hiljade evra, gospodin Medojević vam je to dobro saopštio. Crna Gora nije problem, ovo je vrlo jednostavan informacioni sistem, dajem sebe za pravo da to saopštim za to što se bavim informatikom. I to je vrlo jednosatvan sistem, tu nekoliko uparivanja da se napravi između određenih državnih organa, vi bi imali toliko informacija da ta vojska inspektora koji idu po terenu suštinski bi vam bila nepotrebna, a ne kažem da treba da ostanu bez posla ali oni bi mogli da dobiiju dobar posao. Prema tome, gospodine Žugiću, nekoliko vrlo konkretnih pitanja i očekujemo nekoliko vrlo koknkrenih odgovora. Još jednom, ko je firma JUBE, ko je vlasnik, utvrdiste li više, a Vlada je kupila od njega avion. Ne može vama gospodine Žugiću u ovoj priči da bude alibi, vi ste ministar ima dvije godine, ovo je Vlada, izvinjavam se gospodine Mustafiću, ovo je Vlada kontinuiteta koja vlada 25 godina i ako ste u njoj mora da prihvatite odgovornost za sve što se prethodno dešavalo ili da saopštite šta se dešavalo pa da ih tih razloga i ako treba, napustite takvu vladu. Zahvaljujem.
  • Hvala. Dva i po minuta prekoračenje ste imali kolega Đukanoviću. Izvolite, ministre, imate pravo na odgovore i naravno poslanik na komentare vašeg odgovora. Izvolite.
  • Kad je riječ o sistemu poreske uprave, gospodine Đukanoviću, još jednom ponavljam poziv - dođite dajte nam pomoć, potpuno smo otvoreni. Ako to radimo sporo i neefikasno, a vi ste u fahu, dobro došli da uradimo zajedno što je moguće u kraćem roku. Drugo, pitanje za kompaniju JUBE i vlasnika ne znam po kom osnovu bih ja to morao znati. Ako imam odgovornosti ne sporim subjektivno, ne gledam sebe već objektivnu odgovornost prihvatam u svakom slučaju, nemojte brinut. Za objektivnu odgovornost sam potpuno otvoren, a za subjektivnu u mjeri dobrih namjera ne mogu da prihvatim. I treće, zaboravio sam da komentarišem komentare gospodina Bojanića, Perića i gospodina Medojevića da li smo uradili dobru podjelu posla kada smo aktivnosti razreza kontrole i naplate po osnovu akciza migrirali iz poreske carinsku upravu. Po tehnološkom procesu mislimo da smo u pravu.
  • Samo da vas zamolim da one poslanike koji nijesu trenutno u sali izbjegavate pominjati. Sve jedno.
  • Pa nije u negativnom kontekstu, nego sam kako sam zaokružio odgovor, izvinjavam se. Znači, po tehnološkom procesu, evo Mladen je tu i ne zamjera, znači smo u pravu. Ajmo da pratimo naplatu javnih prihoda po tom osnovu u narednom periodu, pa ako vidimo da se smanjuje segment, da onda tražimo i moju odgovornost i vratimo nadležnost na poresku upravu, spreman sam i za to. Tako da ne vidim rješenja koja predlažemo su jednom zauvijek data niti rješenja koja su sveta i bože moj mi to sve najbolje znamo. Ne. Ovo je odgovornost za Upravu carina i ukoliko naplaćuju manje nego u prethodnom periodu imaćemo evidenciju pa ćemo odgovornost, prvo moju. Zahvaljujem.
  • Hvala vam. Izvolite, kolega Đukanoviću.
  • Gospodine Žugiću, Oko vlasnika firme JUBE, samo da znate, to je uži kabinet Vlade, kupio je avion od te firme, ako ministri ne znaju i predstavnici Vlade od koga su kupili avion ja mislim da je to vrhunac da kažem dijaloga i nerazumijevanja u Parlamentu. Ovo je onda, izvinite razgovor gluvih. Gospodine ministre, ne kažem ja da ste vi bili tada ministar, ne kažem da ste vi bili ali to je tako krupna tema bila o kojoj su svi pričali i javnost bila okupirana, ali vaš problem kad saopštite da ne znate ko je vlasnik te firme. Htio sam da vas pitam još jedno, pošto stalno saopštavate da se povećava naplata poreza i doprinosa da nam saopštite da dobijemo listinge koje su to najveće platiše poreza. Na primjer da date sve kompanije koje su platile preko 100 hiljada eura poreza u 2014. 2013, 2012. Vrlo nam je važno da uporedimo te stvari, vrlo nam je važno. Zbog čega nam je to važno? Zbog toga, svi ekonomski pokazatelji govore o tome da Crna Gora ekonomski propada a imamo saopštenje u bilansima i završni da se povećava naplata poreza i doprinosa, znate šta to znači, gospodine Žugiću. To znači povećanje privredne aktivnosti. Znači da se povećava broj zaposlenih, ali onda imamo od MONSTATA zvanične podatke da se broj zaposlenih smanjuje i to bi toliko trebalo da bude povećanje od naplate PDV da jednostavno ovo ne bi moglo da istrpi provjeru logike. Zbog toga mi tražimo podatke, kod nas postoji osnovana sumnja da ovo povećanje poreza i doprinosa odnosi se na neke fiktivne firme i da na taj način se ubaca novac u budžet. Vi treba sa ovim listingom da nas demantujete, da odagnate ovu našu sumnju. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem, kolega Đukanoviću. Imali ste konkretno pitanje. Da li se slaže poslanik. Izvolite.
  • Ne, nego predlažem za gospodina Đukanovića duplo više nego što ja potrošim vremena. Saglasan sam sa time gospodine Đukanoviću da vidimo koje to firme i u kom nivou plaćaju svoje javne prihode. Da vam kažem, lično sam to tražio za neke kompanije koje su iskazale revolt prema fiskalnom moralu i disciplini. I znate šta smo našli kod tih kompanija - našli smo da je PDV plaćem u nivou od 1000% više nego 12, 11 i ranijih godina, u godinama kada nije bilo razlike u ekonomskoj snazi ove države. Isti ti su jako grubi prema meni jer uvodimo red. Ja vas molim na jedno, ne možemo poreski moral promovisati pa makar na najsitnijem segmentu. Ako smo za poreski moral promovišemo ga za sve nas koji smo poreski obveznici, dajmo snagu ličnog primjera. A mi ćemo vam spremiti ne samo bijele liste nego sve podatke koje imamo i da ih zajedno analiziramo, spremni potpuno na to. I spremni da radimo zajedno, ako ste raspoloženi da sa nama zajedno, da unaprijedimo, ponoviću to ponovo, IDT sistem poreske uprave jer ćemo time podaprijeti efikasniji, stabilniji i ukupan rast poreske uprave. Zahvaljujem.
  • Dobro je da se pojasne neke stvari. Tvrdim odgovorno nemoguće je toliko povećati naplatu poreza i doprinosa a da privredna aktivnost nije značajnije povećana i da se nezaposlanost ponovo nije povećala. To ne drži logiku jedno sa drugim. Sad pričate o produktivnosti a industrijska proizvodnja u Crnoj Gori doživljava strmoglavi pad. Imamo spoljno trgovinski deficit u 2014. iznosiće preko milijardu evra. Ali, da se ne vraćamo na stare priče o kojima je sve ispričano. Još neka konkretna pitanja da nam objasnite, evo možete u završnoj, kako je to neko pravio jedan, transakciju sa jednim milionom 11 puta. Koliko je na to plaćeno poreza, je li na to plaćen porez, jeste li kontrolisali kad ove velike sisteme, kako je moguće da imaju cijenu za 20% nižu od nabavne. Veliki trgovinski lanci "Voli", Laković, evo da nabrojim još, imaju za određene proizvode prodajnu cijenu za 20% nižu od nabavne. To svak u Crnoj Gori zna i nema potrebe, gospodine ministre, da se zbog toga isčuđavate. Još jedan apel na vas, uporedite bilanse koje su određene kompanije predavale bankama kad su dobijali kredite sa bilansima koji su predati poreskoj upravi. Gospodine ministre, znate li koliko je to posla. Pola sata da se dvije tabele po matičnom broju firme i da vidite gdje je kriminal, ko je dobijao takve kredite, gdje je korupcija. Imate šansu veliku, ne možete je iskoristiti. Vi pripadate Vladi kojom upravlja Demokratska partija socijalista, koja je u Crnoj Gori kao vrhunsku vrijednost proizvela nemoral u svim aspektima. To je problem.
  • Hvala. Idemo dalje. Kolega Damir Šehović se javio za diskusiju, naravno, a nakon kolege Šehovića kolega Bojović. Izvolite kolega Šehoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče Mustafiću. Uvaženi ministre Žugiću, poštovane kolege poslanici, Danas raspravljamo o jednom važnom zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Kažem važnom za to što svaki zakon koji se bavi poreskom administracijom zauzima značajno mjesto u poreskom sistemu svake države. Mislim da rasprava o ovom zakonu dolazi u pravo vrijeme iz prostog razloga što je to povod da razgovaramo o suštinskim normama koje su se našle u samom zakonu, ali i da otvorimo čitav niz stvari koje se vezuju za naše javne finansije, što su moje kolege u današnjoj diskusiji, zajedno s uvaženim ministrom Žugićem, već uradili. Kažem da dolazi u pravo vrijeme i zbog toga što živimo u kriznom periodu, u kriznom periodu kada javne prihode sa posebnom pažnjom moramo naplaćivati i kada ih moramo naplaćivati na društveno prihvatljiv, pravedan i odgovoran način. Preduslov za to je uvođenje reda u naplati poreza u svakoj državi pa i u Crnoj Gori. Ako hoćemo da damo odgovor na pitanje da li možemo da budemo zadovoljni trenutnim stanjem u našem poreskom sistemu kada je riječ o toj naplati poreza, onda vjerujem da ćemo se složiti svi zajedno, bez obzira da li dolazimo sa ove ili sa one strane ovog visokog doma da prostora za unapređenje tog poreskog sistema svakako ima, a da je Parlament pravo mjesto za otvaranje tih pitanja. Ali, ako hoćemo da se zapitamo - a dokle smo mi stigli kada je riječ o naplati poreza u našem poreskom sisstemu, onda možemo samo nekoliko pokazatelja da uzmemo. Najnoviji podatak koji je izašao u javnost je vezan za činjenicu da je Svjetska banka okarakterisala Crnu Goru kao državu koja je izvršila najuspješniju fiskalnu konsolidaciju u regionu i to je definitivno nešto što treba da nas ohrabri. Drugi podatak koji treba da pomenemo ovdje kada govorimo o kontekstu ovog zakona, jeste činjenica da smo zaista prošle godine naplatili 200 miliona eura više prihoda nego 2012. godine, što jeste pokazatelj o kvalitetu rada Ministarstva finansija i Poreske uprave i u konačnom fiskalni prihodi po glavi stanovnika su nam među većima u regionu. Međutim, ovi podaci koji zaista jesu priznanje za Ministarstvo finansija i za Poresku upravu, ne trebaju da nas uljuljkaju za to što i mi i Ministarstvo finansija znamo da i te kako ima prostora za dalje unapređivanje tog sistema, a SDP priču o naplati poreza, o poreskom dugu već godinama ddrži u vrhu prioriteta kada je riječ o Parlamentu Crne Gore. Ovaj zakon će definitivno u kontekstu ovoga što sam saopštio predstavljati dobar korak u pravcu poboljšane naplate prihoda i u pravcu povećanja fiskalne disciplinie. Zašto to kažem? To kažem iz prostog razloga što se sa jedne strane prepoznaje čitav niz načela koja štite prava poreskog, prava stranaka u postupku, što je jako važno da sa čistih osnova krenemo u naplatu poreza, ali sa druge strane imiate čitav niz normi koje će se pozitivno odraziti na tu naplatu poreza. Prije svega, tu mislim na normu koja je vezana za uvoženje pojma sekundarne poreske obaveze, zataim čitav niz članova koji razrađuju instrument priniudne naplate, kojim se razrađuje instrument plenidbe robe, itd. itd. što su sve stvari koje će definitivno pozitivno se ostvariti na naš sistem. Takođe se ovim zakonom otvara prostor za sprovođenje istražnih radnji po nalogu Tužioca za krivična djela iz oblasti poreza, što je još jedna od stvari koje daje poseb ni kvalitet ovom zakonu. Dobro je rješenje što je rok zastare na naplatu poreskog duga povećan sa tri na pet godina i jako dobro je rješenje što se ovim zakonom čine strožijim kazne za prekršaje u ovom segmentu, tako da na osnovu toga možemo zaključiti da je ovaj zakonski tekst na kvalitetan način pripreman i da ga ovaj parlament treba usvojiti. Ali, ono što bih posebno htio da apostrofiram ovdje jeste otvaranje prostora za odlaganje poreske obaveze. Ministar je, koliko sam shvatio u polemici sa mojim kolegama, već dao odgovor na to pitanje. Ja mislim da država Crna Gora kada je riječ o odlaganju plaćanja poreske obaveze mora da bude jako pažljiva i to do detalja mora da razradi posebnim propisom. Ovdje je u zakonu to i prepoznato, mislim da će crnogorskom parlamentu i te kako biti interesantan taj propis na osnovu kojeg će se ubuduće vršiti odlaganje poreskih obaveza, pošto i sami znamo da smo prije neku godinu Zakonom zabranili opraštanje poreza, a i toga je bilo u mnogo većem obimu nego što je država Crna Gora to sebi trebala da dozvoli. Jako je važno, poštovane kolege, privodim kraju, što se otvara prostor da se može izvršiti kontrola jednom pravnom licu i više puta tokom godine. Zašto ne bi moglo. Jako je važno što se otvara prostor da se kontrola lica koja se, kod kojih postoji osnovana sumnja da se obavlja djelatnost na nezakonit način, može vršiti i bez naloga za kontrolu i čitav niz drugih stvari koje su ovdje prepoznate. Ono što ja mislim da bi takođe trebalo izmijeniti jeste činjenica da bismo morali povesti računa da, ako smo već ovaj prvobitni rok zastare povećali na tri sa pet godina, da zajednički razmišljamo u pravcu da povećamo rok zastare za pokretanje prekršajnog postupka sa tri na peet godina i da na taj način uskladimo te dvije norme i da, ministre, posebno, ali podvlačim posebno vodimo računa o ovom podzakonskom aktu koji ćemo urediti, odlaganje poreske obaveze to što odlaganje poreske obaveze, kako ste vi sami rekli na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ne treba da bude diskreciono pravo bilo koga pa ni ministra finansija, jer će mu predstavljati samo teret, već trebaju da se tim podzakonskim aktom do detalja razrade kriterijumi na osnovu kojih bi unaprijed poreski obaveznik mogao da zna da li je on kvalifikovan da uđe uopšte u priču o odlaganju poreske obaveze ili ne, jer se mi još uvijek učimo efikasnijoj naplati poreza, a shvatio sam i duboko sam uvjeren da kvalitetno razrađen takav podzakonski akt može samo da nam predstavlja korak pozitivnom pravcu. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Šehoviću. Poslanik Bojović ima riječ, a neka se pripremi poslanik Čavor. Izvolite, poslaniče Bojoviću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Prije nekoliko dana u saopštenju koje sam dostavio javnosti a u vezi sa aktuelnom ekološkom situacijom u Pljevljima i odgovornošću privrednih subjekata u tom gradu, ja sam pozvao Vrhovnog državnog tužioca, novog Vrhovnog Državnog tužioca Ivicu Stankovića, da pokrene istragu i utvrdi kako je Rudnik uglja Pljevlja potrošio ri miliona evra koji su u 2010. i 2011. navodno bili opredijeljeni i realizovani za rekultivaciju zemljišta na kopovima Rudnika uglja Pljevlja, ako se vidi golim okom da do realizacije rekultivacije nije bilo ništa. Dakle, kako je potrošeno tih tri miliona evra od strane Rudnika uglja Pljevlja. Sada ga pozivam da proširi istragu i da utvrdi kako je otpisivan poreski dug Rudniku uglja Pljevlja u periodu 2009. 2010. 2011. i 2012. godina i da li je tom prilikom oštećen budžet države Crne Gore i za koliki iznos. Rudnik uglja Pljevlja je kompanija u kojoj država ima vlasništvo 31%. Nadam se da je svima nama jasno da bi trebalo da imamo jednu vrstu kontrolnog mehanizma rada te kompanije i način na koji ta kompanija troši sredstva. To je kompanija koja je jedna od najnetransparentnijih kompanija kad je u pitanju realizacija finansija. O tome govore i ovi izvještaji koje sam ja više puta pokazivao Izvještaj o poslovanju Rudnika gdje se govori da su milioni odlazili na finiansiranje sporta, milioni su odlazili na navodnu rekultivaciju koja nikada nije realizovana i postavlja se pitanje gdje je taj novac završio. Zbog čega ovo pitam? Zbog toga što je početkom 2014. godine, odnosno krajem 2013. odloženo plaćanje poreskog duga Rudniku uglja i to za ukupnu sumu od 15,7 miliona evra. Postavlja se pitanje - kako kompanija koja se hvali da ostvaruje impresivne poslovne rezultate i koja je u prva tri mjeseca 2014. godine imala poslovni profit od 2,7 miliona evra i poslovni prihod od 12,5 miliona evra, kako je ona uopšte došla u situaciju da ima tako nagomilan poreski dug prema državi Crnoj Gori i da li je to neko u prethodnom periodu odlagao i opraštao dug Rudnika uglja Pljevlja time direktno šteteći budžet države Crne Gore. Ja sam pokušao da dođem u priliku da imam sastanak sa novim izvršnim direktorom Rudnika uglja Pljevlja, gospodinom Slavoljubom Popadićem i nisam uspio u svojoj namjeri. Evo da vam praktično objasnim, ja sam došao uredno na portirnicu, prijavio sam se, najavio da želim sastanak sa izvršnim direktorom. Sekretarica me je nazvala i saopštila sljedeće: "Izvršni direktor je danas prezauzet, molim vas javite se u nekom od narednih dana. Ja sam se naravno suzdržao tu od bilo kakvog komentara i reakcije, javio sam se u nekom od narednih dana - odgovora na telefonski poziv nije bilo. Zar nije bilo najprimjerenije da izvršni direktor u kompaniji u kojoj država ima 31% vlasništva, pozove jednog predstavnika građana i zakaže sa njim taj razgovor. Želio sam da se raspitam o poslovanju Rudnika uglja Pljevlja, o rekultivaciji kopova koje nema i o saniranju stanja životne sredine i ulaganju Rudnika uglja u infrastrukturu u Pljevljima po principu društvene odgovornosti kompanije. Apsolutno, ako to nije moguće da se obebijedi jednom poslaniku, kako li tek onda prolaze obični građani ili radnici Rudnika uglja kad hoće da razgovaraju sa poslovodstvom. I završavam. S jedne strane, kada treba otpisati dugove, poreske dugove Rudnika uglja Pljevlja, kada treba odložuiti plaćanje poreskog duga Rudniku uglja Pljevlja, onda se Rudnik uglja tretira kao kompanija od posebnog državnog značaja, a kada Rudnik uglja ne plaća poreski dug, kada ne pruća značajniju podršku u pogledu saniranja urušene infrastrukture u Pljevljima po principu društvene odgovornosti kompanijadržavi, onda se kaže - pa izvinite, tamo država nema većinsko vlasništvo. Ja tvrdim da se ovdje radi o jednoj politici koja treba zapravo da zaštiti ključne vlasnike ove kompanije, premijerovog brata Aca Đukanovića i kompaniju A2A, pa makar to išlo i na štetu budžeta države Crne Gore. Hvala.
  • Hvala vam, kolega Bojoviću. Kolega Čavor ima riječ, a neka se pripremi poslanica Jasavić. Izvolite, kolega Čavor.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, gospodine Novoviću, koleginice i kolege poslanici, Danas je pred nama važan zakonski akt. Moram kazati da u početku kod svog izlaganja se pridružujem jednoj pozitivnoj klimi koja je stvorena u raspravi oko ovog zakona i jednom mom očekiv anju da će zakon biti u većinskom, čak po nekim sugestijama koje su bile moguće u apsolutnom iznosu podržan, jer nije bilo puno riječi na one norme koje su u zakonu niti su osporavane, bilo je više nekih drugih, da kažem komentara, na neka zbivanja u životu i finansija Crne Gore. Ono dobro što jeste i da je zakon po skraćenom postupku u našem parlamentu iz dva razloga. Jedan je svakako razlog da što prije ovaj zakon uđe u život i finansijski i poreski i poslovni naše države, a drugi taj bez obzira što je bilo različitih mišljenja treba biti usaglašen sa već važećim zakonom o akcizama koji važi od 1. januara. Zbog čega je očito visoka saglasnost oko ovih normi u ovome zakonu može se ogledati u ciljevima izmjena i dopuna ovoga zakona, prije svega u efikasnijoj i povećanoj naplati prihoda, suzbijanju sive ekonomije, jačanju kontrolnih mehanizama, definisanju i jačanju nadležnosti i ovlašćenja poreskih organa, kao i ono što su predlozi i preporuke Savjeta za regulatornu reformu, pojednostavljenje administrativnih procedura, unapređenje poslovnog ambijenta, kao i bržeg i kvalitetnijeg ostvarivanja prava građana pred organima državne uprave. Dakle, visoka saglasnost u osnovi jeste ovoga, ali pridružujem se i onim svim razmišljanjima i ostalih poslanika iz našeg kluba da ovo treba sve implementirati. Ono što jeste važno u svakoj državi pa i u našoj stvaranje većih prihoda i sa aspekta finansija i stabilnosti i razvoja države. Ovim zakonom su predložene neke norme i mjere koje bi trebale doprinijeti većim prihodima. Jedno je od tih, iako nije popularno, pitanje kaznene politike i kazni. Sa jedne strane one su povećane a sa druge strane i naplata bi trebala biti efikasnija, što opet ima dvojaku ulogu. Jedna u visini prihoda a druga u preventivnom, koji je za mene mnogo značajniji, a taj preventivni smisao da dekuražira one koji žele da naprave jedan poreski prekršaj. U tome vidim, ako se može kazati i veću pogodnost. Zakonom je predviđena i prinudna naplata poreskih obveza bila riječi danas u Parlamentu oko izbjegavanja naplaćivanja poreza jednog broja firmi koje imaju veliku imovinu. Upravo ovim zakonom je predviđeno da se porez može naplaćivati i od nenovčanih sredstava i od zarada ali i fiducijalnim odnosom za imovinu koja je u raspolaganju onih lica koja ne plaćaju poreze. Bilo je riječi i o odlaganju plaćanja, tu je bilo najviše sporenja. Priincipijelan sam za to da ukoliko postoje realni uslovi da se nekom treba odložiti plaćanje poreza, treba to raditi na jasnoj proceduri i ono što je opet u dijelu stvaranja mogućeg prihoda i mogućeg čistog rješenja što predviđa i kamatu za to vrijeme kada se odlaže naplaćivanje poreskog duga, odnosno odlaganja. Takođe, zastarijevanje sa tri godine na pet godina biće efektno. Opet imam taj osjećaj neke preventive jer ako dođete na dvije i po godine do moguće zastarjelosti, vjerovatno ćete nešto raditi da bi prešli tu treću godinu, peta godina je da kažem pozitivna mjera u ovom trenutku. Dalje, ovdje uvaženo je ono što je predvidio i Zakon o sprečavanju korupcije gdje poreski inspektor kao i njihovi najuži članovi porodice su obavezni da podnesu izvještaj o imovini. Posebno je značajno naglasiti taj kontrolni mehanizam, dakle internu konstrolu i u poreskim organima, a ovo je dio te neke da kažem interne kontrole i posebno kontrole poreskih obveznika o čemu je bilo i ovdje riječi da se ona može vršiti i više puta i bez specijalnog naloga i tome slično i tome slično. Takođe, Zakonom je predloženo i skraćenje registracija sa 30 na 15 dana, što je opet jedna mjera koja može ubrzati poslovanje, što ide u korist i poreskih obaveznika. Ono što jeste jedna od mogućih mjera, opet da kažem pozitivnih, odbijanja registracije zbog neizmirenih obaveza. Jer, u praksi imamo slučaj da osnivač kada zapane u određene probleme, pokušava ostvariti novu firmu, registrovati se da bi izbjegao dio poreza koji po ovom osnovu, mislim da je i ta mjera takođe pozitivna. I na kraju samom da kažem, ovdje je bilo korektne priče i od kolega iz našeg poslaničkog kluba i kolega iz opozicije, da Ministarstvo finansija čini značajne napore u stabilizaciji finansija i naplati prihoda i da to nije, kako bi se kazalo, mrtvo slovo na papiru, to su pokazatelji sa kojima se svakako može i pohvaliti Miistarstvo i Poreska uprava. I na kraju, još jednom zahvaljujući na pažnji i izvinjavajući se zbog produženog vremena, molim sve nas da zajedno učestvujemo u primjeni ovih propisa, posebno Ministarstvo i Poresku upravu. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem, kolega Čavor. Riječ ima koleginica Jasavić, a neka se pripremi koleginica Šćepanović. Izvolite, koleginice Jasavić.
  • Zahvaljujem, uvaženi gospodine potpredsjedniče. Uvažene kolege, koleginice, gospodine Žugiću, gospodine Radoviću, poštovani građani, Tragom današnjih diskusija želim da postavim pitanje i gospodinu Žugiću i gospodinu Radoviću. Ovdje se čulo da su se nekim medijima opraštali ili reprogramirali dugovi. Molim vas samo za informaciju javnosti radi, o čemu se radi, jer javnost ima pravo da zna, mediji su moćna sila, šta je suština, i konkretni odgovori na ovo pitanje, vrlo je važno. Gospodine Žugiću, orlovi ne love muve. Ako želite da krenete silnu brbu za naplatu poreza krenite onda na silne. A Vi ćete dosta teško krenuti na ove silne zato što su oni u vašim redovima. Ne sumnjam uopšte u Vas lično, i vjerujem u Vašu ličnu hrabrost i spremnost da kvalitetno radite svoj posao. To se vidi, to se juče vidjelo kroz Vaš aktivizam vezano za naplatu taksi. To se tačno moglo vidjeti,12. godina kako ide, pa kako ide 13, pa 14, kada ste Vi u punom mandatu, što bi se reklo. Meni brojke sve govore. Ali, Vi ste se, gospodine Žugiću, loše politički oženili. To je znate ono, kao kad se dobar momak iz dobre kuće, valjane, zaljubi, pa uzme neku lijepu đevojku a ona iz nikakva roda, pa mu rodi đecu da mu sva na daidže i na ujčevinu pođu. Pa mu ništa ne valjaju, pa se džaba on trudi da bude štedljiv, a oni rasipaju đe stižu, lažu đe stižu, kradu đe stižu, pljačkaju đe stižu, a on mora da se crveni, jer je napravio loš izbor pri ženidbi. Dobro je što nije tako privatno, to je dobro, dobra dimenzija. E suština je u tome. Da bi se programirao obični čovjek morate da imate istinsku elitu, a tu spada i politička elita. Politička elita kao i svaka druga kreira moral. Ona mora da ima moral, jer se obični ljudi ugledaju, programiraju prema eliti. Ako u političkoj eliti nema morala i etike, onda je to kvazi elita, i onda nemate ništa drugo nego da očekujete smjenu vlasti da bi došlo do toga da imamo etiku u politici ili makar one otvorene liste pa da znamo koga narod hoće i koga neće, i o tome treba razmišljati, takođe. Vi ste ovdje govorili o jednom članu, ja bih se fokusirala, ima ovdje dobrih odredaba u ovom zakonu. Čitala sam ovaj zakon pažljivo, ima ovdje dobrih odredaba, mogla bih da pričam, ne znam koliko mi je vremena ostalo o članu 30 i članu 47. Vi ste ovdje govorili, nije to dobro, da će se posebnim propisom, odnosno uredbom regulisati pitanje reprograma. Zašto ne bi, hoću Vaš odgovor, zašto ne bi to išlo sa zakonom? Ajde da o tome da otvorimo, nemojte stalno zatvarati proces kroz Vladin sistem, izvršnu vlast, ajde da otvorimo to pitanje reprograma ovdje u Parlamentu. Predložiću amandman da ovdje umjesto posebnim propisom ide posebnim zakonom, pa dajte ovdje iznesite predlog pa ćemo onda onda ovdje da suprodstavimo argumente. Govorili ste o imovini kao zalozi, o povjerenicima gdje država je povjerenik. Govorili ste o biznis planu. To su neki uslovi za reprogram. Ajde da to pitanje otvorimo ovdje u Skupštini pa da pošteno pričamo. Zašto na Vladi, ovaj dom treba te stvari da prati. Treba da znamo te stvari. Dalje, govorili ste o ovom članu 47 koji je vrlo dobar, gdje kažu u toku inspekcijskog nadzora, ali vrlo je diskutabilan i opasan. Inspektor može poreskom obvezniku narediti zabranu obavljanja djelatnosti, pa ovdje navodite dobre vrlo uslove koje mora ispuniti neko da bi inspektor ovo naredio, ali ova odredba može, vrlo je opasna, ona vam stvara uslov za koruptivnost. Znači, može a ne mora, i pođe poreski inspektor i uradi, nekom hoće nekom neće. Nemojte to da radite. Ako hoćete ozbiljno da radite nemojte to da radite nego neka ide neselektivna primjena. Daću amandman i na ovo. Oko akciza, gospodin je govorio na Odboru, čitala sam izvještaj da to nije nešto sa čim je on saglasan. Vi ste ovdje ponudili svoju odgovornost ukoliko bude manja naplata. Idemo na to,ali zanima me Vaš stav. Zašto je gospodin Joković, s Vama je bio u većoj komunikaciji nego sa mnom, ja nijesam član tog Odbora, pročitala sam pažljivo šta se na Odboru govorilo, ovog stava? Vi ste rekli da je to sa tehnološkog procesa. OK, ali želim da čujem i njegov stav, i još nešto na kraju samo. Danas je korigovao kolega Medojević ovaj stav oko 40 miliona štete koje imamo oko nenaplaćenih akciza za duvan, jer došlo je do neke greške očigledno. Potrošeno je 800 tona duvana, a 1600 je stvarna potrošnja tona. E sad, recite mi šta bi mi mogli sa tih 40 miliona? Zamislite, evo završavam zaista, zamislite da tih 40 miliona možemo da uložimo u našu djecu. Nijme bitno jesu li ona iz Pive, jesu li ona iz Balotića, jesu li ona iz Banjana, ali najbolja đeca, najkvalitetnija, da ih pošaljemo sjutra na Harvard, na Oxsvord, na Kembridž i da to znanje donesu ovamo u Crnu Goru i da promovišemo takve stvari. Dajte otkrijte šta se radi sa duvanom i dajte da taj novac država uzme i dajte da ga uložimo u znanje, jer je samo znanje moć i ako nam se znanje vrati imaćemo prosperitetnu državu. Hvala.
  • Hvala Vam. Ministre, želite li da komentarišete? Izvolite.
  • Za Vaše sugestije i predloge, gospođo Jasavić, član 47 potpuno sam saglasan da promijeni amandmanom, ne da može nego da mora. Zašto bismo ostavili pravo i prostor za bilo čiju selektivnost, mislim, da budem potpuno konkretan. Drugo, da li u zakon, odnosno zakonom definisati reprogram poreskih obveza. Samo molim za jedno, znači nema nikakvih elemenata da bilo koga favorizujem niti da razmišljam o bilo čemu osim o poslu i to maksimalno profesionalno. Možemo čak i to sad sam se konsultovao sa gospodinom Radovićem, dodati aneksom drugi stav tog člana u zakonu i definisati u kojim elementima možemo izvršiti reprogram poreskih obaveza, i možda, da se oko toga konsultujemo i sa Unijom poslodavaca i Privrednom komorom, zašto da ne. Ali, ostanimo pri podjeli posla, neka Vlada radi ono što je njeno, a Skupština svoj dio posla. Ali, ne bježim od toga da ako istinski želimo objektivizam u reprogramu poreskih obaveza da tu pravnu osnovu stavimo u ovaj zakon. Ne bježim od toga uopšte. S tim u vezi je i ovo Vaše pitanje vezano za reprogram poreskih obaveza pojedinih medija. To je po meni jako osjetljivo pitanje i dobro je da ga komentarišemo pred javnošću, jer imate komentare: " sad se podržavaju režimski, pa se podržavaju opozicioni mediji", citiram ono što su komentari napolju. I u ovom dijelu smo morali biti ne selektivni, nijesmo prekršili norme, odnosno uredbu, ali mislim da ste Vi potpuno u pravu. Niko nema pravo ko nema one elemente koji se tiču upravo objektivnosti reprograma da dobija reprogram za svoje poreske obaveze. I znate, iznenadite se kad neko drži lekcije svima nama, ima upravo poreski dug. To je posebno teško pitanje. Zahvaljujem.
  • Hvala Vam. Želite li odgovor na komentar? Izvolite.
  • Javnost treba sve da zna o svima nama, o svima nama. Javne smo ličnosti i sve na izvolite. Obaveza onog ko nije javni funkcioner po pitanju morala je mnogo, mnogo manja od onog ko je javni funkcioner. Ali, mediji obavljaju vrlo važan posao. Oni uglavno trasiraju javno mnjenje. Vrlo je važno da mi kao poslanici znamo koji su to mediji, koji su to mediji, o kojima se radi, kojima je oprošten ili reprogramiran dug. Za mene je to bitan odgovor radi sklapanja mozaika, mog ličnog o mnogim dešavanjima na crnogorskoj javnoj sceni, a javna scena podrazumijeva mnogo segmenata. Hvala vam.
  • Hvla Vam. Čućemo kolegu Nikolu Gegaja na kraju i time ćemo okončati raspravu o ovom zakonu. Izvolite.
  • Hvala. Poštovani ministre Žugiću, poštovani gospodine Radović, poštvani poslanici, poštovani građani Crne Gore, Jedan od značajnih sistemskih zakona o kojem danas raspravljamo jesu izmejen i dopune Zakona o poreskoj administraciji čija će implementacija doprinijeti efikasnoj administraciji, pojednostavljenju poreskog postupka i to kroz skraćenje rokova, unapređenje postupka kontrole i naplate, proširenje nadležnosti poreskog organa. Prenos nadležnosti u dijelu akciza sa Poreske uprave na Upravu carina. Takođe, između ostalih efekata izmjene Zakona o poreskoj administraciji svakako će doprinijeti kao što je i sam ministar rekao, suzbijanju sive ekonomije, poboljšanju poreske discipline i to kroz složenije sankcionisanje učinilaca poreskih prekršaja kao i uvođenje instrumenata za sprečavanje korupcije čime se proširuje obaveza podnošenja imovinskog kartona za poreske službenike i otkrivanje poreskih krivičnih djela i njihovih izvršilaca. Takođe, u cilju postizanja većeg stepena odgovornosti poreskih obveznika ustanovljavaju se poreska krivična djela i propisuju sankcije za njihovo izvršenje. Uostalom kao što je poznato osnovni razlozi za izmjenu važećeg Zakona o poreskoj administraciji je potreba za usklađivanje važećeg zakonodavstva sa najboljom međunarodnom praksom i preporukama Savjeta za regulatornu reformu i unapređenja poslovnog ambijenta, a sve u cilju unapređenja poreskog sistema. Takođe, da se vidjeti da je jedan od razloga za donošenje ovog zakona je uslovljen i potrebom poboljšanja određenih rješenja koja su se u praksi pokazala kao nepotpuna i neefikasna. Ovim zakonom se posebno definišu načela na kojima se zasniva poreski postupak kao što je veoma bitno sa aspekta zaštite prava stranaka u postupku, jer oni generišu sva ostala prava i obaveze koje proističu iz daljih zakonskih odredbi i opredjeljuju radnje stranaka u samom postupku. Članom 5 ovog zakona isključuje se nadležnost poreskog organa u pogledu vršenja poslova utvrđivanja naplate i kontrole akciza imajući u vidu da navedeni poslovi prelaze kao što sam rekao u nadležnost Uprave carina. Zatim, čanom 18 uvodi se obaveza za strano pravno i fizičko lice koje nema stalnu poslovnu jedinicu, odnosno prebivalište u Crnoj Gori, a ostvaruje prihode ili stiče imovinu u Crnoj Gori, imenuje poreskog punomoćnika i o tome obavijesti poreske organe. Takođe, predloženim odredbama briše se obaveza suda koji vodi registar pravnih lica, organizacija i preduzetnika da dostavlja nadležnom poreskom organu podatke o registraciji, statusnih promjena ili stečaju navedenih lica imajući u vidu da je Centralni registar privredni subjekat koji vrši poslove registracije privrednih društava i preduzetnika u sastavu Poreske uprave. Značajno je istaći kao korak naprijed i to što je članom 23 predviđeno skraćenje roka za donošenje rješenja o prestanku registracije sa 30 na 15 dana. Takođe, predloženim odredbama ovog zakona se vrši i poboljšanje postojećih rješenja koja se odnose na prinudnu naplatu uslučaju neizmirenja poreske obaveze od strane poreskog obveznika. Na ovaj način vrši se poboljšanje postupka naplate poreske obaveze što ima za posledicu i povećanje budžetskih prihoda. Predviđene su i novčane kazne za učinjene poreske prekršaje kojim će se postići i efikasnija borba protiv sive ekonomije što je po meni dobro rješenje. Propisuje se kazna i za nerezidentnog poreskog obveznika koji nema stalnu poslovnu jedinicu u Crnoj Gori a ostvaruje prihode ili stiče imovinu u Crnoj Gori, ukoliko ne imenuje poreskog punomoćnika i o tome ne obavijesti nadležni poreski organ. Na kraju ću reći da se radi o dobrom zakonskom rješenju koji će doprinijeti stabilizaciji i poboljšanju prihodne strane budžeta i fiskalne konsolidacije i zbog toga ću ga podržati. Toliko i hvala vam.
  • Hvala, kolega Gegaj. Ovim smo završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji. Pitam ministra da li želi završnu riječ? Izvolite, ministre.
  • Poštujući ovaj visoki dom i uvažene poslanike želim da istaknem da smo ovaj zakon radili potpuno bez primjesa selektivnosti i da ono što moramo, a ne možemo jeste da nakon što se ovaj zakon, očekujem, izglasa velikom podrškom u Parlamentu da završimo obuku, odnosno instrukciju poreskih inspektora, ali da sa ovim zakonom detaljno upoznamo i sve poslodavce u Crnoj Gori, jer samo mislim da ćemo na takav način sa punom transparentnošću i procesom edukacije koja mora izvirati upravo iz osnova novih normi napraviti ono što očekujemo, snažnije kapacitete po meni u najvažnijoj prihodnoj instituciji. Zahvaljujem.
  • Ovim smo završili pretres o ovoj tački, naravno i o njoj ćemo se izjasniti naknadno. Kako je najavio kolega Simović, prelazimo sljedeći zakon, a to je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnost. Ovlašćeni predstavnici Vlade su doktor Radoje Žugić, ministar finanisja i Novo Radović, generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci Odbora su Zorica Kovačević, Zakonodavnog odbora i Veljko Zarubica, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres i pitam predstavnika Vlade ministra Žugića, da li želi dati dopunsko obrazloženje? Izvolite.
