Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, dame i gospodo poslanici i gospodine Bajčeta, Metodologiju koju je primjenjivala u izradi godišnjeg izvještaja Komisija, kao i strukturu izvještaja koja sadrži konsolidovane podatke po kategorijama regionima i opštinama se koristi i u državama Evropske unije. Dakle, Vi ste koristili jednu metodologiju koja je potpuno kompatibilna sa metodologijom zemalja Evropske unije. Ono što želim da naglasim jeste da se i ovaj šesti izvještaj pokazuje da se nastavlja trend smanjenja iznosa dodijeljene državne pomoći, tako da se ukupna dodijeljena državna pomoć u 2012.godini iznosi 41,8 miliona eura, što čini 1,26% bruto društvenog proizvoda. Dakle, u poređenju sa 2011.godinom ukupno dodijeljena državna pomoć je manja za 36,9% ili 66 miliona eura, te je samim tim i procenat državne pomoći u bruto društvenom proizvodu značajno smanjen. Podsjetiću da je u 2011.godini taj procenat iznosio 2,05%. Naime, 2010.godine taj iznos je bio nešto oko 4,6 eura po glavi zaposlenog stanovnika, dok je u 2012.godini ta brojka zančajno manja i ona iznosi oko 251 euro po glavi stanovnika. Kada je riječ o dodijeljenoj državnoj pomoći za sanaciju i restruktuiranje privrednih društava Crna Gora svakako nije tu izuzetak, kako u odnosu na zemlje regiona, tako i u ostale zemlje Evropske unije, pa me čudi što je ova pomoć i kod nas najzastupljenija i njen udio u ukupno dodijeljenoj pomoći je ukupno 68,02%. Međutim, treba imati u vidu da bi i bez dodjele državnih garancija KAP-u ova cifra bila značajno manja, pa bi samim tim izvještaj izgledao sasvim drugačije. Dakle, ne računajući aktiviranje garancije i subvencije za struju koje su, napominjem dodijeljene u skladu sa rješenjem Komisije iz 2010.godine, kao, i ako bi se izvela pomoć za sector saobraćaja, poljoprivrede i ribarstva, kao i antikrizne mjere ukupno dodijeljena državna pomoć u 2012.godini iznosila bi svega nešto oko 9,5 miliona eura što predstavlja nešto oko 0,29% bruto društvenog proizvoda. Ovo se svakako mora smatrati pozitivnim trendom, naročito ako se uzme ovdje činjenica da je prosjek na nivou Evropske unije za 2011.godinu iznosio o,51% evropskog bruto društvenog proizvoda. U vezi sa navedenim treba naglasiti podatak da su pojedine članice Evropske unije u 2011.godini izdvojile procentualno mnogo veći iznos od prosjeka Evropske unije. Grčka je izdvojila recimo 1,21%, Slovenija 1,1%, Finska 1,24%. Posebno želim da naglasim činjenicu da je i sada već punopravna članica Hrvatska u 2011.godini izdvojila nešto oko 2,7% bruto društvenog proizvoda za državnu pomoć, što je svakako veći procenat od učešća državne pomoći u crnogorskom bruto društvenom proizvodu. Ono što želim da naglasim i što treba smatrati kao pozitivnim u ovome izvještaju, jeste rast takozvanih dobrih pomoći koje se, prije svega, odnose na obuku, zatim zaštitu životne sredine, istraživanje i razvoj, jer smo konstatovali da prethodnih godina je bio nedostatak istih u tom izvještaju. Takođe, želim da naglasim ono što je moguće uraditi jeste da državna pomoć treba da bude adekvatno raspodijeljena sektorski i regionalno. Naravno to od vas ne zavisi nego zavisi od mnogih učesnika, to jest potrošačkih jedinica, koje učešće državne pomoći sami planiraju, a vi na neki način samo odobravate. Takođe, kada govorimo procentualno o učešću državne pomoći, što se tiče regiona, svakako da je tu najviše zastupljen onaj najrazvijeniji dio, to je središni dio Crne Gore, gdje je ukupno dodijeljeno 84,2% ukupne državne pomoći, dok sjeverni region ima ukupno 2,7%, što na neki način korespondira i sa ovim što smo pričali o strategiji regionalnog razvoja Crne Gore.Kažem, opet vi tu ne možete uticati nego su tu druga ministarstva, drugi privredni subjekti koji odlučuju o tome gdje će se uložiti taj novac. Što se tiče otalih parametara želim još da saopštim da što se tiče učešća horizontalne pomoći ona je ukupno, dakle 78% sektorska 17 i regionalna 3,6%. Pošto više nemam vremena, zahvaljujem se na pažnji.

Keyboard shortcuts

j previous speech k next speech