  • Gospodo poslanici i poslanice, Mislim da je još jedan jako važan zakon danas na plenumu, i mi smo ovom zakonu posvetili punu pažnju i ovo je jedan od ekonomskih zakona kako bi ga nazvao, seta ekonomskih zakona koji je takođe svoje osnovno izvorište našao u fiskalnoj politici. Ovim zakonom želimo prije svega da liječimo ranjivosti i jednog važnog segmenta fiskalnog sektora, a to su lokalne samouprave. Napravili smo aproksimaciju po osnovu normi koje predlažemo za usvajanje da bi lokalne samouprave iz ovog zakona dosljednom primjenom i uz postojeći poreski kapacitet naplatile 21 milion eura više. Ono što smo imali kao dileme i komentare na matičnom odboru jeste prvo pitanje ko će da plati kako su neki saopštili ovako visoko definisane poreze. Ko je taj klijent? Naš penzioner, naš radnik, naš zaposleni, naš službenik ili bilo ko? Samo na to pitanje vam saopštim da smo kod definisanja minimalne stope oporezivanja za lokalne samouprave pošli od prosječnih stopa u Crnoj Gori u prethodnom periodu. Ta prosječna stopa je iznosila 0,26% na vrijednost, a naš predlog donje granice je neznatno niži i iznosi 0,25%. Mi smo po tom osnovu i dobili, ne samo po tom brojne komentare zajednice opština. I ja sam imao nekoliko kordinacija sa lokalnim samoupravama, i ovo je zakon koji opet mora imati potpuno bez ikakvih primjesa, političkih primjesa, jer lokalne samouprave u njima ne vrši samo DPS vlast. To je elemenat vlasti svih praktično partija, parlamentarnih partija u Crnoj Gori. Tako da dosadašnja praksa je pokazivala da su lokalne samouprave ili nerealno planirale svoje budžete ili neracionalno trošile, odnosno tretirale svoju rashodnu stranu budžeta ne polazeći od realnog poreskog kapaciteta. Od kapaciteta privrede i stanovništva ili da su bile neaktivne u smislu širenja poreske baze i većeg stepena naplate ili da je u pitanju neracionalan odnos prema javnim sredstvima, i na kraju, da li je možda u pitanju elemenat koji se temelji na regulatornom okviru, odnosno da li je regulacija "kriva" za nezavidan finansijski položaj svih u Crnoj Gori. Polazeći od ovih elemenata vezanih za njihovu održivost mi smo imali i Zaključke Vlade i te zaključke precizno formulisali i dali svoj maksimalni doprinos svim lokalnim samoupravama nezavisno ko u kojoj lokalnoj samoupravi vrši vlast. Dozvolićemo konverziju funkcionalne imovine za njihove javne dugove, dozvolićemo reprogram pojedinim lokalnim samoupravama shodno objektivnim mogućnostima opština. Znate, reprogram sam po sebi ne znači ništa, ako skratite rok, i onda se on ne poštuje. Dozvolićemo takođe posebno za sjever Crne Gore određene grejs periode koji se odnose na početak vraćanja ranije stečenih dugova i dozvolićemo, odnosno pomoći ćemo lokalnim samoupravama u saradnji sa komercijalnim bankama i sa razvojnim fondom određene benfite koji će biti na kursu restruktuiranja njihovih obaveza ne samo prema bankama već i prema dobavljačima. Dakle, željeli smo na jedan objektivan, nadam se i stručan način, da pomognemo da se riješe akumulirani problemi lokalnih samouprava, da ispoštujemo sve elemente koji se tiču decentralizacije, odnosno njihovog ustavnog prava vršnje vlasti, ali uz želju da na neki način i kroz diskusiju u ovom Parlamentu, kroz poruke koje ćemo poslati lokalnim samoupravama do kraja ipak uozbiljimo situaciju. Evo zaboravio sam jedan od Zaključaka Vlade koji je, takođe, dostupan pojedinim opštinama, budući da brojene od njih imaju tehnološke viškove, da iste mogu rješavati uz saglasnost, odnosno predlog Ministarstva finansija Vladi prodajom dijela imovine u funkciji rješavanja upravo tih neracionalnosti. Dakle, postoje instrumenti, postoje pravila, postoji sad nadam se i zakon koji je predložen da se ti problemi vezani za održivost fiskalnu i finansijsku stabilnost lokalnih samouprava ipak riješe u relativno kratkom roku. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, uvaženi ministre Žugiću. Htio sam da Vas pitam jedno pitanje ne uzurpirajući ovo, a mogu po Poslovniku. Da li sam ja u pamet ili nisam u pamet,čitajući ovo dobro a uvijek čovjeka tangira prvo košulja pa onda dalje, a pošto ću se ja očito naći u problemu, pošto imamo određeno nasljedstvo, a pošto su moji Komani, Bandići, Zagarčani isti kao ja, pošto nema krave u Komane, pošto nema radnika u Komane, Bandiće, Zagarče, a u 3 000 familija je bilo buljuk po minimum 100 ovaca, ne krava, nego ovaca, brava, bravo vidi se da su i Bjelopavlići vazda bili sa Komanima i kumovi i prijatelji i sve ostalo. Da li je ovo fatamorgana, ministre, ovaj član 9d ili je ovo java? Da se porezi na neobrađenu zemlju povćavaju 50%, a da onaj čovjek koji ima iznad 20 000m2, meni je to Vaso ostavio, 20 30 rala to je negdje oko 30-40 rala zemlje, i to najbolje zemlje, od 3 do 5%. Da me ne bi ponovo, ima jedan autor takozvani u jednoj televizijskoj emisiji koji vodi tolk show "Načisto" se zove, nema emisije koju neće uhvatiti neki moj lapsus ili će ga iskriviti, e pošto ću ja pričati o ovome da me opet ne bi uhvatio, je li ovo fatamorgana ili je ovo stvarnost u ovakvim poljoprivrednim uslovima i ovakvoj podršci poljoprivredi ovakvi porezi? Ko će ovo platiti, ljudi? Ima li Komanina, Bandićanina, Zagarčanina danas poljoprivrednika, Zećanina koji će ovo platiti? Hoćete li mi odgovoriti, ministre?
  • Imam namjeru da o tom članu pričam u nastavku diskusije i to je član koji je izazvao po meni najveću pažnju na sjednici Vlade i sjednici Matičnog odbora. Ono oko čega smo se sporili jeste upravo koju površinu izuzeti iz ovih, da kažem, destimulativnih stopa oporezivanja. Nemate samo Vi, profesore, 300 000 m2 imama i ja u nasleđu toliko, ogromno nasleđe. I mislim da smo došli do kompromisa da ćemo ovaj član 9d riješiti na način što ćemo djelovati amandmanski, a jako je dobro da nađemo pravu mjeru površine koju ćemo osloboditi. Šta nas je ponukalo ili motivisalo da definišemo ovo, definisalo nas je to što smo imali u procesu privatizacija na primjer jednog stranog državljanina koji je privatizovao milione kvadratinih metara obradivog zemljišta za simboličnu sumu. On se ne pojavljuje, poreza nema, on nema ni potrebu da bilo šta radi sa zemljištem koje je potpuno van funkcije. Da bi smo to stavili u funkciju predložili smo, ali čini mi se sa pravom ste rekli ovo je mala površina i moramo je povećati. Takođe, gradacija ili klasifikacija pojedinog zemljišta se mora uvažiti, jer šumsko zemljište se izuzima. Pozivam vas i tu će gospodin koliko sam shvatio Damir Šehović predložiti amandman da vidimo zajedno koja je to mjera površine koja se oslobađa, a da veliki kompleksi ipak uđu u zonu višeg stepena oporezivanja. Jedino tako možemo razviti i poljoprivredu ili motivisati vlasnike da obrađuju tu zemlju. Slično je i sa građevinskim zemljištem, tako da i to pitanje ćemo tokom rasprave razmotriti. Vidim da ste to dobro uočili, uočio sam i ja, jer kada sam se presabrao oko mog nasleđa, kao i Vi oko Vašeg, definitivno taj procenat na vrijednost, mada je drugo pitanje koliko ta zemlja koja se ne obrađuje vrijedi. To je posebna priča, ali generalno saglasan sam da napravimo zajednički amandman kojim ćemo definisati nivo oslobađanja velikih površina, prije svega za domaćine u Crnoj Gori, a da u ovo uključimo one koji su došli do velikih kompleksa, a ne obrađuju takvo zemljište. Zahvaljujem.
  • Uvaženi ministre, Najvjerovatnije neću govoriti, pusitću Vas, onda ću sjutra biti uvodničar na PDVe, deset minuta i obrazložiti mnoge stvari pogrešne politike iz svega ovoga, deset godina koje sam predložio, dosta znam oko svega ovoga. Zamislite 200 - 300 000 eura koštaju 5%. Koštaju, kralj Nikola je vele pio vino otuda. Toliko to košta, pojedini ljudi imaju toliko je to u nasljedstvo, i to je kupovano, ljudi, zlatom. Takva zemlja se nekad cijenila, kad se moglo raditi i obrađivati. Na žalost,bolje je bilo kad je bio kralj Nikola. Idemo redom. U ime Kluba poslanika DPS-a, kolega Jelić. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, uvaženi ministre, Razmatramo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti. Ovaj zakona ima za cilj povećanje budžetskih prihoda i ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave imajući u vidu izražene finansijske probleme i nelikvidnosti budžeta lokalnih samouprava o čemu je u uvodnom izlaganju saopštio ministar finansija. Dakle, ponavljam imajući u vidu izražene finansijske probleme i nelikvidnost budžeta i jedinica lokalne samouprave sa jedne strane, a sa druge strane potrebu unapređenja fiskalne politike u funkciji razvoja preduzetništva predložene su izmjene zakonskih rješenja u ovoj oblasti. Predložene izmjene, prije svega, odnose se na povećanje donjeg limita za oporezivanje sa 0,10 na 0,25% i proširenje baze za oporezivanje kroz revidiranje važećih oslobađanja. Takođe, ovim zakonom se proširuju ovlašćenja opštinama da za određene kategorije nepokretnosti mogu propisati višu, odnosno nižu stopu poreza na nepokretnosti, a sve u cilju i u skladu sa svojom poreskom politikom. Novina je propisivanje sankcija za nepoštovanje i neizvršavanje zakonom utvrđenih obaveza, što će svakako doprinijeti većoj poreskoj disciplini, a samim tim i suzbijanje sive ekonomije. U tom smislu propisane su novčane kazne zbog neprijavljivanja i neplaćanja poreske obaveze koje se odnose za notare, odgovorno lice u sudu ili državnom organu, pravna lica, preduzetnike i fizička lica kao i zbog neblagovremenog prijavljivanja plaćanja poreske obaveze u rasponu od 250 do 20 000 eura. Primjenom predloženih rješenja stvaraju se predpostavke za brži razvoj u oblasti turizma, poljoprivrede i građevinarstva sa posebnim akcentom na sjeverni region naše države. Naime, u funkciji sprečavanja nelegalne gradnje predloženo je da se za objekat koji je izgrađen suprotno zakonu može utvrditi uvećanja poreska stopa u odnosu na opštu poresku stopu i to za objekat kojim se rješava stambeno pitanje do 50%, a za objekat kojim se ne rješava stambeno pitanje za 100%. U cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti, prije svega, u sjevernom regionu dato je ovlašćenja opštinama da se za poljoprivredno zemljište koje se obrađuje, koje se ne obrađuje mogu propisati uvećanu poresku stopu do 50% u odnosu na opštu poresku stopu, osim za poljoprivredno zemljište čija površina prelazi 20 000m2 za koje se utvrđuje poreska stopa u visini od 3 do 5% tržišne vrijednosti. Upravo na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije, poštovani potpredsjedniče Raduloviću,imali smo raspravu o ovome. Postavio sam pitanje šta sa onim poljoprivrednim domaćinstvima koja su staračka domaćinstva, koja nema ko da obrađuje, a takvih je dosta na sjeveru države? Dakle, moramo razmisliti i o toj kategoriji, a takođe potpuno saglasan sa stavovima ministarstva da oni koji su privatizovali ogromu zemlju, ogromne količine površine zemlje a nijesu u funkciji, da ih oporezujemo po tržišnoj vrijednosti. Ovako najvažniji resurs, a to jeste zemlja, nije u funkciji razvoja. Moramo nekako to staviti u funkciji razvoja i kroz amandmane koji su najavljeni da i ovo na neki način zaista regulišemo. Takođe, u cilju eliminisanja biznis barijera i stimulisanja elitnog turizma data je mogućnost opštinama da za ugostiteljski objekat koji se nalazi u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta sa dvije zvjezdice i ispod dvije zvjezdice može utvrditi uvećanu poresku stopu u odnosu na opštu poresku stopu u visini od 3 do 5,5% tržošne vrijednosti zavisno od kategorije ugostiteljskog objekta. Dok ugostiteljski objekat koji je u funkciji 12 mjeseci u godini poreska stopa može se umanjiti u odnosu na opštu poresku stopu i to za ugostiteljski objekat četiri zvjezdice do 30%, a preko četiri zvjezdice do 70%. Pored navedenog posebna pažnja je posvećena poreskom tretmanu građevinskih objekata i posebnim djelovima stambene izgradnje u svojini investitora koje u poslovnim knjigama iskazuju kao zalihe gotovih proizvoda koji su namijenjeni za dalju prodaju, a za koje se zbog nedorečenosti u važećem zakonu različito pristupalo kod njihovog oporezivanja od strane opština. Ono što bih na kraju želi zaista da saopštim, Vi ste, gospodine ministre, saopštili koje su to mjere i aktivnosti koje treba preduzeti na lokalnom nivou kako bi se došlo do zadovoljavajućeg nivoa. Mene bi zasita interesovalo, ako ste u mogućnosti da nam saopštite, koliki je to iznos neplaćenog poreza po ovom osnovu i koje su to mjere koje preuzimaju jedinice lokalne samouprave? Jasno znam koje su mjere koje vi preduzimate i o tome ste Vi saopštili danas i juče, ali ne znam koje mjere preduzimaju lokalne samouprave. Juče smo pričali o nivou buke i taksu na elektro akustične uređaje koje opštine jednostavno ne žele da naplate. Sa druge strane, ovim zakonskim rješenjima mi želimo da pomognemo lokalnim samoupravama, ali ponavljam priču od juče, moraju i lokalne samouprave da iskažu napor u naplati svojih prihoda kako bi povećali budžet i jednostavno taj budžet doveli u ravnotežu. Kažem, jasno mi je šta preduzima ministarstvo, kao što je ministar rekao, potpuno neselektivno prema svim opštinama, ali dajte da i lokalne samouprave upravo dođu do tog nivoa da naplate svoje budžetske prihode. Zahvaljujem.
  • Hvala i Vama, kolega Jeliću. Izvolite, koleginice Kalezić.
  • Gospodine potpredsjedniče Raduloviću, poštovana Skupštino, poštovani ministre Žugiću sa saradnikom i, prije svega, poštovani građani Crne Gore, Ovdje se danas govori o još jednom veoma važnom zakonu. Zašto smatram da je veoma važan, osim ovoga što je u svom obrazloženju dao ministar? Kako ja zapažam kao građanka? Važan je u smislu da je on instrument da se upravlja društvenim bogatstvom. Dakle, nezavisno od toga ko je vlasnik, ko je titular vlasništva, da li je to privatnik, da li je to firma, da li je to država ili lokalna samouprava, i zgrade, i poljoprivredno zemljište, i građevinsko zemljište, i pripadajuća infrastruktura zapravo čine ono što su nekretnine koje su dio državnog bogatstva, taj fondus i normalno je da se očekuje da država time upravlja na najbolji mogući način. Tačno je da je ovaj zakon instrument toga, ali na žalost ovdje se vidi jedna disharmoničnog u pristupu, čini mi se, ovdje je bilo već pomenuto poljoprivredno zemljište. Dakle, šta država, šta mi sami sebi kroz državnu upravu nudimo kao mogućnost. Ne može se na ovakav način oporezivati, a da se nekaže postoje te i te kooperative, te i te zadruge, ti i ti programi koji će pod prihvatljivim uslovima za vlasnike preuzeti na određeni rok, naravno uračunaće se njihovo ulaganje i tako dalje. Nema tog odgovornog nasljednika u Crnoj Gori gdje se jako drži do te starevine, i ja to poštujem i mislim da je to jedna kulturološka vrijednost, koji ne bi na takav način sklopio ugovor, za minimalnu cijenu, za imanje u Pivi, za imanje u Banjanima, za imanje u Bandićima jer zaista postoje, svi osjećamo prigovor savjesti kada to propada, sa godinama postajemo nemoćni i fizički i finansijski da to održavamo, stidimo se pred precima koji su tu ulagali. Ovo nije emotivno izlaganje, ovo je stvar dobre osmišljenosti, dobrog modela u poljoprivredi. Crna Gora ima oko 500 000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od toga je oko 200 000 ono koje se koristi, odnosno koje je obradivo, ali problem je da mi aktiviramo što više i da aktiviramo na smislen način. Meni se čini da bi odziv bio veliki. Ovakav zakon usvajati to je kažnjavanje nemoćnih ljudi. Pratila sam, to je bilo neko moje urbanološko istraživanje, vrlo zanimljivo, nijesam ga nikad publikovala, u najteže vrijeme ´92. - ´93. godine ljudi su iz Podgorice, benzina nije bilo, išli u Bjelopavliće da se ne zapusti. Vjerujem da je i kolega Radulović išao, da se ne zapusti to što može da uradi. Onda dođe trenutak kad se više ne može. Ostane samo teško osjećanje da to propada. Naravno, ne mora država da spašava našu privatnu imovinu, ali to je državno bogatstvo. Ako ga ovako aktiviramo imaćemo proizvod, nećemo davati onih pola milijarde ili koliko već za uvoz hrane i tako dalje. Međutim, imam ja još malo vremena, a imam još, čini mi se, važna zapažanja. Mislim da će biti veliki namet na građane sa ostavljanjem mogućnosti da se najniža stopa, kako i dopuna predviđa 0,1 najniža stopa, sa 0,1% vrijednosti nekretnine poveća na 0,25%. To je dva i po puta. Građanin koji je plaćao po 100 evra za svoju neku nekretninu plaćaće 250. Isto se postavlja pitanje, koje instrumente država može da aktivira, a može, da se udruži i dobro i korisno. Recimo, postoji veliki broj mladih domaćinstava koji su podstanari. Može se kroz porez stimulisati, ništa novo, niko pokušao nije, stimulisati onome ko je vlasnik da izda i da se prate efekti. Dajte da napravimo iskorak u tom smislu. Istovremeno zakonodavac abolira od plaćanja poreza one koji su izgradili stanove pa ne mogu da ih prodaju. Pitanje je zašto ne mogu da ih prodaju. Možda očekuju malo veći profit, nego što je uopšte moguć, ali ne bih se upuštala u to. Samo kažem uvođenjem jedne socijalne komponente koja je znak društvene brige za, prije svega, mlade bračne parove, pa zašto da ne, pa sve do penzionera koji su otišli u penziju bez stana, bez da država daje neku podršku direktnu. Mjerama se može to sve aktivirati, smanjiti porez, da bi ovaj izdao za novac koji je vlasnik koji može da mu obezbijedi investiciono održavenje i nekakvu nadoknadu. Naravno, ne da se nepodržava lakomost, ali da se podržava društveno odgovoran odnos i prema svojoj imovini i država prema potrebama. Još nešto, dozvolite mi, ja sam prije neki dan razgovarala sa gospođom Željkom Radak i ona je prihvatila da se pokrene jedan "pilot projekt" nečega što bi moglo da se nazove recimo turustička zadruga ili turistička komuna na primjeru turističkog naselja Ivan Do na deset minuta od Crnoj jezera. Kroz Ministarstvo održivog razvoja i turizma je prošla jedna vrlo nedovoljna briga, osjetila se nedovoljna briga za taj prostor Durmitora, ali to ću ja sa njima. Radi se o sljedećem: tamo postoji 70 kuća od kojih može i opština i država da prihoduje, ali mogu i vlasnici da se ponudi model gdje sa malim kreditima vlasnici mogu da opreme određenu turističku jedinicu i da taj prostor živi kao turističko naselje sa, recimo, 70-ak apartmana više od pola godine. Ovako ostavljajući lokalnoj samoupravi koja inače jako mnogo opterećuje vlasnike doći će do toga da se ljudi povuku, da prodaju zato što ne može da se izdrži. To je ne samo privatna imovina nego u suštini osnova društvenog bogatstva. Smatram da zakon treba doraditi u tom smislu. Hvala.
  • Izvolite, kolega Gošoviću.
  • Poštovane koleginice i kolege, gospodine ministre Žugiću, poštovani građani, Prihod po osnovu poreza na nepokretnosti u cjelosti pripadaju jedinicama lokane samouprave koje svojim aktom u granicama utvrđenim ovim zakonom propisuju poreske stope i staraju se o naplati tih poreza. Prema ocjenama zajednice opština Crne Gore važeće stope poreza na nepokretnosti primjerene su sadašnjem ekonomskom trenutku i snazi poreskih obveznika, pa bi svako njihovo povećanje imalo za posledicu značajan rast opterećenja poreskih obveznika i manji stepen naplate. Praksa je, naime, pokazala da je u opštinama sa nižom poreskom stopom procenat naplate ovog poreza veći. Važećim zakonom propisano je da je stopa poreza na nepokretnosti proporcionalna i da može iznositi od 0,10% do 1% tržišne vrijednosti određene nepokretnosti. U ovom rasponu opštine su utvrdile visinu poreske stope koja se razlikuje po jedinicama lokalne samouprave, kao i zavisno od namjene i vrste nepokretnosti koja je predmet oporezivanja. Tako da prosječna stopa poreza na nepokretnosti na nivou svih jedinica loklane samouprave za građevinske objekte, građevinsko poljoprivredno i šumsko zemljište iznosi 0,26% tržišne vrijednosti tih nepokretnosti. Članom 4 Predloga zakona sada se predlaže povećanje donje stope poreza na nepokretnosti sa 0,10% na 0,25% dok bi gornja granica ostala kao i do sada 1%. Dakle, predlagač zakona je donju granicu stope poreza faktički izjednačio sa prosječnom stopom poreza ne nepokretnsoti u Crnoj Gori. Ovakvo povećanje donje granice stope poreza 150% imalo bi za posledicu značajno veće opterećenje poreskih obveznika, što bi u krajnjem imalo za posledicu značajno manji stepen naplate prihoda. Ovako utvrđenja donja granica poreske stope proizvele bi posebno negativan uticaj na poreske obveznike na sjeveru Crne Gore čiji nivo životnog standarda ne može trpjeti ni postojeća a kamo li još veća poreska opterećenja. Ovako utvrđenja visoka donja granica stope poreza je posebno neprihvatljiva kada je u pitanju oporezivanje velike površine neplodnog zemljišta u ruralnom području koje se ekonomski ne mogu iskoristiti, gdje se primjenom i najniže do sada važeće poreske stope od 0,10% ministre, obračunava veliki iznos poreza za ovu kategoriju nepokretnosti koju je, takođe, nemoguće platiti. Prosječna stopa za obradivo i neobradivo poljoprivredno zemljište u Crnoj Gori sada je primjenom važećeg zakona 0,15%. Zamislite sada ako se usvoji ovaj Predlog zakona i ta stopa odredi u najnižem iznosu mora biti određena 0,15%. Koliki je to procenat povećanja samo za obradivo i neobradivo poljoprivredno zemljište i koliko je to dodatno opterećenje za ove poreske obveznike i što bi to značilo sa aspekta naplate, ministre? Lokalne samouprave su i do sada imale mogućnosti utvrđivanja većih stopa poreza na nepokretnosti u ovom rasponu od 0,10% do 1%, ali su svojim odlukama propisivale poreske stope koje su realno naplative. Dakle, nijesu utvrđivale maksimalno moguće iznose poreza shodno zakonskom rasponu, jer su bili svjesni činjenice da te poreze ne mogu naplatiti. Zbog istog smatramo da treba uvažiti predlog zajednice opština Crne Gore i zadržati postojeće zakonsko rješenje po kome se poreska stopa može kretati u ovom rasponu od 0,10% do 1%. Predlog zakona uvodi ovu posebnu poresku stopu za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, a čija površina prelazi 20 000m2. O tome je već bilo riječi. Za to zemljište poreska stopa utvrđivala bi se prema Predlogu ovog zakona u visini od 3% do 5% tržišne vrijednosti te nepokretnosti. Primjera radi, gospodine ministe, da uzmemo neku prosječnu cijenu tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje na ovom prostoru Zetske ravnice, Malesije, u brtskom dijelu od nekih pet eura i primjenimo ovu najnižu poresku stopu koju ste predložili 3% taj porez na godišnjem nivou iznosio bi za tih 20 000m2 - 3 000 eura. Ko će to da plaća, ministre? Ovako definisana poreska stopa predstavljala bi veliko poresko opterećenje koje poreski obveznici, normalno, ne bi mogli platiti. Zbog istog treba zadržati postojeće zakonsko rješenje da opštine za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje svojom odlukom stopu poreza mogu uvećati do 50% u odnosu na poresku stopu utvrđenu u skladu sa članom 9 ovog zakona. Članom 6 Predloga zakona kojim se uvodi novi čan 9c propisano je da se za sekundarni stambeni objekat, odnosno stan poreska stopa može uvećati do 150% u odnosu na poresku stopu utvrđenu članom 9 zakona, za objekat, odnosno stan zaključen Ugovor o zakupu sa turističkom agenciom i lokanom turističkom organizaciom i po tom osnovu godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez ostvarena prosječna popunjenost kapaciteta od najmanje 60 dana na godišnjem nivou. Ne postoje opravdani razlozi za oslobađanje od mogućeg povećanja poreske stope za sekundarni stambeni objekat čiji vlasnik ostvaruje prihode po osnovu zaključenog Ugovora o zakupu sa turističkom organizaciom. Odredbe o oslobađanju plaćanja poreza na ove sekundarne objekte treba brisati iz razloga što navedeni uslovi ne mogu biti osnov za plaćanja poreza na nepokretnosti, jer se porez odnosi na objekat, a ne djelatnost koja se obavlja u tom objektu. Uostalom, jedinice lokalne samouprave su na predlog nadležnog ministarstva, vlasnici ovih objekata oslobodile obaveza plaćanja turističke takse i to je taj stimulativni elemenat koji je u skladu sa djelatnošću koja se tu obavlja. Ovakvom formulacijom u neravnopravan položaj dovode se vlasnici sekundarnih stambenih objekata, koji nemaju ovakve ugovore sa turističkim organizacijama, a posebno vlasnici manjih i starih nepokretnosti koji su naslijeđeni u tim ostavinskim postupcima. Isti je slučaj sa odredbama člana 9 stav 2, kojim je predviđeno da se ugistiteljski objekat koji je u funkciji 12 mjeseci u godini poreska stopa može umanjiti u odnosu na poresku stopu utvrđenu u skladu sa članom 9 zakona i to za ugostiteljski objekat kategorije četiri zvjezdice do 30%, a za ugostiteljski objekat preko četiri zvjezdice do 70%. Želim da ukažem da je primjena ovog zakona po meni moguća tek od 1.januara 2016.godine. Da obrazložim. Članom 7 stav 1 važećeg Zakona o porezu na nepokretnost propisano je da obaveza po osnovu poreza nepokretnosti nastaje 1.januara godine za koju se porez utvrđuje. Kako predlog zakona razmatramo u mjesecu februaru 2015.godine, a nije predviđena mogućnost njegove retroaktivne primjene od 1.januara iste godine, to se primjena odredbi ovog zakona obaveza po osnovu poreza na nepokretnosti ne može nastati sa 1.januarom 2015.godine, jer se na taj period neće odnositi primjena ovog zakona. A sa druge strane prestoji potreba donošenja podzakonskih akata, opštinskih odluka, da bi se stvorili uslovi za implementaciju ovog zakona. Lokalne samouprave u Crnoj Gori su po osnovu ovog poreza u 2013.godini ostvarile prihode u ukupnom iznosu od 39,3 miliona eura. Procjena je predlagača zakona da bi pozitivni efekti za budžete jedinica lokalne uprave, primjenom odredbi predloženog zakona na godišnjem nivou iznosilo oko 21 milion eura. Međutim, ovako koncipiran predlog zakona je neprihvatljiv, jer se značajno povećavaju poreske obaveze stanovništva, stim u vezi krajnje i neprihvatljiva Vladina politika, smanjenje odrđenih poreskih prihoda lokalnih samouprava, kao što je porez na opremanje građevinskog zemljišta, za izgradnju onih objekata od javnog interesa hotela sa četiri, pet zvjezdica,nastoje nadomjestiti na način što će povećati stope poreza na nepokretnosti. Što će sada nedostatak tih sredstava platiti čitavo stanovništvo na njihov teret će se odrediti plaćanje tih obaveza. To je politika koja nema ništa zajedničko sa aspekta pravičnosti u određivanju ovih fiskalnih opterećenja prema građanima i ukoliko u ovaj zakon ne budu prihvatljivi naši amandmani koje smo podnijeli, zaista ne može zavrijediti našu podršku, a sa aspekta primjene, značio bi ogroman problem za stanovništvo, gdje se već godinama ne povećavaju ni penzije, ni plate, životni standard ne povećava, samo rastu poreske obaveze, samo ne znamo ko će to da plati i kako će moći da plati. Izvinjavam se na prekoračenju. Zahvaljujem, potpredsjedniče.
  • Hvala. Ima i ona narodna- ćute li, spuštaj porez, graju li diži porez. Ovi naši ćute. Može reakcije biti. Zato ću ja podržati možda zbog toga. Moraćemo da uzoremo sve i da bačimo krtalu, ali hoće li ministarstvo otkupiti toliko krtole u Crnoj Gori, o tome sam sad razmišljao što uraditi. Izvolite, kolega Šehoviću.
  • Evo sad je na dnevnom redu još jedan iz seta poreskih zakona, vezan je izmjene Zakona o porezu na nepokretnost i mislim da je jedan od zakona koji zaslužuje posebnu pažnju ovog doma. Ovo kažem iz prostog razloga što ga na dvojak način možemo tretirati. Možemo ga tretirati kao na zakon kojim se uvodi čitav niz fiskaliteta koji imaju za cilj da unaprijede sistem u određenim oblastima, a sa druge strane se uvodi da bi poboljšao fiskalni kapacitet samih jedinica lokalnih samouprava. Duboko sam ubijeđen da nama trebaju zakoni koji će da stimulišu obavljanje privredne djelatosti, da će da stimulišu obavljanje djelatnosti u prioritetnim oblastima, a da bismo trebali da budemo oprezniji sa zakonima koji kažnjavaju one koji to ne rade. Ali,isto tako moramo da vodimo računa o tome da naše jedinice lokalne samouprave moraju da budu održive. I shvatio sam da je osnovni cilj ovog zakona koji se usvaja održivost jedinica lokalnih samouprava. Zašto to kažem? Zato što se ovim zakonom pokušavaju ostvariti dodatni prihodi za jedinice lokalne samouprave na društveno prihvatljiv, a istovremeno izdašan način, a to je potrebno iz prostog razloga što treba da se podsjetimo samo nekoliko parametara. Danas su ukupni dugovi jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori 200 miliona eura. Danas jedinice lokalne samouprave za poreze samo duguju oko 80 miliona eura i to je nešto što moramo zajednički da rješavamo, jer nije nepoznata činjenica da je skoro izuzetak da se u jedinicama lokalnih samouprava na zarade plaćaju uredno i porezi i doprinosi. E, dakle kada imamo takvu situaciju onda treba u kontekstu te situacije da razmišljamo i o ovom zakonu koji je predložen. Fiskalni efekat ovog zakona je 21 milion eura, radi građana Crne Gore. To su 21 milion eura više ne Budžetu Crne Gore nego budžetima jedinica lokalnih samouprava u Crnoj Gori i to je fiskalni efekat koji se vezuje za njih. Da li je prevelik fiskalni namet u smislu povećanja minimalne stope sa 0,1 0,25%? Konkretan stav o tome treba da izvučemo tek kad smo svjesni da je prosječna minimalna stopa u Crnoj Gori 0,26%, a ovim zakonom se, kao minimalna stopa predviđa 0,25%, tako da nije do kraja korektno, ako izvlačimo zaključak da će usvajanjem ovog zakona porez na nepokretnost građanima Crne Gore porasti za 150%, jer elementarno nije tako. Moramo da imamo u vidu ovu prosječnu stopu koja je trenutno na nivou 0,26%, a predloženo zakonsko rješenje je ispod te prosječne stope u Crnoj Gori koja se koristi. Osim te minimalne stope zakonom se uvodi prostor jedinici lokalne samouprave, da može, ne mora, nego može propisati i višu stopu i to za čitav niz stvari. Što se mene tiče nesporno je za sekundarne stambene objekte, jer se time oporezuje luksus, nesporno je za objekte koji su izgrađeni suprotno zakonu, jer njih treba oporezovati i dobro je što je to urađeno. Nesporno je ugostiteljske objekte koje se nalaze u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta, nesporno je ugostiteljske objekte koji su suprotno namjeni utvrđeni planskim dokumentom izgrađeni i nesporno je da dodatno treba oporezovati građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni u skladu sa planskim dokumentom. Ali ono što je ministar malo prije rekao. Moramo da ispravimo rješenje koje je vezano za dodatno oporezivanje poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje zato što postoji čitav niz objektivnih okolnosti. Zašto posebno u manje razvijenom dijelu Crne Gore je neisplativo, zapravo obrađivati to zemljište? Na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet smo se saglasili zajedno sa ministrom finansija oko toga i već dogovorili amandmansko djelovanje koje će značiti otvaranje prostora za povećanje poreske stope za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje samo za one parcele koje su po listovima nepokretnosti veće od minimum 50 ili 100.000 m2 dogovorićemo koja to treba da bude donja granica i time smo zaštitili sva ona sitna gazdinstva, staračka domaćinstva za koja ne postoji logika da imaju šansi uopšte da obrađuju to zemljište, a obuhvatićemo one krupne, ajde tako da kažem bisnismene koji su pokupovali po Crnoj Gori na dugo i na široko čitave površine poljoprivrednog zemljišta, a ne ulažu ni centa jedinog u to. E, njih treba oporezovati i ovim amandmanom ćemo to da riješimo. Ono što će biti takođe predmet amandmanskom djelovanja Socijaldemokratske partije jedna stvar na koju vam posebno skrećem pažnju. Ja mislim da i ovim zakonom možemo da stimulišemo preradu poljoprivrednog proizvoda koji se proizvode u Crnoj Gori. Bez prerade u Crnoj Gori mi ne možemo govoriti o zaokruženom lancu poljoprivredne proizvodnje i predmet našeg amandmanskog djelovanja će biti predlog vama uvažene kolege poslanici da one poljoprivredne proizvođače koji su registrovani, a koji se bave preradom poljoprivrednih proizvoda, koji potiču iz Crne Gore jedinica lokalne samouprave može svojim posebnim aktom koji će donijeti u skladu sa njenim ingerencijama osloboditi poreza na napokretnost te privredne subjekte, i to je jedna stvar. I druga posebno važna stvar na koju skrećem pažnju. Građevinske objekte koje nijesu završene a koji se knjiže kao zalihe gotovih proizvoda ili investicije u toku treba oporezovati, zato što vlasnici tih građevinskih objekata, građevinari zarađuju ne male svote novca, a uzurpiraju značajan dio površine u jedinicama lokalne samourpave, te ih zbog toga treba oporezovati. Predmet našeg amandmanskog djelovanja, a shvatio sam da postoji potpuna spremnost i u Ministarstvu finansija da se prihvati tako nešto, da se propiše mogućnost, da se svi neprodati stambeni objekti mogu dodatno oporezovati po stopi koja je predviđe ovim zakonom u periodu tri godine od izdavanja građevinske godine. Dakle za tri godine stambeni objekat može da se završi, može da se proda, ono što ostane neprodato vlasnici tih stambenih objekata trebaju da se potrude da obaranjem cijene stanove učine dostupnim tržištu da bi ih prodali. E, ako ih dodatno oporezujete mi ćemo ih stimulisati da upravo to rade i ja računam da će taj amandman takođe biti prihvaćen i da ćemo biti u prilici da u narednom periodu se suočimo sa činjenicom da ćemo prihode jedinica lokalnih samouprava po tom osnovu značajno povećati, a da ćemo sa druge strane uticati da cijena tih stambenih objekata bude niža, te samim tim i dostupnija građanima Crne Gore, posebno mladim bračnim parovima i onima koji i te kako imaju potrebe za kupovim stambenog objekta. Naravno, predmet amandmanskog djelovanja su neke druge stvari, ali uz zahvalnost potpredsjedniku Raduloviću koji mi je dozvolio da ovoliko prekoračim neću ulaziti sad u to, već ću iskoristiti pravo da možda u polemici sa nekim od kolega dodatno pojasnim čime ćemo se još dodatno amandmanima baviti. Hvala.
  • Hvala i vama. Sada je konkurencija veća potpedsjednika pa ja moram biti praktičniji. Ljudi, što ne razmišljate o nastavku amandmana. I, ministre, porezi, ako ti nije ostala od očevine i đedovine i prađedovine. Ima dosta takvih. Svaka je pametna koja dođe odavde. Izvolite, kolega Perić.
  • Dakle, evo prolazimo već kroz treći zakon koji tretira oblast ajde u nekom širem smislu finansija, odnosno oblast naplate poreza i poreske politike i uopšte i ja moram zaista reći da ministar skoro da ima dosljednost kao da se bori protiv vjetrenjača. Svi znamo koje su to vjetrenjače. I vi svakako nastojite da radite svoj posao što kvalitetnije, i to jeste za pohvalu. Međutim, ono što se ponavlja iz zakona u zakon jeste sa jedne strane da imamo problem te selektivne primjene, a ovdje imamo problem često i nemogućnosti naplate onog što jeste zaoporezivati. Da krenem redom. Prvo, malo je zakona koji se toliko prožimaju sa mnogim sektorima i resorima opšteg javnog djelovaja kao što je ovaj zakon, prije svega zato što ga primjenjuju lokalne samouprave, potrebna je dobra veza sa katastrom koja sasvim izvjesno ne postoji. To je recimo tema za posebnu tačku dnevnog reda maltene. Takođe sa druge strane nemamo socijalni karton da znamo da uparimo recimo podatke ko bi mogao plaćati porez ko ne. Na kraju dođemo do toga da je porez na nepokretnosti bi se povećao sa 0,1 na 0,25% na godišnjem nivou. Ono građana radi, recimo neko ko živi u šezdesetokvadratnom stanu, znači dvosobnom stanu u Podgorici na godišnjem nivou, ako je, recimo taj stan koštao oko 75.000 eura, to bi značilo godišnje oko 200 eura da plati u tom dijelu. Svakako moguća određena umanjenja, ali vrlo izvjesno da bi mogao da plati ovaj iznos. Prije nego što dođem na ono što je srž diskusije samo da se prisjetimo toga, da sve lokalne samouprave imaju procenat naplate poreza na nepokretnosti 95% recimo visokog stepena mnogi od njih ne bi imali problem sa budžetom. Ali, tu dolazimo do srži proglema. Zašto je to tako? Pa građani su u jako lošoj ekonomskoj situaciji, i to konstatujete i ovim predlogom zakona. To je ono što se jednostavno vidi dolazimo kao u stihu:"Odakle zlata gospodaru koji hleba nema". Znači, imate problem naplate, posebno u onoj socijalnoj kategoriji stanovništva, i zakon prepoznaje tu mogućnost da u tom dijelu dodatno ublaži kriterijume, dodatno snizi kriterijume, pa i do nivoa oslobađanja. Kada smo juče govorili o drugom zakonu pitao sam vas zašto nijeste oporezovali drugu i treću nekretninu. Znam da ste vi u ovom zakonu u članu 9c stavili da za sekundarni stambeni objekat, odnosno stan poreska stopa se može uvećati do 150% u odnosu na poresku stopu utvrđenu u skladu sa članom 9 ovog zakona koja se upravo odnosi na ovo. Ali ovdje stoji može, nije mora, takođe đe je treća nekretnina, druga, treća da progresivno idemo kako raste broj nekretnina. Ti mehanizmi nijesu prepoznati. I kada je god neka momogućnost da se porez i luksuz dodatno oporezuje sve je to vrlo stidljivo, a ako Poreska uprava lokalne samouprave ne smije da uđe u diskuteku, a to smo vidjeli na osnovu poreza, naplate takse zapravo za buku takozvanu onda sasvim izvjesno ona će imati strah da donese rješenje koje bi povećalo ovu stopu poreza i zato stoji može, a ne mora. I zato je samo tu povećan rizik od toga koliko će se naplatiti i dodatno problem koji postoji u vezi sa primjenom ovog zakona. U Crnoj Gori postoji preko 100.000 nelegalnih građevinskih objekata. Gdje su oni u ovom lavirintu poreske naplate? Gdje su oni? Ono što ne vidimo, opet kažem, ne vidimo da će se desiti ništa drugo, osim da u konačnom ovaj zakon znači iz obrazoženja vidimo da su projekcije, da će se naplatiti dodatnih 21 milion eura od koga? Od građana i to linearno, manje više linearno, ako izuzmemo ove različite stope koje ne varaju više od 50% u mogućnosti dodatne naplate. Znači ,maltene smo došli da se pohvalimo kako će građani Crne Gore da znaju, pošto poreska obaveza stupa od 1.januara za narednu godinu u odnosu na nekretninu za plaćanje, to bi značilo da će oni dati 21 milion eura iz svojih džepova. I to će dati uglavnom oni sa prosječnim, ispod prosječnim primanjima, jer je njih najviše, i tu se opet vraćamo na tu čuvenu teoriju neoliberalnog koncepta, kada je jedan od teoretičara rekao da više za jednu ekonomiju znači rudar koji pije pivo u pabu, nego neko ko ima ogromne novce, to vidimo samo ovdje, niko ne može življeti u 50 kuća nego u jednoj, a u suštini doći će na to da će poreska stopa biti ista i onog u prinudnom smještaju, opet kažem ovdje stoji može ne mora i za onog u luksuznom objektu. I to je ono što mući ne mijenja se ta politika, a čini mi se da je ovo bila šansa. Hvala.
  • Hvala i vama, Periću. Izvolite,kolega Popoviću.
  • Potpredsjedniče, poštovana Skupštino, uvažene građanke, građani Crne Gore, crnogorske dijaspore, Veoma važan Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnost, kojim je, između ostalog, predviđeno i da se poreska stopa može uvećati do 50% za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, osim za poljoprivredno zemljište čija površina prelazi 20.000 m2 ide u pravcu ukrupnjavanja posjeda ili kao način da se ljudi koji ne obrađuju zemlju nađeraju da je iskoriste, onda će izmjene zakona imati pozitivne efekte smatramo u Liberalnoj partiji. Izmjena navedenih zakonskih propisa i uvođenje po nama pozitivnog višeg oporezivanja za neobrađena poljoprivredna zemljišta imaće dodatno pogresivan efekat ukoliko se poveća nivo obradivog zemljišta, odnosno postigne se veća i bolja proizvodnja, samim tim i veća zarada poljoprivrednih proizvođača. Ovdje treba imati u vidu da se košenje pašnjaka smatra obradom zemljišta, jer donosi prihode i omogućava održavanje stočnog fonda ili dalju komercijalizaciju pokošenog sijena, pa i ovaj oblik treba izuzeti iz oporezivanja i smatrati ga obradom zemljišta. Mora se trend napuštanja zemljišta i stvaranja zapuštenih površina okrenuti u suprotnom smjeru, tako da se povećaju površine koje se obrađuju i koje se privode namjeni. Može se dodatno razmisliti da se novac od oporezivanja uloži u poljoprivredu, kako bi se proizvođači stimulisali da obrađuju zemlju i da aktivno koriste prednosti koje donosi izgradnja većih kapaciteta u svim oblastima poljoprivrede, stočarstva. Naša su sela, kao što je poznato, gotovo mrtva i ako mi ne sprovedemo neku akciju poput one, kao što je bila u SFRJ Zeleni plan Crna Gora nema budućnosti. O kakvom bi turizmu govorimo, o kakvoj proizvodnji organske hrane. Mi moramo maksimalno stimulisati poljoprivrednike i stočare. Izmjenama zakona je predviđeno da stopu poreza na poljoprivredno zemljište, koje se ne obrađuje, jedinica lokalne samouprave može povećati do 50% u odnosu na stopu poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje, a bliži propis što se smatra poljoprivrednim zemljištem koje se obrađuje donosi nadležan ministar za poljoprivredu. Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebalo bi uskladiti sa evropskim zakonom koji reguliše ovu oblast i promijeniti ovaj koji ima temelj i sadržinu istu, kao kada je donešen u SFRJ. Takođe, moramo intezivnije raditi na ograničavanju prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, jer za sad imamo za posledicu prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, što je u drugim državama nedozvoljeno. Skuština Bugarske je odobrila produženje trajanja zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima do 2020.godine i ako je Evropska unija zahtijevala skraćenje. Slično su reagovale i Poljska i Mađarska. Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori ima 58.000 praznih stanova, građevinari tvrde da svi zajedno nemaju ni 1.000 neprodatih stanova. Ovih 58.000 stanova, ako u prosjeku koštaju po 50.000 eura, predstavljaju tri milijarde eura mrtvog kapitala. Izmjene zakona će posebno postaći oporezivanje sekundarnih objekata, prije svega praznih stanova, odnosno onih koji se u poslovnim knjigama građevinskih firmi vode kao zalihe gotovih proizvoda. Za ugostiteljski objekat koji je funkciji 12 mjeseci u godini, poreska stopa može se umanjiti u odnosu na poresku stopu utvrđenu u skladu sa članom 9 ovog zakona. Za ugostiteljski objekat sa četiri i više zvjezdice. Zašto i ostale objekte ne tretirati na sličan način, pa im omogućiti da imaju nižu stopu, ako rade 12 mjeseci u godini, jer imamo dosta vrlo dobrih objekata na prostoru kontinentalnog i sjevernog dijela Crne Gore, koji ispunjavaju ovaj uslov,i ako nemaju četiri ili više zvjezdice? Trebalo bi i ugostiteljima koji na prostoru, koji je od posebnog značaja za turiste ili stanovništvo pružaju usluge koje su neponovljive i diferentne omogućiti da koriste slično zakonsku odredbu. Zakonom je predviđeno porez na nepokretnosti ne plaća se na građevinske objekte i posebne djelove stambene zgrade u svojini investitora koji se u poslovnim knjigama iskazuju, kao investicije u toku, ili zalihe gotovih proizvoda i koji su namijenjeni za dalju prodaju u periodu, od pet godina od godine u kojoj je izdata građevinska dozvola. Navedeni rok od pet godina je dugačak i trebalo bi razmisliti o njegovom smanjenju na tri godine, kako bi se uvijedno posješila aktivnija prodaja i snizile visoke cijene posebnog stambenog prostora. Ovo će biti i amandman Liberalne partije smanjenje sa pet na tri godine ovog roka. Zahvaljujem, potpredsjedniče, inače vi ste moj omiljeni potpredsjednik koji toleriše sva probijanja, ne ljute se ovi ostali. Zahvaljujem.
  • Da svi tako misle neki do kojih mi je stalo, no to je život. Pratio sam vas, nije ovo sad da vam vratim, ali sam prije šest godina upozoravao kada je trebalo da donesemo sporazum o stabilizaciji, ne ljudi liberalizacija tržišta, nekretnina i pominjao primjer Poljske koja je imala 12 godina period da se ne smije otuđiti to sa državljanima Evrospke unije na potpunom reciprocitetu, a sami znate šta je danas u centru Kotora zimi, sve prodato niđe nikoga nema, nema života, maškara nema. No to je naša sudba. Izvolite, kolega Sijariću.
  • Uvaženi predsjedavajući, uvaženi ministre, poslanice i poslanici, poštovani građani, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti je jedan od najvažnijih zakona sigurno u sistemu privrednih zakona. Zbog toga što je predmet pažnje maltene svih građana Crne Gore, odnosno imovina na koju se plaća porez na zemljište, stanovni, stambene i poslovne zgrade, poslovne prostorije, garaže, zgrade i prostorije za odmor i rekreaciju i drugi građevinski objekti, odnosno njihovi djelovi. Obaveza po osnovu poreza na imovinu nastaje danom sticanja prava, danom početka korišćenja, danom osposobljavanja, danom izdavanje upotrebne dozvole ili danom omogućavanja korišćenja na drugi način. Na postojanje poreske obaveze, nije od uticaja osnov sticanja prava, materijalno stanje poreskog obveznika, vrsta materijala od koje je nepokretnost izgrađena, da li su nepokretnosti izgrađene uz prostorije propisane tehničke dokumentacije i tako dalje. Članom 4 ovog zakona odredbom propisuje se minimalna stopa poreza nepokretnosti u visini od 0,25% tržišne vrijednosti nepokretnosti, dok je prema važećem rješenju minimalna stopa iznosila 0,10% tržišne vrijednosti nepokretnosti.Osnov za povećanje poreske stope je povećanje prihoda od ovog poreza i ista je određena analogno prosječnoj stopi za oporezivanje nepokretnosti na nivou Crne Gore. Predloženim izmjenama se takoše, kao i do sada daje mogućnost opštinama da propišu veću poresku stopu i za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, stanove, objekat koji nije izgrađen u skladu sa zakonom, kao i za ugostiteljske objekte u prioritetnoj turističkoj zoni. Ipak, ovo je drastično povećanje poreza na poljoprivredno zemljište koje se ne koristi i ovo nije mjera stimulacije za poljoprivrednike, nasuprot destimulacija. To je motiv da poljoprivrednici u beSCenje prodaju svoju zemlju zbog nemogućnosti da plate porez na tu zemlju. Ako Ministarstvo poljoprivrede želi da stimuliše poljoprivrednike onda se to ne radi povećavanjem poreza na tu zemlju, već nekim drugim mjerama, kao na primjer povoljnim kreditima sa jednim prihvatljivim grejs periodom, edukacijom poljoprivrednika da pišu projekte, to može, mada naši poljoprivrednici nijesu dovoljno edukovani na tom planu bi trebalo da Investiciono razvojni fond ili Ministarstvo poljoprivrede pomogne u izradi tih projekata i da na taj način stimuliše u Crnoj Gori poljoprivrednike da se bave intezivnije poljoprivredom. Znamo da je naša strateška grana poljoprivreda i turizam i zašto onda ne učiniti dodatne napore da strateške grane privrede u Crnoj Gori dobiju stimulans za dalji razvoj? Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Sijariću. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem, potpredjsedniče. Uvaženi ministre, pa evo, poslije, ovih nekoliko diskusija na ovu temu i o ovoj tački dnevnog reda, ja sam još u onome što sam o starta i mislio o ovom zakonu. Mislim da ovaj zakon bi bio nacjelishodnije povući u ovom momentu. Povući u smislu iz više razloga. Prvo što očigledno da ima puno spornih odredbi, to je jedna stvar. Na kraju krajeva, čak i oni koji imaju najveći interes od ovoga to je zajednica opština, oni sami imaju deset amandmana na 14 članova zakona. Dakle, oni sami koji treba da ubiraju prihode izvorno od ovog zakona kažu da ima dosta spornih odredbi i traže da se od 14 članova deset promijeni. Druga stvar ne mislim da je hitno jer ne možemo ga promijeniti do iduće godine. Na kraju krajeva, i opštine same kažu da ne mogu da stignu da donesu akta podzakonska da bi ga ove godine primijenili odnosno 30.aprila donijeli rješenja, tako da u svakom slučaju mislim da ništa ne gubimo u pravom redu da se čak dobijamo da se ovaj zakon povuče, da se obavi debata malo šira i da se jednostavno nađu neka rješenja koja ne bi opteretila previše, a bojim se da ovim predloženim zakonom i u ovom momentu dobili bismo zakon koji bi navodno trebao da nam donese preko 20 miliona eura, odnosno opštinama novih prihoda, ali mislim da bise on pretvorio u svoju suprotnost. Evo nekoliko stvari koje ja predlažem odnosno koje vidim da moramo da riješimo, možemo i amandmanski ali čini mi se da bi to bolje bilo da se to rješava onako kako treba u razgovoru svih i da nađemo neko zajedničko rješenje, jer više puta je ponovljeno da ovaj zakon dotiče gotovo svakog građanina Crne Gore i jako je osjetljivo da idemo sa primjenom ovog zakona, a imamo još uvijek nekih spornih odredbi. Prvo što, prije svega, prije uopšte uvođenja ovog zakona i predlaganja ovog zakona treba da budemo svjesni da je problem veliki kod naplate ovih prihoda u jednicama lokalne uprave. Dakle, oni sami imaju ogromne probleme odnosno sami snose najveću odgovornost što dosad nijesu naplaćivali u dovoljnoj mjeri, odnosno jako slabo i neefikasno prihode koje ih sleduju po osnovu Zakona o nepokretnosti. Dakle, mi sad radimo, čini mi se, sa ovim zakonom, ako prođe, radimo dvostruku grešku. Prvo njih ne pozivam na odgovornost zato što nijesu uradili kako treba, a druga stvar sad kažnjavamo one koji su plaćali porez do sad redovno, jer očigledno da postoji jedan veliki broj građana koji ne plaća porez, da li što ne može ili neće, kako god, ali oni neće nastaviti da plaćaju, naročito ako se poveća. Ona grupacija građana koja je plaćala i do sada porez na nepokretnost ona će ga platiti. Dakle, dvostruku grešku pravimo. Kažnjavamo one koji su do sad plaćali redovno porez. Vrlo sporene su odredbe o poljoprivrednom zemljištu, ne bih se tu puno zaddržavao. Takođe, bliži sam mišljenju, čulo se neko mišljenje, ponoviću ga, da ne treba da idemo represivnim mjerama da kažnjavamo faktički onoga koji ima poljoprivredno zemljište, a ne obrađuje ga, jer milion razloga ima i objektivnih puno, sigurno, da neko naravno ne može da obrađuje to zemljište ili samom obradom toga zemljišta ćemo veću štetu napraviti nego što će platiti ovaj kazneni porez. Dajmo da nađemo načina da ih stimulišemo. Onda još jedna stvar meni jako smeta nije se čula pa i tu bih obratio pažnju, molio bih vas i to da vidite. Porez na nelegalno izgrađene objekte. Dakle, nezakonito izgrađene objekte koji su izgrađeni na uzurpitanom zemljištu, koji su mimo građevniskih dozvola. Njima se dodjeljuje porez 50 ili100%, zavisno da li se rješava stambeno pitanje ili se ne rješava. Meni se čini da ovo liči na neku tihu legalizaciju tih objekata. Meni se čini da idemo na legalizaciju nezakonito izgrađenih objekata, jer čim vi nekome poreze uvodite, plaća, vi ga već uvodite u sistem. A povućen je zakon prošle godine koji je išao predlog jer je bio isto loš zakon, povučen je na kraju. Rečeno da će se raditi novi dopune ja ga nijesam vidio ne bavim se tom tim temama i to tematikom, ali mi se čini da zakon nije došao u proceduru, Zakon o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata. Dajmo tu da rješavamo ove stvari, a ne kroz ovaj zakon da ih faktički legalizujemo. Takođe imam priličnu zamjerku i na ovaj dio, već je govoreno, da mi,odnosno Vlada, evo svi smo manje više u svim programima političkih partija je decentralizacija po pitanju vlasti, odnosno prenošenje nadležnosti na jedinicu lokalne uprave. Mi smo im dali nadležnost da oni sami biraju ranijim zakonom da li će visina poreza biti 0,10% pa do 1%. Čuli smo, prosjek im je 0,26%. Zašto im sad namećemo novo rješenje da bude najmanje 0,25%, kada oni sami u svom odgovoru u komentaru ovog zakona kažu da to ne mogu da naplate. Da im će povećanje toga biti problem, tako da imamo kontradiktornosti, mi kao da hoćemo da pomognemo ovim zakonom da povećamo prihode lokalnoj samoupravi a oni sami kažu mi to ne možemo, nama će to donijeti gore efekte. I takođe čulo se neka da kažem teza da povećanjem ovih poreza mi ćemo da pomognemo opštine. Ja se bojim da je potpupno pogrešna teza, ako nije bilo održivosti opština onda nije trebalo te opštine da se glasaju. Ovako smo došli u situaciju da sad izglasamo opštine. Znamo da su neodržive ekonomski, a onda da nametnemo tim građanima nove poreze da bi održali novu administraciju tih lokalnih novih opština, odnosno jedinica lokalne samouprave. Potpuno naopak pristup, ajmo, ako hoćemo da radimo stvari kako treba, sjednimo, povucimo ovaj zakon, napravimo kako valja i da imamo neki opšti konsenzus oko ovog zakona. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Bojaniću. Ministre, izvolite, mogućnost komentara uvodnih izlaganja. Jeste li razmišljali onamo đe se PDV stvara da se tamo naplaćuje?
  • Prvo moram reći da smo čuli jako korisne komentare na predlog ovog zakona i ja sam ih uredno evendetirao i ono u čemu sam sa Mladenom Bojanićem ne slažem jeste da se treba ovaj zakon povući. Ne, ovaj zakon treba da se donese, po mom mišljenju, a zašto, objasniću. Mislim da je komentar profesora Radulovića i uvažene poslanice Kalezić, vezano za kult nasleđa, potpuno na mjestu. I to smo mi prepoznali u matičnom odboru i definisali i tu ćemo naći mjeru saglasnosti kako bismo sačuvali sve one naše građane koje imaju nasleđe, među kojima sam ja lično, da njih ne teretimo većim poreskim stopama, već da ovaj zakon odgovori svojoj funkciji, a to je posticaj razvoja poljoprivrede, turizma, građevinarstva i održivosti javnih finansija. Dakle, tu je potpuno nesporno, i tu ćemo naći mjeru. Bilo je još drugih komentara, ali bih iskomentarisao samo onaj elemenat koji se odnosi na to pravimo li teret našim građanima. Dakle, ako se neko zamjera građanima kroz ovakve elemente ona je to ministar finansija, uslovno rečeno. Međutim, zašto smo došli do stope 0.25? Zato što je prosječna stopa naplate u prethodnom periodu 0.26, i nije rast 250% nego 0.1, daću Vam pregled koji imam kod sebe analize je na osnovu koje smo definisali ovu stopu da vidite da su najzaduženije opšine u Crnoj Gori sa stopom 0.1, i to na sjeveru Crne Gore koji je manje razvijen. Spreman sam da razmislim još od elementu koji se odnosi na poljoprivredno zemljište posebno ono koje se obrađuje makar, kako je predložio gospodin Popović koje se kosi, znači i to je ekonomska aktivnost i da damo saglasnost opštinama da tu aktivaciju taj aktivizam kada je u pitanju zemljište imaju pravo da oslobode poreske obveznike. Time ćemo doći čini mi se do elemenata koji će značiti manji teret za naše građane. Takođe, komentari koji se odnose vezano za zalihe odnosno investicije u toku u građevinskog sektoru ovdje je predlog ministarstva pet godina čujemo neke komentare da se to skrati na tri godine, ne bježim od toga, jer svi smo salgasni da imamo velike resurse koji su u zoni zaliha neaktivni, ogromni kapital koji ne podliježe oporezivanje. Ali samo da nađemo mjeru da ovim mjerama ne udavimo i građevinski sektor, nego da nađemo mjeru između onoga što je potreba države i oporavak građevisnkog sektora. Da li su problemi, gospodin Perić je govorio o katastru, o socijalnom kartonu, potpuno saglasan, socijalni karton se vrlo skoro donosi imaćemo bolje podatke, sa katastrom moramo još mnogo raditi i da unaprijedimo tu važnu instituciju sistema, zaista moramo raditi, ali i to je proces nije akt, nije čin već postupan i zahtjevan proces kojim ćemo se baviti, ali ne želeći da izazivamo bilo kakve poremećaje, već to radimo na način sa doslednošću i upornošću, i na kraju mislim da i Vi vidite da smo sa ovim setom zakona ekonomskog tipa u punoj mjeri otvoreni prema svim poslanicima ovjde. I čini mi se da oko ovog zakona najmanje ima politike i ako su poreski obaveznici neko ko trpi ovaj teret. Saglasan sa dva konstruktivna predloga koje ćemo nadam se usaglašenim amandmanima pretočiti u norme zakona i time izaći iz nekih elemenata koje smo, uslovno rečeno, možda malo nepricizno definisali kada je su u pitanju nasleđa i površina tog zemljišta, pa i stepen obrade zemljišta, odnosno obrada zemljišta kada je u pitanju poljoprivredno zemljište. Dakle,ovim zakonom, uz amandame koje sam najavio da ćemo razmotriti zajedno i sinhrono ovdje u visokom domu, ja mislim da mi obavezujemo i lokalne samouprave, da, odgovoriću na kraju i na pitanje gospodina Jelića, koliko su lokalne samouprave naplatile javnih prihoda to nije bitno pitanje, bitno je koji je njihov poreski kapacitet koji je uključen o tome ste govorili svi koji je uključen u uporezivanje. Ako svedemo porezivanje na 40% kapaciteta onda se ostavlja prostor za ovo o čemu govorimo. I onda je to problem koji će ugroziti fiskalnu održivost lokalnih samouprava, ali generalno moramo posmatrati i ukupnu finansijsku i makro ekonomsku stabilnost. centralna Vlada može biti ugrožena zbog važnog segmenta koji je neadekvatno upravlja svojim javnim finansijama. Ovaj zakon će biti mjera odgovornosti i mjera posticaja i mjera održivosti u uslovima ako se dosledno primjeni. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, ministre. Evo komentar na komentar prvo kolega Perić. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Dakle, ministre saglasan sam sa Vama da u ovom zakonu nema politike, ali ovaj zakon je posledica loše ekonomske politike, to je ono što čini kopču sa onom realnošću. Zakon koji ima velikih problema da se primjeni nije pitanje koliko je uopšte svrsisnodan.To je ona naša osnovna primjedba. I sa druge strane Vlada se ponaša, odnosno vlast se ponaša prilično pasivno samo gleda gdje se nešto može naplatiti kada govorimo o građanima. Znači, vrlo jednostavno ako tražimo od nekoga da plaća 50% poreza više zbog toga što ne obrađuje zemljište onda bi država trebala da mu garantuje onom ko se bavi obradom zemljišta da mu garantuje neki otkup ili neku minimalnu sigurnost, sunvenciju ili bilo šta. Trenutno on gleda u nebo hoće li biti kiša, neće biti kiše i gdje će prodati, ide po komšiluku da prodaje proizvode. To je jednostrana ulica u kojoj smo ušli. I to je ono što je potrebno da ova Vlada konačno počne da gleda cjeloviti problem, problem Katastra koji smo pomenuli ogroman nije mali, Vi to znate ogroman. U krajnjoj crti govori se i imamo puno krivičnih slučajeva koji su procesuirani kada je riječ o knjižanju i raskrižavanju različitim vrstama manipulacija. I sa tako vezanim sistemom ulazimo u onu zonu da ćemo u suštini doći na slučaj koji me posjetio imamo sam to prilike da vidim kada je jedan redovan platiša vode koji plaća na mjesečnom nivou oko 10 eura došao mu račun 25 eura, on je išao u lokalni Vodovod i napisao prigovor manje i više sledeće sadržine - da li ovo namet na redovne platiše. E to je ono što bojim se da može da proizvede ova priča. S druge strane, dok god ne uvežemo sve elemente, kompletan sistem da dignemo i onda naplatimo, bojim se da je sve ovo prosipanje u šuplje u prazno. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Periću. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Hvala. Poštovani ministre, ovdje bih rekao samo ponovi ono što sam rekao u svojoj diskusiji ranije koje se tiče poljoprivrednog zemljišta, naše selo je gotovo mrtvo, mi ga moramo oživjeti kako znamo i umijemo. Govorio sam o onom zelenom planu iz nekadašnje SFRJ akcija koja je tada sjajno i marketinški sprovedena. Nama nešto tako nedostaje. Do momenta dok ne dođemo do toga da nam najbogatiji ljudi u Crnoj Gori ne budu poljoprivrednici ili stočari, nama nema svijetle budućnosti, dok su nam najbogatiji ljudi tajkuni, ovi ili oni. Treba obratiti pažnji naročito na ovaj frapatan podatak da mi imamo 58 hiljada stanova praznih, to je podatak Monstata u prosjeku ako vrijede 50 hiljada eura, a vrijede sigurno i više od toga, to je nekih preko tri milijarde eura mrtvoga kapitala kako to valorizovati, a mi imamo u Crnoj Gori, taj podatak ne znam, pretpostavljam da imamo postanara toliko otprilike sigurno ih imamo preko 50 hiljada, i mi ćemo ići sa nekim amandmanom, Liberalna partija koji će se ticati toga da se kod poljoprivredih i stočarskih ovih malih farmi koje uzgajaju krupna, odnosno jedno krupno grlo po hektaru ili pet sitnih grla po hektaru da se takva poljoprivredna domaćinstva oslobode poreza. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Popoviću. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Gospodine ministre, i dalje tvrdim da je najcjelishodnije rješenje da se povuče ovaj zakon i da se uradi u nekom naravno kratkom roku i u par mjeseci sigurno da se može izaći sa predlogom koji gotovo da će vjerovatno uvažiti amandmane koji ste rekli. Vi sami znate da onaj ko treba da premjenjuje zakon jasno kaže da ga on ne može primjenjivati prije 1.januara 2016.godine. Mi hoćemo da ga nametnemo, a on se sad ogradi da ne može primjeniti prije januara 2016.godine. U redu. Možda tu ima nekih drugih stvari, ne ulazim u to, ali definitivno sam mišljenja da ovaj zakon treba da se odradi ne mogu reći iz početka, ovo da bude osnova, a sve ovo što ste čuli i naravno ti svi amandmani koji budu podneseni uključe u neku raspravu da se da nađe neko rješenje koje će obuhvatiti da kažem manje više sve te smislene primjedbe. Naravno, biće i one koje ne mogu ali mislim da to radeći da imamo zakon 14 članova, a vjerovatno već sad 10, 12 amandmana imaće vjerovatno i više amandmana nego što imamo članova zakona, sve su prilike. Tako da znam da nećete prihvatiti ali nećemo ni stići da razgovaramo o njima, ali dobro to je vaše pravo, i kako god hoćete. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Bojaniću. Kolega Gošoviću, izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Gospodine ministre, vaša ocjena da povećanje najnižeg nivoa poreske stope sa 0.10 na 0.25% neće značajnije povećati poreske obaveze mislim da ne stoji, iz prostog razloga što će doći do povećanja stopa koje su do sada bile na ovom nivou, povećaće se bar za još toliko. Sa druge strane,evidentno je da su opštine u ovom periodu od 2007. do 2013.godine značajno povećavale prihode po osnovu primjene poreza na nepokretnosti, recimo 2007.godine ukupan iznos naplaćenih prihoda u Crnoj Gori u svim jedinicma lokalne samouprave iznosio je 13 miliona 833 hiljade, 2008. godine 16 miliona i 57 hiljada, 2009.godine. 21 milion, 2010.godine. 24 miliona i 560 hiljada, 2011.godine 29 miliona 890 hiljada, 2012.godine 35 miliona 994 hiljade, 2013.godine 39 miliona 302 hiljade, pa jedinica lokalne samouprave u odnosu na postojeći raspon najniže i najveće stope poreza koje su mogle donijeti svojim odlukama mogli su naplatiti 21 milion, da ne mijenjate ništa u zakonu, ali to oni nijesu uradili, jer su ocijenili ekonomski trenutak i mogućnost naplate tih sredstava. I sada ih dovodite u situaciju na način da to moraju uraditi, podižući ovu donju granicu poreske stope, a recimo interesatni su podaci naplate tih prihoda u 2013.godinu u pojedinim opština kreću se od 35 hiljada 313 eura u Šavniku na godišnjem nivou, do devet miliona 640 hiljada u Budvi. Znači veoma su različite. Recimo, Andijevici 72 hiljade, ali u Baru četiri miliona 147 hiljada, a Bar ima naplatu. I što prosječno niže poreske stope, ali ima izvanrednu su niže poreske stope evidentna je veća efikasnost naplate. Po pokazateljima taj procenat naplate je oko 76%, ali je jasno da nije realan, jer ovdje dio sredstava naplaćenih fakturisanih iz prethodnih godina. Zbog toga ovu stopu, najnižu stopu poreza nepokretnosti od 0,10% ne treba povećavati. Treba pružiti mogućnost jedinicama lokalne samouprave da cijene te realne mogućnosti, a da u njihovim najvećem interesu da ona bude što je moguće veća, ali ako je ta najniža stopa 0,10% na neobradivo ovo poljoprivredno zemljište u ruralnom području velikih površina iznosilo tolike iznose da se nijesu mogli platiti, koliko će sada iznositi sa 0.25%, ukoliko bi se promijenila takva jedna stopa, da ne govorim o onim dodatnim mogućnostima oporezivanja jednog takvog zemljišta nego onog što realno proizilazi iz te osnovne primjene poreskih stopa. Toliko i hvala.
  • Hvala, kolega Gošoviću, sa ovim smo, kolege, završili prvi krug prije nego što pređemo na drugi krug da Vas informišem da ćemo sa završetkom razmatranja Predloga zakona završiti sa današnjim radom, a da ćemo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici razmatrati na sjutrašnjoj sjednici sa početkom u 11 sati. Tako da planirate svoje vrijeme. Prelazimo na prvog poslanika u ime Kluba DPS-a kolega Zarubica. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče Raduloviću. Poštovane koleginice i kolege, poštovani gospodine Radoviću, poštovani građani, Postojećim Zakonom o porezu na nepokretnosti utvrđen je porez na nepokretnosti čiji prihod u cjelosti pripada lokalnim samoupravama. Prihod od poreza na nepokretnosti je jedan od najznačajnih izvora finansiranja lokalne samouprave, pogotovo ako se Vlada opredijeli za scenario iz analize fiskaliteta na lokalnom nivou, kojim se predlažu ukidanja naknadne za komunalno opremanja na račun poreza nepokretnosti. Analiza je pokazala da lokalne samouprave imaju od 2008.godine kontinuirana smanjenja u 2009.godini i 2010.godini, 2011.godini po ovom osnovu, što govori o tome da je prihod po osnovu komunalnog opremanja u direktnoj relaciji sa investicionim zahvatom na teritoriji jedne lokalne samouprave, odnosno da taj prihod nije star. Ali isto tako činjenica da je u slučaju ukidanja ove naknade ili odloženog plaćanja od strane investitora taj iznos moraju nadoknaditi lokalne samouprave iz sopstvenih prihoda. Postavlja se pitanje da li lokalne samouprave mogu servisirati te obaveze iz sopstevenih izvora kao i servisiranje redovnih obaveza povećanjem minimalne stope poreza na nepokretnost predviđeni predlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na nepokretnosti. I dosadašnjim zakonskim rješenjem lokalne samouprave raspolažu dosta velikim rasponom za stopu poreza na nepokretnost i u tom smislu i nezavisnom statusu u naplati i trošenju tih sredstava. U tom kontekstu treba napomenuti da prosječna stopa poreza na nepokretnosti na nivou države iznosi 0.26%, što je često puta danas ponavljano, što je daleko manje od propisanog maksimalnog iznosa od 1%. U analizi se predlaže da Ministarstvo finansija u saradnji sa lokalnim samoupravama ojača mehanizam za naplatu ovog poreza, kao da izvrši unapređenje regulatornog okvira u cilju primjene drugih mjera usmjerenih ka rastom prihoda po ovom osnovu. Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti predviđa se povećanje minimalne stope poreza sa dosadašnjih 0,1% na 0.25%, što znači da bi opsek naplate kretale u rasponu od 0.25 do 1% kako se navodi u obrazloženju zakona. Predložene izmjene povećanje donjeg limita za oporezivanja su u funkciji kako povećanje budžetskih prihoda tako i ekonomskog razvoja lokalnih samouprava. Mislim da je korektno naglasiti da zajednica lokalnih samouprava ima značajne rezerve po ovom pitanju. Zajednica predlaže da ostane postojeći opseg stope oporezivanja, navodeći određene razloge, a kao najvažnije da će ovako definisana donja stopa poreza prouzrokovati značajno veće opterećenje poreskih obaveznika na koje se odnosi osnovna stopa oporezivanja definisana predlogom zakona. Ali isto tako nema njihovog viđenja u dijelu na koji način bi se značajni budžetski deficit lokalnih samouprava mogao nadomjestiti nekim drugim fiskalitetom. Takođe predlogom zakona u cijelu suzbijanja sive ekonomije i povećanja poreske discipline u pogledu prijavljivanja plaćanja poreske obaveze se propisuju novčane kazne, kako za institucije koje se bave ugovorima i odlukama na osnovu koje se stiče odnosno mijenja svojina na nepokretnost tako i za pravna lica, preduzetnike kao i fizička lica, ako ne podnesu poresku prijavu u propisanom roku ili podnesu nepotpunu ili netačnu poresku prijavu. U svakom slučaju, kako se navodi u obrazloženju Predloga zakona uz povećanje minimalne stope poreza na nepokretnosti smanjenje popreskih oslobađanja i ako se ostvare predviđanja da će biti efikasnija naplata ovog poreza kroz dosljednu primjenu kaznenih odredbi začekivati je da će doći do značajnog povećanja prihoda po ovom osnovu. U dosadašnjem diskusijama je bilo dosta dilema i nekih spornih, uslovno rečeno, pitanja, na koje ministar dao odgovore i prosto mislim da uz amandmansko djelovanje ovaj predlog zakona za mene je prihvatljiv. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama, kolega Zarubica. Ima riječ kolega Labudović, neka se pripremi kolega Nikčević.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Koleginice i kolege, na početku sam dužan i sebi i Vama da objasnim motivaciju otkud ja sa svojim skromnim ekonomskim znanjem u ovoj oblasti. Ali ovo je samo iz razloga što, gospodine Radoviću, ne mogu nikako da se otmem utisku da Vlada uporno u ovoj oblasti nastavlja da slijedi gotovo jedan makijavelistički pristup poreskoj politici, i to po principu koji je davno inagurisao Sula Radov da onima koji nemaju da uzmu i to što imaju, a oni koji imaju doda još da imaju više. Pokušaću to da objasnim na dva segmenta ovog zakona koji se odnosi, prije svega, na porez na neobrađeno zemljište i porez nelegalno izgrađene objekte. Znate, kad se govori o problemu poljoprivrede u Crnoj Gori, pa makar ih kroz ovaj poreski segment, stalno mi je pred očima jedan naslov koji sam davno pročitao, a koji makar mene čini krajnje ozbiljnim i zabrinutim,a koji glasi da smo mi zemlja bez naslednika, i to u izvornom značenju, a i u prenesenom značenju te sintagme. Gospodine Radoviću, zahvaljujući politici koju već 20-tak godina vodite, koja je potpuno depopulaciona, mi smo narod koji rapido stari, jer iz godine u godinu, iz decenije u deceniju, imamo negativnu stopu nataliteta. I veoma smo blizu one demografske procjene da ćemo 2050.godine, a to je za jednu državu , čak i za jednu generaciju sjutra, više od 50% građana ove zemlje biti starije od 60 godina, za koga onda i ko će onda da ore, gospodine Radoviću. Osim što na taj način sve više gubimo nasljednike imamo i pojvavu da su nasljednici naše zemlje u gradovima, i to u gradovima koji su desetine,stotine pa i hiljade kilometara daleko od oranica i od livada. Ja sam, gospodine Radoviću, jedini nasljednik moje očevine, tolika je kolika je, svi smo živjeli od nje. Ali nema te poreske politike, koliko god ona bila kaznena,makar mi i oduzeli ovo zemljište, mada je pitanje nasljeđa, ono o čemu smo ovdje govorili, prilično osjetljivo, koja će od mene napraviti poljoprivrednog proizvođača, a ne sam od mene, gospodine Radoviću, nego i od mojih sinova. I nećete vjerovati, ovo što je govorio kolega Popović da je čak i košenje livada obrađivanje zemljišta u mom Šekularu više nema ko ni to da pokosi. A znate iz kojeg razloga? Zato što nemaju za koga i nemaju zašta. Osvrnite se Crnoj Gori, nema mljekare koja nije u gubitku i dubiozi i pred zatvaranjem, pa redom, da vam ne govorim o mesarama pa da vam ne govorim o činjenici da Crna Gora godišnje izdvoji preko 450 miliona za uvoz hrane. Znači, ova Vlada nikako da svoju politiku uredi na način da se ona vodi konzistentno, da se prepliću ti određeni segmenti nego svako ide svojim putem, pa gdje se sretnu i sukobe dobro jes, ako ne nikome ništa. Gospodine Radoviću, nije ovdje riječ hoće li se oporezovati na ovaj način 20 ili 40 hiljada kvadratnih metara, to je potpuno irelevantno. Problem je u tome, što se ne oporezuju, i neće da oporezujete, ono zemljište koje prije svega izuzetno procesom eksproprocije vraćanja nasljednicima gdje su ogromna imanja koja su nekada obrađivanja kombinatima, danas zaparožena, i što ne smijete i nećete da taknete u ona zemljišta koja su na izuzetno atraktivnim lokacijama. Ja sam 30 godina u Podgorici i znam ovaj potez prema Danilovgradu od vremena kad je to bila žitnica, pa se sve povijalo i talasalo pod naletima vjetra, pa kad je preraslo u pašnjake, pa do toga da je danas tamo niču samo oni magacini i veliki prodajni objekti o tome je trebalo da vodite računa, a ne o mom Šekularu, gospodine Radoviću, tamo ne pomaže nikakva poreska politika. To je mrtva stvar. Takođe, kada je riječ o povećanju poreza na nelegalno izgrađene objekte. Zaboravljate li da je donijeta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika po kome je nelegalna gradnja krivično djelo?A oni su svi legalno priključeni na elektrodistribuciju legalno priključeni na vodovode, legalno priključeni na kanalizaciju. I zaboravljate činjenicu da u našim klupama već treća godina čuči zakon koji je trebalo da legalizujete te objekte. Koji je imao nepodijeljenu podršku gotovo cijelog Parlamenta. Ali vam je tada samo poslužio u predizborne svrhe i danas ste ga zaboravili. Pa na ovaj način, preko Male Krsne, pokušavate da legalizujete ono što je nelegalno izgrađeno. I nije riječ ovdje samo o onim nesrećnicima koji su gradili da bi stekli krov nad glavom. Ne, ne, gospodine Radoviću, ovdje je riječ o mnogo krupnijim igračima, da vam ne pominjem od zgrade Vektre koja je urađena nelegalno, jer je bila projektovana na tri sprata, pa sad ima pet, pa da ne pominjemo raznoraznih objekata na vrlo atraktivnim lokacijama. Na ovaj način će da ih nagradite, jer umjesto da završite u zatvoru, oni će samo morati eto da plate nešto malo veću poresku stopu. Da ne govorimo o onome o čemu je ovdje već nebrojeno puta rečeno, o činjenici da samo u Podgorici 10 hiljada stanova, stoji zaključano i neobjašnjivoj tržišnoj pojavi da kad imate višak robe odgovarajuće vrste, da neminovno dolazi do pada njene tržišne vrijednosti. Kod nas iz godine u godinu cijena tih zaključanih stanova raste. Gospodine Radoviću, ovo mora da se sagleda na jedan konzistentniji način, da se sagleda sa svih mogućih aspekata, pa da se odredi šta je zapravo cilj poreske politike. Da li da se neko kazni, ili da se stimuliše i nagradi i učini produktivnim, ne samo time što će da plati taj određeni iznos, već što će da napravi dovoljno proizvoda ove ili one vrste, da zadovolji potrebe građana Crne Gore. Zahvaljujem i vama, gospodine potpredsjedniče.
  • Hvala gospodine Labudoviću. Sad ima riječ kolega Nikčević, neka se pripremi koleginica Jasavić.
  • Poštovani potpredsjedniče, gospodine Radoviću, Ovo je još jedan zakon iz seta ekonomskih zakona koji se tiču poreskog sistema. Zakonom o porezu na nepokretnost koji je na snazi, a primjenjuje se skoro 12 godina uređeni su osnovni elementi ove vrste oporezivanja. Prihodi koji se ubiraju po ovom osnovu to su prihodi koji pripadaju lokalnim samoupravama u cjelosti. One na osnovu Zakona koji se donosi u Parlamentu, uvode poreze sopstvenim aktom, potvrđujući stopu u granicama koji se predviđa u zakonu. Takođe, lokalna samouprava utvrđuje mehanizme i kontrolu naplate, na koji način se obezbjeđuje model fiskalne decentralizacije. Tim zakonom je bila i propisana proporcionalna stopa poreza na nepokretnost i ona se kretala u rasponu od 008 do 080% tržišne vrijednosti nepokretnosti. Imajući u vidu činjenicu, da su posljedice ekonomske krize značajno uticale na stanje u lokalnim budžetima, u 2011.godini u cilju obezbjeđenja dodatnih prihoda, izvršene su izmjene važećeg zakona kroz rješenje osnovnog povezivanja i povećanja raspona poreskih stopa od 0,10 do 1%. Tim izmjenama je data mogućnost lokalnim samoupravama, pored ostalog da za pojedine kategorije propišu i višu stopu poreza, prije svega za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, objekat koji je izgrađen nelegalno suprotno zakonu i građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni sa planskim dokumentima itd.itd. Povećanje stope poreza na nepokretnosti, proširenje poreske osnovice i većim zahvatom poreskih obveznika koji su uslijedili nakon ovih promjena, pospješili su značajan rast prihoda po osnovu poreza na nepokretnost. To potvrđuju i podaci iz izvještaja budžeta lokalnih samouprava, gdje se vidi da se prihodi za 2008.godini, po ovom osnovu cirka 16 miliona 2012.godine, 36 miliona. Interesantno je ovom prilikom i komentarisati jednu tabelu kad su se ove poreske osnovice u pitanju. Tačno je prosječna poreska osnovica koje su, na osnovu važećeg zakona, lokalne samoupave koristile 0,26%, ali je intersantno da su manju stopu od te da imale u Baru, Beranama u Budvi u Kolašinu u Mojkovcu, Rožajama, Tivtu, Ulcinju i Herceg Novom. Takođeje interesantna možda i ova druga tabela koja pokazuje da je ovo značajan dio izvornih prihoda lokalne samouprave i da je taj odnos. Znači, sredstava ubrana po ovom osnovu poreza na nepokretnost u odnosu na sopstvene ukupne prihode 2008. kretao se 7,4% da bi već 2012.godine bila 26,8%. Može se iz narednih tabela vidjeti da su lokalne samouprave različito jedna od druge koristile sva ova prava. Zašto iz kojih razloga nije vrijeme da sada to komentarišemo, vjerujem da će Ministarstvo finansija u nekoj dubljoj analizi doći do konačnih saznanja. Značajnom rastu prihoda po ovom osnovu doprinijela je i veće angažovanje nadležnih poreskih organa, unaprijeđena je saradnja sa Upravom za nekretnine, bez obzira što je ovdje bilo priče da ima tu problema, ja kada je u pitanju Nikšić, može se to vidjeti kod rasta ovog prihoda po ovom osnovu i bolja saradnja sa organima za nekretnine na lokalnom nivou. Novine sadržane u Predlogu izmjena i dopuna Zakona , odnose se prije svega na definisanje pojma obveznika na nepokretnost kao vlasnika nepokretnosti koji je upisan u katastar nepokretnosti ili nekoj drugoj evidenciji nepokretnosti, da dan 1.januar za koju se porez utvrđuje. Članom 2 se stvaraju uslovi za formiranje baze podataka putem uvođenja obaveza notarima, sudovima i drugim državnim organima da jedinicama lokalne samouprave dostavi ugovor odluke i drugo. Takođe se definišu i rokovi za dostavu navedenih isprava, značajna novina koja se predviđa ovim zakonom je kao što sam već rekao povećanje osnovne stope poreza sadašnjih 0,10 na 0,25 tržišne vrijednosti. Novim predlogom se daju mogućnosti jedinicama lokalne samourpave da propišu više odnosno nižu poresku stopu u odnosu na utvrđene za određene kategorije nepokretnosti vodeći prije svega računa da to bude u funkciji podsticaja razvoja biznisa na lokalnom nivou u dvije strateške grane na kojima treba da počiva budući razvoj naše ekonomije, a to su turizam i poljoprivreda član 5 i 6 da ne komentarišem osim toga predviđene su i mjere koje se projektuju u cilju sprečavanja nelegalne gradnje na ovaj način daje se mogućnost, zemljište koje se ne obrađuje stopa poreza može povećati do 150%, to ne bih komentarisao, ali vidim da u dosadašnjoj raspravi, raspravama na Odboru zaslužuje pažnju, još detaljnij definiše i da se zaista vidi realno ono što je moguće iz ovoga izvući kao poresku osnovicu. I naravno, stan koji se ne koristi za turističke namjene, može se oporezovati sa 150% za nelegalne objekte i objekte koji je izgrađen suprotno zakonu koji se rješava stambeno pitanje oporezovati za 10%. Ako se kao što sam već rekao ne rješava stambeno pitanje i do 100% . I na kraju,vjerujem da će efekti ovog zakona koa i mjere koje su ovih dana preduzimaju sa Vladom i lokalnim samoupravama na odlaganju nekih obaveza lokalnih samourpava i sve ono što Vlada u paketu radi stvoriti uslove da lokalne samouprave krenu zista sa jedne, ja bih rekao povoljnije pozicije kad su u pitanju lokalne finansije. Hvala.
  • Hvala i vama, kolega Nikčeviću. Riječ ima Jasavić, a zatim koleginica Filipović.
  • Zahvaljujem. Poštovani gospodine Radoviću, poštovane koleginice, kolege, poštovani građani, Suština poreske politike je da onaj ko ima više da mora da plati više, onaj ko ima manje, mora da plati manje, i suština je da država mora biti svakom majka, a ne nekom majka, a nekom maćeha. Ovo je vrlo važan zakon, tretira vrlo važnu materiju i ima vrlo intreresantnih rješenja. Ja potičem iz miljea gdje se govorilo da je bolje imati džak zemlje, nego džak para. Ovaj zakon reguliše pitanje zemljišta i meni je vrlo interesantno i prihvatljivo da se oporezuje poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje. Zašto? Zato što je najveći neprijatelj svake zemlje nerad, nerad je najveći neprijatelj svakog čovjeka iz nerada proizilaze sva zla koja se mogu desiti jednom društvu. Ja sam rođena u Rožajama, ima ovdje Rožajaca i ja znam porodice iz mog kraja koje su utemeljile drvnu industriju, koji su utemeljile poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo i prije 200 i nešto godina. Sve im je to nacionalizovano, ali to nije priča sada da bi se o njoj puno otvarala debata. Ali, potomci tih vrijednih ljudi sada ništa od te zemlje ne obrađuju i žive od stare slave i žive od socijale Demokratske partije socijalista i nije ih sramota zamislite. Doveli ste u poziciju ljude da neradom žive na račun socijala, da ih nije stid svojih grobova, niti svojih potomaka, jer im šalju poruku da se neradom može preživjeti i živjeti. U osnovi organizovanog kriminala i korupcije je takođe nerad. Iz tog razloga, jesam za amandmane koji su kolege iz SDP-a naveli, a to je da se mora negdje razmišljati o gradaciji poreza. Osnovno pitanje za vas je. Zašto nijeste razmišljali da uradite stimulans, vlasnicima onog zemljišta koji obrađuju zemljište da plaćaju manje poreze?Jer, kod mene, u onoj vlasti u kojoj bi ja bila bi oni koji obrađuju zemljišta, plaćali manji porez u odnosu na one koji ne plaćaju a koji neće da rade, nego misle da se može živjeti od nerada. E od nerada se neće živjeti u vlasti u kojoj ćemo biti mi. Ono što želim da kažem jeste da je neophodno u ovom zakonu napraviti i gradaciju poreza vezano za objekte. Ne možete vi da tražite, da se plati jednak porez za hotel koji se nalazi 50 metara ili 1000 od obale u odnosu na hotel koji se nalazi kilometrima od obale. Ne možete tražiti jednaku stopu za privatne kuće koje su bliže ili dalje od mora. Zašto? Zato što onaj koji je bliže moru više i zarađuje u odnosu na onog koji je dalje od mora. Ja razumijem, poriv gospodina Žugića, žao mi je što on nije ali će te mu prenijeti, da ovim zakonom želi upravo da pojača poresku disciplinu, jer očigledno ima ličnu frustraciju ali to nije frustracija Demkratske partije socijalista, nego njegova lična. Što opštine nemaju kvalitetnu poresku disciplinu, koju on lično ne vi kao partija nego on lično pokušava da sprovede u ovoj državi. I shvatam da on želi da opštine preuzmu teret naplate poreza da bi njihovi drugovi bili manji. Jer, očigledno ima pritiske preko svog resora i on lično da se obezbjeđuje novac za lokalne samouprave, gdje vi imate osobito vlast, da bi se neke rupe pokrpile i to što ja razumijem gospodina Žugića, neće mu puno pomoći. Treba da ga razumiju njegovi koalicioni partneri, odnosno predstavnici vlasti DPS-a i SDP-a, jer bez vaše konsolidacije neće biti boljitka, a vi se neće konsolidovati, jer ste se previše izderefencirali, na one koji pošteno rade i na one koji otimaju i pljačkaju ovaj narod. Hvala.
  • Hvala i Vama koleginice Jasavić. Riječ ima koleginica Filipović, neka se pripremi kelginica Dragičevič, kolega Radović je želio da iskomentariše izlaganje koleginice Jasavić. Izvinjavam se koleginicama.
  • Hvala, potpredsjedniče. Samo bih htio da kratko da odgovorim na dva pitanja koja su postavljena u izlaganju poslanice gospođe Jasavić. Prvo pitanje je zašto nijesmo razmišljali da se poljoprivrednici oslobe poreza. Na ovo pitanje bih odgovorio da je ovaj zakon, znači nije ga pripremalo samo Ministarstvo finansija nego je rađen uz aktivno učešće zajednice opština i pojedinih lokalnih samouprava tako da smo razmišljali o svim ovim pitanjima koja su ostavljena danas na ovom plenumu. O njima se raspravljalo i na tim sjednicama komisije i u samom Ministarstvu u toku izrade zakona na Vladi, evo raspravlja se i ovdje i evo vidim da se najavljuje veliki broj amandmana, čak imam informaciju i u vezi sa ovim pitanjem, tako da ćemo kroz to izjašnjavanje o tom amandmanu možda i naći neko rješenje. Osnovno je bio, ima problema malo u samom postupku oporezivanja, gdje negdje sami predstavnici opština, za njih je bilo nešto teško sprovodljivo, oporezovati neke kategorije građana ili pravnih lica. Sami postupak dokazivanja koja je to poljoprivredna djelatnost, koje su to djelatnosti koje bi bile oslobođene, ali evo, nadam se opet pošto se očekuje amandman u tom pravcu da se može raspravljati i po tom pitanju. Kada je u pitanju ovo diferenciranje poreza kako ste ga nazvali, slažem se sa tim da treba da se vrši ta diferencijacija, ali diferencijacija ne vrši se samo stopom, diferencijacija se vrši i automatski kroz samu poresku osnovicu. Naveli ste primjer hotela blizu mora i hotela udaljenog od mora različita je njima tržišna vrijednost tako da će biti i različita poreska obaveza po tom osnovu, tako da možda i sama ta proporcionalna stopa nije nepravedno rješenje ako se dođe do realne te osnovice za oporezivanje. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Koleginice Jasavić, ukoliko želite. Ne. Hvala vam. Izvolite, koleginice Filipović, neka se pripremi kao što sam rekao koleginica Dragičević.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi građani i građanke, Pravo svojine je jedna od osnovnih Ustavom Crne Gore zajamčenih prava, a uživa i zaštitu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.Predlog zakona koji je danas pred nama upravo reguliše ovu oblast. Poreski sistem savremene države je centralni stub finansijskog sistema bez čijeg efikasnog funkcionisanja se ne može zamisliti ni efikasnost makro ekonomske politike. Prije svega tu mislim na politiku razvoja, politiku stabilizacije, poresku politiku, politiku investicija i budžetsku politiku. Poreski sistem je odraz ekonomskih i političkih odnosa unutar jedne zemlje i porez kao dio javnog prihoda ima fiskalnu, ekonomsku i socijalnu ulogu u svakom privrednom sistemu jedne zemlje. Porezi predstavljaju najznačajniji instrument prikupljanja prihoda u nacionalnoj ekonomiji i primjenom adekvatne poreske politike moguće je suzbiti inflaciju i podsticajno djelovati na rast i razvoj privrednih aktivnosti. Zadatak poreskog sistema i poreske politike upravo jeste da se stalno prilagođavaju okolnostima i činjenicama koje su značajne za proces oporezivanja. Stalne promjene direktno se odražavaju na česte promjene poreskih propisa, osnovice i stope oporezivanja pa mi za to i danas imamo na dnevnom redu izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti. Po mom skromnom mišljenju, pošto se ne bavim ekonomskom strukom, reforma poreza na nepokretnosti potrebna je, po mom mišljenju, kažem iz sljedećih razloga: a to je potrebni 1. vlastiti prihodi lokalnih zajednicama, 2. neophodna decentralizacija oporezivanja imovine, pod 3. podsticanje racionalnog korišćenja nekretnina, to je ova alternativna upotreba o kojoj smo pričali kada je u pitanju poljoprivredno zemljište, 4. doprinos realnijem iskazivanju cijena, 5. neophodno poboljšanje registra imovine i pod 6. doprinos realnijem iskazivanju cijena. Zakonom o porezu na nepokretnosti u Crnoj Gori koji je u primjeni od 1. januara 2003. godine, zamijenjeno je oporezivanje vlasništva nad imovinom kao i osnovni elementi za oporezivanje nepokretnosti na teritoriji Crne Gore. Ovim zakonom iz 2003. godine dato je i ovlašćenje lokalnim zajednicama, lokalnim samoupravama da određuju tržišnu vrijednost nepokretnosti i visini stope poreza na nepokretnosti u okviru zakonskih ograničenja, kao i da utvrđuju, kontrolišu i vrše naplatu poreza na nepokretnosti na teritoriji svoje lokalne zajednice. Tokom 2011. godine ovaj zakon je izmijenjen tako što je proširena osnova oporezivanja i povećan raspon poreskih stopa od 0,10% do 1,0%. Lokalnim samoupravama je takođe data mogućnost da porpišu višu stopu poreza na nepokretnosti od utvrđene za određene kategorije nepokretnosti. Ovim novim predlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu nepokretnosti, zakon se usaglašava sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave u pogledu raspodjele prihoda od poreza budžetima lokalnih samouprava i egalizacionom fondu, otklanjaju se nedostatci kod utvrđivanja poreske osnovice, bliže se definišu poreska oslobađanja i po prvi put se uvodi samooporezivanje kod utvrđivanja poreske obaveze. Kao što ste rekli izmjene zakona se predlažu u cilju povećavanja budžetskih prihoda i ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave, imajući u vidu finansijske probleme istih. Pošto vrijeme ističe htjela bih samo da pitam - šta su lokalne samouprave, imate li informaciju koje su mjere u stvari preduzele kako bi poboljšale naplatu svojih prihoda jer smo saznali u toku diskusije da je veliki broj nenaplaćenih poreza i da sad uvođenjem ovih novih kaznenih mjera, da li imaju lokalne samouprave neku strategiju kako će naplatiti ovaj porez. Htjela bih da kažem da bi se ovaj zakon uspješno sproveo po mom mišljenju, jako je bitno uspostaviti registar svih nepokretnosti koje se nalaze na prostoru Crne Gore, kao poresku bazu podataka nepokretnosti. Hvala vam.
  • Hvala i vama, koleginice Filipović. Izvolite.
  • Bilo je pitanje, pa da odgovorim odmah nakon diskusije poslanice Filipović. Pitanje je bilo šta su lokalne samouprave preduzele u cilju poboljšanja naplate, odnosno povećanja prihoda po ovom osnovu. Evo može se odgovoriti i na osnovu podataka koje je poslanik Nikčević iznio u svojoj diskusiji, on je govorio da je došlo do naplate prihoda kod određenog broja jedinica lokalnih samouprava na zavidnom nivou, kod drugih ima, taj je procenat naplate dosta nizak. Kažem ovaj zakon, napomenuo bih opet, u kombinaciji sa mjerama koje izdaje Zakon o poreskoj administraciji, o kojem smo prethodno vodili raspravu, gdje usvajanje toga zakona će stvoriti bolje uslove za bolju naplatu poreza, ne samo na ddržavnom nivou, ne samo kod poreskog organa, odnosno poreske uprave, nego i kod lokalnih poreskih uprava, jer njima se daju sva ona ovlašćenja u pogledu sprovođenja i redovne i prinudne naplate, koje će imati državni poreski organ i tu im se stvara mogućnost da poboljšaju naplatu i da podignu stepen naplate na zavidni nivo. Zahvaljujem.
  • Hvala i vama. Hvala vam. Izvolite, koleginice Dragičević, i zatim posljednji diskutant uvažena koleginica Šćepanović.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvažene kolegice, uvaženi kolege, uvaženi gospodine Radoviću, Ja ono iskreno da kažem, ne znam odakle da počnem. Juče se čulo, pa od prilike, juče se čulo da opštine nisu sposobne da naplate porez, 800 hiljada je naplaćeno samo za buku, a danas, evo opštine da nisu sposobne da to provedu ovaj zakon ove godine. Što se mene tiče, čast izuzecima ali dosta je nesposobnih, pa bih ja sada, evo danas sam opet pročitala u novinama da je jedna od opština poslije 12 godina porez od 350 hiljada. Pa onda imamo recimo nekih poreza koji se još uvijek duguju na tu zemlju što se predlaže građevinsko zemljište da se oporezuje, pa to kad bi sve to pokupili nama ne bi trebali zakoni nego one koje imamo super bi nam bilo, jer ovi baš ne idu kako treba. Ja mogu dati osvrt, pošto je predmet mojih amandmana od prilike sve ovo što se govorilo do sada, a to je član 5 poljoprivredno zemljište, sekundarni stambeni objekti, objekti za izgrađeni suprotno zakonu, ugostiteljski objekti, građevinsko zemljište, ja bih se sad samo osvrnula na jednu sitnicu koja mi nije promakla, a to je član 9c Za sekundarni stambeni objekat, odnosno stan, poreska stopa se može uvećati do 150% u odnosu na poresku stopu utvrženu u skladu sa članom 9. i najmanje 60 dana. U ovome sam prepoznala kondo hotel. E, pošto u zakonu o hodno hotelima, pardon, Zakon o turizmu, kondo hotel se traži da bude najmanje 10 mjeseci angažovan stan, ja sam dala amandman, znači 300 dana da bude. Jer, dva mjeseca za kondo hotel, onda stvarno dolazimo na to, već ima kondo hotel manji porez pa ne plaća komunalije, pa je oslobođen ako ima četiri pet zvdjezdica, a takvi se grade, e pa pošto mu je sve dato pa ne mora još i ovo. I još dva mjeseca svega da izdaje. Tu nikako ne mogu da jednakost mećem između dva mjeseca, a onda je rečeno da će turistička agencija da im daju ugovore. Najprije turistička agencija ne ovjerava ugovore kod notara, prema tome to može biti čista korupcija da plate a da ni ne dobiju ugovor, nego samo plate kao daj mi onako fiktivnan ugovor, nije nešto što je nepoznato. Još jedna stvar. Turistička organizacija sad novim Zakonom o turizmu, ministar je pokušao da provuče da se turističke organizacije bave sa izdavanjem hotela, stanova, soba, kako hoćete nazovite tih turističkih jedinica ili ugostiteljskih jedinica i to turističke organizacije nijesu nikako htjele da prime na sebe, jer to je veliki posao. A oni su naučili da dođu ujutro, ubodu u atlas ili na globus i našu neki seminar, nađu neki turistički sajam, nešto nađu i tamo putuju. Znači nijesu naučili da rade. I u svakom slučaju ja sam i tu dala amandman da nam ne bi promakli konto hoteli da im se baš svugdje sve da im se oprosti. Takođe, za ovo zemljište koje nije privedeno namjeni, a imate zemljište ljude koji je kupio plac do svoje kuće od 500, 600m2 da napravi za djecu kuću, pa njemu to treba oporezovati, jer nije imao para, ne može kredite dići. I njemu to treba oporezovati i tu sam dala isto amandman da se do 600 m2 ne oporezuje. Mislim, to je neka obiteljska kuća koja se može napraviti, nije to ono što hale grade pa stoje prazne, ne završavaju se. Imam primjer Carskog Sela u Budvi evo 20 godina i nikako da se završi, njima to odgovara, jednostavno ne plaćaju nikome ništa i onda njima to stvarno odgovara, a nama ne odgovara. Ili počnu da grade onda ostaje ono kao ruglo niti je za uništiti niti je da ga srušite niti je da ga gradite. Vrijeme čini svoje. Nagrdi se ni beton nije nešto kad je izloženo vremenskim uslovima što ne može da pukne. Tako da ovaj zakon smatram da stvarno treba dobro, dobro poboljšati amandmanima, evo čujem da smo negdje svi iste dali otprilike amandmane i molim vas da to dobro razmotrite, jer nije nam interes da opštine i ono što su mogli da naplate nijesu naplatili, a tek ovo sad kako će. Nikako. Zahvaljujem, i oprostite što sam prekoračila.
  • Hvala i vama, koleginice Dragičević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Poštovani potpredsjedniče, kolege poslanici, uvaženi građani Crne Gore, Pred nama je danas Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnost, koji je, očigledno da su ove izmjene uslovljene problemima koji su se pojavili u praksi prilikom primjene ovog zakona. Ja ću se posebno osvrnuti na određene članove ovog zakona, prije svega na član 1, kojim se precizira, ko je ustvari obveznik poreza na nepokretnost. Ovo je bio problem službenim licima koja se bave utvrđivanjem poreza na nepokretnost, ko su ustvari vlasnici, posebno ukoliko su u pitanju korisnici nepokrtnosti koja je u državnoj svojini upisana u katastru, kao nosilac prava korišćenje ili trajno korišćenje, ta da mi je drago što je sada ovim članom ovo posebno precizirano. Što se tiče člana 2. Tu je predviđena sada obaveza državnih organa na čijem se području nalazi nepokretnost da u svakom slučaju moraju dostaviti ugovore i odluke na osnovu kojih se stiče, odnosno mijenja svojina na nepokretnosti u roku od 10 dana od dana zaključenja tog pravnog posla. Ono što je do sada bio problem u praksi, a našto bih posebno ukazala predlagaču jeste, kada su na primjer bili u pitanju sudovi, da su ta ostavinska rješenja svakako bila i pravnosnažna, ali da je problem bio u tome što sudovi čekaju da naplate svoju sudsku taksu, pa tek onda po naplatu takse oni dostavljaju ostavinsko rješenje Upravi za kadrove na uknjižbu. Iz tog razloga postao je veliki broj velika imovina nepokretnosti koje su se vodile na umrla lica i organ za utvrđivanje poreza nije mogao da naplati iz tog razloga porez na nepokretnost. Ja se samo nadam da ćete u primjeni ove odredbe imati ovo na umu da u svakom slučaju bez obzira na plaćenu taksu, da se ova rješenja dostavljaju Upravi za nekretnine. Vezano za ovo takođe je članom 9, što je svakako pohvalno sa druge strane obavezan i vlasnik nepokretnosti koji stekne nepokretnost da u određenom periodu nadležnom organu podnese poresku prijavu i u tom smislu su predviđene i prekršajne odredbe, prekršaji ukoliko vlasnik nepokretnosti to ne učini, tako da sada imamo sa dvije strane i vlasnik nepokretnosti da je dužan da podnese i Uprava za nekretnine i ovi drugi, nadležnom organu koji vrši obračun poreza na nepokretnost. Tu bih takođe iskomentarisala povećanje poreske stope. Postoje razlozi i za povećanje poreske stope i da ostane na ovom nivou, ali ono što je suštinski problem u praksi jeste da opštine po ovom prihodu opštinskom nije naplata na zadovoljavajućem nivou i da opštine svakako moraju da ulože veći napor da naplati da se više angažuju da naplate ovaj prihod. Ovo govorim iz razloga što opštine većinom ne naplaćuju ovaj prihod kod pravnih lica i kod organa gdje mogu da naplate gdje nije problem u naplati, ali svakako kada su u pitanju fizička lica onda je tu problem u naplati i opštine se u tom slučaju ne angažuju da naplate taj porez, već samo građani koji dobrovoljno uplaćuju porez. Do sada nijesam, makar u mojoj opštini imala iskustvo da se donese zaključak o prinudnoj naplati nekom fizičkom licu. Zaista bih ukazala predlagaču da je to problem i da se u budućnosti na to obrati pažnja. Pohvalno je takođe, to je članom 9c, predviđeno da se za sekundarni stambeni objekat poreska stopa uvećava do 150%, ali ovdje je predviđeno da se od ovoga izuzimaju objekti, odnosno stanovi koji imaju zaključeni ugovor o zakupu sa turističkom agencijom ili lokalnom turističkom organizacijom i u tom smislu smatram da će se na ovaj način afirmisati izdavaoci turističkih smještaja, a takođe sa druge strane i oni izdavaoci koji nijesu prijavljeni na ovaj način će se afirmisati da se prijave i onda ćemo u svakom slučaju imati od njih naplatu povodom nekih drugih obaveza koje su oni dužni davaoci turističkog smještajam, kao što je na primjer turistička taksa ili boravišna taksa i slično i takođe bih pohvalila kaznene odredbe koje su predviđene ovim zakonom, jer je praktično za svaku odredbu u ovom zakonu i predviđen prekršaj da nadležni organ lokalne uprave može podnijeti zahtjev za utvrđivanje prekršajne odgovornosti. Zahvaljujem se i izvinjavam na prekoračenju.
  • Nema problema. Zahvaljujem se i vama koleginice Šćepanović. Očito da su naše koleginice vrlo aktivne, srijedom posebno. Komentar ima koleginica Jasavić i izvinjvam se što uvijem gledam više prema vlasti, što nijesam primijetio da je i koleginica Bošnjak, ovdje se takođe uredno prijavila za diskusiju. Izvolite.
  • Koleginica Šćepanović uvijek opsežno pripremi se, a evo dobiće još dva minuta da se obrati crnogorskoj javnosti, nakon ovog što ću ja reći, jer vjerujem da će imati što da kaže. Niko nam ni do sada nije branio negdje da štitimo svoju zemlju i da štitimo naše proizvođače. Zetska ravnica i Bjelopavlićka su potpuno neiskorišćene. Prosto negdje od tajkuna koji su pokupovali zemlju u Bjelopavlićima, posebno ogromne površine nekada zasijane su, prosto neupotrijebljeno. Mi smo svi zajedno negdje postali svjesni činjenice da smo proizveli mentalitet nerada i neradništva. Ne možemo više ići na račun države i socijala koje daje država, jer to je upravo novac koji uzimamo od građana i mnogo je pametnije da ga usmjeravamo u obrazovanje,otvaranje novih radnih mjesta nego što finansiramo one ljude koji mogu da rade. Zemlja jeste najveći kapital. To mora konačno postati deviza svakog čovjeka u Crnoj Gori i negdje moramo naučiti da cijenimo sopstvenu zemlju, kada kažem zemlju ne samo državu nego zemlju koju posjedujemo i mnogo više na njoj raditi. Jer, da smo radili malo više i da se nismo odvojili od prirode, od sebe, od naše tradicije mnogo bi nam bolje ptice pjevale i ne bismo sigurno uvozili meso ludih krava niti prasad iz Brazila niti voće i povrće iz Grčke, Makedonije i Turske, već bi to sve imali u našem poljoprivrednom izdanju i koliko god da je i skuplje više se isplati nego da štitimo uvoz i uvozničke lobije od kojih nemaju koristi građani nego par pojedinaca koji se na račun toga bogate. Hvala.
  • Hvala, koleginice Jasavić. Izvolite. Ako ćete da branite Bjelopavliće, ne može. Možete pet minuta. Hoćete li pet minuta?
  • Nadam se da je korisno više zbog javnosti. Javio sam se proceduralno zbog intervencije, odnosno komentara uvažene koleginice Jasavić vezano za to da se dovoljno ne obrađuje zetska ravnica i bjelopavlićka ravnica. Izvinjavam se ako malo zloupotrebljavam govornicu, ali mislim da je dobro zbog javnosti da neke stvari pojasnim. Evidentno je da prilikom povraćaja zemljišta ranijim vlasnicima da je to bilo tačno tako nekoliko godina da se nešto nije bog zna obratila pažnja, prije svega o poljoprivrednoj proizvodnji i ostalim načinima korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Vjerujte, radio sam u Danilovgradu i sada imam tamo imanje i sve ostalo. U posljednjih desetak godina ta je razlika baš evidentna i prisutna u smislu toga da, primjera radi, pod plasteničarskom proizvodnjom bilo je nešto oko 30.000 kvadrata, a sada ima oko 150.000. To je veliki napredak. Što se tiče zasada voća i povrća, prije svega žitarica, u Bjelopavlićima ima nešto oko 70.000 hektara. Kada sam bio tamo, bilo je oko četiri i po hiljade najviše obrađenog zemljišta hektara, a danas već ima nešto oko 9.000. To je, po meni, bitan pomak i podržavam te aktivnosti. Zahvaljujem koleginici što mi je dala šlagvort da i ja kažem u ovom dijelu da se kreće i narod sve više prepoznaje tu potrebu za bavljenjem u okviru porodičnih domaćinstava, u okviru nekih malih srednjih preduzeća, bavljenje poljoprivredom, a posebno u onom dijelu gdje je to bogom dato kao što je bjelopavlićka ravnica pored rijeke Zete, da se sve više zasada i žitarica i onoga za što je ta zemlja pod tim svojim kvalitetima opredijeljena da može da daje najbolje efekte. U tom smislu i opština je nabavila i kombajn, kao što znate. Ima i drugih stimulativnih mjera i od strane Vlade i opštine. Nadam se iz godine u godinu da ćemo konačno doživjeti da se i poljoprivredno zemljište ili ukupno sve nepokretnosti valorizuju i koriste na mnogo kvalitetniji i bolji način nego što je to bilo do sada. Hvala.
  • Hvala, kolega Vuletiću. Izvolite, koleginice Šćepanović.
  • Na koji dio moje diskusije je koleginica komentarisala, jer nijesam pomenula ovaj član koji se odnosi na poljoprivredu. Svakako se slažem da je u svakoj oblasti, pa i u ovoj potrebno uložiti mnogo više rada od strane samih građana Crne Gore. Zahvaljujem.
  • Hvala, koleginice Šćepanović. Htjeli ste da rečete da je od šponde, vaterpolo terminologijom. Izvolite, koleginice Bošnjak.
  • Poštovani građani, uvažene kolege, predstavniče Ministarstva, Moje koleginice i kolege su uglavnom gotovo sve rekle o ovom zakonu. Negdje smo se svi složili da jesu ovo nameti koji idu na običnog građanina. Čini mi se da ste opet kroz ovaj zakon zaštitili one tzv. bele medvede odnosno tajkune ili te neke velike investitore. To me strašno podsjetilo i kada ste donosili izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kada ste uveli onu nižu stopu za usluge u marinama, a niste prihvatili amandmane opozicije da se oprema za bebe ne oporezuje. Ovo je samo jedan u nizu tih zakona koji je stimulativan za tajkune, a za obične građane nije. Ono što nisam čula od vas odgovor, a voljela bih da čujem, a što je meni strašno zasmetalo u ovom zakonu jeste to što kroz ovaj zakon pokušavate da legalizujete nelegalnu gradnju. Jer, ne mogu da shvatim da tražite porez za nelegalno izgrađene objekte, a da nemamo donesen zakon o legalizaciji tih bespravno izgrađenih objekata već se taj zakon povukao iz procedure. Mislim da treba procedura da bude obrnuta, da prvo razmotrimo i donesemo taj jedan zakon koji je već odavno trebao da bude donesen. Očigledno da se preko tog zakona, odnosno da vam ne odgovara da donesete taj zakon jer raznoraznim ucjenama pred izbore, a tu smo imali slučaj kada su bili ovi lokalni izbori u Podgorici, vi namičete neke glasove raznim obećanjima pojedincima, a znate dobro da kroz nelegalnu gradnju da ima ljudi, čak se pominjalo u medijima i sudija koji imaju po par stanova, odnosno kuća nelegalno sagrađenih i čak profitiraju od nekih od tih jer izdaju. Vi znate da smo mi mala država i u suštini svi se znamo, manje ili više svi znamo šta ko radi. Ono što hoću da kažem da kroz ovaj zakon, što nije u redu, vi pokušavate to da legalizujete umjesto da kaznite i one, jer ne znam kako su ti nelegalni objekti uopšte dobili priključke za struju i vodu. Znači, treba neko da odgovara za to, a ne da vi sada tražite porez i to treba da se reguliše. Voljela bih da dobijem odgovor na to pitanje. Ono što je, takođe, velika manjkavost jeste ovo o čemu smo svi pričali, šta sa staračkim domaćinstvima kojih je najviše na sjeveru i kako vi od njih da naplatite, kako njih da kaznite, oni jedva preživljavaju, nemaju maltene, još uvijek se tamo najviše u naturi vrši ta razmjena roba, oni para uglavnom i nemaju. Mislim da tu kroz amandmandsko djelovanje morate prihvatiti neke od amandmana ako ne povučete zakon. Skrenula bih pažnju na jednu stvar koja se ne odnosi samo na ovaj zakon nego uopšte na kaznene odredbe koje su predviđene za pravna lica i za odgovorno lice u tom subjektu. Brojni su primjeri, ali brojni, da kada kaznite odgovorno lice da on ili ona, to odgovorno lice od tog preduzeća, u stvari, ne plaća iz svog džepa, ali trebalo bi da tu kaznu plati iz svog džepa. Vi to odlično znate. Mislim da, ne mislim lično na vas, ali da i među vama ima tih koji su na taj način te kazne plaćali. Tako da i pitanje efikasnosti svih ovih mjera. Ono što je, takođe, zapaženo jeste, a mislim opet da vam ni to ne odgovara i da već godinama imamo problema sa katastrom i evidencijom u katastru i ovom šta ovi veliki investitori koji prave zgrade i šta rade i kako se uknjižavaju, na koji način uknjižavaju stanove. Takođe se ne vodi računa i nije se uradilo dovoljno da se evidentira sva imovina, jer znamo da mnogima ne odgovara da se zna, a posebno javnim funkcionerima. Mada, manje više, kada se pogledaju imovinski kartoni može i sada da se zaključi i da se postavi veliko pitanje otkud mnogima imovina koju su, eto, prijavili, a mogu misliti koliko ima one koju nisu prijavili. Mislim da bi kroz ovaj zakon trebalo povesti računa o nasledstvu, odnosno o naslijeđenim ne samo imanjima, nego i naslijeđenim stanovima. Zašto neko ko je naslijedio stan, to je i emotivna veza sa roditeljima koje ne želite da vam se računa kao sekundarni, a recimo možda vaše dijete živi u tom stanu i taj stan je njemu primani, odnosno tu živi, ali još uvijek nije prepisan na ime ili tako. Morate voditi računa i o tome, jer mislim ova stopa, slažem se i treba napraviti kategorizaciju ne samo da su sekundarni svi ostali stanovi koje imate ili kuće, nego treba znati i drugi stan, treći i tako napraviti jednu kategorizaciju bolju u tom smislu, ali povesti računa o ovome što se o nasledstvu, osim toga što mislim da ne možete baš kažnjavati i reći figurativno rečeno, kažanjavati, i kao sekundarni objekat nešto što se naslijedilo da treba i tu poreska stopa makar da bude manja, možda ne kao primarna ali voditi računa i da li živi neko od porodice u tom stanu pa da mu je to primarni stan. Zahvaljujem.
  • Hvala. Javila se koleginica Dragičević. Izvolite.
  • Zahvaljujem, koleginici Branki što mi je dala mogućnost da govorim. Sve ovo što je rekla je tako, jer dala mi je tu mogućnost da kažem da ima dosta, dolazim iz grada avetnjskog zimi, ljeti da ne možete ostat živi. Još uvijek ima recimo zgrada koje imaju po 30,40,50 stanova gdje se struja i voda vode na investitore, a isto tako imamo ljude koji žive u Evropi imaju firmu u Srbiji, ličnu kartu u Budvi i imaju po tri četiti hotela i ne plaćaju ništa. Tako da to je, sve je ovo dobro i lijepo što ste vi metnuli u zakon, ali opština ako hoće da naplati oni moraju tačno da znaju, a vjerujte da znaju ko je gdje. Sve tačno znaju. Znam koji od turizma ponesu više para nego ijedan stanovnik stalni Budve. I te pare odu čak, čak te pare nigdje nijesu oporezovane, jer idu na ruku. A on ne plaća porez jer to je njemu, jer on živi u Budvi, a u Budvu dođe za Novu godinu i možda ljeti mjesec-dva. Tako da, vrlo je problematična cijela materija i suptilna, izuzetno suptilna jer imate i za i protiv, tako da se nadam da ćemo ipak u nekom dijalogu doći do najboljih rješenja. Zahvaljujem.
  • Koleginice Dragičević, to i ja gledam svaki dan i svako ljeto. Imaju takav razrađen sistem paralelni da imaju i gospođe koje čiste. Znači, stan se izdaje u Rusiji ili Beogradu ili Bog te pita đe, a ima i on drži tu mrežu. Ima mrežu onaj na Autobusku stanicu, on ima drugu funkciju i treći da čisti stanove. I ja to pričam, i džabe 100 eura stan i vidim ga po akcentu da nije Paštrović, no to je to. Izvolite, koleginice Bošnjak.
  • Evo, složiću se sa Vama i žao mi je, i Budva i Kotor i svi ti primorski gradovi postali su avetinjski gradovi malte ne zimi, da nema nikoga a bojim se da će to biti sada i ljeti, jer Putin je uveo na ograničenje od tri mjeseca maksimalnog boravka u stranoj državi, tako da neće ni ti Rusi koji su to pokupovali moći da budu svo vrijeme tamo, pa polako će to sve da bude da kažem i ljetnjem periodu možda mnogo manje tih koji tu zaista žive, odnosno borave. Ono što nijesam uspjela da kažem, a sad ste mi dali priliku, kroz ovo vi neke male i srednje preduzetnike, odnosno neki porodični biznis kažnjavate, a to nije fer, i jeste ovo vrlo osjetljiv zakon i što je rekla koleginica suptilan i moramo voditi računa, jer ako hoćemo da Crna Gora bude atraktivna i turistički, mism više stimulisati te porodične biznise i te male hotele sa tri i više zvjezdica posebno na sjeveru, inešto, Vi ste vjerovatno putovali po Austriji i imate to u tim hotelima, da radi jedna porodica. I Vi njih na neki način kažnjavate, a ove velike investitore koji inače imaju para i može kroz neke druge aktivnosti, odnosno kod neke biznis barijere da ukinete a ne na ovaj način da se kažnjavaju ovi koji daju doprinos i koji su naši, a nekog tamo mi čašćavamo. Zbog čega mi to uvijek smo nekako popustljivi ili što bi rekla moja koleginica Jelisava, bolećivi prema nekima , prema drugima, a prema našima manje, to bi trebali da povedemo svi računa i misklim da ne znam da vam kažem. Čula sam ministra da neće da povuče ovaj zakon iz procedure, ali zaista treba makar amandmanski djelovati i imamo molbu da sjutra do 12 sati nama dozvolite da možemo da dostavljamo amandmane na ovaj zakon, jer mislim da zaslužuje da bitno se poboljša kroz amandmansko djelovanje.
  • Hvala, koleginice. Gospodine Radoviću, da li želite pravo da iskoristite na završnu riječ? Izvolite.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Evo, u završnoj riječi prvo bih odgovorio na jedno pitanje koje se najmanje dva puta čulo u raspravi, a to je, da li se oporezivanjem nelegalnih objekata legalizuju nelegalni objekti? Po mom mišljenju ne može doći do legalizacije nelegalno izgrađenih objekata objekata ukoliko oni budu oporezovani u skladu sa ovim zakonom, jer osnovni razlog i osnovno pravo za oporezivanje nepokretnosti čiji su vlasnici pravna i fizička lica je to što ta lica koriste neku imovinu koja je opšte dobro, koja je državna svojina ili dio državne svojine kojima upravljaju jedinice lokalnih samouprava. Ako su ti objekti izgrađeni, tu se živi ili se tu obavlja privredna djelatnost u svakom slučaju to treba da bude oporezovano i niti se na taj način može legalizovati objekata, niti se može meni se čini osloboditi krivične odgovornosti investitor koji je izgradio takav objekat. Ono što bih mogao zaključiti na osnovu sve ukupne rasprave je to, da je zakon usvojio i vidi dobro, postavljen da osnovni instituti i njegove osnovne kategorije mogu dati doprinos stabilizaciji finansija jedinica lokalne samouprave. Ovim zakonom čini mi se da je dobro postavljen predmet oporezivanja da su predviđene i određene podsticajne mjere za stimulisanje pojedinih djelatnosti, mjere kojima se određene kategorije obveznika djelimočno ili u potpunosti oslobađaju poreza dobro su postavljene neke mjere naplate koje će u kombinaciji sa mjerama iz drugih zakona a prije svega Zakonom o poreskoj administraciji doprinijeti boljoj naplati. Međutim, rasprava se vodila i u samoj raspravi čini mi se da je išla u pravcu da se određene kategorije imovine izuzmu od oporezivanja ili da se smanje stope za određene kategorije obveznika, te očekujemo i amandmane koji će biti na fonu rasprave koja se vodila danas u ovom Parlamentu i smatram da možemo kroz, da kažem, kroz dijalog na Odboru, da možemo doći do rješenja da zakon bude usvojen i sa visokom saglasnošću. Zahvaljujem.
  • Hvala, gospodine Radoviću. S ovim smo završili razmatranje ovoga predloga zakona. Konstujem da je pretres završen, a izjasnićemo se naknadno iduće nedjelje o njemu. Kolege, sjutra nastavljamo u 11 sati sa Predlogom zakona o izmjeni Zakona o energetici, dva plus tri sata o njemu, a zatim ćemo ići sa objedinjenom raspravom o izimjenama i predlozima zakona o PDV-u i carinskog zakona i s tim ćemo završiti sjutrašnji dan. Zahvaljujem vam se na saradnji. Svako dobro i prijatno. U petak radimo po odborima i čitamo zakone, nadam se i za vrijeme vikenda. Motika u šake, kako smo danas zaključili. Prijatno. 05. 02. 2015. godine
  • Uvažene koleginice i kolege, predlažem da nastavimo naš zajednički rad. Danas ćemo imati na dnevnom redu Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici. Ovlašćeni predstavnici Vlade su dr Vladimir Kavarić, ministar ekonomije i Miodrag Čanović, generalni direktor Direktorata za energetiku. Izvjestioci odbora su Luiđ Škrelja, Zakonodavnog odbora i Veljko Zarubica, Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Otvaram pretres. Pitam da li ministar Kavarić želi da iskoristi pravo na uvodno izlaganje? Želi. Izvolite, ministre Kavariću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Važeći zakon o energetici donesen je u aprilu 2010. godine. Zakonom su određene energetske djelatnosti, uređeni uslovi i način njihovog obavljanja radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca energijom, kao i druga pitanja od značaja za energetiku. Tokom primjene Zakona o energetici ukazala se potreba da se isti izmijeni i dopuni u cilju stvaranja zakonskog okvira za obavljanje novih energetskih djelatnosti i to trgovina na veliko i malo bio gorivima, preciziranje poslova Regulatorne agencije za energetiku koji se odnose na utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za usluge koje pružaju energetski subjekti u oblasti električne energije i gasa, stvaranje uslova za regulisanje prelaznog perioda od strane Regulatorne agencije za energetiku od kraja tekućeg do početka novog regulatornog perioda, definisanje uslova za obavljanje poslova tehničkog nadzora i rukovođenja energetskim objektima održavanja eksploatacije i rukovanja energetskim objektima i postrojenjima, propisivanje prava, dužnosti i ovlašćenja tržišnog inspektora prilikom vršenja inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa kojima se utvrđuju maksimalne maloprodajne cijene naftnih goriva i bio goriva i određuje kvalitet i način kontrole kvaliteta naftnih derivata, bio goriva i tečnog naftnog gasa. Preciziraju se ovlašćenja elektroenergetskog i termoeneregetskog inspektora, imajući u vidu da su neka njihova ovlašćenja iz važećeg zakona o energetici utvrđena Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Predlogom zakona, pored ostalog, je utvrđeno da Ministarstvo nadležno za energetiku svojim propisom utvrđuje kvalitet, načinom kontrole kvaliteta naftnih derivata, biogoriva i tečnog naftnog gasa, zahtjeve koje treba da ispunjava akreditovano pravno lice za ocjenjivanje usaglašenosti ovih proizvoda, kao i da ovlašćuje akreditovano pravno lice za ocjenjivanje njihove usaglašenosti. Uvođenje djelatnosti trgovine na veliko i malo bio gorivima na crnogorskom tržištu vrši se radi dodatnog usklađivanja sa direktivom 2009/28/EZ o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora kojim se zahtijeva da se u državi članici do 2020. godine ostvari udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima saobraćaja u iznosu od 10% finalne potrošnje. Ovaj predlog zakona Ministarstvo ekonomije je pripremilo u saradnji sa organima državne uprave i nadam se da ćemo danas imati potvrdu ovoga predloga. Zahvaljujem.
  • Hvala ministru Kavariću. Pitam da li izvjestioci Odbora žele riječ? Ne. Hvala. Prelazimo na uvodna izlaganja uz podsjećanje da je na kolegijumu dogovoreno da rasprava po ovoj tačci traje 2+, dakle, uvodna izlaganja će biti u trajanju od pet minuta. Zamolio bih kolegu Branka Čavora kao prvog diskutanta, u ime kluba Demokratske partije socijalista. Izvolite, kolega Čavor.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Uvaženi ministre, gospodine Čanoviću, koleginice i kolege poslanici, Dosadašnje zakonsko rješenje na korektan način uredilo je oblast energetske djelatnosti. Međutim, ukazala se potreba zbog nekih rješenja u tom zakonu da treba ići na izmjene i dopune koje su danas pred nama. Ja vidim osnovni razlog i cilj izmjena i dopuna ovog zakona sa dva aspekta. Jedan je aspekt unutrašnja potreba, dakle ono što je u primjeni ovoga zakona se pokazalo kao ne dobro i koje treba izmijeniti i dopuniti i taj drugi aspekt koji nije manje važan a isto je značajni dio i tog jednog unutrašnjeg pitanja, a to je usaglašavanje sa direktivama Evropske unije. Da podsjetimo da te direktive jasno zahtijevaju tržišno opredjeljenje, razvoj tržišta električne energije, i posebno stvaranje svih normativnih i institucionalnih uslova. Dakle, sa tim ciljem, prije svega se ide sa pravom usklađivanja energetskog sektora sa organizacijom i funkcionisanjem energetskih sistema zemalja Evropske unije. Ciljevi su u potpunosti usaglašeni sa energetskom politikom Crne Gore i sa strateškim dokumentom Strategije rarzvoja energetike do 2030. godine. U ovom zakonu su ciljne grupe koje su predviđene i u smislu na koje se odnosi dio ovoga zakona a i uticaja, to su energetski subjekti koji trguju naftinim derivatima, bio gorivima, tečnim naftnim gasom, Uprava za inspekcijske poslove, Regulatorna agencija, Ministarstvo ekonomije i zainteresovana lica za obavljanje određenih poslova u energetskom sektoru. Osnovna novina u zakonu jeste što se stvara zakonski okvir za obavljanje nove energetske djelatnosti, trgovine bio gorivima. Ovom odredbom se stvaraju, prije svega, uslovi i mogućnost za otvaranjanje novih privrednih subjekata i razvoja tržišta i tržišne konkurencije, a samim tim nadam se i sužavanja zone sive ekonomije i preskakanja nekih mogućih biznis barijera. Ono što se tiče svakog građanina i kupca jeste pitanje cijene i kvaliteta goriva, a cijena i kvalitet dosadašnjim zakonskim rješenjem nijesu se mogli na pravi i valjan način sankcionisati u dijelu koji se odnosi na cijenu koja može biti veća od one maksimalno dozvoljene koju utvrđuje Vlada, kao i u odnosu na kvalitet. Zbog toga je i dobro rješenje u ovom pravcu, jer najveću štetu od takve neprimjene mogućih sankcija trpe kupci ovih proizvoda. Dobro je za to i rješeno ovim zakonom da tržišna inspekcija, preko tržišnih inspektora vodi računa o ovoj djelatnosti u povećanom obimu i sadržaju aktivnosti i mogućnosti kažnjavanja, a samim tim zakonom je predviđeno i veće kaznene mjere. Takođe, zakonom je predviđeno da se u potpunosti utvrde uslovi obavljanja poslova tehničkog nadzora i rukovođenja energetskim objektima, održavanja i rukovanja i tome slično. To je dakle značajan aspekt i potrebe stručnog obrazovanja ljudi koji se bave ovim poslovima što je značajno opet sa dva aspekta. Prvi aspekt je što stručnost dolazi u poziciju da upravlja sa ovim energetskim objektima, a s druge strane stvara veću zainteresovanost kod naših ljudi da se zainteresuju da se stručno osposobe za ove važne i vrlo značajne poslove. Oko Regultorne agencije ovdje su neka tri pitanja koja se tiču nje i izmjena u ovome zakonu. Jedno je za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda. Ranijim rješenjem je bilo predviđeno da se regulatorno dozvoljeni prihod određuje. Međutim, znajući da su to veoma složene aktivnosti koje znaju trajati i po 90 dana u Zakonu je predviđeno da se prihod takav utvrđuje. Mislim da je to dobro rješenje. Ujedno do sada zakonom nijesu bile predviđene cijene, šta sadrži cijena za korišćenje prenosnih i distributivnih sistema, tako da je sada zakonom predviđeno da su to cijene za angažovani kapacitet i cijene opravdanih tehničkih gubitaka. Opet, značajno i sa aspekta lociranja koji su to tehnički gubici znajući da nema tih prenosnih sistema gdje nema tih tehničkih gubitaka, ali u odnosu na njihovu opravdanost to je svakako dobro riješiti i prije svega da građani budu informisani o tome šta znači ta cijena. I ovdje je Zakonom utvrđeno, što se tiče privremenih cijena i naknada, Zakonom je do sada bio utvrđen regulatorni okvir, odnosno regulatorni period. Preporuka je da se taj regulatorni period poklapa sa kalendarskim periodom, logično na kraju godine se razmatraju izvještaji o poslovanju, biznis planovi i tome slično i dobro je da ne dolazimo u situaciju kakvu bi sada došli da nakon tri godine regulatornog perioda koji ističe u julu mjesecu, a kalendarski počinje 1. januara 2016. godine, to bi bio vakum, jedan prazan prostor gdje se ne bi mogle utvrditi cijene i zbog toga je ovim zakonom predviđeno kao privremene cijene. Na kraju samo da kažem, izvinjavam se potpredsjedniče, da je dobro što je u izradi ovoga zakona obavljena šira konsultacija i sa ljudima i konsultantima, koliko sam shvatio iz Slovenije, kojima je ovo bila bliska djelatnost, kao i sa nadležnim Upravom za inspekcijske, Regulatornom agencijom, Ministarstvom održivog razvoja, Agencija za zaštitu životne sredine i akreditovanom laboratorijom koja bi se bavila sa pitanjima kvaliteta. U cilju toga ja ću podržati i naš klub Predlog ovoga zakona. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Čavoru. Sljedeći diskutant u dijelu uvodnih izlaganja je uvaženi kolega Strahinja Bulajić. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, poštovani potpredsjedniče. Gospodine ministre, uvaženi kolege, Za razliku od mog uvaženog kolege Čavora, ja bi ipak postavio pitanje svrsishodnosti donošenja izmjena i dopuna Zakona o energetici. Koliko znam, država se obavezala da će do kraja marta dostaviti Skupštini potpuno nov zakon o energetici, zato i postavljam pitanje svrsishodnosti donošenja ovih izmjena i dopuna, i to još po skraćenom postupku, koji će trajati jedva mjesec i po dana. Zato mi se čini potpuno logičnom skepsa koju zbog toga izražavam. Shodno tome mogao bih da budem i krajnje sumnjičav pa da pitam - šta se krije iza svega toga, zbog čega je to tako, zašto se to tako radi? Ali, kao odgovorni ljudi da ipak kažemo nešto i o ovom predlogu izmjena i dopuna. Između ostalog, u obrazloženju se kaže da se ove izmjene i dopune tiču i trgovine biogorivima i obezbjeđivanju organa koji će vršiti kontrolu kvaliteta goriva i odmah se nameće više pitanja - ko je do sad vršio kontrolu goriva, da li je kontrola uopšte vršena, kako je vršena ta kontrola itd. Itd? Ali, po mom sudu jedno od najkrupnijih pitanja je zbog čega Vlada, rekao bih uporno, već pune četiri godine krši zakon u smislu formiranja strateških rezervi goriva, odnosno nafte za period najmanje od 90 dana kako je obavezuju direktive Evropske unije? A pošto mi sve pratimo šta otuda dolazi, čudi me da to nije pune četiri godine urađeno. Dalje, član 3 kaže: "riječ odobrava zamjenjuje se riječima rješavajući po zahtjevu energetskog subjekta utvrđuje". Regulatorna agencija za energetiku je uvijek do sad utvrđivala i sad bi se moglo otvoriti pitanje zašto nije poštovala Zakon, a da i odobrava, što joj je i osnovna funkcija bila. Dakle, nikad nije postupala po zakonu i nije odobravala, recimo, regulatorno dozvoljeni prihod. Šta je razlog za ovu izmjenu? Pa po mome sudu radi se o ogromnom broju izgubljenih sporova Regulatorne agencije i ovo se mijenja i utvrđuje čisto zbog toga. U članu 4 stoji "Koji se sastoji od cijene za angažovani kapacitet i cijene opravdanih tehničkih gubitaka utvrđenih u skladu sa metodologijom". I ovo je zbog sudske prakse, po mom dubokom uvjerenju, odnosno posljedica toga. U dosadašnjem zakonu je bila izričita obaveza da kupac plaća gubitke u sistemu. Dakle, da kupac plaća gubitke u sistemu. Član 5. Ova norma se odnosi, o tome je nešto i kolega Čavor rekao, na nepoklapanje regulatorne kalendarske godine. To je razlika onih pet mjeseci od 1. avgusta do 1. Januara. A 2010. godine kad se donosio onaj zakon o energetici tada Klub Nove srpske demokratije je, koliko se ja dobro sjećam, upozoravao na to i evo trebalo vam je skoro punih pet godina da predložite usklađivanje za taj period od pet mjeseci. U članu 6 radi se o alokaciji regulatorno dozvoljenog prihoda na korisnike prenosnih i distributivnih sistema, kriterijumi za utvrđivanje troškova opravdanih tehničkih gubitaka. Dakle, čini mi se da je cilj da se preduprijedi negativan ishod sudskih sporova koji su u toku po osnovu naknada koju plaćaju proizvođači. Naime, famozna G komponenta uvedena je podzakonskim aktima i podrazumijeva plaćanje naknade za korišćenje mreže od strane proizvođača, a ovo predstavlja namjeru da se zakon upodobi izmjenama predložene metodologije, što predstavlja nonsens, jer je, po mome, elementarno logično da se prvo zakonom utvrdi lokacija Regulatorno dozvoljenog prihoda na korisnike prenosa, valjda da se vrše usklađivanja podzakonskih akata. I još jednom, pozivam na pitanje svrsishodnosti donošenja izmjena i dopuna, upravo zbog perioda zbog koga je država obećala da će donijeti potpuno nov zakon, to je znači za samo mjesec i po dana, i ovo se donosi po skraćenom postupku, samo ne znam zašto i mislim da je to na određeni način i pitanje smislenosti jer nema potrebe da se otvaraju sumnje kod bilo koga u bilo čije namjere ovakvog predloga. Ne želim dalje da elaboriram, niti imam vremena, već da vas zamolim da razmislite da i ovaj zakon do kraja rasprave i povučete. Saslušajte kolege poslanike šta imaju da vam kažu i na to da, s obzirom na to da ćete veoma brzo proslijediti potpuno nov zakon, tim prije bićemo u mogućnosti da povedemo sveobuhvatnu raspravu o jednom od najvažnijih zakona za bilo koju državu, da tako kažem, u potpuno normalnoj proceduri. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Bulajiću. Sljedeći diskutant je uvaženi kolega Boro Banović. Izvolite, kolega.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Klub Socijaldemokratske partije će podržati predložene izmjene i dopune Zakona o energetici. Smatramo da su ovim izmjenama pokrivena jedna oblast koja do sad nije bila na najbolji način pokrivena, i nadamo se da će stvoriti ove izmjene zakonske pretpostavke da se stvari mijenjaju i u praksi u toj oblasti. Prvenstveno mislim na ovu oblast kontrole nafte i naftnih derivata i cijene i kvaliteta. A imam dva, međutim, u vezi sa ovim pored ove iskazane podrške i podrške samim konkretnim rješenjima, ipak bi napomenuo dvije stvari jako značajne stvari. Prva, mislim da je izgubljeno mnogo vremena. Evo da dam sebi malo za pravo, čini mi se da sam prije osam godina postavljao u par navrata, nekom od prethodnih ministara ekonomije, upravo pitanje u vezi sa ovim, a kasnije i premijerima koji su bili ponovo ministri ekonomije, pitanje na premijerskom satu i poslaničkim pitanjima u vezi sa ovim - zašto te kvaliteta goriva nema i kada će je biti? I sjećam se dobro tog prvog odgovora prije sedam-osam godina kada je tadašnji ministar odgovorio da nemamo laboratorije, akreditaciona tijela koja bi na kvalitetan način, dakle namemao tehnološke resurse da sprovedemo odgovarajuće kontrole kvaliteta goriva i da se Ministarstvo ekonomije tadašnje i tadašnji ministar spremaju da to uradi i da to poprave da bi uradili plan kako da se to ostvari. Međutim, poslije sedam osam godina dolazimo do toga da sada nemamo norme adekvatne, pa norme popravljamo. Mislim da to zaista nije u redu i da smo izgubili mnogo vremena i mnogo para zbog takvog pristupa u nadležnim državnim organima. Drugo se odnosi na samo ovo pitanje, dijelom ga je otvrio i kolega Bulajić, mislim da se, i podržavam izmjene koje su date, ako već se tvrdi da u postojećim, istina, načelnim normama koje su u Zakonu o energetici i Zakonu o zaštiti potrošača, ako već nije bilo uporišta za kvalitetnu kontrolu od strane državnih oragana i ako je, moguće bilo problema i sporova u vezi sa tom kontrolom da se to uradi, ali mislim da se možda moglo još nešto bolje moglo uraditi u samim ovim normama, ali se slažem da se to koliko može pogleda uporedno iskustvo. Drago mi je da ste ga već koristili, kolega iz Slovenije, ali da se vidi uporedno iskustvo i u Srbiji, i u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, koji su posljednjih godina napravili značajne iskorake u toj oblasti. Možete pogledati samo decembar mjesec, preko interneta, odmah će vam izaći naslovi novina u Srbiji i u Hrvatskoj, da su pokrenute velike akcije od strane tamošnjih ministarstava ekonomije, da su ministri zvali prije tih akcija ove uvoznike i distributere nafti i naftnih goriva, upozorili ih da će vršiti kontrole i onda krenuli sa kontrolama i sa nalazima. Srbija je od prilike 80 miliona eura prošle godine prihodovala zbog tih boljih zakonskih uslova, boljih standarda, bolje kontrole na terenu. Dakle, 80 miliona samo na osnovu akciza. Oni nijesu dali u tim tekstovima i analizama koje sam ja čitao nisu dali iskaz kolika je ušteda bila za građane po osnovu toga što troše gorivo sa kojim mogu da pređu 10-20% više kilometara nego sa onim lošim gorivom, kolika je ušteda za građane time što ne kvare i popravljaju motore i mijenjaju djelove na te motore godišnje i kolika je ušteda za građane što im je duži vijek njihovog automobila zbog toga što koriste gorivo koje je po evropskim standardima. Dakle, kad se saberu ovi troškovi, ove uštede za državu od akciza, od smanjenja sivog tržišta i nelojalne konkurencije s jedne strane i uštede za građane s druge strane, vidimo da su to milionski, a u Srbiji pretpostavljam da je to prešlo i stotine miliona, kad saberemo te dvije stavke u toku jedne godine. A kod nas evo neka smo 10 puta manji, neka bude dvije desetine miliona. Mislim da su to zaista cifre i sube, baš i da nijesu takve, ne radi se samo o ciframa nego o pravednosti o poštenju da sve ono što platiš bude to što platiš i kupiš, dakle da se moglo i trebalo uraditi više. Ponavljam još jednom, to ne opredjeljuje moj stav, naprotiv, prema ovome što ste ovdje predložili, ali zaista moram iskazati taj kritički odnos prema tome što se i kako do sad radilo, a posebno prema tome da eto nismo znali bez poslije sedam osam godina kad se ovo pitanje otvorilo u Parlamentu da nemamo odgovarajuće zakone. Samo malo, izvinjavam se ja sam već potrošio. Onda dakle, da ukažem na to da u ovim zemljama koje sam spomenuo, a to nisam vidio u Predlogu zakona, moguće je da je nekim pravilnikom ili uredbom definisano ili će biti definisano, da se poseban akcenat stavlja na ovu tehnologiju i na ove markere u kontroli goriva, da su to već uveli Srbija, mislim da je i Hrvatska, da su u Bosni i Hercegovini donijeli poseban zakon o nafti i naftnim derivatima, da su formirali operatera, kao što smo ga mi formirali, operatera za tržište nafte i naftnih derivata i rezerve kao što smo ga mi formirali u električnoj oblasti, električne energije i da sve to možete pogledati ovih par mjeseci koliko se radi ovaj novi zakon i da zaista učinimo, bar evo da kažem evo smo donijeli zakonsku regulativu pa da vidimo što nam onda hvali da stvari poboljšamo i u praksi. Hvala. Izvinjavam se zbog prekoračenja.
  • Hvala kolegi Banoviću. Sljedeći diskutant je kolega Srđan Perić. Izvolite, kolega Periću.
  • Zahvaljujem. Uvaženi ministre Kavariću, Prije nego što pređem na ovaj suštinski dio da onog ko je tehnički priređivao ovaj zakon zaista pohvalim jer smo dobili i one članove u odnosu na koje su vršene izmjene što je prosto pomoć poslanicima i volio bih da se ta praksa nastavi i za sve zakone. Međutim, kada je riječ o ovom dijelu zakona koji su već kolege pominjali, ono što čini se odmah bode oči jeste zašto raspravljamo danas o njemu a ne recimo za par mjeseci kada će krovni zakon ponovo biti usvajan i sad negdje ostaje nama da čitamo taj rebus zbog čega je to tako. Prosto dolazimo u onu zonu da meditiramo na temu malo energetike i ovdje kroz one izmjene koje su predložene. Prvo što ostaje nejasno zašto se požuriloda se snabdjevači energetskih subjekata oslobode obaveze čuvanja strateške rezerve koji je njihov trošak. Zašto smo morali da potrčimo nekoliko mjeseci u krajnjoj crti, ako je to bila potreba zašto nijeste sačekali taj krovni zakon? Ako je to bila osnovna intencija mi ćemo reći da je ona pogrešna i mi smo podnijeli amandman kojim smo tražili da se briše ono što ste vi brisali. Druga stvar koja negdje upućuje da se nešto događa jeste dio koji definiše prava i dužnosti tržišnih inspektora u dijelu koji se odnosi na energetske inspektore, inspektore koji se bave toj oblasti, prije svega oblasti izgradnje energetskih objekata. Tu dobiju neka nova ovlašćenja koja su u redu, ali sa druge strane isto tako, ukoliko ne budu primljenjivana oni koji grade energetske objekte mogu da budu u povoljnoj poziciji i treća stvar. U kaznenoj politici u članu 14, treća stvar koja je malo indikativna jeste preblaga kaznena politika, tako građana radi novčanom kaznom od 3.000 do 20.000 kazniće se za prekršaje pravno lice, ako ne dostavi ministarstvu energetski bilans najkasnije do 15.novembra tekuće godine za narednu. Znači, na osnovu tog energetskog bilansa vuku se svi kasniji ekonomski parametri i ako jedan proizvođač, recimo električne energije bilo da je riječ o nacionalnoj kompaniji ili o vlasniku mini hidrocentrale on će da plati od 3.000 do 20.000 eura, dok će, recimo, pravimo paralelu fizičko lice za neplaćen porez na stan moći da taj prekršaj da plati između 250 eura i 2.000 eura, pazite fizičko lice, a pravno lice od 3.000 do 20.000, a koliko je ovo značajnije za državu. Međutim, ono što jeste negdje potreba da otvorimo priču, upravo kroz ovaj zakon, to su dva pitanja vrlo konkretna ministre za vas. Imali smo tumačenje iz Regulatorne agencije za energetiku, da će usled toga što nije dovršeno razdvajanje Distribucije od Elektroprivrede teško će se naći snadbjevač koji će biti u poziciji da ponudi na otvorenom tržištu od 1.januara 2015. električnu energiju krajnjem potrošaču, to će reći da "Elektroprivreda" prosto nema interes da stavi u ravnopravan položaj svoju funkcionalnu cjelinu i nekog drugog dobavljača i interesantno je da taj problem uopšte nijeste dotakli ovim zakonom, a radi se o nečemu što se primjenjuje od 1.januara, to je ovako malo začuđujuće, malo više. I druga stvar, pitanje koje bih onda vjerovatno, ukoliko biste komentarisali i ja dodatno iskomentarisao jeste priča malih hidrocentrala. Ko je u obavezi da otkupljuje energiju koju proizvodi mini hidrocentrale. Posebno ovu temu otvaramo sad, jer se radi generalno o biznisu koji se u ovom trenutku dodjeljuje onima koji su bliski Vladi, koji su privilegovani po različitim osnovama i radi se maltene o biznisu bez velikih rizika i ono što je potrebno kao povratna informacija gdje smo u tom procesu u smislu otkupa električne energije. To je ono što nas zanima kao informaciju i ono čime bih završio ovaj dio, svakako kada je riječ o energetici svjedoci smo velikih obećanja od gradnje drugog bloka termoelektrane od novih hidroenergetskih objekata, od toga da ćemo biti veliki izvoznici električne energije, a na kraju ne možemo da obezbijedimo defakto ne de jure, degakto građani ne mogu da biraju svog snadbjevača i ako to formalno mogu po slovu zakona od 1.januara, jer prosto niko se nije prijavio. Imamo proces restrukturiranja Elektroprivrede. Govorimo o funcionalnim cjelinama i na kraju to osnovno obećanje nijesmo mogli prema građanima da ispunimo, tako da bih volio da dobijem odgovor na ova dva pitanja i vrlo bih rado iskomentarisao. Hvala.
  • Zahvaljujem se kolega Periću. Sljedeći diskutant je kolega Andrija Popović. Izvolite, kolega Popoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče. Poštovana Skupštino, uvaženi predstavnici Vlade, poštovane gledateljke i gledaoci pored malih ekrana, Uglavnom su korektno urađene izmjene i dopune Zakona o energetici, ali je od 19 novih članova za Liberalnu partiju sporan aktuelni član 174 Zakona o energetici koji Vlada planira da potpuno izbriše iz Zakona o energetici dodajući član 9 izmjena i dopuna prijedloga zakona. Crna Gora nema riješeno pitanje strateških rezervi, kao zemlja kandidat za Evropsku uniju mora uskladiti svoje pravne propise sa propisima Evropske unije. Brisanjem člana 174 iz Zakona o energetici, Crna Gora kao zemlja koja je dužna da ima strateške rezerve u ovom momentu krši Direktivu Savjeta 2009 EZ o nametanju obaveze državama članicama da održavaju minimalne zalihe sirove nafte ili naftnih derivata. Postojećim zakonom o energetici iz 2010.godine, predviđeno je obezbjeđivanje stgrateških zaliha nafnih derivata, dok se predviđa da Vlada treba da usvoji uredbu kojom se definiše način na koji se upravlja strateškim zalihama naftnih derivata. Odredbe prethodno pomenutih članova Zakona o energetici u skladu su s Direktivom 2006. Članice energetske zajednice imaju obavezu u skladu s Direktivom Savjeta 2009 da formiraju strateške rezerve nafte i naftnih derivata. Lokacije za strateške rezerve nafte i naftnih derivata, komisiju i registar za praćenje strateških rezervi nafte i naftnih derivata, zalihe za slučaj nužde odnosno vanrednog stanja. Nijedno od gore pomenutih nema formiranu u Crnoj Gori i nema nikakve uredbe koja reguliše ovu oblast. Takođe nema formiranog pravnog tijela koje bi bilo zaduženo za strateške rezerve. Naravno, demantovaćete me možda u vašem komentaru. Članice energetske zajednice moraju formirati nužne naftne zalihe najkasnije do 1.januara 2023.godine, a Crna Gora mora uskladiti svoj pravni okvir sa ovim propisom EU. Kako kod nas nema uredbi o strateškim rezervama koje je Vlada bila dužna da donese u skladu sa važećim zakonom o energetici u članu 174 i pošto Vlada nije osnovala pravno lice koje bi bilo zaduženo da se bavi pitanjem strateških rezervi, takođe član 174 aktuelnog Zakona o energetici, Liberalna partija smatra da se u novom Zakonu o energetici, koji je trenutno ovdje na usaglašavanju mora unijeti norma o strateškim rezervama. Takođe, predlažemo da Vlada pod hitno oformi tijelo koje će biti zaduženo da se bavi ovim pitanjem, jer lako će biti danas izbrisati član zakona, ali ako dođe do takvog vanrednog stanja uslovljenog poplavama ili snijegom nećemo moći da imamo pravni okvir za funkcionisanje rezervi i nafte, niti ćemo imati usklađen pravni okvir za funkcionisanje strateških rezervi nafte sa članicama energetske zajednice, a izbrisaćemo jedinu pravnu normu koja je regulisala ovu oblast u našem Zakonu o energetici. Libaralna partija će amandmanski djelovati na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, konkretno na član 9 prijedloga zakona, kojim se briše član 174 Zakona o energetici. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Popoviću i imamo još jednu diskusiju u okviru uvodnih izlaganja od kolege Bojanića. Izvolite, kolega Bojaniću.
  • Zahvaljujem. Uvaženi potpredsjedniče, uvaženi ministre, uvaženi gospodine Čanoviću, Nije moja oblast energetika, ali mislim da imam potrebu da nešto kažem po tom pitanju. Kolege su već ranije govorile, kažemo o nekoj čudnoj činjenici da se ovaj zakon sada donosi po hitnom postupku, a očekujemo zakon koji treba da reguliše cjelokupno poslovanje, odnosno stanje u energetskom sektoru. Ja mogu da otvoreno sumnjam da se tamo radi u susret još jednom o strateških investitora o "Elektroprivredi" koja očigledno ima potrebu da u ovom dijelu koji smo vidjeli da se sad, da kažem legalizuju gubici koje one ostvaruju u distributivnoj mreži, a imalo je obavezu po ugovoru o kupoprodaji da to sama reguliše i da uradi metodologiju koju nije nikad uradila i da ovo ide u susret produženja ugovora, jer naravno, svjesni smo da Termoelektrana treba da se radi Blok II. Svjesni smo da država ne može to sama da radi i da treba da radi sa "Elektroprivredom", a mi smo jako svjesni, a naročito predstavnici Vlade koji sjede u Bordu direktora "Elektroprivrede", da "Elektroprivreda" je daleko od toga da je ostvarila ciljeve ili ispunila zadatke zbog kojih smo i radili tu djelimičnu dokapitalizaciju i naročito dali joj pravo na upravljanje sa manjinskim paketom akcija. Takođe mi je čudno da se donose zakoni koji, evo vidimo da nijesu nešto bog zna hitni, po hitnom postupku, a Vlada ne ispunjava obaveze iz zakona koje je morala da donese do kraja prošle godine. Evo podsjetiću ministra ekonomije, pošto je i to u domenu njegove nadležnosti. Ima li smo prošle godine Zakon o porezu na ugljovodonike. Jedan moj amandman je prihvaćen od strane predlagača, ušao je u zakon, a taj je amandman, odnosno zakon već kaže da je Vlada bila u obavezi do kraja prošle godine već, znači istekao joj je rok da predloži zakon o Fondu za ugljo-vodonike kojima očekujemo da će se slivati velika sredstva i to smo tražili amandmanski, a Vlada prihvatila i ušla u zakon obavezala se da do kraja prethodne godine ponudi taj zakon Skupštini. Od toga još uvijek nemamo ništa. Tu se kasni, Vlada krši zakon. Valjda je to kršenje zakona ako ne donese nešto u roku kako se sama obavezala da će da donese. Valjda je to kršenje norme i tog zakona, ali dobro, očigledno ova Vlata to drugačije tretira. Kad ona krši zakon to nije kršenje zakona kad neko drugi, naravno ima načina da to sankcioniše, ali za sebe ništa. Takođe, kolege su pomenuli i ja ću, da je vrlo loša stvar u ovom zakonu zašto smo se odrekli obaveze da imamo strateške zalihe nafte i naftinih derivata. Ja ne znam je li svako normalno, da kažem domaćinstvo za one neophodne stvari pravi neku zalihu, ali država za tako krupnu stvar ostavlja prostor da mi nemamo u ovom momentu neće biti obaveze da se, da kažem i u skladu sa evropskim direktivama i tu su nam puna usta kad god nešto treba Vlada se pozove na evropske direktive, a evo ovdje radi suprotno tome i ukida član zakona koji je definisao obavezu o obezbjeđivanju strateških rezervi za 90 dana, ako se dobro sjećam. Takođe, bilo je primjedbi i dalje je ostalo, čini mi se da ovaj zakon neće to riječiti, onaj problem koji smo imali kod slučaja KAP-a, kod onoga galimatijasa, šta se dešavalo i onog Gordijevog čvora koji je na kraju, naravno presjekao premijer, tako što je rekao "pa i ne mora da potpisuje ugovor o snabdijevanju niko", naravno tako je neki Potrubač hapšen, naravno da ćemo na kraju kao država platiti oštetu za to lice što smo ga neopravdano hapsili. Sve će to da košta građane Crne Gore, ali Vladu i premijera neće. Nejasno je to navodno regulisano šta se dešava kada neko isporučuje struju, a nema licencu, odnosno kako da Regulatorna agencija za energetiku reaguje, jer malo smo tržište nemamo snabdijevača, imamo problem kada neko ne poštuje zakon, očigledno da uvijek je taj izgovor na strani i svih regulatora, a naravno i države, da, kada neko krupan ne poštuje zakon kažemo, eto nemamo ga. Nememo tržište pa ne možemo da ukinemo licencu, jer nema niko drugi. Čemu onda zakonu, čemu regulacija, ako imamo samo jednog i ne možemo na tržištu da ga promijenimo. Čini mi se naopaka politika, ali dobro. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Bojaniću. Sa ovim smo završili uvodna izlaganja. Pitam ministra Kavarića, da li želi da iskoristi mogućnost da da' odgovore na postavljena pitanja. Želi. Izvolite, ministre Kavariću.
  • Zahvaljujem,predsjedavajući. I zaista zahvaljujem poslanicima na konstruktivnoj raspravi. Imam utisak da se bavimo problematikom sa aspekta merituma, sa punom sviješću i čak mislim sa aspekta, da kažem postoji prilično slično razumijevanje onoga što su osnovni prioriteti i da po tom pitanju nema dileme. Prvo bih krenuo hronološki, onako kako su se redom postavljale i otvarale neke dileme. Jedna od ovih koja je da kažemo najčešće otvarana, odnosi se na kako je rečeno pitanje svrsishodnosti donošenje zakona, odnosno izmjena zakona u ovom momentu, kada imamo situaciji da ćemo za nekoliko mjeseci imati novi zakon koji treba da kažemo iz osnova ponovo da neke stvari definišemo ili one koje su prepoznate da su kako treba da ih nanovo prepozna. Jedino što možemo da kažemo jeste ono što je suština ovoga i jedino što možemo da kažemo jeste da argumentujemo da ne tražite nikakvu drugu pozadinu. Zašto se u ovom momentu ide, jeste obaveza po osnovu Evropske Direktive koja se odnosi na biogoriva. Crna Gora već ima akcioni plan po tom pitanju i sa ovoga aspekta smo imali obavezu da uskladimo sa ovom direktivom smo imali obavezu da uskladimo našu regulativu koja se odnosi na biogoriva. Nadamo se da Vlada neće biti kritikovana zbog toga što, da kažemo na način koji je teži za Vladu. Vlada neće biti kritikovana zbog toga što, da kažemo na način koji je teži za Vladu izvršavao ono što su njene, da kažem po tom dijelu međunarodne obaveze koje su prepoznate kao vrh prioriteta. Dodatan razlog je bio politička obaveza preuzeta u Paralamentu, da će se do kraja godine Parlamentu poslati izmjene Zakona o energetici, koja će prepoznati vrlo precizno proceduru za promjenu kvaliteta, odnosno za provjeru kvaliteta gotiva koje imamo danas na pumpama. I uporedo, imajući u vidu dinamiku koja se odnosi na veliki zakon, mislili smo za sve ono što je prepoznato, kao nešto što treba da bude predmet daljeg upodobljavanja ne proizvodi nikakve dileme, nema potrebe da čeka tri, četiri, pet mjeseci. Znamo da je procedura da smo rekli da će biti usvojen u prvom dijelu godine, onda ide u Parlament, ide opšte za raspravu i predpostavljam da je svima nama lakše da u tom momentu razgovaramo relaksirano da nam nad glavom ne vise neki rokovi, nego da možemo oko svega temeljno da se pozabavimo i razgovaramo koliko god puta bude trebalo. I zašto ne iskoristiti priliku koja se odnosi na očiglednu neusklađenost po pitanju termina nekakva suštinska između godine kada se utvrđuje regulatorni prihod i kalendarske godine u ovom momentu. Što se tiče dijela koji se odnosi na kvalitet goriva. Do sada je bilo i to pitanje nadležna Agencija za zaštitu životne sredine. Postojala je problematika po pitanju, da kažemo i procedure i onoga što meriton procesa imajući u vidu da nijesu postojala pravna lica u Crnoj Gori koja su okreditovana za obavljanje ove djelatnosti. Sad ih imamo i kroz postojeći Zakon o energetici otklanjamo nejasnoće po pitanju, da kažemo dileme ili investicionog vakuma koji je postojao između obaveza koje se odnose sa aspekta energetike i sa aspekta zaštite životne sredine, tako da mislim da u ovom momentu imamo pun kapacitet da se ova procedura obavlja i dalje, odnosno da se obavlja na način koje nebi proizvelo nikakve proceduralne ni funkcionalne probleme. Strateške rezerve nafte. Znači, u pozadini brisanje amandmana ne nalazi se namjera Vlade da izbriše potrebu za strateškim rezervama nafte već naprotiv da je utvrdi kroz poseban zakon. Posebni zakon će se definisati Zakonom o strateškim rezervama nafte. Ono što je, da kažemo meritum problem u ovom dijelu. Crna Gora po ovom pitanju ima obaveze do 2023. Akcioni plan je napravljen. Šta se desilo? Ono rješenje koje je prepoznato u zakonu, koji je donešen 2010.godine, postalo je deplasirano, to je Evropa promijenila regulativu po tom pitanju. Dakle, jednostavno prešlo se u najvećem broju slučajeva sa industrijskog modela, koji je skuplji i koji se nadam da niko od nas ne želi da optereti građane više nego što je neophodno na državni ili kombinovani model. Sva je namjera da se kroz ovaj proces upodobi na adekvatniji način da bi mogli, da kažem da budemo i upodobriniji onim št je evropska regulativa i u okviru toga da definišemo koncept koji će najmanje da košta građane, a da funkcioniše. Postoji sugestija da ga nije trebalo brisati u postojećem predlogu, u sljedećem vrlo smo skloni to da prihvatimo, jer može to da se uradi i u prvoj i u drugoj teraciji, jer ovaj Zakon o strateškim rezervama nafte ima neku sličnu dinamiku i pretpostavljam da ćemo na odboru razgovarati, a to je već rasprava malo slojevitija i prilično tehnička skloni smo tome. Što se tiče terminologije koja se odnosi ne odobrava, utvrđuje. Regulator, odnosno na distinkciji između ova dva pojma. Regulatov od momenta kada je osnovan u skladu sa najboljom evropskom praksom proces obavlja na sljedeći način. Oni na koje se odnosi regulisani prihodi i regulisane tarife, daju svoje predloge tarifa, oni na bazi onoga što je zakonski obavezan, što je meritum funkcionisanja sistema neke troškove prepozna i opravda, neke ne dozvoli da se stave u tarifu. Ništa se ne mijenja suštinski u procesu samo se radi, da kažemo pravne terminologije koja je kroz proces funkcionisanja postojećeg zakona prepoznata kao bolja mijenja terminologija koja omogućuje funkcionisanje sjutra kroz druge organe vlasti. Znači po tom pitanju nemamo nikakvu suštinsku izmjenu i ja mislim da ćemo se složiti, da kada postojeću regulativu upodobljujemo u skladu sa iskustvima koja su se desila u međuvremenu ili u skladu sa promjenama evropske prakse, to nije dokaz da prethodna regulativa nije valjala, nego to je dokaz da, ipak pratimo vrlo precizno, detaljno šta se dešava na tržištu i u skladu s tim se nalazimo u procesu evolucije svake regulative. Zakon za koji će se naći u Parlamentu za koji mjesec, ja sam siguran da će biti najbolji mogući u datom momentu, i siguran sam da će za pet godina biti nedostatan. To je jednostavno normalan dio procesa na koji moramo da funkcionišemo i koji je potpuno u skladu ne samo sa evropskom regulativom, nego u skaldu sa principima izgradnje svakog institucionalnog sistema. Prepoznaju se tehnički gubici, prepoznaje se fizička neumitnost. Možemo mi da odbijemo kroz neko zakonsko rješenje da prepoznamo da postoji Zakon o gravitaciji, ali on će i dalje postojati i proizvoditi posledice. Ni dosa nijesu prepoznavani gubici osim onih koje Regulatorna agencija prepoznala kao adekvatne i sa tog aspekta znamo da imamo smanjivanje tehničkih i komercijalnih gubitaka posljednjih godina i još nije na zadovoljavajućem nivou, ali i dalje država, odnosno regulator kroz svoju funkciju prepoznaje ono što je procjena u datom momentu da je neumitnost sve drugo pada na trošak Elektroprivrede. Što se tiče dvije komponente u njoj je samo prepoznat jedan fakat, a to je da proizvođač električne energije u Crnoj Gori koristi prenosne mehanizme i za izvoz, a ne plaćaju. Ja mislim da je potpuno normalno da ih i oni plaćaju a efekat toga plaćanje će biti manji trošak za građane. Znači manji trošak za građane, jer ako pođemo od toga da je trošak prenosnog sistema fiksna i ako je on bio sve vrijeme trošak za građane i opet kažemo u situaciji kada nije bilo izvoza iz Crne Gore, odnosno kada ga nije bilo u nekoj značajnijoj mjeri on je s aspekta sistema bio neutralan. Da li će biti reloksiran na jednu ili na drugu stranu u situaciji kada imamo po ovom pitanju izvoz, mislim da je elementarno utemeljeno komercijalno, energetski i svakako drugačije da oni učestvuju i u tome trošku. Namjera nam je bila da kaznenu politiku u ovom dijelu pooštrimo. Možemo da razgovaramo šta je prava mjera za svakog od ovih pitanja. Što se tiče jako značajnog pitanja koje se odnosi na nove snadbjevače električne energije. Ta mogućnost postoji sada. Elektrodistribucija odnosno Distribucija je funcionalno razdvojena, proizvodnja nije još pravna. Međutim, nije u datom momentu problem, znači po pitanju ulaska novih snadbjevača, kad budemo mogli očekivati da kažemo nove snadbjevače u punome, zavisi od brzine približavanja Crne Gore cijenama na tržištu. Tada se pojavljuju novi elementi za uvođenje snadbjevača. To je proces koji Crna Gora mora da prođe, ali po tom pitanju moramo da idemo oprezno, jer ne bismo željeli da se liberalizacija desi na način što će postupiti cijene, predpostavljam da to nikome nije želja. Svi želimo da imamo tržište električne energije, ali kroz ovaj proces treba da imamo postepeno da bi došli do situacije kada će zaista konkurencija da dođe do toga da imamo utakmicu koja će se efektuirati sa snižavanjem cijena. Sve zemlje u regionu koje su to uvodile, kad kažem u regionu mislim na malo šire tumačenje Istočne Evrope koja se odnosi, vrlo često su sa liberalizacijom odnosno sa otvaranjem tržišta dolazilo je do povećanja cijena,u nekim slučajevima i nije. Mi želimo da ga sprovedemo na ovaj način. Nadam se da po tom pitanju postoji saglasnost. I još jedan detalj koji se odnosi na male hidroelektrane po regulativi koja je koncipirana još mislim 2008, 2007, u skladu sa, opet kažem svom evropskom praksom postoje fid-in tarife za obnovljivije izvore energije. Crnogorski operator tržišta prepoznaje određeni nivo fid-in tarifa i u zavisnosti od nivoa proizvodnje on će biti realociran na sve potrošače u Crnoj Gori. Po tom pitanju nijesmo bili ni najmanje inovativni, jednostavno smo preslikali evropsku praksu za koju se svi u ovom dijelu zalažemo i pri čemu smo bili mnogo restriktivniji po pitanju tarifa koja se plaćaju proizvođačima nego što je to slučaj u Evropi i mislim da generalno i evropska praksa pokazuje da smo bili u pravu kada po tom pitanju nijesmo bili i suviše velikodušni. Hvala.
  • Zahvaljujem ministru Kavariću. Nastavljamo dijalog u okviru uvodnih izlaganja kroz pravo poslanika na komentare. Po redosledu prijavljivanja prvi se prijavio kolega Banović. Izvolite, kolega Banoviću.
  • Predsjedniče, poštovani ministre, Još jednom potvrđujem, mi ćemo glasati za ovaj zakon. Postoje ove dileme da li se još nešto moglo bolje ili ne, da li se moglo ranije, to sam siguran tu za mene dileme nema, jer vidite, kad kažete sad da postoje svi uslovi u smislu normativnih i ovih resursa agregaciono tijelo i tako dalje. U samom ovom zakonu ste naveli da može se angažovati agregaciono tijelo iz druge države. Pretpostavljam to je laboratorija, jel' tako narodni rečeno koja će da izvrši to. Ja mislim da i sadašnji zakon nije to branio. Zaista ne mislim da je to sadašnji zakon branio da se angažuje, kao što ste angažovali stranog konsultanta to nigdje zakonom nije regulisano, da može Ministarstvo ekonomije da angažuje stranog konsultanta iz Slovenije, tako nigdje nije regulisano ni da može da angažuje laboratoriju da se sve to uradi. Tvrdim da smo propustili sedam, osam godina, naravno tvrdim takođe da je poboljšan u bitnom kvalitet goriva u Crnoj Gori od onog vremena kada se čunovima vozilo i tako dalje. Ja sam sve rekao, sa osamdesetog mjesta na toj svjetskoj listi došli do četrdesetog, čini mi se, 2010.godine, zadnji podatak koji sam vidio, ali ostaje još prostora da se to moglo poboljšati, a ostaje još prostora da se moglo ušteđeti para i narodu i državi. Tako da zaista da ne ulazimo sad u to, evo sad imamo uslove pa ćemo vidjeti šta ćemo i kako da se radi, ali sam htio da prokomentarišem još kratko ovo pitanje kaznene politike. Naveli ste u zakonu da su kazne od 3.000 do 25.000 čini mi se, ako se utvrdi da nijesu standardi ispoštovani u pogledu kvaliteta i da tržušni inspektor ili ko je već nadležan, mislim tržišni inspektor može da zabrani poslovanje čini mi se od tri do šest mjeseci. Ja bih predložio da nijesam podnio amandman upravo zbog toga što očekujemo novi zakon, pa.../prekid/, sagledati, ali predložio da se unese kao zakonska mjera javno objavljivanje onih koji ne poštuju standarde u pogledu kvaliteta. Mislim da je to poprilično značajna mjera koja može možda bolje nego ove 3.000 da natjera one koji nešto sipaju u to gorivo i tako ga obezvređuju, zarađuju za sebe, da ih natjeramo da to rade, a možda i ovu mjeru zabrane poslovanja, da kažemo da, ukoliko se ponovi poslije drugog nalaza da je kvalitet loš, da se obaveže, ne da može neko sam da određuje hoćeli ili neće, može ili ne može i tako dalje. Dakle, mislim da imamo prostora još, da vidimo ovo. Nijeste odgovorili u vezi sa ovim markerima, jer je to značajan mehanizam da se proširi broj kontrola, ne samo laboratorijske koje su skupe, nego da se preko tih markera mogu se dnevno desetine provjera napraviti umjesto ovih laboratorijskih koje su skupe i spore, tako da i tu ostaje prostor kada budemo razgovarali o ovom zakonu, ali bih vas zamolio da to vaše nadležne službe odrade. Usput bih pitao da li postoji u ministarstvu posebna jedinica koja se ovim bavi, jer mislim da to zaslužuje u prosjeku 250 miliona ova država potroši na goriva godišnje, barem je tako bilo 2013.godine da smo uvezli 240 miliona eura goriva. Mislim da zaslužuje da se neko posebno tim bavi, jer ako već nemamo posebna operativna tijela i nijeste predvidjeli i tako dalje, koja bi pratila stanje, a ono bar u ministarstvu da se napravi posebna jedinica koja bi podigla svoj ekspertski i ukupan nivo i kapacitete, sad imamo i ove nove nadležnosti ministarstva u pogledu kontrole i svega ostalog, da se to organizuje na najbolji način. Zahvaljujem.
  • Hvala kolega Banoviću. Sljedeći za komentar prijavio se kolega Bujajić. Izvolite, kolega Bulajić.
  • Zahvaljujem, gospodine ministre. Svrsishodnost, kažete da je to zbog obaveza po Direktivi Evropske unije za biogoriva. Moguće, ne sporim ja to, ali usput izmjene vezane za oblast zakonskog djelovatonja Regulatorne agencije za energetiku, tako da ispada da se izmjene prioritetno odnose na Regulatornu agenciju, a ne ovo zbog čega ste radili, što vam Evropska unija traži. Kvalitet goriva, kontrola, ko, kako, na koji način, nijeste odgovorili. Kako je to rađeno do sad, da li je uopšte rađeno? Strateške rezerve nafte. Kažete da je Evropa promijenila regulativu.Uredu. A šta je sa Vladinom zakonskom obavezom? Zašto to do tada nijeste uradili? Zašto nijeste formirali strateške rezerve? Ja sam govorio da je Zakon o energetici donijet 2010.godine. Ovo je 2015. Šta je s tim? Ili je možda u pitanju da ne može Vlada to da sprovede. Znamo da su pod sporom neki od kapaciteta. Jeste li sigurni da je industrijski model neisplativ, a da je isplativiji ovaj model kada je sve rascjepkano kako da kažem da je rasparčano i u operativnom smislu. U smislu menadžerstva čistog, ako vi kažete da je ispaltiviji rascjepkani od ovog industrijskog u redu, to je već vaša stvar Vlada vodi spoljnu i unutrašnju politiku. Nemam ništa protiv toga. G komponenta. Sjetite se, ministre, zbog te famozne G komponente u jednom periodu je bilo dvostruko plaćanje, po istom osnovu dvostruko plaćanje. Oko terminologije ostajem pri stavu da se radi o sudskim sporovima koje Regulativna agencija za energetiku gubi. Nijeste me uvjerili u suprotno. Nezaboravite preko 60%, odnosno evo 60%, da ne idemo dalje, sporova Regulatorna agencija gubi u toku prošle godine pred Upravnim sudom. Mada, istina za volju možemo da diskutujemo i o odlukama Ustavnog suda, ne samo o tome nego i o mnogim drugim stvarima. Zahvaljujem.
  • Hvala. Razumio sam da ministar ima potrebu da se pojasni sa kolegom Bulajićem, pri čemu će kolega Bulajić dobiti pravo, ako procijenim da je potrebno u odnosu na vaš komentar. Izvolite, ministre.
  • Shvatio sam da je proceduralno dozvoljeno i na ono izlaganje poslanika Banovića i poslanika Bulajića. Čak sam u prvom dijelu propustio da kažem po pitanju standarda koji se odnose, pominjali ste naravno tehnologiju i tako dalje. Zakonom kroz državno funkcionisanje se prepoznaju standardi koji moraju da budu zadovljeni, a kroz posebno, da kažemo regulativu ili funkcionisanje Tržišne inspekcije, ne Ministarstvo ekonomije, ovim se ne bavi ni jedno posebno ministarstvo, Tržišne inspekcije definisaće se načini kontrole. Mišljenja sam, čak da je javno objavljivanje po ovom pitanju bila dobra stvar, a polazim od toga da su i rješenja koja se donose, takođe javna i sa tog aspekta vrlo lako je povući informacije ko je taj, da kažemo ko krši zakon u ovom dijelu, a ne vidim razlog zašto ne bi, da kažemo, kako ste i sami rekli normirano potpuno jasno obaveze da se po tom aspektu vrši objavljivanje. Oko ovoga, što je rekao gospodin Bulajić. Znači, ja sam vrlo precizno rekao šta je bila logika zbog koje smo išli na vanredne izmjene zakona, odnosi se na evropsku regulativu i vrlo precizno rekao da nema nikakvoga razloga da sa stvarima koje su prepoznate i da se može upodobiti biznis ambijet u energetskom sektoru čekamo, ukoliko nemamo dilema po pitanju, da kažemo merituma rješenja za sve one stvari koje im predlažemo nema dileme. Što se tiče strateških rezervi nafte. I to sam rekao. Do 20.000, 2023. obaveza da se one uspostave. U prvom dijelu u skladu sa funkcionisanjem prethodnog zakona. Vlada je napravila akcione planove i tako dalje. U međuvremenu se desila promjena regulative u Evropskoj uniji po ovom pitanju i mi idemo, opet kažem korak dalje sa obavezom da uspostavimo novi zakon koji će definisati model, opet kažem da li industrijski, nijesam rekao da je industrijski neisplativ, rekao sam da imamo razloga da vjerujemo u ovom momentu da je mnogo skuplji, ali i to će biti na razmatranju, tako da sa tog aspekta moćićemo vrlo detaljno voditi diskusiju po pitanju Zakona o strateškim rezervama nafte kad on dođe na dnevni red. Zahvaljujem.
  • Ministre, ipak da se pojasnimo, dobili ste pravo koje vas nije pripadalo po Poslovniku i to je bilo sa ciljem da se pojasnite u odnosu sa kolegom Bulajićem. U korišćenju tog nepripadajućeg prava, pomenuli ste i kolegu Banovića, ali pitam prvo kolegu Bulajića, da li želi da komentariše naknadni komentar ministra Kavarića, a to pravo, ako želi može da iskoristi i kolega Banović. Izvolite, kolega Bulajiću.
  • Uvaženi gospodine ministre, Ako do 2023.godine zapane neki snijeg žestoki, dese se poplave, smrzne se, hoćemo li do tada da ložimo akcione planove? Šta ćemo da radimo u ovih osam godina? Da ih termički obradimo, razumijete li vi mene? Mislio sam da sam jasniji. O čemu pričamo mi? Znači, do 2023.godine ništa. Gospodine potpredsjedniče Skupštine, spremite nam ovih papira, evo dao je Bog ima ih dosta, da ih ložimo, pa ako bude strateških rezervi, bude, ako ne bude idemo po akcionim planovima pa dako nekako pretrupimo do 2023.godine. Hvala.
  • Predložio bih da zaista zajedno, koliko znamo svi pokušamo da u ovoj fazi izrade zakona još neke stvari poboljšamo, možda unesemo te standarde, ne u pravilnike i uredbe Vladine nego u sam zakon, kao što to rade na primjer u Bosni i Hercegovini. Ovo ipak oko pristupnosti sad ovih nalaza inspekcijskih i ostalih evo nemamo još odogovor koliko ih je bilo, ali znate 203 000 registrovanih saobraćajnih vozila u Crnoj Gori. Vjerujte da je mali broj tih vozača koji baš znaju gdje je internet sajt i gdje je to rješenje i da mogu doći do njega i da mogu na osnovu toga da vide gdje je gorivo, gdje je nalaz inspekcijski i ako ga je bilo pokazuje da je gorivo lošeg kvaliteta, pa bi zaista trebala neka pristupačnija sredstva informisanja osim tog za ubuduće planirati. Hvala.
  • Zahvaljujem kolegi Banoviću. Sljedeći prijavljeni za komentar je kolega Andrija Popović. Izvolite, kolega.
  • Poštovani ministre, drago mi je što ste i Vi prepoznali problem brisanja člana 174 koji se tiče pitanja strateških rezervi. Rako sam da će Liberalna partija ići sa amandmanom. Naravno, o tome je sad govorio gospodin Bulajić, mi ćemo potencijalno imati prazan hod koji bi se tu pojavio do usvajanja novog usvajanja novog Zakona o energetici. Da li će on biti za tri mjeseca, četiri, ne bi me začudilo i da bude za dvije godine. Ovdje bih iskoristio priliku da, mislim prisustvo čelnika Ministarstva ekonomije da kažem o pitnaju izgradnje novih hidrocentrala i energetskih objekata u Crnoj Gori u poslednjih 30 godina i više nije ništa izgrađeno osim ovih malih hidrocentrala, koje ipak imaju veoma mali uspjeh na bilans energetskog čitavog našeg sistema. Mislim da Vlada mora hrabrije da uđe u izgradnju u novih, naročito hidrocentrala. Naš hidropotencijal je ogroman. Crna Gora ga koristi samo nešto oko 19 -20%. Znam da će biti puno otpora kao što ih je i bilo, ali tu se više ne smije čekati. Oni koji su protiv i sigurno je da će biti dosta protivnika izgradnje hidrocentrala koje su najracionalnije i najsvrsishodnije ali na to se mora biti spremno uz dozvoljavam da ću možda i prekršiti na neki način Poslovnik. Mislim da svi ti protivnici izgradnje hidrocentrala po onoj narodnoj, sad mi je palo na pamet - mi bismo da se tucamo, a da nam ne ulazi. Mislim da se mora energičnije krenuti u izgradnju hidrocentrala, jer niko od nas ne može bez električne energije da živi, da funkcioniše, da radi. Vidimo što se dešava ako nam pola sata nestane električna energija. Izvinjavam se, potpredsjedniče Skupštine. Zahvaljujem.
  • Kolega Popoviću, zbilja ne bih komentarisao Vaš iskaz, jeste konstrukcija specifična, ali ostavljam da javnost kaže svoj sud. Sljedeći diskutant u odnosu na odgovore ministra Kavarića je gospodin Bojanić.
  • Zahvaljujem. Evo ponoviću ono pitanje koje sam i prvi put postavio i nisam dobio odgovor, pa da se nadovežem na ovu priču, jer taj zakon koji bi trebalo da se strateškim rezervama uradi, trebalo, ali vi ste se već, da kažem, pomenu sam po prethodnom Zakonu o ugljovodonicima obavezali. Da budem jasan i zbog javnosti član 22 stav 2 toga zakona kaže: "Vlada Crne Gore će dostaviti Skupštini Crne Gore Predlogg zakona o Fondu za ugljovodonike najkasnije do 31.decembra 2014.godine." Toga Predloga nema, čekamo. Vjerovatno ćete reći da će to neko drugo ministarstvo da radi, kao da niste u istoj Vladi. Zašto nije? Kako sad da vas vjerujem, odnosno ne Vas lično, nego kako Vladi da vjerujem, da kaže da će neki zakon da usvoji do 2023,godine ako ovaj koji je već imala obavezu sama se obavezala i glasali svi ovdje i prema Skupštini ima obavezu, na kraju krajeva, nema samo prema Evropskoj uniji i Evropskoj komisiji. Valjda bi u prvom redu trebala da Vlada poštuje odluke Skupštine, pa onda da idemo dalje. Očigledno da tako stvari ne funkcionišu u Crnoj Gori. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se. Sa ovim smo završili uvodna izlaganja prelazimo u drugi krug diskusija. Zamolio bih kolegu Pešića u ima Kluba. Izvinjavam se kolegi Pešiću. Izvinjavam se kolegi Periću, nijesmo imali evidentirano elektronski da ste se prijavili za komentar. Izvolite.
  • Hvala. Četiri stvari moram da iskomentarišem, pa ću biti što mogu brži. Koliko sam razumio, ministar je voljan da prihvati naš amandman da strateške rezerve ostaju u ovom zakonu. Iz ove diskusije, ako je to urodilo plodom,mi smo zadovoljni u tom dijelu. Kada je riječ o kaznenoj politici smatramo da je trebalo dodatno pooštriti, da ovo nije odgovarajuće 3 do 20 000 eura ako pravni subjekt ne dostavi energetski bilans za narednu godinu iz koga se crpi, ako hoćete u krajnjem i neka buduća poreska osnovnica za određene prihode koje će biti po tom osnovu ostvarene. Ono što je za nas bitnije da je ova rasprava otvorila jednu vrlo interesantnu činjenicu, da kada smo ušli u proces dokapitalizacije, privatizacije, uvođenja strateškog partnera u Elektroprivredu mi smo ušli sa jednim strateškim planom koji je značio razdvajanje funkcionalnih cjelina iz Elektroprivrede. Činjenica je se to strateškom partneru kao projekat funkcionalan ne odgovara. Onda imate situaciju da ne možete da primijenite ni ono što je u konačnom interes potrošača da imaju veću konkurentnost na tržištu. Da ne bi bilo da govorim ja, citiraću šta je rekao predsjedavajući Odbora direktora Regulatorne agencije, on kaže: "Prenosna i distributivna mreža kao prirodni monopoli moraju biti dostupni svim korisnicima po isitm unaprijed poznatim uslovima. Ovako dok je distribucija u sastavu Elektroprivrede novi snadbjevači nemaju nikakvu garanciju", dodajem, ni interese, "da će biti ravnopravno tretirani sa Elektroprivredom Crne Gore." Elektroprivreda će sasvim prirodno braniti svoj interes i strateški partner, ali na kraju zbog toga što se tako ušlo kako se ušlo u taj proces imamo za konačan proizvod to da nemamo još uvijek konkurentne potrošače, odnoso snadbijevače za krajnje potrošače. Ono što je vrlo bitno pomenuli ste cijene iz malih hidrocentrala. Tačno je da su one manje u odnosu na neki zapadno-evropski nivo, ali isto tako je tačno da je otkupna cijena iz tih izvora, tamo se prije svega odnosi na vjetroelektrane i solarne elektrane, gdje je mnogo skuplji kilovat čas,mnogo skuplji. Ovdje kroz sistem povlašćenih koji dobijaju te poslove vi u suštini pravite monopol i u toj oblasti koji će biti privatizovan, a gdje će na kraju upravo njihov profit opet plaćati građani kroz fakture. Toliko, hvala.
  • Hvala, kolega Periću. Počinjemo sa drugim krugom, prvi prijavljeni diskutant kolega Saša Pešić. Izvolite, kolega Pešiću.
  • Hvala, Vam gospodine potpredsjedniče. Uvaženi gospodine Čanović, poštovane dame i gospodo, uvaženi građani, Nije zgoreg kazati da je energetika uz ulaganje u visoki turizam i poljoprivredu ključna oblast gdje investicije direktno doprinose planiranom ekonomskog razvoju države, što kao posledicu ima otvaranje novih radnih mjesta. Na dnevnom redu današnjeg zasijedanja i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici koji je donesen, kako je rečeno, 2010. godine i ovo su od tada četvrte izmjene i dopune osnovnog važećeg akta. Namjera predlagača će biti ostvarena jer će se Predlogom zakona dodatno urediti oblast energetike. Ovim aktom stvoriće se zakonski okvir za obavljanje djelatnosti trgovine biogorivom i dopuniti zakonski okrivr za trgovinu naftnim derivatima i tečnim naftnim gasom u cilju usaglašavanja sa direktivom o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora. Dalje, preciziraju se poslovi Rgulatorne agencije za energetiku koji se odnose na utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za usluge koje pružaju energetski subjekti. U toku dosadašnje rasprave čuli smo da Regulatorna agencija za energetiku u postupku rješavanja zahtjeva energetskog subjekta za utvrđenje regulatorno dozvoljenog prihoda mora prethodno ocijeniti opravdanost zahtjeva, odnosno zahtijevanih troškova i cijena, zbog čega je radi preciznosti predloženo da se u postupku odabravanja regulatornog prihoda riječ "odobrava" zamijeni sa "utvrđuje". Isto tako predloženo je članom 4 kojim se dopunjuje član 51 postojećeg zakona da se cijene za korišćenje prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa sastoje od cijene za angažovani kapacitet i cijene opravdanih tehničkih gubitaka. Lično smatram da je ova dopuna bila potrebna, jer u važećem zakonu nije izričito navedeno da korisnici sistema kroz cijenu energije plaćaju i opravdane tehničke gubitke, što je suprotno samoj suštini i prirodi prenosa električne energije, imajući u vidu da se prenos, odnosno distribucija električne energije ne može ostvariti bez određenog nivoa tehničkih gubitaka. Takođe, prisutna je još jedna jako bitna novina kojom se precizira zakonski okvir kojim se definišu uslovi za obavljanje poslova tehničkog nadzora i rukovođenja energetskim objektima, održavanja eksploatacije i rukovanja energetskim objektima i postrojenjima, kao i za utvrđivanje programa i načina polaganja stručnog ispita iz oblasti energetike. Član 56 aktuelenog zakona se potupuno mijenja predloženim članom 7 koji uvodi naslov "Stručna osposobljenost" i u šest statova se preciziraju poslovi koje sam malo čas spomenuo. Tako na primjer, stavom 6 definisano je da poslove rukovanja postrojenjima instalisane snage do dva megavata i gasnim kapacitetima do 50m3 može da obavlja lice koje ima treći nivo obrazovanja iz oblasti energetike i položen stručni ispit. Takođe, predloženim izmjenama i dopunama definiše se nadležnost za obavljanje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti energetike. Članom 10 vrši se izmjena člana 182 važećeg zakona kojom se određuje da organ državne uprave nadležan za poslove energetike vrši nadzor nad sprovođenjem ovog zakona. Dakle, Uprava za inspekcijske poslove. Ovim članom je propisano da poslove inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se utvrđuje inspekcijski nadzor vrše elektroenergetski, termoenergetski i tržišni inspektor. Novina koja se dodaje i koja je takođe, po meni, opravdana kada su prava i dužnosti elektroenergetskog inspektora u pitanju je i obaveza elektroenergetskog inspektora da obavijesti nadležnu inspekciju organa uprave nadležnog za poslove inspekcijskog nadzora kada utvrdi gradnju bez odobrenja. Poštovane kolege, u susret novom Zakonu o energetici čiji će predlog očekujem u kratkom roku biti pred nama, a koji će biti usklađen sa trećim paketom Evrospke unije za oblast energetike, pozivam vas da glasate o Predlogu zakona koji je danas pred nama. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem se kolegi Pešiću. Sljedeći diskutant je kolega Vladislav Bojović. Izvolite, kolega Bojoviću.
  • Zahvaljujem se, predsjedniče. Na samom početku želim da kažem da se nadam da će ministar Kavarić ući u salu, pošto je upravo izašao i da će odgovoriti na određena konkretna pitanja koja ću mu postaviti, a tiču se drugog bloka Termoelektrane i nerešavanje pitanje toplifikacije Pljevalja. Iskoristiću ovu tačku dnevnog reda da ukažem da je ekološka situacija u Pljevljima i dalje dramitično teška, da je voda u gradskom vodovodu i dalje neispravna, da je vazduh drastično zagađen, a da nema niti jednog konkretnog koraka, ozbiljnijeg koraka u pravcu rješavanja ovih problema koji bi potekao od strane Vlade. Demokratska narodna partija i Demokratski front koji predstavljam, mogu to da vam obećam, neće dozvoliti da se ova tema gurne pod tepih, da se zataška odgovornost velikih privrednih subjekata u tom gradu za stanje životne sredine, bez obzira što je to u interesu pojedinih struktura koje su u Vladi, novoj lokalnoj upravi, energetskom lobiju i određenim biznis krugovima. Značajan dio izmjena ovog zakona o energetici odnosi se na nadležnosti termoenergetskog i elektroenergetskog inspektora. Pa se kaže, u odredbama koje su, radi preciznosti, ostale da važe i u ovim izmjenama zakona, kaže se ovako: "U vršenju inspekcijskog nadzora elektroenergetski i termoenergetski inspektor imaju ovlašćenje: da narede obustavu dalje gradnje ili korišćenja energetskog objekta, odnosno obustavu snabdijevanja energijom ili korišćenja energije ako se ti objekti negrade ili ne koriste po odobrenoj ili potvrđenoj dokumentaciji, zabrane upotrebu energetskog objekta, odnosno korišćenje uređanja, postrojenja, instalacije i opreme ako rad energetskog objekta, uređanja, postrojenja ili instalacije dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi i imovine". Ja sada postavljam pitanje, prije svega, Vladi Crne Gore koja predlaže ovaj zakon i ostavlja na snazi ove odredbe, čemu služe ove odredbe zakona? Čemu služe ova ovlašćenja inspektora ako je poznato da se ona nikada nijesu iskoristila i da ona stoje kao neka vrsta mrtvog slova na papiru? Da li ove odredbe stoje isključivo zbog štrika Evropske komisije, da li postoje da bi postojale, a da se nikada ne bi primijenile. Termoelektrana Pljevlja, poznato je, nema integrisanu dozvolu shodno Zakonu o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, upotrebna dozvola po svim stručnjacima, falš upotrebna dozvola i to treba ispitati. Deponija pepela i šljake Maljevac koja je sastavni dio Termoelektrane Pljevlja je od četvrtog stepenika divlja deponija, dakle, nije urađena u skladu sa dokumentaciom i pribavljenim dozvolama. Termoelektrana Pljevlja nesumnjivo zagađuje životnu sredinu s obzirom da 1 700 000 tona uglja biva sagoreno u toj termoeletrani, a onda i ogromna količina odložena na deponiji pepela i šljake koja će se, kako kaže Vlada, jednog dana do kraja sanirati kad nam stigne kredit Svjetske banke, kao što nam najavljuje da će toplifikacija biti realizovana jednog dana kad se izgradi drugi blok termoelektrane, a da li će to biti za sedam, osam, 10, 15 godina ili ikada pitanje je. Građanima Pljevlja se šalje sljedeća poruka, moram iskoristiti jednu narodnu izreku:"Ne lipši magarče do zelene trave". To je poruka koju šalje Vlada građanima Pljevalja. Poštenije bi, gospodine Čanoviću, pošto ministar još uvijek nije došao moram Vama da se obratim, bilo da uklonite ove odredbe koje se tiču nadležnosti i ovlašćenja inspektora, poštenije bi bilo da ih uklonite iz zakona umjesto što one postoje samo da bi bile mrtvo slovo na papiru i da ne bi bile primjenjivane. Ovoj Vladi su, apsolutno je jasno, važniji interesi energetskog lobija, važniji interesi vlanika u energetskim kompanijama od života i zdravlja građana. Takođe, otvaram pitanje toplifikacije po ko zna koji put. Aktuelni premijer je prije nekoliko dana izjavio da Vlada od kompanije A2A isključivo traži da A2A prihvati, za nastavak saradnje, da prihvati da se gradi drugi blok termoelektrane, ali ne prihvati da se paralelno sa drugim blokom Termoelektrane realizuje i projekat toplifikacije. Dakle, premijer je poslao poruku da drugi blok termoelektrane ne podrazumijeva i realizaciju toplifikacije grada. Gospodine Čanoviću, nama u Pljevljima nije dovoljno što će se izgraditi drugi blok Termoelektrane sa toplim izvorom, šta da mi radimo i kako da taj grad opstane dok se ne izgradi drugi blok Termoelektrane? To je pitanje. Dakle, nemam ništa protiv da se u drugom bloku predvidi toplotni izvor, ali Vlada mora nešto da preduzme sve dok ne počne realizacija drugog bloka termoelektrane na toplifikaciji grada ili neka jednostavno donesu odluku o iseljenju građana Pljevalja iz grada koji se zove Pljevlja. Umjesto što se na javnom servisu koji je kontrolisan od strane DPS-a omgućava aktuelnom predsjedniku opštine da se promoviše, a zapravo da se relativizuje problem zagađenosti životne sredine Vlada bi trebalo da konačno nešto preduzme, nešto što bi bilo konkretno, značajno i nešto što bi podrazumijevalo značajnija ulaganja, a ne da prosipa maglu govoreći o drugom bloku Termoelektrane, govoreći o kreditu Svjetske banke i tako dalje. Hvala.
  • Zahvaljujem se kolegi Bojoviću. Izvolite.
  • Zahvaljujem. Po pitanju Termoelektrane, mislim da je Vlada izrazila svoj stav da ne može eksplicitnije. Dakle, evo i da ga ponovi, Termoelektrana blok dva i izgradnja bloka dva je projekat od strateškog interesa za ekonomiju Crne Gore i za energetski sektor u Crnoj Gori. Posebno je značajan za Pljevlja iz sledećih razloga: 1. čuvaju se postojeća radna mjesta, 2. povećava se broj radnih mjesta u novim kapacitetima, 3. čuva postojeća radna mjesta u Rudniku uglja Pljevlja. Sa toga aspekta imamo, da kažem, komercijalizaciju onoga što su rudna nalazišta u ovoj oblasti. Dalje, taj projekta mimo ovih efekata koje sam rekao koje se odnose na Vladu ima i dodatne efekte koji se odnose na Elektroprivredu, a samim tim i na Vladu kao većinsko vlasništvo u Elektroprivredi a odnose se na potrebu izgradnje imajući u vidu energetsku regulativu, evropsku koja podrazumijeva značajnu redukciju, odnosno značajnu redukciju potrošnja 2018. godine koje se odnose na energetiku, odnosno za proizvode energetske iz postojećih termo izvora imajući u vidu ono što je ekološka regulativa u ovoj oblasti. Sa tog aspekta Elektroprivreda ima dodatne razloge da učestvuje u izgradnji ovog projekta i sa tog aspekta Vlada je već više mjeseci spremna da donese finalnu odluku po pitanju ponuđača. Imajući u vidu ono što su sve ove perfomanse koje sam rekao, perfomanse Elektroprivrede kao energetskog preduzeća i njene finansijske perfomanse i ono što su perfomanse ponuda. Ono o čemu je javnost obaviještena i jeste da po tom pitanju imamo drugačije stavove, ne fundamentalno drugačije od strane partnera u Elektroprivredi. Nadam se da niko ne može osporiti pravo onome ko ima 41% akcija određenom preduzeću da učestvuje u procesu donošenja odluka. Sa tog aspekta imamo njihov predlog da se uključi treći partner. Tome predlogu smo dali vremena. Nikakvog dodatnog vremena u okviru prestojećeg ugovora, da daju te njihove predloge, da se sa tog aspekta mi uključimo, zato što smo vrlo raspoloženi i za trećeg, i za petog, i za bilo kojeg partnera koji može da donese novi kvalitet u ovaj projekta, ali i vrlo jasno naglasili da to za nas nije opredjeljujući faktor jer Elektroprivreda to moće da radi sama. Dalje, što se tiče problematike oko toplifikacije. Ovim projektom je predviđena mogućnost toplifikacije Pljevalja i svaka od ponuda je podrazumijevala uslove po ovom pitanu. Sa tog aspekta Vlada će stojati prvo kroz ovaj proces da se ta mogućnost desi i po tom pitanju uslovila je ponude i dalje participirati da zajedno sa Opštinom Pljevlja da se taj projekat realizuje i dalje. Što se tiče ekološke situacije u Pljevljima, jako dobro znate, neću to da ponavljam Resorno ministarstvo i organizacije državne koje se bave provjerom ekološke situacije u Pljevljima vrlo su precizno rekli šta je čiji doprinos u tome zagađenju i vrlo precizno kvantifikovali šta je doprinos Termoelektrane u ovom dijelu. Bilo bi korisno, kad već razgovaramo na ovu temu da čujemo vaše predloge po ovom pitanju. Može li Termoelektrana da se napravi za period koji je kraći od četiri godine? Ako može, volio bih taj predlog da čujem, odmah ćemo ga uvrstiti u svaki proces donošenja odluke, ako bude potkrijepljen sa onim što se zove adekvatna argumentacija po ovom pitanju. Što se tiče elektroenergetskih i termoenergetskih inspektora, moje je pitanje u tom dijelu, da li postoje stvari koje su notirane i prepoznate da je bio prostor za djelovanje tržišne inspekcije po ovom pitanju, a da ono nije djelovalo? Jedino što mogu da vas uputim jeste u svakoj situaciji kada, ne samo vi nego bilo ko, primijeti stvari koje treba da budu predmet pažnje tržišne inspekcije da ih po tom pitanju obavijesti i da zahtijeva i insistira na reakciji. Siguran sam da će ona uslijediti. Hvala.
  • Hvala ministru Kavariću. Poslanik Bojović ima pravo na komentar.
  • Gospodine Kavariću, Vi ste zapravo priznali da toplifikacija nije uslov za izgradnju drugog bloka Termoelektrane. Dozvolite, Vi ste rekli da je predviđena mogućnost. Predvidjeti mogućnost ili postaviti uslov i dati čvrste garancije su dvije potpuno različite stvari. Samo bih da se konačno prestane sa manipulisanjem tim pitanjem. Institut za javno zdravlje je, gospodine Kavariću, najodgovornija institucija koja bi trebalo da utvrdi do koje mjere koji zagađivač utiče na zdravlje stanovnika Pljevalja, koje se pogoršava ih godine u godinu. Taj Institut što smo mogli da čujemo od njihovog predstavnika relativno skoro, nije nikada izradio ozbiljnu studiju ili analizu koja bi utvrdila koliko koje zagađenje proizvodi uticaj na zdravlje stanovništa Pljevalja. Zašto to nije urađeno? Zato što Vlada nije izdala nalog. Zašto nije izdala nalog? Da bi prikrila odgovornost bilo političku, bilo krivičnu odgovornost onih koji vode privredne kompanije koje nesumnjivo zagađuju životnu sredinu i ugrožavaju zdravlje stanovništva, da bi se zataškala krivčna djela koja su Krivičnim zakonom propisana protiv životne sredine i da bi se izbjeglo plaćanje oštete građanima Pljevalja. Zašto ova Vlada ni jednom ne razmotri mogućnost koja je toliko puta pominjana, da se građani Pljevalja oslobode plaćanja struje i vode u zimskim mjesecima dok se parametri životne sredine ne dovedu u pitanje i dok se ne realizuje toplifikacija. Dakle, gospodine Kavariću, situacija je vanredna. Potrebne su urgentne mjere, a ne čekanje nekog neizvjesnog projekta ili nekog neizvjesnog kredita Svjetske banke. O tome Vam govorim. Odmah treba pristupiti realizacji projekta toplifikacije. Zašto se ne pristupi realizaciji izgradnje sekundarne mreže, da li ćemo da vežemo tu sekundarnu mrežu za nezavisni toplotni izvor koji bi bio, na primjer posebna jedna toplana u okviru grada, nezavisno od bilo kog postrojenja ili eventualno za drugi blok Termoelektrane? Zato što nema političke volje da se krene u ovo pitanje.
  • Hvala, gospodine Bojoviću. Sljedeći diskutant, evo predlažem kasnije, jer bi otvorili novi krug diskusija. Kolega Vuković je sljedeći diskutant, po redosledu prijavljivanja. Izvolite, kolega Vukoviću.
  • Hvala, potpredsjedniče. Pošto smo pretrpjeli kritike prethodnih dana da vam niko nije uživo čestitao, evo koristim tu priliku, nikad nije kasno. Naravno, da kada se govori o zakonu ili izmjenama i dopunama zakona, kao što je sad slučaj Zakona o energetici, da je nemoguće zaobići Pljevlja u bilo kom kontekstu. Znači, Pljevlja su su stvarni energetski centar Crne Gore i šire, s tim što ovdje u glavnom do sada prethodnih godina, kad smo pričali o tom energetskom potencijalu Pljevalja nikada nismo stavljali u prvi plan i toplotnu energiju. S obzirom da sam ja bio pet godina predsjednik Opštine Pljevalja i da smo za tih pet godina tri godine pregovarali sa IBD-om Evropskom bankom za obnovu i razvoj, naravno da to nije moglo da se radi bez znanja Vlade i na kraju je Vlada dala garanciju za ta četiri miliona, potpisao tadašnji ministar garancije za izgradnju upravo onoga što je najhitnije i najbitnije, a to je mreža, toplovodi, velovodi, podstanice i sve ono što je najskuplje i što se mora isfinansirati iz nekih drugih izvora, nikako da to građani plaćaju ni u startu, a ni posle kao korišćenje te infrastrukture za toplotu. Ovdje ću da vam kažem, većina možda ne zna, Ljubljana se grije na ugalj, cijeli grad se grije na ugalj. Znači, postoji termoelekrana koja ima kogeneraciju i koja ne proizvodi stalno električnu energiju nego stalno proizvodi toplotu, a ponekad proizvodi i električnu energiju i to Ljubljana na ugalj koji je uvozi ugalj, uglavnom koriste maleziske ugljeve za to. Tako da mislim da će vrlo brzo tema ove Skupštine i možda Gradske Skupštine biti toplifikacija ovog grada u kome danas zasijedamo. Moguće je u nekom dugoročnom periodu ako pratimo i usklađujemo naše zakonodavstvo, a to ne radimo i danas a da ne ispoštujemo i te stvari vezane za cijene električne energije i da nastavimo da žmurimo nad tom činjenicom da se jedan veći dio Crne Gore grije na električnu energiju. Složio bih se sa kolegom u većini diskusija. Potrebno je raditi na toplifikaciji Pljevalja, odnosno nastaviti da se radi. Jedino što sam malo zbunjen, zašto tri godine u kojima je i zakonodavnu i izvršnu vlast imala koalicija kojoj većina desne moje strane pripada, nije to nastavila da radi, nego je zbog jednog dopisa jednog službenika, jednog nižeg službenika, gdje je rekao da zbog pravnih smetnji, finansijskih smetnji u "Vektri" mi taj kredit zaustavljamo. Taj kredit je bio aktivan i te pare su aktivne, čak mislim i danas. Stvarna pomoć Vlade u ovom trenutku bi bila da odmah nastavi razgovore, ne mora to da bude ministar Kavarić, može da bude njegov kolega koji se bavi finansijama, da tih šest i po miliona se ponovo stavi u funkciju i da nastavimo da radimo taj tio koji je vezan na infrastrukturu. Znači, to pitanje može da se riješi u Pljevljima mnogo lakše nego u nekom drugom gradu i mislim da svi imamo obavezu da u tom slučaju ne politiziramo i ne tražimo političke poene ni kod građana Pljevalja, ni kod građana Crne Gore nego da stvarno zajednički rješavamo to pitanje. Treba biti zahvalan u ovom slučaju opoziciji što je konačno smogla snage i da stavi to na dnevni red i ako kad ga je imala u rukama nije ga koristila. Zašto ga nije koristila? Željela je da politizira i da priča kako je Filip zaduži Pljevlja i napravio tamo enormne gubitke. Kad su došli ljudi iz banke, bio sam prisutan na sastanku tadašnjem predsjednika opštine gdje on kaže - ovo su za mene virtuelne pare. Zašto bi vi nama davali pare bezveze, besplatno i tako dalje?Ljudi gledaju u mene i u njega. To je činjenica. Naravno, čovjek nije iz te oblasti pa je bio malo zbunjen. Znači, pošto je tema dnevnog reda izmjene zakona, samo bih želi da pojasnim jedan amandman koji će biti na dnevnom redu gdje je predlog da se u okviru ovih izmjena koje su hitne donese da je djelatnost od javnog interesa u smislu ovog zakona i eksploatacija uglja. Za proizvodnju električne i toplotne energije. S time se rudniku stavlja mogućnost da sam brine o imovinsko pravnim odnosnima koji su i u ovom trenutku postali nepremostiva smetnja, pošto imovinsko pravne odnose po našim zakonima može da rješava ili opština ili resorno ministarstvo u Vladi Crne Gore. Uvijek kad je nešto tako u pitanju tu je vrlo bitan faktor vrijeme kao i uostalom u energetici. Faktor vrijeme je važniji skoro nego u finansijama. Električna energija ne moože da se zaustavi pa vi čekate, berza stane, ne stane. Kad jednom upalite kotao on ako ga ugasiš trpi štetu, odnosno velike troškove za ponovno pokretanje, hidroelektrana može da prelije, ali ako isključite turbine, onda je to velika havariska šteta, da ne pričamo o nekim drugim izvorima kao što su nuklearna, solarna. Uglavnom, energija mora biti u određenom kontekstu vremena. Ovdje ja shvatam zašto se ide, očekujemo novi zakon, međutim postoje stvari koje moramo danas, odnosno sjugra - prekosjutra kad bude glasanje da ih donesemo radi usklađivanja sa evropskom regulativom. Neki od nas su često u Beču ili smo u toku, energetska evropska zajednica je napravljena da nam pomogne da tu našu regulativu usklađujemo, ne bez neke sad da pravimo neke faulove, mi smo trebali od 01. januara da već imamo sve razdvojeno, primjena i tako dalje. Njihov direktor je bio ovdje nedavno i rekao je vi ste najbolji, Crna Gora je najbolja, i ako ćete kasniti mi očekujemo da ćete vi od 01.aprila početi da radite. Ako ja nemam uticaja, nadam se da će moje kolege uspjeti da mi omoguće produženje.
  • Pokušavam da budem jednako toleratan prema Vama, kao prema gospodinu Bojoviću, imate još malo vremena.
  • Ništa za Vas ne znači ni lobiranje kolega iz opozicije. Brzo ću završiti. Većina ovih odredbi i ministar je rekao možemo da pričamo da li treba strateške rezerve nafte da ostanu i po ovom zakonu dok ne donesmo novi zakon. Možemo da pričamo o inspekcijama, sve je to nešto što ne mijenja bitno stvar. Suština stvari je da prave, one direktne stvari koje su vezane za vrijeme rješavamo i prije donošenja ovog novog zakona. Hvala.
  • Zahvaljujem se, kolega Vukoviću. Kolega Bojoviću, izvolite.
  • Bez obzira što će gospodin Vuković imati pravo posljednji da iskoristi repliku, morao sam da se javim, prije svega, da kažem da mi je drago što je gospodin Vuković konačno postao neko ko se pridružio ovoj inicijativi kad je u pitanju realizacija projekta toplifikacije i vjerovatno je i shvatio da mu je politički i te kako štetno da u ovom čitavom procesu iniciranja ove teme isključivo brani Vladu. Apsolutno nisam zadovoljan načinom na koji ste podržali ovu inicijativu jer ste ponovo kao ključnu stvar saopštili jednu apsolutno netačnu činjenicu, apsolutno netačnu, najblaže rečeno netačnu činjenicu, a to je da je bivša lokalna uprava odgovorna zbog toga što nije realiziovan kredit Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj i zato što nije realizovana toplifikacija na bio masu. U više navrata je objavljeno, to je lako naći na interner portalu i svim medijima, da je ključni razlog propadanja tog projekta ili te ideje stačaj u "Vektri" Jakić za koju ste vi željeli da vežete projekat toplifikacije Pljevalja. Zašto ste vi željeli da vežete toplifikaciju za investiciju Dragana Brkovića koju je od samog početka pratilo to što je pratilo, to je političko pitanje za vas. Dakle, ne treba ovdje goviriti neistinu, treba se otvoreno suočiti sa onim što su činjenicame. Dostavljen je dopis Opštini Pljevlja nekoliko mjeseci pošto je tadašnja lokalna vlast preuzela opštinu od strane DPS-a. DPS otišao u opoziciju. Dopis od ovlašćenog predstavnika gospodina Ralevića koji je u dopisu saopštio da kredit ne može biti realizovan, samim tim ni projekat ne može biti realizovan zbog toga što je, eksplicitno je rečeno, Vektra Jakić ušla u stečaj. Nemojte sada, molim vas, da manipulišete kako bivša vlast nije realizovala kako je taj kredit operativan ili nije operativan. Taj kredit nije operativan, vi dokažite da je operativan. Hvala.
  • Hvala, kolegi Bojoviću. Izvolite, kolega Vukoviću.
  • Kolega Bojoviću, zamijenili ste teze. Nijesam se ja pridružio nego sam počeo da rješavam konkretno tu stvar. Konkretno dobili smo 200.000 eura, uradili studiju opravdanosti, uradili idejno rješenje i na bazi toga dobili sredstva. Zašto smo se vezali za Vektru Jakić. Zato što Iber di ne finansira projekte koji nemaju ekološku komponentu. Mi smo pokušavali da tu stavimo da to bude i drvo i ugalj. Međutim, rečeno nam je ako stoji ugalj, vi otpadate, nema para. Nama je bio cilj, znali smo to da prvo moramo da uradimo mrežu. Cilj ne bira sredstva. Mi smo rekli - ok, neka bude biomasa, da uradimo mrežu. Ako se poslije ekonomski dokaže da je skupo, ekonomski neopravdano grijati grad na biomasi ili Vektra propadne ili neko treći, mi tražimo drugi izvor, neće nam onda neko doći, pa odnijeti onu mrežu i one podstanice zato što niste ispunili ono što je bilo ugovoreno. Mijenjate vi teze i ja vama ne zamjeram zato što niste ni tehnički ni stručno, a ni vremenom bili sudionik toga. To je bio jako težak posao dobiti pare od Evropske banke koja je politička banka, vlasnička struktura, Amerika, Japan, Italija, svi su suvlasnici i morate da poštujete njihova pravila. Nije tačno da Vlada ništa nije uradila. Vlada je tada potpisala garanciju na četiri miliona. Zar to nije bilo dovoljno? U tom trenutku, dolazite vi poslije tog perioda i tri godine taj papir je došao, ali je stečaj završen, ušlo se u reprogram. Moglo je opet da se nastavi sa tim parama, da se traže te pare i da se radi. Kao što pričate o prelaznoj Vladi, vi uvijek tražite nešto da bi napravili svoje jedinstvo i svoj cilj. U prvom dijelu sam rekao hajde da ne politiziramo oko toga. Evo, mi smo krivi, vi ste u pravu. Hajde sada zajednički da radimo na toplifikaciji grada, da ne mašemo ni Ralevićem, ni nekim papirima. Zamislite koliko je to, jedan lokalni službenik banke srušio cio projekat, odnosno ni Vektra onolika kolika je ni Brković, niko nije mogao da zaustavi nešto da smo mi imali politički konsenzus oko toga, da smo željeli to da uradimo. Ako to sada koristimo kao argumente za napade, imate deponiju, imate CO2, imate sumpordioksid, imate PM4. Imate čime to da potkrijepite, ne morate sa nečim što je egzaktno. Hvala.
  • Hvala. Idemo dalje sa diskusijama. Sljedeći diskutant je uvažena koleginica Jelisava Kalezić. Izvolite, koleginice.
  • Poštovana Skupštino, gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre Kavariću, gospodine Čanoviću i, naravno, prije svega, poštovani građani, Htjela sam da ukažem na, po mom mišljenju, veoma važan aspekt koji bi trebalo da sadrži Zakon o energetici, a ne sadrži. Prije toga ću se samo složiti sa prethodnim učesnicima u raspravi koji su ukazali na određenu kontradiktornost da se donosi po hitnom postupku tj. predlaže Zakon o izmjenama i dopunama sa važnom napomenom da slijedi vrlo brzo novi zakon. Ministar je objasnio zašto je to tako, ali meni se čini da objašnjenje nije dovoljno. Mislim da je i Ministarstvo i Vlada imala instrumente da određenim uredbama reguliše ovo sve što se navodi kao glavni razlog za ovu izmjenu i dopunu. To je moj uvid kao građanke koja je pročitala ovaj materijal i ima još neke informacije. Sada ću ukazati na sljedeću stvar koja smatram da je vrlo bitna. Da počnemo od stare Grčke i od njenih mislilaca koji su u stvari saopštili ono što mi svi sada znamo i koristimo, da je ovaj pojavni svijet sastavljen od četiri elementa. To su zemlja, voda, vazduh i vatra. Mi tu vatru danas zovemo energijom, a zapravo je dobijamo iz ova prethodna tri elementa preko tehničkih sistema. Dakle, nijesmo mi nešto bitno odmakli, samo što smo tehničke sisteme usavršili od onog prvobitnog tehničkog sistema kada se skupe drva, pa se potpali vatra koji još uvijek koristimo do ovih najnovijih tehničkih sistema koje, takođe, koristimo i razvijamo. To ovaj zakon sadrži, dakle obuhvata sve poznate izvore energije, ne implicira koji su to pravci razvoja i mislim da to malo smeta, ali tu ću se zadržati, to je stvar energetičara. Mene interesuje prostor u kontekstu veoma komplikovanog i veoma bolnog sistema prelaska sa jednog društvenog i privrednog sistema na drugi. Elektroprivreda je građena kao zajednička kuća. Mi stariji građani i građanke znamo da su bili samodoprinosi, da se na razni način ulagalo. Znamo i da je u jednom teškom vremenu Elektroprivreda poslužila da se ublaže veoma komplikovane tegobe građana u vrijeme ekonomske blokade i sl. Sve je to bila zajednička kuća i čitav sistem Elektroprivrede imao je te elemente, nešto smo trpjeli i solidarisali se radi ukupnog zajedničkog interesa. Sada treba da se raščiste računi. Sada se uvodi, da kažemo, tržišna utakmica, ali kako se uvodi tržišna utakmica. Nama građanima se nudi imaće više ponuđača, možda će biti jeftinija energija, biće stabilnije tržište itd, to je sve primamljivo, ali šta je sa onim što je prostor u koji mi i dalje ulažemo, šta je sa zemljištem bilo u vlasništvu države, bilo u vlasništvu lokalnih zajednica, bilo u vlasništvu građana. U ovom trenutku zakon to ne prepoznaje i ignoriše. U ovom trenutku dva glavna činioca u okviru elektroprivrednog sistema, to su Elektroprivreda i Elektroprenos imaju status okupatora nad prostorom Crne Gore. Imam, dozvolite mi, vrlo bitnu stvar, istraživala sam u okviru svoje profesije primjere na koji način Elektroprivreda i elektroprenosni sistem uzurpiraju prava građana. Naš prvosudni sistem to ne prepoznaje. Pravosudni sistem bukvalno podržava taj okupatorski odnos Elektroprenosa i Elektroprivrede ne priznajući građanima pravo na svoje zemljište, ne priznajući lokalnim zajednicama pravo na svoje zemljište i prostor. To je ono što zakon mora da prepozna. Jer, dozvolite, da se sada izmjestimo u obične domaće prilike, kada roditelji podignu djecu koja odu svojim putem, pa hoće malo da prihoduju od viška stambenog prostora i izdaju nekome ono u šta su ulagali, da li će se ponašati tako da tome kome su izdali pruže sve ono što su pružili svojoj djeci. Neće. Napraviće čist račun. Mi ne pravimo čist račun. Naprotiv, pomenuću samo dva slučaja koje sam istražila dosta detaljno, imam dokumentaciju. Slučaj gospodina Branimira Ostojića koji ima firmu za ekoturizam, gdje se čak protiv urbanističkih uslova koji su dobijeni za izgradnju kabla izlazi iz trase na štetu okolnog prostora. Čovjek će sudom to dobiti, ali on nastoji da se čitava stvar izmjesti na nivo principa, ovo što sada potenciram, da zakon prepoznaje, da zakon bude barijera, da se ne može činiti šteta građanima. I gospodina Nova Radulovića kome na jedan krajnje ciničan način i sudovi i Ministarstvo uređenja prostora ne dozvoljavaju da koristi svoj prostor, a evidentno je da je Elektroprivreda praktično to uzurpirala jer ne omogućava da ga koristi, a ne plaća štetu i još kao argument, provjerite, koliko znam, za Regionalni vodovod je plaćena trasa zato što građani ne mogu da koriste to zemljište, gdje je plaćeno zemljište za dalekovode. Nije nigdje. Imala bih još primjera jer ih istražujem. Vama hvala na strpljenju, suviše je važno pitanje, a ovdje se uopšte ne dotiče. Nadam se da će biti u novom predlogu zakona. Hvala.
  • Zahvaljujem. Sljedeći diskutant je kolega Zoran Jelić. Izvolite, kolega Jeliću.
  • Poštovani gospodine Simoviću, dame i gospodo poslanici, ministre Kavariću, gospodine Čanoviću, Čulo se dosta o Zakonu o energetici. Svoju diskusiju ću usmjeriti samo na dva člana ovog predloga zakona. Predlogom zakona vrši se izmjena u članu 40, to je inače član 3, stav 1 u uvodnom dijelu rečenice i riječ "odobrava" zamjenjuje se riječima "na zahtjev energetskog subjekta utvrđuje". Predloženom izmjenom se nastoji da se otkloni nedoumica oko tumačenja riječi odobrava, odnosno uloge agencije u postupku utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda energetskim subjektima. Regulatorno dozvoljeni prihodi se utvrđuje regulisanim energetskim subjektima, a to su mrežne djelatnosti, prenos i distribucija električne energije koji su prirodni monopoli i po važećem zakonu i za djelatnost javnog snabdijevanja. Pravilno i zakonito utvrđen regulatorni prihod treba da omogući subjektu funkcionisanje i razvoj uz obezbjeđivanje određenog nivoa profita, ali i razumni nivo naknada koje kroz tarife treba da plaćaju korisnici sistema, prije svega kupci i proizvođači. U postupku utvrđivanja tj. odobravanja regulatornog prihoda, regulator treba da ocijeni opravdanost svakog zahtjevanog troška i svake predložene investicije. Ta ocjena regulatora nikad se ne podudara sa predlogom subjekta koji po logici privrednog poslovanja nastoji da obezbijedi sebe veći profit. Često je taj profit predimenzioniran kroz troškove, što bi za posledicu imale veće naknade i cijene koje bi plaćali korisnici. O tome smo puno pričali na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije kroz razne sjednice kada smo imali ovu temu na dnevnom redu. Zbog toga se riječ "odobrava" ne može svesti na saglašavanje ili nesaglašavanje sa predlogom jer tako sproveden postupak nikad ne bi imao kraja. Zato regulator na sebe preuzima ozbiljan, težak i zahtjevan posao ocjene opravdanosti svakog pojedinačnog troška korišćenjem istorijskih uporednih i planskih podataka. Ta ocjena znači po svojoj suštini i utvrđivanje nivoa troškova, odnosno nivoa regulatornog prihoda koji se transponuje u naknade i tarife koje plaćaju korisnici. Kako su u dosadašnjem radu regulatora odluke o regulatorno dozvoljenom prihodu osporavane i od energetskih subjekata i od kupaca električne energije, jer niko od njih nije zadovoljan utvrđenim iz oprečnih razloga, a odluke poništavane iz formalnog razloga i primjene samo jezičkog tumačenja riječi "odobrava" radi otklanjanja bilo kakve nedoumice o ulozi regulatora u ovom postupku, predloženo je da se zakonom jasno propiše da cijene i tarife agencija utvrđuje po zahtjevu energetskog subjekta. I, član 6 Predloga zakona kojim je predložena dopuna Zakona člana 53 stav 1 koji utvrđuje obaveznu sadržinu metodologija za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena na način što su dodate riječi da metodologija treba da sadrži kriterijume za alokaciju regulatorno dozvoljenog prihoda na korisnike prenosnih i distributivnih sistema, iz potrebe da se jasno definiše šta se regulatorno dozvoljeni prihod odobren operateru prenosnog sistema alocira na proizvođače električne energije kao korisnike sistema. Proizvodnja električne energije od 2010. godine nije regulisana djelatnost, odnosno cijena električne energije iz domaćih izvora ne utvrđuje se na osnovu troškova, a sav prihod koji proizvođač ostvari od izvoza ostaje proizvođaču. Ako proizvođač ostvari korist od izvoza i za to koristi prenosni sistem, on treba da snosi i pripadajući trošak korišćenja tog sistema, a ne da se on u kompletnom iznosu prevali na same krajnje potrošače. S ozbirom da su korisnici sistema i kupci i proizvođači električne energije, što je jasno utvrđeno zakonom ne može se sav teret plaćanja naknada za korišćenje sistema prenijeti samo na kupce, jer proizvođači koriste sistem i ostvaruju dobit, a po tom osnovu nijesu imali obaveze. Ono što želim na kraju da naglasim, da je Odbor za ekonomiju, budžet i finansije većinom glasova predložio ovaj zakon da ga Skupština usvoji. Zahvaljujem.
  • Hvala, kolega Jeliću. Koleginica Azra Jasavić. Izvolite.
  • Poštovani potpredsjedniče, poštovane koleginice, poštovane kolege, poštovani građani, poštovani predstavniče Čanoviću, sarađivali smo nekada davno, ali sam prezime skoro zaboravila, Bila sam advokat i zastupala sam jednu firmu koja se upravo htjela baviti proizvodnjom energije, i to mi je negdje iz toga vremena blisko. Advokati imaju tu prednost da se bave različitim oblastima, pa mogu ući u materiju i razgovarati manje više kompetentno na razne teme. Nijesam ekspert za ovu oblast, ali znam da bez hrane, pića, sirovina i energije svijet ne može. Bez svega bi možda mogao, ali bez ovih stvari ne može. To su one lekcije koje sam naučila kada sam zastupala firme gdje ste vi zastupali interes države. Ono što svjetski savjet za energiju predviđa kao tri strateška cilja za 21. vijek je ono što mi moramo negdje u Crnoj Gori pratiti. Vidim da ste kroz zakon negdje išli tim tragom, ali bih imala neka pitanja i želim odgovore, normalno ukoliko mi možete dati, koliko smo u skladu sa svim tim što Svjetski savjet za energiju negdje kao ciljeve predviđa, a to je pristupačnost izvorima energije. Ovo znači da cijena mora biti prihvatljiva i održiva. Vidim da ste se ovdje bavili pitanjem cijena. Raspoloživost energetskih izvora u smislu neprekidne ponude, vidim da se bavite biogorivima, a to su obnovljivi izbori energije, vidim da ste tome pridali dovoljnu pažnju, ali ću imati poslije malo neprijatna pitanja i očekujem prijatne odgovore svakako. Dalje, imamo treći cilj, a to je prihvatljivost koja podrazumijeva ono o čemu je govorila koleginica Kalezić, to je usklađenost razvoja i zaštite životne sredine. To je nešto čemu se moramo maksimalno posvetiti. Sjetite se samo Tare, sjetite se samo Morače. Imali smo velike apele i borbu onih koji su za energetske objekte i one koji su za zaštitu životne sredine. Kao i u životu, istina je negdje i prava mjera uvijek na sredini i zdravi kompromisi su nešto čemu moramo težiti u budućnosti kada budemo razmišljali o ekonomskom razvoju naše zemlje. Ono što je dobro što se ovdje tretira pitanje biogoriva, a to su ona goriva koja se proizvode od živih organizama. Tu idemo od drveta preko mikroorganizama, slama, sijeno, drugi oblici otpadaka. Recimo, samo u Evropi od ulja koje se baci poslije kuvanja moglo bi se proizvesti milijardu litara biodizela. E, sada, ono što u ovom posljednjem dijelu želim da govorim jeste kritika osnovana vas koji vladate sa našom ekonomskom sudbinom, a na taj način negdje utičete i na naše živote. Vi ste negdje od 2006. godine od kako smo obnovili našu državnost prvo prodali našu zemlju tako što ste omogućili da svako kupuje zemlju, našu građevinsku ili poljoprivrednu i na taj način onaj ko proda svoju zemlju ili ko ne zna da čuva svoju zemlju ne zna da čuva svoju slobodu. Nakon toga ste išli na biznise, vaši lobiji iz vlasti su išli na biznis sa pravljenjem građevina. Napravili ste ogroman broj stanova, držite visoke cijene tim stanovima i šta radite. Doveli ste nam raznorazne banke koje nam daju kredite koje mi otplaćujemo sa visokim kamatama i još bogatimo te banke i bogatimo vas, a vi ne plaćate poreze na te ogromne nekretnine koje imate. Dalje, šta ste dalje radili? Vi ste krenuli sada nahidropotencijale. Prvo ste nam prodali zemlju, sada biste da idete na vodu, da se lično bogatite preko naše vode, a na kraju ćemo doći da ćemo morati i vazduh da prodajemo koji svi zajedno dišemo da biste vi bili i dalje bogati. Narod, ne morate o njemu da mislite jer vi mislite o nama, što biste mislili o narodu. Meni je osnovno pitanje ova vaša užurbanost oko biogoriva, pa oko kvaliteta, cijena, dobrih ovih ima odredaba i to ću pomenuti, mene samo kopka kome ste ovo namjestili ovaj zakon, kome ste ovo smjestili da se obogati od vas. Nisam neko ko habere hvata i nemam dovoljno informacija, mada Haksli kaže, čuveni nobelovac, ko ima informaciju znači da je naoružan. Vi ćete mi dati vremenom odgovor na ovo pitanje. Pitam, u ime građana, ko će zaraditi od ovog zakona, ko će imati monopol nad hidromalim potencijalima, ko će imati monopol nad gorivima, ko će imati monopol da kontroliše kvalitet ovog goriva? Suštinsko pitanje na koje će nam vrijeme dati odgovor, a možda i vi, ali vi ste neko ko će diplomatskim jezikom govoriti jer ste jedan fini gospodin, sigurno nam nećete reći ko će zaraditi, ali će nam vrijeme tačno dati odgovore kome ćete ovo namjestiti, a mi nećemo na to ćutati. Hvala.
  • Hvala. Sljedeći diskutant je kolega Nikola Gegaj. Izvolite, kolega Gegaj.
  • Poštovani gospodine Čanoviću, dame i gospodo poslanici, Naša država u protekloj deceniji prolazi kroz proces tranzicije i samim tim dolazi do značajnih promjena u energetskom sektoru. Energetika je, kao što znamo, jedan od najvažnijih sektora razvoja i ekonomskog napretka svake zemlje, pa i naše države. Samim tim Crna Gora je 2005. godine postala jedna od ugovornih strana Sporazuma o formiranju energetske zajednice, čime se obavezala na usklađivanje, između ostalog, svog energetskog sektora i regulatornog i zakonskog okvira sa evropskom tekovinom. U skladu sa opredjeljenjem u Evropskoj uniji, ciljevi Crne Gore u oblasti energetike su povećanje sigurnosti snabdijevanje energijom, povećanje korišćenja energetike iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti, privlačenje investicija i razvijanje tržišta konkurencije u energetici. Dakle, energetika je prepoznata kao strateška grana crnogorske ekonomije. U tom dijelu nadležno Ministarstvo ekonomije je imalo značajne aktivnosti kako na unutrašnjem i na međunarodnom planu. Uostalom, važno je naglasiti da smo i mi poslanici ovdje u ovom uvaženom domu prije dva mjeseca usvojili Zakon o efikasnom korišćenju energije čiji je cilj da obezbijedi i stimuliše odgovorno, racionalno, efikasno, održivo korišćenje energije. Zakon će smanjiti negativne efekte sektora energetike na životnu sredinu i da će omogućiti ispunjavanje obaveza prema energetskoj zajednici i pomoći u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Iako smo Zakon o energetici usvojili prije četiri godine, tačno 22. aprila 2010. godine, koji na pravi način definiše energetske djelatnosti i uređuje uslove i način njihovog obavljanja radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja energijom i koji je u velikoj mjeri usaglašen sa relativnim propisima Evropske unije. U oblasti energetike, ipak su se izmjene i dopune pokazale kao neophodne, a sve u cilju stvaranja zakonskog okvira za obnavljanje novih energetskih djelatnosti, trgovine na veliko biogorivima i trgovine na malo biogorivima, preciziranje poslova Regulatorne agencije za energetiku koji se odnose na utvrđivanje regulatornog dozvoljenog prihoda i cijena za usluge koje pružaju energetski subjekti u oblasti električne energije i gasa. Zatim, ove izmjene i dopune definišu uslove tehničkog nadzora i rukovođenja energetskim objektima, održavanje, eksploatacije i rukovanja energetskim objektima i postrojenjima. Takođe su precizno propisana prava, dužnosti i ovlašćenja tržišnog inspektora u pogledu primjene maloprodajnih cijena naftnih derivata i biogoriva i kontrole kvaliteta naftnih derivata, biogoriva i tečnog naftnog gasa. U članu 13 vrši se izmjena člana 186 važećeg zakona kojim se uređuje inspekcijski nadzor, kao i dopuna člana 186 važećeg zakona dodavanjem novog stava kojim se propisuju i ovlašćenja tržišnog inspektora da naloži uzimanje uzoraka za provjeru kvaliteta naftnih derivata, biogoriva ili tečnog gasa i zabrani trgovinu navedenim proizvodima čiji kvalitet ne odgovara opisanom ili čija je maksimalna maloprodajna cijena viša od utvrđene što je, po meni, dobro rješenje. U pravcu smanjenja emisije štetnih gasova u vazduh, a vezano za korišćenje tečnih naftnih derivata, strateški pristup naše države je oslonjen na četiri važna pravca i to čista goriva, čista vozila i čisti putevi, odnosno zamjena dotrajale putne infrastrukture autoputevima. U skladu sa direktivama politike Evropske unije, Crna Gora će do 2020. godine ispuniti zahtjev da ima 10% učešća obnovljive izvore energije u potrošnji goriva u sektoru transporta, a sve u skladu sa metodologijom i direktivom Evropske unije. Takođe, uprkos upotrebi energije iz obnovljivih izvora dodatno korišćenje biogoriva će biti neophodno. Na kraju samo da kažem da se, po meni, radi o dobrom zakonskom rješenju i da ću ga podržati. Toliko i hvala.
  • Zahvaljujem se kolegi Gegaju. Sljedeći diskutant je kolega Dritan Abazović. Izvolite, kolega Abazoviću.
  • Hvala vam, potpredsjedniče Simoviću. Poštovane koleginice i kolege, poštovani građani Crne Gore, Energetika bi trebala, a svi koji želimo dobro ovoj zemlji se i nadamo da će biti jednostavno i okosnica razvoja Crne Gore u budućnosti. S toga, pokušaću da imam jedan vrlo skroman osvrt s obzirom da mi ova materija nije bliska, ali ono što jeste logično zaključivanje, mislim da i nije predmet neke velike stručnosti. Crna Gora je zemlja koja je Ustavom određena kao ekološka, a i zemlja koja ima ogromne neiskorišćene energetske potencijale. Od 1982. godine nismo izgradili nijedan veći energetski objekat, što znači da ste vi 25 godina bili na vlasti i onih osam godina koje ste isto bili na vlasti pošto ste vi sukcesor komunističke partije, a samim tim ne znam kome bi drugo trebalo da tu odgovornost prebacimo. Mi smo jedno društvo koje je totalno energetski neefikasno. Dozvolite, gospodine, što ste direktorat za energetiku, zaboravio sam vaše ime, Čanović, izvinjavam se, ne mogu da vjerujem da mi kao ekološka država po Ustavu određena niti pravimo eko-frendli objekte niti stimulišemo da se takvi objekti prave. Ako mi kažete koje su to kuće eko-frendli napravljene u Crnoj Gori, koje su to kuće ili objekti napravljeni po tome da se iskoriste u potpunosti energetski potencijal izuzev ako imamo u vidu ovu novu lijepu zgradu na obali Morače koju je radila jedna firma vrlo bliska porodici Đukanović. Da pokušam samo da sugerišem, ne znam odgovor kao koleginica Jasavić, ali da nadovežem da i mene zanima ko će uz te priganice ili viski da dobije posao za izgradnju velikih energetskih objekata. Pored ovoga nijeste riješili nijedno veliko pitanje koje se tiče sa susjednim zemljama za iskorišćavanje hidropotencijala. Tu, prije svega, mislim na iskorišćavanje hidropotencijala iz Bilećkog jezera. Mi ne znamo koliki je potencijal na koji Crna Gora može da raspolaže. Tako da, sve u svemu, niste u ovoj oblasti napravili ništa. Što se konkretno Pljevalja tiče, iako ne bih da se miješam u raspravu dva Pljevljaka od kojih argumente jednog cijenim, a argumente drugog ne prihvatam jer je bio i gradonačelnik, pa je mogao nešto da uradi u tom pravcu. Sada ste se sjetili da treba raditi toplifikaciju. Čovječe, tamo se 25 godina ljudi dave u dimu i smogu. To je trebalo da bude prioritet svih prioriteta. Taj grad je bio grad u pravom smislu šeher prije mnogih u Crnoj Gori. Tačno je da nije industrijalizacija došla sa vašom vlašću, ali sa vašom vlašću je došlo zagađenje i kontaminacija u svim oblicima, pa i u tom. Trebali ste više da posvetite pažnju tome. Šta treba ljudi tamo da rade? Tamo kada čovjek izađe iz auta, osjeti da je vazduh zagađen. Donosimo zakone ili ne donosimo zakone, inicijative koje pomažu i treba da se usvajaju, ali da li razumijete da smo u velikom zakašnjenju. Sada u zadnjem minutu, iako će neke teze ostati neizrečene, što Crna Gora treba da radi. Prvo treba da se otvori veliki i široki dijalog između ljudi, nazovimo ih energetičara i ekologa. Mi treba da budemo prepoznatljiva zemlja koja je pronašla taj sklad. Za razliku od zemalja Evropske unije naša energetska efikasnost je skoro osam puta veća. Hajde recite kakve efekte je dala energetska strategija i strategija efikasnosti koja je usvojena 2007. godine. Kakve efekte je dala do 2015. godine? Nikakve. Šta treba još da radi? Treba da zajedno sa zemljama regiona otvori široki dijalog vezano za korišćenje potencijala. Znamo da vodu niko ne može da zaustavi i samim tim treba pronalaziti odgovarajuća rješenja radi izgradnje budućih objekata. Na kraju, moram da završim, nije ovdje stvar u nedostatku novčanih sredstava, ovđe se klasično radi o nedostatku jasne vizije i pokušaja da se opet kroz energetiku koja se mora kao takva aktuelizovati u narednom periodu ponovno vjerovatno koruptivnim radnjama pokušavaju sticati ogromne ekonomske dobiti za jednu malu grupu ljudi. Mislim da to nije odgovoran odnos prema zemlji i da Crna Gora zaslužuje potpuno jednu drugačiju energetsku strategiju koja bi u potpunosti trebala da se uskladi sa onim što su ekološki standardi i kao takva da stimuliše i gradnju eko objekata i gradnju velikih energetskih proizvođača, ali u skladu sa svim standardima da nam se ne bi dešavalo ovo što je sada slučaj. Zahvaljujem.
  • Zahvaljujem kolegi Abazoviću. Koleginica Ljerka Dragičević je sljedeća. Izvolite, koleginice.
  • Zahvaljujem, gospodine potpredsjedniče. Uvažena Skupštino, uvaženi gospodine ministre, uvaženi gospodine Čanoviću, uvaženi građani, Sada znam, gospodine ministre, zbog čega nisam dobila odgovor na moje poslaničko pitanje od novembra, vidim, pravili ste zakon i to mi je milo. Meni je milo samo nigdje u ovom zakonu nisam našla nešto, znate, nisam neki stručnjak za energetiku, ali sam stručnjak za život. Imam dosta godina, dosta sam vidjela, znam da smo, ono što je rekla uvažena koleginica Kalezić, i ona i ja znamo to vrijeme kada smo obveznice imali da se gradi Mratinje, pa obveznice da se gradi pruga Beograd-Bar, tako da pamtimo neka vremena gdje smo svi davali. Evo sada imamo i mi te poreze što se povećavaju i to je potpuno u redu, ono što treba treba. Međutim, nisam nigdje našla što da radimo mi sa ovom našom strujom. Malo li dune vjetra nestaje struja. Da ne pominjem Žabljak, to je katastrofa, jedva da dočekaju da im padne snijeg da nešto imaju, a ono nema struje. Ko je za to kriv? Svakog mjeseca kada dođe račun, na njemu piše iznos za održavanje mreže plaćamo i za prenos električne energije. Da vam pravo kažem, prenos mi plaćamo, a onaj ko nam ga prodaje ili ko ga proizvodi izvozi, a ne plaća ništa. Sve je po građanima. Isto tako, mi održavanje plaćamo, a kako taj ko gazduje Elektroprivredom kako održava taj sistem. Mogu vam reći da u Budvi malo dune nema svjetla. Nije više vrijeme da imaju svi hoteli, imate male hotele koji ne mogu imati svoje agregata. Valjda je prošlo to vrijeme agregata, zaboga da bi trebalo. Jer, ipak napredak jedne zemlje mjeri se po tome koliko ima industrijalizacije i elektrifikacije. S obzirom da smo ekološka zemlja, hajde ta industrijalizacija što je ukinuta i što je uništena, ali elektrifikaciju da ne možemo da sačuvamo i da ne može svaki građanin ove naše lijepe države da dobije struju kada mu treba, ali računi dolaze redovno. Sve moramo platiti što piše na onom računu. Vjerovatno ste vi to gledali, sam onaj iznos za potrošenu struju je, recimo, sedam eura, a svi su nam nameti još na to 27. Mislim da bi to trebalo stvarno pogledati. Isto tako, pošto se u zakonu govori o naftnim derivatima i nafti, baš onaj koga sam napala u mom poslaničkom pitanju u novembru prema vama i prema gospodinu Lazoviću, baš je njegov benzin najgori na svijetu. Vi ste već zaboravili koga sam napala. Napala sam Jugopetrol. Sada sam pričala o struji, a prešla sam na naftne derivate. Vidim da sam vas dobro, dobro prodrmala. Meni bi bilo drago da je to tako i da se nešto stvarno napravi. Žabljak je, hajde opet da se vratim, pošto vam je milija ta tema, jedva dočekao snijeg, ne može, svi su pobjegli jer im je bilo zima. Nemojte to da radimo u današnje vrijeme, hoćemo turizam, hoćemo ekološku državu, a struja kako dune nje nestane. Mislim da će se sa mnom složiti svi građani, a plaćamo, što bi bilo narodski rečeno, glib ispod nokata. Neću biti kao moj kolega, ja ću malo ljepše. Hvala lijepa.
  • Hvala vam, koleginice Dragičević. Imate jedan prijavljeni komentar kolege Emila Labudovića. Izvolite.
  • Koleginice Dragičević, sa najvećim dijelom Vašeg izlaganja bih se složio i podržao ga, ali želim prije toga da osporim jednu Vašu tezu i da razdvojim pitanje odgovornosti za stanje o kojem ste govorili i da pri tom odam zaista, zasluženo priznanje radnicima firme Elektroprenos koji u vanrednim situacijama i u vanrednim okolnostima, podnoseći napore koji su ponekad i na granici izdržljivosti, ovaj klimavi sistem elektroprenosa takav kakav je, uspijevaju da održe. Zaista tim ljudima javno skidam kapu i ovo što ste Vi potencirali kao odgovornost za stanje ne ide na njihovu adresu. Ali, ono što je najveći problem i ono što je, zapravo, rezultat politike Vlade u ovoj oblasti jeste to što se, kad je u pitanju Elektroprivreda, kapitalizovao samo prihod, a sve drugo i dalje je socijalizovano. Prihod dijele i njime raspolažu vlasnici, bilo da je država ili da je A2A, a sve ono što su imputi da bi se taj prihod stekao plaćaju građani. Od mreže, od zemljišta, od prenosa, od svega i svačega uključujući čak i to da nećete vjerovati,ali ko pogleda račun koji dobija svakoga mjeseca vidjeće da tamo piše I nadoknada za obradu podataka. Znači, onaj koji vam naplaćuje struju još vam naplaćuje činjenicu da ju je obračunao. Toga dosad bilo nije. I još nešto, ta socijalizacija sistema gubitaka na mreži koja je i dalje aktuelna imala je uporište u ono vrijeme,gospođo Dragičević, koje pamtimo i Vi i ja, kad je sve bilo naše, pa je red bilo i da platimo gubitke. Ali, kad to vise nije naše, da plaćamo gubitke na mreži i da na taj način socijalizujemo i opravdavamo i relaksilamo vlasnika, to je van pameti. To je isto kao kad bi vam pekar rekao da je hljeb poskupio jer je u međuvremenu izgubio neki džak brašna usput.
  • Hvala Vam. Da li želite odgovor? Mada je ovo bilo koliko sam svatio slaganje s Vama koleginice Dragičević. Ne želite. Kolega Šefkija Murić ima riječ, i neka se pripremi profesor Radulović, potpredsjednik Parlamenta. Izvolite, kolega Muriću.
  • Zahvaljujem, potpredsjedniče. Dame i gospodo poslanici, poštovani građani, uvaženi ministre, uvaženi gospodine Čanoviću, Pokušaću da se uključim i da dam par napomena onog što sam ja mislio da treba u ovom momentu da kažem, i da pokušam da se držim onoga što su izmjene i dopune Zakona o energetici. U Vašem uvodnom slovu čuli smo iz diskusije i kolega iz ovog visokog doma da izmjene i dopune Zakona o energetici niko ne osporava, što se tiče ovih izmjena koje su predložene. Da li su one mogle da budu u manjoj ili većoj mjeri to je posebno pitanje i to je pitanje koje ćemo najvjerovatnije kako ste rekli rješavati novim Zakonom o energetici, gdje se zahtijeva i podobnija analiza i što više učešće eksperata u izgradnji ovog zakona. Složićete se i sa stavovima da je energetika najvažnije pitanje, jedno od najvažnijih pitanja svake države. Bez razvoja energetike nema ni razvoja države. Ove izmjene i dopune po meni centralnu temu, odnosno centralno pitanje zauzima kontrola kvaliteta nafte i naftnih derivata. O tome je bilo riječi i ranije, govorile su kolege i ja želim da im se pridružim i žao mi je što do ovoga nije došlo ranije, a podržavam svaki stav koji će ići u poboljšanju kvaliteta i kontrole goriva. Svi smo svjedoci kada pođemo vani ili u inostranstvo da svi nam govore da je gorivo u zemljama Evropske unije bolje nego naše. Šta to znači? Znači da je veća kontrola kvaliteta tog goriva i da ono što kupujete sa deklaracijom piše i da se to nalazi na tim pumpama. I danas smo svjedoci da na nekim našim pumpama, od laičke javnositi čujemo, gorivo je bolje na ovoj ili na onoj pumpi stoga podržavam sve napore koji će ići u ovom pravcu poboljšanja kvaliteta kontrole kvaliteta i podizanje ovog nivoa. Što se tiče drugog dijela o kojem želim da govorim, to je stručna osposobljenost. Ipak mislim da kako vrijeme više dolazi svjesni smo svi činjenice i to nam je zajednički cilj da kvalitet, znanje i stručnost moraju doći do izražaja. U ovom dijelu precizno ste propisali poslove, rukovođenje energetskim objektima što se meni sviđa i što je zakonska norma da sjutra u nekom zapošljavanju ne možete izbjeći ono što piše u zakonu. Prvi stav člana 56 pročitaću: " Poslove tehničkog nadzora i rukovođenje energetskim objektima može da obavlja lice koje ima VI i VII nivo obrazovanja iz oblasti energetike i položen stručni ispit". Ministre Kavariću, da li ste razmišljali da ovdje možda treba dodat još jedan stav ko još ima licencu iz ove oblasti. Mislim da bi to podiglo nivo struke i ipak bi tamo došli bolji rukovaoci i oni koji su stvarno bave ovim poslom, jer znam iz svog posla i ja sam morao da polažem i da dobijem neke licence na osnovu radnog iskustva i projekta kojeg sam radio. Ovo je slična problematika i u tom pravcu sam mislio da sugerišem da bi ovo bilo u cilju poboljšanja i ovog teksta i sigurnijeg, odnosno boljeg rukovođenja i obavljanja ovim objektima. Što se tiče inspekcijskog nadzora to je nešto što želim da kažem na kraju pošto imam još 30 sekundi, a vezan je za kontrolu kvaliteta korišćenja energenata. Ovdje moramo biti rigorozni i svi oni koji se ne pridržavaju ovog stava propisati možda i veće kazne, čak ići i do oduzimanja licenci. Zašto to govorim? Zato što imamo nekvalitetno gorivo koje zagađuje životnu sredinu, kvari naše automobile, a svi ih u Crnoj Gori koristimo i u tom pravcu želim da se ova norma, da iskažem, da se još više pojača. Podržaću izmjene i dopune Zakona o energetici i uvijek kad su ove teme pokušaću da dam skroman doprinos u ovoj oblasti. Hvala vam.
  • Hvala Vam, kolega Murić. Imate komentar, koleginice Jasavić, izvolite.
  • Uvaženi gospodine Muriću, ne znam da li smo se mi dobro razumjeli. Ne bih rekla da smo svi koji su do sada diskutovali bili saglasni sa odredbama. Zato što ovdje ima jako spornih odredaba, jedna je u članu 4 koja govori da se vrši dopuna člana 51 gdje se definiše da se cijena za korišćenja prenosnih i distributivnih sistema električne energije ili gasa sastoje od cijene za angažovani kapacitet i cijene opravdanih tehničkih gubitaka. Ovo je za mene neprihvatljivo. Pravo da vam kažem, ulagati u narodno dobro kada je narod dobro živio, kada se negdje uspostavljala Elektroprivreda Crne Gore je jedno, a ulagati u džepove stranih investitora i tajkuna iz vlasti to je za mene neprihvatljivo i ja sigurno neću podržati ovaj zakon, jer mi sigurno nećete ni odgovoriti kome ste namijenili ove dobre odredbe. Dalje, ovdje u članu 8 naslov, poglavlje "Rezerve goriva", mijenja se i glasi: "Trgovina naftnim derivatima bio gorivima i tečnim naftnim gasom". Zašto imamo ovo pitanje isključivanja strateških rezervi? Makli ste ovaj član, pa ste nas ovdje obavijestili da ćete uraditi poseban zakon. Ne sumnjam da ćete uraditi taj zakon, ali mi moramo da znamo kad će taj zakon biti urađen i iz tog razloga takođe je ovo za mene neprihvatljiv zakon. Dalje, Vi ste ovdje zaista tretirali kvalitet naftnih derivata što je dobro, jer ste prodali "Jugopetrol" onako kako ste ga prodali, kako ste prodali "Telekom" kako ste prodali Elektroprivredu. Tužilac uopšte nije imao kapaciteta da utvrdi ko se tu ugrađivao. Evo, oko Telekoma još uvijek nemamo odgovore. Nemamo odgovore za mnoge druge stvari, očekujemo odgovore i dobićemo odgovore to je sasvim sigurno, niko neće izbjeći pravdu to je jasno, ni oni u vlasti ni oni u opoziciji, ni oni u Vladi, ni u bilo kom drugom sektoru i to je dobro. Završavam. Dalje, naknada štete od Elektroprivrede , ljudi pokušavaju u Crnoj Gori da ostvare, je uvredljivo postavljena sa stanovišta sudova, posebno Vrhovnog suda, jer imate Zakon o obligacionim odnosima koji se ne poštuje, imate Zakon o svojini koji se ne poštuje, imate pravo po tome normativnu naknadu Štiti se Elektroprivreda, ne štiti se građanin. Ja imam sudskih sporova u svojoj praksi kada sam aktivno radila, gdje vi uništite imanje, ogromna imanja su uništena po Crnoj Gori, ljudi traže naknadu štete u zakonskom roku i ne uspijevaju pred crnogorskim sudovima. Pred Strazburom ali suština priče je da dok vi ne odete građanima neće da svane. Hvala.
  • Zahvaljujem. Želite li odgovor kolega Muriću? Izvolite.
  • Uvažena koleginice Jasavić, ja sam ovo shvatio kao više obraćanje građanima i obraćanje ministru, a ne izlaganje na moju diskusiju. Govorio sam o onim stavovima ono što sam ja mogao da čujem, a ne znam da li ste vi slušali ne ulazim u to. Da uglavnom je postojalo saglasje oko kontrole kvaliteta da su svi govorili i to pozitivno oko nadzora, oko poboljšanja, teksta Regulatorne agencije za energetiku i oko gubitaka. Na svakoj mreži postoje gubici i svima nam je cilj da ih smanjimo i oni će biti drugačiji i preciznije iskazani. A nijesam htio da govorim u one ocjene imao sam ja takvu priču, nemojte koristiti moju diskusiju da se obraćate kad se obraćate ministru. Ili Vladi ili javnosti, vi imate konferenciju za štampu imate svoju diskusiju, imali ste sve znači nebih dalje da polemišem sa vama. Ali, vas molim da ako imate neke primjedbe na diskusiju, to da razmijenimo lično i u ovom domu i bilo gdje, a ne da iznosite političke ocjene, kako bi neko za vas glasao u Rožaju ili u Beranama ili ja to tako shvatam. Pokušavam da stručno kažem neke stvari koliko znam i umijem, a ne politički više, više se baziram na ono što mogu više da doprinesem. Hvala vam.
  • Hvala vam, kolega Murić. I kao što smo najavili, posljednji diskutant je profesor Branko Radulović.
  • Uvaženi građani Crne Gore, uvaženi Pljevljaci, uvažena gospodo, uvaženi profesori iz ove struke i potvrđeni stručnjaci, Želim da istaknem nekoliko činjenica u nekom vremenu, nadam se oko pet minuta. Nigdje, ne treba da bude više odgovornosti, više struke, više pameti, nego u ovoj oblasti. I mogu bez lažne skromnosti da kažem dok je bio Pokret za promjene sam, a zatim Demokratski front, nigdje nijesmo više utemeljeni nego ovdje. I to ne kroz nas 20 spikera, nego kroz ogroman broj profesora, stručnjaka, koji su naša logistička podrška. Nigdje nijesmo insistirali na nečemu što znači struka, pamet, rodoljublje ničemu nijesmo toliko potencirali, da nema politikanstva kao ovdje. Iznijeću prvu činjenicu, da svaki dan se sve više pokazuje da nema države. U pravom smislu, ako nema energetske samozadovoljnosti. Da energija je berzanska roba, da energiju treba razvijati u skladu sa održivim razvojem, zaštitom životne sredine, posebno čovjekove sredine. Nigdje toliko gluposti, nije napravljeno toliko tragičnih poteza, odluka, kao u ovome sektoru, da nemamo novi izbor energije, decenijama. Da smo zatočenici pojedinih lobija. Prvo aluminijskog, a zatim energetskog i ne samo Crna Gora nego i region i Evropska unija. Energetski lobi, pljačkaši lopovi su u velikoj mjeri određuju cijenu u Evropskoj uniji, zato je onaj ministar uvaženi i treće energetski paket koji će ih eliminisati. Gospodo, Nebojša Medojević i ja smo 2010.godine u ovoj Skupštini se borili, bezuspješno, da usvojimo Deklaraciju o valorizaciji energetskih resursa. Ministre, da je tada učinjeno to, da smo to uradili, danas nebi na Pljevljacima padalo, samo iz prvog bloka 50 hiljada tona praškastih materijala, nebi na stotine pljevljaka to se vidi, provjerio sam sa ljekarima, mojom ćerkom jeli to istina, prijevremeno umrlo, zbog te prašine. Slušajte me dobro što vi kažem, posebno vi, ljekari. Ne bi ne toliko Pljevljaka bilo, imalo astmu i mnoge druge probleme. Imali bi dvije hiljade novih časova, imali bi samodovoljnost sa drugim blokom hiljadu plus hiljadu i sa onim kao što papagaj ponavlja, ministre, ne treba nam Morača, ne treba nam Tara, valorizujmo vodotok Komarnici, Pive, Hidrocentralu, Komarnica, zajedno sa Kruševom, koja nije Republike Srpske niti nekih drugih nego je to crnogorska 90%, zato je ona igra oko Sutorine, zato što nam ne daju Bilećko jezerao i ne daju nam vodotok oni koji je crnogorski. Zato sam bio šikaniran kad sam prije tri godine dana bo kod ministra Republike Srpske, htio sam da pokrenem regionalno, nekakvi sporazum, dogovor ljudski, svakakvi drugi, kako da to valorizujemo, ne na uštrb drugog. I kada me čuo što ja tražim on je skočio kao pare, zato što iznad njega stoji kao i ovdje u Crnoj gori, energetski lov. Samo zbog toga, ministre, ne treba da sjedite tu, niti gospodin Đukanović, zato što prije pet godina, ovu deklaraciju,minister, nijesmo pretočili u život, danas bi imali preko pet hiljada gigavat časova. Moram tehnički da se izražavam, izvinjavam se za one koji to ne znaju, jer sam tehničko lice i učili su me profesori energetičari, tako da budem ili bi imali, ministre, fenomenalnu kombinaciju termo i hidroenergije. Imali bi vrsnu energiju, imali bi revertibilan proces. Zato sam ljut, ne politički, ne treba mene ova fotelja, 270 miliona smo dali za subvencije KAP-u, što smo dobili bogalja unakaženog. Ovo je kolonijalni ugovor,ministre. Ugovor ta dva ovo je sa Italijanskim komunalcima neću drukče da ih nazovem. Ništa se nije ispunilo odavde,ministre, i dalje padaju prašina i dalje se truju Pljevljaci i dalje imamo toliku cijenu električne energije 90 eura plaćate građani Crne Gore, električnu energiju, koja treba da bude iz crnogorskih izvora, hidro 10 do 15 eura jeli tako,ministre, i termo 35 – 40, ministre. Koliko se sa 110 kilovotne mreže ide na distributivnu 220, 30% jeli tako, ministre? 40 x 1,3 koliko je, ministre. Kako možete,ministre, da računate cijenu električne energije, ako je danas na evropskom tržištu, bez obzira gdje se radi, oko 38, 39? Kada se ja zagovarao, to je bilo 100 eura ministre, kako može da bude cijena električne energije još i veća od prije pet godina kada je bila 110 ako je na svjetsko tržište pala duplo. Da bi se ugradili tajkuni ministre, zato ministre neću da budem za novog vrhovnog državnog tužioca, za to što sam prije četiri godine dao ovu tužbu, kada je Berluskoni bio, Berluskoni, pa su mislili profesor je avetinja, protiv jedno premijera hohštaplera,italijanskog koji je zajedno napravio, sve moguće dokaze imam, zajedno sa Đukanovićem.
  • Kolega Raduloviću, riječi nijesu baš Poslovnikom predviđene.
  • On je zatvoren, ja ne znam, da se izražavam bez tako, utajom poreza Italijani su ga zatvorili. Tako da ne znam, evo sad nepravedno su ga zatvorili. Ministre, ovo je obmana, nemojte više, ima ljudi koji čitaju ovo do kraja. Nemojte ovakve više zakone da mi predlažete jer sam prije četiri godine zborio o tabelu usklađenosti. Ajde pročitajte sada pred crnogorskom javnošću koju je član 4 i kako ga je ministar Lukšić protumačio, pojma nema. Govori, ljudi kao da govori jedan o danu, govori drugi o noću. Obnovljivim izvorima ovđe hoću da vidim kako se računa gubitak, nema gubitka bre, ima da ga plaća elektroprivreda Crne Gore, nemaju građani Crne Gore da plaćaju. Ali, ima da plaćaju tržišnu cijenu električne energije. Socijalna politika ima da se vodi u Vladi. Znači, gospodo, zbog ovih stvari je ljudski pošteno, rodoljubno ponuditi vas za prelaznu vladu. Zbog ovoga, dovoljno je samo ovo ljudi, pa da napravimo čudo za Crnu Goru, bez Morače, bez Tare, bez ičega. Znate li pet hiljada gigavat časova što je. Još ako to stvrdnemo, dohodovni proizvodi ne izvozimo nego ga kroz visoko multiplikacioni efekat, eto Crne Gore u srećne. Ministre, pogledajte ovaj dijagram, na pljevljacima što pada, prvo morate da znate, ministre, pogledajte ovo ovođe rak pluća. Nebih smijao.
  • Hvala. Bila je ovo posljednja diskusija,ministre, imate pravo na završnu riječ i naravno znate propozicije.
  • Ja bih volio da mi ministar odgovori direktno face to face.
  • Nema šanse da može da stane u dva minuta, profesor Radulović je toga potpuno svjestan. Ono što bih ja želio da kažem, ne tiče se direktno ovoga zakona, a odnosi se na navode profesora Radulovića, šta od te deklaracije koju ste iznijeli se ne nalazi u strategiji u strateškim dokumentima koje je usvojila Vlada, koji dokument. Jeste li pominjali broj 2, koje termoelektrane, koje hidroelektrane? Da li svi, uključujući i mene, govorimo o tome da 20% hidropotencijala koristi Crna Gora. Koliko od tih potencijala se nalazi pod isključivom odlukom Crne Gore gdje ne moramo da se dogovaramo sa zemljama iz okruženja, samo Morače i Komarnice. Koliko oni obuhvataju od ovih 80%? Slažete li se da je Deklaracijom ovoga Parlamenta zaustaljen proces koji se odnosi na korišćenje vode iz Tare? Da li se slažete da je Deklaracijom zaustavljena Kruševo koju Crna Gora može sad, Koštanica da napravi sama na svojoj teritoriji, ali mora da napravi dogovor po pitanju korištenja vode koja bi se prevela iz Tare u Moraču? Da li znate, a znate jako dobro, ali to treba da čuju u Parlamentu, zato što ćemo mi sa tom inicijativom da odemo jako brzo? Investicija u Moraču je 430 miliona, procjena današnje investicije. Investicija u Koštanicu je 300 miliona, sa investicijom u Koštanici prevođenje vode u Taru, dobija se hidrocentrala koja je 1,16 puta veća od Morače i povećava se kapacitet u Morači, za više od 50%. Zar to nije dovoljno dobar razlog da razmislimo kako bi mogli da napravimo po tom pitanju fino podešavanje? I naravno, po tom pitanju moramo da sjedemo sa zemljama regiona. I naravno da postoji motivacija i sa njihove strane da se dogovore i naravno, da je taj proces u jednoj fazi zaustavljen deklaracijom, ajmo da vidimo, šta su nam prioriteti, da porazgovaramo šta po ovom pitanju da kažemo, možemo da realizujemo, optimizujemo ne moramo sve odjednom, jedno, po jedno. Bilećko jezero, naravno, ali sa druge strane moramo da razgovaramo, znamo kakve su performanse po pitanju Bilećkog jezera, po pitanju korišćenja jedne trećine vode itd. Ne sumnjam da će to doći na naplatu i da treba da dođe na naplatu. Ali, da bi se vodili produktivni razgovori, konstruktivni sa zemljama regiona, prije svega mislim na BiH i Republiku Srbiju i Hrvatsku. Imajući u vidu koji se odnosi na ove slivove niže, moramo da razmotrimo čitav kontekst po tom pitanju, Vlada će ponovo redifinisati, ponoviti platformu, da vidimo na kojoj bazi možemo da se dogovaramo po pitanju korišćenja zajedničkog energetskog potencijala. Zato, jer ponavljam jedini projekti u Crnoj Gori koju Vlada može da donese Odluku sama jesu Morača i Komarnica, po pitanju velikih projekata, svi drugi projekti predmet moraju biti međunarodnog dogovora. Ajde da napravimo dogovor po pitanju, kakvi bi bili naša da kažemo optimizacija i moji imajući u vidu ono što je sastav odnosno meritum deklaracije koja je već usvojena, ajde makar da se dogovorimo oko Koštanice. Ona samo marginalno da ovaj dio koji se odnosi na deklaraciju htio sam da odgovaram oko ugovora oko A2, evo nema vremena, predpostavljam biće prilike drugi put.
  • Hvala vam. Izvolite, profesore, želite li odgovor na komentar?
  • Samo dvije rabote, oko A2A, evo nema vas na spisku i budite srećni. Na ovome je za ovoj tužbi koji su napravili DPS, SDP. Pogibija crnogorska i Elektroprivrede je tu za to što je potpredsjednik SDP-a, jedan od glavnih potpisnika i zagovornika ali, pričat ćemo. Ministre znate li vi kako je meni, ministre znate li vi kako meni da odgovorite, ka neki čovjek koji je u zatvoru, a napravio katastrofalno dijalo, e što ga napravih ili kad je na samrti kaže što ga ne poslušah onoga prije pet godina ili deset godina dana. Znači, ministre, prije pet godina ili 10 godina dana ovo što pričamo ste trebali da poslušate i da realizujete. Ako piše ministre, što ste učinjeli? Ništa. Koji je skor vaš izgubili smo ogromne pare, ljudske živote smo uništili. Dvije stvari, ljudske živote ubili smo ljude. Ministre to je teško što kažem, ali jeste. Ubili smo ljude kao što smo za KAP ubili. Ministre i drugo smo izgubili ogromne pare. Morača je glupost, Tara glupost bre ministre, glupost bre. Tek sad na ekonomskoj seizmičkoj, tehnoekonomskoj, seizmičkog, pričat ćemo tek vidjet ćemo. Kruševo - Komarnica, to je najveća ljepota na svijet. Zajedno sa Pivom, pa to je bogatstvo svjetsko. Sve možemo sami sa razvojnom bankom i sa onim čovjekom tamo da mu kažemo barem kompenzaciju da naparavimo sa Bilećkim jezerom da sad ne kažem ljudi samo dvije kuće staraca ne znam jesu li živi više ti starci da bogda da su starci. Jer smo išli tamo i vidjeli smo to nema nigđe ništa, to je gole tjeme. Jeli tako ministre? Ministre kažite, e bar to da kažete. Imaću barem jednu satisfakciju. E da te poslušam, barem to.
  • Hvala. Ministre, evo prilike za završnu riječ.
  • Zahvaljujem. Poštovani potpredsjedniče, starom dobrom praksom u Parlamentu da ne zloupotrijebim završnu riječ da bih otvorio teme. Naprotiv, da pokušam da ih zatvorimo i imajući u vidu veliki broj pitanja koji je otvoren pokušaću da sve njih makar koncentualno dam nekakav osvrt odnosno kakav takav tretman bio aspekta Vlade. Vjerujem da sam u dosadašnjoj raspravi da smo vrlo precizno objasnili stav Vlade, zašto sada idu izmjene i dopune prije zakona i temeljne promjene zakona koje će se desiti sljedećih mjeseci. Suština je ponavljam u sljedećem u ispunjavanju direktive koja se donosi i koja se odnosi na biogoriva na to se nadovezuje i politička obaveza koja je konstituisana u Parlamentu da će do kraja godine Vlada Parlamentu poslati Predlog zakona koji će definisati tretman koji će definisati tretman kontrole kvaliteta goriva i mislili smo da je krajnje svrsishodno da u momentu kada očekujemo novi zakon, a postoje rješenja koja ne proizvode nikakvu dilemu i predstavljaju poboljšanje energetskog sistema odnosno poboljšanje funkcionisanja energetskog sistema da bi bilo korisno da ih njih stavimo na sto i da ne gubimo, odnosno ne čekamo tri, četiri, pet mjeseci koliko čekamo da se ta i ono što je procedura u Vladi i ono što je parlamentarna procedura bude odvijala i naravno imamo problematiku koja se odnosila na regulatora, odnosno potrebu da se uskladi regulatorna i kalendarska godina i sa toga aspekta i taj je posao obavljen. Puno je da kažemo otvorilo rasprave, dileme, pitanja, problematika koja se odnosi na strateške rezerve nafte vjerujem da smo ih kroz raspravu dosadašnju usaglasili.Dakle, micanje člana koje možemo i da revalitizujemo i da ga stavimo u ovome ili u sljedećem zakonskom rješenju. Ne znači odustajanje od politike strateških rezervi nafte, već naprotiv njeno pojačanje, odnosno poboljšanje odnosno jače institucionalno utemeljenje, zato što će država odnosno Vlada će da predloži Parlamentu novi zakon koji će se isključivo odnositi na strateške rezerve nafte. Podsjećam, obaveza po tom pitanju 2023.godina, a zašto imamo potrebu da mijenjamo, zato što su se od momenta donošenja zakona 2010.godine promijenile evropske direktive u ovoj oblasti i ovo što se dešava po pitanju evropskih direktiva, ono što se dešava po pitanju zakona koje mi predlažemo parlamentu. Jeste normalna evolucija institucionalnog okvira u skladu sa onim što su da kažem i lokalna iskustva i najbolja međunarodna praksa u ovoj oblasti. Što se tiče to smo pojasnili, a možda i u tom dijelu da kažem problematike koja se odnosila na temu utvrđuje ili odobrava procedura Regulatorne agencije, ostaje ista, a ona se odnosi na sljedeću situaciju, oni koji imaju obavezu da traže tarife, oni, odnosno da im budu odobrene tarife, oni predlažu na bazi postojećih troškova svoj troškovnik kojim regulator prihvata ili ne prihvata. I sa toga aspekta je definisan termin koji će bolje da omogući koji će bolje da omogući, ono što je ova legalna procedura. Znači, nema nikakve promjene da se kaže u meritumu problematike. Blok 2, evo ponavljam, projekat od strateškog značaja za Vladu, za Pljevlja, za Elektroprivredu i sa stanovišta za Vladu i državu i Pljevlja, valorizacija onoga što je ligmitski, odnosno depozitni, odnosno depoziti elignita sa stanovišta Pljevalja i Crne Gore, sa aspekta zaposlenosti, sa aspekta države, što se tiče energetske efikasnosti, mogućnosti korišćenja potencijala kabla, odnosno zadovoljavanja narastajuće tražnje u Crnoj Gori, a sa aspekta Elektroprivrede još jedan dodatni faktor koji se odnosi da je situacija nečinjenja ni iz čega u okviru Elektroprivrede, ko šta. Znači, bilo koji drugi investitor on ima nultnu situaciju, odnosno nultni operativni trošak u Elektroprivredi, ta situacija nije i zato smo stali da taj projekat mora da se radi. Objasnio sam da kažem i vremensku dinamiku i institucionalni koorporativni okvir kako to treba da se desi u jako bliskoj budućnosti. Po više osnova je da kažemo tangirana problematika koja se odnosi na eventualna ugrožavanja vlasničkih prava od strane Elektroprivrede i CG. Mislim, da i teorijski to pitanje koje znači dira u ono što su naslijeđena ili zatečena prava je možda jedno od najizazovnijih pitanja tranzicije, odnosno svih tranzicionih društava. Pitanje, tretmana prava korišćenja u pravo vlasništva i kako se ono verifikuje, kako se ono sprovodi, kada imamo pravo korišćenja nešto što je bilo imanentno socijalističkom društvenom uređenju, pravo vlasništva imanentnom kapitalističkom i taj da kažemo problematika je urađena u raznim poljima na razne načine kroz zakone postoje već je precizno definisano kako se to sprovodi. Posebno novu problematiku predstavlja izgradnja novih kapaciteta. To jednostavno nije predmet zakona o energetici. Time se bave Zakoni o eksproprijaciji zakoni o privatnom vlasništvu, zakoni o vlasničkim pravima koji jako precizno definišu. U kojoj oblasti se može proglasiti javni interes, ko kaže, odnosno prepoznaje objekte koji su od javnog interesa i po kojoj metodologiji će se plaćati, ono što je da kažemo narušeno vlasničko pravo po osnovu izvršenja javnog interesa. Ukoliko tu postoji da kažemo građana koji su nezadovoljni postoje sudske prakse, postoje druge istance. Ono što mi dobijamo kao imput iz da kažemo po osnovu sprovođenja nekih velikih projekata jeste, da su zbog da kažemo maksimalnog poštovanja vlasničkog prava koje je neophodno, značajno usporeni razvojni projekti. I to je ta cijena koju treba platiti, jer znamo da u društvu u kojem se sada nalazimo postoji aspolutna nepovredivost vlasničkih prava, kada kažemo nepovredivost, to ne znači da u slučaju javnog interesa ono ne može biti da kažem efektuirano od strane države, ali mora da bude obezbijeđena tržišna kompenzacija. Uvijek smo za svako rješenje koje može ovaj mehanizam da upodobi. Što se tiče onoga svega što je ulagano u Elektroprivredu tokom prethodnoga perioda, što su svi građani Crne Gore oduvijek od kada postoji elektroprivreda ulagali, to je verifikovano, prepoznato, definisano kroz proces vlasničke upravljačke transformacije koja je urađena 1994, 1995, 1996.godine itd. Dolazimo i do problematike, koja se odnosi na da kažemo uslugu, Elektroprivrede CG u održavanju distributivne mreže, neko je rekao ja bih zaista naglasio meni je žao što i tu ćete sugestiju dobiti da ono što su zaista van ljudski napori koje ekipe CG Elektroprivrede vrše svaki dan na terenu da eliminišu probleme koji su nastali zbog neveremena, da je to nešto što nebi trebalo da bude efektnije, da kažemo promolisano. Postoji jedan fakat u tom dijelu crnogorska prenosna i distributivna mreža je skupa, skupa je iz tačno određenog razloga. Zato jer, postoji decenijska politika koja ja vjerujem dobra a mislim da će se i vi složiti da je dobra. Da struja treba da bude dostupna svuda i na najudaljenije katune. Zašto je skupa zbog razruđenosti Crne Gore i zbog relativne naseljenosti i sa toga aspekta sve te troškove nema niko da snosi osim potrošača. Nije moguće da ih snosi niko drugi. Dalje, mi ulažemo u dalju distributivnu mrežu. Projekat kabla i sve ovo što su poboljšanja po pitanju distributivne mreže koja bi se desila, neophodna čak i da nema procesa kabla, to je nešto što će se prepoznati u tarifi. Ali, efekat krajnji treba da bude upravo onoga što je potencirano bolje i sigurnije snadbijevanje svih građana Crne Gore i umrežavanje uključivanje odnosno jačanje onoga, jer već smo uključeni, jačanje uključivanja u regionalni i evropski kroz projekat kabla, elektroenergetski sistem gdje bi kroz sistem slobodnoga tžišta mogli da imamo pristup da kažemo, najboljim mogućim ponudama, po pitanju vrijednosti električne energije, koja bi se proizvela i to je nešto što zaista donosi bnefite. I još samo jedna poenta po pitanju regulatornog prihoda u prenosu i distribuciji. Kao prirodni monopolima, prihod je regulisan, zato postoji institucija regulatora, jer nije obezbijeđena tržišna konkurencija u tom dijelu, da bi zaštitile od mnopolskih cijena zato postoji institucija regulatora, koja je nadležna i raportira direktno Parlamentu za ono što su neopravdani gubici, odnosno neopravdani troškovi, sve ono što nije u funkciji poboljšanja mreže koja će sjutra služiti, odnosno biti u korist građanima, ne uđe u tarifu. I zato ono što su gubici preko onog ašto su prepoznati kao opravdani. To je trošak Elektroprivrede ili prenosa u svakom slučaju, ne opterećuje tarifu i potrošače. Zahvaljujem.
  • Hvala, ministre. Želite li proceduralno? Izvolite.
  • Sugestija koleginicama i kolegama poslanicima. Dakle, ako se desi, a sve se češće dešava, da ministar u završnom izlaganju koristi stvari koje nijesu potvrđene činjenice. Ili pak, iznosi nešto što bi moglo da se nazove i poluistinom, da uvedemo institut komentara za poslanike. Jer, mi ovo govorimo pred građanima, molim vas. U ovom slučaju, ja nemam pravo na komentar, prihvatam Poslovnik je takav.
  • Hvala vam. Ne, ministre, ne može. Ovo je bila proceduralna intervencija, vi ste govorili vjerovatno o opštoj pojavi i u ovom smislu mogu vas uputiti na izmjene i dopune Poslovnika, jedino da tražite izmjene i dopune Poslovnika. Mi nemamo mogućnosti da, ako smatrate da bi u tom smislu u tom cilju nešto bilo korisno ili praktično. Hvala vam, ministre. Hvala vama, hvala i gospodinu Čanoviću, za učešće u današnjoj raspravi. Bio je ovo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici. Ovim smo završili pretres i o ovoj tački ćemo se i izjasniti naknadno, a podnošenje amandmana, naravno do sjutra do početka, do podna. Mi nastavljamo dalje. Prelazimo na objedinjeni pretres o tačkama 11 i 16 dnevnog reda, a to su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost i Predlog zakona o dopuni carinskog zakona. Ovlašćeni predstavnici Vlade su: dr Radoje Žugić, ministar finansija i Novo Radović, generalni direktor direktorata za poreski i carinski sistem. Izvjestioci Zakonodavnog odbora su: Luidj Škrelja i Željko Aprcović,Odbora za ekonomiju, finansije i budžet: Zoran Jelić i Milutin Đukanović. Otvaram pretres. Pitam predstavnika Vlade ministra da li želi dopunsko obrazloženje? Izvolite.
  • Zahvaljujem na tome da danas imamo objedinjenu raspravu o ova dva predloga, izmjena i dopuna zakona. Jedan je o PDV-u, a drugi se odnosi na carinske zakone. Budući da se ovim normama defakto uređuju iste stvari ili slične stvari vezane prvo za harmonizaciju našeg prava sa uporednom praksom Evropske unije, takođe u vezi sa podsticajima za dinamiziranje ekonomskog rasta, kao i neki specifični elementi koji se odnose na državu, kada se ona pojavljuje u međunarodnim ugovorima kao ugovorač i kao garant. Smatramo da su ova dva predloga izmjena i dopuna zakona jako korisna prije svega za dinamiziranje ekonomskog rasta. Jer, prvo, Zakonom o PDV-u se planira dakle za one sektore prioriteta, visoki turizam, proizvodnju u poljoprivredi i krupni objekti u energetici. Da se investitorima omogući ulaganje bez PDV-a i taj elemenat je možda izazvao najviše pažnje i javnosti i polemika na matičnom odboru vezanim za PDV. Treba reći da ovdje ne dolazi do gubitka prihoda po centralni budžet po državu. Naime, investiranje i bez ovog zakona podrazumijeva povraćaj PDV-a nakon okončanja investicije. Ovim želimo da podstaknemo likvidnost investitorima, sa jedne strane i sa druge strane smanjimo biznis barijere bez uticaja na budžet. Da li ovim mjerama koje se odnose na PDV i na carine pomažemo kako štampač kaže i neki od poslanika tajkune, uslovno rečeno? To se može nazvati i tim rečnikom, ali ako naša država raspolaže, ja bih rekao sa obiljem resursa u turizmu, poljoprivredi, energetici, da je ne elaboriram jako dobro svi znamo. Najbolji način da napravimo efikasniju valorizaciju i valorizaciju u što kraćem vremenu jesu upravo ovakvi podsticaji i ovakvo smanjivanje biznis barijera. Ne sporeći da niko ne dolazi ovdje zbog lijepih očiju, nego profita. Ali u dilemi između, da ne donesemo ovakav zakon uslovno govorim. I spriječimo da neko investira u hotele sa pet i više zvjezdica u Crnoj Gori i napravi svoj profit svakako. I u odnosu na ono što je interes naše države. Prije svega zapošljavanje, pa nakon toga uredni poreski obveznici, pa iz svega toga javni poreski prihodi, odnosno javni prihodi definitivno svakako da je interes države nemjerljivo veći. Juče je uvažena poslanika Kalezić komentarisala zapamtio sam dobro jedan dobar predlog, vezano za podsticajnu zonu na obali Crnog jezera Ivan do. To me je jako zaintrigiralo. Ali imam komentar na to. Naime, dali samo Ivan do pripremiti za biznis zonu ili upravo tako čitavi Durmitorski region, napraviti biznis zonom dostupnom za sve potencijalne investitore. Mi danas imamo oni koji malo bolje znaju taj region Hotel Durmitor koji decenijama ne radi i koji se prodaje neznam koliko godina i koji je diskontovan u svojoj vrijednosti, pet puta čak i više i danas je cijena dva miliona i niko ga ne traži, zar nije bolje. Da taj poklon simbolično prodamo uz obavezu i pristup svima, da se investira hotel sa pet zvjezdica, da se zaposle mještani, da spriječimo negativne demografske trendove na sjeveru Crne Gore i da ostvarimo javne prihode po osnovu funkcionisanja. Slično je sa hotelom Jezera sa vojnim odmaralištem, sa skijalištem "Savin kuk". Ja zagovaram, da kako ste juče inicirali gospođo Kalezić da region Durmitora bude pilot projekat biznis zone, sa jednakim šansama za dostupnost svima, bez valorizacije bilo kog investitora, pa ako imate simboličnu cijenu za zemljište, za objekat, dajte ga onom ko ulaže više u kraćem roku i ko više zapošljava. Ovo što ja saopštim krajnje je poštena i dobra namjera, gospodine Radunoviću, potpuno poštena i dobra namjera i spreman da zajedno sa vama ako bude na tom polju radili, radimo taj posao. Nema favorizacije bilo kog investitora, ali dajte da uradimo nešto d